Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.5 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1467 3892811 3799565 2026-06-03T19:41:29Z NeptuneBot 126033 /* Međunarodni odnosi */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Peking | izvorno_ime = 北京市 | naselje_vrsta = Grad | slika = Beijing montage 2019.png | slika_opis = Mozaik Pekinga | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Kina}} | nadmorska_visina = 243.5 | pushpin_karta = Kina | pushpin_karta_opis = Lokaciju u Kini | koordinate = {{coord|39|56||N|116|23||E}} | površina_ukupno = 16410.5 | površina_urban = 4144 | površina_metro = 12266.5 | stanovništvo_ukupno = 21893095 | stanovništvo_datum = 2020 | stanovništvo_urban = 21893095 | stanovništvo_metro = 22366547 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_urban_gustoća = 1.300 | uspostavljanje_naslov = Osnovan | uspostavljanje_datum = 1045 [[Anno Domini|AD]] ([[Dinastija Zhou|Zhou]]) | vremenska_zona = | utc_ofset = +08:00 | vremenska_zona_DST = | utc_ofset_DST = | poštanski_broj = 100000–102629 | pozivni_broj = 10 }} '''Peking''' (na kineskom: 北京, Běijīng - sjeverna prijestolnica) jest [[glavni grad]] [[Kina|Narodne Republike Kine]] (NRK). Sa 14,5 miliona stanovnika, drugi je najveći grad u Kini, iza [[Šangaj]]a. Uz [[Tianjin]], [[Šangaj]] i [[Chongqing|Čungćing]] jedna je od četiri gradske oblasti koje su pod direktnom kontrolom Centralne vlade. Peking je veliki saobraćajni centar s obzirom na veliki broj pruga, puteva i autoputeva koji ulaze i izlaze iz njega u svim pravcima. Također je i politički, kulturni i obrazovni centar NRK, dok su Šangaj i Hong Kong značajniji ekonomski centri od Pekinga. Peking je bio domaćin [[Olimpijske igre 2008.|Ljetnih olimpijskih igara 2008]]. == Historija == [[Datoteka:Zhoukoudian Museum July2004.jpg|180p|lijevo|mini|[[Džoukoudijen]]]] Najraniji dokazi postojanja čovjeka u Pekingu su nađeni u pećinama [[Brda zmajeve kosti|Brda Zmajeve kosti]] kod mjesta [[Džoukoudijen]] u distriktu Fangšan, 50 kilometara jugozapadno od Pekinga, u kojima je pronađen pekinški čovjek. Fosili [[Homo erectus]]a iz ove pećine potiču iz vremena od prije 230-250 hiljada godina. Na lokalitetu je otkopano stotine hiljada artefakata od kamena, većinom sitno oruđe raznih oblika. Karakteristično je teško oružje, većeg obima, za bacanje i rezanje (rani period). Tokom poznog doba koriste se mikroliti, a česta su kamena šila. Sinantropusi su živjeli uglavnom sakupljačkim načinom života, ali su se bavili i lovom. Arheološko nalazište na kojem je otkriven pekinški čovjek je od [[1987]]. godine na listi [[Svjetska baština|Svjetske kulturne baštine]]. [[Paleolit]]ski [[homo sapiens]] je također živio ovdje prije oko 27.000 godina. U blizini Pekinga su do 1000. godina prije nove ere postojali gradovi, kao i glavni grad države [[Jan]], jedne od zaraćenih strana u Periodu zaraćenih država, Ji je osnovan na mjestu današnjeg Pekinga. Nakon pada države Jan, potonje dinastije Ćin, Han i Jin su postavili lokalne prefekture u ovoj oblasti.[5] Za vrijeme dinastije Tang, Peking je postao štab fanjaškog jiedušija, vojnog upravitelja sadašnje sjeverne hebejske oblasti. An Lušan je odavde poveo ustanak An Ši 775. godine. === Srednjevjekovni period === Godine [[936]]. kasna [[dinastija Jin]] (936-947) iz sjeverne Kine je izgubila svoje sjeverne teritorije, uključujući današnji Peking, kada ih je anektirao kitanski vladar [[Deguan]]. Godine [[938]]. [[dinastija Lijao]] je osnovala novu prijestolnicu [[Nanking]] (Južna prestolnica). Jurčenska dinastija Jin je zauzela teritoriju dinastije Lijao i 1153. prenijela svoju prijestolnicu u Nanking i promenila mu ime u Džungdu.[5] Džungdu se nalazio u području oko današnjeg Tijeningsija, jugozapadno od današnjeg Pekinga. Neke od najstarijih građevina koje danas postoje u Pekingu, uključujući džamiju [[Nijuđije]] i hram Tijening, potiču iz vremena dinastije Lijao. Mongoli su spalili Džungdu do temelja 1215. i ponovo ga izgradili godine 1267. severno od prestonice Jina. U pripremama za osvajanje cijele Kine, osnivač dinastije [[Juan Kublaj Kan]] je podigao grad Kanbalik i učinio ga svojom prijestolnicom. Izgradnja grada je završena 1293. Kanova odluka je umnogome poboljšala status grada koji se nalazio na sjevernim granicama Kine. Kanbalik se nalazio sjeverno od centra današnjeg Pekinga. Centar mu se nalazio na mjestu gde je sada sjeverni dio 2. kružnog puta, a prostirao se na sjever do između 3. i 4. kružnog puta. === Period dinastija Ming i Qing === [[Datoteka:Wachturm der Verbotenen Stadt.jpg|mini|lijevo|Ugaona kula Zabranjenog grada, koja se nalazi u centru Pekinga.]] Nakon pada dinastije Yuan 1368. godine, grad je obnovila dinastija Ming, a prefektura Shuntien je osnovana u području oko grada. Godine 1403., treći car iz dinastije Ming Yugnle premjestio je glavni grad Minga iz Nankinga u Peking. Za vrijeme dinastije Ming, Peking je dobio svoj današnji oblik, a Ming zidovi su služili kao gradske zidine Pekinga sve do modernog doba, kada su srušene a na njihovom mjestu izgrađen 2. autoput. Smatra se da je Peking bio najveći grad na svijetu od 1425. do 1650. i od 1710. do 1825. godine. Danas je 17. najveći grad na svijetu.<ref>{{cite web|last=Rosenburg| first = -{Matt T.}-| title = Largest Cities Through History| url = http://geography.about.com/library/weekly/aa011201a.htm| publisher = [[About.com]]}}</ref> [[Datoteka:Forbidden City1.JPG|mini|desno|250p|Zabranjeni grad i Dvorana savršene harmonije, pogled sa Kapije savršene harmonije]] Ubrzo je sagrađen [[Zabranjeni grad]] (1406.-1420.), zatim [[Nebeski hram]] (1420.) i brojni drugi građevinski projekti. [[Tjenanmen]], koji je postao državni simbol [[Nardona Republiak Kine|Narodne Republike Kine]] koji se isto nalazi na njenom grbu, dva puta je spaljen tokom dinastije Ming, a posljednja rekonstrukcija izvršena je 1651. godine. Nakon što su Mandžuri zbacili dinastiju Ming i uspostavili dinastiju Qing, Peking je i dalje ostao glavni grad Kine. Kao i tokom prethodnih dinastija, Peking je također nosio ime Jingshi, koje je imalo isto značenje kao i mandžurski izraz G'mun H'cen. Peking je bio opkoljen i okupiran od strane stranih vojski tokom Bokserskog ustanka 1900. == Politika == Politički sistem Pekinga ima dvojni partijsko-administrativni aranžman, kao i sve administrativne institucije u Kini. Gradonačelnik Pekinga je najviši zvaničnik u Narodnoj upravi Pekinga. Kako Peking ima status metropolitanskog područja unutar administrativne podjele Kine, gradonačelnik ima isti status kao i guverner provincije. Međutim, u dualnom političkom sistemu, gradonačelnik ima manje moći od sekretara gradskog komiteta Komunističke partije Kine. == Poznate ličnosti == * [[Xi Jinping]], političar * [[Jet Li]], glumac * [[Zhang Ziyi]], glumica * [[Puyi]], posljednji kineski car * [[Ai Weiwei]], umjetnik ==Međunarodni odnosi== {| |- | valign="top" | * {{ZD|JAP}} [[Tokio]] ([[14. mart]] [[1979]])''<ref>{{cite news|url=http://www.chinadaily.com.cn/beijing/2012-12/08/content_15998570.htm|title=Međunarodni odnosi Pekinga|access-date=5. 11. 2019}}</ref> * {{ZD|SAD}} [[Njujork]] ([[25. februar]] [[1980]])'' * {{ZD|SRB}} [[Beograd]] ([[14. oktobar]] [[1980]])'' * {{ZD|PER}} [[Lima]] ([[21. novembar]] [[1983]])'' * {{ZD|SAD}} [[Vašington]] ([[15. maj]] [[1984]])'' * {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španija]] ([[16. septembar]] [[1985]])'' * {{ZD|BRA}} [[Rio de Žaneiro]] ([[24. novembar]] [[1986]])'' * {{ZD|FRA}} [[Il de Frans]] ([[21. juli]] [[1987]])'' * {{ZD|NJE}} [[Keln]] ([[14. septembar]] [[1987]])'' * {{ZD|TUR}} [[Ankara]] ([[20. juni]] [[1990]])'' * {{ZD|EGI}} [[Kairo]] ([[28. novembar]] [[1990]])'' * {{ZD|Indonezija}} [[Džakarta]] ([[4. august]] [[1992]])'' | valign="top" | * {{ZD|PAK}} [[Islamabad]] ([[8. novembar]] [[1992]])'' * {{ZD|TAJ}} [[Bangkok|Bankok]] ([[26. maj]] [[1993]])'' * {{ZD|ARG}} [[Buenos Aires]] ([[13. juli]] [[1993]])'' * {{ZD|JKO}} [[Seul]] ([[23. oktobar]] [[1993]])'' * {{ZD|UKR}} [[Kijev]] ([[13. decembar]] [[1993]])'' * {{ZD|NJE}} [[Berlin]] ([[5. april]] [[1994]])'' * {{ZD|BEL}} [[Brisel]] ([[22. septembar]] [[1994]])'' * {{ZD|VIJ}} [[Hanoi]] ([[6. oktobar]] [[1994]])'' * {{ZD|NIZ}} [[Amsterdam]] ([[29. oktobar]] [[1994]])'' * {{ZD|RUS}} [[Moskva]] ([[16. maj]] [[1995]])'' * {{ZD|FRA}} [[Pariz]] ([[23. oktobar]] [[1997]])'' * {{ZD|ITA}} [[Rim]] ([[28. maj]] [[1998]])'' | valign="top" | * {{ZD|RSA}} [[Hauteng]] ([[6. decembar]] [[1998]])'' * {{ZD|RUM}} [[Bukurešt]] ([[21. juni]] [[2005]])'' * {{ZD|KUB}} [[Havana]] ([[4. septembar]] [[2005]])'' * {{ZD|FIL}} [[Manila]] ([[14. novembar]] [[2005]])'' * {{ZD|UK}} [[London]] ([[10. april]] [[2006]])'' * {{ZD|ETI}} [[Adis Abeba]] ([[17. april]] [[2006]])'' * {{ZD|NZL}} [[Velington]] ([[10. maj]] [[2006]])'' * {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] ([[14. juli]] [[2006]])'' * {{ZD|KAZ}} [[Astana]] ([[16. novembar]] [[2006]])'' * {{ZD|IZR}} [[Tel Aviv]] ([[21. novembar]] [[2006]])'' * {{ZD|ČIL}} [[Santiago de Chile]] ([[7. august]] [[2007]])'' * {{ZD|POR}} [[Lisabon]] ([[22. oktobar]] [[2007]])'' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ebeijing.gov.cn/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100813221915/http://www.ebeijing.gov.cn/ |date=13. 8. 2010 }} {{Glavni gradovi azijskih država}} {{Administrativna podjela NR Kine}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Gradovi domaćini SP u atletici}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Kini]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] [[Kategorija:Gradovi u rangu provincije u Kini]] [[Kategorija:Peking]] 3m7sax3kfe15wiou1xcdw5zzdnjfw5b 0 1493 3892812 3848569 2026-06-03T19:41:34Z NeptuneBot 126033 /* Sestrinski gradovi */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892812 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Tuzla | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Tuzla | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/3 | image1 = TZJZN MAG05 (cropped).jpg | image2 = Tuzla View of Tuzla.jpg | image3 = Tuzla - Spomenik Kralju Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću (2019).jpg | image4 = Panonsko jezero.JPG | image5 = Kapija 2018.jpg | image6 = TZJZN MAG05.jpg (2019).jpg | image7 = Salines Soli Trg Tuzla 10-0 CML.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Centralni dio grada uz rijeku [[Jala (rijeka)|Jalu]], panoramski prikaz Tuzle, spomenik u gradskom parku [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtku Kotromaniću]], [[Panonska jezera]], Spomenik masakra na - [[Masakr na Kapiji|Kapiji]] i zgrada Barok. | slika_zastava = Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Tuzla.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = "Grad na zrnu soli" | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q19904705 | slika_karta = Tuzla municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Tuzla u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|32|21.9|N|18|40|30.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Zijad Lugavić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/50/0|title=Lokalni izbori 2024 - Tuzla|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 48.41 | površina_grada = 295.93 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 239 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 74457 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 110979 | stanovništvo_radg_izvor = | stanovništvo_demonim = Tuzlak, Tuzlanka | poštanski_broj = 75 000 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 155551<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11088 | veb-sajt = {{URL|http://grad.tuzla.ba/}} | fusnote = }} '''Tuzla''' ([[Turski jezik|tur]]. ''tuz'', označava [[so]]) je treći najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]], te sjedište [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ekonomsko je središte sjevero-istočne Bosne i Hercegovine, poznat kao privredni i [[Univerzitet u Tuzli|univerzitetski]] centar. Prema zadnjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva]] broji 110.979 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/tuzla/|title=Tuzla|website=Grad Tuzla|access-date=5. 10. 2024}}</ref> == Historija == U dugom trajanju grada presudnu ulogu imala je [[sol]], koja je oblikovala privredu, urbani pejzaž, administrativni značaj i samo ime Tuzle.<ref name="SaltGornja">{{cite web|url=https://www.academia.edu/116457816/Salt_detection_in_Neolithic_pottery_from_Gornja_Tuzla_BH|title=Salt detection in Neolithic pottery from Gornja Tuzla, BH|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ZivotLjudiDogadjaji">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44253636/%C5%BDIVOT_LJUDI_I_DOGA%C4%90AJI_Tuzla_na_razme%C4%91u_19_i_20_stolje%C4%87a_Tuzla_2019|title=ŽIVOT, LJUDI I DOGAĐAJI: Tuzla na razmeđu 19. i 20. stoljeća|last=Šabotić|first=Izet|year=2019|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="IndustrijskoNaslijedje">{{cite web|url=https://www.academia.edu/94323709/HISTORICAL_STRATIFICATION_OF_INDUSTRIAL_HERITAGE_IN_THE_CITY_OF_TUZLA|title=Historical Stratification of Industrial Heritage in the City of Tuzla|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija === Arheološka istraživanja u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]] upućuju na vrlo ranu eksploataciju soli, datiranu približno u 5700. p. n. e, što tuzlansko područje svrstava među najranije poznate centre vezane za proizvodnju i korištenje soli u ovom dijelu Evrope.<ref name="SaltGornja" /> U stručnoj literaturi [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]-a ističe se i da je u vinčanskim naseljima tuzlanskog bazena nezavisno obrađivan bakar, što pokazuje da je prostor današnje Tuzle u neolitu i eneolitu bio uključen u šire tehnološke i razmjenske procese jugoistočne Evrope.<ref name="MetallurgyANUBIH">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/249|title=A Contribution for studies of the early Metallurgy of the Central Bosnia|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|year=2008|website=Godišnjak|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Najstariji razvoj ovoga prostora stoga nije vezan samo za prirodno bogatstvo slanih izvora nego i za rano naseljavanje, obradu metala i formiranje naseljâ koja su na tuzlanskom području opstajala u različitim oblicima kroz više historijskih epoha.<ref name="SaltGornja" /><ref name="MetallurgyANUBIH" /> Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj [[neolit]]skih [[glina|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[Neolit|mlađem kamenom dobu]]. Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[so]]li. === Srednji vijek === Prvi pisani spomen o Tuzli potiče iz 950. godine. Te je godine [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] historičar i [[Spisak bizantijskih careva|car]] [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u svom djelu "[[O upravljanju carstvom]]", izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[rim]]skim nazivom Salines što znači grad soli, s napomenom da se nalazi u sastavu [[Raška|Raškog]] [[knez]]a [[Časlav Klonimirović|Časlava]], koji je poginuo u borbi s [[Mađari]]ma. U srednjem vijeku tuzlanski je prostor bio povezan sa zemljom i župom [[Soli (oblast)|Soli]], čije je ime neposredno upućivalo na slane izvore kao najvažnije prirodno bogatstvo ovog kraja.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Ranosrednjovjekovna nekropola Kicelj kod Tuzle vjerovatno je pripadala stanovništvu srednjovjekovnog grada Soli, smještenog u podnožju brda Kicelj.<ref name="Kicelj">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/304|title=Early Medieval Necropolis Kicelj near Tuzla|last=Bakalović|first=Mirsad|year=2006|website=Godišnjak|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Srednjovjekovni identitet Soli imao je trajne posljedice na kasniji razvoj naselja na ovom prostoru. U historiografiji se upravo iz srednjovjekovne teritorijalne cjeline Soli izvodi kontinuitet prema kasnijim osmanskim administrativnim i urbanim oblicima Donje i Gornje Tuzle.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> === Osmanski period === Osmanskim osvajanjem bosanske države tuzlanski prostor nije izgubio raniji značaj; naprotiv, slani izvori postali su osnova razvoja dviju kasaba. Godine 1463. Tuzla postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog carstva]], a iz tog vremena potječe i njeno današnje ime, koje se izvodi iz [[Turski jezik|turske]] riječi ''tuz'', koja označava [[so]]. Prema novijoj historiografskoj literaturi, od srednjovjekovne župe Soli formirane su nahije Donja i Gornja Tuzla, a u osmanskim dokumentima Tuzla se prvi put spominje 1474. godine kao ''Agac Tuzla'' (Drvena solana). U 16. stoljeću ustaljuju se nazivi ''Memleha-i-zir'' za Donju Tuzlu i ''Memleha-i-bala'' za Gornju Tuzlu.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> U osmanskom razdoblju Tuzla se razvila kao jedno od značajnijih središta [[Zvornik sandžak|Zvorničkog sandžaka]], a kasnije i kao sjedište tuzlanskog [[kadiluk]]a.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Eksploatacija slanih izvora snažno je uticala na privredni i društveni život grada, dok su trgovačke veze i administrativne funkcije dodatno učvrstile ulogu Tuzle u sjeveroistočnoj Bosni.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> Slojevitost osmanske Tuzle danas je vidljiva i u njenom spomeničkom naslijeđu. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] evidentirala je među najvažnijim historijskim cjelinama grada [[Atik Behram-begova (Šarena) džamija|Šarenu (Behram-begovu) džamiju]], [[Turalibegova džamija|Turalibegovu (Poljsku) džamiju]] i [[Džindijska džamija|Džindijsku džamiju]].<ref name="KONSTabela">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="SarenaKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3295?return=|title=Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija sa haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="TuralibegKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2535?return=|title=Poljska (Turalibegova) džamija sa grebljem i turbetom, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> === Austrougarsko razdoblje === Tuzla je 1878. godine bila jedno od glavnih uporišta otpora austrougarskoj okupaciji, a austrougarska vojska ušla je u grad 22. septembra iste godine.<ref name="SocijalnePromjene">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/118313|title=Socijalne promjene stanovništva tuzlanskog kraja (1878.-1941.)|last=Selimović|first=Sead|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave nove uprave Tuzla je ubrzano uključena u šire privredno i političko područje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a razvoj industrije postao je osnovna karakteristika njenog modernog rasta.<ref name="SocijalnePromjene" /> U kratkom razdoblju na tuzlanskom području izgrađena su ili proširena važna industrijska postrojenja: solana u Siminom Hanu, solana u [[Kreka|Kreki]] (1891), Fabrika špirita i rafinerija ''Alios Grauaug'' (1887–1888) i Fabrika amonijačne sode u [[Lukavac]]u (1893). U Kreki je 1885. otvoren rudnik, dok je iste godine pokrenuta probna, a potom i redovna industrijska proizvodnja soli.<ref name="SocijalnePromjene" /> Željezničko povezivanje pravcem Doboj–Tuzla dodatno je učvrstilo izvoznu i industrijsku funkciju grada.<ref name="ZivotLjudiDogadjaji" /> Iako je modernizacija bila snažna, agrarna komponenta stanovništva i dalje je ostala veoma izražena, što pokazuje da je Tuzla u austrougarskom periodu istovremeno bila i industrijski grad u usponu i prostor sporije društvene transformacije.<ref name="SocijalnePromjene" /> U novom administrativnom uređenju, provedenom nakon aneksije Bosne i Hercegovine, naziv Donja Tuzla postepeno je sveden na jednostavno ''Tuzla'', dok je ime [[Gornja Tuzla]] ostalo nepromijenjeno.<ref name="DonjaTuzlaPreimenovanje">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/395353|title=Nakladnički poduhvat Ivana Kazimira Ostojića u Donjoj Tuzli|last=Trutanić|first=Jure|year=2021|website=Hrčak|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Tuzla u 20. stoljeću === U prvoj [[Jugoslavija|jugoslavenskoj]] državi Tuzla je zadržala obilježja izrazito industrijskog grada soli i ugljena.<ref name="DonjaTuzlaPreimenovanje" /> Dugoročna studija o industrijskom naslijeđu Tuzle vidi razdoblje od kraja 19. stoljeća do 1992. kao cjelinu obilježenu dubokim društveno-ekonomskim promjenama koje su prvenstveno pokretale industrije soli i uglja.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uslijedila je obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga, kao i širenje zanatstva, što je predstavljalo važnu osnovu za kasniju socijalističku industrijalizaciju i urbani rast grada.<ref name="ObnovaPreduzeca">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44637637/OBNOVA_I_KONSOLIDACIJA_PRIVREDNIH_PREDUZE%C4%86A_TUZLANSKOG_OKRUGA_1945_1952_GODINE|title=Obnova i konsolidacija privrednih preduzeća Tuzlanskog okruga 1945-1952. godine|last=Selimović|first=Sead|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="Zanatstvo">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44637396/PRILIKE_U_OBLASTI_ZANATSTVA_NA_PODRU%C4%8CJU_TUZLANSKOG_KRAJA_U_PERIODU_1945_1953_GODINE_THE_STATE_OF_TRADES_AND_CRAFTS_IN_TUZLA_BETWEEN_1945_AND_1953|title=Prilike u oblasti zanatstva na području tuzlanskog kraja u periodu 1945.-1953. godine|last=Selimović|first=Sead|year=2014|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom socijalističkog perioda Tuzla je dodatno učvrstila položaj jednog od najvažnijih industrijskih i urbanih središta Bosne i Hercegovine.<ref name="IndustrijskoNaslijedje" /> === Tuzla u ratu 1992–1995. === Iako je bila grad u kojem su odnosi vlasti i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] imali korektne odnose, pri izlasku iz grada, 1992. godine, na Brčanskoj Malti, pripadnici JNA su počeli pucati, na šta su reagovali građani Tuzle, organizovani u Teritorijalnu odbranu.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/tuzla-je-prije-29-godine-odbranjena-na-brcanskoj-malti/417406|title=Tuzla je prije 29 godina odbranjena na Brčanskoj Malti|date=15. 5. 2021|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=15. 5. 2022|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=18. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tuzlalive.ba/tuzla-se-prije-32-godine-na-brcanskoj-malti-odbranila-od-agresora/|title=Tuzla se prije 32 godine na Brčanskoj Malti odbranila od agresora - Tuzla L!VE|date=15. 5. 2024|website=tuzlalive.ba|language=bs-BA|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Multietnična tuzlanska vlast tada je uspjela spriječiti da sudbina Tuzle bude nalik sudbini [[Zvornik]]a, [[Brčko]]g i drugih gradova, zauzetih od strane JNA. Tuzla je ostala izvan kontrole snaga [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] te se razvila u važno odbrambeno, logističko i upravno središte sjeveroistočne Bosne. Snage [[MUP]]-a i [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] na tom području u proljeće 1992. preuzele dio oružja, municije i opreme nekadašnjeg regionalnog štaba TO, uskladištene u Tuzli, [[Srebrenik]]u i Lukavcu.<ref name="BalkanBattlegrounds">{{cite book|url=https://books.google.ba/books?id=it1IAQAAIAAJ&printsec=frontcover&source=gbs_atb|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Dana 15. maja 1992. godine, tokom prolaska i izvlačenja kolone JNA kroz Brčansku Maltu, došlo je do oružanog sukoba koji je ostao jedna od najspominjanijih epizoda ratne historije grada. U jednom transkriptu [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a taj je datum u svjedočenju označen kao dan kada je rat započeo u Tuzli, dok se 15. maj obilježava kao Dan odbrane Tuzle.<ref name="ICTYBrcanska">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/oric/trans/en/051128ED.htm|title=051128ED|website=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOdbrana">{{cite web|url=https://detektor.ba/2017/05/15/obiljezen-dan-odbrane-tuzle/|title=Obilježen Dan odbrane Tuzle|date=15. 5. 2017|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Događaji na Brčanskoj Malti bili su i predmet sudskih postupaka; među njima je i predmet Suda Bosne i Hercegovine protiv Izeta Smajića, koji se odnosio na postupanje prema ranjenom vojniku JNA 15. maja 1992. u Tuzli.<ref name="SudBiHSmajic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/178|title=X-KR-09/710 Smajić Izet|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Kasnije je u Tuzli uspostavljeno i sjedište 2. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine,<ref name="ICTY2Korpus">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/090323IT.htm|title=090323IT|website=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> pod čijom su se komandom nalazile jedinice raspoređene u Tuzli, [[Srebrenik]]u, [[Gradačac|Gradačcu]], [[Gračanica|Gračanici]], [[Lukavac (Bosna i Hercegovina)|Lukavcu]], [[Banovići]]ma, [[Čelić]]u i [[Teočak]]u.<ref name="BalkanBattlegroundsTuzlaOrg">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|pages=471–472}}</ref> Strateška ofanziva [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] iz kasne 1993, povezana s operacijom ''[[Operacija "Drina '93"|Drina 93]]'', bila usmjerena i na područje [[Olovo|Olova]] te komunikacije Tuzla–[[Zenica]] i Tuzla–[[Sarajevo]], dok je istovremeno vođena i operacija protiv sektora [[Sapna]]–[[Teočak]] istočno od Tuzle.<ref name="BalkanBattlegroundsDrina93Tuzla">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=228}}</ref> Za završnu fazu rata autori posebno ističu da je borba za pravac poznat kao Route ''Duck'' imala velik operativni značaj jer je njegovo zauzimanje trebalo povezati tuzlanski 2. korpus i zenički 3. korpus ARBiH, čime bi se znatno olakšalo kretanje ljudstva i opreme između istočne i srednje Bosne.<ref name="BalkanBattlegroundsRouteDuck">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=384}}</ref>[[Datoteka:Tuzla-Kapija.jpg|mini|280x280px|[[Masakr na Kapiji|Spomenik masakra na Kapiji]], poznat i kao zločin nad tuzlanskom mladošću.|lijevo]]Dana 25. maja 1995. godine desio se [[Masakr na Kapiji]], kada je granata ispaljena s položaja [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] usmrtila 71, a ranila 115 civilnih osoba.<ref>{{Cite news|title=Tuzla: Obilježeno 18 godina od masakra na Kapiji|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tuzla-obiljezeno-18-godina-od-masakra-na-kapiji/24997125.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=25. 5. 2013|access-date=18. 12. 2024|language=sh|first=Maja|last=Nikolić}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/vijesti/sjecanje-na-zrtve-zlocina-na-kapiji/|title=Sjećanje na žrtve zločina na Kapiji|website=Grad Tuzla|language=bs-BA|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Zločin se dogodio u središnjoj gradskoj ulici, centru noćnog života, na popularnoj "Kapiji". Na tom mjestu, u znak sjećanja, stoji spomenik s imenima svih žrtava i tekstom: "''Na ovom mjestu, 25. maja 1995. godine, srpski fašistički agresor je granatom prekinuo 71 mladi život. Proučite fatihu i pomolite se. Pamtite i opominjite. Građani Tuzle''".<ref name="DetektorKapija">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/tuzla/27|title=Tuzla – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> [[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice|UNHCR]] je 17. jula 1998. Tuzlu proglasio otvorenim gradom.<ref>{{Cite web|url=https://www.tourismbih.com/bs/location/tuzla/|title=TUZLA|website=Turizam u Bosni i Hercegovini: Otkrij BiH|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Poslijeratno razdoblje i naslijeđe === [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|KONS]] je među nacionalnim spomenicima Tuzle evidentirao industrijsko naslijeđe proizvodnje soli, Šarenu džamiju, Turalibegovu džamiju te [[Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli|Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice]].<ref name="KONSTabela" /><ref name="SaborniKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2966?return=|title=Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="SoliKONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3002?return=|title=Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> U postindustrijskom razdoblju grad je nastojao dio svog identiteta, nekada gotovo u potpunosti vezanog za [[sol]], [[ugalj]] i hemijsku industriju, preusmjeriti prema uslugama, turizmu, malom i srednjem poduzetništvu, informacionim tehnologijama i kulturnim industrijama.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2019/03/Revidirana-Strategija-razvoja-Tuzle.pdf|title=Strategija integrisanog razvoja grada Tuzla – revidirana strateška platforma|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="EvaluacijaStrategije">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/11/Izvjestaj-o-Evaluaciji-Strategije-razvoja-do-2026.-godine.pdf|title=Izvještaj o srednjoročnoj evaluaciji Strategije integrisanog razvoja Grada Tuzle do 2026. godine|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref> ==== Turizam i Panonska jezera ==== Jedan od najprepoznatljivijih simbola moderne Tuzle jesu [[Panonska jezera]], kompleks slanih jezera i pratećih sadržaja nastao kao spoj prirodnog naslijeđa slanih izvora, urbane obnove i turističke infrastrukture.<ref name="EvaluacijaStrategije" /> U sklopu kompleksa djeluju i kulturno-edukativni sadržaji, među kojima je i Geološka postavka ''Pannonica'', otvorena 1. oktobra 2012. godine, zamišljena kao segment kulturnog turizma koji govori o kontinuitetu života na tuzlanskom prostoru i dopunjuje ponudu Panonskih jezera.<ref name="PannonicaGeo">{{cite web|url=https://panonika.ba/muzej-geoloska-postavka-pannonica/|title=Geološka postavka “Pannonica”|website=Panonika|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U savremenom razvoju Tuzla nastoji ojačati poduzetničko okruženje kroz poslovne zone, inkubatore i lokalne razvojne mehanizme.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /><ref name="EvaluacijaStrategije" /> Među važnijim instrumentima lokalne ekonomske politike navode se [[BIT Centar Tuzla]], Razvojno-poduzetnički centar – Inkubator Lipnica i poslovne zone. Prema gradskoj strategiji, na području Tuzle uspostavljena je industrijska zona Bosanska Poljana i Plane, dok je Poslovna zona ''Kreka-Sjever'' razvijana uz izgradnju saobraćajne, vodovodne, kanalizacione i elektroinfrastrukture.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /> Isti dokument ističe da je model u Poslovnoj zoni ''Kreka-Sjever'' zasnovan na dugoročnom zakupu zemljišta, što je osmišljeno kao podsticaj investitorima i proizvodnim djelatnostima.<ref name="StrategijaTuzlaBiznis" /> Grad Tuzla na službenim stranicama ističe manifestaciju ''Ljeto u Tuzli'' kao jedan od ključnih okvira za razvoj gradske kulturne i turističke ponude, s programima namijenjenim različitim starosnim skupinama.<ref name="LjetoUTuzli">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/manifestacije/ljeto-u-tuzli/|title=Ljeto u Tuzli|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ProgramLjeto2024">{{cite web|url=https://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2024/07/Program-Ljeto-u-Tuzli-2024-1.pdf|title=Program “Ljeto u Tuzli 2024.”|website=Grad Tuzla|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Tuzla View of Tuzla.jpg|mini|270px|Panorama Tuzle (2006).]] Površina Grada Tuzla je 30235 ha ili 303&nbsp;km². Nadmorska visina 231 m/nm. Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica]] ([[Medvednik]] 843 m²), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]], [[Konjuh (planina)|Konjuh]] i [[Javornik (planina)|Javornik]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://grad-tuzla.weebly.com/geografija.html|title=Geografija|website=Grad - Tuzla|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Područje Tuzle svrstava se u periopanansku oblast tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica Donja|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje se završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu. Susjedne općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane [[Srebrenik]] i [[Lopare]], s jugoistočne [[Kalesija]], s južne [[Živinice]] i sa zapadne [[Lukavac]].<ref name=":0" /> Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina]] i [[Joševica]], te Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok. Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&nbsp;km. Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgrađeno od geološki mlađih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Ekonomija|ekonomskog]] stanovišta ([[ugalj]], [[So|kamena so]], kvarcni pijesak i dr). [[Datoteka:Čaršijska česma Tuzla.jpg|lijevo|mini|[[Čaršijska česma u Tuzli|Čaršijska česma]] u centru grada pored [[Hadži Hasanova (Čaršijska) džamija|Hadži Hasanove džamije]].]] Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta taloženja. U sadejstvu s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.<ref name=":0" /> Tuzla ima odlike [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalne klime]]. Određene specifičnosti izazvane su lokalnim [[Reljef (geografija)|reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (bosanski planinski centralni masiv s jedne, i Panonska nizija s druge strane), vazdušnim strujanjima tropskih i polarnih vazdušnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima. Generalne odlike [[klima|klime]] odnose se na jasnu iz izraženost sva četiri [[Godišnje doba|godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padavina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime. Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola vijeka je 10,1 stepen C. Najhladniji mjesec je januar s prosječnom temperaturom od 0,6 stepeni, a najtopliji juli s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u augustu 1971. i iznosila je +38,4 stepeni, a najniža od –25,8 stepeni u januaru 1963.<ref name="Tuzla Geografija PDF">{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/210442306/Tuzla-Geografija|title=Tuzla Geografija {{!}} PDF|website=Scribd|language=en|access-date=18. 12. 2024}}</ref> Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stepeni. S temperaturom većom od 25 stepeni je 80 dana u godini. Dnevnih perioda s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maximalna visina snježnog pokrivača izmjerena u februaru 1984. 97&nbsp;cm). Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padavina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79%, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.<ref name="Tuzla Geografija PDF"/> Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji uticaj temperaturnih inverzija. == Klima == Klima u Tuzli je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje se kreću između 20&nbsp;°C i 30&nbsp;°C. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama koje variraju između -5&nbsp;°C i 5&nbsp;°C. Snijeg je uobičajen tokom zimskih mjeseci, ali može varirati u količini. Tuzla također može biti pod utjecajem sredozemne klime, što znači da su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren 22. jula 2007. i iznosio je 40,7&nbsp;°C, dok je najhladnij izmjeren 22. januara 1907. i iznosio je -26,6&nbsp;°C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. i iznosila je 1353,1&nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2011. iznosila 535,4&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=26. 5. 2024}}</ref>{{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * -->| vt_jan = 3,6 | vt_feb = 6,8 | vt_mar = 11,7 | vt_apr = 16,7 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,2 | vt_jul = 26,3 | vt_aug = 26,4 | vt_sep = 22,9 | vt_okt = 17,9 | vt_nov = 11 | vt_dec = 5 <!-- * Najniža prosječna temperatura * -->| nt_jan = -4,5 | nt_feb = -2,3 | nt_mar = 0,6 | nt_apr = 4,7 | nt_maj = 8,8 | nt_jun = 12 | nt_jul = 13,2 | nt_aug = 12,9 | nt_sep = 10 | nt_okt = 5,9 | nt_nov = 1,6 | nt_dec = -2,5 <!-- * Padavine * -->| p_jan = 59 | p_feb = 55 | p_mar = 61 | p_apr = 67 | p_maj = 92 | p_jun = 111 | p_jul = 94 | p_aug = 84 | p_sep = 64 | p_okt = 56 | p_nov = 71 | p_dec = 72 <!-- Ostalo -->| izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00015.htm World Meteorological Organization] }} == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Tuzli}} ===Poznate građevine=== '''[[Čaršijska česma u Tuzli|Čaršijska česma]]''' je objekat koji se nalazi u centru Tuzle, izgrađena 1888. Ona je jedan od simbola Tuzle i građevina koju uz slane bunare i „'''tuzlansku kozu'''“ najčešće možemo vidjeti u gradskim razglednicama. Izgrađena je u pseudomaurskom stilu, čije su kamene blokove klesali i obrađivali italijanski klesari, a arhitekta jeste Franz Mihanović.<ref>{{Cite web|url=https://balans.co.ba/carsijska-cesma-u-tuzli-prepoznatljiv-simbol-grada/|title=Čaršijska česma u Tuzli, prepoznatljiv simbol grada|last=Tadic|first=Natasa|date=23. 2. 2024|website=balans.co.ba|language=en-US|access-date=5. 10. 2024}}</ref>[[Datoteka:Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Zastava grada Tuzla.|lijevo]] ===Zastava Tuzle=== Zastava Tuzle podijeljena na plavu i žutu površinu na kojoj se u lijevom uglu nalazi grb grada Tuzle.<ref>{{Cite web|url=https://grad-tuzla.weebly.com/zastava-tuzle.html|title=Zastava Tuzle|website=Grad - Tuzla|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Književnost === [[Datoteka:Panonsko jezero.JPG|mini|[[Panonska jezera]] u Tuzli.]] [[Datoteka:Tuzla - Atik Behram Bey-Šarena Mosque 5 (2019).jpg|mini|Nekadašnji ulaz u [[Behram-begova medresa|Behram-begovu medresu]].]] Tuzla je grad velike književne tradicije. Odavde potječe [[Meša Selimović]] (1910–1982), jedan od najvećih pisaca jugoistoka Evrope, kao i [[Derviš Sušić]], [[Stjepan Matijević]], [[Matija Divković]], [[Muhamed Hevaija Uskufija|Muhamed Hevai Uskufi]]. === Slikarstvo === Iz Tuzle potiču prvi školovani bosanskohercegovački slikari, [[Đorđe Mihajlović]] (Akademija u [[München|Minhenu]]) i [[Adela Ber]] (Akademija u [[Beč]]u). Sredinom treće decenije prošlog stoljeća u likovni život se uključuju [[Franjo Leder]], [[Ismet Mujezinović]] i [[Dragiša Trifković]], čije stvaralaštvo postaje dominantan činilac duhovnosti grada. Iz Tuzle potiču [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[mural]]ista, i [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar. Historičari umjetnosti kao značajnu pojavu likovnog života Tuzle izdvajaju djelo [[Mensur Dervišević|Mensura Derviševića]]. Međunarodna galerija portreta u Tuzli je osnovana 1964. Danas je Tuzla s jednom od najvećih galerija portreta na Balkanu, važan grad za likovnu umjetnost. Već deset godina u Tuzli djeluje udruženje likovnih umjetnika pod nazivom Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona - ULUTK<ref>{{Cite web|url=http://ulutk.serversway.com/|title=Udruženje mladih|website=web.archive.org|access-date=5. 10. 2024|archive-date=22. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190622153238/http://ulutk.serversway.com/|url-status=dead}}</ref> koje je u decembru 2006. obilježilo 10 godina od svog osnivanja, a okuplja preko 50 članova kao i Udruženje mladih autora iz Tuzle. === Biblioteke === Pretpostavlja se da su prve biblioteke postojale u 17. vijeku, pri [[Behram-begova medresa|Behram-begovoj medresi]] i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i univerzitetska biblioteka opslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 bibliotečkih jedinica. === Muzeji === *[[Muzej Istočne Bosne]] posjeduje arheološku, [[Etnologija|etnološku]], [[historija|historijsku]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju. *[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacionu građu o historijatu solarstva. [[Datoteka:Tuzla - Trg slobode 2.JPG|mini|Zgrada Barok u centru grada.]] === Arhiv === [[Historijski arhiv Tuzla]] posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina građe iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska građa potiče iz 17. vijeka. === Muzika === U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom vijeka djelovalo je više kamernih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je 1949, a [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] 1957. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[Džez|jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i UKUD Zvonko Cerić. === Pozorište === U Tuzli je 17. aprila 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko [[pozorište]]. Trenutno u Tuzli postoje dvije institucije kojima je primarna djelatnost pozorišni projekti. * [[Narodno pozorište Tuzla]] u kontinuitetu radi od marta 1949. godine. 1960-ih su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko pozorište, [[balet]]na škola i sinfonijski orkestar. Časopis "[[Pozorište (časopis)|Pozorište]]", kao jedinstvena [[pozorište|teatarska]] revija u BiH, pokrenut je 1953. Druga pozorišna kuća je [[Teatar Kabare Tuzla]] koji je nastao je na Svjetski dan pozorišta, 27. marta 2002. godine. Po svom organizacionom i programskom konceptu ovaj Teatar je kamerni i moderni pozorisni mehanizam. Posebno mjesto u produkcijskoj i repertoarskoj profilaciji Teatra Kabare zauzima festival TKT fest, koji se organizuje svakog 27. marta od 2003.<ref>{{Cite web|url=https://nptz.ba/pozoriste/|title=Pozorište|website=Narodno Pozorište Tuzla|language=en-US|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Spomenik borcima agresije na BiH, Slana Banja, Tuzla 2.jpg|lijevo|mini|Spomenik borcima tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na šetalištu Slana Banja.]] Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. vijeka, i vezani su za Behrambegovu medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Univerzitet u Tuzli]] je osnovan 1976, iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 1950-tih godina. Članice Univerziteta su sljedeći fakulteti: Tehnološki, Edukacijsko-rehabilitacijski, Ekonomski, Fakultet elektrotehnike, Fakultet za tjelesni odgoj i sport, Farmaceutski fakultet, Filozofski fakultet, Mašinski fakultet, Medicinski fakultet s Visokom zdravstvenom školom, Pravni fakultet, Prirodno matematički fakultet, Rudarsko geološko građevinski fakultet i Akademija Dramskih Umjetnosti, te više instituta. Na Univerzitetu se obrazuje oko 15000 studenata.<ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/|title=Aktuelnosti|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/studij-nastava/fakulteti-akademija/|title=Fakulteti/Akademija|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Zdravstvo === Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874, kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica. Danas je [[Univerzitetski klinički centar Tuzla|Univerzitetski klinički centar]] najveća zdravstvena ustanova regije, s 43 organizacione jedinice, među kojima devet zavoda i 13 klinika. UKC ima oko 1800 bolesničkih kreveta, oko 2400 zaposlenih, od čega preko 400 ljekara različitih specijalnosti. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu. Također u gradu se nalaze [[Medicinska škola Tuzla|Medicinsku srednja škola Tuzla]] za zvanje [[Medicinska sestra|medicinske sestre]]-tehničara i [[Medicinski fakultet u Tuzli|Medicinski fakultet Tuzla]] s općim smjerom za zvanje [[ljekar]]a i odsjeke.<ref>{{Cite web|url=https://www.ukctuzla.ba/ukctuzla/?page_id=100&lang=bs|title=ORGANIZACIJA|date=4. 10. 2024|website=UKC Tuzla|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://medf.untz.ba/o-fakultetu/#historijat!loading|title=O fakultetu • Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli|website=Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli|language=hr|access-date=5. 10. 2024}}</ref> === Sport === Organizirani oblici sportskog života datiraju jos i prije 1904. godine kada se u Tuzli formira Gombolaško drustvo (Gimnastičko društvo). Danas djeluju 74 sportske organizacije, u 19 sportskih grana, sa 6500 aktivnih sportista. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim takmičenjima. [[Zlatan Saračević]] je bio evropski šampion i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su 1989. osvojile evropsku šampionsku titulu, pobjedivši u superfinalu petostrukog prvaka Evrope – ekipu italijanskog [[Primigi]]ja. Vrijedni spomena su zapaženi rezultati KBS Sinalco, koji postižu odlične rezultate na medunarodnim takmičenjima. Najveći broj tuzlanskih sportista je decenijama organiziran u 2 sportska društva – [[Sloboda]] i [[Jedinstvo]], a najpoznatiji tuzlanski i, vjerovatno, bosanskohercegovački sportista svih vremena je [[Mirza Delibašić]]. A najpoznatija sportašica Bosne i Hercegovine je Tuzlanka Razija Mujanović, svojevremeno košarkašica Jedinstva iz Tuzle.<ref>{{Cite web|url=https://korner.ba/fk-sloboda-tuzla-historija/|title=FK Sloboda Tuzla Historija kluba osnovanog 1919 godine!|date=30. 11. 2020|language=hr|access-date=5. 10. 2024}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Tuzle|Spisak naseljenih mjesta u gradu Tuzli}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.<ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11088|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=5. 10. 2024}}</ref> Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], općina Tuzla je, gotovo u cjelini, ušla u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta [[Kolimer (Lopare)|Kolimer]], [[Konjikovići (Lopare)|Konjikovići]], [[Kosci (Lopare)|Kosci]] i [[Potraš (Lopare)|Potraš]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Tuzla === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tuzla | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11088 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111/112) |work=fzs.ba |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 110979 | g2013_bosnjaci = 80774 | g2013_srbi = 3378 | g2013_hrvati = 15396 | g2013_bosanci = 4505 | g2013_romi = 1007 | g2013_muslimani = 1050 | g2013_bosanciihercegovci = 1542 | g2013_albanci = 214 | g2013_jugosloveni = 97 | g2013_ukrajinci = 8 | g2013_crnogorci = 45 | g2013_turci = 35 | g2013_slovenci = 24 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 40 | g2013_nisu_izjasnili = 2151 | g2013_nepoznato = 137 | g1991_ukupno = 131618 | g1991_muslimani = 62669 | g1991_srbi = 20271 | g1991_hrvati = 20398 | g1991_jugosloveni = 21995 | g1981_ukupno = 121717 | g1981_muslimani = 52400 | g1981_srbi = 20261 | g1981_hrvati = 24811 | g1981_jugosloveni = 21131 | g1981_slovenci = 159 | g1981_crnogorci = 527 | g1981_albanci = 189 | g1981_madari = 77 | g1981_romi = 161 | g1981_makedonci = 100 | g1971_ukupno = 107293 | g1971_muslimani = 53271 | g1971_srbi = 21089 | g1971_hrvati = 27735 | g1971_jugosloveni = 2540 | g1971_slovenci = 247 | g1971_crnogorci = 511 | g1971_albanci = 138 | g1971_madari = 106 | g1971_romi = 73 | g1971_makedonci = 131 | g1961_ukupno = 82216 | g1961_muslimani = 19205 | g1961_srbi = 19720 | g1961_hrvati = 24080 | g1961_jugosloveni = 17519 | g1961_slovenci = 358 | g1961_crnogorci = 477 | g1961_albanci = 135 | g1961_madari = 112 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 259 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Tuzla === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Tuzla | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 155551 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 74457 | g2013_bosnjaci = 56893 | g2013_srbi = 2486 | g2013_hrvati = 6005 | g2013_bosanci = 3704 | g2013_romi = 506 | g2013_muslimani = 677 | g2013_bosanciihercegovci = 1388 | g2013_albanci = 193 | g2013_jugosloveni = 83 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 41 | g2013_turci = 34 | g2013_slovenci = 23 | g2013_pravoslavci = 12 | g2013_makedonci = 38 | g2013_nisu_izjasnili = 1817 | g2013_nepoznato = 107 | g1991_ukupno = 83770 | g1991_muslimani = 44091 | g1991_srbi = 13137 | g1991_hrvati = 6328 | g1991_jugosloveni = 16302 | g1981_ukupno = 65091 | g1981_muslimani = 30448 | g1981_srbi = 11278 | g1981_hrvati = 5383 | g1981_jugosloveni = 16301 | g1981_slovenci = 139 | g1981_crnogorci = 467 | g1981_albanci = 146 | g1981_madari = 68 | g1981_romi = 17 | g1981_makedonci = 88 | g1971_ukupno = 53926 | g1971_muslimani = 31257 | g1971_srbi = 12224 | g1971_hrvati = 6145 | g1971_jugosloveni = 2187 | g1971_slovenci = 230 | g1971_crnogorci = 452 | g1971_albanci = 109 | g1971_madari = 98 | g1971_romi = 62 | g1971_makedonci = 123 | g1961_ukupno = 37760 | g1961_muslimani = 7984 | g1961_srbi = 11498 | g1961_hrvati = 5405 | g1961_jugosloveni = 11472 | g1961_slovenci = 324 | g1961_crnogorci = 407 | g1961_albanci = 96 | g1961_madari = 82 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 242 }} == Politika == Gradom rukovodi [[Gradonačelnik]] koji se bira na lokalnim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Gradsko vijeće]], koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama, te jednog predstavnika manjina. Članovi Gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u Gradskom vijeću. Ovlasti gradonačelinka i Gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom Grada. === Gradonačelnik === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. }} Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima]] održanim 6. oktobra 2024. godine za gradonačelnika Tuzle izabran je Lugavić Zijad, član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BIH]] (SDP BIH) sa 75,95% ili ukupno 31.617 glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=3#/8/50/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> === Gradsko vijeće === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Tuzla)}} Na izborima za Gradsko, održanim 6. oktobra 2024. godine, izabrano je 10 predstavnika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] (SDP BiH), 6 iz [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 3 iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]], 3 iz [[Nezavisna lista "Sloboda"|Nezavisne liste "Sloboda"]], 2 iz [[Tuzlanska alternativa|Tuzlanske alternative]], 2 iz [[Naša stranka|Naše stranke]] (NS), jedno iz [[Bosanska stranka|Bosanske stranke]] (BOSS), jedno iz [[Pokret demokratske akcije|Pokreta demokratske akcije]] (PDA), jedno iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH), jedno iz [[Narod i pravda|Narod i Pravda]] (NiP), te jedan predstavnik iz nacionalnih manjina kao nezavisni kandidat.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=3#/9/50/0/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}</ref> == Privreda == [[Datoteka:Tuzla Thermal Power Plant02A.jpg|260px|mini|desno|[[Termoelektrana Tuzla]], najveća elektrana u Bosni i Hercegovini.]] Poslije grada Sarajeva i Banje Luke, Tuzla je najveći industrijski centar Bosne i Hercegovine. U gradu ili neposrednoj blizini grada mnoge su fabrike hemijskih proizveda, industrija hrane i pića te teška industrija. === Karakteristike === Tuzla je administrativno sjedište te privredni, kulturni i obrazovni centar [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] i ekonomsko-geografske regije sjeveroistočne Bosne. Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[privreda|privrednog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja. Predratnu privrednu strukturu tuzlanskog područja karakteriše razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih privrednih grana, s obilježjem ekstenzivnosti. Industrija Tuzle do početka rata bila je privredna grana s najvećim učešćem u ostvarivanju ukupnih privrednih efekata i to u zaposlenosti oko 45%, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50%. Prema društvenom proizvodu p. c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar. U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje privrednih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja privrednog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije. Razvoj male privrede jedan je od oblika prestrukturiranja postojećih i organizovanja novih privrednih aktivnosti. Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu privredne i društvene [[Tranzicija|tranzicije]], uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i podršku za razvoj preduzetništva, osnivanjem inkubacijskih i preduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću finansijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti. Grad, kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimuliše poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća. U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, Grad Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom periodu se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i efekata. Od do sada učinjenog Grada Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registrovanje djelatnosti, smanjenje gradskih taksi i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registrovanja djelatnosti, kontinuirani rad na osiguravanju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj preduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne saradnje i uključivanje u projekte koje finansira [[Evropska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća. Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Evropa|Evropi]] s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato neolitsko naselje na sojenicama. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode. [[Datoteka:Spomenici narodnim herojima iz Drugog svjetskog rata, Tuzla.jpg|mini|Spomenici narodnim herojima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], šetalište Slana Banja.]] [[Datoteka:Spomenik borcima agresije na BiH, Slana Banja, Tuzla.jpg|lijevo|mini|Spomenik borcima [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], šetalište Slana Banja iznad Tuzle.]] Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Evropi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio [[Evropa|Evrope]], u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno Panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 miliona godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 miliona tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u so čak u neolitu. Poslije su oformili bunare, koji su postajali sve savremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom hemijske industrije u savremenoj Tuzli. Dana 18. jula 2003, lokalne vlasti su odlučili da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Evropi koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu čije je slano jezero istovremeno i kupalište i plaža u najužoj historijskoj jezgri grada. Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i uglja. Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku historijsku provjeru i sva historijska iskušenja. Tuzlanska tolerancija naročito je ispoljavana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja. == Sportski timovi == * Gimnastički klub Tuzla * [[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]] * [[OKK Sloboda Tuzla|OKK Sloboda-Dita]] * KK Jedinstvo-Trocal * Karate klub Tuzla Sinbra * KK Salinass Fallconss * [[RK Sloboda|Rukometni klub Sloboda]] * Plivački klub Zmaj-Alpamm Tuzla * Plivački klub Sloboda Tuzla * Odbojkaški klub Tuzla == Poznate ličnosti == {{div col|3}} * [[Meša Selimović]], pisac * [[Mirza Delibašić]], sportista * [[Faruk Prcić]], atletičar i dobitnik najvećeg vojnog odlikovanja "Zlatni ljiljan" * [[Ismet Mujezinović]], umjetnik * [[Muhamed Hevaija Uskufija]], pisac i lingvist * [[Derviš Sušić]], pisac * [[Svetlana Kitić]], rukometašica * [[Razija Mujanović]], košarkašica * [[Vlado Kerošević]], glumac * [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac * [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš * [[Dejan Slavuljica]], likovni umjetnik * [[Mersed Kovačević Meske]], nogometaš * [[Nedžad Verlašević]], nogometaš * [[Damir Mršić]], košarkaš * [[Damir Mulaomerović]], košarkaš * [[Sanel Redžić]], gitarista * [[Amar Selimović]], glumac * [[Planinka Jurišić-Atić]], muzički pedagog * [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist * [[Damir Avdić]] – Diplomatz, pisac, pjesnik, muzičar * [[Fatmir Alispahić]], publicista * [[Jasmin Imamović]], pisac * [[Emir Imamović]], novinar i književnik * [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti * [[Nedžad Ibrahimović]], profesor, filmski autor * [[Tomislav Alaupović]], političar pravaškog usmjerenja i pozorišni umjetnik * [[Franjo Leder]], kipar * [[Dragiša Trifković]], likovni umjetnik * [[Mustafa Hukić]], nogometaš i trener * [[Salih Brkić]], novinar * [[Emir Kabil]], kardiovaskularni hirurg * [[Nedžad Salković]], pjevač sevdalinki * [[Vedran Čičak]], direktor Tamburaškog orekstra TV BiH * [[Fadil Nadarević]], gimnastičar * [[Ibro Pašić]], ljekar, osnivač medicinskog fakulteta u Tuzli * [[Nađa Avdibašić-Vukadinović]], atletičarka * [[Zlatko Dukić]], novinar * [[Selim Bešlagić]], političar * [[Đuro Škondrić]], novinar * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Muhamed Mešić]], japanolog * [[Miroslav Tadić]], muzičar * [[Denis Azabagić]], gitarista * [[Hamza Hali Bošnjak]], osnivač hamzevijske sekte islama{{Div col end}} == Gradonačelnici kroz historiju == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Načelnik<ref>{{Cite web|url=http://grad.tuzla.ba/nacelnici-kroz-istoriju/|title=Načelnici kroz historiju|work=tuzla.ba|access-date=28. 4. 2016}}</ref> ! Period |- | align=left| Mehaga Imširović || 1878–1885 |- | align=left| Ibrahimbeg Džindo || 1885–1889; 1893–1897 |- | align=left| Mujaga Hadžiefendić || 1889–1893; 1897–1903 |- | align=left| Ibrahimbeg Jašarević || 1903–1908 |- | align=left| Osman Vilović || 1908–1922 |- | align=left| Šefkija Gluhić || 1922–1924 |- | align=left| Lutvibeg Sijerčić || 1924–1931 |- | align=left| Muratbeg Zaimović || 1931–1935 |- | align=left| Hasanaga Pašić || 1935–1941 |- | align=left| Seadbeg Kulović || 1941–1942 |- | align=left| Ćazimaga Žunić || 1942–4943 |- | align=left| Ljubomir Peleš || 1943–1943 |- | align=left| Pero Eraković || 1944–1944 |- | align=left| Ferhat Azabagić || 1944–1948 |- | align=left| Asim Mujkić || 1948–1950 |- | align=left| Muharem Fizović || 1950–1952 |- | align=left| Rade Jakšić || 1952–1954 |- | align=left| Ahmed Ćatić || 1954–1956 |- | align=left| Salih Atić || 1956–1963 |- | align=left| Šefket Kunosić || 1963–1967 |- | align=left| Mehmedalija Džambić || 1967–1973 |- | align=left| Mišo Vokić || 1973–1974 |- | align=left| Urfet Vejzagić || 1974–1978 |- | align=left| Hasan Dervišbegović || 1978–1982 |- | align=left| Dušan Tešanović || 1982–1983 |- | align=left| Emina Zaimović || 1983–1985 |- | align=left| Aleksandar Todorović || 1985–1986 |- | align=left| Džemal Hadžiavdić || 1986–1988 |- | align=left| Mirza Muradbegović || 1988–1990 |- | align=left| [[Selim Bešlagić]] || 1990–2001 |- | align=left| [[Jasmin Imamović]] || 2001–2022 |- | align=left| Zijad Lugavić || 2022– |} == Sestrinski gradovi == * {{ZD|SRB}} '''[[Sombor]]''', [[Srbija]] * {{ZD|ITA}} '''[[Bologna]]''', [[Italija]] * {{ZD|HRV}} '''[[Osijek]]''', [[Hrvatska]] * {{ZD|MAĐ}} '''[[Pečuh]]''', [[Mađarska]] * {{ZD|ŠPA}} '''[[L'Hospitalet de Llobregat]]''', [[Španija]] * {{ZD|FRA}} '''[[Saint-Denis]]''', [[Francuska]] * {{ZD|SAD}} '''[[Dallas]]''', [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * {{ZD|NIZ}} '''[[Delft]]''', [[Nizozemska]] * {{ZD|MAR}} '''[[Al Hoceima]]''', [[Maroko]] == Također pogledajte == * [[:Kategorija:Džamije u Tuzli|Džamije u Tuzli]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Tuzli]] * [[Tuzlait]] * [[SD Sloboda Tuzla]] * [[Aerodrom Jegin Lug Tuzla]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} {{Commonscat|Tuzla Municipality}} {{Wikivoyage}} {{Wikivijesti|Tuzla: Urađena transplantacija jetre sa živog davaoca}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://grad.tuzla.ba/ Zvanični veb-sajt grada Tuzle] * [http://www.untz.ba/ Univerzitet u Tuzli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923065542/http://www.untz.ba/ |date=23. 9. 2015 }} * [https://web.archive.org/web/20171105153452/http://www.forumtz.com/ Forum građana Tuzle] {{Simboli jezika|bs/en|Bosanski & Engleski}} * [http://tuzlarije.net Forum omladine Tuzle] * [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/forum/viewtopic.php?TopicID=3140&page=0 Kapija 25. 5. 1995.] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Tuzla}} [[Kategorija:Gradovi u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Tuzla|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] ex8ghl07x4ehozt63zrx7t59q9wmfsl 0 1555 3892813 3843311 2026-06-03T19:41:41Z NeptuneBot 126033 /* top */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892813 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km². Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km²), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km²), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km²), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km²), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km²), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km²) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km²). Područje od 2.100. 000&nbsp;km² je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska Unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4 422 773&nbsp;km². {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km²)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | — || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | — || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km²<ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086¹ 9.640.821² || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km²) i [[Makao]] (26&nbsp;km²). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small>¹ Isključuje sve sporne teritorije.<br /> ² Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km² <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km². |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km² (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km ²) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km²), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km²) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km²). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km²), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km²), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km²) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km²). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414¹ 3.287.263² || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small>¹ Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> ²Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Falklandska ostrva|Falklandskih ostrva]], [[Južna Džordžija i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1,904,569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1,861,484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1,759,540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1,648,195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1,564,116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1,285,216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1,284,000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1,267,000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1,246,700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1,240,192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1,221,037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda|Prince Edward Islands]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1,138,914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km², a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km²) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1,104,300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1,098,581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1,025,520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1,001,449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945,087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923,768 || 0.62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912,050 || 0.61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824,292 || 0.55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801,590 || 0.54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796,095¹ 880,254² || % || ¹ Bez spornih područja.<br /> ² Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783,562 || 0.53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756,096 || 0.51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752,618 || 0.51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676,578 || 0.45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652,090 || 0.44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644,329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637,657 || 0.43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Centralna Afrička Republika]] || align=right|622,984 || 0.42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603,700 || 0.41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587,041 || 0.39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581,730 || 0.39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580,367 || 0.39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551,500 || 0.37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km². |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527,968 || 0.35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513,115 || 0.34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505,992 || 0.34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488,100 || 0.33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475,442 || 0.32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462,840 || 0.31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449,964 || 0.30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447,400 || 0.30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446,550 || 0.30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438,317 || 0.29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406,752 || 0.27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390,757 || 0.26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385,155 || 0.26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km²) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km²). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km²). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377,873 || 0.25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357,022 || 0.24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342,000 || 0.23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338,145 || 0.23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331,689 || 0.22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329,847 || 0.22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322,463 || 0.22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312,685 || 0.21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309,500 || 0.21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301,318 || 0.20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300,000 || 0.20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283,561 || 0.20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274,000 || 0.18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270,534 || 0.18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km²), [[Kukova ostrva]] (236&nbsp;km²) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km²). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267,668 || 0.18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266,000 || 0.18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245,857 || 0.17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242,900 || 0.16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km²) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km²). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241,038 || 0.16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238,533 || 0.16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238,391 || 0.16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236,800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214,969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207,600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199,900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196,722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185,180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181,035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175,016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163,820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163,610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147,181 || <0.01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143,998 || <0.01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143,100 || <0.01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131,957 || <0.01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130,000 || <0.01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120,538 || <0.01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118,484 || <0.01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117,600 || <0.01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112,622 || <0.01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112,088 || <0.01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111,369 || <0.01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110,912 || <0.01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110,861 || <0.01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108,889 || <0.01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103,000 || <0.01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99,538 || <0.01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93,032 || <0.01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91,982 || <0.01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90,000 || <0.01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89,342 || <0.01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86,600 || <0.01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83,858 || <0.01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83,600 || <0.01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka Republika]] || align=right|78,866 || <0.01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77,474 || <0.01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75,517 || <0.01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71,740 || <0.01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70,273 || <0.01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69,700 || <0.01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km²) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65,610 || <0.01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65,300 || <0.01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64,600 || <0.01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56,785 || <0.01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56,594 || <0.01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51,197 || <0.01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51,100 || <0.01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49,033 || <0.01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48,671 || <0.01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan (država)|Butan]] || align=right|47,000 || <0.01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45,100 || <0.01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43,094 || <0.01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km² i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Holandija]] || align=right|41,528 || <0.01% || Samo kontinentalna Holandija. Kompletna Kraljevina Holandija pokriva 42,437&nbsp;km². |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41,284 || <0.01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36,188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja-Bisau]] || align=right|36,125 || <0.01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33,851 || <0.01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30,528 || <0.01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30,355 || <0.01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29,800 || <0.01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska ostrva]] || align=right|28,896 || <0.01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28,748 || <0.01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorijalna Gvineja]] || align=right|28,051 || <0.01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27,834 || <0.01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27,750 || <0.01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26,338 || <0.01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Makedonija]] || align=right|25,713 || <0.01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23,200 || <0.01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22,966 || <0.01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22,145 ili 20,770|| <0.01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21,041 || <0.01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20,273 || <0.01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18,575 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18,274 || <0.01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17,818 || <0.01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Svazi]] || align=right|17,364 || <0.01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14,874 || <0.01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13,878 || <0.01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13,812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0.01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12,189 || <0.01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Falklandska Ostrva]]|| align=right|12,173 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11,295 || <0.01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11,000 || <0.01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10,991 || <0.01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10,887 || <0.01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Libanon]] || align=right|10,400 || <0.01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9,251 || <0.01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Porto Riko]]'' || align=right|8,875 || <0.01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|PAL}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6,020 || <0.01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5,765 || <0.01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5,130 || <0.01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Republika]] || align=right|4,033 || <0.01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4,000 || <0.01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2,831 || <0.01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2,586 || <0.01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2,510 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2,235 <br />|| <0.01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km²). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km².<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2,040 || <0.01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1,705 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1,399 || <0.01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinik]]'' ||align=right| 1,102 || <0.01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0.01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos ostrva]]'' || align=right|948 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Holandski Antili]]'' || align=right|800 || <0.01% || Autonomnai teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0.01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0.01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0.01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0.01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0.01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0.01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km².<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0.01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0.01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0.01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0.01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjeverne Marijanske Otoke]]'' || align=right|464 || <0.01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0.01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0.01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0.01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km². |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0.01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0.01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0.01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0.01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0.01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0.01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0.01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0.01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Kukova ostrva]]'' || align=right|236 || <0.01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0.01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska ostrva]] || align=right|181 || <0.01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0.01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0.01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0.01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0.01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km².<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0.01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ostrvo Ascension|Ascension]]'' || align=right|88 || <0.01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0.01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0.01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermuda]]'' || align=right|53 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0.01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0.01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0.01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0.01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0.01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1.95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0.01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0.44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0.01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] glr9y41ha73dmm2rd3zpi4obnngc2pz 3892814 3892813 2026-06-03T19:43:54Z Neptune, the Mystic 61763 3892814 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km². Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km²), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km²), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km²), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km²), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km²), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km²) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km²). Područje od 2.100. 000&nbsp;km² je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska Unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4 422 773&nbsp;km². {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km²)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | — || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | — || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km²<ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086¹ 9.640.821² || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km²) i [[Makao]] (26&nbsp;km²). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small>¹ Isključuje sve sporne teritorije.<br /> ² Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km² <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km². |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km² (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km ²) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km²), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km²) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km²). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km²), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km²), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km²) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km²). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414¹ 3.287.263² || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small>¹ Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> ²Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Falklandska ostrva|Falklandskih ostrva]], [[Južna Džordžija i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1,904,569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1,861,484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1,759,540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1,648,195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1,564,116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1,285,216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1,284,000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1,267,000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1,246,700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1,240,192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1,221,037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda|Prince Edward Islands]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1,138,914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km², a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km²) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1,104,300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1,098,581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1,025,520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1,001,449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945,087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923,768 || 0.62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912,050 || 0.61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824,292 || 0.55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801,590 || 0.54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796,095¹ 880,254² || % || ¹ Bez spornih područja.<br /> ² Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783,562 || 0.53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756,096 || 0.51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752,618 || 0.51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676,578 || 0.45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652,090 || 0.44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644,329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637,657 || 0.43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Centralna Afrička Republika]] || align=right|622,984 || 0.42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603,700 || 0.41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587,041 || 0.39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581,730 || 0.39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580,367 || 0.39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551,500 || 0.37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km². |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527,968 || 0.35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513,115 || 0.34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505,992 || 0.34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488,100 || 0.33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475,442 || 0.32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462,840 || 0.31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449,964 || 0.30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447,400 || 0.30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446,550 || 0.30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438,317 || 0.29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406,752 || 0.27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390,757 || 0.26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385,155 || 0.26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km²) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km²). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km²). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377,873 || 0.25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357,022 || 0.24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342,000 || 0.23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338,145 || 0.23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331,689 || 0.22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329,847 || 0.22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322,463 || 0.22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312,685 || 0.21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309,500 || 0.21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301,318 || 0.20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300,000 || 0.20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283,561 || 0.20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274,000 || 0.18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270,534 || 0.18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km²), [[Kukova ostrva]] (236&nbsp;km²) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km²). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267,668 || 0.18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266,000 || 0.18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245,857 || 0.17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242,900 || 0.16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km²) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km²). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241,038 || 0.16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238,533 || 0.16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238,391 || 0.16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236,800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214,969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207,600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199,900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196,722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185,180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181,035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175,016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163,820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163,610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147,181 || <0.01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143,998 || <0.01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143,100 || <0.01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131,957 || <0.01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130,000 || <0.01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120,538 || <0.01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118,484 || <0.01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117,600 || <0.01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112,622 || <0.01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112,088 || <0.01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111,369 || <0.01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110,912 || <0.01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110,861 || <0.01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108,889 || <0.01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103,000 || <0.01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99,538 || <0.01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93,032 || <0.01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91,982 || <0.01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90,000 || <0.01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89,342 || <0.01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86,600 || <0.01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83,858 || <0.01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83,600 || <0.01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka Republika]] || align=right|78,866 || <0.01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77,474 || <0.01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75,517 || <0.01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71,740 || <0.01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70,273 || <0.01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69,700 || <0.01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km²) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65,610 || <0.01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65,300 || <0.01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64,600 || <0.01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56,785 || <0.01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56,594 || <0.01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51,197 || <0.01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51,100 || <0.01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49,033 || <0.01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48,671 || <0.01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan (država)|Butan]] || align=right|47,000 || <0.01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45,100 || <0.01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43,094 || <0.01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km² i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] || align=right|41,528 || <0.01% || Samo kontinentalna Nizozemska. Kompletna Kraljevina Nizozemska pokriva 42,437&nbsp;km². |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41,284 || <0.01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36,188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja-Bisau]] || align=right|36,125 || <0.01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33,851 || <0.01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30,528 || <0.01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30,355 || <0.01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29,800 || <0.01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska ostrva]] || align=right|28,896 || <0.01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28,748 || <0.01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorijalna Gvineja]] || align=right|28,051 || <0.01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27,834 || <0.01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27,750 || <0.01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26,338 || <0.01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Makedonija]] || align=right|25,713 || <0.01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23,200 || <0.01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22,966 || <0.01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22,145 ili 20,770|| <0.01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21,041 || <0.01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20,273 || <0.01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18,575 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18,274 || <0.01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17,818 || <0.01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Svazi]] || align=right|17,364 || <0.01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14,874 || <0.01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13,878 || <0.01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13,812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0.01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12,189 || <0.01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Falklandska Ostrva]]|| align=right|12,173 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11,295 || <0.01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11,000 || <0.01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10,991 || <0.01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10,887 || <0.01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Libanon]] || align=right|10,400 || <0.01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9,251 || <0.01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Porto Riko]]'' || align=right|8,875 || <0.01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|PAL}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6,020 || <0.01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5,765 || <0.01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5,130 || <0.01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Republika]] || align=right|4,033 || <0.01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4,000 || <0.01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2,831 || <0.01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2,586 || <0.01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2,510 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2,235 <br />|| <0.01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km²). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km².<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2,040 || <0.01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1,705 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1,399 || <0.01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinik]]'' ||align=right| 1,102 || <0.01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0.01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos ostrva]]'' || align=right|948 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Holandski Antili]]'' || align=right|800 || <0.01% || Autonomnai teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0.01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0.01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0.01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0.01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0.01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0.01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km².<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0.01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0.01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0.01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0.01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjeverne Marijanske Otoke]]'' || align=right|464 || <0.01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0.01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0.01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0.01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km². |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0.01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0.01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0.01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0.01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0.01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0.01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0.01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0.01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Kukova ostrva]]'' || align=right|236 || <0.01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0.01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska ostrva]] || align=right|181 || <0.01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0.01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0.01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0.01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0.01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km².<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0.01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ostrvo Ascension|Ascension]]'' || align=right|88 || <0.01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0.01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0.01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermuda]]'' || align=right|53 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0.01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0.01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0.01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0.01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0.01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1.95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0.01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0.44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0.01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] 4dd1nelkvhldhxau5cunbj9i4rv47x2 3892840 3892814 2026-06-03T20:51:56Z Srđan 73336 3892840 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km². Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km²), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km²), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km²), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km²), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km²), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km²) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km²). Područje od 2.100. 000&nbsp;km² je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4 422 773&nbsp;km². {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km²)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | – || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | – || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km²<ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086¹ 9.640.821² || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km²) i [[Makao]] (26&nbsp;km²). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small>¹ Isključuje sve sporne teritorije.<br /> ² Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km² <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km². |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km² (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km ²) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km²), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km²) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km²). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km²), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km²), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km²) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km²). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414¹ 3.287.263² || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small>¹ Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> ²Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Supsaharska Afrika|Supsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1,904,569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1,861,484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1,759,540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1,648,195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1,564,116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1,285,216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1,284,000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1,267,000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1,246,700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1,240,192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1,221,037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1,138,914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km², a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km²) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1,104,300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1,098,581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1,025,520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1,001,449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945,087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923,768 || 0.62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912,050 || 0.61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824,292 || 0.55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801,590 || 0.54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796,095¹ 880,254² || % || ¹ Bez spornih područja.<br /> ² Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783,562 || 0.53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756,096 || 0.51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752,618 || 0.51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676,578 || 0.45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652,090 || 0.44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644,329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637,657 || 0.43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Srednjoafrička Republika]] || align=right|622,984 || 0.42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603,700 || 0.41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587,041 || 0.39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581,730 || 0.39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580,367 || 0.39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551,500 || 0.37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km². |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527,968 || 0.35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513,115 || 0.34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505,992 || 0.34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488,100 || 0.33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475,442 || 0.32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462,840 || 0.31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449,964 || 0.30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447,400 || 0.30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446,550 || 0.30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438,317 || 0.29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406,752 || 0.27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390,757 || 0.26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385,155 || 0.26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km²) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km²). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km²). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377,873 || 0.25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357,022 || 0.24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342,000 || 0.23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338,145 || 0.23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331,689 || 0.22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329,847 || 0.22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322,463 || 0.22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312,685 || 0.21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309,500 || 0.21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301,318 || 0.20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300,000 || 0.20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283,561 || 0.20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274,000 || 0.18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270,534 || 0.18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km²), [[Cookova Ostrva]] (236&nbsp;km²) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km²). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267,668 || 0.18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266,000 || 0.18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245,857 || 0.17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242,900 || 0.16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km²) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km²). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241,038 || 0.16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238,533 || 0.16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238,391 || 0.16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236,800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214,969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207,600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199,900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196,722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185,180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181,035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175,016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163,820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163,610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147,181 || <0.01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143,998 || <0.01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143,100 || <0.01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131,957 || <0.01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130,000 || <0.01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120,538 || <0.01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118,484 || <0.01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117,600 || <0.01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112,622 || <0.01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112,088 || <0.01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111,369 || <0.01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110,912 || <0.01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110,861 || <0.01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108,889 || <0.01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103,000 || <0.01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99,538 || <0.01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93,032 || <0.01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91,982 || <0.01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90,000 || <0.01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89,342 || <0.01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86,600 || <0.01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83,858 || <0.01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83,600 || <0.01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]] || align=right|78,866 || <0.01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77,474 || <0.01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75,517 || <0.01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71,740 || <0.01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70,273 || <0.01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69,700 || <0.01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km²) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65,610 || <0.01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65,300 || <0.01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64,600 || <0.01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56,785 || <0.01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56,594 || <0.01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51,197 || <0.01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51,100 || <0.01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49,033 || <0.01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48,671 || <0.01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan]] || align=right|47,000 || <0.01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45,100 || <0.01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43,094 || <0.01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km² i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] || align=right|41,528 || <0.01% || Samo kontinentalna Nizozemska. Kompletna Kraljevina Nizozemska pokriva 42,437&nbsp;km². |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41,284 || <0.01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36,188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja Bisau]] || align=right|36,125 || <0.01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33,851 || <0.01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30,528 || <0.01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30,355 || <0.01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29,800 || <0.01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska Ostrva]] || align=right|28,896 || <0.01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28,748 || <0.01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorska Gvineja]] || align=right|28,051 || <0.01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27,834 || <0.01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27,750 || <0.01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26,338 || <0.01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] || align=right|25,713 || <0.01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23,200 || <0.01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22,966 || <0.01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22,145 ili 20,770|| <0.01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21,041 || <0.01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20,273 || <0.01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18,575 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18,274 || <0.01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17,818 || <0.01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Esvatini]] || align=right|17,364 || <0.01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14,874 || <0.01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13,878 || <0.01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13,812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0.01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12,189 || <0.01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Folklandska ostrva]]|| align=right|12,173 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11,295 || <0.01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11,000 || <0.01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10,991 || <0.01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10,887 || <0.01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Liban]] || align=right|10,400 || <0.01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9,251 || <0.01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Portoriko]]'' || align=right|8,875 || <0.01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|PAL}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6,020 || <0.01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5,765 || <0.01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5,130 || <0.01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Ostrva]] || align=right|4,033 || <0.01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4,000 || <0.01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2,831 || <0.01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2,586 || <0.01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2,510 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2,235 <br />|| <0.01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km²). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km².<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2,040 || <0.01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1,705 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1,399 || <0.01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinique]]'' ||align=right| 1,102 || <0.01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0.01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos]]'' || align=right|948 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Nizozemski Antili]]'' || align=right|800 || <0.01% || Autonomnai teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0.01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0.01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0.01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0.01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0.01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0.01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km².<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0.01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0.01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0.01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0.01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska ostrva]]'' || align=right|464 || <0.01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0.01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0.01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0.01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km². |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0.01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0.01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0.01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0.01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0.01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0.01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0.01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0.01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Cookova Ostrva]]'' || align=right|236 || <0.01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0.01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0.01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska Ostrva]] || align=right|181 || <0.01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0.01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0.01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0.01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0.01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km².<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0.01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ascension]]'' || align=right|88 || <0.01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0.01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0.01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermudi]]'' || align=right|53 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0.01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0.01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0.01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0.01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0.01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0.01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1.95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0.01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0.44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0.01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] 4dikwgi8y33jqnqslg7czdsin9hevrb 3892842 3892840 2026-06-03T20:57:19Z Srđan 73336 3892842 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Countries by area.svg|mini|desno|Države po površini.]] Ovo je '''spisak [[država]] svijeta po površini'''. Površina je dana u [[kvadratni kilometar|kvadratnim kilometrima]]. Površina uključuje kopnene vode (jezera, rijeke). Teritorijalne vode i ekskluzivne ekonomske zone nisu uključene u spisak, kao i teritorije na Antarktiku. * Teritorije pod upravom [[UN]]-a i zavisne teritorije koje imaju vlastitu upravu (prema UN) su ispisane kurzivom. * [[Antarktik]] je peti najveći [[kontinent]] sa površinom od 14.200.000&nbsp;km². Sljedeće države su prisvojile dio kontinenta: [[Argentinska Antarktika|Argentina]] (969.000&nbsp;km²), [[Australijska antarktička teritorija|Australija]] (6.120.000&nbsp;km²), [[Čileanska antarktička provincija|Čile]] (1.250.000&nbsp;km²), [[Zemlja Adélie|Francuska]] (432.000&nbsp;km²), [[Zavisna teritorija Ross|Novi Zeland]] (450.000&nbsp;km²), [[Zemlja Kraljice Maud|Norveška]] (2.500.000&nbsp;km²) i [[Britanska antarktička teritorija|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1.395.000&nbsp;km²). Područje od 2.100. 000&nbsp;km² je trenutno slobodno, bez potraživanja. Prema Sporazumu o Antarktiku sva potraživanja za teritorijem Antarktika su zamrznuta i ta područja nisu uključena u spisak. * [[Evropska unija]] je savez 27 neovisnih država članica koji u nekim pitanjima nastupa kao jedna država. Ukupna površina EU je 4.422.773&nbsp;km². {| class="wikitable" |- bgcolor="#ececec" | '''Mjesto''' || '''Država''' / '''Teritorija''' || '''Površina (km²)'''<ref>[http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/DYB2004/Table03.pdf] Zavod UN za statistiku (2004)]</ref> || '''% ukupne površine''' || '''Napomena''' |- | – || ''[[Zemlja (planeta)]]''|| align=right| 510.065.284 || || Ukupna površina planeta (70,8% pokriva voda, a 29,2% kopno) |- | – || ''[[Svijet]]''|| align=right| 148.939.063 || 100% || Ukupna kopnena površina na Zemlji (29,2% površine Zemlje) |- | 1. || {{ZID|Rusija}} || align=right| 17.098.242 || 11,5% || Najveća država na svijetu. |- | 2. || {{ZID|Kanada}} || align=right| 9.970.610 || 6,7% || Ukupna površina je 9.984.670&nbsp;km²<ref>{{Cite web |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |title=Zavod za statistiku Kanade |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708110654/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/phys01.htm?sdi=area |archive-date=8. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- | rowspan=2 | 3/4. <small>''(sporno)''</small> || {{ZID|Kina}} (NRK) || align=right| 9.598.086¹ 9.640.821² || 6,4%<br />6,5% || Zbir odvojenih podataka UN-a za Kinu i posebna administrativna područja [[Hong Kong]] (1.099&nbsp;km²) i [[Makao]] (26&nbsp;km²). Oba podatka isključuju sporna područja [[Tajvan]]a, [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu]] nad kojima kontrolu ima [[Tajvan]] (Republika Kina).<br /> <small>¹ Isključuje sve sporne teritorije.<br /> ² Uključuje teritorije pod upravom NRK ([[Aksai Chin]] i [[Trans-Karakoram Tract]], koje su predmet spora sa [[Indija|Indijom]]). Tajvan nije uključen.</small> |- || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || align=right|9.629.091 || 6,5% || Uključuje 50 država i [[Washington, D.C.|Distrikt Kolumbiju]] te indijanske rezervate. Ukupna površina prema CIA World Factobook je 9.826.630&nbsp;km² <ref name="CIA World Factbook">{{cite web| url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| title = United States| publisher = CIA| work = The World Factbook| date = [[2007-05-31]]| access-date = 15. 6. 2007| archive-date = 9. 1. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080109013304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html| url-status = dead}}</ref><ref>The change of U.S. figure is disputedly unexplained as until 1996 [[CIA]] still officially regarded China's totally area as "''[http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm slightly larger than the US] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012201822/http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact96/60.htm |date=12. 10. 2008 }}''"</ref>. Površina bez [[Aljaska|Aljaske]] i [[Havaji|Havaja]] je 7.902.634&nbsp;km². |- | 5. || {{ZID|Brazil}} || align=right|8.514.877 || 5,7% || Uključuje [[Fernando de Noronha|Arhipelag Fernando de Noronha]], [[Atol das Rocas]], [[Trindade Island|ostrvo Trindade]], [[Martim Vaz|ostrvo Martim Vaz]] i [[Penedos de São Pedro e São Paulo]]. Sva ostrva ukupno čine 365&nbsp;km² (manje od 0.003% ukupne površine). |- | 6. || {{ZID|Australija}} || align=right|7.741.220 || 5,2% || Uključuje [[Teritorija Jervis Bay|Jervis Bay Territory]] (73&nbsp;km ²) , [[Kokosova ostrva]] (14&nbsp;km²), [[Božićno ostrvo]] (135&nbsp;km²) i [[Lord Howe ostrvo|Lord Howe Island]] (56&nbsp;km²). Također uključuje i nenaseljena ostrva [[Ostrva Ashmore i Cartier|Ashmore and Cartier Islands]] (5&nbsp;km²), [[Coral Sea Islands Territory]] (0,9&nbsp;km²), [[Ostrva Heard i McDonald|Heard and McDonald Islands]] (372&nbsp;km²) and [[Ostrvo Macquarie|Macquarie Island]] (231&nbsp;km²). |- | 7. || {{ZID|Indija}} || align=right|3.166.414¹ 3.287.263² || 2,1%<br />2,2% ||Treća najveća država u [[Azija|Aziji]] (nakon Rusije i Kine)<br /><small>¹ Površina bez spornih područja ([[Aksai Chin]], [[Trans-Karakoram Tract]], [[Azad Kashmir]] i [[Northern Areas]]). Uključuje sva sporna područja pod Indijskom upravom: [[Arunachal Pradesh]] i [[South Tibet]]. Podatak iz popisa stanovništva Indije.<ref>{{cite web |url=http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |title=Census Data Online |publisher=source: Census of India 1991 |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201615/http://censusindia.net/cendat/datatable1.html |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref><br /> ²Podatak uključuje sva sporna područja.</small> |- | 8. || {{ZID|Argentina}} || align=right|2.780.400 || 1,9% || Ne uključuje područja [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]], [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]]. Druga najveća država u Južnoj Americi. |- | 9. || {{ZID|Kazahstan}} || align=right|2.724.900 || 1,8% || Najveća država na svijetu bez izlaza na more. |- | 10. || {{ZID|Alžir}} || align=right|2.381.741 || 1,6% || Najveća država u [[Afrika|Africi]] nakon proglašenja nezavisnosti [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]. |- | 11. || {{ZD|DR KONGO}} [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] || align=right|2.344.858 || 1,6% || Najveća država u [[Supsaharska Afrika|Supsaharskoj Africi]]. |- | 12. || {{ZD|GRL}} ''[[Grenland]]'' || align=right|2.175.600 || 1,5% || Područje [[Danska|Danske]] sa zasebnom upravom. |- | 13. || {{ZID|Saudijska Arabija}} || align=right|2.149.690 || 1,4% || Najveća država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. |- | 14. || {{ZID|Meksiko}} || align=right|1.958.201 || 1,3% || |- | 15. || {{ZD|INDN}} [[Indonezija]] || align=right|1.904.569 || 1,3% || Najveća i najnaseljenija država smještena isključivo na [[otok|otocima]]. |- | 16. || {{ZID|Sudan}} || align=right|1.861.484 || 1,7% || Bivša najveća država u [[Afrika|Africi]] (do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana). |- | 17. || {{ZD|LIB|1977}} [[Libija]] || align=right|1.759.540 || 1,2% || |- | 18. || {{ZD|IRN}} [[Iran]] || align=right|1.648.195 || 1,1% || |- | 19. || {{ZD|MNG}} [[Mongolija]] || align=right|1.564.116 || 1,1% || |- | 20. || {{ZD|PER}} [[Peru]] || align=right|1.285.216 || 0,86% || |- | 21. || {{ZD|ČAD}} [[Čad]] || align=right|1.284.000 || 0,86% || |- | 22. || {{ZD|NGR}} [[Niger]] || align=right|1.267.000 || 0,85% || |- | 23. || {{ZD|ANG}} [[Angola]] || align=right|1.246.700 || 0,85% || |- | 24. || {{ZD|MALI}} [[Mali]] || align=right|1.240.192 || 0,83% || |- | 25. || {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]] || align=right|1.221.037 || 0,82% || Uključuje [[Ostrvo Princa Edwarda]]. |- | 26. || {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] || align=right|1.138.914 || 0,76% || Podatak iz Kolumbijskog popisa stanovništva iz 2004. je 1,141,748&nbsp;km², a uključuje tri posebna distrikta i [[ostrva San Andrés i Providencia]] (52&nbsp;km²) (područje sporno s Nikaragvom). |- | 27. || {{ZD|ETI}} [[Etiopija]] || align=right|1.104.300 || 0,74% || |- | 28. || {{ZD|BOL}} [[Bolivija]] || align=right|1.098.581 || 0,74% || |- | 29. || {{ZD|MAU}} [[Mauritanija]] || align=right|1.025.520 || 0,69% || |- | 30. || {{ZD|EGI}} [[Egipat]] || align=right|1.001.449 || 0,67% || Uključujući [[Hala'ib Trougao|Hala'ib Triangle]]. |- | 31. || {{ZD|TAN}} [[Tanzanija]] || align=right|945.087 || 0,63% || Uključujući otoke [[Ostrvo Mafia|Mafia]], [[Pemba]] i [[Zanzibar]]. |- | 32. || {{ZD|NIG}} [[Nigerija]] || align=right|923.768 || 0,62% || |- | 33. || {{ZD|VEN}} [[Venecuela]] || align=right|912.050 || 0,61% || Ne uključuje sporno područje [[Guayana Esequiba]]. Ukoliko bi se i ono računalo, površina bi bila 1,075,945 (29. mjesto). |- | 34. || {{ZD|NAM}} [[Namibija]] || align=right|824.292 || 0,55 %|| |- | 35. || {{ZD|MOZ}} [[Mozambik]] || align=right|801.590 || 0,54% || |- | 36. || {{ZD|PAK}} [[Pakistan]] || align=right|796.095¹ 880.254² || % || ¹ Bez spornih područja.<br /> ² Uključuje sporna područja pod upravom Pakistana ([[Azad Kashmir]] i [[Sjeverna područja (Pakistan)|Sjeverna područja]]). |- | 37. || {{ZD|TUR}} [[Turska]] || align=right|783.562 || 0,53% || |- | 38. || {{ZD|ČIL}} [[Čile]] || align=right|756.096 || 0,51% || Uključuje [[Uskršnje ostrvo]] (Isla de Pascua; [[Rapa Nui]]) i [[Ostrva Sala y Gómez]]. |- | 39. || {{ZD|ZAM}} [[Zambija]] || align=right|752.618 || 0,51% || |- | 40. || {{ZID|Mjanmar}} || align=right|676.578 || 0,45% || |- | 41. || {{ZD|AFG}} [[Afganistan]] || align=right|652.090 || 0,44% || |- | 42.|| {{ZD|J SUD}} [[Južni Sudan]] || align=right|644.329 || - || |- | 43. || {{ZD|SOM}} [[Somalija]] || align=right|637.657 || 0,43% || |- | 44. || {{ZD|CAR}} [[Srednjoafrička Republika]] || align=right|622.984 || 0,42% || |- | 45. || {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] || align=right|603.700 || 0,41% || Najveća država s kompletnim teritorijem u Evropi. |- | 46. || {{ZD|MAD}} [[Madagaskar]] || align=right|587.041 || 0,39% || |- | 47. || {{ZD|BOC}} [[Bocvana]] || align=right|581.730 || 0,39% || |- | 48. || {{ZD|KEN}} [[Kenija]] || align=right|580.367 || 0,39% || |- | 49. || {{ZD|FRA}} [[Francuska]] || align=right|551.500 || 0,37% || Uključuje samo [[Kontinentalna Francuska|kontinentalnu Francusku]]. Dio Francuske su i [[Francuski prekomorski teritoriji]], s kojima površina Francuske iznosi 674,843&nbsp;km². |- | 50. || {{ZD|JEM}} [[Jemen]] || align=right|527.968 || 0,35% || Uključuje ostrva [[Perim]], [[Socotra]]. |- | 51. || {{ZD|TAJ}} [[Tajland]] || align=right|513.115 || 0,34% || |- | 52. || {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] || align=right|505.992 || 0,34% || Uključuje kontinentalnu Španiju, [[Balearska ostrva]] i [[Kanarska ostrva]], kao i Španske posjede na obali Maroka ([[Ceuta]], [[Melilla]], [[Islas Chafarinas]], [[Peñón de Alhucemas]] i [[Peñón de Vélez de la Gomera]]) i [[Isla de Alborán]]. |- | 53. || {{ZD|TKM}} [[Turkmenistan]] || align=right|488.100 || 0,33% || |- | 54. || {{ZD|KAM}} [[Kamerun]] || align=right|475.442 || 0,32%|| |- | 55. || {{ZD|PNG}} [[Papua Nova Gvineja]] || align=right|462.840 || 0,31% || |- | 56. || {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] || align=right|449.964 || 0,30% || Uključuje [[Gotland]] i [[Öland]]. |- | 57. || {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan]] || align=right|447.400 || 0,30% || Najveća država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 58. || {{ZD|MAR}} [[Maroko]] || align=right|446.550 || 0,30% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]]. |- | 59. || {{ZD|IRK}} [[Irak]] || align=right|438.317 || 0,29% || |- | 60. || {{ZD|PAR}} [[Paragvaj]] || align=right|406.752 || 0,27% || |- | 61. || {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve]] || align=right|390.757 || 0,26% || |- | 62. || {{ZD|NOR}} [[Norveška]] || align=right|385.155 || 0,26% || Uključuje kontinentalnu Norvešku (324,220&nbsp;km²) ostrva [[Svalbard]] i [[Jan Majen]] (60,980&nbsp;km²). Ne uključuje zavisna područja otoka [[Bouvet]] (49&nbsp;km²). |- | 63. || {{ZD|JAP}} [[Japan]] || align=right|377.873 || 0,25% || Uključuje ostrva [[Ostrvo Ryukyu|Ryukyu]], [[Ostrvo Daito|Daito]], [[Ostrvo Ogasawara|Ogasawara]], [[Ostrvo Minami Torishima|Minami-Torishima]], [[Ostrvo Okinotorishima|Okino-Torishima]] i [[Vulkanska ostrva]]. Ne uključuje južna [[Kurilska ostrva]]. |-148,939,063 | 64. || {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] || align=right|357.022 || 0,24% || |- | 65. || {{ZD|RKO}} [[Republika Kongo]] || align=right|342.000 || 0,23% || |- | 66. || {{ZD|FIN}} [[Finska]] || align=right|338.145 || 0,23% || Uključujući [[Åland]]. |- | 67. || {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]] || align=right|331.689 || 0,22% || |- | 68. || {{ZD|MALE}} [[Malezija]] || align=right|329.847 || 0,22% || |- | 69. || {{ZD|OBS}} [[Obala Slonovače]] || align=right|322.463 || 0,22% || |- | 70. || {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] || align=right|312.685 || 0,21% || |- | 71. || {{ZD|OMA}} [[Oman]] || align=right|309.500 || 0,21% || |- | 72. || {{ZD|ITA}} [[Italija]] || align=right|301.318 || 0,20% || |- | 73. || {{ZD|FIL}} [[Filipini]] || align=right|300.000 || 0,20% || |- | 74. || {{ZD|EKV}} [[Ekvador]] || align=right|283.561 || 0,20% || Uključujući ostrva [[Galapagos]]. |- | 75. || {{ZD|BUF}} [[Burkina Faso]] || align=right|274.000 || 0,18% || |- | 76. || {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]] || align=right|270.534 || 0,18% || Uključujući ostrva [[Ostrva Antipode|Antipode]], [[Ostrva Auckland|Auckland]], [[Ostrva Bounty|Bounty]], [[Ostrva Campbell|Campbell]], [[Ostrva Chatham|Chatam]] i [[Ostrva Kermadec|Kermadec]]. Ne ukljućujući [[Niue]] (260&nbsp;km²), [[Cookova Ostrva]] (236&nbsp;km²) i [[Tokelau]] (12&nbsp;km²). |- | 77. || {{ZD|GAB}} [[Gabon]] || align=right|267.668 || 0,18% || |- | 78. || {{ZD|Z SAH}} ''[[Zapadna Sahara]]'' || align=right|266.000 || 0,18% || Uglavnom okupirana od strane Maroka. Neki dijelovi pod upravom pokreta Arapske Demokratske Republike Sahrawi. |- | 79. || {{ZD|GVI}} [[Gvineja]] || align=right|245.857 || 0,17% || |- | 80. || {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || align=right|242.900 || 0,16% || Ne uključuje tri krunske zemlje (768&nbsp;km²) i 13 [[Britanske prekomorske teritorije|prekomorskih teritorija]] (17,027&nbsp;km²). |- | 81. || {{ZD|UGA}} [[Uganda]] || align=right|241.038 || 0,16% || |- | 82. || {{ZD|GAN}} [[Gana]] || align=right|238.533 || 0,16% || |- | 83. || {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] || align=right|238.391 || 0,16% || |- | 84. || {{ZD|LAO}} [[Laos]] || align=right|236.800 || ?% || |- | 85. || {{ZD|GVA}} [[Gvajana]] || align=right|214.969 || % || |- | 86.|| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] || align=right|207.600 || % || Najveća država u Evropi bez izlaza na more. |- | 87. || {{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] || align=right|199.900 || % || |- | 88. || {{ZD|SEN}} [[Senegal]] || align=right|196.722 || % || |- | 89. || {{ZD|SIR}} [[Sirija]] || align=right|185.180 183,885 || % || Veći broj ukljućuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. |- | 90.|| [[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|20px]] [[Kambodža]] || align=right|181.035 || % || |- | 91. || {{ZD|URU}} [[Urugvaj]] || align=right|175.016 || % || |- | 92. || {{ZD|SUR}} [[Surinam]] || align=right|163.820 || % || |- | 93. || {{ZD|TUN}} [[Tunis]] || align=right|163.610 || % || |- | 94. || {{ZD|NEP}} [[Nepal]] || align=right|147.181 || <0,01% || |- | 95. || {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]] || align=right|143.998 || <0,01% || |- | 96. || {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan]] || align=right|143.100 || <0,01% || |- | 97. || {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] || align=right|131.957 || <0,01% || |- | 98. || {{ZD|NIK}} [[Nikaragva]] || align=right|130.000 || <0,01% || Bez ostrva San Andrés y Providencia (sporno područje s Kolumbijom). |- | 99. || {{ZD|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]] || align=right|120.538 || <0,01% || |- | 100. || {{ZD|MLV}} [[Malavi]] || align=right|118.484 || <0,01% || |- | 101. || {{ZD|ERI}} [[Eritreja]] || align=right|117.600 || <0,01% || Uključujući region [[Badme]]. |- | 102. || {{ZD|BEN}} [[Benin]] || align=right|112.622 || <0,01% || |- | 103. || {{ZD|HON}} [[Honduras]] || align=right|112.088 || <0,01% || |- | 104. || {{ZD|LBR}} [[Liberija]] || align=right|111.369 || <0,01% || |- | 105. || {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] || align=right|110.912 || <0,01% || |- | 106. || {{ZD|KUB}} [[Kuba]] || align=right|110.861 || <0,01% || Kuba je najveća i najgušće naseljena država na [[Karibi]]ma. |- | 107. || {{ZD|GUA}} [[Gvatemala]] || align=right|108.889 || <0,01% || |- | 108. || {{ZD|ISL}} [[Island]] || align=right|103.000 || <0,01% || |- | 109. || {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja]] || align=right|99.538 || <0,01% || |- | 110. || {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] || align=right|93.032 || <0,01% || |- | 111. || {{ZD|POR}} [[Portugal]] || align=right|91.982 || <0,01% || Uključujući [[Azorska ostrva|Azore]] i [[Ostrvo Madeira|Madeiru]]. |- | 112. || {{ZD|FRA GVA}} ''[[Francuska Gvajana]]'' || align=right|90.000 || <0,01% || Francuski prekomorski departman. |- | 113. || {{ZD|JOR}} [[Jordan]] || align=right|89.342 || <0,01% || |- | 114. || {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]] || align=right|86.600 || <0,01% || Uključujući enklavu [[Nahičevan]] i područje [[Nagorno-Karabah]]. |- | 115. || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] || align=right|83.858 || <0,01% || |- | 116. || {{ZD|UAE}} [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] || align=right|83.600 || <0,01% || |- | 117. || {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]] || align=right|78.866 || <0,01% || |- | 118. || {{ZD|SRB}} [[Srbija]] || align=right|77.474 || <0,01% || |- | 119. || {{ZD|PAN}} [[Panama]] || align=right|75.517 || <0,01% || |- | 120. || {{ZD|S LEO}} [[Sijera Leone]] || align=right|71.740 || <0,01% || |- | 121. || {{ZD|IRS}} [[Irska]] || align=right|70.273 || <0,01% || |- | 122. || {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] || align=right|69.700 || <0,01% || Uključujući [[Abhazija|Abhaziju]] (8,600&nbsp;km²) i [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] |- | 123. || {{ZD|ŠRI}} [[Šri Lanka]] || align=right|65.610 || <0,01% || |- | 124. || {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] || align=right|65.300 || <0,01% || |- | 125. || {{ZD|LAT}} [[Latvija]] || align=right|64.600 || <0,01% || |- | 126. || {{ZD|TOG}} [[Togo]] || align=right|56.785 || <0,01% || |- | 127. || {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] || align=right|56.594 || <0,01% || |- | 128. || {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] || align=right|51.197 || <0,01% || |- | 129. || {{ZD|KOS}} [[Kostarika]] || align=right|51.100 || <0,01% || Uključujući [[Isla del Coco]]. |- | 130. || {{ZD|SLK}} [[Slovačka]] || align=right|49.033 || <0,01% || |- | 131. || {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]] || align=right|48.671 || <0,01% || Uključujući [[ostrvo Saona]] i ostale pod kontrolom dominikanske vlade. |- | 132. || {{ZD|BUT}} [[Butan]] || align=right|47.000 || <0,01% || |- | 133. || {{ZD|EST}} [[Estonija]] || align=right|45.100 || <0,01% || Uključujući 1,520 ostrva u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. |- | 134. || {{ZD|DAN}} [[Danska]] || align=right|43.094 || <0,01% || Samo kontinentalna Danska. Kompletna Kraljevina Danska, uključujući Grenland i Farska Ostrva pokriva 2,220,093&nbsp;km² i zauzimala bi 13. mjesto. |- | 135. || {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] || align=right|41.528 || <0,01% || Samo kontinentalna Nizozemska. Kompletna Kraljevina Nizozemska pokriva 42,437&nbsp;km². |- | 136. || {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] || align=right|41.284 || <0,01% || |- | 137. || {{ZD|TAJV}} [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) || align=right|36.188<ref>{{cite web |format=pdf |url=http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf |title=Area, cultivated land area and forest land area |publisher=National Statistics - Republic of China (Taiwan) |access-date=27. 9. 2007 |archive-date=26. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226005659/http://eng.stat.gov.tw/public/data/dgbas03/bs2/yearbook_eng/y001.pdf%0A |url-status=dead }}</ref> || % || Uključuje samo područja pod upravom Republike Kine: [[Tajvan]], [[Penghu]], [[Kinmen]] i [[Ostrva Matsu|Matsu]]. |- | 138. || {{ZD|GVB}} [[Gvineja Bisau]] || align=right|36.125 || <0,01% || |- | 139. || {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] || align=right|33.851 || <0,01% || Uključujući [[Transnistrija|Transnistriju]] (Pridnestrovie). |- | 140. || {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || align=right|30.528 || <0,01% || |- | 141. || {{ZD|LES}} [[Lesoto]] || align=right|30.355 || <0,01% || |- | 142. || {{ZD|ARM}} [[Armenija]] || align=right|29.800 || <0,01% || Ne uključujući [[Nagorno-Karabah]]. |- | 143. || {{ZD|SOL}} [[Solomonska Ostrva]] || align=right|28.896 || <0,01% || |- | 144. || {{ZD|ALB}} [[Albanija]] || align=right|28.748 || <0,01% || |- | 145. || {{ZD|EKG}} [[Ekvatorska Gvineja]] || align=right|28.051 || <0,01% || |- | 146. || {{ZD|BDI}} [[Burundi]] || align=right|27.834 || <0,01% || |- | 147. || {{ZD|HAI}} [[Haiti]] || align=right|27.750 || <0,01% || |- | 148. || {{ZD|RUA}} [[Ruanda]] || align=right|26.338 || <0,01% || |- | 149. || {{ZD|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] || align=right|25.713 || <0,01% || |- | 150. || {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]] || align=right|23.200 || <0,01% || |- | 151. || {{ZD|BLZ}} [[Beliz]] || align=right|22.966 || <0,01% || |- | 152. || {{ZD|IZR}} [[Izrael]] || align=right|22.145 ili 20.770|| <0,01% || Veći broj uključuje [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Bez [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]]. |- | 153. || {{ZD|SAL}} [[El Salvador]] || align=right|21.041 || <0,01% || |- | 154. || {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] || align=right|20.273 || <0,01% || |- | 155. || {{ZD|N KALE}} ''[[Nova Kaledonija]]'' || align=right|18.575 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 156. || {{ZD|FIJ}} [[Fidži]] || align=right|18.274 || <0,01% || |- | 157. || {{ZD|KUV}} [[Kuvajt]] || align=right|17.818 || <0,01% || |- | 158. || {{ZD|SVA}} [[Esvatini]] || align=right|17.364 || <0,01% || |- | 159. || {{ZD|IST}} [[Istočni Timor]] || align=right|14.874 || <0,01% || |- | 160. || {{ZD|BAH}} [[Bahami]] || align=right|13.878 || <0,01% || |- | 161. || {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] || align=right|13.812<ref>{{cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |title=General Data |publisher=Statistical Office of the Republic of Montenegro |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014000852/http://www.monstat.cg.yu/EngsrCGuBrojkama.htm |archive-date=14. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 162. || {{ZD|VAN}} [[Vanuatu]] || align=right|12.189 || <0,01% || |- | 163. || {{ZD|FLK}} ''[[Folklandska ostrva]]|| align=right|12.173 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Južne Džordžije i Južnih Sendvičkih ostrva. |- | 164. || {{ZD|GAM}} [[Gambija]] || align=right|11.295 || <0,01% || |- | 165. || {{ZD|KAT}} [[Katar]] || align=right|11.000 || <0,01% || |- | 166. || {{ZD|JAM}} [[Jamajka]] || align=right|10.991 || <0,01% || |- | 167. || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|20px]] [[Kosovo]] || align=right|10.887 || <0,01% || |- | 168. || {{ZD|LBN}} [[Liban]] || align=right|10.400 || <0,01% || |- | 169. || {{ZD|KIP}} [[Kipar]] || align=right|9.251 || <0,01% || Uključujući [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjeverni Kipar]] i britanske vojne baze ([[Akrotiri i Dhekelia]]). |- | 170. || {{ZD|PUE}} ''[[Portoriko]]'' || align=right|8.875 || <0,01% || Teritorij SAD-a. |- | 171. || {{ZD|PAL}} ''[[Palestina]]'' || align=right|6.020 || <0,01% || Zbir površina Zapadne obale i Pojasa Gaze. |- | 172. || {{ZD|BRU}} [[Brunej]] || align=right|5.765 || <0,01% || |- | 173. || {{ZD|TRI}} [[Trinidad i Tobago]] || align=right|5.130 || <0,01% || |- | 174. || {{ZD|ZEL}} [[Zelenortska Ostrva]] || align=right|4.033 || <0,01% || |- | 175. || {{ZD|FRA POLI}} ''[[Francuska Polinezija]]'' || align=right|4.000 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 176. || {{ZD|SAM}} [[Samoa]] || align=right|2.831 || <0,01% || |- | 177. || {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg]] || align=right|2.586 || <0,01% || |- | 178. || {{ZD|REU}} ''[[Réunion]]'' || align=right|2.510 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. |- | 179. || {{ZD|KOM}} [[Komori]] || align=right|2.235 <br />|| <0,01% || Broj uključuje [[Mayotte]] (373 km²). Vrijednost bez Mayottea je 1,862 km².<ref>{{cite web |url=http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |title=Comoros |publisher=UNEP Country Profile Information System |access-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20070626172057/http://countryprofiles.unep.org/profiles/KM |archive-date=26. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Mayotte je službeno prekomorska teritorija Francuske i nije pod suverenitetom Komora. |- | 180. || {{ZD|MAUS}} [[Mauricijus]] || align=right|2.040 || <0,01% || Uključujući [[ostrva Agalega]], [[Cargados Carajos Shoals]] (Saint Brandon) i [[Rodrigues (ostrvo)|Rodrigues]]. |- | 181. || {{ZD|GVAD}} ''[[Guadeloupe]]'' || align=right|1.705 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija. Obuhvata [[La Désirade]], [[Marie Galante]], [[Les Saintes]], [[Saint-Barthélemy]] i [[Saint Martin]] (francuski dio). Napomena: Saint-Barthélemy i Saint Martin su 2007. postali posebni teritoriji i nisu više dio Guadeloupea. |- | 182. || {{ZD|FAR}} ''[[Farska ostrva]]'' || align=right|1.399 || <0,01% || Dio [[Danska|Danske]] sa vlastitom posebnom upravom. |- | 183. || {{ZD|MART}} ''[[Martinique]]'' ||align=right| 1.102 || <0,01% || Francuskai prekomorska teritorija. |- | 184. || {{ZD|SV TIP}} [[Sveti Toma i Princip]] || align=right|964 || <0,01% || |- | 185. || {{ZD|OTIC}} ''[[Turks i Caicos]]'' || align=right|948 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Površina uključuje zaštićene vode. |- | 186. || {{ZD|HOL ANT}} ''[[Nizozemski Antili]]'' || align=right|800 || <0,01% || Autonomnai teritorija Holandije; uključuje [[Bonaire]], [[Curacao]], [[Saba]], [[Sint Eustatius]] i [[Sint Maarten]] (holandski dio otoka Saint Martin). |- | 187. || {{ZD|DMN}} [[Dominika]] || align=right|751 || <0,01% || |- | 188. || {{ZD|TON}} [[Tonga]] || align=right|747 || <0,01% || |- | 189. || {{ZD|KIRI}} [[Kiribati]] || align=right|726 || <0,01% || Uključujući tri grupe otoka - [[Gilbertova ostrva|Gilbertove]] i [[Linijska ostrva|Linijske otoke]] te [[Ostrva Phoenix|Otoke Phoenix]]. |- | 190. || {{ZD|MIK}} [[Mikronezija]] || align=right|702 || <0,01% || Uključujući otoke [[Pohnpei]] (Ponape), [[Ostrva Chuuk|Chuuk]] (Truk), [[Ostrva Yap|Yap]] i [[Kosrae]] (Kosaie). |- | 191. || {{ZD|BHR}} [[Bahrein]] || align=right|694 || <0,01% || |- | 192. || {{ZD|SIN}} [[Singapur]] || align=right|683 || <0,01% || Naveden je podatak UN-a iz 2004. Prema agenciji za statistiku Singapura, podatak za 2006. godinu je 704 km².<ref>{{cite web |url=http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |title=Key Annual Indicators |year=2006 |publisher=Statistics Singapore |access-date=27. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221030353/http://www.singstat.gov.sg/stats/keyind.html#keyind |archive-date=21. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- | 193. || {{ZD|MAN}} ''[[Ostrvo Man]]'' || align=right|572 || <0,01% || Britanska krunska zemlja. |- | 194. || {{ZD|GUAM}} ''[[Guam]]'' || align=right|549 || <0,01% || Organizirana i neutjelovljena teritorija [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. |- | 195. || {{ZD|SV LUC}} [[Sveta Lucija]] || align=right|539 || <0,01% || |- | 196. || {{ZD|AND}} [[Andora]] || align=right|468 || <0,01% || |- | 197. || {{ZD|SJM O}} ''[[Sjeverna Marijanska ostrva]]'' || align=right|464 || <0,01% || ''Commonwealth'' u političkoj uniji sa SAD-om; uključuje 14 otoka. |- | 198. || {{ZD|PALA}} [[Palau]] || align=right|459 || <0,01% || |- | 199. || {{ZD|SEJ}} [[Sejšeli]] || align=right|455 || <0,01% || |- | 200. || {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]] || align=right|442 || <0,01% || Uključujući otok [[Redonda]], 1.6 km². |- | 201. || {{ZD|BAR}} [[Barbados]] || align=right|430 || |- | 202. || {{ZD|SV VIG}} [[Sveti Vincent i Grenadini]] || align=right|388 || <0,01% || |- | 203. || {{ZD|ADO}} ''[[Američka Djevičanska ostrva]]'' || align=right|347 || <0,01% || Organizirana i neuključena teritorija SAD-a. |- | 204. || {{ZD|GRD}} [[Grenada]] || align=right|344 || <0,01% || |- | 205. || {{ZD|MLT}} [[Malta]] || align=right|316 || <0,01% || |- | 206. || {{ZD|MALD}} [[Maldivi]] || align=right|298 || <0,01% || |- | 207. || {{ZD|KAJ}} ''[[Kajmanska ostrva]]'' || align=right|264 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 208. || {{ZD|SV KIN}} [[Sveti Kristofor i Nevis]] || align=right|261 || <0,01% || |- | 209. || {{ZD|NIU}} ''[[Niue]]'' || align=right|260 || <0,01% || Autonomno područje u slobodnoj uniji s Novim Zelandom. |- | 210. || {{ZD|SV PIM}} ''[[Sveti Petar i Mikelon]]'' || align=right|242 || <0,01% || Prekomorska teritorija Francuske; uključuje 8 malih otoka u grupama otoka Saint Pierre i Miquelon. |- | 211. || {{ZD|KUK}} ''[[Cookova Ostrva]]'' || align=right|236 || <0,01% || Autonomno područje povezano s Novim Zelandom. |- | 212. || {{ZD|WIF}} ''[[Wallis i Futuna]]'' || align=right|200 || <0,01% || Francuska prekomorska teritorija; uključuje otoke [[Ostrvo Uvéa|Wallis]], [[Ostrvo Futuna|Futuna]], [[Île Alofi|Alofi]] i još 20 manjih. |- | 213. || {{ZD|AMS}} ''[[Američka Samoa]]'' || align=right|199 || <0,01% || Neorganizirana i neuključena teritorija [[SAD]]-a; uključuje otoke [[ostrvo Rose|Rose]] i [[ostrvo Swains|Swains]]. |- | 214. || {{ZD|MARŠ}} [[Maršalska Ostrva]] || align=right|181 || <0,01% || Uključujući atole [[Bikini Atol|Bikini]], [[Enewetak]], [[Kwajalein]], [[Majuro]], [[Rongelap]] i [[Utirik]]. |- | 215. || {{ZD|ARU}} ''[[Aruba]]'' || align=right|180 || <0,01% || Autonomnai teritorija Holandije. |- | 216. || {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn]] || align=right|160 || <0,01% || Najmanja država bez izlaza na more okružena državama bez izlaza na more. |- | 217. || {{ZD|BRIT DJEV}} ''[[Britanska Djevičanska ostrva]]'' || align=right|151 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; sastoji se od 16 naseljenih i više od 20 nenaseljenih otoka; uključuje otok [[Anegada|Anegadu]]. |- | 218. || {{ZD|SV HEL}} ''[[Sveta Helena]]'' || align=right|122 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva; |- | 219. || {{ZD|JEY}} ''[[Jersey]]'' || align=right|116 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 220. || {{ZD|MONT}} ''[[Montserrat]]'' || align=right|102 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 221. || [[Datoteka:Flag of Tristan da Cunha.svg|20px]]''[[Tristan da Cunha]]'' || align=right|98 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). Površina uključuje samo glavni (jedini naseljeni) otok. Ukupna površina je 201 km².<ref>[http://www.xist.org/cntry/sthelena.aspx xist.org - Saint Helena]</ref> |- | 222. || {{ZD|ANV}} ''[[Angvila]]'' || align=right|91 || <0,01% || Prekomorskai teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 223. || {{ZD|UK}} ''[[Ascension]]'' || align=right|88 || <0,01% || Zavisno područje Svete Helene (UK). |- | 224. || {{ZD|GGY}} ''[[Guernsey]]'' || align=right|78 || <0,01% || Krunska zemlja Ujedinjenog Kraljevstva; uključuje [[Alderney]], Guernsey, [[Herm]], [[Sark]] i još neke manje otoke. |- | 225. || {{ZD|SMR}} [[San Marino]] || align=right|61 || <0,01% || |- | 226. || {{ZD|BER}} ''[[Bermudi]]'' || align=right|53 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 227. || {{ZD|NORF}} ''[[Ostrvo Norfolk|Norfolk]]'' || align=right|36 || <0,01% || Autonomno područje Australije. |- | 228. || {{ZD|NAU}} [[Nauru]] || align=right|21 || <0,01% || |- | 229. || {{ZD|TUV}} [[Tuvalu]] || align=right|19 || <0,01% || |- | 230. || {{ZD|TKL}} ''[[Tokelau]]'' || align=right|12 || <0,01% || Teritorija Novog Zelanda. |- | 231. || {{ZD|GIB}} ''[[Gibraltar]]'' || align=right|6 || <0,01% || Prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 232. || {{ZD|PITC}} ''[[Pitcairn]]'' || align=right|5 || <0,01% || Kolonija Ujedinjenog Kraljevstva. |- | 233. || {{ZD|MNK}} [[Monako]] || align=right|1,95<ref>{{Cite web |url=http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/$FILE/chapitre%201.pdf |title=Vlada Monaka |access-date=26. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622064248/http://www.monaco.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/e89a6190e96cbd1fc1256f7f005dbe6e/fb7cd09f1e038321c125702a0046f5cf/%24FILE/chapitre%201.pdf |archive-date=22. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> || <0,01% || |- | 234. || {{ZD|VAT}} [[Vatikan]] || align=right|0,44<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/sp_ss_scv/informazione_generale/sp_ss_scv_info-generale_en.html#Superficie Sveta stolica - Osnovne informacije o Vatikanu]</ref> || <0,01% || Najmanja država na svijetu. |} Napomena: Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Zavod UN za statistiku (2004) == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == Za više informacija pogledajte i popise država po: <br />- [[Spisak država|abecedi]] <br />- [[Spisak država po stanovništvu|stanovništvu]] <br />- [[Spisak država po gustoći stanovništva|gustoći stanovništva]] <br />- [[Spisak država po kontinentima|kontinentima]] <br />- [[Spisak država po datumu državnosti|datumu državnosti]] <br />- [[Spisak država po vremenskim zonama|vremenskim zonama]] [[Kategorija:Spiskovi|Države po površini]] [[Kategorija:Države svijeta|*]] qmneobcnjrk8wgwtcozndkl3iywt9ix 0 1562 3892773 3892633 2026-06-03T15:32:53Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3892773 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Sanin Mirvić]] | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 3. juna 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 3. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 3. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] cdf539q099xp5c76tindpsc6f2u8g6r 3892774 3892773 2026-06-03T15:33:13Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3892774 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Sanin Mirvić]] | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 3. juna 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 3. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 3. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] rpco0kdtyzac9bsvpdnzf4x39v1ak4t 10 1715 3892784 3892184 2026-06-03T16:48:59Z KWiki 9400 3892784 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Puskás Aréna 03.jpg | širina = | opis = [[Puskás arena]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] bila je domaćin finalne utakmice [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]. | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[30. maj]] – {{Vijest|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] osvojio je titulu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] pobjedom u finalu protiv [[Arsenal FC|Arsenala]] rezultatom 1:1 (4:3 nakon [[jedanaesterac]]a).}} * [[29. maj]] – {{Vijest|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] odigrala je [[Prijateljska utakmica|prijateljsku utakmicu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverne Makedonije]], koja je završila bez postignutih golova.}} * [[27. maj]] – {{Vijest|[[Aston Villa FC|Aston Villa]] osvojila je titulu [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropske lige]] pobjedom u finalu protiv [[SC Freiburg]]a rezultatom 3:0.}} * [[20. maj]] – {{Vijest|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] osvojio je titulu [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] pobjedom u finalu protiv [[Rayo Vallecano]]a rezultatom 1:0.}} * [[16. maj]] – {{Vijest|Na [[Eurosong 2026.|Eurosongu u Beču]] pobijedila [[Bugarska]] s pjesmom "[[Bangaranga]]" u izvedbi [[Dara (pjevačica)|Dare]].}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]] * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] ** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Građanski rat u Sudanu]] | nedavne_smrti = * [[Edin Avdić]] * [[Rick Adelman]] * [[Dragoljub Mićunović]] * [[Oscar Schmidt]] * [[Duško Vujošević]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> 68gl5jb2liw55uayssqfwoohjfqcdiw 0 1808 3893051 3843785 2026-06-04T09:45:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893051 wikitext text/x-wiki '''Antun Lučić''' je bosanskohercegovački književnik. Rođen je [[13. juni|13. juna]] [[1958]]. godine u [[Bugojno|Bugojnu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nedjelja.ba/hr/duhovnost/duhovnost-u-stihu/lirska-i-svjedocka-dobrota/225|title=Lirska i svjedočka dobrota {{!}} Katolički tjednik|last=nedjelja.ba|website=www.nedjelja.ba|language=hr|access-date=29. 7. 2023}}</ref> Osnovnu školu završio je u Gračanici kod Bugojna, a srednju u Bugojnu. Studirao je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]],<ref>{{Cite web|url=https://ff.sum.ba/en/node/13700|title=prof. dr. sc. Antun Lučić {{!}} Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru|website=ff.sum.ba|access-date=29. 7. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] te na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Diplomirao je komparativnu i hrvatsku književnost i filozofiju. Magistrirao je radnjom "Uticaj Strindberga na Krležino književno djelo". Doktorirao je 24. februara 2000. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, tezom "Veze ljudi, životinja i stvari u djelu Vitomira Lukića". Vanredni je profesor na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne u [[Mostar]]u. Predaje kolegije "Svjetska književnost" i "Starija hrvatska književnost" na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pisao je za pozorište, a na sceni su izvedena njegova djela "Lutak i dvojnici" i "Sestre, zapravo susreti". Objavljuje književne radove i kritičke osvrte. Knjige: Pitanja Luciusu (poetska proza, Banjaluka, 1985.) Prizori (pjesme, Sarajevo,1988.), Naovamo (poezija, Zagreb, 1996.), Dodiri, smjene, Split, 2005. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Lučić, Antun]] [[Kategorija:Biografije, Bugojno|Lučić, Antun]] [[Kategorija:Rođeni 1958.|Lučić, Antun]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 98yccrju7e3ierfcqn7pc3lfmx3n3fx 0 2704 3893085 3833058 2026-06-04T09:51:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893085 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} '''Ivica Šiško''' je savremeni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] slikar i grafičar. Rođen je u [[Livno|Livnu]] [[24. januar]]a [[1946]]. godine. Završio je školu primijenjene umjetnosti [[1965]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], u klasi profesorice Mice Todorović. Upisao je Akademiju likovne umjetnosti u [[Zagreb]]u [[1969]]. godine i diplomirao [[1974]]. godine u klasi Frane Baće. Bio je saradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od [[1974]]. do [[1978]]. godine. Završio je poslijediplomski studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Profesor je na Akademiji likovne umjetnosti u [[Zagreb]]u, gdje živi i stvara. Njegove radove koristili su [[Hrvatska pošta i telekomunikacije]] u mnogobrojnim izdanjima poštanskih maraka i telefonskih kartica Republike Hrvatske. Prof. Ivica Šiško član je Odbora za obrazovanje Hrvatskog povjerenstva za [[UNESCO]], zaštitu kulturne baštine. Dao je svoj doprinos mnogim poklonjenim radovima za humanitarne aukcije, a jedna od značajnijih slika je donirana za aukciju namijenjenu za financiranje odbrane generala Ante Gotovine, gdje je njegova slika postigla rekordan iznos od 120 hiljada [[kuna]]. U vlastitoj nakladi objavljuje grafičke radove, uglavnom u tehnici [[bakropis]]a, tj. takozvanim aquatinta-bakropis, i samim time sebe predstavlja kao grafičar koji voli i cijeni grafiku, i smatra je umjetnošću. Usred sumraka modernog masovnog tiskanja grafika tehnikom off-seta, bez numeriranja ili prikrivenog lažnog numeriranja, izrađuje grafike starom tehnikom [[bakropis]]a. Tom tehnikom nije moguće napraviti jednan motiv grafike više od 35 puta i time ona predstavlja [[umjetničko djelo]]. Svaki otisak nakon prvog je lošiji, dok su kod off-seta i sito tiska prvi i posljednji otisak u potpunosti jednaki. U [[crtež]]ima i grafikama nastalim oko [[1975]]. godine ekpresivnom linijom raščlanjuje pokret u prostoru ispunjenu organskim oblicima i figurativnim pojedinostima. Svojom je osebujnom maštom i fantazmagoričnom vizijom jedan od protagonista postmodernističkoga slikarstva 1980-tih godina u Hrvatskoj. Ornamentalnim preobrazbama životinjskih i biljnih motiva približava se novoj [[secesija|secesiji]], dok se u mitološkim prizorima prisjeća [[Botticelli]]ja, Cranacha, El Greca. Istančani [[grafizam]], dinamično shvaćeni oblici i simbolika boje osnovni su nosioci energije toga slikarstva u kojemu su sublimirani prirodni procesi i vitalna snaga postojanja. «Šiško je jedan od onih slikara koji idu u srce elementarnosti. S bijesom pustolova, istraživača i revnošću hodočasnika. Predvođen nužošću koja briše pogibelji, skriva strahove i jača ushit. [[Umjetnost]] je pustolovina pogleda i budnih ćutila.» «Slikar je pustolov modernog svjeta» Jean Jacques Levenque Šiškov ciklus »Rajski vrt«, najpoznatiji je njegov ciklus, i zaokupljen je prepoznatljivim temama kao što su: Kameni cvijet, Fenix, Vukovar, Plavetnilo, Poskok, Crni Lopoči i dr. Samostalno je izlagao u [[Livno|Livnu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Šibenik]]u, [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Krk]]u, Sesvetama, [[Osijek]]u, Đurđevcu, [[Bjelovar]]u, [[Križevci]]ma, [[Opatija (Hrvatska)|Opatiji]], Novoj Gradišci, Velikoj Gorici, [[Karlovac|Karlovcu]], Crikvenici, [[Ivanić Grad]]u, Zaprešiću, [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Zrenjanin]]u, [[Sombor]]u, [[Subotica|Subotici]], Gradišću, [[Beč]]u, Novom Mestu, Križu, [[Bonn]]u. == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20080617202040/http://www.ivicasisko.com/ Ivica Šiško - službene stranice] {{DEFAULTSORT:Šiško, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski slikari|Š]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mlaffc0zri5x2abduuvvbn7dmn3lqty 0 2878 3892815 3888333 2026-06-03T19:44:14Z NeptuneBot 126033 /* top */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa |grupa = Srbi<br /><small>Срби</small> |slika = Map of the Serbian Diaspora in the World.svg |tekst = |ukupno = 11,5–12,5 miliona<ref name=SerbianUnity-SAWR>{{cite journal|title=Serbs around the World by region|year=2013|publisher=Serbian Unity Congress|url=http://www.serbianunity.com/serbianunitycongress/pdf/world_of_serbs/Serbs_Around_the_World_by_Region.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20131205032421/http://www.serbianunity.com/serbianunitycongress/pdf/world_of_serbs/Serbs_Around_the_World_by_Region.pdf |archive-date=5. 12. 2013 }}</ref><ref>{{cite journal|author1=Theodore E. Baird|author2=Amanda Klekowski von Koppenfels|title=The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development|date=juni 2011|publisher=University of Kent at Brussels|url=http://rs.one.un.org/organizations/12/Serbian%20Diaspora%20and%20Youth,%20June%202011.pdf|p=5|access-date=21. 10. 2015|archive-date=18. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018231514/http://rs.one.un.org/organizations/12/Serbian%20Diaspora%20and%20Youth,%20June%202011.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> | regija1 = {{ZD|SRB}} [[Srbija]]| pop1 =5.988.093| ref1 = <ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |title=Popis stanovništva Srbije iz 2011. |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=6. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija2 = {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]| pop2 =1.086.733| ref2 =<ref name="popis2013">{{RP 2013}}</ref> | regija3 = {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]]| pop3 =186.633| ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011. |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=7. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |url-status=dead }}</ref> | regija4 = {{ZD|CG}} [[Crna Gora]]| pop4 =178.110| ref4 = <ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> | regija5 = {{ZD|SLO}} [[Slovenija]]| pop5 =38.964| ref5 = <ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |title=Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002 |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=6. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110806084849/http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 |url-status=dead }}</ref> | regija6 = {{ZD|MAK}} [[Makedonija]]| pop6 =35.939| ref6 = <ref>Државен завод за статистика: [http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци] ([[PDF]])</ref> | regija7 = {{ZD|ALB}} [[Albanija]]| pop7 =30.000| ref7 = <ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=12&dd=05&nav_category=167&nav_id=932802 "Srbi nisu priznati u Albaniji"]</ref> | regija8 = {{ZD|RUM}} [[Rumunija]]| pop8 =22.725| ref8 = <ref>Agenţia Naţionala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii: [http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ Recensamânt România 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ |date=13. 5. 2007 }}</ref> | regija9 = {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]]| pop9 =10.038| ref9 = <ref>{{Cite web |url=http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=17632 |title=Srpska Dijaspora {{!}} Susedne zemlje {{!}} Srba u Mađarskoj tri puta više |access-date=21. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141214121035/http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=17632 |archive-date=14. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | regija10 = {{ZD|NJE}} [[Njemačka]]| pop10 =650.000–750.000| ref10 = <ref>[http://www.zentralrat-der-serben.de/index.php?SrbiuNj Srbi u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208050420/http://www.zentralrat-der-serben.de/index.php?SrbiuNj |date=8. 12. 2015 }}, Zentralrat der Serben in Deutschland e.V. / Centralni savjet Srba u Njemačkoj (ZSD)</ref> | regija11 = {{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]| pop11 =199.080| ref11 =<ref>{{Cite web|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_12_1YR_B04003&prodType=table|title=Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported}}</ref> | regija12 = {{ZD|AUT}} [[Austrija]]| pop12 = | regija13 = {{ZD|AUS}} [[Australija]]| pop13 =97.315 (2001) | regija14 = {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]]| pop14 =187.000{{izvor}}<ref>{{cite news |url=http://www.nzz.ch/nachrichten/schweiz/erstmals_ueber_eine_million_eu-_und_efta-angehoerige_in_der_schweiz__1.1105409.html |title=Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz |publisher=Neue Zürcher Zeitung | date=14. Oktober 2008}}</ref> | regija15 = {{ZD|FRA}} [[Francuska]]| pop15 =120.000<ref>Ministère des Affaires étrangères: [http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/serbie-et-montenegro_443/presentation-communaute-etatique-serbie-et-montenegro_952/ title=Présentation de la République de Serbie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006121955/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/serbie-et-montenegro_443/presentation-communaute-etatique-serbie-et-montenegro_952/ |date=6. 10. 2014 }}, Pristupljeno 25. 4. 2013.</ref> | regija16 = {{ZD|KAN}} [[Kanada]]| pop16 =55.545 (2001) | regija17 = {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]| pop17 =70.000 | regija18 = {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]]| pop18 =120.000{{izvor}}<ref>Nordstrom. str. 353. (Serbia and Iran as top two countries in terms of immigration beside "Other Nordic Countries", based on Nordic Council of Ministers ''Yearbook of Nordic Statistics'', 1996, 46—47)</ref> | regija19 = {{ZD|DAN}} [[Danska]]| pop19 =12.000 | regija20 = {{ZD|ITA}} [[Italija]]| pop20 =70.000<ref name="Dijaspora" /> | regija21 = {{ZD|JAR}} [[Južnoafrička Republika]]| pop21 =25.000<ref name="Dijaspora" /> | regija22 = {{ZD|NOR}} [[Norveška]]| pop22 =6.000 | regija23 = {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]]| pop23 =6.000 | regija24 = {{ZD|GRČ}} [[Grčka]]| pop24 =5.500 | regija25 = {{ZD|RUS}} [[Rusija]]| pop25 =5.000 | regija26 = {{ZD|LUX}} [[Luksemburg]]| pop26 =4.000 | regija27 = {{ZD|BRA}} [[Brazil]]| pop27 =2.000 | regija28 = {{ZD|ČIL}} [[Čile]]| pop28 =2.000 | regija29 = {{ZD|ČEŠ}} [[Češka Republika]]| pop29 =1.801 (2001) | regija30 = {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]]| pop30 =1.400 | regija31 = {{ZD|SLK}} [[Slovačka]]| pop31 =434 (2001) |jezici = [[Srpski jezik|srpski]] |vjera = [[Pravoslavlje|pravoslavci]], [[ateizam|ateisti]] |vezano = {{Br separated entries|[[Indoevropski]]|[[Slaveni]]|[[Južni Slaveni]]}} }} '''Srbi''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[narod]] koji pretežno živi na [[Balkan]]u i [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]]. U [[Srbija|Srbiji]] čine oko 83,3% stanovništva, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko 30,77%,<ref name="popis2013"/> a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 28,73%. Navedene države imaju najveću koncentraciju srpskog stanovništva. Manji broj Srba živi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]], kao i u raznim zemljama u dijaspori. Srbi su [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjeroispovjesti, govore [[Srpski jezik|srpskim jezikom]] koji pripada [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskoj grupi]] [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]]. == Etimologija == Naziv Srbi potiče od staroslavenskog oblika ''*sъrbъ''. U srednjovjekovnim grčkim spisima spominje se kao Σέρβιοι, Σέρβλοι, a u starim srpskim spisima kao srъbinъ, srъblinъ. Naziv se očuvao u imenu oblasti Zribia (Majsen) koja se pominje kod [[Kosmas]]a. Kod [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina VII Porfirogenita]] naziv Σέρβιοι se odnosi na jedno južnoslavensko pleme. Oblik ''*sъrbъ'' se dovodi u vezu sa [[Ruski jezik|ruskim]] izrazom ''пасерб'' (posinak), sa [[Ukrajinski jezik|ukrajinskim]] ''прісербіті'' (pridružiti se, priključiti se), sa staroindijskim sarbh- (tući, seći, ubiti), sa [[Latinski jezik|latinskim]] ''sero'' (sastavljati) i sa [[Grčki jezik|grčkim]] ''ειρω'' (nizati).{{Sfnm|1a1 = Vasmer|1y = 1955|1pp = 611—12}} == Jezik == {{Glavni|Srpski jezik}} Srbi govore srpskim jezikom. Srpski jezik je službeni jezik Srbije i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine te jedan od dva službena jezike sporne teritorije djelimično priznatog Kosova. == Poznati Srbi == Srbi su igrali zapaženu ulogu u razvoju umjetnosti i nauke. Grupu zapaženih srpskih intelektualaca uključuju naučnici [[Nikola Tesla]], [[Mihajlo Pupin]], [[Pavle Savić]], [[Milutin Milanković]], [[Mileva Marić]] (matematičarka i prva žena [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]]), književnici [[Miloš Crnjanski]], [[Đura Jakšić]] i drugi. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbs}} {{Wikicitat}} {{Portal|Crna Gora}} {{Portal|Srbija}} {{Slavenski narodi}} [[Kategorija:Srbi|*]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]] [[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Etničke grupe SFRJ]] [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Etničke grupe Kosova]] [[Kategorija:Slavenski narodi]] 6goo7a0dg6k1yxa27bid0w5xehdzr7q 0 2940 3893127 3666249 2026-06-04T09:56:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893127 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Ahmet Ibukić-Ami | slika = | opis_slike = | datum_rođenja =1957 | mjesto_rođenja =[[Bihać]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje =[[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti =slikarstvo | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = [http://www.ibukic.com/biografija.htm Ahmet Ibukić] }} '''Ahmet Ibukić-Ami''', rođen u [[Bihać]]u [[1957]]. godine<ref>{{Cite web|url=http://www.akta.ba/bs/Vijest/licnosti/ahmet-ibukic-ami-profesor-likovne-kulture-s-metodikom-pri-univerzitetu-u-bihacu/7978|title=Ahmet Ibukić-Ami, profesor Likovne kulture s metodikom pri Univerzitetu u Bihaću - Akta.ba|last=Akta.ba|website=Akta.ba|access-date=26. 2. 2016|archive-date=21. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121144525/http://www.akta.ba/bs/Vijest/licnosti/ahmet-ibukic-ami-profesor-likovne-kulture-s-metodikom-pri-univerzitetu-u-bihacu/7978|url-status=dead}}</ref>, je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademski slikar. Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od [[1987]]. godine. Završio je [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Školu primijenjenih umjetnosti]], te [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu]] na odsjeku [[slikarstvo|slikarstva]], u klasi [[profesor]]a Milivoja Unkovića. Živi u Bihaću, gdje je zaposlen kao [[kustos]] u Regionalnom [[muzej]]u Pounja, te angažovan na Pedagoškom fakultetu u Bihaću kao profesor likovne kulture s metodikom pri Univerzitetu Bihać. Izlagao je na više samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111026175907/http://www.ibukic.com/biografija.htm www.ibukic.com/biografija.htm] * [http://www.centar-duga.info/katalog_08_sa.pdf www.centar-duga.info/katalog_08_sa.pdf] * [https://web.archive.org/web/20111203200707/http://www.uluusk.ba/ahmet_ibukic.html www.uluusk.ba/ahmet_ibukic.html] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Bihać|Ibukić,Ahmet]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari|Ibukić,Ahmet]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 69hd7s5e8mjxyclcpmn0ry2o65nj65f 0 3260 3893087 3797708 2026-06-04T09:51:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893087 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Ivica Vlašić''' rođen je [[1954]]. u [[Vareš|Varešu]] ([[Bosna_i_Hercegovina|Bosna i Hercegovina]]), ali se već [[1960]]. skupa s roditeljima vraća u očevo rodno mjesto Glavice kod [[Livno|Livna]]. Po završetku osnovne i srednje škole u Livnu upisuje Akademiju za likovne umjetnosti u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je diplomirao [[1976]]. godine. Iste godine slijedi studijsko putovanje u [[Pariz]]. Specijalizira slikarstvo kao stipendist Poljske vlade [[1981]]. u [[Varšava|Varšavi]]. Sudjeluje u likovnim kolonijama od [[Primošten]]a do Okića, Slavonskog Broda, Đurđevca, Daruvara i dr. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) [[Split]] i član Društva Hrvatskih likovnih stvaratelja Herceg Bosne (DHLSH-B). Za svoj stvaralački rad primio je brojne nagrade i priznanja kao i zahvalnice za sudjelovanje u humanitarnim donacijama za Republiku [[Hrvatska|Hrvatsku]] i Herceg Bosnu. Ivica Vlašić uvršten je [[1996]]. u Enciklopediju hrvatske umjetnosti u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u [[Zagreb|Zagrebu]], a 1997. u Nacionalnu zbirku grafika Hrvatskog kluba za međunarodnu saradnju kao "Aetas aurea hrvatske grafike" sa svoje dvije grafike "Pogled na Kamešnicu" i "Primošten". [[1998]]. godine otvara privatnu galeriju "Vlašić" u T.P.C. "Forum" - Livno. Živi i radi u Livnu. [[Kategorija:Rođeni 1954.|Vlašić, Ivica]] [[Kategorija:Biografije, Vareš|Vlašić, Ivica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari|Vlašić, Ivica]] [[Kategorija:Živi ljudi]] izly56z9ouiz53kvcdfgxyyyiiqbydl 0 4378 3892772 3892707 2026-06-03T15:31:29Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Bijeg od nacista) 3892772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] aubqrhha028y0lt3xwr99crg8hjn8x4 3892844 3892772 2026-06-03T21:22:25Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Smrt) 3892844 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC &access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |edition=1. U.S. ed. |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 7u5gxy55jbr5l8veq8s0p2pddc16xqe 3892845 3892844 2026-06-03T21:25:55Z Bosancica by MK 173186 Ispravke referenci (kodova) 3892845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] tik1s554ic58aplimcovo42c5l4iwpq 3892848 3892845 2026-06-03T23:29:23Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Rani radovi) 3892848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] cianzr6y0ldmfnx988xpvmnyvjw5txe 3893216 3892848 2026-06-04T10:23:16Z AnToni 2325 /* Rani život i obrazovanje */ 3893216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> {{Porodično stablo Sigmunda Freuda}} === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] rzclsd0nwn0nkokd1urdvx7zebunb2w 3893281 3893216 2026-06-04T10:37:15Z Bosancica by MK 173186 Ispravka Jakob u Jacob 3893281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jacob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jacob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> {{Porodično stablo Sigmunda Freuda}} === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] es2t18btbtv12w7qquttcanf59x1s58 0 4834 3892787 3849558 2026-06-03T16:56:25Z KWiki 9400 3892787 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''1. juni / lipanj (1. 6)''' jest 152. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (153. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 213 dana. == Događaji == * [[1215]] – Opsada [[Peking]]a završava [[Mongoli|mongolskim]] osvajanjem grada predvođenim [[Džingis-kan]]om. * [[1533]] – [[Anne Boleyn]] okrunjena za kraljicu Engleske. * [[1562]] – Potpisan [[Carigradski sporazum (1562)|Carigradski sporazum]] između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] čime je formalizirano primirje sklopljeno 1547. * [[1792]] – [[Kentucky]] postaje 15. savezna država SAD-a. * [[1796]] – [[Tennessee]] postaje 16. savezna država SAD-a. * [[1958]] – General [[Charles de Gaulle]] biva izabran za predsjednika vlade Francuske. * [[1964]] – Osnovana Palestinska Oslobodilačka Organizacija ([[PLO]]). * [[1967]] – Izašao novi album [[Beatles]]a ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]''. * [[1979]] – Poslije devedeset godina ukinuta vladavina bijele manjine u [[Rodezija|Rodeziji]], današnji [[Zimbabve]]. * [[1980]] – [[CNN]] počeo s emitovanjem. * [[1992]] ** U selu Prhovo u općini Ključ [[Vojska Republike Srpske|vojska RS]] ubila je 53 bošnjačkih civila. ** [[Hrvatska]] postala članica [[UNESCO|UNESCO-a]]. * [[2001]] – U Nepalu ubijen kralj Birendra i gotovo cijela njegova porodica od sina Birendre Dipendre, koji je potom počinio samoubistvo. * [[2006]] – Objavljena nova verzija [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntua]] pod nazivom "Dapper Drake" (6.06). * [[2015]] – Britanska kompanija [[British American Tobacco]] za 550 miliona [[euro|eura]] preuzela [[Tvornica duhana Rovinj|Tvornicu duhana Rovinj]]. == Rođeni == === 13. vijek === * [[1265]] – [[Dante Alighieri]], italijanski pjesnik === 17. vijek === * [[1653]] – [[Georg Muffat]], njemačko-francuski kompozitor i orguljaš === 18. vijek === * [[1754]] – [[Ferdinand Este-Austrijski]], sin kraljice Marije Terezije i cara Franje I * [[1765]] – [[Christiane von Goethe]], supruga Johanna Wolfganga von Goethea * [[1796]] – [[Nicolas Léonard Sadi Carnot]], francuski fizičar === 19. vijek === * [[1815]] – [[Oton I Grčki|Oton I]], kralj Grčke === 20. vijek === * [[1926.]] ** [[Andy Griffith]], američki glumac, komičar, TV-producent, pjevač i scenarist ** [[Marilyn Monroe]], američka glumica, model i pjevačica * [[1936]] – [[Bekim Fehmiu]], jugoslavenski pozorišni i filmski glumac albanskog porijekla * [[1937]] – [[Morgan Freeman]], američki glumac * [[1952]] – [[Ahmet Hadžipašić]], političar * [[1956]] – [[Lisa Hartman Black]], američka pjevačica i glumica * [[1960]] – [[Semir Osmanagić]], bosanskohercegovački nezavisni istraživač * [[1961]] – [[Jasmin Repeša]], hrvatski košarkaški trener * [[1967]] – [[Tommaso Ragno]], italijanski glumac * [[1968]] – [[Jason Donovan]], australski pjevač i glumac * [[1969]] – [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist * [[1970]] – [[Halina Guńka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[1971]] – [[Ghil'ad Zuckermann]], izraelski lingvist * [[1973]] – [[Heidi Klum]], njemačka manekenka i fotomodel * [[1974]] – [[Alanis Morissette]], kanadska pjevačica * [[1977.]] ** [[Sarah Wayne Callies]], američka glumica ** [[Claudia Barrenechea]], čileanska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1625]] – [[Honoré d'Urfé]], francuski pisac * [[1660]] – [[Mary Dyer]], engleska kvekerica * [[1841]] – [[Nicolas Appert]], francuski izumitelj * [[1846]] – [[Papa Grgur XVI|Grgur XVI]], papa * [[1868]] – [[James Buchanan]], 15. predsjednik SAD-a * [[1952]] – [[John Dewey]], američki filozof, psiholog i reformator obrazovanja * [[1962]] – [[Adolf Eichmann]], njemački rukovodilac SS-a * [[2005]] – [[George Mikan]], američki košarkaš * [[2015]] – [[Nicholas Liverpool]], predsjednik Dominike * [[2018]] – [[Sinan Sakić]], srbijanski folk-pjevač * [[2019]] – [[José Antonio Reyes]], španski nogometaš * [[2026]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener == Praznici == * [[Međunarodni dan djeteta]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/1/ Na današnji dan (1. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312062339/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/1/ |date=12. 3. 2007}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-1/ Na današnji dan (1. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni001]] e5m9ktb1f681x1qws3zb8pfzeqjwbkj 0 4836 3892782 3798105 2026-06-03T16:43:20Z KWiki 9400 3892782 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''3. juni / lipanj (3. 6)''' jest 154. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (155. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 211 dana. == Događaji == * [[1992]] – [[Masakri u Seljanima|Masakr u Seljanima]] kod [[Rogatica|Rogatice]]; pobijeno 18 Bošnjaka, među kojima su bile žene i starci. * [[2006]] – [[Crna Gora]] istupila iz državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1423]] – [[Luj XI, kralj Francuske|Luis XI]], francuski kralj === 19. vijek === * [[1808]] – [[Jefferson Davis]], američki političar, vođa [[Konfederacija američkih država|Konfederacije]] u [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]] * [[1843]] – [[Fridrih VIII]], danski kralj * [[1865]] – [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe V]], engleski kralj * [[1900]] – [[Adelaide Ames]], američka astronomkinja === 20. vijek === * [[1922]] – [[Alain Resnais]], francuski režiser * [[1925]] – [[Derviš Sušić]], bosanskohercegovački književnik * [[1951]] – [[Jill Biden]], američka edukatorica i supruga [[Spisak predsjednika Sjedinjeneih Američkih Država|46.]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] [[Joe Biden|Joea Bidena]] * [[1982]] – [[Jelena Isinbajeva]], [[Rusija|ruska]] [[skok s motkom|skakačica s motkom]] * [[1986]] – [[Rafael Nadal]], španski teniser * [[1989]] – [[Kim Seon-su]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 19. vijek === * [[1899]] – [[Johann Strauss mlađi]], bečki [[kompozitor]] === 20. vijek === * [[1918]] – [[Mehmed V]], osmanlijski sultan * [[1924]] – [[Franz Kafka]], češki pisac na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] * [[1970]] – [[Adrian Conan Doyle]], engleski književnik * [[1979]] – [[Arno Schmidt]], njemački književnik * [[1989]] – [[Ruhollah Khomeini]], iranski političar i ajatolah === 21. vijek === * [[2001]] – [[Anthony Quinn]], američki filmski glumac * [[2016.]] ** [[Muhammad Ali]], američki [[boks]]er ** [[Sreten Asanović]], [[Crna Gora|crnogorski]] [[književnost|književnik]] * [[2026]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|3 June}} *[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/3/ Na današnji dan (3. juni), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} *[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-3/ Na današnji dan (3. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni003]] dtc48w83m9u3dyaa5gk3t1sxeefmkbq 0 4849 3892786 3814246 2026-06-03T16:54:10Z KWiki 9400 3892786 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''16. juni / lipanj (16. 6)''' jest 167. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (168. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 198 dana. == Događaji == * [[1487]] – Bitka na polju Stoke. Smatra se konačnom bitkom u [[Rat ruža|Ratu ruža]]. * [[1746]] – [[Rat za austrijsko naslijeđe]]: [[Austrija]] i [[Sardinija]] porazile francusko-špansku armiju u [[Bitka kod Piacenze|bici kod Piacenze]]. * [[1815]] – [[Bitka kod Lignyja]] i [[Bitka kod Quatre Bras]]a, 2 dana prije [[Bitka kod Waterlooa|bitke kod Waterlooa]]. * [[1933]] – U okviru [[New Deal]]a [[Franklin Roosevelt]] potpisao [[Glass–Steagallov zakon]] o razdvajanju komercijalnih i špekulativnih poslova banaka. * [[1940]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[maršal]] [[Henri Philippe Pétain|Pétain]] postao predsjednik [[Višijska Francuska|Višijske Francuske]]. * [[1963]] – [[SSSR|Sovjetska]] [[kosmonaut]]kinja [[Valentina Terješkova]] postala prva [[žena]] u [[svemir]]u. * [[2010]] – [[Butan]] postao prva država koja je donijela zakon o potpunoj zabrani [[duhan]]skih proizvoda. == Rođeni == === 13. vijek === * [[1239]] – [[Edvard I, kralj Engleske|Edvard I]], kralj Engleske === 17. vijek === * [[1612]] – [[Murat IV]], sultan Osmanlijskog carstva === 19. vijek === * [[1858.]] ** [[Gustav V]], švedski kralj (1907–1950) ** [[Hermann Henking]], njemački biolog * [[1863]] – [[Paul Vidal]], francuski kompozitor * [[1867]] – [[Konstantin D. Balmont]], sovjetski pjesnik * [[1890]] – [[Stan Laurel]], engleski komičar, zabavljač i glumac === 20. vijek === * [[1919]] – [[Dane Olbina]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 19. gradonačelnik Sarajeva * [[1925]] – [[Sven Agge]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1936]] – [[Edita Karađole]], hrvatska glumica * [[1938]] – [[Kemal Coco]], bosanskohercegovački novinar i književnik * [[1946]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener * [[1948]] – [[Ivo Komšić]], bosanskohercegovački političar * [[1952]] – [[Gino Vannelli]], kanadski pjevač * [[1954]] – [[Francisc Forika]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Jan Železný]], [[Češka|češki]] [[atletika|atletičar]], [[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja – muškarci|svjetski rekorder]] u [[bacanje koplja|bacanju koplja]] * [[1971]] – [[Tupac Shakur]], američki reper * [[1972]] – [[Kara Salmela]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[1975]] – [[Ricardo Oscare]], argentinski [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[Daniel Brühl]], njemački glumac * [[1980]] – [[Sibel Kekilli]], njemačka glumica turskog porijekla * [[1981]] – [[Ana Majhenić]], hrvatska glumica * [[1982]] – [[Missy Peregrym]], kanadska glumica, producentica i manekenka * [[1996]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1858]] – [[John Snow (ljekar)|John Snow]], [[Engleska|engleski]] [[ljekar]] * [[1871]] – [[Willibald Alexis]], njemački književnik * [[1930]] – [[Elmer Ambrose Sperry]], američki [[izumitelj]], suizumitelj [[žirokompas]]a * [[1958]] – [[Imre Nagy]], [[Mađarska|mađarski]] [[političar]], 3. [[premijer Mađarske]] * [[1969]] – [[Harold Alexander]], [[UK|britanski]] [[feldmaršal]] i političar, 17. [[generalni guverner Kanade|generalni guverner]] [[Kanada|Kanade]] * [[1970]] – [[Sydney Chapman (matematičar)|Sydney Chapman]], engleski [[matematičar]] i [[geofizika|geofizičar]] * [[1977]] – [[Wernher von Braun]], njemačko-američki [[astronautička industrija|astronautički]] [[inženjer]] * [[2002]] – [[Aleksije Radan]], jugoslavenski i bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog * [[2017]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i kancelar == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|16 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ Na današnji dan (16. juni), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-16/ Na današnji dan (16. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni016]] o0ghjnuzc14pcmjga3a7ztltfh8d7r7 0 4852 3892780 3849559 2026-06-03T16:38:49Z KWiki 9400 3892780 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''19. juni / lipanj (19. 6)''' jest 170. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (171. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 195 dana. == Događaji == * [[1547]] – Potpisan [[Jedrenski mir (1547)|Jedrenski mir]] između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1793]] – U Francuskoj usvojen prvi republikanski ustav. * [[1846]] – Odigrana prva bejzbol utakmica sa uspostavljenim pravilima u [[New Jersey]]ju. * [[1862]] – Kongres SAD-a zabranio ropstvo na teritoriji SAD-a. * [[1885]] – U [[New York]] stigla Statua slobode, poklon Francuske. * [[1961]] – [[Kuvajt]] proglasio nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1978]] – Objavljen prvi broj ''[[Garfield]]a''. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1566]] – [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]], škotski, engleski i irski kralj === 17. vijek === * [[1623]] – [[Blaise Pascal]], francuski matematičar === 18. vijek === * [[1792]] – [[Gustav Schwab]], njemački književnik i izdavač === 19. vijek === * [[1834]] – [[Edgar Degas]], francuski slikar, grafičar, kipar i fotograf * [[1854]] – [[Alfredo Catalani]], italijanski kompozitor * [[1856]] – [[Elbert Hubbard]], američki filozof i pisac * [[1865]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar * [[1885]] – [[Stevan Hristić]], srbijanski kompozitor === 20. vijek === * [[1921]] – [[Bruna Špiler]], bosanskohercegovačka altistica i pedagoginja pjevanja * [[1938]] – [[Karl Moik]], austrijski zabavljač * [[1945]] – [[Radovan Karadžić]], ratni zločinac * [[1947]] – [[Salman Rushdie]], indijski književnik * [[1954]] – [[Kathleen Turner]], američka glumica * [[1962]] – [[Paula Abdul]], američka pjevačica * [[1965]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac * [[1967.]] ** [[Bjørn Dæhlie]], norveški skijaš-trkač ** [[Sadie Frost]], engleska glumica * [[1979]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator * [[1983.]] ** [[Sebastián Beltrame]], argentinski [[biatlon]]ac ** [[Mark Selby]], engleski [[snuker]]aš * [[1994]] – [[Lejla Njemčević]], bosanskohercegovačka brdska biciklistica == Umrli == === 19. vijek === * [[1897]] – [[Charles Boycott]], engleski kapetan po kome je nazvan ''bojkot'' === 20. vijek === * [[1908]] – [[Josip Račić]], hrvatski slikar * [[1937]] – [[J. M. Barrie]], škotski pisac i autor priča o Petru Panu * [[1949]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik * [[1964]] – [[Jovan Bijelić]], srpski slikar * [[1966]] – [[Marjan Kozina]], slovenski kompozitor * [[1989]] - [[Betti Alver]], estonska pjesnikinja * [[1993]] – [[William Golding]], engleski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost * [[1994]] – [[Pavle Bogatinčević]], srbijanski glumac * [[2000]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2007]] – [[Klausjürgen Wussow]], njemački glumac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ Na današnji dan (19. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075922/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-19/ Na današnji dan (19. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni019]] ku9zqtlv2whpmg1rnmxtmpvxqucgj00 0 5480 3892778 3841981 2026-06-03T16:28:20Z ~2026-33142-88 182140 /* Događaji */ 3892778 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Kristalna noć''' [[Njemački jezik|njemački]]: ''Kristallnacht'', također poznata i po nazivu ''Reichskristallnacht'' (carska kristalna noć), i ''Pogromnacht'' (noć pogroma), je bio veliki pogrom koji se desio širom Njemačke u noći [[9. novembar|9. novembra]] [[1938]]. godine. Pogrom je bio usmjeren protiv [[Jevreji|jevrejskih]] građana širom zemlje i za mnoge posmatrače je bio prva naznaka onoga što danas nazivamo [[holokaust]]om. = Terminologija = Ime ovog događaja je donekle kontroverzno. Nazivan je imenom ''Kristallnach'' (kristalna noć) od strane mnogih ljudi zbog polomljenih izloga prodavnica čiji su vlasnici uglavnom bili Jevreji. Postoje dva objašnjenja za ovaj termin. Dr. Valter H. Pele, istoričar specijalizovan za modernu [[Njemačka|Njemačku]], tvrdio je da direktan prijevod nije prihvatljiv jer je njegova originalna namjera bila da cinično propagira nasilje kao nešto metaforički "sjajno i blistavo" za Njemačku. U terminu carska kristalna noć (Reichskristallnacht) prefiks Reichs je prisvojni pridjev imenice Rajh, što znači carstvo. Obje forme ove riječi su široko korišćene u njemačkoj vladinoj propagandi tokom nacističkog perioda, i u ovom slučaju bi se istaklo kako (nebitno koliko spontanim se predstavljao ovaj događaj) se radi o događaju bitnom za cijelu naciju, a ne samo o skupu lokalnih događaja, čiji se značaj ograničava na te zajednice. Mnogo vjerovatnije, ali zaboravljeno porijeklo riječi ''Kristallnacht'' nije u njemačkoj propagandi, nego u razgovorima običnih ljudi, pogotovo u [[Berlin]]u. Svjesni činjenice da su počinjeni mnogo ozbiljniji zločini od razbijanja izloga, ljudi su skovali ovaj naziv jer su se bojali represija nacističkog državnog aparata ako bi stvari nazvali pravim imenom. Mnogim ljudima je bilo jasno da pogromi nisu baš bili izljevi "spontanog gnjeva njemačkog naroda", kao što je [[Nacizam|nacistička]] propaganda pokušala to prikazati, već državno organizovan i izvršen čin terora. Ovo objašnjava prefiks Reichs (carski), koji su ljudi koristili i u drugim kontekstima da ismiju i kritikuju aspekte nacističke diktature. Značenje (Reichs-)Kristallnacht kao termina koji kritikuje i optužuje nacističko rukovodstvo uveliko je zaboravljeno. Danas se u Njemačkoj uglavnom koristi izraz ''Pogromnacht'' (noć pogroma) što oslikava mišljenje da je ''Kristallnacht'' isuviše blag naziv. = Događaji = == Uvod == Tokom 1930-tih mnogi Jevreji poljskog porijekla su živjeli u Njemačkoj. 28. oktobra 1938. godine, u petak, 17.000 njih je bez upozorenja okupljeno i usred noći deportovano u Poljsku. Mnogi od njih su bili u Njemačkoj veći dio svog života, a neki su čak bili i odlikovani njemački veterani iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Poljska]] vlada je odbila da ih primi, zbog čega su se oni vukli između njemačkih i poljskih graničnih ispostava tokom hladnih dana i noći dok njemačke vlasti nisu konačno ubijedile poljsku vladu da im odobri ulaz. U ponedjeljak 7. novembra, on je pucao na sekretara njemačke ambasade u [[Pariz]]u, Ernst Eduard vom Rath. Dva dana kasnije Rath je preminuo u bolnici, a to je nacistima dalo povod da organizuju pogrom. == Kristalna noć == Ubistvo vom Ratha služilo je kao izgovor da se lansira divljanje protiv jevrejskog stanovništva širom Njemačke. Planirano je da napad izgleda kao spontani čin, ali ga je ustvari organizovala njemačka vlada. Ovo znači da je sa organizacijom bilo saglasno rukovodstvo [[NSDAP]]-a i da se kao u čestim slučajevima vlada oslanjala na partijsku organizaciju kao dodatak zvaničnim vladinim linijama autoriteta. Te noći oštećeno je i u mnogim slučajevima uništeno 1574 sinagoga (skoro sve koje su postojale u Njemačkoj), mnoga jevrejska groblja, više od 7000 jevrejskih radnji i 29 velikih trgovina. Više od 20000 Jevreja je uhapšeno i odvedeno u koncentracione logore; nekolicina je prebijena na smrt dok su ostali bili primorani da gledaju. Broj ubijenih Jevreja nije sa sigurnošću utvrđen, ali se procjenjuje da ih je bilo od 36 do 200 tokom ta dva dana nemira. Najčešće se govori o 91 ubijenom. Prirodu nasilja oslikava i činjenica da su neki Nijemci koji nisu bili Jevreji ubijeni samo zato što je neko smatrao da "izgledaju kao Jevreji". == Tadašnji odjek u svijetu == Kristalna noć uzrokovala je bijes širom svijeta. Diskreditovala je pronacističke pokrete u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], i vremenom dovela do njihovog opadanja. Mnoge novine su osudile ovaj zločin, a neki su ga poredili sa ubilačkim pogromima u carskoj Rusiji tokom 1880-tih. [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su povukle svog ambasadora (ali nisu prekinuli diplomatske odnose) dok su druge vlade prekinule diplomatske odnose sa Njemačkom u znak protesta. == Dalji događaji == Progon i [[Ekonomija|ekonomska]] šteta učinjena njemačkim Jevrejima nije stala sa ovim zločinom. Bili su također primorani da plate kolektivnu kaznu od 1 milijarde maraka nacističkoj vladi. Ovo predstavlja formu kolektivnog kažnjavanja, koje je Ženevskim konvencijama kasnije zabranjeno. Kad je najavljivao nasilnu naplatu, jedan od najviših nacističkih zvaničnika [[Hermann Göring]], koji se još ranije zalagao za mjere protiv Jevreja, omaškom je opisao teške uslove kojima su bili izloženi Jevreji nakon Kristalne noći. "Njemačko će jevrejstvo kao kaznu za njihove gnusne zločine morati dati doprinos od jedne milijarde maraka. Svinja neće počiniti novo ubistvo. Uzgred, moram primijetiti da ne bih volio biti Jevrej u Njemačkoj." Ova noć uvela je novu fazu u [[Antisemitizam|antisemitskim]] aktivnostima nacističke partije i državnih aparata, vodeći do deportacija, i konačno istrijebljenja većine Jevreja koji su živjeli u Njemačkoj. Mada je u to vrijeme malo ljudi to znalo, pogrom kristalne noći je bio prvi korak u sistematskom progonu i masovnim ubistvima Jevreja širom evrope u onome što će postati poznato kao [[holokaust]]. = Literatura = * George L. Mosse, Toward the Final Solution: A History of European Racism * Schultheis, Herbert. Die Reichskristallnacht in Deutschland nach Augenzeugenberichten (Bad Neustädter Beiträge zur Geschichte und Heimatkunde Frankens 3). Bad Neustadt a. d. Saale: Rötter Druck und Verlag. 1985. {{ISBN|978-3-9800482-3-1}}. * Confronting History: A Memoir * Nazi Culture: Intellectual, Cultural, and Social Life in the Third Reich (George L. Mosse Series in Modern European Cultural and Intellectual History) * The Crisis of German Ideology : Intellectual Origins of the Third Reich * Christopher R. Browning , Collected Memories: Holocaust History and Post-War Testimony (George L. Mosse Series in Modern European Cultural and Intellectual History) William L. Shirer The Rise and Fall of the Third Reich, 1959. Leni Yahil, The Holocaust: the Fate of the European Jewry {{Commonscat|Kristallnacht}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:1938. u Njemačkoj]] [[Kategorija:Nacistička Njemačka]] [[Kategorija:Vandalizirane umjetnine]] [[Kategorija:Osveta]] qav0acx9cwnj0hhndczeqsqz59a8jx5 3892779 3892778 2026-06-03T16:32:59Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-33142-88|~2026-33142-88]] ([[User talk:~2026-33142-88|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3841981 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Kristalna noć''' [[Njemački jezik|njemački]]: ''Kristallnacht'', također poznata i po nazivu ''Reichskristallnacht'' (carska kristalna noć), i ''Pogromnacht'' (noć pogroma), je bio veliki pogrom koji se desio širom Njemačke u noći [[9. novembar|9. novembra]] [[1938]]. godine. Pogrom je bio usmjeren protiv [[Jevreji|jevrejskih]] građana širom zemlje i za mnoge posmatrače je bio prva naznaka onoga što danas nazivamo [[holokaust]]om. = Terminologija = Ime ovog događaja je donekle kontroverzno. Nazivan je imenom ''Kristallnach'' (kristalna noć) od strane mnogih ljudi zbog polomljenih izloga prodavnica čiji su vlasnici uglavnom bili Jevreji. Postoje dva objašnjenja za ovaj termin. Dr. Valter H. Pele, istoričar specijalizovan za modernu [[Njemačka|Njemačku]], tvrdio je da direktan prijevod nije prihvatljiv jer je njegova originalna namjera bila da cinično propagira nasilje kao nešto metaforički "sjajno i blistavo" za Njemačku. U terminu carska kristalna noć (Reichskristallnacht) prefiks Reichs je prisvojni pridjev imenice Rajh, što znači carstvo. Obje forme ove riječi su široko korišćene u njemačkoj vladinoj propagandi tokom nacističkog perioda, i u ovom slučaju bi se istaklo kako (nebitno koliko spontanim se predstavljao ovaj događaj) se radi o događaju bitnom za cijelu naciju, a ne samo o skupu lokalnih događaja, čiji se značaj ograničava na te zajednice. Mnogo vjerovatnije, ali zaboravljeno porijeklo riječi ''Kristallnacht'' nije u njemačkoj propagandi, nego u razgovorima običnih ljudi, pogotovo u [[Berlin]]u. Svjesni činjenice da su počinjeni mnogo ozbiljniji zločini od razbijanja izloga, ljudi su skovali ovaj naziv jer su se bojali represija nacističkog državnog aparata ako bi stvari nazvali pravim imenom. Mnogim ljudima je bilo jasno da pogromi nisu baš bili izljevi "spontanog gnjeva njemačkog naroda", kao što je [[Nacizam|nacistička]] propaganda pokušala to prikazati, već državno organizovan i izvršen čin terora. Ovo objašnjava prefiks Reichs (carski), koji su ljudi koristili i u drugim kontekstima da ismiju i kritikuju aspekte nacističke diktature. Značenje (Reichs-)Kristallnacht kao termina koji kritikuje i optužuje nacističko rukovodstvo uveliko je zaboravljeno. Danas se u Njemačkoj uglavnom koristi izraz ''Pogromnacht'' (noć pogroma) što oslikava mišljenje da je ''Kristallnacht'' isuviše blag naziv. = Događaji = == Uvod == Tokom 1930-tih mnogi Jevreji poljskog porijekla su živjeli u Njemačkoj. 28. oktobra 1938. godine, u petak, 17.000 njih je bez upozorenja okupljeno i usred noći deportovano u Poljsku. Mnogi od njih su bili u Njemačkoj veći dio svog života, a neki su čak bili i odlikovani njemački veterani iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Poljska]] vlada je odbila da ih primi, zbog čega su se oni vukli između njemačkih i poljskih graničnih ispostava tokom hladnih dana i noći dok njemačke vlasti nisu konačno ubijedile poljsku vladu da im odobri ulaz. Herschel Grynszpan, jevrejski Nijemac koji je pobjegao u [[Francuska|Francusku]], primio je pismo od svoje porodice u kome su opisani svi užasni uslovi koje su oni iskusili tokom ove deportacije. U ponedjeljak 7. novembra, on je pucao na sekretara njemačke ambasade u [[Pariz]]u, Ernst Eduard vom Rath. Dva dana kasnije Rath je preminuo u bolnici, a to je nacistima dalo povod da organizuju pogrom. == Kristalna noć == Ubistvo vom Ratha služilo je kao izgovor da se lansira divljanje protiv jevrejskog stanovništva širom Njemačke. Planirano je da napad izgleda kao spontani čin, ali ga je ustvari organizovala njemačka vlada. Ovo znači da je sa organizacijom bilo saglasno rukovodstvo [[NSDAP]]-a i da se kao u čestim slučajevima vlada oslanjala na partijsku organizaciju kao dodatak zvaničnim vladinim linijama autoriteta. Te noći oštećeno je i u mnogim slučajevima uništeno 1574 sinagoga (skoro sve koje su postojale u Njemačkoj), mnoga jevrejska groblja, više od 7000 jevrejskih radnji i 29 velikih trgovina. Više od 20000 Jevreja je uhapšeno i odvedeno u koncentracione logore; nekolicina je prebijena na smrt dok su ostali bili primorani da gledaju. Broj ubijenih Jevreja nije sa sigurnošću utvrđen, ali se procjenjuje da ih je bilo od 36 do 200 tokom ta dva dana nemira. Najčešće se govori o 91 ubijenom. Prirodu nasilja oslikava i činjenica da su neki Nijemci koji nisu bili Jevreji ubijeni samo zato što je neko smatrao da "izgledaju kao Jevreji". == Tadašnji odjek u svijetu == Kristalna noć uzrokovala je bijes širom svijeta. Diskreditovala je pronacističke pokrete u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], i vremenom dovela do njihovog opadanja. Mnoge novine su osudile ovaj zločin, a neki su ga poredili sa ubilačkim pogromima u carskoj Rusiji tokom 1880-tih. [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su povukle svog ambasadora (ali nisu prekinuli diplomatske odnose) dok su druge vlade prekinule diplomatske odnose sa Njemačkom u znak protesta. == Dalji događaji == Progon i [[Ekonomija|ekonomska]] šteta učinjena njemačkim Jevrejima nije stala sa ovim zločinom. Bili su također primorani da plate kolektivnu kaznu od 1 milijarde maraka nacističkoj vladi. Ovo predstavlja formu kolektivnog kažnjavanja, koje je Ženevskim konvencijama kasnije zabranjeno. Kad je najavljivao nasilnu naplatu, jedan od najviših nacističkih zvaničnika [[Hermann Göring]], koji se još ranije zalagao za mjere protiv Jevreja, omaškom je opisao teške uslove kojima su bili izloženi Jevreji nakon Kristalne noći. "Njemačko će jevrejstvo kao kaznu za njihove gnusne zločine morati dati doprinos od jedne milijarde maraka. Svinja neće počiniti novo ubistvo. Uzgred, moram primijetiti da ne bih volio biti Jevrej u Njemačkoj." Ova noć uvela je novu fazu u [[Antisemitizam|antisemitskim]] aktivnostima nacističke partije i državnih aparata, vodeći do deportacija, i konačno istrijebljenja većine Jevreja koji su živjeli u Njemačkoj. Mada je u to vrijeme malo ljudi to znalo, pogrom kristalne noći je bio prvi korak u sistematskom progonu i masovnim ubistvima Jevreja širom evrope u onome što će postati poznato kao [[holokaust]]. = Literatura = * George L. Mosse, Toward the Final Solution: A History of European Racism * Schultheis, Herbert. Die Reichskristallnacht in Deutschland nach Augenzeugenberichten (Bad Neustädter Beiträge zur Geschichte und Heimatkunde Frankens 3). Bad Neustadt a. d. Saale: Rötter Druck und Verlag. 1985. {{ISBN|978-3-9800482-3-1}}. * Confronting History: A Memoir * Nazi Culture: Intellectual, Cultural, and Social Life in the Third Reich (George L. Mosse Series in Modern European Cultural and Intellectual History) * The Crisis of German Ideology : Intellectual Origins of the Third Reich * Christopher R. Browning , Collected Memories: Holocaust History and Post-War Testimony (George L. Mosse Series in Modern European Cultural and Intellectual History) William L. Shirer The Rise and Fall of the Third Reich, 1959. Leni Yahil, The Holocaust: the Fate of the European Jewry {{Commonscat|Kristallnacht}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:1938. u Njemačkoj]] [[Kategorija:Nacistička Njemačka]] [[Kategorija:Vandalizirane umjetnine]] [[Kategorija:Osveta]] eu28uclckqovzeob5v6rb4zi3b2rvj7 0 5507 3892816 3892426 2026-06-03T19:44:49Z NeptuneBot 126033 /* Evropski nastupi */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Rahimić]] | Trener = [[Ibrahim Rahimić]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]) | Webstranica = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _pumafinal24r | uzorak_t1 = _pumafinal24r | uzorak_dr1 = _pumafinal24r | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _pumaglory22w | uzorak_t2 = _pumaglory24w | uzorak_dr2 = _pumaglory22w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.<ref>{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}</ref> Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}</ref> [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibrahim Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]]. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. "Rođeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. ===Nogometna škola=== Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. == Stadion == Dugoročna budućnost kluba na [[Stadion "Rođeni"|stadionu "Rođeni"]] pravno je osigurana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara od 12. oktobra 2012. godine kojom je Velež dobio pravo na korištenje cijelog stadionskog kompleksa bez naknade na period od 40 godina. Ovim sporazumom prava kluba su proširena izvan prvobitnih 8.000 kvadratnih metara samog terena na sve izgrađene tribine, pristupne puteve i pomoćne objekte. Višedecenijski ugovor pružio je Veležu stabilan institucionalni okvir neophodan za dobijanje UEFA-inih licenci za domaća i evropska takmičenja, te za pokretanje kapitalnih projekata poput ugradnje hibridnog travnjaka i izgradnje južne tribine.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> ==Uspjesi== {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **Četvrtfinale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 21. april 2025.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)'' {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12 | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 59 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/12 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 4/10 | style="text-align:center;" | 51 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |-bgcolor=#EEEEEE | [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |- | [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–5 | 2–6 |} == Poznati igrači == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] *{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] *{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] *{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] *{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] *{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] *{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] *{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] *{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] *{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] *{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] *{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] *{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] *{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] *{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] *{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] *{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] *{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] *{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] *{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} ==Treneri== {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023) *{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024) *{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024) *{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025) *{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025) *{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2025–danas) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]] rxc2b2k1zxsivd6e5j88uhvhfbfqcw8 0 5767 3893092 3834821 2026-06-04T09:52:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893092 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Nedostaju_izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Svetozar Marović | slika = Svetozar Marović crop.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1955|3|31}} | mjesto_rođenja = Kotor, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Svetozar Marović''' rođen je [[1955]]. u [[Kotor]]u, diplomirao je pravo u [[Podgorica|Podgorici]] (tada Titogradu). Kada je [[1992]]. godine formirana [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], Svetozar Marović trebalo je da postane predsjednik, ali je na to mjesto ipak došao [[Dobrica Ćosić]]. Marović je tim povodom izjavio: "Nelagodno sam se osjećao zbog ubijeđenosti da sam predložen za posao za koji nemam iskustva niti znanja. Srećom, sve je dobro završeno i za državu i za mene." Jedanaest godina kasnije formirana je državna zajednica Srbije i Crne Gore, a Marović je imenovan za predsjednika. Nakon inauguracije poručio je da "nije vrijeme za velike priče, već za ozbiljan i odgovoran rad i konkretna djela". Samo nekoliko dana poslije izbora, izvršen je atentat na premijera [[Zoran Đinđić|Đinđića]], tako da je Svetozar Marović praktično započeo svoju funkciju dočekom stranih delegacija koje su došle na sahranu. Za sebe je jednom prilikom rekao: "Nisam harizmatska ličnost, već uporni parlamentarac, koji vjeruje da bez jakog parlametnarizma nema demokratije". List Danas ga nedavno nadahnuto opisuje na sljedeći način: "Da je [[Tito]] ikada ozbiljno razmišljao o nasljedniku, i da je tada poznavao nekoga kao što je Sveto Marović, "pokret nesvrstanih" sigurno bi imao dostojnog lidera, kao što ne sumnjamo da bi se Marović snašao i na mjestu Kofija Anana, kao što bi vjerovatno mjesto našao, baš onakav kakav je, sa maramicom u džepu, i u galaktičkom senatu koji se da vidjeti u prva dva dela Star Wars sage Džordža Lukasa (Fantomska prijetnja i Napad klonova). Ali, čini se da je takav unikatni Marović, ma koliko bio virtuelan, jedan od rijetkih imenitelja u kojem može da se prepozna SCG." I još: "Obično države zaslužuju bolje predsjednike. Sa Marovićem je stvar obrnuta." No, nije ni u Marovićevom službovanju na čelu SCG ("Ovdje sada nije riječ o državi. Sada imamo zajednicu dvije države koja je zajednica ‘sui generis’", Marović, februar 2003) sve bilo bez problema. Prema pisanju podgoričkog lista Dan početkom decembra 2004, Svetozaru Maroviću je zaprećeno smrću zbog zalaganja za saradnju sa Haškim tribunalom. Nedavno nije otišao na obilježavanje šezdeset godina od oslobađanja [[Aušvic]]a, kao ni bilo ko drugi iz SCG, i to je opravdao bolešću, ali se iste večeri pojavio na televiziji ("Došao sam u emisiju sa svim tim tegobama, što je smanjilo moju koncentraciju. Zato sam i napravio klasičan lapsus miješajući [[Susan Sontag]] i Eriku Jong"). Nešto prije toga u Londonu su u isto vrijeme bili Marović, Drašković i Davinić, gde su otputovali sa tri različita aviona. Negativan publicitet dobio je i povodom Olimpijskih igara u Atini: Tvrdilo se u medijima da je Marović 'pokušao na silu' da dobije karte za sina i brata. To je demantovao [[ambasador]] Dušan Bataković rekavši da im je on kupio karte. Prošle jeseni Marović je najavio da priprema poziv papi [[Ivan Pavao II|Ivanu Pavlu II]] da posjeti SCG i da bi takav poziv doprinio afirmaciji evropskog duha tolerancije, ekumenizma i multietničnosti. Srpska pravoslavna crkva i dio političke javnosti bili su vrlo rezervisani prema takvom prijedlogu. Krajem osamdesetih Marović je bio član političke trojke "mladih, lijepih i pametnih", kako su u Crnoj Gori nazivali njega, [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]] i [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] – grupu koja je smijenila staro rukovodstvo u ovoj republici, a u akciji koju je organizovao [[Slobodan Milošević]]. Bio je i autor sintagme "rat za mir" kojom su srpski i crnogorski zvaničnici opravdavali agresiju na Hrvatsku, a potom i Bosnu i Hercegovinu. Poslije podijele Demokratske partije socijalista 1997. godine, Marović se priklono Đukanoviću. Mediji pišu da je s Bulatovićem tako prekinuo ne samo političke nego i kumovske odnose. Kada je Marović postao predsjednik SCG, novine su se potrudile da ga što bolje predstave. Tako je Politika objavila anketu sa Marovićevim sugrađanima i rođacima. Jedan od 'starih Budvana' rekao je da je ponosan što se iz tako male sredine 'odnjivio jedan takav politički gorostas, kao što je Svetozar Marović'. Vreme, sa druge strane, u biografiji podseća da su neki mediji izvještavali kako je Marović bio na platnom spisku Stanka Cana Subotića. Marović o sebi kaže: "Nekada sam bio bliži Frankfurtskoj školi, možda Markuzeu, danas sam najčešće u društvu ‘Svetih knjiga’. Poneki put mi se učini da je za dan dovoljno pročitati i jednu rečenicu Biblije i da saznate o životu više od desetine drugih knjiga." Marović je jedan od zaslužnih za osnivanje budvanskog festivala 'Grad-teatar', 'Trga pjesnika', 'Dana alternativne medicine' i drugih manifestacija u Budvi. {{Crna Gora portal}} {{Wikicitat|Svetozar Marović}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Marović, Svetozar}} [[Kategorija:Predsjednici Srbije i Crne Gore]] [[Kategorija:Premijeri Srbije i Crne Gore]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cyzpgj92jh813cwkugjtpw1xslrgir0 0 6000 3892817 3839424 2026-06-03T19:45:05Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3892817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #dc052d | ime = Bayern München | puno_ime = Fußball-Club Bayern München e. V. | grb = FC Bayern München logo (2017).svg | upright = .8 | nadimak = ''Der FCB'' (FCB)<br />''Die Bayern'' (Bavarci)<br />''Stern des Südens'' (''Zvijezde s juga'')<br />''Die Roten'' (''Crveni'')<br />''FC Hollywood''<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/en-us/news/174/uefa-champions-league/2010/04/08/1869197/cl-comment-van-gaals-bayern-give-new-meaning-to-fc-hollywood |title=CL Comment: Van Gaal's Bayern Give New Meaning to "FC Hollywood" |publisher=goal.com |date=8. 4. 2010 |access-date=28. 9. 2014 |author= Clark Whitney}}</ref> | osnovan = 27. februar 1900. | lokacija = [[München]], [[Bavarska]]<br/>[[Njemačka]] | boje = {{colorbox|#FF0000}} | federacija = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] | stadion = [[Allianz Arena]] | kapacitet = 75.000<ref>{{cite web |url=http://www.fcbayern.de/de/news/news/2015/ab-sofort-75-000-fans-bei-bundesliga-heimspielen-genehmigung-130115.php |title=Ab sofort 75.000 Fans bei Bundesliga-Heimspielen |publisher=FC Bayern München |date=13. 1. 2015 |access-date=13. 1. 2015}} {{de simbol}}</ref> | predsjednik = {{ZD|NJE}} [[Herbert Hainer]] | odbor = {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] <br/> {{small|(predsjednik Izvršnog odbora)}} | menadžer = {{ZD|BEL}} [[Vincent Kompany]] | uspjesi = 86 trofeja | nacionalni_kupovi = [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] '''×36'''<br/>[[DFB-Pokal]] '''×20'''<br/>[[DFL-Supercup]] '''×11'''<br/>[[DFL-Ligapokal]] '''×6''' | evropski_kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]] '''×6'''<br/>[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]] '''×1'''<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] '''×1'''<br/>[[UEFA Superkup]] '''×1''' | adresa = Säbener Straße 51-57<br/>81547 München | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 1. mjesto | prethodna_sezona = [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2025/26.]] | veb-sajt = [http://www.fcbayern.de/ fcbayern.de] | trenutna_sezona = | uzorak_lr1 = _bayern2021h | uzorak_t1 = _fcbm2021h | uzorak_dr1 = _bayern2021h | uzorak_š1 = _adidascondivo20rw | uzorak_č1 = _3_stripes_red | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _bayern2021a | uzorak_t2 = _bayern2021A | uzorak_dr2 = _bayern2021a | uzorak_š2 = _bayern2021a | uzorak_č2 = _bayern2021a | lijeva ruka2 = C2C2C2 | tijelo2 = EFEFEF | desna ruka2 = C2C2C2 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _bayern2021T | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = _adidascondivo20bw | uzorak_č3 = _color_3_stripes_white | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''FC Bayern München''' ({{jez-de|Fußball-Club Bayern München e.V.}}) [[Njemačka|njemački]] je sportski klub iz [[München]]a u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Najpoznatiji je po svom profesionalnom [[nogomet]]nom klubu, koji je najuspješnija ekipa u [[Njemačka|njemačkom]] [[nogomet]]u, osvojivši 35 titula prvaka Njemačke (od čega 11 zaredom od 2013. do 2023) i 20 [[DFB-Pokal|kupova]].<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=30993/index.html |title=Bayern München |publisher=[[FIFA]] |access-date=10. 5. 2012 |archive-date=21. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221115857/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=30993/index.html |url-status=dead }}</ref> Osim [[nogomet]]nog, uključuje i [[košarka]]ški, [[rukomet]]ni, [[Stoni tenis|stonoteniski]], [[šah]]ovski i [[kuglanje|kuglački]] klub, a nekad su djelovali i [[Gimnastika|gimnastički]], [[hokej na ledu|hokejaški]] i [[bejzbol]]ski.<ref name="otherdepartments">{{cite web|title=Other Sports |access-date=3. 7. 2008 |year=2007 |publisher= FC Bayern München |url= http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/other_sports/index.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20080815023121/http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/other_sports/index.php |archive-date=15. 8. 2008}}</ref> == Historija == Osnovan je 1900. u [[München]]u, a ekipu je činilo 11 igrača predvođenih [[Franz John (nogometaš)|Franzom Johnom]].<ref name="fcbbook1stch">{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich | title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | pages = 17–33 | isbn = 389533426X}}</ref> Iako su osvojili titulu prvaka Njemačke 1932,<ref name = "bayernhistory0045">{{cite web | title = 1900 bis 1932: Von Beginn an erfolgreich | trans-title = 1900 to 1932: Successful from the start | publisher = FC Bayern Munich Official Website | access-date = 28. 9. 2014 | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1900-1932/index.php | language = de | archive-date = 28. 10. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141028114211/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1900-1932/index.php | url-status = dead }}</ref> klub nije bio uvršten u novoosnovanu [[Fußball-Bundesliga|Bundesligu]] 1963.<ref name="nobl">{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich | title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | page = 134 | isbn = 3-89533-426-X}}</ref> Najuspješniji period [[Bayern München|Bayern]] je imao sredinom 1970-ih, kada su, pod [[Kapiten (nogomet)|kapitenstvom]] [[Franz Beckenbauer|Franza Beckenbauera]] osvojili [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] triput zaredom (1974–1976). Klub je igrao 11 finala Kupa evropskih šampiona / Lige prvaka. Posljednji put to je bilo [[Finale UEFA Lige prvaka 2020.|2020.]] u [[Lisabon]]u, kada je savladao [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]. Osim šest titula klupskog prvaka Evorpe, Bayern je osvojio još [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]], [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]], [[UEFA Superkup]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] i dva [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalna kupa]], što ga čini jednim od najuspješnijih nogometnih klubova uopće. Otkad se [[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] igra u današnjem formatu, Bayern je najdominantniji klub u Njemačkoj s rekordne 34 titule. Bayern je najpoznatiji klub u Njemačkoj, te ima više od 270.000 članova<ref>{{cite news|title= Die Mitglieder-Entwicklung des FC Bayern München|url= http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf|access-date= 4. 1. 2016|publisher= FC Bayern München|date= 27. 11. 2015|language= njemački|archive-date= 23. 12. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20151223101729/http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf|url-status= dead}}</ref>. Postoji više od 4.000 navijačkih klubova, kojima pripadaju 314.000 članova.<ref name="Fan Clubs">{{cite web | url = http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf | title = Fan Clubs | publisher = FC Bayern Munich | access-date = 4. 1. 2016 | date = 27. 11. 2015 | language = njemački | archive-date = 23. 12. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151223101729/http://www.fcbayern.de/media/native/presse-free/MItglieder_Fanclubs_KidsClub_14-15.pdf | url-status = dead }}</ref> == Stadion == [[Datoteka:Olympiastadion Muenchen.jpg|thumb|left|[[Olimpijski stadion München]] bio je u upotrebi od 1972. do 2005.]] Bayern je domaće utakmice igrao na [[Olimpijski stadion München|Olimpijskom stadionu]] čak 33 godine, ali se 2005. preselio na novi [[stadion]] po imenu [[Allianz Arena]]. [[Datoteka:Allianz arena at night Richard Bartz.jpg|mini|[[Allianz Arena]] obojena je u crveno za vrijeme Bayernovih utakmica]] '''Allianz Arena''' je nogometni [[stadion]] na sjeveru [[München]]a, u [[distrikt]]u [[Fröttmaning]]. Nakon otvaranja 30. maja 2005. prijateljskom utakmicom između [[TSV 1860 München]]a i [[1. FC Nürnberg]]a stadion je bio domaćin svečanog otvaranja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] Stadion ima kapacitet 70.000 gledalaca. Vanjski dio sastoji se od 1.056 ploča u obliku dijamanta. Svaka od njih daje odsjaj u tri boje (crvena, plava ili bijela). Veliki finansijski usluživač, [[Allianz]], kupio je prava na naziv stadiona za sljedećih 30 godina. == Boje == Nakon osnivanja kluba zvanične boje bile su bijela i plava. Kad se Bayern pridružio MSC-u 1905, MSC je odredio da se igra isključivo u crvenim šorcevima. U ranoj historiji klub je nastupao u dresovima bijele i bordo boje. Godine 1968. Bayern je igrao u dresovima koje su činile crvene i plave pruge, a slični dresovi pojavili su se još 1996. i 2014. Bayern je većinom igrao u crveno-bijeloj kombinaciji od svog osnivanja, ali ponekad i u plavoj kombinaciji. Gostujući dres Bayerna bio je u raznim bojama, uključujući bijelu, crnu, plavu i zlatno-zelenu. Bayern također ima i treći dres, namijenjen za međunarodne utakmice. === Dresovi kroz historiju === {{col-begin|width=100%; margin:auto}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _borderonwhite | pattern_b = _carolinacollar | pattern_ra = _borderonwhite | leftarm = 8B0000 | body = FFFFFF | rightarm = 8B0000 | shorts = 8B0000 | socks = FFFFFF | title = [[UEFA Kup pobjednika kupova 1966/1967.|Kup kupova 1966/67]]. }} {{col-break}} {{Football kit | | pattern_la = _blue_stripes | pattern_b = _bluestripes | pattern_ra = _blue_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = [[Nogometna Bundesliga 1968/1969.|Bundesliga 1968/69]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _white_stripes | pattern_b = _whitestripes | pattern_ra = _white_stripes | pattern_sh = _adidaswhite | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 1971/1972.|Bundesliga 1971/72]]. i [[Nogometna Bundesliga 1972/1973.|1972/73]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _white_stripes | pattern_b = _thinwhitestripes | pattern_ra = _white_stripes | pattern_sh = _adidaswhite | pattern_so = _3_stripes_white | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 1973/1974.|Bundesliga 1973/74]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern_munich_76_(2) | pattern_b = _bayern_munich_76 | pattern_ra = _bayern_munich_76_(2) | pattern_so = _bayern_munich_76 | pattern_sh = _bayern_munich_76 | socks = _color_3_stripes_red | title = 1974 i 1976 Kup evropskih šampiona }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _adidasstripeswhite | pattern_b = _FCBAYERN_0001t | pattern_ra = _adidasstripeswhite | pattern_sh = _adidaswhite | pattern_so = _3_stripes_white | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = 1975 i 1982 Kup evropskih šampiona }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b = _3_stripes_collar_white | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_so = | pattern_sh = _adidaswhite | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = DD0000 | title = 1976 Interkontinentalni kup }} {{col-end}} {{col-begin|width=100%; margin:0%}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b = _3_stripes_vneck_white | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_sh = _adidas_yellow | pattern_so = _3_stripes_white | leftarm = B31B1B | body = B31B1B | rightarm = B31B1B | shorts = AAD0FF | socks = B31B1B | title = 1987 Kup evropskih šampiona }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _fcbay9394h | pattern_b = _fcbay9394h | pattern_ra = _fcbay9394h | pattern_sh = _fcbay9192h | pattern_so = _fcbay9394h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 1993/1994.|Bundesliga 1993/94]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _fcbay9596h | pattern_b = _Bayern9596h | pattern_ra = _fcbay9596h | pattern_sh = _fcbay9596h | pattern_so = _FCBAYERN_9596h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 0000FF | socks = DD0000 | title = 1996 Kup UEFA }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9697a | pattern_b = _Bayern9697a | pattern_ra = _FCBAYERN_9697a | pattern_sh = _FCBAYERN_9697a | pattern_so = _DCU_98a | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 1996 Kup UEFA }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9798h | pattern_b = _Bayern9798h | pattern_ra = _FCBAYERN_9798h | pattern_sh = _FCBAYERN_9798h | pattern_so = _DCU_98h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 000030 | title = [[Nogometna Bundesliga 1998/1999.|Bundesliga 1998/99]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9899t | pattern_b = _Bayern9800t | pattern_ra = _FCBAYERN_9899t | pattern_sh = _FCBAYERN_9899t | pattern_so = _FCBAYERN_9899t | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = 8b7f84 | title = [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|Liga prvaka 1998/99]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9899a | pattern_b = _Bayern9800a | pattern_ra = _FCBAYERN_9899a | pattern_sh = _FCBAYERN_9899a | pattern_so = _3_stripes_red | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = 1999 DFB-Pokal }} {{col-end}} {{col-begin|width=100%; margin:0%}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _FCBAYERN_9900h | pattern_b = _FCBAYERN_9900h | pattern_ra = _FCBAYERN_9900h | pattern_sh = _FCBAYERN_9900h | pattern_so = _FCBAYERN_9900h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 1999/2000.|Bundesliga 1999/00]]. i [[Nogometna Bundesliga 2000/2001.|2000/01]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0001t | pattern_b = _Bayern0001t | pattern_ra = _Bayern0001t | pattern_sh = _Bayern0001t | pattern_so = _FCBAYERN_0001t | leftarm = DD0000 | body = FFFFFF | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = FFFFFF | title = [[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|Liga prvaka 2000/01]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _adidasstripeswhite | pattern_b = _FCBAYERN_0102h | pattern_ra = _adidasstripeswhite | pattern_sh = _FCBAYERN_0102h | pattern_so = _FCBAYERN_0102h | leftarm = 282E37 | body = FFFFFF | rightarm = 282E37 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 2002/2003.|Bundesliga 2002/03]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0203a | pattern_b = _Bayern0203a | pattern_ra = _Bayern0203a | pattern_sh = _Bayern0203a | pattern_so | leftarm = 778899 | body = 778899 | rightarm = 778899 | shorts = 778899 | socks = FFFFFF | title = 2003 DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0304h | pattern_b = _Bayern0304h | pattern_ra = _Bayern0304h | pattern_sh = _Bayern0304h | pattern_so = _bayern0304hl | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2004/2005.|Bundesliga 2004/05]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = | pattern_b = _Bayern0506h | pattern_ra = | pattern_sh = _Bayern0506h2 | pattern_so = _whitetopline | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2005/2006.|Bundesliga 2005/06]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern0708h | pattern_b = _fcb0709h | pattern_ra = _Bayern0708h | pattern_sh = _Bayern0708h | pattern_so = _bigone | leftarm = FF0000 | body = FFFFFF | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2007/2008.|Bundesliga 2007/08]]. i DFB-Pokal }} {{col-end}} {{col-begin|width=100%; margin:0%}} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _fcb0910h | pattern_b = _fcb0910h | pattern_ra = _fcb0910h | pattern_sh = _fcb0910h | pattern_so = _3_stripes_white2 | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|Bundesliga 2009/10]]. i [[DFB-Pokal 2009/2010.]] }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern1011h | pattern_b = _Bayern1011h | pattern_ra = _Bayern1011h | pattern_sh = _Bayern1011h | pattern_so = _adidasredl | leftarm = DD0000 | body = FFFFFF | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = 000000 | title = [[Finale UEFA Lige prvaka 2010.|Finale Lige prvaka 2010]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern1112h | pattern_b = _bayern1112h | pattern_ra = _bayern1112h | pattern_sh = _bayern1112h | pattern_so = _bayern1112hl | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|Liga prvaka 2011/12]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern1314H | pattern_b = _bayern1314h | pattern_ra = _bayern1314H | pattern_sh = _bayern1314H | pattern_so = _bayern1314H | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Liga prvaka 2012/13]], [[DFB-Pokal]], i [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|Bundesliga 2013/14]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _bayern1415home | pattern_b = _fcb1415H | pattern_ra = _bayern1415home | pattern_sh = _standard8889h | pattern_so = _bayern1415home | leftarm = DD0000 | body = FFFFFF | rightarm = DD0000 | shorts = DD0000 | socks = FFFFFF | title = [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|Bundesliga 2014/15]]. i DFB-Pokal }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern1516h | pattern_b = _bayern1516h | pattern_ra = _Bayern1516h | pattern_sh = _Bayern1516h | pattern_so = _bayern1516hl | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|Bundesliga 2015/16]]. }} {{col-break}} {{Football kit | pattern_la = _Bayern1617H | pattern_b = _bayern1617h | pattern_ra = _Bayern1617H | pattern_sh = _adidasonwhite | pattern_so = _fcbayernm1617h | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 121212 | socks = FF0000 | title = [[Finale DFB-Pokala 2016.]]}} {{col-end}} == Grb == Bayernov grb mijenjan je nekoliko puta. Prvobitno grb se sastojao od stiliziranih slova '''F''', '''C''', '''B''' i '''M''', utkanih u određeni simbol, a taj je grb bio plave boje. Godine 1954. prvi su put boje Bavarske uvrštene u grb.<ref name="crestcolor">{{cite book |last = Schulze-Marmeling |first = Dietrich |title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters |language = njemački |publisher = Die Werkstatt |year = 2003 |pages = 581 |isbn = 389533426X}}</ref> Moderna verzija grba nastaje 1954. i mijenja se nekoliko puta do danas. Trenutni grb je plav, crven i bijel, a u sredini sadrži i boje Bavarske, dok bijelim slovima na crvenom prstenu oko bavarskih boja piše "FC Bayern München". Ta verzija koristi se od 2002. {{galerija |title=Grbovi Bayern Münchena kroz historiju |width=120 |height=100 |align=center |Datoteka:FC Bayern München (Altes Emblem).png |1901 |Datoteka:Bayern München Logo (1901-1906).svg|1902–1906 |Datoteka:Bayern München Logo (1906-1919).svg|1906–1919 |Datoteka:Bayern München Logo (1919-1924).svg|1919–1924 |Datoteka:Bayern München Logo (1924-1954).svg|1925–1954 |Datoteka:Logo Bayern Munchen(1954-1996).svg|1954–1996 |Datoteka:Bayern München Logo (1996-2002).svg|1996–2002 |Datoteka:Logo FC Bayern München.svg|2002–2017 |Datoteka:FC Bayern München logo (2017).svg|2017–2022 }} == Rivalstva == Bayern i Dortmund vodili su mnogo bitki na raznim frontovima. U skorijoj prošlosti igrali su finala [[DFB-Pokal]]a 2008, 2012, 2014. i 2016. Poraz od 2–5 protiv Dortmunda u finalu 2012. bio je najteži Bayernov poraz u finalima ikad. Isto tako igrali su i u finalima [[DFL-Superkup]]a 1989, 2012, 2013, 2014, 2016. i 2017. Vrhunac je bio 2013. u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], kad je [[Arjen Robben]] u posljednjim sekundama susreta pogodio za pobjedu 2-1. Bayern je jedan od tri kluba iz [[München]]a. Njihov lokalni rival je [[TSV 1860 München]], koji je bio uspješniji klub 1960-ih. U periodu 1970–1980. TSV 1860 nije bio čest učesnik [[Fußball-Bundesliga|Bundeslige]], a u posljednje vrijeme većinom su igrali u [[2. Fußball-Bundesliga|Drugoj ligi]].[[Minhenski derbi]] uvijek izaziva dosta pažnje, a posljednji je odigran 2008. u [[DFB-Pokal|kupu]].<ref>Bayern Magazin: Sonderheft DFB-Pokal, 27. 2. 2008 {{de simbol}}</ref> Od 1920. [[1. FC Nürnberg]] bio je Bayernov glavni <ref name="Bavarian Derby">{{cite web|title=Bavarian derby's long and turbulent history | url = http://www.fcbayern.de/en/news/news/2013/44429.php | publisher = FC Bayern Munich | access-date= 28. 9. 2014 | date = 21. 8. 2013}}</ref> rival u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Čak je i [[Philipp Lahm]] jedne prilike izjavio da je Nürnberg poseban protivnik i da je atmosfera na utakmicama protiv njih uvijek uzavrela.<ref name="Bavarian Derby"/> Iako je Nürnberg bio uspješniji u periodu 1920–1930, kada su osvojili pet titula prvaka i tako postavili rekord, Bayern preuzima primat 60 godina kasnije.<ref name="Bavarian Derby"/><ref>{{cite book | last = Schulze-Marmeling | first = Dietrich| title = Die Bayern. Die Geschichte des deutschen Rekordmeisters | language = njemački | publisher = Die Werkstatt | year = 2003 | pages = 55–57, 64, 256–257 | isbn = 3-89533-426-X}}</ref> Bayern ima jako rivalstvo i sa [[1. FC Kaiserslautern]]om, a koje potječe još od utakmice iz 1973. kada je Bayern izgubio 7–4 nakon što je imao prednost 4–1.<ref>[http://www.weltfussball.de/spielbericht/bundesliga-1973-1974-1-fc-kaiserslautern-bayern-muenchen/ Bundesliga 1973/1974 » 12. Spieltag Kaiserslautern versus Bayern], ''Weltfussball.de''; 15. 5. 2009.</ref><ref>[http://www.sportfive.com/index.php?id=289 The "Roten Teufel" (red devils)&nbsp;– tradition and wonder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016234439/http://www.sportfive.com/index.php?id=289 |date=16. 10. 2015 }}, ''sportfive.com''; 15. 5. 2009.</ref> Također, ova dva kluba nekoliko puta bili su direktni konkurenti za osvajanje titule u domaćem prvenstvu. No, Bayernovi glavni rivali uvijek su bili timovi koji su, u određenom periodu, bili na njihovom nivou i prijetili da prekinu njihovu dominaciju. Tokom 1970-ih to je bila [[Borussia Mönchengladbach]],<ref name = "bayernhistory6876">{{cite web | title = 1966 bis 1979: Goldene Jahre | trans-title = 1966 to 1979: Golden Years | publisher = FC Bayern Erlebniswelt | access-date = 28. 9. 2014 | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1966-1979/index.php | language = njemački | archive-date = 28. 10. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141028114812/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/meilensteine-ab-1900/1966-1979/index.php | url-status = dead }}</ref> U 1980-ima kao glavni rival pojavljuje se [[Hamburger SV]]. Tokom 1990-ih [[Borussia Dortmund]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]], [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] i [[FC Schalke 04|Schalke]].<ref name="bayernhistory0003">{{cite web|title=Emotion, drama and glory |publisher=FC Bayern Munich Official Website |access-date=15. 8. 2008 |year=2008 |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/history/00373.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221215734/http://www.fcbayern.t-home.de/en/company/club/history/00373.php |archive-date=21. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite web|title=Kahn: We'll be back with a vengeance |publisher=FC Bayern Munich Official Website |access-date=15. 8. 2008 |date=6. 5. 2002 |url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2002/i02466.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221220118/http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2002/i02466.php |archive-date=21. 12. 2008 }}</ref><ref>{{cite web | title = Bayern fired up for Schalke showdown | publisher = FC Bayern Munich Official Website | access-date =15. 8. 2008 | date = 30. 3. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/11368.php}}</ref> U posljednje vrijeme to je [[Borussia Dortmund]]. Kad je riječ o međunarodnom nogometu, rivali Bayerna su [[Real Madrid CF|Real Madrid]],<ref>{{cite web | title = Bayern seek maximum return in Hamburg | publisher = FC Bayern München | access-date =15. 8. 2008 | date = 1. 9. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/13184.php}}</ref> [[AC Milan]],<ref>{{cite web | title = Bayern paired with old foes Milan | access-date =15. 8. 2008 | date = 9. 3. 2007 | url = http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2007/11115.php}}</ref> [[Manchester United FC|Manchester United]].<ref name="bayernhistory0003"/> Real Madrid i Bayern odigrali su mnoge historijske utakmice. Većinom su se susretali u okviru Lige prvaka (nekadašnjeg Kupa evropskih šampiona). Odigrali su više od 30 utakmica. Najveći domaći poraz Realu je nanio upravo Bayern u Ligi prvaka. Utakmica je odigrana 29. februara 2000, a rezultat je bio 2-4 u korist Bayerna.<ref>{{cite web | title = Acht Fakten zum Halbfinal-Rückspiel Real&nbsp;– Bayern | publisher = sportal.de | date = 25. 4. 2012 | access-date = 26. 4. 2012 | url = http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2012/04/25/22383100000.html | language = njemački | archive-url = https://web.archive.org/web/20120428030856/http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2012/04/25/22383100000.html | archive-date=28. 4. 2012 | url-status = dead }}</ref> S obzirom na to koliko je teško Realu poraziti ekipu Bayerna, Madriđani često Bayern nazivaju ''Bestia negra'' ("Crna zvijer"). Iako su se susreli mnogo puta, zanimljivo je da ova dva rivala nikad nisu igrali finale jednog velikog takmičenja. == Uspjesi == === Liga === * '''[[Fußball-Bundesliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 35:''' 1931/32, 1968/69, 1971/72, 1972/73, 1973/74, 1979/80, 1980/81, 1984/85, 1985/86, 1986/87, 1988/89, 1989/90, 1993/94, 1996/97, 1998/99, 1999/2000, 2000/01, 2002/03, 2004/05, 2005/06, 2007/08, [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]], [[Nogometna Bundesliga 2012/2013.|2012/13]], [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19]], [[Nogometna Bundesliga 2019/2020.|2019/20]], [[Nogometna Bundesliga 2020/2021.|2020/21]], [[Nogometna Bundesliga 2021/2022.|2021/22]], [[Nogometna Bundesliga 2022/2023.|2022/23]], [[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|2024/25]], [[Nogometna Bundesliga 2025/2026.|2025/26.]] === Kup === * '''[[DFB-Pokal]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 20:''' 1957, 1966, 1967, 1969, 1971, 1982, 1984, 1986, 1998, 2000, 2003, 2005, 2006, 2008, [[DFB-Pokal 2009/2010.|2010]], 2013, 2014, 2016, 2019, 2020. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1985, 1999, 2012, 2018. * '''[[DFL-Superkup|DFB/DFL-Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 11:''' 1987, 1990, 2010, 2012, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021, 2022, 2025. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 5:''' 1989, 1994, 2013, 2014, 2015, 2019. * '''[[DFL-Ligapokal]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' 1997, 1998, 1999, 2000, 2004, 2007. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 1:''' 2006. === Međunarodna takmičenja === * '''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' [[Kup evropskih šampiona 1973/1974.|1974]], [[Kup evropskih šampiona 1974/1975.|1975]], [[Kup evropskih šampiona 1975/1976.|1976]], [[UEFA Liga prvaka 2000/2001.|2001]], [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2013]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2020.]] ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 5:''' 1982, 1987, [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|1999]], [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2010]], [[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2012.]] * '''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 1:''' [[UEFA Kup pobjednika kupova 1966/1967.|1967.]] * '''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 1:''' 1996. * '''[[UEFA Superkup]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 2013, 2020. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 3:'''1975, 1976, 2001. * '''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' [[Interkontinentalni kup 1976 (nogomet)|1976]], [[Interkontinentalni kup 2001 (nogomet)|2001.]] * '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2020.|2020.]] === Regionalna takmičenja === Uspjesi kluba u bavarskim takmičenjima:<ref>{{cite book |author=Ludolf Hyll |title=Süddeutschlands Fussballgeschichte in Tabellenform 1897–1988|url= |location= |publisher=|page= |date=1988|language=njemački |trans-title= Nogometna historija južne Njemačke u tabelama}}</ref> *'''[[Verband Süddeutscher Fußball-Vereine]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1926, 1928. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1910, 1911, 1929, 1932. *'''[[Süddeutscher Pokal]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1957. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1923. *'''[[Ostkreis-Liga]]''' (I) ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1910, 1911. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] 4:''' 1912, 1913, 1917, 1918. *'''[[Kreisliga Südbayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 2:''' 1920, 1923. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1922. *'''[[Bezirksliga Bayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1926. *'''[[Bezirksliga Südbayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]] 6:''' 1928, 1929, 1930, 1931, 1932, 1933. *'''[[Gauliga Bayern|Gauliga Südbayern]]''' ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1944. *'''[[Regionalliga Süd (1963–74)|Regionalliga Süd]]''' (II) ** '''[[Datoteka:Cup Winner.png]]:''' 1965. ** '''[[Datoteka:Cup Finalist.png]]:''' 1964. == Igrači == ''Posljednja izmjena: 5. februar 2026.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Manuel Neuer]]|poz=G}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[Dayot Upamecano]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=KOR|ime=[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NJE|ime=[[Jonathan Tah]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NJE|ime=[[Joshua Kimmich]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=NJE|ime=[[Serge Gnabry]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NJE|ime=[[Leon Goretzka]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ENG|ime=[[Harry Kane]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=NJE|ime=[[Jamal Musiala]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SEN|ime=[[Nicolas Jackson]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=KOL|ime=[[Luis Díaz (nogometaš, 1997)|Luis Díaz]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=FRA|ime=[[Michael Olise]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=KAN|ime=[[Alphonso Davies]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=NJE|ime=[[Tom Bischof]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=JPN|ime=[[Hiroki Ito (nogometaš, 1999)|Hiroki Ito]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POR|ime=[[Raphaël Guerreiro]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=NJE|ime=[[Sven Ulreich]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=AUT|ime=[[Konrad Laimer]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=NJE|ime=[[Jonas Urbig]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=NJE|ime=[[Lennart Karl]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=HRV|ime=[[Josip Stanišić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=NJE|ime=[[Aleksandar Pavlović (nogometaš)|Aleksandar Pavlović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=48|nac=NJE|ime=[[Leon Klanac]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa kraj|sakrijnapomenu=1}} == Bayernova kuća slavnih == Sljedeći igrači su u '''Bayernovoj kući slavnih''':<ref>{{cite web | title = Hall of Fame | access-date = 28. 8. 2014 | year = 2012 | publisher = FC Bayern München | url = http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/hall-of-fame/index.php | language = njemački | archive-date = 8. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160308153056/http://fcb-erlebniswelt.de/de/historie/hall-of-fame/index.php | url-status = dead }}</ref> '''1930-e''' * {{ZD|NJE}} [[Conrad Heidkamp]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) '''1970-e''' * {{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) * {{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]] ([[Napadač|N]]) * {{ZD|NJE}} [[Uli Hoeneß]] ([[Napadač|N]]) * {{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] ([[Vezni igrač|V]]) * {{ZD|NJE}} [[Sepp Maier]] ([[Golman|G]]) * {{ZD|NJE}} [[Hans-Georg Schwarzenbeck]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) * {{ZD|NJE}} [[Franz Roth]] ([[Vezni igrač|V]]) '''1980-e''' * {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ([[Napadač|N]]) * {{ZD|NJE}} [[Klaus Augenthaler]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) '''1990-e:''' * {{ZD|NJE}} [[Lothar Matthäus]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] / [[Vezni igrač|V]]) * {{ZD|NJE}} [[Stefan Effenberg]] ([[Vezni igrač|V]]) '''2000-te''' * {{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] ([[Golman|G]]) * {{ZD|NJE}} [[Mehmet Scholl]] ([[Vezni igrač|V]]) * {{ZD|FRA}} [[Bixente Lizarazu]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) * {{ZD|BRA}} [[Giovane Élber]] ([[Napadač|N]]) '''2010-e''' * {{ZD|NJE}} [[Philipp Lahm]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) *{{ZD|Njemačka}} [[Bastian Schweinsteiger]] ([[Vezni igrač|V]])<ref>{{Cite news|url=https://fcbayern.com/de/news/2018/08/schweinsteiger-erhaelt-bayerischen-verdienstorden-und-wird-in-hall-of-fame-aufgenommen|title=Große Ehre für Schweinsteiger - FC Bayern München|date=27. 8. 2018|publisher= FC Bayern München|language=njemački|access-date=11. 9. 2018|via=}}</ref> === Kapiteni === {| class="wikitable" |- |'''Kapiten |'''Godina |- |{{ZD|NJE}} Adolf Kunstwadl ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1965. |- |{{ZD|NJE}} [[Werner Olk]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1965–1970. |- |{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1970–1977. |- |{{ZD|NJE}} [[Sepp Maier]] ([[Golman|G]]) |align=center|1977–1979. |- |{{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]] ([[Napadač|N]]) |align=center|1979. |- |{{ZD|NJE}} [[Georg Schwarzenbeck]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1979–1980. |- |{{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] ([[Vezni igrač|V]]) |align=center|1980–1983. |- |{{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ([[Napadač|N]]) |align=center|1983–1984. |- |{{ZD|NJE}} [[Klaus Augenthaler]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1984–1991. |- |{{ZD|NJE}} [[Raimond Aumann]] ([[Golman|G]]) |align=center|1991–1994. |- |{{ZD|NJE}} [[Lothar Matthäus]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1994–1996. |- |{{ZD|NJE}} [[Thomas Helmer]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|1997–1999. |- |{{ZD|NJE}} [[Stefan Effenberg]] ([[Vezni igrač|V]]) |align=center|1999–2002. |- |{{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] ([[Golman|G]]) |align=center|2002–2008. |- |{{ZD|NIZ}} [[Mark van Bommel]] ([[Vezni igrač|V]]) |align=center|2008–2011. |- |{{ZD|NJE}} [[Philipp Lahm]] ([[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]]) |align=center|2011–2017. |- |{{ZD|NJE}} [[Manuel Neuer]] ([[Golman|G]]) |2017– |} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {{Starost Sekcija}} ''Posljednja izmjena: 1. juli 2018. {| class="wikitable sortable" |'''Ime |'''Uloga |- | colspan="2" | '''Trenersko osoblje''' |- |{{ZD|NJE}} Julian Nagelsmann |Trener |- |{{ZD|NJE}} Hermann Gerland |Pomoćni trener |- |{{ZD|NJE}} Tom Starke |Trener golmana |- |{{ZD|NJE}} Toni Tapalović |Trener golmana |- | colspan="2" | '''Fitnes osoblje''' |- |{{ZD|NJE}} Holger Broich |Kondicijski trener |- | colspan="2" | '''Medicinsko osoblje''' |- |{{ZD|NJE}} Hans-Wilhelm Müller-Wohlfahrt |Timski doktor i medicinski direktor |- |{{ZD|NJE}} Roland Schmidt |Internist, kardiolog |- |{{ZD|NJE}} Jochen Hahne |Timski doktor |- |{{ZD|NJE}} Peter Ueblacker |Timski doktor |- |{{ZD|NJE}} Christian Huhn |Fizioterapeut (glavni) |- |{{ZD|NJE}} Helmut Erhard |Fizioterapeut |- |{{ZD|NJE}} Stephan Weickert |Fizioterapeut |- |{{ZD|ITA}} Gianni Bianchi |Fizioterapeut |- |{{ZD|NJE}} Bernd Schosser |Fizioterapeut |- |{{ZD|NJE}} Thomas Wilhelmi |Trener za rehabilitaciju |- | colspan="2" | '''Sportski menadžment i organizacija''' |- |{{ZD|BIH}} [[Hasan Salihamidžić]] |Sportski direktor |- |{{ZD|NJE}} Kathleen Krüger |Tim menadžer |} === Bivši treneri === [[Datoteka:Jupp Heynckes.jpg|mini|desno|200px|[[Jupp Heynckes]]]] {| class="wikitable" |'''Br. |'''Ime |'''Period |- |1. |{{ZD|JUG}} [[Zlatko Čajkovski]] |1. juli 1963 – 30. juni 1968. |- |2. |{{ZD|JUG}} [[Branko Zebec]] |1. juli 1968 – 13. mart 1970. |- |3. |{{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]] |14. mart 1970 – 2. januar 1975. |- |4. |{{ZD|NJE}} [[Dettmar Cramer]] |16. januar 1975 – 1. decembar 1977. |- |5. |{{ZD|MAĐ}} [[Gyula Lóránt]] |2. decembar 1977 – 28. februar 1979. |- |6. |{{ZD|MAĐ}} [[Pál Csernai]] |1. mart 1979 – 16. maj 1983. |- |7. |{{ZD|NJE}} [[Reinhard Saftig]] (''privremeno'') |17. maj 1983 – 30. juni 1983. |- |8. |{{ZD|NJE}} [[Udo Lattek]] |1. juli 1983 – 30. juni 1987. |- |9. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |1. juli 1987 – 8. oktobar 1991. |- |10. |{{ZD|DAN}} [[Søren Lerby]] |9. oktobar 1991 – 11. mart 1992. |- |11. |{{ZD|NJE}} [[Erich Ribbeck]] |12. mart 1992 – 27. decembar 1993. |- |12. |{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] |7. januar 1994 – 30. juni 1994. |- |13. |{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]] |1. juli 1994 – 30. juni 1995. |- |14. |{{ZD|NJE}} [[Otto Rehhagel]] |1. juli 1995 – 27. april 1996. |- |15. |{{ZD|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] (''privremeno'') |29. april 1996 – 30. juni 1996. |- |16. |{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]] |1. juli 1996 – 30. juni 1998. |- |17. |{{ZD|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]] |1. juli 1998 – 30. juni 2004. |- |18. |{{ZD|NJE}} [[Felix Magath]] |1. juli 2004 – 31. januar 2007. |- |19. |{{ZD|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]] |1. februar 2007 – 30. juni 2008. |- |20. |{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]] |1. juli 2008 – 27. april 2009. |- |21. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] (''privremeno'') |27. april 2009 – 31. maj 2009. |- |22. |{{ZD|NIZ}} [[Louis van Gaal]] |1. juli 2009 – 10. april 2011. |- |23. |{{ZD|NIZ}} [[Andries Jonker]] (''privremeno'') |10. april 2011 – 26. juni 2011. |- |24. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |1. juli 2011 – 25. juni 2013. |- |25. |{{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]]<ref>{{cite web | url = http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/22446865 | title = Pep Guardiola given Bayern Munich head coach start date | publisher = BBC | date = 8. 5. 2013 | access-date = 26. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.goal.com/en/news/15/germany/2013/05/07/3961517/guardiolas-start-date-with-bayern-revealed | title = Guardiola's start date with Bayern revealed | publisher=Goal.com| date = 7. 5. 2013 | access-date = 26. 5. 2013}}</ref> |26. juni 2013. – 30. juni 2016. |- |26. |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]<ref>{{cite web | title = Guardiola not extending stay&nbsp;– Ancelotti named new FCB coach | publisher = FC Bayern München | date = 20. 12. 2015 | access-date = 20. 12. 2015 | url = http://www.fcbayernmunich.com/us/news/news/2015/press-release-guardiola-not-extending-ancelotti-new-fcb-coach-201215.php | archive-url = https://web.archive.org/web/20151222091645/http://www.fcbayernmunich.com/us/news/news/2015/press-release-guardiola-not-extending-ancelotti-new-fcb-coach-201215.php | archive-date=22. 12. 2015 | url-status = dead }}</ref> |1. juli 2016 – 28. septembar 2017. |- |27. |{{ZD|FRA}} [[Willy Sagnol]] (''privremeno'') |29. septembar 2017 – 8. oktobar 2017. |- |28. |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |9. oktobar 2017 – 1. juli 2018. |- |29. |{{ZD|HRV}} [[Niko Kovač]] |1. juli 2018 – 3. novembar 2019. |- |30. |{{ZD|NJE}} [[Hansi Flick]] |3. novembar 2019 – 30. juni 2021. |- |31. |{{ZD|NJE}} [[Julian Nagelsmann]] |1. juli 2021 – 24. mart 2023. |- |32. |{{ZD|NJE}} [[Thomas Tuchel]] |24. mart 2023 – danas |} == Uprava kluba == [[Datoteka:Rummenige2008-05.jpg|mini|upright|Predsjednik Izvršnog odbora Karl-Heinz Rummenigge]] {| class="wikitable" |- ! Colspan="3"| [[Nadzorni odbor]] |- ! Članovi !! Titula !! Izvor |- | [[Uli Hoeneß]] || Predsjednik FC Bayern München e.V. i predsjednik odbora ||<ref>{{cite journal |year= 2010 |title= Mitglieder des Aufsichtsrates der FC Bayern München AG gewählt |journal= Bayern Magazin |volume= 61 |issue= 11 |page= 14 |language = njemački}}</ref><ref name="supervisory board members">{{cite web|title=Company&nbsp;– Supervisory board members|url=http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/supervisory-board-members/index.php|publisher=FC Bayern München |archive-url=https://web.archive.org/web/20151126145034/http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/supervisory-board-members/index.php|archive-date=26. 11. 2015}}</ref> |- | [[Herbert Hainer]] || Potpredsjednik odbora i predsjednik [[Adidas]] AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Herbert Diess || Potpredsjednik odbora i predsjedavajući [[Volkswagen]]a ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Werner Zedelius || Potpredsjednik odbora i član odbora [[Allianz]] SE ||<ref name="supervisory board members"/> |- | [[Timotheus Höttges]] || Predsjednik [[Deutsche Telekom]] AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. [[Edmund Stoiber]] || Bivši premijer Bavarske i predsjednik savjetodavnog odbora Bayern München e.V. ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Theodor Weimer || Predsjedavajući [[Deutsche Börse]] AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Dr. Michael Diederich || Predsjedavajući odbora [[UniCredit]] Bank AG ||<ref name="supervisory board members"/> |- | Prof. Dr. Dieter Mayer || Notar, potpresjednik FC Bayern Munich e.V. ||<ref name="supervisory board members"/> |- ! Colspan="3"| [[Izvršni odbor]] |- ! Članovi !! Titula !! Izvor |- | [[Karl-Heinz Rummenigge]] || Predsjednik ||<ref name="CompanyInfo">{{cite web|title=Company|url=https://www.fcbayern.de/en/club/company/members/|publisher=FC Bayern München |access-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150926003000/http://www.fcbayern.de/en/club/company/members/|archive-date=26. 9. 2015}}</ref> |- | Jan-Christian Dreesen || Član izvršnog odbora (finansije) ||<ref name="CompanyInfo"/> |- | Andreas Jung || Član izvršnog odbora (marketing) ||<ref name="CompanyInfo"/> |- | Jörg Wacker || Član izvršnog odbora (strategija) ||<ref name="CompanyInfo"/> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|FC Bayern München}} * [http://www.fcbayern.t-com.de/en/index.php Zvanični sajt] {{FC Bayern München}} {{Bundesliga}} {{Navkutije |ime = |naslov = Bayern u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Njemačke}} {{Osvajači DFB-Pokala}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{Laureusova ekipa godine}} {{EUK}} }} {{DEFAULTSORT:Bayern}} [[Kategorija:FC Bayern München|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1900.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bavarskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Münchenu]] [[Kategorija:Sport u Münchenu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Bayern]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] b9brpdaejl6kzte8fjkmpqetcdo90oy 0 6001 3892781 3841543 2026-06-03T16:39:42Z KWiki 9400 /* Juni */ 3892781 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|mini|22. februar: Sveta Lucija postaje nezavisna]] '''1979.''' (MCMLXXIX) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1979. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 979. godina 2. milenija, 79. godina 20. stoljeća i 10. i posljednja godina decenije 1970-ih. == Događaji == * [[Ivan Aralica]] izlazi iz sjenke romanom ''[[Psi u trgovištu]]''. * [[Abdulah Sidran]] objavljuje ''[[Sarajevska zbirka|Sarajevsku zbirku]]''. * Grupa "kazalište" obajvljuje svoj prvi album. * [[Mediteranske igre]] u [[Split]]u. * [[Philips]] predstavio [[kompaktni disk]] (CD). * [[15. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|17. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Zapadna Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u; * [[31. mart]] - [[Britanija|Britanski]] razarač "London" isplovio iz luke u La Valeti, čime su okončane vojne veze [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Malta|Malte]], uspostavljene 181 godinu ranije. * [[1. april]] - [[Iran]] se proglasio [[islam]]skom republikom, teokracijom pod vodstvom ajatolaha Ruhollaha Khomeinia kao vrhovnog vođe Irana. * [[2. april]] - Zatvaranjem britanske vojne baze, [[Malta]] stekla punu nezavisnost čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu. * [[4. april]] - U [[Pakistan]]u pogubljen bivši predsjednik Vlade [[Zulfikar Ali Buto]] koji je svrgnut vojnim udarom [[1977]]. godine. * [[1. juni]] - Poslije devedeset godina ukinuta vladavina bijele manjine u [[Rodezija|Rodeziji]], sada [[Zimbabve]] * [[19. novembar]] - [[Ayatollah Ruhollah Khomeini]] zapovijeda oslobođenje 13 talaca - žena i crnaca - zatočenih u američkoj ambasadi u [[Teheran]]u. * [[26. novembar]] - Pad pakistanskog "Boinga 707" aviokompanije "Pakistan International Airlines" u Saudijskoj Arabiji; poginulo 156 putnika i članova posade. * [[28. novembar]] - [[Novi Zeland|Novozelandski]] avion "DC-10" udario u planinu [[Erebus]] na [[Antarktik]]u, što nije preživio niko od 257 putnika i članova posade. * [[25. decembar]] - [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetske]] trupe ušle u [[Afganistan]], u prvoj [[vojska|vojnoj]] intervenciji [[SSSR]]-a van [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], da bi podržale [[vlada|vladu]] [[Barbak Karmal|Babraka Karmala]]. U ratu, iz kog se povukao poslije 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika. == 1979. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == Nepoznat datum * [[Jelena Mesar]], hrvatska glumica === Januar=== * [[15. januar]] – [[Michael Neumayer]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] * [[31. januar]] – [[Felix Sturm]], (alias Adnan Ćatić), njemački bokser bosanskohercegovačkog porijekla === Februar === * [[2. februar]] – [[Ksenija Zikunkova]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[12. februar]] – [[Michela Ponza]], italijanska [[biatlon]]ka * [[16. februar]] – [[Valentino Rossi]], italijanski motociklist i višestruki svjetski prvak * [[27. februar]] – [[Arijana Marić Gigliani]], hrvatska i bosanskohercegovačka operna pjevačica * [[28. februar]] – [[Ivo Karlović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[tenis]]er === Mart === * [[8. mart]] – [[Helena Minić]], hrvatska glumica * [[19. mart]] – [[Ivan Ljubičić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[tenis]]er === April === * [[4. april]] – [[Heath Ledger]], australijski glumac * [[10. april]] – [[Sophie Ellis-Bextor]], engleska muzičarka, pjevačica * [[24. april]] – [[Željka Stričević]], srbijanska glumica === Maj === * [[3. maj]] – [[Simone Hauswald]], njemačka [[biatlon]]ka i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvak]]inja u biatlonu * [[19. maj]] – [[Andrea Pirlo]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš * [[30. maj]] – [[István Vad]], mađarski nogometni sudija * [[31. maj]] – [[Tena Jeić Gajski]], hrvatska glumica === Juni === * [[5. juni]] – [[Emma Fowler]], britanska [[biatlon]]ka * [[12. juni]] ** [[Ana Bogali-Titovec]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka ** [[Robyn]], švedska pjevačica i kantautorica * [[17. juni]] – [[Mujo Tuljković]], bosanskohercegovački [[košarka]]š * [[19. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator * [[24. juni]] – [[Lenka Faltusová]], [[češka]] [[biatlon]]ka === Juli === === August === * [[4. august]] – [[Magdalena Gwizdoń]], poljska biatlonka * [[12. august]] – [[Zlatan Bajramović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[27. august]] – [[Ana Begić Tahiri]], hrvatska glumica === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Kristina Krepela]], hrvatska glumica * [[6. septembar]] – [[Raphael Claus]], [[brazil]]ski [[nogometni sudija]] * [[8. septembar]] – [[Péter Lékó]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski velemajstor * [[13. septembar]] – [[Linda Grubben]], norveška biatlonka * [[15. septembar]] – [[Magdalena Grzywa]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[16. septembar]] – [[Flo Rida]], američki reper * [[21. septembar]] – [[Martina Beck]], njemačka biatlonka * [[23. septembar]] – [[Park Yun-bae]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[30. septembar]] – [[Krešimir Sučević-Međeral]], hrvatski [[Lingvistika|lingvist]] i [[kviz]]aš === Oktobar === * [[5. oktobar]] – [[Dubravka Kovjanić]], srbijanska glumica * [[17. oktobar]] – [[Kimi Räikkönen]], finski vozač Formule 1 * [[19. oktobar]] – [[Branimir Bajić]], bosanskohercegovački nogometaš === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Ivica Kostelić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[alpsko skijanje|alpski skijaš]] * [[25. novembar]] ** [[Sandrine Bailly]], [[francuska]] [[biatlon]]ka ** [[Slavko Vinčić]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]] === Decembar === * [[5. decembar]] – [[Rustam Kasimdžanov]], [[uzbekistan]]ski [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[11. decembar]] – [[Lana Barić]], hrvatska glumica * [[20. decembar]] – [[Tadeja Brankovič Likozar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Umrli == === Januar === * [[16. januar]] - [[Milan Prebanda]], hrvatski i bosanskohercegovački [[kompozitor]] === Februar === * [[2. februar]] – [[Sid Vicious]], britanski pjevač * [[6. februar]] – [[Bruna Špiler]], bosanskohercegovačka altistkinja i muzička pedagoginja * [[7. februar]] – [[Daniel Starch]], američki psiholog i stručnjak za istraživanje tržišta * [[20. februar]] – [[Nereo Rocco]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener === Mart === * [[24. mart]] – [[Yvonne Mitchell]], engleska glumica * [[28. mart]] – [[Mladen Pozajić]], bosanskohercegovački i hrvatski kompozitor, dirigent i muzički pedagog === April === * [[10. april]] – [[Nino Rota]], italijanski kompozitor, pijanist i dirigent * [[12. april]] – [[Đuro Pucar]], bosanskohercegovački političar === Maj === * [[29. maj]] – [[Mary Pickford]], američka filmska glumica === Juni === * [[3. juni]] – [[Arno Schmidt]], njemački književnik === Juli === === August === * [[21. august]] – [[Giuseppe Meazza]], italijanski nogometaš === Septembar === * [[22. septembar]] – [[Otto Robert Frisch]], austrijski nuklearni fizičar === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Cecilia Payne-Gaposchkin]], britanska i američka [[astronom]]ka i [[Astrofizika|astrofizičarka]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Sheldon Glashow]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ** [[Abdus Salam]], [[Pakistan]] ** [[Steven Weinberg]], SAD * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Herbert C. Brown]], SAD ** [[Georg Wittig]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Allan M. Cormack]], SAD ** [[Godfrey Hounsfield]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Odysseus Elytis]], [[Grčka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Majka Tereza]], [[Indija]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Theodore W. Schultz]], SAD ** [[W. Arthur Lewis]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] / [[Sveta Lucija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1979|1979.}} iytwzayrpnoayqf8w6bve4v5a8ib9xz 0 6073 3893035 3798467 2026-06-04T09:44:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893035 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:ValMcDermid.jpg|mini|desno|170p|Val McDermid]] '''Val McDermid''' (rođena [[4. juni|4. juna]] [[1955]]. godine) je [[Škotska|škotski]] pisac [[Kriminalistički roman|kriminalističkih romana]]. Imala je lezbejskih sklonosti. McDermid dolazi iz [[Kirkcaldy|Kirkcaldyja]]. Obrazovala se na [[St Hilda (koledž)|St Hilda]] koledžu na Oxfordu, gdje je bila prvi student iz državne škole u Škotskoj. Tamo je postala predjednik [[Junior Common Room|JCR-a]]. Nakon maturiranja, postala je [[Novinar|novinar]], te je imala uspjeha u [[Dramatika|dramatici]]. Međutim, njen prvi uspjeh kao picac, sa ''Report for Murder: The First Lindsay Gordon Mystery'', desio se tek [[1987]]. godine. Njeni najpoznatiji likovi su novinarka lezbejskih sklonosti, Lindsey Gordan, te privatni detektiv, Kate Brannigan. Njene knjige najčešće dolaze u tri dijela: prvi dio je sa Lindsay Gordon, a zatim dio sa Kate Brannigan. [[1997]]. godine počele su serije sa Tony Hill i Carol Jordan u knjizi ''The Wire in the Blood''. == Objevljenje knjige == <p>misterije Lindsay Gordon:<ul> <li> ''Report for Murder: The First Lindsay Gordon Mystery'' <li> ''Common Murder: The Second Lindsay Gordon Mystery'' <li> ''Deadline for Murder: The Third Lindsay Gordon Mystery'' <li> ''Conferences are Murder:The Fourth Lindsay Gordon Mystery'' <li> ''Booked for Murder: The Fifth Lindsay Gordon Mystery'' <li> ''Hostage to Murder: The Sixth Lindsay Gordon Mystery'' </ul> <p>Misterije Kate Brannigan:<ul> <li> ''Dead Beat'' ([[1992]]) <li> ''Kick Back'' ([[1993]]) <li> ''Crack Down'' ([[1994]]) <li> ''Clean Break'' ([[1995]]) <li> ''Blue Genes'' ([[1996]]) <li> ''Star Struck'' ([[1998]])</ul> <p>Romani sa Tony Hillom i Carol Jordan:<ul> <li> ''The Mermaids Singing'' ([[1995]]) <li> ''The Wire in the Blood'' ([[1997]]) <li> ''The Last Temptation'' ([[2002]]) <li> ''The Torment of Others'' ([[2004gg) </ul> <p>Romani sa Standaloneom:<ul> <li> ''A Place of Execution'' <li> ''Killing The Shadows'' <li> ''The Distant Echo'' == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050625074849/http://www.parchayi.net/interest.php?content=3 Kompletna biografija] [[Kategorija:Rođeni 1955.|McDermid,Val]] [[Kategorija:Škotski pisci|McDermid,Val]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p60tqohbp7rw99zkd4o1t5c17u0faff 0 6986 3893050 3892200 2026-06-04T09:45:24Z Semso98 54573 /* 2026. */ 3893050 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih26 | uzorak_t1 = _bih26h | uzorak_dr1 = _bih26 | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 001B76 | tijelo1 = 001B76 | desna ruka1 = 001B76 | šorc1 = 001B76 | čarape1 = 001B76 | uzorak_lr2 = _bih26 | uzorak_t2 = _bih26a | uzorak_dr2 = _bih26 | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka turnir 2001.|Merdeka turniru]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001 (Iran)|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|20:30|+2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/ | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = 28.961 | sudac = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Bosna i Hercegovina – Panama]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|14:00|−5}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|PAN}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Energizer Park]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} === Statistika selektora === {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''148''' |73 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''64''' |0 |2013–trenutno |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''73''' |148 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === {{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |77 | |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} === Evropsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} === UEFA Liga nacija === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} {{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostali turniri === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Turnir !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''1.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |- | style="text-align: center;" |31. mart 2026. | style="text-align: center;" |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]] | style="text-align:center;"|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"|{{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"|'''1'''–0 |Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]''' ** Viceprvaci (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Merdeka turnir]]''' ** Viceprvaci (1): [[Merdeka turnir 2001.|2001.]] * '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] 1yqlbc9dgv1pm6vdr68wac9upnagg01 3893064 3893050 2026-06-04T09:47:06Z Semso98 54573 /* Dresovi */ 3893064 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih26 | uzorak_t1 = _bih26h | uzorak_dr1 = _bih26 | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 001B76 | tijelo1 = 001B76 | desna ruka1 = 001B76 | šorc1 = 001B76 | čarape1 = 001B76 | uzorak_lr2 = _bih26 | uzorak_t2 = _bih26a | uzorak_dr2 = _bih26 | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka turnir 2001.|Merdeka turniru]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001 (Iran)|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–2026.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26h|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=001B76|body=001B76|rightarm=001B76|shorts=001B76|socks=001B76|title=2026–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–2026.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26a|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2026–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|20:30|+2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/ | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = 28.961 | sudac = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Bosna i Hercegovina – Panama]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|14:00|−5}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|PAN}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Energizer Park]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} === Statistika selektora === {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''148''' |73 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''64''' |0 |2013–trenutno |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''73''' |148 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === {{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |77 | |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} === Evropsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} === UEFA Liga nacija === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} {{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostali turniri === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Turnir !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''1.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |- | style="text-align: center;" |31. mart 2026. | style="text-align: center;" |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]] | style="text-align:center;"|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"|{{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"|'''1'''–0 |Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]''' ** Viceprvaci (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Merdeka turnir]]''' ** Viceprvaci (1): [[Merdeka turnir 2001.|2001.]] * '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] hpbecva4bzjo2iatldaijktm47fof8v 0 7151 3893133 3655449 2026-06-04T09:56:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893133 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:John Glover at the 1991 Emmy Awards.jpg|mini|desno|John Glover]] '''John Glover''' (rođen [[7. august]]a [[1944]]. godine u [[Salisbury]]u u [[Maryland]]u) je američki glumac<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0001278/|title=John Glover {{!}} Actor, Additional Crew, Soundtrack|website=IMDb|language=en-US|access-date=28. 8. 2024}}</ref>, najbolje poznat po ulogama [[negativac]]a na [[film]]ovima i televiziji, uključujući i ulogu [[Lionel Luthor]]a u seriji ''[[Smallville (serija)|Smallville]]''. Od ostalih uloga izdajaju se Bryce Cummings u ''[[Scrooged]]'', Daniel Clamp u ''[[Gremlins 2: The New Batch]]'', [[Zagonetač]] u ''[[Batman: Animirane Serije]]'' i kao [[Dax (Zvjezdane Staze)|Verad]] u seriji ''[[Star Trek: Deen Space Nine]]'', u epizodi "Invasive Procedures". == Također pogledajte == * [[Smallville (serija)|Smallville]] {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Glover, John}} [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Smallville]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ooo47yhpw4k6u0xrpld5lqpn0mrbko7 0 7411 3893107 3849914 2026-06-04T09:54:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jasna Fetahagić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1975. | mjesto_rođenja = Tuzla, Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pijanistkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Jasna Fetahagić''', [[pijanist]]kinja, rođena je u [[Tuzla|Tuzli]] [[1975]]. gdje je završila osnovnu muzičku školu u klasi [[Azre Azabagić]] i srednju muzičku školu u klasi prof. [[Planinka Jurišić|Planinke Jurišić]]. Studij [[klavir]]a nastavilia je u [[Italija|Italiji]] na Konservatoriju "G.B. Pergolesi" u Fermu u klasi prof. [[Enrico Belli|Enrica Bellija]]<ref>{{Cite web |url=http://www.enricobelli.it/ |title=Enrico Belli |access-date=26. 8. 2005 |archive-date=15. 9. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050915070400/http://www.enricobelli.it/ |url-status=dead }}</ref>, jednog od najviđenijih italijanskih pijanista mlađe generacije koji je bio učenik čuvenih pijanista i pedagoga [[Franca Scale]] i [[Lazara Bermana]]. Kao solista i kamerni muzičar vrlo uspješno nastupa po italijanskim muzičkim centrima, a angažirana je i na Konzervatoriju "Luka Marenzio" u [[Brescia|Bresci]]. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20140311221755/http://www.perpianosolo.com/frameset_Educational_soloists.html (ital.) {{DEFAULTSORT:Fetahagić, Jasna}} [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] i3vj5bi9pdqzcw3g04zpdwgm2rc12gt 0 7633 3892788 3847301 2026-06-03T16:58:43Z KWiki 9400 /* Juni */ 3892788 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1946.''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Oznaka 1946. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * Osnovan [[UNESCO]] (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization). * Osnovan [[Sarajevski balet]]. === Januar=== * [[31. januar]] – [[Jugoslavija]] proglašava [[Ustav Federativne narodne republike Jugoslavije|novi ustav]] po uzoru na [[SSSR]] i osniva šest konstitutivnih republika ([[NR Bosna i Hercegovina]], [[NR Hrvatska]], [[NR Makedonija]], [[NR Crna Gora]], [[NR Srbija]] i [[NR Slovenija]]). === Februar === === Mart === * [[29. mart]] – Osnovana [[mađarska]] avionska kompanija [[Malév Hungarian Airlines]]. * [[30. mart]] – Održana [[3. dodjela "Zlatnog globusa"]]; === April === * [[1. april]] – Prvom [[Oomladinska radna akcija|omladinskom radnom akcijom]] (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge [[Brčko]] - [[Banovići]]. === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[29. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8]], o prijedlogu primanja [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Kraljevina Afganistan|Kraljevine Afganistana]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]], [[Portugal]]a, [[Island]]a, [[Tajland|Sijam]]a (današnjeg Tajlanda) i [[Švedska|Švedske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[7. novembar]] – Nakon 190 dana završena prva savezna [[omladinska radna akcija]] na gradnji željezničke pruge [[Brčko]]-[[Banovići]], duge 190&nbsp;km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva. * [[9. novembar]] – Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "[[Prodana nevjesta]]" [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]]. * [[19. novembar]] – [[Afganistan]], [[Island]] i [[Švedska]] pristupile [[UN|Ujedinjenim Narodima]]. * [[23. novembar]] – Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga počeo je [[Prvi Indokineski rat]]. Komunistički vođa [[Hồ Chí Minh]] proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku [[Vijetnam]], dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], završen je 1975. pobjedom komunista. === Decembar === * [[7. decembar]] – Skupština [[FNRJ|FNR Jugoslavije]] donijela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto. * [[10. decembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 12]], o ''grčkom pitanju'', i međunarodnim posljedicama [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]]. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti ** [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]] * [[2. januar]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[5. januar]] – [[Diane Keaton]], američka glumica, režiserka, [[filmski producent|producentica]] i [[scenarist]]ica * [[19. januar]] ** [[Dolly Parton]], američka [[kantri-muzika|kantri]]-[[pjevanje|pjevačica]] ** [[Mauri Röppänen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i olimpijski [[Streljaštvo|sportski strijelac]] === Februar === * [[3. februar]] – [[Dunja Fališevac]], hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka * [[4. februar]] ** [[Ken Thompson]], američki naučnik ** [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla * [[21. februar]] – [[Alan Rickman]], britanski glumac; === Mart === * [[8. mart]] ** [[Urs Brechbühl]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac ** [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica; * [[11. mart]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki bubnjar * [[12. mart]] – [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica; * [[13. mart]] – [[Marius Falquy]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[19. mart]] – [[Elliot Archilla]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Portoriko na Olimpijskim igrama|Portoriko]] === April === * [[3. april]] – [[John Morton]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[4. april]] – [[Lars-Göran Arwidson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. * [[6. april]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog * [[24. april]] – [[Esko Karu]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[2. maj]] – [[David Suchet]], [[UK|britanski]] [[glumac]] * [[8. maj]] – [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser; * [[15. maj]] – [[Ann Savage]], britanska astronomkinja * [[24. maj]] – [[Tansu Çiller]], turska političarka, prva žena premijerka Republike Turske; === Juni === * [[14. juni]] – [[Donald Trump]], američki biznismen i [[političar]], [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|45. i 47.]] [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] * [[16. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener === Juli === * [[6. juli]] ** [[George W. Bush]], američki političar i državnik; ** [[Sylvester Stallone]], američki glumac; * [[9. juli]] – [[Bon Scott]], bivši pjevač grupe [[AC/DC]]; * [[22. juli]] – [[Danny Glover]], američki glumac * [[25. juli]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka * [[27. juli]] – [[Rade Šerbedžija]], hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar; * [[28. juli]] – [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]a === August === * [[10. august]] – [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik; * [[13. august]] – [[Joachim Meischner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac; * [[19. august]] – [[Bill Clinton]], američki političar i državnik; * [[25. august]] – [[Olga Hadžić]], srbijanska matematičarka === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Beriz Belkić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar; * [[10. septembar]] – [[Klaus Farbmacher]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[15. septembar]] – [[Terry Morse (biatlonac)|Terry Morse]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Susan Sarandon]], američka glumica * [[20. oktobar]] – [[Elfriede Jelinek]], austrijska književnica; === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Sally Field]], američka glumica * [[16. novembar]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof; * [[17. novembar]] – [[Terry Branstad]], američki političar i diplomata, 42. guverner Iowe i ambasador SAD-a u Kini * [[20. novembar]] – [[Duane Allman]], američki blues rock gitarista i vođa grupe [[The Allman Brothers Band]] * [[26. novembar]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik, pisac, novinar i akademik. === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar * [[5. decembar]] – [[Kazuo Sasakubo]], japanski biatlonac * [[10. decembar]] – [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar; * [[18. decembar]] – [[Milena Zupančić]], slovenska glumica * [[27. decembar]] – [[Joe Kinnear]], irski nogometaš i menadžer * [[29. decembar]] – [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Boda" Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista; == Umrli == * [[17. januar]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog * [[24. mart]] – [[Aleksandar Aljehin]], [[Rusija|rusko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ist * [[21. april]] – [[John Maynard Keynes]], engleski matematičar i ekonomist * [[30. juni]] – [[Jozo Garić]] (krsnog imena Stjepan), [[Franjevci|franjevac]] i banjalučki rezidencijalni [[biskup]] od [[1912.]] do 1946. * [[13. august]] – [[Herbert George Wells]], engleski književnik * [[10. septembar]] – [[Olivér Halassy‎]], mađarski plivač i vaterpolist * [[15. oktobar]] – [[Hermann Göring]], njemački feldmaršal * [[16. oktobar]] ** [[Joachim von Ribbentrop]], njemački političar u doba [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] ** [[Arthur Seyss-Inquart]], austrijski i njemački nacistički političar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Percy Bridgeman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[James Sumner]], [[SAD]] ** [[John Northrop]], [[SAD]] ** [[Wendell Stanley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Hermann Muller]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Hermann Hesse]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Emily Green Balch]], [[SAD]] ** [[John R. Mott]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1946}} {{Normativna kontrola}} h0ob8mgaabhr2n0z73k9fqx9kjawa8f 0 8346 3893186 3798975 2026-06-04T10:10:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893186 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Karyn Parsons | slika = Karyn Parsons EPA PSA.jpg | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|10|08}} | mjesto_rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | nacionalnost = [[SAD|Amerikanka]] | obrazovanje = [[Santa Monica High School]] | zanimanje = Glumica, komičarka | godine_aktivnosti = 1987–2005<br>2017–sada | supružnik = {{brak|[[Randy Brooks (actor)|Randy Brooks]]<br>|1987|1990|kraj=raz.}}<br>{{brak|[[Alexandre Rockwell]]<br>|2003}} | djeca = 2 }} '''Karyn Parsons''' (rođena [[9. august]]a [[1968.]] godine u [[Chicago (grad)|Chicago, Illinois]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Glumac|glumica]], najpoznatija po svojoj ulozi [[Hilary Banks]] u [[Humor|humorističkoj]] [[Televizija|TV]] seriji ''[[The Fresh Prince of Bel-Air (serija)|The Fresh Prince of Bel-Air]]'' od [[1990]]. do [[1996]]. godine. == Biografija == '''Mladost''' '''Parsons''' je rođena u Hollywoodu, Kalifornija. Njena majka je crnjkinja dok joj je otac bijelac. Pohađala je srednju školu u Santa Monici. '''Karijera''' '''Parsons''' je najpoznatija po njenoj ulozi Hilary Banks u seriji Princ s Bel-Air-a. == Filmografija == * [[Major Payne (film)|Major Payne]] * [[The Ladies Man (film)|The Ladies Man]] == Vanjski linkovi == {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Parsons, Karyn}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7noszl1cz2puppepm68ddd1sqjhz2cd 0 8819 3892991 3799008 2026-06-04T09:37:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892991 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Amir Osmančević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1965. | mjesto_rođenja = SFRJ | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Amir Osmančević''' ([[1965]] -) sredinom osamdesetih se pojavljuje sa novinskim pričama u [[Banja Luka|banjalučkom]] "Glasu" i "[[Oslobođenje|Oslobođenju]]", a zatim u pomenutim dnevnicima objavljuje i dva romana u nastavcima: "Francuska krema i šezdesetosmaš" (Glas") i "Progon" ("Oslobođenje"). Radio kao novinar a zatim i pokretač banjalučkog lista "Prelom". Nakon novinarskog angažmana tokom [[rat u BiH|rata u BiH]] (radio za "[[Ljiljan]]", te neke [[Slovenija|slovenske]] medije) objavljuje knjigu "Banjaluka, vrijeme nestajanja" ([[1995]]), a godinu dana kasnije izlaze "Braća po oružju". Osmančevićev roman "Balegari" prvi je Internet-roman objavljen na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Godine [[2003]]. objavio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] omnibus-roman "Grobljanska onomastika", 2006. publicira roman "Smrtište" a 2007. omladinski roman "Kuća" == Djela == *"[[Banjaluka, vrijeme nestajanja]]" publicistika *"[[Braća po oružju]]", publicistika *"[[Balegari]]", roman *"[[Grobljanska onomastika]]", priče *"[[Smrtište]]", roman *"Vježbanka - bosanski jezik za djecu izvan domovine" *"Kuća" omladinski roman, Malmö,2007 *"Ljetovanje" novela *"Pričanka-vježbanka" *"Rosengård blues" omladinski roman *"Moj bosanski jezik" vježbanka *"Reci mi to na bosanskom" vježbanka, bosanski jezik *"Moj bosanski jezik" vježbanka *"Čemer" roman *"Beskućnik" omladinski roman {{Wikicitat}} {{DEFAULTSORT:Osmančević, Amir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 37fgtyh1bm5a4v3oabq4wm6hxflvdcn 0 9397 3892981 3681277 2026-06-04T09:14:38Z AdnanSa 226 3892981 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''948.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 948. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 948. u temama == === Književnost === * Umro je Minamoto no Kintada, japanski zvaničnik i vaka pjesnik. Bio je ugledni plemić na carskom dvoru i član Tridesetšest besmrtnika poezije. === Religija === * Oton I. osniva misionarske biskupije Brandenburg i Havelberg na teritoriji oblasti (marke) Geronis (Saksonske istočne marke). * Izgrađen je hram Nallur Kandasvamj, jedan od najznačajnijih hinduističkih hramova u okrugu Džaffna (moderna Šri Lanka). * Wulsin, opat opatije St Albans u Engleskoj, osnovao je školu St Albans u Hertfordshireu. == [[Porođaj|Rođeni]] == * 1. septembar – Džing Zong, car dinastije Liao (umro 982.) * 22. decembar – Kang Kam-č'an, koreanski zvaničnik i general (umro 1031.) * Al-Šejk Al-Mufid, šiitski [[Teologija|teolog]] [[Dvanaestoimamizam|dvanaestoimamizma]] (približan datum) * Baba Kuhi iz Širaza, perzijski [[Tesavuf|sufijski]] mistik i pisac (umro 1037.) * Ema od Italije, kraljica Zapadnofranačkog kraljevstva (približan datum) * Minamoto no Jorimicu, japanski plemić (umro 1021.) == [[Smrt|Umrli]] == * 15. juni – Roman I. Lakapen, bizantijski car (r. oko 870.) * 10. mart – Liu Zhijuan, osnivač Kasnog Hana (r. 895.) * 13. mart – Du Čongvei, kineski general i guverner * 28. april – Hu Džinsi, kineski general i prefekt * 24. august – Zhang Je, kineski general i kancelar * 10. novembar – Zhao Janšou, kineski general i guverner * 1. decembar – Gao Conghui, princ i vladar Džingnana (r. 891.) * 12. decembar – Li Song, kineski zvaničnik i kancelar * Al-Qasim Guennoun, idrisidski vladar i sultan * Blácaire mac Gofraid, vikinški kralj Dablina * Gormflaith ingen Flann Sinna, irska kraljica * Ibrahim ibn Simjur, samanidski guverner * Minamoto no Kintada, japanski vaka pjesnik (r. 889.) * Sunifred II, grof od Urgella (Španija) (r. oko 870) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|948|948.}} cr907qjfocbjojt3ykqelgg6ye2l1s2 0 9882 3893008 2906479 2026-06-04T09:39:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893008 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Enver Puška''' je bosanskohercegovački pisac, scenarista, režiser i kompozitor. Rođen je [[1966]]. u Sarajevu. Objavio je dva romana: "Mejtaš" i "Živa ograda". Francuska izdavačka kuća "L'Harmattan" je objavila "Mejtaš" na francuskom jeziku. == Filmovi == * 2005 koscenarist filma "[[Go West]]", * 2006 scenarist filma "[[Duhovi Sarajeva]]", * 2007 scenarist, režiser, producent i kompozitor muzike za film [[Ritam života]] * 2014 scenarist, režiser, producent filma " [[Devet položaja samoće]] " * 2018 scenarist, režiser, producent dokumentarno-igranog filma "[[Mon papa]] " Serije * 2008 scenarist, režiser TV serije "Krv nije voda" (TV PINK BiH) * 2009 scenarist, režiser serije "Mahalaši" u produkciji TV PINK BiH Emisije * 2010-2011 scenarista, režiser i voditelj informativno-političke emisije u produkciji Centra Civilnih Inicijativa, NTV Hayata i ATV-a, "Nema više zeko rek'o". * 2011 Režiser druge sezone serije koja se emituje na BHRT-u Bijela hronika - hronika dobrih vijesti u BiH. {{Wikicitat|Enver Puška}} {{stub-bh-biog}} [[Kategorija:Rođeni 1966.|Puška,Enver]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Puška,Enver]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo|Puška, Enver]] [[Kategorija:Živi ljudi]] i8oyf9m4ufcq4umd47tj5yc4vkoyh1q 0 10141 3892818 3802627 2026-06-03T19:45:45Z NeptuneBot 126033 /* Treneri kroz historiju */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3892818 wikitext text/x-wiki {{Starost}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #ffffff | Boja2 = #0000ff | Ime kluba = Hamburger SV | Puno ime = Hamburger Sport-Verein e.V. | Grb = HSV-Logo.svg | Nadimak = ''Die Rothosen''<br>''Der Dinosaurier'' | Osnovan = 29. septembar 1887. | Raspušten = | Lokacija = [[Hamburg]]<br/>[[Njemačka]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Njemačke|DFB]] | Konfederacija = | Liga = [[Bundesliga]] | Stadion = [[Volksparkstadion]] | Kapacitet = 57.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Marcell Jansen]] | Menadžer = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto ([[2. Bundesliga]]) | Prethodna sezona = [[2. Bundesliga 2024/2025.|2024/25]] | Webstranica = [http://www.hsv.de/ hsv.de] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _hsv1415h | uzorak_t1 = _hsv1415home | uzorak_dr1 = _hsv1415h | uzorak_š1 = _adidas_white | uzorak_č1 = _hsv1415h | lijevaruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desnaruka1 = FFFFFF | šorc1 = FF0000 | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = _hsv1415a | uzorak_t2 = _hsv1415away | uzorak_dr2 = _hsv1415a | uzorak_š2 = _hsv1415a | uzorak_č2 = _hsv1415away | lijevaruka2 = 7DBAEC | tijelo2 = FFFFFF | desnaruka2 = 7DBAEC | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Hamburger Sport-Verein e.V.''', poznat kao i '''Hamburger SV''', '''Hamburg''' ili '''HSV''', [[nogomet]]ni je klub iz [[Hamburg]]a i jedan od najstarijih i najpoznatijih u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Historija == Hamburger SV-u se korijeni vuku od 29. septembra 1887. spajanjem ''Der Hohenfelder Sportcluba'' i ''Wandsbek-Marienthaler Sportcluba u Sports Club Germania''. Današnji klub formiran je kao Hamburger Sport-Verein 1919. spajanjem triju gradskih klubova, ozbiljno oslabljenih nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Klupske boje bile su crvena i bijela u čast grada Hamburga, te plava i crna od najstarijeg od klubova-tvoraca, Germanije, koje se koriste u klupskom grbu. == Nastupi u Evropi == Do 23. septembra 2014:<ref name="History HSV, uefa.com">[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52167/profile/history/index.html ''History HSV, uefa.com'']; pristupljeno: 23. 9. 2014.</ref> {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" width=40% |- bgcolor=#0000ff style="color:white;" |width=20%|Takmičenje |width=5%|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} |width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede}} |width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno}} |width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} |- |align=left| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]] |43||19||9||15 |- |align=left| [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] |34||20||7||7 |- |align=left| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / Evropska liga]] |124||67||20||37 |- |align=left| [[UEFA Superkup]] |4||0||2||2 |- |align=left| [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] |26||15||7||4 |- |- class="sortbottom" |Ukupno |'''231'''||'''121'''||'''45'''||'''65''' |} == U Bundesligi == Hamburger SV šest puta bio je prvak [[Njemačka|Njemačke]]. Prvu titulu osvojio je 1923. U vremenu nastupanja u Bundesligi od 1963. Hamburger SV je osvojio tri šampionske titule: 1979, 1982 i 1983. Drugoplasirana ekipa prvenstva bili su osam puta, od toga pet puta igranjem u Bundesligi. Do sezone 2017/18. bio je jedini klub u Njemačkoj koji nikad nije ispao iz Bundeslige. [[Datoteka:Hamburger SV Saisonresultate Bundesliga.png|<center>Pozicije HSV-a kroz historiju u Bundesligi</center>|thumb|lijevo|650px]] {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size:90%; text-align: center;" width=100% |- bgcolor="#DDDDDD" !width=14%| Sezona !width=7%|{{Tooltip|Poz.|Pozicija u prvenstvu}} !width=7%|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=7%|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=7%|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=7%|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=7%|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width=7%|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width=7%|{{Tooltip|B|Bodovi}} !width=10%|{{Tooltip|Gledaoci|Prosjek gledalaca tokom cijele sezone}} !width=20% colspan="2" | Najbolji strijelac |- style="background || #F0F0F0;" !&nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! |- | [[Fußball-Bundesliga 1963/64.|1963/64.]] || 6. || 30 || 11 || 10 || 9 || 69 || 60 || 32 || 34.396 || [[Uwe Seeler]] || 30 |- | [[Fußball-Bundesliga 1964/65.|1964/65.]] || 11. || 30 || 11 || 5 || 14 || 46 || 56 || 27 || 35.446 || Uwe Seeler || 14 |- | [[Fußball-Bundesliga 1965/66.|1965/66.]] || 9. || 34 || 13 || 8 || 13 || 64 || 52 || 34 || 23.099 || [[Manfred Pohlschmidt]] || 18 |- | [[Fußball-Bundesliga 1966/67.|1966/67.]] || 14. || 34 || 10 || 10 || 14 || 37 || 53 || 30 || 25.564 || Uwe Seeler || 10 |- | [[Fußball-Bundesliga 1967/68.|1967/68.]] || 13. || 34 || 11 || 11 || 12 || 51 || 54 || 33 || 19.382 || Uwe Seeler || 12 |- | [[Fußball-Bundesliga 1968/69.|1968/69.]] || 6. || 34 || 13 || 10 || 11 || 55 || 55 || 36 || 20.596 || Uwe Seeler || 23 |- | [[Fußball-Bundesliga 1969/70.|1969/70.]] || 6. || 34 || 12 || 11 || 11 || 57 || 54 || 35 || 17.230 || Uwe Seeler || 17 |- | [[Fußball-Bundesliga 1970/71|1970/71.]] || 5. || 34 || 13 || 11 || 10 || 54 || 63 || 37 || 16.608 || [[Franz-Josef Hönig]] || 13 |- | [[Fußball-Bundesliga 1971/72|1971/72.]] || 10. || 34 || 13 || 7 || 14 || 52 || 52 || 33 || 17.337 || Uwe Seeler || 11 |- | [[Fußball-Bundesliga 1972/73.|1972/73.]] || 14. || 34 || 10 || 8 || 16 || 53 || 59 || 28 || 18.020 || Franz-Josef Hönig || 11 |- | [[Fußball-Bundesliga 1973/74.|1973/74.]] || 12. || 34 || 13 || 5 || 16 || 53 || 62 || 31 || 24.087 || [[Georg Volkert]] || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 1974/75.|1974/75.]] || 4. || 34 || 18 || 7 || 9 || 55 || 38 || 43 || 31.433 || [[Horst Bertl]] <br /> [[Willi Reimann]] || 8 |- |-bgcolor="silver" | [[Fußball-Bundesliga 1975/76.|1975/76.]] || 2. || 34 || 17 || 7 || 10 || 59 || 32 || 41 || 30.534 || [[Peter Nogly]] || 9 |- | [[Fußball-Bundesliga 1976/77.|1976/77.]] || 6. || 34 || 14 || 10 || 10 || 67 || 56 || 38 || 31.193 || Willi Reimann || 15 |- | [[Fußball-Bundesliga 1977/78.|1977/78.]] || 10. || 34 || 14 || 6 || 14 || 61 || 67 || 34 || 30.046 || [[Ferdinand Keller]] || 14 |- |-bgcolor="gold" | [[Fußball-Bundesliga 1978/79.|1978/79.]] || '''1.''' || 34 || 21 || 7 || 6 || 78 || 32 || 49 || 40.377 || [[Kevin Keegan]] || 17 |- |-bgcolor="silver" | [[Fußball-Bundesliga 1979/80.|1979/80.]] || 2. || 34 || 20 || 8 || 6 || 86 || 35 || 48 || 35.868 || [[Horst Hrubesch]] || 21 |- |-bgcolor="silver" | [[Fußball-Bundesliga 1980/81.|1980/81.]] || 2. || 34 || 21 || 7 || 6 || 73 || 43 || 49 || 31.739 || Horst Hrubesch || 17 |- |-bgcolor="gold" | [[Fußball-Bundesliga 1981/82.|1981/82.]] || '''1.''' || 34 || 18 || 12 || 4 || 95 || 45 || 48 || 33.930 || '''Horst Hrubesch''' || 27 |- |-bgcolor="gold" | [[Fußball-Bundesliga 1982/83.|1982/83.]] || '''1.''' || 34 || 20 || 12 || 2 || 79 || 33 || 52 || 28.345 || Horst Hrubesch || 18 |- |-bgcolor="silver" | [[Fußball-Bundesliga 1983/84.|1983/84.]] || 2. || 34 || 21 || 6 || 7 || 75 || 36 || 48 || 27.614 || [[Dieter Schatzschneider]] || 15 |- | [[Fußball-Bundesliga 1984/85.|1984/85.]] || 5. || 34 || 14 || 9 || 11 || 58 || 49 || 37 || 22.048 || [[Thomas von Heesen]] || 15 |- | [[Fußball-Bundesliga 1985/86.|1985/86.]] || 7. || 34 || 17 || 5 || 12 || 52 || 35 || 39 || 18.133 || [[Heinz Gründel]] || 11 |- |-bgcolor="silver" | [[Fußball-Bundesliga 1986/87.|1986/87.]] || 2. || 34 || 19 || 9 || 6 || 69 || 37 || 47 || 22.312 || Thomas von Heesen || 12 |- | [[Fußball-Bundesliga 1987/88.|1987/88.]] || 6. || 34 || 13 || 11 || 10 || 63 || 68 || 37 || 15.115 || [[Bruno Labbadia]] || 11 |- | [[Fußball-Bundesliga 1988/89.|1988/89.]] || 4. || 34 || 17 || 9 || 8 || 60 || 36 || 43 || 14.934 || [[Uwe Bein]] || 15 |- | [[Fußball-Bundesliga 1989/90.|1989/90.]] || 11. || 34 || 13 || 5 || 16 || 39 || 46 || 31 || 18.381 || [[Jan Furtok]] || 10 |- | [[Fußball-Bundesliga 1990/91.|1990/91.]] || 5. || 34 || 16 || 8 || 10 || 60 || 38 || 40 || 24.164 || Jan Furtok || 20 |- | [[Fußball-Bundesliga 1991/92.|1991/92.]] || 12. || 34 || 9 || 16 || 13 || 32 || 43 || 34 || 20.843 || [[Armin Eck]] <br /> Jan Furtok || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 1992/93.|1992/93.]] || 11. || 34 || 8 || 15 || 11 || 42 || 44 || 31 || 23.774 || [[Karsten Bäron]] || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 1993/94.|1993/94.]] || 12. || 34 || 13 || 8 || 13 || 48 || 52 || 34 || 31.330 || Thomas von Heesen || 14 |- | [[Fußball-Bundesliga 1994/95.|1994/95.]] || 13. || 34 || 10 || 9 || 15 || 43 || 50 || 29 || 30.523 || [[Jörg Albertz]] || 9 |- | [[Fußball-Bundesliga 1995/96.|1995/96.]] || 5. || 34 || 12 || 14 || 8 || 52 || 47 || 50 || 28.568 || [[Harald Spörl]] || 14 |- | [[Fußball-Bundesliga 1996/97.|1996/97.]] || 13. || 34 || 10 || 11 || 13 || 46 || 60 || 41 || 29.519 || Harald Spörl || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 1997/98.|1997/98.]] || 9. || 34 || 11 || 11 || 12 || 38 || 46 || 44 || 32.272 || [[Hasan Salihamidžić]] || 10 |- | [[Fußball-Bundesliga 1998/99.|1998/99.]] || 7. || 34 || 13 || 11 || 10 || 47 || 46 || 50 || 22.799 || [[Anthony Yeboah]] || 14 |- | [[Fußball-Bundesliga 1999/2000.|1999/2000.]] || 3. || 34 || 16 || 11 || 7 || 63 || 39 || 59 || 40.080 || [[Hans-Jörg Butt]] <br /> [[Roy Präger]] <br /> Anthony Yeboah || 9 |- | [[Fußball-Bundesliga 2000/01.|2000/01.]] || 13. || 34 || 10 || 11 || 13 || 58 || 58 || 41 || 41.466 || '''[[Sergej Barbarez]]''' || 22 |- | [[Fußball-Bundesliga 2001/02.|2001/02.]] || 11. || 34 || 10 || 10 || 14 || 51 || 57 || 40 || 42.827 || [[Bernardo Romeo]] || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 2002/03.|2002/03.]] || 4. || 34 || 15 || 11 || 8 || 46 || 36 || 56 || 44.680 || Bernardo Romeo || 14 |- | [[Fußball-Bundesliga 2003/04.|2003/04.]] || 8. || 34 || 14 || 7 || 13 || 47 || 60 || 49 || 46.495 || Bernardo Romeo || 11 |- | [[Fußball-Bundesliga 2004/05.|2004/05.]] || 8. || 34 || 16 || 3 || 15 || 55 || 50 || 51 || 47.941 || Sergej Barbarez || 11 |- | [[Fußball-Bundesliga 2005/06.|2005/06.]] || 3. || 34 || 21 || 5 || 8 || | 53 || 30 || 68 ||| 52.630 || Sergej Barbarez <br /> [[Rafael van der Vaart]] || 9 |- | [[Fußball-Bundesliga 2006/07.|2006/07.]] || 7. || 34 || 10 || 15 || 9 || 43 || 37 || 45 || 55.867 || Rafael van der Vaart || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 2007/08.|2007/08.]] || 4. || 34 || 14 || 12 || 8 || 47 || 26 || 54 || 55.368 || [[Ivica Olić]] || 14 |- | [[Fußball-Bundesliga 2008/09.|2008/09.]] || 5. || 34 || 19 || 4 || 11 || 49 || 47 || 61 || 54.820 || [[Mladen Petrić]] || 12 |- | [[Fußball-Bundesliga 2009/10.|2009/10.]] || 7. || 34 || 13 || 13 || 8 || 56 || 41 || 52 || 55.240 || Mladen Petrić || 8 |- | [[Fußball-Bundesliga 2010/11.|2010/11.]] || 8. || 34 || 12 || 9 || 13 || 46 || 52 || 45 || 54.446 || Mladen Petrić || 11 |- | [[Fußball-Bundesliga 2011/12.|2011/12.]] || 15. || 34 || 8 || 12 || 14 || 35 || 57 || 36 || 53.465 || Mladen Petrić || 7 |- | [[Fußball-Bundesliga 2012/13.|2012/13.]] || 7. || 34 || 14 || 6 || 14 || 42 || 53 || 48 || 52.916 || [[Artjoms Rudņevs]] <br /> [[Son Heung-min]] || 12 |- | [[Fußball-Bundesliga 2013/14.|2013/14.]] || 16. || 34 || 7 || 6 || 21 || 51 || 75 || 27 || 51.825 || [[Pierre-Michel Lasogga]] || 13 |- | [[Fußball-Bundesliga 2014/15.|2014/15.]] || colspan=11 align=center|Sezona u toku |} <gallery> Sergej Barbarez.jpg|<center><small>[[Sergej Barbarez]], najbolji strijelac Bundeslige u sezoni 2000/01.</small> Pierre-michel lasogga.jpg|<center><small>[[Pierre-Michel Lasogga]], najbolji strijelac HSV-a u sezoni 2013/14.</small> Rafael van der Vaart 2011.jpg|<center><small>[[Rafael van der Vaart]], najbolji strijelac HSV-a u sezoni 2006/07.</small> </gallery> {{raščistiti}} == Treneri kroz historiju == Najuspješniji trener u historiji Hamburger SV-a jest [[Ernst Happel]], koji je osvojio četiri trofeja. U sezoni 1982/83. Hamburger SV bio je prvak Evrope upravo pod vodstvom Happela te je ovo ujedno bio i period najboljih rezultata u historiji kluba. [[Kuno Klötzer]] kao trener kluba je osvojio [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] u sezoni 1976/77. Mnogi poznati treneri bili su na klupi Hamburger SV-a, a najznačajniji među njima jesu [[Benno Möhlmann]], [[Klaus-Dieter Ochs]], [[Thomas Doll]], [[Kurt Jara]], [[Georg Knöpfle]], [[Georg Gawliczek]], [[Felix Magath]]. {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size:90%; text-align: center;" width=91% |- !colspan="9"|'''<small>Spisak trenera u periodu 1. juli 1963 - 29. oktobar 2014.</small>''' |- !width=25%|Trener !width=13% |Od !width=13% |Do !width=13% |{{Tooltip|Dani|Ukupno provedeni dani na klupi HSV-a kao trener}} !width=5%|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width=5%|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=5%|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width=5%|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width=7%|% Pobjeda |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Wilke]] |align=left|1. juli 1963. |align=left|7. maj 1964. |311||29||11||9||9||37.93 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Georg Gawliczek]] |align=left|8. maj 1964. |align=left|17. april 1966. |709||59||22||12||25||37.29 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Josef Schneider]] |align=left|18. april 1966. |align=left|30. juni 1967. |438||39||12||11||16||30.77 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Kurt Koch]] |align=left|1. juli 1967. |align=left|30. juni 1968. |365||34||11||11||12||32.35 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Georg Knöpfle]] |align=left|1. juli 1968. |align=left|30. juni 1970. |729||68||25||21||22||36.76 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Klaus-Dieter Ochs]] |align=left|1. juli 1970. |align=left|30. juni 1973. |1095||102||36||26||40||35.29 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Kuno Klötzer]] |align=left|1. juli 1973. |align=left|30. juni 1977. |1460||136||62||29||45||45.59 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Rudi Gutendorf]] |align=left|1. juli 1977. |align=left|27. oktobar 1977. |118||12||6||1||5||50 |- |align=left|{{ZD|TUR}} [[Arkoç Özcan]] |align=left|28. oktobar 1977. |align=left|30. juni 1978. |245||22||8||5||9||36.36 |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Branko Zebec]] |align=left|1. juli 1978. |align=left|18. decembar 1980. |901||85||54||17||14||63.53 |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Ristić]] |align=left|19. decembar 1980. |align=left|30. juni 1981. |193||17||8||5||4||47.06 |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Ernst Happel]] |align=left|1. juli 1981. |align=left|30. juni 1987. |2190||204||109||53||42||53.43 |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Josip Skoblar]] |align=left|1. juli 1987. |align=left|9. novembar 1987. |131||15||5||4||6||33.33 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Willi Reimann]] |align=left|11. novembar 1987. |align=left|4. januar 1990. |785||75||32||19||24||42.67 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Gerd-Volker Schock]] |align=left|5. januar 1990. |align=left|10. mart 1992. |795||73||28||22||23||38.36 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Egon Coordes]] |align=left|12. mart 1992. |align=left|21. septembar 1992. |193||19||3||8||8||15.79 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Benno Möhlmann]] |align=left|23. septembar 1992. |align=left|5. oktobar 1995. |1107||105||31||36||38||29.52 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Felix Magath]] |align=left|6. oktobar 1995. |align=left|18. maj 1997. |590||58||21||18||19||36.21 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Ralf Schehr]] |align=left|19. maj 1997. |align=left|30. juni 1997. |42||2||1||1||0||50 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Frank Pagelsdorf]] |align=left|1. juli 1997. |align=left|17. septembar 2001. |1593||142||51||46||45||35.92 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Holger Hieronymus]] |align=left|18. septembar 2001. |align=left|3. oktobar 2001. |15||2||0||1||1||0 |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Kurt Jara]] |align=left|4. oktobar 2001. |align=left|22. oktobar 2003. |748||69||26||20||23||37.68 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Klaus Toppmöller]] |align=left|23. oktobar 2003. |align=left|17. oktobar 2004. |360||33||14||5||14||42.42 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Thomas Doll]] |align=left|18. oktobar 2004. |align=left|1. februar 2007. |836||79||36||20||23||45.57 |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Huub Stevens]] |align=left|2. februar 2007. |align=left|30. juni 2008. |514||49||23||15||11||46.94 |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Martin Jol]] |align=left|1. juli 2008. |align=left|26. maj 2009. |329||34||19||4||11||55.88 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Bruno Labbadia]] |align=left|1. juli 2009. |align=left|25. april 2010. |298||32||12||12||8||37.5 |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Ricardo Moniz]] |align=left|26. april 2010. |align=left|30. juni 2010. |65||2||1||1||0||50 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Armin Veh]] |align=left|1. juli 2010. |align=left|13. mart 2011. |255||26||11||4||11||42.31 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Michael Oenning]] |align=left|14. mart 2011. |align=left|19. septembar 2011. |189||15||2||6||7||13.33 |- |align=left|{{ZD|ARG}} [[Rodolfo Esteban Cardoso]] |align=left|19. septembar 2011. |align=left|17. oktobar 2011. |28||3||2||0||1||66.67 |- |align=left|{{ZD|DAN}} [[Frank Arnesen]] |align=left|10. oktobar 2011. |align=left|16. oktobar 2011. |6||1||1||0||0||100 |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Thorsten Fink]] |align=left|17. oktobar 2011. |align=left|16. septembar 2013. |- |align=left|{{ZD|ARG}} [[Rodolfo Esteban Cardoso]] |align=left|17. septembar 2013. |align=left|24. septembar 2013. |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Bert van Marwijk]] |align=left|25. septembar 2013. |align=left|16. februar 2014. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Mirko Slomka]] |align=left|16. februar 2014. |align=left|15. septembar 2014. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Josef Zinnbauer]] |align=left|16. septembar 2014. |align=left| |} <gallery> Ernst Happel 1978.jpg|<center><small>[[Ernst Happel]]</small> Frank Pagelsdorf.png|<center><small>[[Frank Pagelsdorf]]</small> Kuno Klötzer (1977).jpg|<center><small>[[Kuno Klötzer]]</small> Benno Möhlmann 2012 2.jpg|<center><small>[[Benno Möhlmann]]</small> Thomas Doll 2007.jpg|<center><small>[[Thomas Doll]]</small> Knoeple1.jpg|<center><small>[[Georg Knöpfle]]</small> </gallery> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.hsv.de/ Zvanični sajt] * [http://www.resultsfromfootball.com/team/germany/hamburger-sv-5/ HSV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614110356/http://www.resultsfromfootball.com/team/germany/hamburger-sv-5 |date=14. 6. 2014 }} R na ''resultsfromfootball.com'' * [http://www.worldfootball.net/teams/hamburger-sv/ HSV] na ''worldfootball.net'' * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52167/profile/history/index.html HSV] na zvaničnom sajtu UEFA-e {{Bundesliga}} {{Navkutije |ime = Trofeji Hamburger SV |naslov = Trofeji Hamburger SV |naslovstil = background-color:#FFD700; border: solid 1px #000; color:#FFFFFF; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Njemačke}} {{Osvajači DFB-Pokala}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači Intertoto kupa}} }} [[Kategorija:Hamburger SV]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1887.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hamburgu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] pfa29aofd5yl0chth1zs9fj668du7gh 0 12552 3892819 3850132 2026-06-03T19:46:41Z NeptuneBot 126033 /* Članice */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna federacija |Naziv federacije = Unija Europskih Fudbalskih Asocijacija |Grb = UEFA.png |Godina osnivanja = 15. juni 1954. godine |Država = |Konfederacije = [[FIFA]] |Djelovanje = [[Evropa]] |Broj federacija = 55 |Sjedište = {{ZD|ŠVI}} [[Nion]] |Predsjednik = {{ZD|SLO}} [[Aleksander Čeferin]]<ref>[http://www.uefa.org/aboutuefa/organisation/executivecommittee/index.html Info]</ref> |Web stranica = [http://www.uefa.com uefa.com] }} {{FIFA-ine konfederacije}} [[Datoteka:UEFA member associations map.svg|thumb|237px|Evropski nogometni savez UEFA]] '''Union of''' '''European''' '''Football''' '''Associations''' ('''UEFA'''; {{Jez-bs|Unija evropskih fudbalskih asocijacija}}, {{Jez-fr|Union des associations européennes de football}}, {{Jez-de|Union der europäischen Fußballverbände}}) rukovodeći je organ fudbalskog sporta u [[Evropa|Evropi]]. Ona predstavlja državne fudbalske saveze Evrope, održava evropska takmičenja klubova i državnih reprezentacija, kontrolira novčane nagrade, pravila i medijska prava tih takmičenja. UEFA je jedna od šest nogometnih udruženja članica [[FIFA]]-e. Od 32 mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] godine, 14 je dodijeljeno savezima UEFA-e. UEFA je osnovana 15. juna 1954. u [[Basel]]u, [[Švicarska]], nakon diskusija između fudbalskih saveza Francuske, Italije i Belgije. Sjedište se nalazilo do 1959. u [[Pariz]]u, prije nego što je organizacija preselila u [[Bern]]. [[Henri Delaunay]] je bio prvi generalni sekretar, [[Ebbe Schwartz]] predsjednik. Rukovodeći centar je od 1995. u [[Nyon]]u, [[Švicarska]]. Početkom je sadržavala 25 državnih saveza. Nakon 3. maja 2016. i prijema Nogometnog saveza Kosova u svoje punopravno članstvo, UEFA danas broji 55 punopravnih članica, uključujući i neevropske nogometne saveze kao Tursku, Kipar, Izrael, Gruziju, Armeniju, Azerbejdžan i Kazahstan. UEFA, kao predstavnica državnih saveza, ima nekoliko sporova sa Evropskom komisijom. U 1990-im su se teme kao televizijska prava i posebno međunarodni prelasci igrača (Bosman-pravilo) morali promijeniti, da bi ostali u skladu sa evropskim pravom. == Generalni sekretari UEFA-e == (naziv promijenjen u "glavni izvršioc" u decembru 1999 godine): * Henri Delaunay ([[Francuska]], 1954–1956) * [[Pierre Delaunay]] ([[Francuska]], 1956–1960) * [[Hans Bangerter]] ([[Švicarska]], 1960–1989) * [[Gerhard Aigner]] ([[Njemačka]], 1989–2003) * [[Lars-Christer Olsson]] ([[Švedska]], od 2004) == Predsjednici UEFA-e == * Ebbe Schwartz ([[Danska]], 1954–1962) * [[Gustav Wiederkehr]] ([[Švicarska]], 1962–1972) * [[Artemio Franchi]] ([[Italija]], 1973–1983) * [[Jacques Georges]] ([[Francuska]], 1984–1990) * [[Lennart Johansson]] ([[Švedska]], 1990–2007) * [[Michel Platini]] ([[Francuska]], od 2007–2016) * [[Aleksander Čeferin]] ([[Slovenija]], od 2016) Predsjednik UEFA-e je automatski i potpredsjednik [[FIFA]]-e. == Članice == {|class="wikitable sortable hlist" style="text-align:center; font-size:95%" ! Skraćenica !! Savez !! Osnovan !! Član FIFA-e !! Član UEFA-e<br/> !!Član [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK-a]] |- | ALB ||style="text-align:left"| {{ZD|ALB}} [[Nogometni savez Albanije|Albanija]] || 1930. || 1932. || 1954. || {{da}} |- | AND ||style="text-align:left"| {{ZD|AND}} [[Nogometni savez Andore|Andora]]|| 1994. || 1996. || 1996. || {{da}} |- | AUT ||style="text-align:left"| {{ZD|AUT}} [[Nogometni savez Austrije|Austrija]]|| 1904. || 1905. || 1954. || {{da}} |- | AZE ||style="text-align:left"| {{ZD|AZE}} [[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]|| 1992. || 1994. || 1994. || {{da}} |- | BLR ||style="text-align:left"| {{ZD|BJE}} [[Nogometni savez Bjelorusije|Bjelorusija]] || 1989. || 1992. || 1993. || {{da}} |- | BEL ||style="text-align:left"| {{ZD|BEL}} [[Nogometni savez Belgije|Belgija]] || 1895. || 1904. || 1954. || {{da}} |- | BIH ||style="text-align:left"| {{ZD|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] || 1992. || 1996. || 1998. || {{da}} |- | BUL ||style="text-align:left"| {{ZD|BUG}} [[Nogometni savez Bugarske|Bugarska]] || 1923. || 1924. || 1954. || {{da}} |- | MNE ||style="text-align:left"| {{ZD|CG}} [[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]|| 1931. || 2007. || 2007. || {{da}} |- | CZE ||style="text-align:left"| {{ZD|ČEŠ}} [[Nogometni savez Češke|Češka]] || 1901. || 1907. || 1954. || {{da}} |- | DEN ||style="text-align:left"| {{ZD|DAN}} [[Nogometni savez Danske|Danska]] || 1889. || 1904. || 1954. ||{{da}} |- | ENG ||style="text-align:left"| {{ZD|ENG}} [[Nogometni savez Engleske|Engleska]] || 1863. || 1905. || 1954. || {{ne}}{{napomena|naziv=NOC-GBR|Član Britanske olimpijske asocijacije.}} |- | ARM ||style="text-align:left"| {{ZD|ARM}} [[Nogometni savez Armenije|Armenija]] || 1992. || 1992. || 1992. || {{da}} |- | EST ||style="text-align:left"| {{ZD|EST}} [[Nogometni savez Estonije|Estonija]] || 1921. || 1923. || 1992.|| {{da}} |- | FRO ||style="text-align:left"| {{ZD|FAR}} [[Nogometni savez Farskih ostrva|Farska ostrva]] || 1979. || 1988. || 1990. || {{ne}}{{napomena|naziv=NOC-DEN|Član Danskog olimpijskog komiteta.}} |- | FIN ||style="text-align:left"| {{ZD|FIN}} [[Nogometni savez Finske|Finska]] || 1907. || 1908. || 1954. || {{da}} |- | FRA ||style="text-align:left"| {{ZD|FRA}} [[Nogometni savez Francuske|Francuska]] || 1919.{{napomena|naziv=FRA-founded|Prvobitno osnovan pod nazivom ''Comité Français Interfédéral'' 1907. godine prethodnik današnjeg saveza.}} || 1904.{{napomena|naziv=FRA-FIFA|Sadašnji FFF (French Football Federation) (u svom prvom obnavljanu nazvan ''Comité Français Interfédéral''), zamijenjen sa [[Union des Sociétés Françaises de Sports Athlétiques|USFSA]] 1907.}} || 1954. || {{da}} |- | GEO ||style="text-align:left"| {{ZD|GRU}} [[Nogometni savez Gruzije|Gruzija]] || 1990. || 1992. || 1992. || {{da}} |- | GIB ||style="text-align:left"| {{ZD|GIB}} [[Nogometni savez Gibraltara|Gibraltar]] || 1895. || 2016. || 2013. || {{ne}}{{napomena|naziv=NOC-GBR}} |- | GRE ||style="text-align:left"| {{ZD|GRČ}} [[Nogometni savez Grčke|Grčka]] || 1926. || 1927. || 1954. || {{da}} |- | NED ||style="text-align:left"| {{ZD|NIZ}} [[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]] || 1889. || 1904. || 1954. || {{da}} |- | CRO ||style="text-align:left"| {{ZD|HRV}} [[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]] || 1912. || 1992. || 1993. || {{da}} |- | ISL ||style="text-align:left"| {{ZD|ISL}} [[Nogometni savez Islanda|Island]] || 1947. || 1947. || 1954. || {{da}} |- | IRL ||style="text-align:left"| {{ZD|IRS}} [[Nogometni savez Irske|Irska]] || 1921. || 1923. || 1954. || {{da}} |- | ISR ||style="text-align:left"| {{ZD|IZR}} [[Nogometni savez Izraela|Izrael]] || 1928. || 1929. || 1994. || {{da}} |- | ITA ||style="text-align:left"| {{ZD|ITA}} [[Nogometni savez Italije|Italija]]|| 1898 .|| 1905. || 1954. || {{da}} |- | KAZ ||style="text-align:left"| {{ZD|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]|| 1994. || 1994. || 2002. || {{da}} |- | CYP ||style="text-align:left"| {{ZD|KIP}} [[Nogometni savez Kipra|Kipar]] || 1934.|| 1948. || 1962. || {{da}} |- | KOS ||style="text-align:left"| {{ZD|KOSV}} [[Nogometni savez Kosova|Kosovo]] || 1946. || 2016. || 2016. || {{da}} |- | LVA ||style="text-align:left"| {{ZD|LAT}} [[Nogometni savez Latvije|Latvija]] || 1921. || 1922. || 1992. ||{{da}} |- | LIE ||style="text-align:left"| {{ZD|LIH}} [[Nogometni savez Lihtenštajna|Lihtenštajn]] || 1934. || 1974. || 1974. || {{da}} |- | LTU ||style="text-align:left"| {{ZD|LIT}} [[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]] || 1922. || 1923. || 1992. || {{da}} |- | LUX ||style="text-align:left"| {{ZD|LUX}} [[Nogometni savez Luksemburga|Luksemburg]]|| 1908. || 1910. || 1954. || {{da}} |- | HUN ||style="text-align:left"| {{ZD|MAĐ}} [[Nogometni savez Mađarske|Mađarska]] || 1901. || 1906. || 1954. || {{da}} |- | MKD ||style="text-align:left"| {{ZD|MAK}} [[Nogometni savez Makedonije|Makedonija]]|| 1926. || 1994. || 1994. || {{da}} |- | MLT ||style="text-align:left"| {{ZD|MLT}} [[Nogometni savez Malte|Malta]] || 1900. || 1959. || 1960. || {{da}} |- | MDA ||style="text-align:left"| {{ZD|MOL}} [[Nogometni savez Moldavije|Moldavija]]|| 1990. || 1994. || 1993. || {{da}} |- | NOR ||style="text-align:left"| {{ZD|NOR}} [[Nogometni savez Norveške|Norveška]]|| 1902. || 1908. || 1954. || {{da}} |- | GER ||style="text-align:left"| {{ZD|NJE}} [[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]] || 1900. || 1904. || 1954. || {{da}} |- | POL ||style="text-align:left"| {{ZD|POLJ}} [[Nogometni savez Poljske|Poljska]]|| 1919. || 1923. || 1954. || {{da}} |- | POR ||style="text-align:left"| {{ZD|POR}} [[Nogometni savez Portugala|Portugal]] || 1914. || 1923. || 1954. || {{da}} |- | ROU ||style="text-align:left"| {{ZD|RUM}} [[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]|| 1909. || 1923. || 1954. ||{{da}} |- | RUS ||style="text-align:left"| {{ZD|RUS}} [[Nogometni savez Rusije|Rusija]]|| 1912. || 1912. || 1954. || {{da}} |- | SMR ||style="text-align:left"| {{ZD|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] || 1931. || 1988. || 1988. || {{da}} |- | NIR ||style="text-align:left"| {{ZD|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || 1880. || 1911. || 1954. || {{ne}}{{napomena|naziv=NOC-GBR}} |- | SVK ||style="text-align:left"| {{ZD|SLK}} [[Nogometni savez Slovačke|Slovačka]] || 1938. || 1994. || 1993. || {{da}} |- | SVN ||style="text-align:left"| {{ZD|SLO}} [[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]] || 1920. || 1992.|| 1992.|| {{da}} |- | SRB ||style="text-align:left"| {{ZD|SRB}} [[Nogometni savez Srbije|Srbija]] || 1948. || 2008. || 2008. || {{da}} |- | SCO ||style="text-align:left"| {{ZD|ŠKO}} [[Nogometni savez Škotske|Škotska]] || 1873. || 1910. || 1954. || {{ne}}{{napomena|naziv=NOC-GBR}} |- | ESP ||style="text-align:left"| {{ZD|ŠPA}} [[Nogometni savez Španije|Španija]] || 1909. || 1913. || 1954. || {{da}} |- | SWE ||style="text-align:left"| {{ZD|ŠVE}} [[Nogometni savez Švedske|Švedska]] || 1904. || 1904. || 1954. || {{da}} |- | SUI ||style="text-align:left"| {{ZD|ŠVI}} [[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]] || 1895. || 1904. || 1954. || {{da}} |- | TUR ||style="text-align:left"| {{ZD|TUR}} [[Nogometni savez Turske|Turska]] || 1923. || 1923. || 1962. || {{da}} |- | UKR ||style="text-align:left"| {{ZD|UKR}} [[Nogometni savez Ukrajine|Ukrajina]]|| 1991. || 1992. || 1992. || {{da}} |- | WAL ||style="text-align:left"| {{ZD|WAL}} [[Nogometni savez Velsa|Vels]]|| 1876. || 1910. || 1954. || {{ne}}{{napomena|naziv=NOC-GBR}} |} === Napomene === {{napomene}} == Takmičenja == === Reprezentacije === Glavno takmičenje za muške državne reprezentacije je [[Evropsko prvenstvo u nogometu]], započeto 1958. godine, sa prvom završnicom 1960. i poznato kao Evropski kup država do 1964. godine. UEFA organizuje još i Evropska prvenstva za reprezentacije [[U-21]] (ispod 21 god. starosti), [[U-19]] (ispod 19 god. starosti), [[U17]] (ispod 17 god. starosti). Za ženske državne reprezentacije UEFA održava [[UEFA žensko prvenstvo]] za seniorske timove i [[UEFA žensko U-19 prvenstvo]] za [[U-19]]-timove. UEFA još organizuje zajedno sa [[CAF]]-om takozvani [[UEFA/CAF Meridijanski Kup]] za mlade ekipe. === Klubovi === Glavna takmičenja u Evropi: * [[UEFA Liga Prvaka|UEFA ligu prvaka]], za šampione državnih liga, koje je prvo održano 1955. i bilo poznato kao Evropski kup šampiona do 1991.; * [[Kup UEFA]], za državne pobjednike kupova i visoko placirane ekipe u ligama, koje se održava od 1971. kao nasljednik [[Međugradski sajamski kup|Međugradskog sajamskom kupa]] (isto održavano od 1955.). * [[Kup pobjednika kupova]] održavao se od 1960. godine i ujedinjeno je sa UEFA Kupom 1999. * [[UEFA Superkup]] koji sastavlja pobjednika Lige Prvaka protiv pobjednika UEFA Kupa (prije pobjednika Kupa Pobjednika Kupova), je osnovan 1973. godine. * [[UEFA Intertoto kup]] je ljetno takmičenje, prije održavan od različitih centralno-evropskih fudbalskih saveza, je ponovo pozvan u život od UEFA-e 1995. kao dodatna mogućnost kvalifikacije za UEFA kup. * [[UEFA Kup regija]] za poluprofesionalne klubove. UEFA još održava [[UEFA Ženski Kup]] za ženske ekipe. * [[Evropsko/Južno-Američki kup]] je bio zajednički održavan sa [[CONMEBOL]]-om između pobjednika Lige prvaka i [[Copa Libertadores]]-a. == Također pogledajte == * [[Ukupni rezultati bosanskohercegovačkih klubova u UEFA-inim kupovima]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * {{službeni sajt}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{FIFA}} [[Kategorija:UEFA|*]] [[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]] [[Kategorija:Nogomet]] [[Kategorija:FIFA-ine konfederacije|UEFA]] 0blhntlv0zssglfulxl1bvc7vl41c9k 0 14535 3893093 3577979 2026-06-04T09:52:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jim Jarmusch | slika = Jim Jarmusch Cannes 2013.JPG | alt_slike = | opis = Jim Jarmusch u Cannesu 2013. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|01|22}} | mjesto_rođenja = [[Cuyahoga Falls (Ohio)|Cuyahoga Falls]], [[Ohio]], [[SAD]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Amerikanac | druga_imena = | zanimanje = filmski režiser, producent i glumac | godine_aktivnosti = 1979-danas | poznat_po = | značajni_radovi = ''[[Čudnije od raja]]'' ([[1984]]) <br> ''[[U raljama zakona]]'' ([[1986]]) <br> ''[[Slomljeno cvijeće]]'' ([[2004]]) <br> ''[[Samo ljubavnici preživljavaju]]'' ([[2013]]) }} '''Jim Jarmusch''' (fon. Džarmuš) (rođen [[22. januar]]a [[1953]]. u [[Akron]]u, [[Ohio]]) je [[USA|američki]] filmski [[režiser]], [[filmski producent]] i [[glumac]]. Često se svrstava u kategoriju [[nezavisna kinematografija|nezavisne kinematografije]] (''independent cinema''). Jarmusch je bio glavni zagovornik nezavisne kinematografije, posebno tokom [[1980]]-ih i [[1990]]-ih. Jarmusch je rođen u porodici srednje klase iz predgrađa Cuyahoga Fallsa, Ohio. Njegova majka, [[Irska|irskog]] i [[Njemačka|njemačkog]] porijekla, bila je filmski i pozorišni kritičar za lokalne novine Akron Beacon Journal prije nego se udala za njegovog oca, koji je bio biznismen češkog i njemačkog porijekla i radio je za firmu BF Goodrich. Njegova majka je uvela budućeg režisera, (srednji od troje djece), u svijet filma tako što ga je ostavljala u lokalnom kinu da gleda matineje, dok je trčala za poslom. Prvi ozbiljniji film koji je vidio prisjeća se da je bio kultni klasik iz [[1958]]. Thunder Road (u kojem glumi [[Robert Mitchum]]); nasilje i tama iz filma ostavili su dojam na sedmodogišnjeg Jarmuscha. Drugi B-film koji je utjecao na njega u djetinjstvu bio je Ghoulardi, ekscentrični klivlendski televizijski show na kojem su se prikazivali filmovi strave i užasa.<ref>http://movies.amctv.com/person/en/jim_jarmusch{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Rane godine == Jarmusch je odrastao u predgrađu Akrona, država Ohio, sjedištu firme [[Goodyear]] i glavnom gradu industrije [[guma]]. On će ga kasnije opisati kao etnički homogenog, prilično dosadnog radničkog grada s malo kulturnog poticaja. Tokom svoje mladosti Jarmusch je čitao mnogo i bio je šegrt kod komercijalnog [[fotografija|fotografa]]. Nakon završetka srednje škole odlazi u [[Chicago]] da studira žurnalistiku na ''Northwestern University'', ali na kraju godine prebacuje se na ''Columbia University'' gdje je započeo studirati englesku i američku literaturu. Jedan od njegovih profesora je bio pjesnik [[Kenneth Koch]]. U to vrijeme okušao se u pisanju kratkih priča, koje su po njegovim riječima bile "vrlo kratke i strukturalne". Kao apsolvent odlazi u [[Pariz]], s namjerom da ostane tamo samo jedno tromjesečje, ali to se produžilo na deset mjeseci. Radio je kao vozač [[kamion]]a i dostavljao pošiljke za umjetničke galerije. Često je posjećivao Cinématheque gdje se upoznao sa evropskom i [[japan]]skom kinematografijom. Tadašnji vlasnik Cinématheque je bio čuveni [[Henri Langlois]]. Po povratku u [[New York]], Jarmusch se upisuje na New York University da studira filmsku umjetnost, gdje mu je profesor bio bivši holivudski režiser [[Laszlo Benedek]]. Tu upoznaje [[Spike Lee|Spikea Leea]], [[Tom DiCillo|Toma DiCilla]], i [[Sara Driver|Saru Driver]] koji su mu postali dugogodišnji prijatelji i saradnici. Tokom njegovih godina kao student, snimio je neke kratke filmove, kao što je Cinesthesia koji je bio prikazan u sklopu programa njujorškog Muzeja modernih umjetnosti. Njegov rad dolazi do izražaja [[1979]]. tokom zadnje godine studija kada je bio dodijeljen kao student asistent režiseru [[Nicholas Ray|Nicholasu Rayu]]. U to vrijeme Nicholas Ray je radio na zajedničkom projektu sa [[Wim Wenders|Wimom Wendersom]] ''Lightning over Water'' (1980). Jim Jarmusch se pojavljuje u dvije scene filma.<ref name = "Jim Jarmusch"/> == Filmska karijera == === 1980-te === Ubrzo nakon završetka rada na filmu ''Lightning over Water'', Jarmusch je započeo rad na svom prvom igranom filmu [[Neprekidni odmor]]. Poput filma Lightning over Water koristila se minimalna oprema a ekipa se sastojala od bliskih prijatelja kao što su Sara Driver, Tom DiCillo sa NYU, [[Eric Mitchell]] sa punk filmske scene, [[John Lurie]] muzičar, i [[Chris Parker]] glavni protagonista filma. ''Neprekidni odmor'' je većinom bio portret Chrisa Parkera a Jarmusch je napisao scenarij baziran na njegovim stvarnim životnim doživljajima dok su neki bili izmišljeni.<ref name = "Jim Jarmusch"/> Film je finansiran novcem dobivenim kao školarina za studije na NYU i uložio je ukupno 15,000 [[dolar]]a. To je rezultiralo da prestane sa studiranjem jer je potrošio sav novac za daljnje školovanje. Pokušao je da predstavi ovaj film kao svoj diplomski rad ali je odbijen zbog dužine. Jarmusch napušta studije i odlazi s univerziteta bez diplome. Nakon mnogo godina NYU mu je dodijelio počasnu diplomu pošto se njegovo ime spominjalo na promotivnim materijalima škole i predstavljali su ga kao jednog od njihovih slavnih studenata. Ranih 1980-ih, Jarmusch je naizmjenično radio na filmu i muzici, i bio je član novotalasne grupe ''Del Byzanteens''. [[Pop muzika]] je oduvijek bila u središtu njegovog rada kao izvor za slike, sastavni dio njegove atmosfere ili strukturalni princip kompozicije. Stil punk produkcije je ostavio trajan uticaj na Jarmuscha. Čak i nakon što je prerastao u režisera sa velikim budžetima i filmskim ekipama, on je više volio da radi sa svojim prijateljima i izbjegavao je poistovjećivanje sa glavnim filmskim trendovima. Uvijek je bio na rubu improvizacije i spontanosti, sa sklonošću ka poimanju svog rada kao jednu vrstu saradnje i potcjenjujući svoju ulogu apsolutnog kreatora. Kao što je to jednom i sam izjavio: "Mislim da koordiniram dobre ljude".<ref name = "Jim Jarmusch"/> ''Neprekidni odmor'' je dobio prva priznanja u Evropi proglasivši ga najboljim filmom na Filmskom festivalu u Mannheimu. Njemački magazin ''Filmkritik'' mu je posvetio specijalno izdanje objavivši scenu iz njegovog filma na naslovnoj strani. Njemačka televizijska stanica WDR otkupljuje prava prikazivanja. Ove okolnosti definišju Jarmuschovu buduću karijeru: oslanjanje na filmske festivale, evropska priznanja poređeno sa relativnom ravnodušnošću u SAD-u. Trebalo je ukupno četiri godine da Jarmusch snimi novi film. [[Čudnije od raja]] je napravljen u dvije faze. Prvih trideset minuta je zamišljeno da bude poseban kratki film (Novi svijet), a snimljen je na neiskorištenim filmskim vrpcama koje su ostale iza snimanja filma Wima Wendersa ''Stanje stvari''. Filmska kompanija Grey City Films je pokrila troškove filma ali zauzvrat je zadržala negativ i prava na film. Jarmusch provodi godinu dana pokušavajući prikupiti novac za daljnje snimanje prikazivajući ga u njujorškim klubovima i filmskim festivalima. Međutim, njemački kanal [[ZDF]] i [[minhen]]ski bogataš Otto Grokenberger odlučuju da finansiraju dugometražni film.<ref name = "Jim Jarmusch"/> == Jarmuschovi filmovi kao režiser == *''[[Neprekidni odmor]]'' - ([[1980]]) *''[[Čudnije od raja]]'' - ([[1984]]) *''[[Coffee And Cigarettes]]'' - ([[1986]]) *''[[Coffee And Cigarettes 2]]'' - ([[1986]]) *''[[U raljama zakona]]'' - ([[1986]]) *''[[Mystery Train]]'' - ([[1989]]) *''[[Night on Earth]]'' - ([[1991]]) *''[[Dead Man]]'' - ([[1995]]) *''[[The Year Of The Horse]]'' - ([[1997]]) *''[[Ghost Dog: The Way of the Samurai]]'' ([[1999]]) *''[[Ten Minutes Older: The Trumpet]]'', epizoda "Int. Trailer Night" - ([[2002]], zajedno sa šest drugih režisera) *''[[Coffee and Cigarettes]]'' - ([[2003]]) *''[[Slomljeno cvijeće]]'' (Broken Flowers) - ([[2004]]) *''[[Granice kontrole]]'' - ([[2009]]) *''[[Samo ljubavnici preživljavaju]]'' - ([[2013]]) *''[[Gimme Danger]]'' (dokumentarac) - ([[2016]]) {{Commonscat}} == Reference == <references> * http://movies.amctv.com/person/en/jim_jarmusch{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * <ref name = "Jim Jarmusch">'''Juan A. Suarez''' ''Jim Jarmusch'' 2007. {{ISBN|978-0-252-07443-1}} University of Illinois Press Urbana and Chicago, str. 7-11, 20-21, 28-29</ref> </references> == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080903062001/http://www.jim-jarmusch.net/ ''Jim Jarmusch oficijelna internet stranica''] * {{IMDb name|id=0000464|name=Jim Jarmusch}} * {{Amg name|95892}} {{DEFAULTSORT:Jarmusch, Jim}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gptl4o689vflydfcmovq51noagwd0nn 0 14559 3893140 3787699 2026-06-04T09:57:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893140 wikitext text/x-wiki '''Mirna Lekić'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/en/node/13375|title=Multimedijalna prezentacija "Mirage": Mirna Lekić i André Brégégère na Muzičkoj akademiji UNSA|website=University of Sarajevo|language=en|access-date=2025-12-06}}</ref> je rođena [[1980]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je i pohađala osnovnu muzičku školu. U [[New York]] je doselila [[1993]]. godine nastavljajući studije [[klavir]]a sa Lidijom Dvorzets-Boguslavski. Diplomirala je s visokim odlikovanjem (''magna cum laude'') na ''Eastman School of Music'' kao student Douglasa Humphreysa, i [[2004]]. završila magistarski studij na ''Mannes College of Music'' u klasi Arkadija Aronova i Irine Morozove. Nagrađena je s nekoliko stipendija, kao i na raznim njujorskim takmičenjima. U posljednjih par godina pohađala je kurseve pijanista u New Yorku, [[Las Vegas]]u i [[Francuska|Francuskoj]]. Uporedo sa pedagoškim radom, u New Yorku nastupa kao solista i kamerni muzičar. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Lekić, Mirna}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rdow76ktqu5doose2p1enju0c98m50y 0 14634 3892936 3874942 2026-06-04T07:52:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sadko Hadžihasanović | slika = | veličina_slike = | opis = ''Sadko Hadžihasanović autoportret'' | datum_rođenja = 1959. | mjesto_rođenja = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = akademski slikar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sadko Hadžihasanović''' ([[Bihać]], 1959. - ) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Kanada|kanadski]] [[slikar]].<ref name="SH">{{Cite web|url=https://www.mutualart.com/Artist/Sadko-Hadzihasanovic/A523962634485942|title= ''Sadko Hadžihasanović - Bosnian (Active in Canada)''|work= mutualart.com|access-date= 21. 11. 2022}}</ref> == Biografija == '''Sadko Hadžihasanović''' rođen je 1959. godine u [[Bihać]]u, gdje je završio gimnaziju i osnovnu školu. Studije [[slikarstvo|slikarstva]] diplomirao je 1982. godine na [[Likovna akademija u Sarajevu|Likovnoj akademiji u Sarajevu]]. Postdiplomske studije [[slikarstvo|slikarstva]] završio je 1984. godine na [[Likovna akademija u Beogradu|Likovnoj akademiji u Beogradu]]. Svoju reputaciju počeo je graditi u okviru slikarske grupe "[[Zvono]]" u Sarajevu, koja je u [[Slikarstvo u Bosni i Hercegovini|bosanskoercegovačko slikarstvo]] unijela raskid s tradicijom realističkog tretmana motiva približivši se idejama savremenog pokreta [[konkretna poezija|konkretizma]] u poeziji Bosne i Hercegovine. Po izbijanju [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zajedno sa suprugom Jelicom, skriveni u teretnom avionu, uspjevaju da izbjegnu iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u [[Beograd]] [[april]]a 1992. Poslije nepunih godinu dana, 21. februara 1993. iz Beograda emigriraju za Kanadu gdje im se 1995. rađa kćerka Hana. Živi i stvara u [[Toronto|Torontu]], [[Kanada]].<ref name="SH"/><ref>{{Cite web|url=https://artfacts.net/artist/sadko-hadzihasanovic/48529|title= ''Artist: Sadko Hadžihasanović''|work= artfacts.net|access-date= 21. 11. 2022}}</ref> Sadko Hadžihasanović je međunarodno priznati slikar koji spaja različite medije, stilove i metodologije kroz vizuelnu umjetničku poeziju. Njegov rad pretvara ispitivanje identiteta, društveno-političkih i kulturnih dešavanja u tijela rada koja se oblikuju u mješovitim medijima, [[kolaž]]u i opsežnim [[portret]]ima. Sadkov rad je predstavljen na izložbi Paul Petro Contemporary Art u [[Toronto|Torontu]] i učestvovao je u više od šezdeset izložbi širom Kanade.<ref>{{Cite web|url= https://avenueroadartsschool.com/aras-artist-feature/|title= ''ARAS Artist Feature: Sadko Hadžihasanović''|work= avenueroadartschool.com|access-date= 22. 11. 2022}}</ref> == Samostalne izložbe == {{div col|2}} *[[2006]] Grunt, [[Vancouver]], BC *2005 Kunsthause [[Santa Fe]], [[Mexico]](dec) *2005 Kulturni Centar [[Beograd]], [[Srbija]] *2005 UB [[Anderson]] Gallery as part of Beyond/Western [[New York]] [[2005]], [[Buffalo]]New York *[[2005]] Mestna [[Galerija]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]] *2004 Paul Petro, [[Toronto]],On.Budući kralj Engleske *[[2004]] VU Photo,[[Quebec]], QC, tekst Ingrid Mayrhofer *[[2004]] Espace Virtuel, Chicoutimi, QC *2003 [[Galerija]] [[Roman Petrović]], Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] *2003 Konkordija, Vršac, *2003 Eastern Edge Gallery, St. John's, Newfoundland (septembar) *2003 Paul Petro, [[Toronto]] (mart) *2002 Observatoire 4 de [[Montreal]], Montreal, Quebec *2002 Atelier d'estampe Sagamie, Alma QC, Twins *2002 Paul Petro Contemporary Art, Toronto, Moderni život *2001 Jezik više, Alma, QC *2001 Zsa Zsa, Toronto, Ont., Američke i bosanske narodne pjesme *2001 Paul Petro Contemporary Art, Toronto, Ont. Radovi na papiru *2001 SAW Gallery, Ottawa, Ont., Radovi na papiru *2000 The Justina M. Barnicke Gallery, University of Toronto, Toronto, Ont, Greatest Hitz *2000 XXX, Toronto, Ont., Mi smo pušači *2000 Bookstore Buybook, Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] *2000 Paul Petro Contemporary Art, Toronto, Ont., Portretizam (esej Corinna Ghaznavi) *1999 Paul Petro Contemporary Art, Montreal, QC, When We Grow Up *1999 Art Gallery of Peel, Brampton, Ont. (esej Gary Michael Dault ) *1999 Art Gallery of Town, [[Bihać]], Bosna, Djela 81-91 *1998 Paul Petro Contemporary Art, Toronto, Ont., Sampling, esej Catherine Osborne) *1998 Neutral Ground, Regina, Sask., People (esej Olivera Girlinga ) *1998 Struts Gallery, Sackville, N.B., Everything Must Go *1998 Artcite, Windsor, Ont., Glupost je super *1997 Red Head Gallery, Toronto, Ont., Pedeset naj-lafova Univerziteta (katalog, esej - Stuart Reid ) *1997 A Space, Victor Comas Vitrines, Toronto, Ont. *1996 Red Head Gallery, Toronto, Ont., San obožavanja (katalog, esej - John Massier) *1996 Windows,Toronto, Ont., Hannibal Ante Portas ( esej - John Massier ) *1994 Windows, Toronto, Ont. *1991 Muzej XIV Olimpijskih igara, [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina *1986 Bežigradska Galerija, [[Ljubljana]], Slovenija, Radovi na papiru *1984 Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, BiH, Recentno slikarstvo {{div col end}} === Kolektivne izložbe Sadka Hadžihasanovića === [[2005]]. godine * Savremena umjetnost, New York ( s Kunsthause Santa Fe) * Toronto Alternative Art fair, Toronto( s Paul Petro) * Vrijednosti, Kulturni prostor "[[Francois Mitterrand]]", [[Perigueux]], [[Francuska]], [[2004]]. godine * Umjetnost Instanbula,[[Instanbul]], Turska s Kunsthausom Santa Fe, Mexico * Umjetnički salon, [[New York]] s Kusthause [[Santa Fe]], [[Mexico]] * Jugoslavenski bijenale mladih umjetnika, [[Vršac]]. [[Srbija]] (international) * Mind Control Gallery,[[Toronto]], On. * 11. Bijenale vizualne umjetnosti-Nagradni, [[Pančevo]], Srbija [[2003]]. godine * 4th Toronto International Art Fair,Toronto * Havana, Cuba, 8. [[Havana]] Bienniale * Kabat/Wrobel Gallery,Toronto, Intervali * Les Centres D’art et D’exposition, [[Baie St. Paul]] * Centar za suvremenu umjetnost, Vrsac, Srbija * A-prostor, Toronto, On., The Chile Exchange * [[Umjetnička galerija]] Algome, The Chile Exchange * Epicentar, [[Mexico City]], Mexico * Sveučilišna galerija, [[Ottawa]], College Art Gallery Memorial University of [[Newfounland]] [[2002]]. godine * Balkanska [[umjetnost]], Treći međunarodni Trijenale savremene umjetnosti, [[Novi Sad]], Jugoslavia, * Artcte Inc., Windsor, Ont. 20External v1.0 * Matucana100, Culturni centar Calbuco, [[Chille]], * Leonard & Bina Ellen Umjetnička [[galerija]], Concordia University, [[Montreal]], QC, * Pamćenja i [[svjedočenja]], University of Toronto, * Mercer Union, Toronto ,Ont., XXX Testimonial [[2001]]. godine * Umjetnik i [[projekt]], Toronto, Ont., 20 umjetnika iz Bruklina/ 20 Artists iz Torontoa * Paul Petro Contemporary Art,Toronto, [[Ontario]], Doručak šampiona * Harbourfront Centre, Toronto, Ont. Rock * YYZ, Toronto, On., Urgent Witness [[2000]]. godine * Umjetnička galerija[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]], Jedno stoljeće umjetnosti u Bosni i Hercegovini * [[Cambridge]] Galleries, Cambridge, Ont. * Paul Petro Contemporary art, Toronto * Red Head Gallery, Toronto, [[1999]]. godine * Archive Inc., Toronto, Ont.,GLO * Casey House, Toronto, Ont.Umjetnost sa srcem * [[Niagara]] Artists’ Company, St. Catharines, Ont., s Davidom Grenierom * Durham Art Gallery, Durham, Ontario, s Johnom Armstrongom, * Postmasters Gallery, New York, [[New York]] * Paul Petro Contemporary Art, Toronto, Ont. * Art Rental And Sales Gallery, AGO, Toronto [[1998]]. godine * 1998 Art Gallery Collegium ArtisticumSarajevo, Bosna i Hercegovina, Izložba Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine * Koffler Gallery, Toronto, Ont. * Archive Inc. Gallery, Toronto, Ont. * Art Gallery of [[Mississauga]], Ont. * Paul Petro Contemporary Art, Montreal * Gallery of Saidye Bronfman Centre, Montreal, QC,. ARTIFICE 98, Savremena vizualna umjetnost Montreala * Drug Show, Toronto, Ont. * Otvoreni Studio,Toronto, Ont., s Paul Wongom [[1997]]. godine * The Red Head Gallery, Mnogostruki projekt s galerijskim umjetnicima * Wasteland, Obdam, [[Netherland]] * Paul Petro Contemporary Art, Toronto [[1996]]. godine * Pyramid Art Center, [[Rochester]], N.Y. * Gallery 101,Ottawa ,Ont. [[1995]]. godine * The Koffler Gallery, Toronto,Ont., Juice Fruit * Artcite, [[Windsor]], Ont. * The OO Gallery, [[Halifax]], N.S. [[1991]]. godine * Muzej moderne umjetnosti, [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Hrvatska [[1989]]. godine * Umjetnička galerija, [[Murska Subota]], [[Slovenija]] [[1987]]. godine * Anushka Gallery, [[San Diego]], [[California]], Izložba grupe Zvono, [[1984]]. godine * Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, BiH, Savremena umjetnost u BiH 1974-1984 povodom [[XIV. Olimpijskih zimskih igara|Sarajevo 19884]] * Art Gallery of [[Helsinki]], Helsinki, Finland, Savremeno jugoslavensko slikarstvo == Nagrade i priznanja == *2003 Subvencija za umjetnike srednje dobi, Kanadski savjet za umjetnost *2002 Subvencija za vizualne umjetnosti, Kanadski savjet za umjetnost *2001 Subvencija za vizualne umjetnosti za umjetnike srednje dobi, Kanadski savjet za umjetnost ($12000) *2001 Toronto - Savjet za umjetnost, Subvencija za vizualnu umjetnost ($5000) *2000 Paris Studio, Canada Savjet za umjetnost *2000 Nagrada za najbolji crtež izložbe Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine *1999 Subvencija za vizualne umjetnosti za umjetnike srednje dobi($ 15000 ) Savjet Kanade *1999 Subvencija ( $5000), Ontario Savjet za umjetnost *1999 Subvencija za putovanje, Kanada Savjet *1999 Subvencija za izložbu, Ontario Savjet za umjetnost *1998 Subvencija za putovanje ($ 1000), Savjet Kanade *1997 Subvencija za izložbu,Ontario Savjet za umjetnost *1997 Subvencija za putovanje ($1000) Savjet Kanade *1996 Subvencija za vizualne umjetnosti ($5000, 3000), Ontario Savjet za umjetnost *1996 Subvencija za izložbu:Ontario Savjet za umjetnost *1995 Valenart nagrada:Slika 95, OSA# 121. Godišnja ocjenjivačka izložba == Bibliografije == *[[Meliha Husedžinović]]: [[Aspekt]] i položaj umjetnosti u Bosni 1949-99., 50 Pedeset godina umjetnosti u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]] 1949-1999., Museum Moderner Kunst Stiftung Ludwig, [[Wien]] *Meliha Husedžinović: [[BodyArt]] u Bosni i Hercegovini, BodyArt i [[Istok]], Muzej Moderne umjetnosti,[[Ljubljana]], [[Slovenija]] == Kritički prikazi == {{div col|2}} *2004, Fusevolume 27 number3, Like che by Ingrid Mayrhofer *2004, Ciel Variable, number 65, review of show at Vu by Sylvian Campeau *2003, Border Crossing, painting issue no.88, Wallpaper Weight *2003, Dužnost, o Licu - Jean-Claude Rochefort *2003, SadaHitovi Galerije Hop - thomas Hirschmann *2002, The Gazette, Portreti nestale djece - Henry Lehmann *2002, Fuse magazine ,3 Esseys on Growing Up - Terence Dick *2002 Globe&Mail, Gallery going - Gary M. Dault *2001, Now, March 22-28,Deset snova - Diedre Hanna *2001, Globe & Mail,Mart 31., Mladić Čovjeku - Gary Michael Dault *2000, Lolafall issue, Shotguns, Reading the Face by Sherri Telenko *2000, Nov. Dec. 14., Dobar ukus - Dierdre Hanna *2000, Artičoka, Pad/Zima 2000., Portretizam - Corrina Ghaznavi *2000, The Record, Juni 22., Facing the Camera by Robert Reid *2000, Oslobodenje,Sarajevo Juli 16., Zašto Tapeta umjesto Slikarskog Platna - Jelena Jevdžević *2000, Globe& Mail, June 24, GalleryGoing by Gillian Mackay (Real Man show ) *2000, National Post, June 24, At the Galleries by Thomas Hirschman (Real Man show) *2000, Canadian Art, spring issue, Fast Forward *2000, National Post, Mart. 25, Osvježenje portretiranja, - Thomas Hirschman *2000, Globe&Mail,Mart 13., Someup-to-date for an Old-fashioned Art - Blake Gopnik *2000, Globe& Mail, Feb.20., Family Viewing - Nora Underwood *1999, National Post, Nov. 6, How to Kickstart Your Art Collection - Tanya Linton *1999, The Wealthy Boomer, This is Our Wake-up Call by Gary Michael Dault *1999, Missisauga News, Sadko’s Work on Display at The Peel Art Gallery by Katherine Sealey *1999, Canadian Art, summer, Fast Forward *1999, C- maagazine, Manifest Destiny: five modest reactions by Julie Voyce *1999, Globe and Mail, Febr. 20, Gallery going by Gary Michail Dault (Ways to Remember ) *1998 Toronto life, Oct.1998, This Month by Kye Macear (solo Exhibition at Paul Petro ) *1998, EYE, dec.3, Portraits of Unsettled Youth by R.M.Vaughan *1998, Global and Mail, nov.7 From Sidewalk to Salon by Gary Michail Dault *1998, Lola, number 2, Shotguns (by John Massier, Catherine Osborne) *1998, Canadian Art, summer, Fast Forward *1998, Artfocus, spring,summer, Drug Show, *1998, The Globe and Mail, may 16, Famous Art Star? by Blake Gopnik *1998, Mix- magazine, spring issue, Artist- Run Culture *1998, Artichoke, spring issue, Contemplating Tadzio's Smile by Stuart Reid *1998 Metro Times ,Detroit, Of Brides and Boys by Glen Mannisto *1998, C- magazine, feb. -apr., Stupidity is Kool by Jonh Amstrong *1997, The Globe and Mail ,Dec.6, Deck the Walls by B.A. Jordan and G. Mackey *1997, Now Magazine, Sept.-14, Highly Recommended by Dierdre Hanna *1997, The Globe and Mail, June 24, Out from behind the "Ironic Curtain" by Val Ross *1997 Parachute, winter issue, Emerging Artist Showcase by Sylvie Fortin *1996, The Globe and Mail, Dec. 7 Gallery Going by Gillian MacKay *1996, Now Magazine, Dec. 12-18, Sharp Show Burst the Bubble of Machismo - Nathalie-Rose Fischer *1996, Toronto Life, (dec.) This Month by Donald Brackett *1996 Mix-magazine, winter 96/97, Artist-Run Culture *1996 The Citizen ,Ottawa, Aug. 4, New Group of Seven Pokes Fun at Many Facets of Human Life - Virginia Howard *1996 Ledroit, Ottawa-Hull ,Aug. 17, Destinations Inconues by Joanne Legault *1996, Fulcrum, Ottawa, Aug. 8, Emerging Artists Showcase Gallery 101 Gets Back To Its Artist Run Roots by Stephanie Power *1995 Fuse-magazin, volumen 19 ,Where's the Fruit by Andrew Harwood {{div col end}} == Članstva == *2003 [[Symposium]] Internationale d’art Contemporain de Baie-St-Paul *1997 [[Art Residency]] at the [[Blue Mountain Centre]], New York, N.Y. *1997 Visiting Artist at Open Studio, Toronto, Ont. == Čitanja i slajd projekcije == *1997 Open Studio, Toronto, Ont. *1997 Sheridon College, [[Oakville]], Ont. *1998 Struts Gallery, [[Sackville]], N.B *1998 Neutral Ground, [[Regina]], SK *1999 Art Gallery of Peel, [[Brampton]], Ont. *1999 Paul Petro Contemporary Art, Montreal ,QC *1999 [[University of Guelph]], [[Guelph]], Ont. *2000 [[Lake Placid Center for Arts]], [[Lake Placid N.Y]] *1999 SAW Gallery, Ottawa, Ont *2000 Aspace, Toronto[[Ontario]] *2001 [[York University]], Toronto, On. *2003 SKC, [[Beograd]], Srbija == Djela u kolekcijama == *Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo *Gradska umjetnička galerija, Sarajevo, Bosna i Hercegovina *Galerija portreta, TuzlaBosna i Hercegovina *Nacionalni muzej, Beograd, Srbija *Museum of Town, Sombor, Srbija *Umjetnička galerijaPančevo, Srbija *Moderna Galerija, Pančevo, Srbija *Art Gallery of Peel, Brampton, Ontario *Osler, Hoskin & Harcourt, Toronto, Ontario *ToM Thompson Art Gallery, Owen sound == Pedagoški rad == *University of Guelph- **Crtež I: 1998,1999, **Crtež II 1999, Watercolor 2000, **Slikarstvo IV 2004,2005: Avenue road Art School- raeličiti tečajevi za adolescente i odrasle od 1997. - traju još uvijek == Također pogledajte == * [[Zvono (nagrada)]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://art-history.concordia.ca/eea/artists/hadzihasanovic.html Art-history] *[https://web.archive.org/web/20050425160504/http://www.paulpetro.com/s/sadko-portraitizm.shtml Paul Petro Contemporary Art] {{DEFAULTSORT:Hadžihasanović, Sadko}} [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lhbttof7gqmv6vxqw8akql1fgybaw9p 0 15992 3892763 3892389 2026-06-03T13:09:24Z ~2026-33007-34 182131 3892763 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Amir Brka | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Tešanj]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pisac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Amir Brka''' je pjesnik, prozaist, historičar i kulturni producent. Rođen je 25. oktobra 1963. u [[Tešanj|Tešnju]]. Bio je predsjednik [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 2010-2014, glavni je urednik časopisa za kulturu ''[[Diwan]]'' (Gradačac) od 2006. godine. Redovni je član Academie balkanice europeane. Živi i radi u Tešnju. O njegovim knjigama objavljeni su brojni književnokritički tekstovi u domaćim i inozemnim časopisima i listovima, kao i dvanaest knjiga: 2007. knjiga [[Vojislav Vujanović|Vojislava Vujanovića]] ''Kozmologija riječi: poliptih o pjesniku Amiru Brki''; 2016. knjiga Envera Kazaza ''Jezik'' ''negativne'' ''ontologije: poetički okviri književnog opusa Amira Brke''; 2016. i 2018. knjiga Almira Zalihića ''Poetika razdešenih detalja Amira Brke''; 2017. ''U svijetu bez središta: zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke održanog u Tešnju 16. i 17. 12. 2016. godine''; 2019. knjiga Milana Garića ''Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke''; 2020. godine knjiga ''Kritičari o Amiru Brki'', priredio dr. Muhidin Džanko; 2023. knjiga Ljiljane Šop ''Odbrana svetlosti od tame: poetski univerzum Amira Brke''; 2023. knjiga Ivana Milenkovića ''Glas i pismo: Dijalektika tmine Amira Brke''; 2024. knjiga Ivana Milenkovića ''Pismo obećane smrti''; 2025. knjiga Envera Kazaza ''Nebeska odiseja i arhajska bit: tri soneta Amira Brke iz knjige »Nebeski nomad«''; 2025. knjiga Bogomira Đukića ''Odsjaji i čežnje nebeskog nomada: neobični i odveć raskošni svjetovi Amira Brke''; 2026. knjiga Envera Kazaza ''Društvena jeza i metafizička praznina: pjesništvo Amira Brke u drugoj i trećoj deceniji 21. stoljeća i naučna djela''. Njegove pjesme i priče uvrštavane su u antologije i panorame savremene bosanskohercegovačke književnosti, a prevođene su na engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunski, bugarski, danski, češki, mađarski i makedonski jezik. == Bibliografija == *"Prirodni redoslijed" (poezija), 1996. *"Bjelina paspartua" (poezija), 1997. *"Zavičajni muzej" (poezija), 1998. *"Antikrist u jeziku" (poezija), 1999. *"Monografija grada" (roman), 2001. i 2004. *"Na pergameni lica : 100 pjesama (1990-2000)", 2001. *"Antikristul în limba" (50 pjesama na rumunskom jeziku - Bukurešt), 2001. *"Svjetlosti kasabe : iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja", 2002. *"Teatar u tešanjskom teatru" (rasprava), 2003. *"Jedan u tome skupu" (poezija, izbor - Priboj), 2003. *"Izložba sitnih životinja" (poezija), 2003. *"Negativna geografija" (kolumne, eseji, intervjui), 2005. *"Uređujemo staru kuću" (poezija), 2005. *"Vrijeme sretnih gradova" (poezija), 2006. i 2007. *"Đavo na Dunavu" (poezija), 2008. *"Dovoljno za radost" (izabrane pjesme, edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod", Sarajevo), 2010. *"Turistički vodič" (poezija), 2010. i 2011. *"Ruševine se podupiru" (izabrane pjesme), 2012. * "Crna sveska" (proza), 2014. * "Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem", 2015. * "Tačka" (poema), 2015. * "Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju" (poema), 2016. * "Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju" (studija), 2016. * "O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja", 2017. * "Sa palube. Epitafi iz »Adele«" (poezija), 2017. * "Nisim Albahari, tragični revolucionar" (studija), 2018. *"Nebeski nomad" (poezija), 2019. *"San o gradu" (poema, sa slikama [[Lalo Srkalović|Miralema Srkalovića Lale]]), 2020. * "Sa pjesnikova odra" (poema), 2020. * "Dijalektika tmine" (poezija), 2020. *"Dan državnosti" (spjev), 2020. *"Poeme", 2021. *"Kenotaf za ubijene tešanjske Rome" (studija), 2022. *"San mizantropa" (poezija), 2022. *"Kikina tešanjska Talija. Sjećanje na Rifata Kantića", 2023. *"Večera srijedom" (poezija), 2024. *"Akcidentalne sintagme" (poezija), 2025. Proučavajući kulturnu historiju, prvenstveno tešanjsku, objavio je i sljedećih jedanaest knjiga: * "Katalog knjiga štampanih do 1910. godine na jezicima jugoslavenskih naroda Narodne biblioteke 'Hamid Dizdar' Tešanj" (kataloški obradio i priredio A.B.), 1991. * "Abdurahman Mešić" (priredio i predgovor napisao A.B.), 1997. * Adem-aga Mešić: "Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi" (priredio i predgovor napisao A.B.), 1998. * Rešad Kadić: "Sabit Abduzaimović, legionar broj 71.900... Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera" (priredio, predgovor napisao i bibliografiju Rešada Kadića sačinio A.B.), 1999. * Hamzalija Ajanović: "Izbor tekstova" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2000. * "Rudolf Zaplata – bibliografija", 2000. * Ahmed Aličić: "Historiografski tekstovi" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2001. * "U mom atelijeru - Šesnaest tešanjskih pjesnika" (priredio A.B.), 2009. * "Tešanjski odgovor - Odbrana 1992-1995. godine i njene interpretacije" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2014. * Todor Vujasinović: "Razgovor pod jabukama""'' ''(priredio i pogovor napisao A.B.), 2014. * "Mustafa Ćeman. Drugi o Ćemanu i razgovori s njime" (priredio A.B.), 2015. == Nagrade == *[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2001. godini ("Monografija grada") *Nagrada Međunarodne kulturne manifestacije "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] u 2001. godini ("Monografija grada") *Nagrada "Planjax" za najbolju pjesničku knjigu u BiH u 2003. godini ("Izložba sitnih životinja") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2003. godini ("Izložba sitnih životinja") *Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu u 2004. godini *Plaketa grada Tešnja, 2005. godine *Nagrada "Zeničkog proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2005. godini ("Uređujemo staru kuću") *[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2006. godini ("Vrijeme sretnih gradova") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2006. godini ("Vrijeme sretnih gradova") *Nagrada Fondacije za izdavaštvo za 2010. godinu ("Turistički vodič") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2011. godini ("Turistički vodič") *Plaketa Zeničko-dobojskog kantona, 2019. godine *Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini 2022. godine ("San mizantropa") *Nagrada Andrićevih dana za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini i bh. dijaspori 2024. godine ("Večera srijedom") == Vanjski linkovi == {{Proširiti sekciju}} {{DEFAULTSORT:Brka, Amir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tešanj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b0shndlh3wuhmkf1q5zot1w7v6lljip 3892764 3892763 2026-06-03T13:14:13Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3892763|3892763]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-33007-34|~2026-33007-34]] ([[User talk:~2026-33007-34|razgovor]]) 3892764 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Amir Brka | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Tešanj]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pisac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Amir Brka''' je pjesnik, prozaist, historičar i kulturni producent. Rođen je 25. oktobra 1963. u [[Tešanj|Tešnju]]. Bio je predsjednik [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 2010-2014, glavni je urednik časopisa za kulturu ''[[Diwan]]'' (Gradačac) od 2006. godine. Redovni je član Academie balkanice europeane. Živi i radi u Tešnju. O njegovim knjigama objavljeni su književnokritički tekstovi u domaćim i inozemnim časopisima i listovima, kao i dvanaest knjiga: 2007. knjiga [[Vojislav Vujanović|Vojislava Vujanovića]] ''Kozmologija riječi: poliptih o pjesniku Amiru Brki''; 2016. knjiga Envera Kazaza ''Jezik'' ''negativne'' ''ontologije: poetički okviri književnog opusa Amira Brke''; 2016. i 2018. knjiga Almira Zalihića ''Poetika razdešenih detalja Amira Brke''; 2017. ''U svijetu bez središta: zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke održanog u Tešnju 16. i 17. 12. 2016. godine''; 2019. knjiga Milana Garića ''Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke''; 2020. godine knjiga ''Kritičari o Amiru Brki'', priredio dr. Muhidin Džanko; 2023. knjiga Ljiljane Šop ''Odbrana svetlosti od tame: poetski univerzum Amira Brke''; 2023. knjiga Ivana Milenkovića ''Glas i pismo: Dijalektika tmine Amira Brke''; 2024. knjiga Ivana Milenkovića ''Pismo obećane smrti''; 2025. knjiga Envera Kazaza ''Nebeska odiseja i arhajska bit: tri soneta Amira Brke iz knjige »Nebeski nomad«''; 2025. knjiga Bogomira Đukića ''Odsjaji i čežnje nebeskog nomada: neobični i odveć raskošni svjetovi Amira Brke''; 2026. knjiga Envera Kazaza ''Društvena jeza i metafizička praznina: pjesništvo Amira Brke u drugoj i trećoj deceniji 21. stoljeća i naučna djela''. Njegove pjesme i priče uvrštavane su u antologije i panorame savremene bosanskohercegovačke književnosti, a prevođene su na engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunski, bugarski, danski, češki, mađarski i makedonski jezik. == Bibliografija == *"Prirodni redoslijed" (poezija), 1996. *"Bjelina paspartua" (poezija), 1997. *"Zavičajni muzej" (poezija), 1998. *"Antikrist u jeziku" (poezija), 1999. *"Monografija grada" (roman), 2001. i 2004. *"Na pergameni lica : 100 pjesama (1990-2000)", 2001. *"Antikristul în limba" (50 pjesama na rumunskom jeziku - Bukurešt), 2001. *"Svjetlosti kasabe : iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja", 2002. *"Teatar u tešanjskom teatru" (rasprava), 2003. *"Jedan u tome skupu" (poezija, izbor - Priboj), 2003. *"Izložba sitnih životinja" (poezija), 2003. *"Negativna geografija" (kolumne, eseji, intervjui), 2005. *"Uređujemo staru kuću" (poezija), 2005. *"Vrijeme sretnih gradova" (poezija), 2006. i 2007. *"Đavo na Dunavu" (poezija), 2008. *"Dovoljno za radost" (izabrane pjesme, edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod", Sarajevo), 2010. *"Turistički vodič" (poezija), 2010. i 2011. *"Ruševine se podupiru" (izabrane pjesme), 2012. * "Crna sveska" (proza), 2014. * "Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem", 2015. * "Tačka" (poema), 2015. * "Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju" (poema), 2016. * "Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju" (studija), 2016. * "O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja", 2017. * "Sa palube. Epitafi iz »Adele«" (poezija), 2017. * "Nisim Albahari, tragični revolucionar" (studija), 2018. *"Nebeski nomad" (poezija), 2019. *"San o gradu" (poema, sa slikama [[Lalo Srkalović|Miralema Srkalovića Lale]]), 2020. * "Sa pjesnikova odra" (poema), 2020. * "Dijalektika tmine" (poezija), 2020. *"Dan državnosti" (spjev), 2020. *"Poeme", 2021. *"Kenotaf za ubijene tešanjske Rome" (studija), 2022. *"San mizantropa" (poezija), 2022. *"Kikina tešanjska Talija. Sjećanje na Rifata Kantića", 2023. *"Večera srijedom" (poezija), 2024. *"Akcidentalne sintagme" (poezija), 2025. Proučavajući kulturnu historiju, prvenstveno tešanjsku, objavio je i sljedećih jedanaest knjiga: * "Katalog knjiga štampanih do 1910. godine na jezicima jugoslavenskih naroda Narodne biblioteke 'Hamid Dizdar' Tešanj" (kataloški obradio i priredio A.B.), 1991. * "Abdurahman Mešić" (priredio i predgovor napisao A.B.), 1997. * Adem-aga Mešić: "Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi" (priredio i predgovor napisao A.B.), 1998. * Rešad Kadić: "Sabit Abduzaimović, legionar broj 71.900... Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera" (priredio, predgovor napisao i bibliografiju Rešada Kadića sačinio A.B.), 1999. * Hamzalija Ajanović: "Izbor tekstova" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2000. * "Rudolf Zaplata – bibliografija", 2000. * Ahmed Aličić: "Historiografski tekstovi" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2001. * "U mom atelijeru - Šesnaest tešanjskih pjesnika" (priredio A.B.), 2009. * "Tešanjski odgovor - Odbrana 1992-1995. godine i njene interpretacije" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2014. * Todor Vujasinović: "Razgovor pod jabukama""'' ''(priredio i pogovor napisao A.B.), 2014. * "Mustafa Ćeman. Drugi o Ćemanu i razgovori s njime" (priredio A.B.), 2015. == Nagrade == *[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2001. godini ("Monografija grada") *Nagrada Međunarodne kulturne manifestacije "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] u 2001. godini ("Monografija grada") *Nagrada "Planjax" za najbolju pjesničku knjigu u BiH u 2003. godini ("Izložba sitnih životinja") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2003. godini ("Izložba sitnih životinja") *Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu u 2004. godini *Plaketa grada Tešnja, 2005. godine *Nagrada "Zeničkog proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2005. godini ("Uređujemo staru kuću") *[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2006. godini ("Vrijeme sretnih gradova") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2006. godini ("Vrijeme sretnih gradova") *Nagrada Fondacije za izdavaštvo za 2010. godinu ("Turistički vodič") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2011. godini ("Turistički vodič") *Plaketa Zeničko-dobojskog kantona, 2019. godine *Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini 2022. godine ("San mizantropa") *Nagrada Andrićevih dana za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini i bh. dijaspori 2024. godine ("Večera srijedom") == Vanjski linkovi == {{Proširiti sekciju}} {{DEFAULTSORT:Brka, Amir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tešanj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hvqwkuua6599224vv325eb56v5r2zgb 3892796 3892764 2026-06-03T17:10:51Z AnToni 2325 Zaštitio je stranicu "[[Amir Brka]]": Ustrajan [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizam]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 17:10, 3 septembar 2026 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 17:10, 3 septembar 2026 (UTC))) 3892764 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Amir Brka | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|10|25}} | mjesto_rođenja = [[Tešanj]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pisac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Amir Brka''' je pjesnik, prozaist, historičar i kulturni producent. Rođen je 25. oktobra 1963. u [[Tešanj|Tešnju]]. Bio je predsjednik [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 2010-2014, glavni je urednik časopisa za kulturu ''[[Diwan]]'' (Gradačac) od 2006. godine. Redovni je član Academie balkanice europeane. Živi i radi u Tešnju. O njegovim knjigama objavljeni su književnokritički tekstovi u domaćim i inozemnim časopisima i listovima, kao i dvanaest knjiga: 2007. knjiga [[Vojislav Vujanović|Vojislava Vujanovića]] ''Kozmologija riječi: poliptih o pjesniku Amiru Brki''; 2016. knjiga Envera Kazaza ''Jezik'' ''negativne'' ''ontologije: poetički okviri književnog opusa Amira Brke''; 2016. i 2018. knjiga Almira Zalihića ''Poetika razdešenih detalja Amira Brke''; 2017. ''U svijetu bez središta: zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke održanog u Tešnju 16. i 17. 12. 2016. godine''; 2019. knjiga Milana Garića ''Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke''; 2020. godine knjiga ''Kritičari o Amiru Brki'', priredio dr. Muhidin Džanko; 2023. knjiga Ljiljane Šop ''Odbrana svetlosti od tame: poetski univerzum Amira Brke''; 2023. knjiga Ivana Milenkovića ''Glas i pismo: Dijalektika tmine Amira Brke''; 2024. knjiga Ivana Milenkovića ''Pismo obećane smrti''; 2025. knjiga Envera Kazaza ''Nebeska odiseja i arhajska bit: tri soneta Amira Brke iz knjige »Nebeski nomad«''; 2025. knjiga Bogomira Đukića ''Odsjaji i čežnje nebeskog nomada: neobični i odveć raskošni svjetovi Amira Brke''; 2026. knjiga Envera Kazaza ''Društvena jeza i metafizička praznina: pjesništvo Amira Brke u drugoj i trećoj deceniji 21. stoljeća i naučna djela''. Njegove pjesme i priče uvrštavane su u antologije i panorame savremene bosanskohercegovačke književnosti, a prevođene su na engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunski, bugarski, danski, češki, mađarski i makedonski jezik. == Bibliografija == *"Prirodni redoslijed" (poezija), 1996. *"Bjelina paspartua" (poezija), 1997. *"Zavičajni muzej" (poezija), 1998. *"Antikrist u jeziku" (poezija), 1999. *"Monografija grada" (roman), 2001. i 2004. *"Na pergameni lica : 100 pjesama (1990-2000)", 2001. *"Antikristul în limba" (50 pjesama na rumunskom jeziku - Bukurešt), 2001. *"Svjetlosti kasabe : iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja", 2002. *"Teatar u tešanjskom teatru" (rasprava), 2003. *"Jedan u tome skupu" (poezija, izbor - Priboj), 2003. *"Izložba sitnih životinja" (poezija), 2003. *"Negativna geografija" (kolumne, eseji, intervjui), 2005. *"Uređujemo staru kuću" (poezija), 2005. *"Vrijeme sretnih gradova" (poezija), 2006. i 2007. *"Đavo na Dunavu" (poezija), 2008. *"Dovoljno za radost" (izabrane pjesme, edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK "Preporod", Sarajevo), 2010. *"Turistički vodič" (poezija), 2010. i 2011. *"Ruševine se podupiru" (izabrane pjesme), 2012. * "Crna sveska" (proza), 2014. * "Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem", 2015. * "Tačka" (poema), 2015. * "Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju" (poema), 2016. * "Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju" (studija), 2016. * "O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja", 2017. * "Sa palube. Epitafi iz »Adele«" (poezija), 2017. * "Nisim Albahari, tragični revolucionar" (studija), 2018. *"Nebeski nomad" (poezija), 2019. *"San o gradu" (poema, sa slikama [[Lalo Srkalović|Miralema Srkalovića Lale]]), 2020. * "Sa pjesnikova odra" (poema), 2020. * "Dijalektika tmine" (poezija), 2020. *"Dan državnosti" (spjev), 2020. *"Poeme", 2021. *"Kenotaf za ubijene tešanjske Rome" (studija), 2022. *"San mizantropa" (poezija), 2022. *"Kikina tešanjska Talija. Sjećanje na Rifata Kantića", 2023. *"Večera srijedom" (poezija), 2024. *"Akcidentalne sintagme" (poezija), 2025. Proučavajući kulturnu historiju, prvenstveno tešanjsku, objavio je i sljedećih jedanaest knjiga: * "Katalog knjiga štampanih do 1910. godine na jezicima jugoslavenskih naroda Narodne biblioteke 'Hamid Dizdar' Tešanj" (kataloški obradio i priredio A.B.), 1991. * "Abdurahman Mešić" (priredio i predgovor napisao A.B.), 1997. * Adem-aga Mešić: "Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi" (priredio i predgovor napisao A.B.), 1998. * Rešad Kadić: "Sabit Abduzaimović, legionar broj 71.900... Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera" (priredio, predgovor napisao i bibliografiju Rešada Kadića sačinio A.B.), 1999. * Hamzalija Ajanović: "Izbor tekstova" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2000. * "Rudolf Zaplata – bibliografija", 2000. * Ahmed Aličić: "Historiografski tekstovi" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2001. * "U mom atelijeru - Šesnaest tešanjskih pjesnika" (priredio A.B.), 2009. * "Tešanjski odgovor - Odbrana 1992-1995. godine i njene interpretacije" (priredio i predgovor napisao A.B.), 2014. * Todor Vujasinović: "Razgovor pod jabukama""'' ''(priredio i pogovor napisao A.B.), 2014. * "Mustafa Ćeman. Drugi o Ćemanu i razgovori s njime" (priredio A.B.), 2015. == Nagrade == *[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2001. godini ("Monografija grada") *Nagrada Međunarodne kulturne manifestacije "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] u 2001. godini ("Monografija grada") *Nagrada "Planjax" za najbolju pjesničku knjigu u BiH u 2003. godini ("Izložba sitnih životinja") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2003. godini ("Izložba sitnih životinja") *Nagrada "Edhem Mulabdić" za najbolju bosanskohercegovačku novelu u 2004. godini *Plaketa grada Tešnja, 2005. godine *Nagrada "Zeničkog proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2005. godini ("Uređujemo staru kuću") *[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2006. godini ("Vrijeme sretnih gradova") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2006. godini ("Vrijeme sretnih gradova") *Nagrada Fondacije za izdavaštvo za 2010. godinu ("Turistički vodič") *Nagrada "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu u ZDK u 2011. godini ("Turistički vodič") *Plaketa Zeničko-dobojskog kantona, 2019. godine *Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini 2022. godine ("San mizantropa") *Nagrada Andrićevih dana za najbolju knjigu u Bosni i Hercegovini i bh. dijaspori 2024. godine ("Večera srijedom") == Vanjski linkovi == {{Proširiti sekciju}} {{DEFAULTSORT:Brka, Amir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tešanj]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hvqwkuua6599224vv325eb56v5r2zgb 0 16228 3893084 3850267 2026-06-04T09:50:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vasilije Kačavenda | slika = Vasilije kacavenda1.jpg | alt_slike = | opis = Kacavenda 2012. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1938|12|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Vasilije Kačavenda''' (19. decembra 1938. u [[Sarajevo|Sarajevu]]<ref>{{Cite web |url=http://www.bijeljina.net/tavna/vasilije.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928214154/http://www.bijeljina.net/tavna/vasilije.htm |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref>) je biskup i bivši ministar u Vladi Bosne i Hercegovine koji je služio kao [[episkop]] [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|zvorničko-tuzlanski]] do smjene 2013. zbog bujice optužbi za seksa sa maloljetnim dječakom<ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/info/drustvo/273826/foto-novi-snimak-vasilije-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-.html|title=Novi snimak: Vasilije Kačavenda se ljubi sa maloletnikom|publisher=Press|date=21. 5. 2013|access-date=6. 4. 2015|archive-date=7. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407182848/http://www.pressonline.rs/info/drustvo/273826/foto-novi-snimak-vasilije-kacavenda-se-ljubi-sa-maloletnikom-.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/465249/Kacavenda-se-sumnjici-za-ubistvo-i-obljubu-bogoslova|title=Kačavenda se sumnjiči za ubistvo i obljubu bogoslova|publisher=Blic|date=15. 5. 2014|access-date=6. 4. 2015}}</ref> i optužbi za zlostavljanje.<ref name="Vesti">{{cite web|url=http://www.vesti.rs/Dvor/Episkop-Vasilije-Kacavenda-zasluzni-gradjanin.html|title=Episkop Vasilije Kačavenda, zaslužni građanin|publisher=Vesti|date=8. 12. 2012|access-date=27. 8. 2014|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032945/http://www.vesti.rs/Dvor/Episkop-Vasilije-Kacavenda-zasluzni-gradjanin.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Magazin Plus">{{cite web|url=http://www.magazinplus.eu/clanak/medureligijskog-vijec%D0%B0-bih-vasilije-kacavenda-vladika-koji-je-blagosiljao-smrt/|title=Vasilije Kačavenda: Vladika koji je blagosiljao smrt i dobio zahvalnicu MRV BiH|publisher=Magazin Plus|date=6. 12. 2012|access-date=27. 8. 2014|archive-date=19. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151119213514/http://www.magazinplus.eu/clanak/medureligijskog-vijec%d0%b0-bih-vasilije-kacavenda-vladika-koji-je-blagosiljao-smrt/|url-status=dead}}</ref> Od 1992. živi u [[Bijeljina|Bijeljini]]. Njegova rezidencija je [[Manastir Vasilija Ostroškog u Bijeljini|manastir Vasilija Ostroškog]] u Bijeljini, u samom centru grada. == Biografija == Po završenoj osnovnoj školi, uspješno je završio petorazrednu bogosloviju, a potom i Pravoslavni bogoslovski fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Pored toga, studirao je prava i arheologiju.<ref name="spc">[http://www.spcportal.org/index.php?pg=1279&lang=srl ''Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije'' na portalu Srpska pravoslavne crkve]{{Mrtav link}}.</ref> Zamonašen je u manastiru [[Manastir Ozren|Ozren]] 1957. Godine 1960. promaknut je u čin [[jeromonah]] a, a ubrzo je odlikovan pravom nošenja crvenog pojasa i činom [[protosinđel]]a. Kao [[sabrat]] manastira Ozren postavljen je na dužnost arhijerejskog zamjenika i tajnika Crkvenog suda Zvorničko-tuzlanske eparhije u [[Tuzla|Tuzli]]. Nakon smrti [[Longin Tomić|episkopa Longina]], Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], na svom redovnom zasjedanju 1978, izabrao je Vasilija za novog episkopa zvorničko-tuzlanskog. Naređenja novog episkopa obavljeno je 24. juna, a svečana arhijerejska [[hirotonija]] 25. juna 1978. u [[Saborna crkva u Beogradu|Sabornoj crkvi u Beogradu]]. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je [[Patrijarh srpski German (Đorić)|patrijarh srpski German]], uz sasluženje [[Episkop banatski Vasarion|episkopa banatskog Vasariona]] i šabačko-valjevskog [[Episkop šabačko-valjevski Jovan|episkopa Jovana]], deset svećenika i deset [[đakon]]a.<ref name="spc"/> Svečano ustoličenje je obavljeno 16. maja 1978, uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi iz eparhije i šire. Zbog pedofilije episkop Vasilije Kačavenda podnio je 9. novembra 2012. ostavku na upravljanje povjerenom eparhijom <ref>http://www.lajk.ba/episkop-vasilije-kacavenda-podneo-ostavku/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Priznanja == * [[Orden Republike Srpske]] (2012) <ref name="Srpska obilježila 20 godina postojanja, Dan i krsnu slavu Svetog Stefana">{{cite web | url =http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=53.399 | title = Srpske obilježila 20 godina postojanja, Dan i krsnu slavu Svetog Stefana | author = | authorlink = | date=10. 1. 2012| work = | publisher = Radio-televizija Republike Srpska | pages = | language = sr | quote = | access-date=10. 1. 2012 }}</ref> == Kontroverze == 13. jula 1995, u [[Srebrenica|Srebrenici]] je prilikom zauzimanja grada od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nakon kog je počinjen [[genocid u Srebrenici]], pozivao na osvetu riječima: ''Osvetimo se Turcima'', te ''Krv viče za osvetom''.<ref name= "DP" /> Vladika je 2007 izazvao kontroverzu tako što je tokom liturgije u [[Tuzla|Tuzli]] optužio tuzlansku vlast za "duhovni genocid" i akcije kojom se želi uništiti hrišćanstvo u Tuzli. Kao argument naveo je proširenje kompleksa [[Panonska jezera|Panonskog jezera]] koje se nalazi u blizini crkve, i očito netačnu informaciju po kojoj je iz [[Narodna biblioteka u Tuzli|tuzlanske Narodne biblioteke]] izbačen sav sadržaj na [[Ćirilica|ćirilici]], kao i sadržaj koji je vezan za [[Srbi|srpsku]] kulturu. Gradonačelnik Tuzle [[Jasmin Imamović]] je povodom ovih izjava najavio tužbu protiv vladike.{{Izvor}} Nova kontroverza Kačavende je, de je u aprilu 2007. odbio poziv da održi vjersku službu vojnicima, koji su kao nova rotacija deminera poslati u [[Irak]], pravdajući ovaj čin lošim uslovima za održavanje vjerske službe pravoslavaca Oružanim snagama BiH.<ref>{{Cite web |url=http://www.24sata.info/5146 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070417083222/http://www.24sata.info/5146 |archive-date=17. 4. 2007 |url-status=dead }}</ref> Po navodima austrijskog dnevnika [[Die Presse]], te beogradskih novina [[Blic (novine)|Blic]], Kačavenda je bio umiješan u seks afere sa maloljetnicima.<ref name ="DP">[http://diepresse.com/home/panorama/religion/1393163/Serbien_Sex-Luegen-und-Skandale? '''''Serbien: Sex, Lügen und Skandale''''' Članak u austrijskom dnevniku Die Presse 23. aprila 2013 {{Simboli jezika|de|njemački}}]</ref> Beogradski ''Blic'', objavio je fotografije, koje govore o umješanosti Kačavende, te izjave 40 svjedoka. == Reference == {{refspisak}} {{Stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Kačavenda, Vasilije}} [[Kategorija:Episkopi Srpske pravoslavne crkve]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dce5ln6tuoc4l3sma1v2nwbobd33yor 0 16332 3892821 3850270 2026-06-03T19:48:00Z NeptuneBot 126033 /* Stanovništvo */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Njemačkoj | izvorno_ime = Land Niedersachsen | zvanično_ime = Savezna država Donja Saksonija | vrsta = [[Njemačke savezne pokrajine|Savezna pokrajina]] | slika_zastava = Flag_of_Lower_Saxony.svg | slika_grb = Coat_of_arms_of_Lower_Saxony.svg | slika_karta = {{maplink|frame=y|plain=yes|frame-align=center|zoom=5|type=shape<!--line-->|id=|stroke-color=|stroke-width=2|frame-lat=51.1|frame-long=11.0|frame-width=250|frame-height=300}} | koordinate = {{coord|52|45|22|N|9|23|35|E|display=inline}} | sjedište_vrsta = Glavni grad | sjedište = [[Hannover]] | površina_ukupno = 47614.07 | stanovništvo_ukupno = 8003421 | stanovništvo_datum = 31. 12. 2021 | vladajuće_tijelo = [[Landtag Donje Saksonije]] | vođa_partija = SPD | vođa_titula = Premijer | vođa_ime = [[Olaf Lies]] | iso_kod = DE-NI | veb-sajt = {{URL|https://www.niedersachsen.de/}} }} '''Donja Saksonija''' ([[Njemački jezik|njemački]]: Niedersachsen) je [[njemačka]] [[Njemačke savezne pokrajine|savezna pokrajina]]. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu države i zauzima površinu od 47.624&nbsp;km² s [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Hannover]]om. S populacijom od oko 8 miliona stanovnika, četvrta je najmnogoljudnija i površinski druga najveća pokrajina Njemačke. Nešto manje od 20% teritorije Donje Saksonije je određeno za parkove prirode: Dümmer, Elbhöhen-Wendland, Brijest-Lappwald, Harz, Lüneburger Heide, Münden, Terra.vita, Solling-Vogler, Jezero Steinhude, Südheide, Weser Uplands, Wildeshausen Geest i Bourtanger Moor-Bargerveen.<ref>[http://www.nlwkn.niedersachsen.de/portal/live.php?navigation_id=8360&article_id=122305&_psmand=26 ''Parkovi prirode u Donjoj Saksoniji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115115714/http://www.nlwkn.niedersachsen.de/portal/live.php?navigation_id=8360&article_id=122305&_psmand=26 |date=15 Januar 2016 }} Pristupljeno 22.12.2015.</ref> == Geografija == Prirodnu granicu na sjeveru Donje Saksonije čine obale [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i donji i srednji tok rijeke [[Laba|Elbe]], iako dijelovi grada [[Hamburg]]a, koji se na nalazi u ovoj pokrajini, leže južno od Elbe. Na jugoistoku graniči sa Harzom, niskim gorjem koji čini dio njemačkog centralnog gorja. Sjeveroistočni i zapadni dio pokrajine, tj. oko tri četvrtine ukupne teritorije, leži na sjevernonjemačkoj nizini. Južni dio pokrajine je brdovit i čine ga: Weserbergland, Untereichsfeld, Leine, Elm i Brunswick. Na sjeveroistoku se nalazi Lüneburg Heath, kojim dominira siromašno pješćano zemljište dok u centralnoistočnom i jugoistočnom dijelu postoje produktivna zemljišta sa visokom prirodnom plodnošću zemljištu. U takvim uslovima, dobro je razvijena [[poljoprivreda]]. Od većih rijeka tu su: [[Aller]], [[Vezer]], [[Ems]] i Elba. Najviši vrh pokrajine je Wurmberg (971 m), u blizini Harza. == Klima == Donja Saksonija klimatski spada u umjereni pojas centralne Evrope i nalazi se u zoni tranzicije između okeanske klime koja vlada u [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] i kontinentalne klima kojom se odlikuje [[Istočna Evropa]]. Ova tranzicija je jasno uočljiva u pojedinim dijelovima pokrajine. Na sjeverozapadu, pod uticajem Sjevernog mora, temperatura tokom godine vrlo malo oscilira s većom količinom padavina. Prema jugu, klima sve više ima odlike kontinentalne klime, što je izraženo jasnijim varijacijama između temperature ljeti i zimi a također i promjenivim količinama padavina, u zavisnosti od godišnjeg doba. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8&nbsp;°C. == Administrativna podjela == [[Datoteka:Landkreise Niedersachsen-en.svg|300px|mini|desno|Podjela pokrajine na distrikte]] Pokrajina je podijeljena na 38 distrikta (''Landkreise'' ili ''Kreise'') koji su prikazani na slijedećoj slici. == Stanovništvo == {{Starost sekcija}} Prema podacima s kraja 2013. godine, u pokrajini je živjelo ukupno 7.790.559 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 160 stanovnika po km² i niža je od njemačkog prosjeka. Kao i u ostalim njemačkim pokrajinama i ovdje živi veliki broj stranaca. Njihov broj je dat u slijedećoj tabeli s naznačenom državom iz koje vode porijeklo. {|class="wikitable" |- ! style="background:#efefef;"|Br. ! style="background:#efefef;"|Nacionalnost ! style="background:#efefef;"|Broj (2013.) |- |1||{{ZD|TUR}}|| 95.470 |- |2||{{ZD|POLJ}}|| 56.054 |- |3||{{ZD|NIZ}}|| 30.048 |- |4||{{ZD|ITA}}|| 23.272 |- |5||{{ZD|RUS}}|| 18.118 |- |6||{{ZD|SRB}}|| 17.460 |- |7||{{ZD|GRČ}}|| 15.427 |- |8||{{ZD|RUM}}|| 12.237 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20020802093404/http://www.niedersachsen.de/ Službena stranica pokrajine] {{Commonscat|Lower Saxony}} {{Pokrajine u Njemačkoj}} [[Kategorija:Pokrajine u Njemačkoj]] [[Kategorija:Donja Saksonija]] pp0tlrnhzkcw1rr9lrczerjhw1x7b2l 0 16740 3893025 3623014 2026-06-04T09:42:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893025 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Mylène Farmer NRJ Music Awards 2012.jpg|desno|mini|Mylene Farmer]] '''Mylene Farmer''' (Pierrefonds kraj [[Montreal]]a, [[12. septembar|12. septembra]] [[1961]]. godine) je [[francuska]] pjevačica. Počela je kao glumica u pozorištu u malim predstavama, karijeru je nastavila kao [[manekenka]], dok nije početkom [[1980-191|80-ih]] upoznala Laurenta Boutonnata, koji je do danas ostao njen najbliži saradnik. Već prva njena pjesma ''"Maman a tort"'' [[1984]]. došla je na francuski Top-50, a dvije godine poslije izdala je prvi album ''"Cendres de lune"''. Nakon trećeg albuma snima svoj prvi film ''"Giorgino"'' koji je doživio debakl. Do danas je jedina francuska pjevačica koja je četiri godine zaredom osvajala ''NRJ Music Awards'' za najbolju pjevačicu, a u diskografiji broji se kao najuspješnija francuska pjevačica svih vremena. {{Commonscat|Mylène Farmer}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Farmer, Mylene}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Francuske pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bnafwqfbt0ads1c7gupi6dn84qsg2dx 0 16826 3892822 3555909 2026-06-03T19:48:49Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (31) using [[Project:AWB|AWB]] 3892822 wikitext text/x-wiki Kompletan spisak velikih nagrada u Svjetskom prvenstvu Formule 1 koje je započelo [[1950]]. godine zaključno sa [[2018]]. == Aktivne i prošle utrke po državama == '''''Podebljanih''' 21. trka dio su [[Formula 1 – sezona 2019.|sezone 2019.]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- ! Br. ! Trka ! Godine kada se takmičenje održavalo ! Broj održanih utrka |- ! 1. | {{ZD|UAE}} '''[[Velika nagrada Abu Dhabija]]''' | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''10''' |- ! 2. | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine]] | [[Formula 1 – sezona 1953.|1953]]–[[Formula 1 – sezona 1958.|1958]], [[Formula 1 – sezona 1960.|1960]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]]–[[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]]–[[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]]–[[Formula 1 – sezona 1998.|1998]]. | 20 |- ! 3. | {{ZD|AUS}} '''[[Velika nagrada Australije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1985.|1985]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''34''' |- ! 4. | {{ZD|AUT}} '''[[Velika nagrada Austrije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1964.|1964]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]]–[[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]]–[[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | 31 |- ! 5. | {{ZD|AZE}} '''[[Velika nagrada Azerbejdžana]]''' | [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''2''' |- ! 6. | {{ZD|BHR}} '''[[Velika nagrada Bahreina]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]]–[[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''14''' |- ! 7. | {{ZD|BEL}} '''[[Velika nagrada Belgije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1956.|1956]], [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]], [[Formula 1 – sezona 1960.|1960]]–[[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]]–[[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]]–[[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''63''' |- ! 8. | {{ZD|BRA}} '''[[Velika nagrada Brazila]]''' | [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''46''' |- ! 9. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Dallasa]] | [[Formula 1 – sezona 1984.|1984]]. | 1 |- ! 10. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita]] | [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]–[[Formula 1 – sezona 1988.|1988]]. | 7 |- ! 11. | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope]]{{Cref2|A|1}} | [[Formula 1 – sezona 1983.|1983]]–[[Formula 1 – sezona 1985.|1985]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]]–[[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]]–[[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]]. | 23 |- ! 12. | {{ZD|FRA}} '''[[Velika nagrada Francuske]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1956.|1956]]–[[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]] | '''59''' |- ! 13. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske]] | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952]]–[[Formula 1 – sezona 1953.|1953]], [[Formula 1 – sezona 1955.|1955]], [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]]–[[Formula 1 – sezona 1971.|1971]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]]–[[Formula 1 – sezona 1985.|1985]]. | 30 |- ! 14. | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa|Indianapolis 500]] | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1960.|1960]]. | 11 |- ! 15. | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije]] | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]]–[[Formula 1 – sezona 2013.|2013]]. | 3 |- ! 16. | {{ZD|ITA}} '''[[Velika nagrada Italije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''69''' |- ! 17. | {{ZD|JAP}} '''[[Velika nagrada Japana]]''' | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]]–[[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''34''' |- ! 18. | [[Datoteka:Flag of South Africa (1928-1994).svg|20x15px]] [[Velika nagrada Južne Afrike]] | [[Formula 1 – sezona 1962.|1962]]–[[Formula 1 – sezona 1963.|1963]], [[Formula 1 – sezona 1965.|1965]], [[Formula 1 – sezona 1967.|1967]]–[[Formula 1 – sezona 1980.|1980]], [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]–[[Formula 1 – sezona 1985.|1985]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]]–[[Formula 1 – sezona 1993.|1993]]. | 23 |- ! 19. | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje]] | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]]–[[Formula 1 – sezona 2013.|2013]]. | 4 |- ! 20. | {{ZD|KAN}} '''[[Velika nagrada Kanade]]''' | [[Formula 1 – sezona 1967.|1967]]–[[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]]–[[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]]–[[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''49''' |- ! 21. | {{ZD|KIN}} '''[[Velika nagrada Kine]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''15''' |- ! 22. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Las Vegasa]] | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]]–[[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]. | 2 |- ! 23. | {{ZD|LUX}} [[Velika nagrada Luksemburga]]{{Cref2|B|1}} | [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]]–[[Formula 1 – sezona 1998.|1998]]. | 2 |- ! 24. | {{ZD|MAĐ}} '''[[Velika nagrada Mađarske]]''' | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''33''' |- ! 25. | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije]] | [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]]–[[Formula 1 – sezona 2017.|2017]]. | 19 |- ! 26. | {{ZD|MAR}} [[Velika nagrada Maroka]] | [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]]. | 1 |- ! 27. | {{ZD|MEX}} '''[[Velika nagrada Meksika]]''' | [[Formula 1 – sezona 1963.|1963]]–[[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]]–[[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''19''' |- ! 28. | {{ZD|MNK}} '''[[Velika nagrada Monaka]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]], [[Formula 1 – sezona 1955.|1955]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''65''' |- ! 29. | {{ZD|NJE}} '''[[Velika nagrada Njemačke]]''' | [[Formula 1 – sezona 1951.|1951]]–[[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1956.|1956]]–[[Formula 1 – sezona 1959.|1959]], [[Formula 1 – sezona 1961.|1961]]–[[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]]–[[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''63''' |- ! 30. | [[Velika nagrada Pacifika]]{{Cref2|C|1}} | [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]]–[[Formula 1 – sezona 1995.|1995]]. | 2 |- ! 31. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Pescare]]{{Cref2|D|1}} | [[Formula 1 – sezona 1957.|1957]]. | 1 |- ! 32. | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala]] | [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]]–[[Formula 1 – sezona 1960.|1960]], [[Formula 1 – sezona 1984.|1984]]–[[Formula 1 – sezona 1996.|1996]]. | 16 |- ! 33. | {{ZD|RUS}} '''[[Velika nagrada Rusije]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''5''' |- ! 34. | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina]]{{Cref2|D|2}} | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]]–[[Formula 1 – sezona 2006.|2006]]. | 26 |- ! 35. | {{ZD|SIN}} '''[[Velika nagrada Singapura]]''' | [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''11''' |- ! 36. | {{ZD|SAD}} '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država]]''' | [[Formula 1 – sezona 1959.|1959]]–[[Formula 1 – sezona 1980.|1980]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]]–[[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]]–[[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''40''' |- ! 37. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država Zapad]] | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]]–[[Formula 1 – sezona 1983.|1983]]. | 8 |- ! 38. | {{ZD|ŠPA}} '''[[Velika nagrada Španije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1951.|1951]], [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]]–[[Formula 1 – sezona 1979.|1979]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''48''' |- ! 39. | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske]] | [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]]–[[Formula 1 – sezona 1978.|1978]]. | 6 |- ! 40. | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske]]{{Cref2|E|1}} | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]. | 6 |- ! 41. | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske]] | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]]–[[Formula 1 – sezona 2011.|2011]]. | 7 |- ! 42. | {{ZD|UK}} '''[[Velika nagrada Velike Britanije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''69''' |} === Napomene === {{Cnote2 Begin}} {{Cnote2|A|n=1|u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Španija|Španiji]] i [[Azerbejdžan]]u.}} {{Cnote2|B|n=1|u [[Njemačka|Njemačkoj]].}} {{Cnote2|C|n=1|u [[Japan]]u.}} {{Cnote2|D|n=2|u [[Italija|Italiji]].}} {{Cnote2|E|n=1|u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].}} {{Cnote2 End}} == Utrke po sezonama == === 1950–1959. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1953.|1953.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1955.|1955.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1956.|1956.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] |- ! 1. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1950.|VB]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1951.|ŠVI]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1952.|ŠVI]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1953.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1954.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1955.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1956.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1957.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1958.|ARG]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1959.|MON]] |- ! 2. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1950.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1951.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1952.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1953.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1954.|500]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1955.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1956.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1957.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1958.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1959.|500]] |- ! 3. | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1950.|500]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1951.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1952.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1953.|HOL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1954.|BEL]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1955.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1956.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1957.|500]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1958.|HOL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1959.|HOL]] |- ! 4. | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1950.|ŠVI]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1951.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1952.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1953.|BEL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1954.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1955.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1956.|BEL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1957.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1958.|500]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1959.|FRA]] |- ! 5. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1950.|BEL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1951.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1952.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1953.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1954.|VB]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1955.|HOL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1956.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1957.|VB]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1958.|BEL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1959.|VB]] |- ! 6. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1950.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1951.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1952.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1953.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1954.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1955.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1956.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1957.|NJE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1958.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1959.|NJE]] |- ! 7. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1950.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1951.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1952.|HOL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1953.|NJE]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1954.|ŠVI]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1955.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1956.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Pescare 1957.|PES]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1958.|VB]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1959.|POR]] |- ! 8. | &nbsp; | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1951.|ŠPA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1952.|ITA]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1953.|ŠVI]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1954.|ITA]] | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1956.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1957.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1958.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1959.|ITA]] |- ! 9. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1953.|ITA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1954.|ŠPA]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1958.|POR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1959.|SAD-a]] |- ! 10. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1958.|ITA]] | &nbsp; |- ! 11. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|MAR}} [[Velika nagrada Maroka 1958.|MAR]] | &nbsp; |} === 1960–1969. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1960.|1960.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1961.|1961.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1962.|1962.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1963.|1963.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1964.|1964.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1965.|1965.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1966.|1966.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1967.|1967.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1969.|1969.]] |- ! 1. | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1960.|ARG]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1961.|MON]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1962.|HOL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1963.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1964.|MON]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1965.|JAR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1966.|MON]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1967.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1968.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1969.|JAR]] |- ! 2. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1960.|MON]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1961.|HOL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1962.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1963.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1964.|HOL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1965.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1966.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1967.|MON]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1968.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1969.|ŠPA]] |- ! 3. | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1960.|500]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1961.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1962.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1963.|HOL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1964.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1965.|BEL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1966.|FRA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1967.|HOL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1968.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1969.|MON]] |- ! 4. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1960.|HOL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1961.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1962.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1963.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1964.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1965.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1966.|VB]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1967.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1968.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1969.|HOL]] |- ! 5. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1960.|BEL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1961.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1962.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1963.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1964.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1965.|VB]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1966.|HOL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1967.|FRA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1968.|HOL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1969.|FRA]] |- ! 6. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1960.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1961.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1962.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1963.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1964.|NJE]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1965.|HOL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1966.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1967.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1968.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1969.|VB]] |- ! 7. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1960.|VB]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1961.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1962.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1963.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1964.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1965.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1966.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1967.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1968.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1969.|NJE]] |- ! 8. | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1960.|POR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1961.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1962.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1963.|SAD-a]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1964.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1965.|ITA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1966.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1967.|KAN]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1968.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1969.|ITA]] |- ! 9. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1960.|ITA]] | &nbsp; | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1962.|JAR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1963.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1964.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1965.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1966.|MEK]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1967.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1968.|ITA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1969.|KAN]] |- ! 10. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1960.|SAD-a]] | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1963.|JAR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1964.|MEK]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1965.|MEK]] | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1967.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1968.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1969.|SAD-a]] |- ! 11. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1967.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1968.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1969.|MEK]] |- ! 12. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1968.|MEK]] | &nbsp; |} === 1970–1979. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]] |- ! 1. | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1970.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1971.|JAR]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1972.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1973.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1974.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1975.|ARG]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1976.|BRA]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1977.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1978.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1979.|ARG]] |- ! 2. | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1970.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1971.|ŠPA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1972.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1973.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1974.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1975.|BRA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1976.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1977.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1978.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1979.|BRA]] |- ! 3. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1970.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1971.|MON]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1972.|ŠPA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1973.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1974.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1975.|JAR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1976.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1977.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1978.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1979.|JAR]] |- ! 4. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1970.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1971.|HOL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1972.|MON]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1973.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1974.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1975.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1976.|ŠPA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1977.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1978.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1979.|SAD-a Zapad]] |- ! 5. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1970.|HOL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1971.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1972.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1973.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1974.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1975.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1976.|BEL]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1977.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1978.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1979.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1970.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1971.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1972.|FRA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1973.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1974.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1975.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1976.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1977.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1978.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1979.|BEL]] |- ! 7. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1970.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1971.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1972.|VB]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1973.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1974.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1975.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1976.|ŠVE]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1977.|BEL]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1978.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1979.|MON]] |- ! 8. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1970.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1971.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1972.|NJE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1973.|FRA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1974.|HOL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1975.|HOL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1976.|FRA]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1977.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1978.|ŠVE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1979.|FRA]] |- ! 9. | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1970.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1971.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1972.|AUT]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1973.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1974.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1975.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1976.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1977.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1978.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1979.|VB]] |- ! 10. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1970.|ITA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1971.|KAN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1972.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1973.|HOL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1974.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1975.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1976.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1977.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1978.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1979.|NJE]] |- ! 11. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1970.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1971.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1972.|KAN]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1973.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1974.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1975.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1976.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1977.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1978.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1979.|AUT]] |- ! 12. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1970.|SAD-a]] | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1972.|SAD-a]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1973.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1974.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1975.|AUT]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1976.|HOL]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1977.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1978.|AUT]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1979.|HOL]] |- ! 13. | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1970.|MEK]] | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1973.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1974.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1975.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1976.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1977.|HOL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1978.|HOL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1979.|ITA]] |- ! 14. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1973.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1974.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1975.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1976.|KAN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1977.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1978.|ITA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1979.|KAN]] |- ! 15. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1973.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1974.|SAD-a]] | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1976.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1977.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1978.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1979.|SAD-a]] |- ! 16. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1976.|JAP]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1977.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1978.|KAN]] | &nbsp; |- ! 17. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1977.|JAP]] | &nbsp; | &nbsp; |} === 1980–1989. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1980.|1980.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] |- ! 1. | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1980.|ARG]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1981.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1982.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1983.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1984.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1985.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1986.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1987.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1988.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1989.|BRA]] |- ! 2. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1980.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1981.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1982.|BRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1983.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1984.|JAR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1985.|POR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1986.|ŠPA]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1987.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1988.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1989.|SMR]] |- ! 3. | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1980.|JAR]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1981.|ARG]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1982.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1983.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1984.|BEL]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1985.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1986.|SMR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1987.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1988.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1989.|MON]] |- ! 4. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1980.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1981.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1982.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1983.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1984.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1985.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1986.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1987.|MON]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1988.|MEK]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1989.|MEK]] |- ! 5. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1980.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1981.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1982.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1983.|MON]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1984.|FRA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1985.|KAN]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1986.|BEL]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1987.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1988.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1989.|SAD-a]] |- ! 6. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1980.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1981.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1982.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1983.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1984.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1985.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1986.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1987.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1988.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1989.|KAN]] |- ! 7. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1980.|FRA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1981.|ŠPA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1982.|DET]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1983.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1984.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1985.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1986.|DET]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1987.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1988.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1989.|FRA]] |- ! 8. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1980.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1981.|FRA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1982.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1983.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1984.|DET]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1985.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1986.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1987.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1988.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1989.|VB]] |- ! 9. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1980.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1981.|VB]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1982.|HOL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1983.|VB]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Dallasa 1984.|DAL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1985.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1986.|VB]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1987.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1988.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1989.|NJE]] |- ! 10. | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1980.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1981.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1982.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1983.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1984.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1985.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1986.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1987.|AUT]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1988.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1989.|MAĐ]] |- ! 11. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1980.|HOL]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1981.|AUT]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1982.|FRA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1983.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1984.|NJE]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1985.|HOL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1986.|MAĐ]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1987.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1988.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1989.|BEL]] |- ! 12. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1980.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1981.|HOL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1982.|NJE]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1983.|HOL]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1984.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1985.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1986.|AUT]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1987.|POR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1988.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1989.|ITA]] |- ! 13. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1980.|KAN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1981.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1982.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1983.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Holandije 1984.|HOL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1985.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1986.|ITA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1987.|ŠPA]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1988.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1989.|POR]] |- ! 14. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1980.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1981.|KAN]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1982.|ŠVI]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1983.|EVR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1984.|ITA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1985.|EVR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1986.|POR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1987.|MEK]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1988.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1989.|ŠPA]] |- ! 15. | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Las Vegasa 1981.|LSV]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1982.|ITA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1983.|JAR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1984.|EVR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1985.|JAR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1986.|MEK]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1987.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1988.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1989.|JAP]] |- ! 16. | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Las Vegasa 1982.|LSV]] | &nbsp; | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1984.|POR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1985.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1986.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1987.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1988.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1989.|AUS]] |} === 1990–1999. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] |- ! 1. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1990.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1991.|SAD-a]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1992.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1993.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1994.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1995.|BRA]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1996.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1997.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1998.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1999.|AUS]] |- ! 2. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1990.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1991.|BRA]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1992.|MEK]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1993.|BRA]] | [[Velika nagrada Pacifika 1994.|PAC]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1995.|ARG]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1996.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1997.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1998.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1999.|BRA]] |- ! 3. | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1990.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1991.|SMR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1992.|BRA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1993.|EVR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1994.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1995.|SMR]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1996.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1997.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1998.|ARG]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1999.|SMR]] |- ! 4. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1990.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1991.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1992.|ŠPA]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1993.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1994.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1995.|ŠPA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1996.|EVR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1997.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1998.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1999.|MON]] |- ! 5. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1990.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1991.|KAN]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1992.|SMR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1993.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1994.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1995.|MON]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1996.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1997.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1998.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1999.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1990.|MEK]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1991.|MEK]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1992.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1993.|MON]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1994.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1995.|KAN]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1996.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1997.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1998.|MON]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1999.|KAN]] |- ! 7. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1990.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1991.|FRA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1992.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1993.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1994.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1995.|FRA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1996.|ŠPA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1997.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1998.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1999.|FRA]] |- ! 8. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1990.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1991.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1992.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1993.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1994.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1995.|VB]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1996.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1997.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1998.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1999.|VB]] |- ! 9. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1990.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1991.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1992.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1993.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1994.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1995.|NJE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1996.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1997.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1998.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1999.|AUT]] |- ! 10. | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1990.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1991.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1992.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1993.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1994.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1995.|MAĐ]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1996.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1997.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1998.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1999.|NJE]] |- ! 11. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1990.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1991.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1992.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1993.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1994.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1995.|BEL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1996.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1997.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1998.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1999.|MAĐ]] |- ! 12. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1990.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1991.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1992.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1993.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1994.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1995.|ITA]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1996.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1997.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1998.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1999.|BEL]] |- ! 13. | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1990.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1991.|POR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1992.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1993.|ITA]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1994.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1995.|POR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1996.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1997.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1998.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1999.|ITA]] |- ! 14. | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1990.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1991.|ŠPA]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1992.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1993.|POR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1994.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1995.|EVR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1996.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1997.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1998.|ITA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1999.|EVR]] |- ! 15. | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1990.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1991.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1992.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1993.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1994.|JAP]] | [[Velika nagrada Pacifika 1995.|PAC]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1996.|POR]] | {{ZD|LUX}} [[Velika nagrada Luksemburga 1997.|LUK]] | {{ZD|LUX}} [[Velika nagrada Luksemburga 1998.|LUK]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 1999.|MAL]] |- ! 16. | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1990.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1991.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1992.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1993.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1994.|AUS]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1995.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1996.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1997.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1998.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1999.|JAP]] |- ! 17. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1995.|AUS]] | &nbsp; | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1997.|EVR]] | &nbsp; | &nbsp; |} === 2000–2009. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] |- ! 1. | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2000.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2001.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2002.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2003.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2004.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2005.|AUS]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2006.|BHR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2007.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2008.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2009.|AUS]] |- ! 2. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2000.|BRA]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2001.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2002.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2003.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2004.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2005.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2006.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2007.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2008.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2009.|MAL]] |- ! 3. | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2000.|SMR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2001.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2002.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2003.|BRA]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2004.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2005.|BHR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2006.|AUS]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2007.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2008.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2009.|KIN]] |- ! 4. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2000.|VB]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2001.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2002.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2003.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2004.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2005.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2006.|SMR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2007.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2008.|ŠPA]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2009.|BHR]] |- ! 5. | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2000.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2001.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2002.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2003.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2004.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2005.|ŠPA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2006.|EVR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2007.|MON]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2008.|TUR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2009.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2000.|EVR]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2001.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2002.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2003.|AUT]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2004.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2005.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2006.|ŠPA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2007.|KAN]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2008.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2009.|MON]] |- ! 7. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2000.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2001.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2002.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2003.|MON]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2004.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2005.|EVR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2006.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2007.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2008.|KAN]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2009.|TUR]] |- ! 8. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2000.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2001.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2002.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2003.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2004.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2005.|KAN]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2007.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2008.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|VB]] |- ! 9. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2000.|FRA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2001.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2002.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2003.|EVR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2004.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2005.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2006.|KAN]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2007.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2008.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2009.|NJE]] |- ! 10. | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2000.|AUT]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2001.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2002.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2003.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2004.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2005.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2006.|SAD-a]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2007.|EVR]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2008.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2009.|MAĐ]] |- ! 11. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2000.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2001.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2002.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2003.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2004.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2005.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2006.|FRA]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2007.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2008.|MAĐ]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2009.|EVR]] |- ! 12. | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2000.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2001.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2002.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2003.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2004.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2005.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2006.|NJE]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2007.|TUR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2008.|EVR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2009.|BEL]] |- ! 13. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2000.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2001.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2002.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2003.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2004.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2005.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2006.|MAĐ]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2007.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2008.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2009.|ITA]] |- ! 14. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2000.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2001.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2002.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2003.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2004.|BEL]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2005.|TUR]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2006.|TUR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2007.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2008.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2009.|SIN]] |- ! 15. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2000.|SAD-a]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2001.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2002.|ITA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2003.|SAD-a]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2004.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2005.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2006.|ITA]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2007.|JAP]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2008.|SIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2009.|JAP]] |- ! 16. | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2000.|JAP]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2001.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2002.|SAD-a]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2003.|JAP]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2004.|KIN]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2005.|BEL]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2006.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2007.|KIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2008.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2009.|BRA]] |- ! 17. | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2000.|MAL]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2001.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2002.|JAP]] | &nbsp; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2004.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2005.|BRA]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2006.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2007.|BRA]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2008.|KIN]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|ABU]] |- ! 18. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2004.|BRA]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2005.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2006.|BRA]] | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2008.|BRA]] | &nbsp; |- ! 19. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2005.|KIN]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |} === 2010–2019. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! 1. | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2010.|BHR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2011.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2012.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2013.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]] |- ! 2. | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2010.|AUS]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2011.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2012.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2013.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]] |- ! 3. | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2010.|MAL]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2011.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2012.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2013.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]] |- ! 4. | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2010.|KIN]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2011.|TUR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2012.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2013.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]] | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]] | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]] |- ! 5. | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2010.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2011.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2012.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2013.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2010.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2011.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2012.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2013.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]] |- ! 7. | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2010.|TUR]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2011.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2012.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2013.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]] |- ! 8. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2010.|KAN]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2011.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2012.|EVR]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]] | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]] |- ! 9. | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2010.|EVR]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2012.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2013.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]] |- ! 10. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2011.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2012.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2013.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]] |- ! 11. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2010.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2011.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2012.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2013.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]] |- ! 12. | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2010.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2011.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2012.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2013.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]] |- ! 13. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2010.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2011.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2012.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2013.|SIN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]] |- ! 14. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2010.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2011.|SIN]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2012.|SIN]] | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2013.|KOR]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]] |- ! 15. | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2010.|SIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2011.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2012.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2013.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]] |- ! 16. | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2010.|JAP]] | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2011.|KOR]] | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2012.|KOR]] | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije 2013.|IND]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD-a]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]] |- ! 17. | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2010.|KOR]] | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije 2011.|IND]] | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije 2012.|IND]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2013.|ABU]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD-a]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]] |- ! 18. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2010.|BRA]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|ABU]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2012.|ABU]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2013.|SAD-a]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]] |- ! 19. | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|ABU]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2011.|BRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2012.|SAD-a]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2013.|BRA]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD-a]] |- ! 20. | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2012.|BRA]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]] |- ! 21. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]] | &nbsp; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]] |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Formula One races}} {{Utrke Formule 1}} {{Staze Formule 1}} [[Kategorija:Formula 1]] lho6kade9fpt2kqz0kkuh7q3f77u21c 3892823 3892822 2026-06-03T19:50:40Z Neptune, the Mystic 61763 3892823 wikitext text/x-wiki Kompletan spisak velikih nagrada u Svjetskom prvenstvu Formule 1 koje je započelo [[1950]]. godine zaključno sa [[2018]]. == Aktivne i prošle utrke po državama == '''''Podebljanih''' 21. trka dio su [[Formula 1 – sezona 2019.|sezone 2019.]]'' {| class="wikitable" style="font-size: 95%" |- ! Br. ! Trka ! Godine kada se takmičenje održavalo ! Broj održanih utrka |- ! 1. | {{ZD|UAE}} '''[[Velika nagrada Abu Dhabija]]''' | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''10''' |- ! 2. | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine]] | [[Formula 1 – sezona 1953.|1953]]–[[Formula 1 – sezona 1958.|1958]], [[Formula 1 – sezona 1960.|1960]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]]–[[Formula 1 – sezona 1975.|1975]], [[Formula 1 – sezona 1977.|1977]]–[[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1995.|1995]]–[[Formula 1 – sezona 1998.|1998]]. | 20 |- ! 3. | {{ZD|AUS}} '''[[Velika nagrada Australije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1985.|1985]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''34''' |- ! 4. | {{ZD|AUT}} '''[[Velika nagrada Austrije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1964.|1964]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]]–[[Formula 1 – sezona 1987.|1987]], [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]]–[[Formula 1 – sezona 2003.|2003]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | 31 |- ! 5. | {{ZD|AZE}} '''[[Velika nagrada Azerbejdžana]]''' | [[Formula 1 – sezona 2017.|2017]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''2''' |- ! 6. | {{ZD|BHR}} '''[[Velika nagrada Bahreina]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]]–[[Formula 1 – sezona 2010.|2010]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''14''' |- ! 7. | {{ZD|BEL}} '''[[Velika nagrada Belgije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1956.|1956]], [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]], [[Formula 1 – sezona 1960.|1960]]–[[Formula 1 – sezona 1968.|1968]], [[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1972.|1972]]–[[Formula 1 – sezona 2002.|2002]], [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]]–[[Formula 1 – sezona 2005.|2005]], [[Formula 1 – sezona 2007.|2007]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''63''' |- ! 8. | {{ZD|BRA}} '''[[Velika nagrada Brazila]]''' | [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''46''' |- ! 9. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Dallasa]] | [[Formula 1 – sezona 1984.|1984]]. | 1 |- ! 10. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita]] | [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]–[[Formula 1 – sezona 1988.|1988]]. | 7 |- ! 11. | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope]]{{Cref2|A|1}} | [[Formula 1 – sezona 1983.|1983]]–[[Formula 1 – sezona 1985.|1985]], [[Formula 1 – sezona 1993.|1993]]–[[Formula 1 – sezona 1997.|1997]], [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]]–[[Formula 1 – sezona 2012.|2012]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]]. | 23 |- ! 12. | {{ZD|FRA}} '''[[Velika nagrada Francuske]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1956.|1956]]–[[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]] | '''59''' |- ! 13. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske]] | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952]]–[[Formula 1 – sezona 1953.|1953]], [[Formula 1 – sezona 1955.|1955]], [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]]–[[Formula 1 – sezona 1971.|1971]], [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]]–[[Formula 1 – sezona 1985.|1985]]. | 30 |- ! 14. | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa|Indianapolis 500]] | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1960.|1960]]. | 11 |- ! 15. | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije]] | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011]]–[[Formula 1 – sezona 2013.|2013]]. | 3 |- ! 16. | {{ZD|ITA}} '''[[Velika nagrada Italije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''69''' |- ! 17. | {{ZD|JAP}} '''[[Velika nagrada Japana]]''' | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]]–[[Formula 1 – sezona 1977.|1977]], [[Formula 1 – sezona 1987.|1987]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''34''' |- ! 18. | [[Datoteka:Flag of South Africa (1928-1994).svg|20x15px]] [[Velika nagrada Južne Afrike]] | [[Formula 1 – sezona 1962.|1962]]–[[Formula 1 – sezona 1963.|1963]], [[Formula 1 – sezona 1965.|1965]], [[Formula 1 – sezona 1967.|1967]]–[[Formula 1 – sezona 1980.|1980]], [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]–[[Formula 1 – sezona 1985.|1985]], [[Formula 1 – sezona 1992.|1992]]–[[Formula 1 – sezona 1993.|1993]]. | 23 |- ! 19. | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje]] | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]]–[[Formula 1 – sezona 2013.|2013]]. | 4 |- ! 20. | {{ZD|KAN}} '''[[Velika nagrada Kanade]]''' | [[Formula 1 – sezona 1967.|1967]]–[[Formula 1 – sezona 1974.|1974]], [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]]–[[Formula 1 – sezona 1986.|1986]], [[Formula 1 – sezona 1988.|1988]]–[[Formula 1 – sezona 2008.|2008]], [[Formula 1 – sezona 2010.|2010]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''49''' |- ! 21. | {{ZD|KIN}} '''[[Velika nagrada Kine]]''' | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''15''' |- ! 22. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Las Vegasa]] | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]]–[[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]. | 2 |- ! 23. | {{ZD|LUX}} [[Velika nagrada Luksemburga]]{{Cref2|B|1}} | [[Formula 1 – sezona 1997.|1997]]–[[Formula 1 – sezona 1998.|1998]]. | 2 |- ! 24. | {{ZD|MAĐ}} '''[[Velika nagrada Mađarske]]''' | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''33''' |- ! 25. | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije]] | [[Formula 1 – sezona 1999.|1999]]–[[Formula 1 – sezona 2017.|2017]]. | 19 |- ! 26. | {{ZD|MAR}} [[Velika nagrada Maroka]] | [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]]. | 1 |- ! 27. | {{ZD|MEX}} '''[[Velika nagrada Meksika]]''' | [[Formula 1 – sezona 1963.|1963]]–[[Formula 1 – sezona 1970.|1970]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]]–[[Formula 1 – sezona 1992.|1992]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''19''' |- ! 28. | {{ZD|MNK}} '''[[Velika nagrada Monaka]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]], [[Formula 1 – sezona 1955.|1955]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''65''' |- ! 29. | {{ZD|NJE}} '''[[Velika nagrada Njemačke]]''' | [[Formula 1 – sezona 1951.|1951]]–[[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1956.|1956]]–[[Formula 1 – sezona 1959.|1959]], [[Formula 1 – sezona 1961.|1961]]–[[Formula 1 – sezona 2006.|2006]], [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]]–[[Formula 1 – sezona 2014.|2014]], [[Formula 1 – sezona 2016.|2016]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''63''' |- ! 30. | [[Velika nagrada Pacifika]]{{Cref2|C|1}} | [[Formula 1 – sezona 1994.|1994]]–[[Formula 1 – sezona 1995.|1995]]. | 2 |- ! 31. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Pescare]]{{Cref2|D|1}} | [[Formula 1 – sezona 1957.|1957]]. | 1 |- ! 32. | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala]] | [[Formula 1 – sezona 1958.|1958]]–[[Formula 1 – sezona 1960.|1960]], [[Formula 1 – sezona 1984.|1984]]–[[Formula 1 – sezona 1996.|1996]]. | 16 |- ! 33. | {{ZD|RUS}} '''[[Velika nagrada Rusije]]''' | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''5''' |- ! 34. | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina]]{{Cref2|D|2}} | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]]–[[Formula 1 – sezona 2006.|2006]]. | 26 |- ! 35. | {{ZD|SIN}} '''[[Velika nagrada Singapura]]''' | [[Formula 1 – sezona 2008.|2008]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''11''' |- ! 36. | {{ZD|SAD}} '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država]]''' | [[Formula 1 – sezona 1959.|1959]]–[[Formula 1 – sezona 1980.|1980]], [[Formula 1 – sezona 1989.|1989]]–[[Formula 1 – sezona 1991.|1991]], [[Formula 1 – sezona 2000.|2000]]–[[Formula 1 – sezona 2007.|2007]], [[Formula 1 – sezona 2012.|2012]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''40''' |- ! 37. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država Zapad]] | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976]]–[[Formula 1 – sezona 1983.|1983]]. | 8 |- ! 38. | {{ZD|ŠPA}} '''[[Velika nagrada Španije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1951.|1951]], [[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1968.|1968]]–[[Formula 1 – sezona 1979.|1979]], [[Formula 1 – sezona 1981.|1981]], [[Formula 1 – sezona 1986.|1986]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''48''' |- ! 39. | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske]] | [[Formula 1 – sezona 1973.|1973]]–[[Formula 1 – sezona 1978.|1978]]. | 6 |- ! 40. | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske]]{{Cref2|E|1}} | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 1954.|1954]], [[Formula 1 – sezona 1982.|1982]]. | 6 |- ! 41. | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske]] | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005]]–[[Formula 1 – sezona 2011.|2011]]. | 7 |- ! 42. | {{ZD|UK}} '''[[Velika nagrada Velike Britanije]]''' | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950]]–[[Formula 1 – sezona 2018.|2018]]. | '''69''' |} === Napomene === {{Cnote2 Begin}} {{Cnote2|A|n=1|u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Španija|Španiji]] i [[Azerbejdžan]]u.}} {{Cnote2|B|n=1|u [[Njemačka|Njemačkoj]].}} {{Cnote2|C|n=1|u [[Japan]]u.}} {{Cnote2|D|n=2|u [[Italija|Italiji]].}} {{Cnote2|E|n=1|u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].}} {{Cnote2 End}} == Utrke po sezonama == === 1950–1959. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1950.|1950.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1951.|1951.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1952.|1952.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1953.|1953.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1954.|1954.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1955.|1955.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1956.|1956.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] |- ! 1. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1950.|VB]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1951.|ŠVI]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1952.|ŠVI]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1953.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1954.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1955.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1956.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1957.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1958.|ARG]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1959.|MON]] |- ! 2. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1950.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1951.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1952.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1953.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1954.|500]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1955.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1956.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1957.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1958.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1959.|500]] |- ! 3. | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1950.|500]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1951.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1952.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1953.|NIZ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1954.|BEL]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1955.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1956.|500]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1957.|500]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1958.|NIZ]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1959.|NIZ]] |- ! 4. | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1950.|ŠVI]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1951.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1952.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1953.|BEL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1954.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1955.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1956.|BEL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1957.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1958.|500]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1959.|FRA]] |- ! 5. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1950.|BEL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1951.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1952.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1953.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1954.|VB]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1955.|NIZ]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1956.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1957.|VB]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1958.|BEL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1959.|VB]] |- ! 6. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1950.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1951.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1952.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1953.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1954.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1955.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1956.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1957.|NJE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1958.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1959.|NJE]] |- ! 7. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1950.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1951.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1952.|NIZ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1953.|NJE]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1954.|ŠVI]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1955.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1956.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Pescare 1957.|PES]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1958.|VB]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1959.|POR]] |- ! 8. | &nbsp; | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1951.|ŠPA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1952.|ITA]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1953.|ŠVI]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1954.|ITA]] | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1956.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1957.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1958.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1959.|ITA]] |- ! 9. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1953.|ITA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1954.|ŠPA]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1958.|POR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1959.|SAD-a]] |- ! 10. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1958.|ITA]] | &nbsp; |- ! 11. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|MAR}} [[Velika nagrada Maroka 1958.|MAR]] | &nbsp; |} === 1960–1969. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1960.|1960.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1961.|1961.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1962.|1962.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1963.|1963.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1964.|1964.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1965.|1965.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1966.|1966.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1967.|1967.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1968.|1968.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1969.|1969.]] |- ! 1. | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1960.|ARG]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1961.|MON]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1962.|NIZ]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1963.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1964.|MON]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1965.|JAR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1966.|MON]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1967.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1968.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1969.|JAR]] |- ! 2. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1960.|MON]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1961.|NIZ]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1962.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1963.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1964.|NIZ]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1965.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1966.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1967.|MON]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1968.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1969.|ŠPA]] |- ! 3. | {{ZD|SAD}} [[500 milja Indianapolisa 1960.|500]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1961.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1962.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1963.|NIZ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1964.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1965.|BEL]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1966.|FRA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1967.|NIZ]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1968.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1969.|MON]] |- ! 4. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1960.|NIZ]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1961.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1962.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1963.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1964.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1965.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1966.|VB]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1967.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1968.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1969.|NIZ]] |- ! 5. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1960.|BEL]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1961.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1962.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1963.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1964.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1965.|VB]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1966.|NIZ]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1967.|FRA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1968.|NIZ]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1969.|FRA]] |- ! 6. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1960.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1961.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1962.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1963.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1964.|NJE]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1965.|NIZ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1966.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1967.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1968.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1969.|VB]] |- ! 7. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1960.|VB]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1961.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1962.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1963.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1964.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1965.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1966.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1967.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1968.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1969.|NJE]] |- ! 8. | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1960.|POR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1961.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1962.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1963.|SAD-a]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1964.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1965.|ITA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1966.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1967.|KAN]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1968.|NJE]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1969.|ITA]] |- ! 9. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1960.|ITA]] | &nbsp; | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1962.|JAR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1963.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1964.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1965.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1966.|MEK]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1967.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1968.|ITA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1969.|KAN]] |- ! 10. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1960.|SAD-a]] | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1963.|JAR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1964.|MEK]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1965.|MEK]] | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1967.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1968.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1969.|SAD-a]] |- ! 11. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1967.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1968.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1969.|MEK]] |- ! 12. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1968.|MEK]] | &nbsp; |} === 1970–1979. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1971.|1971.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1972.|1972.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1973.|1973.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1974.|1974.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1975.|1975.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1976.|1976.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1977.|1977.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1978.|1978.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1979.|1979.]] |- ! 1. | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1970.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1971.|JAR]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1972.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1973.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1974.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1975.|ARG]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1976.|BRA]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1977.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1978.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1979.|ARG]] |- ! 2. | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1970.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1971.|ŠPA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1972.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1973.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1974.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1975.|BRA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1976.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1977.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1978.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1979.|BRA]] |- ! 3. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1970.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1971.|MON]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1972.|ŠPA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1973.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1974.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1975.|JAR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1976.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1977.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1978.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1979.|JAR]] |- ! 4. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1970.|BEL]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1971.|NIZ]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1972.|MON]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1973.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1974.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1975.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1976.|ŠPA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1977.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1978.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1979.|SAD-a Zapad]] |- ! 5. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1970.|NIZ]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1971.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1972.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1973.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1974.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1975.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1976.|BEL]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1977.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1978.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1979.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1970.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1971.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1972.|FRA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1973.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1974.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1975.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1976.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1977.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1978.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1979.|BEL]] |- ! 7. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1970.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1971.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1972.|VB]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1973.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1974.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1975.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1976.|ŠVE]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1977.|BEL]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1978.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1979.|MON]] |- ! 8. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1970.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1971.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1972.|NJE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1973.|FRA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1974.|NIZ]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1975.|NIZ]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1976.|FRA]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1977.|ŠVE]] | {{ZD|ŠVE}} [[Velika nagrada Švedske 1978.|ŠVE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1979.|FRA]] |- ! 9. | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1970.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1971.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1972.|AUT]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1973.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1974.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1975.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1976.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1977.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1978.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1979.|VB]] |- ! 10. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1970.|ITA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1971.|KAN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1972.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1973.|NIZ]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1974.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1975.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1976.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1977.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1978.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1979.|NJE]] |- ! 11. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1970.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1971.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1972.|KAN]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1973.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1974.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1975.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1976.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1977.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1978.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1979.|AUT]] |- ! 12. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1970.|SAD-a]] | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1972.|SAD-a]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1973.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1974.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1975.|AUT]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1976.|NIZ]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1977.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1978.|AUT]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1979.|NIZ]] |- ! 13. | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1970.|MEK]] | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1973.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1974.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1975.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1976.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1977.|NIZ]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1978.|NIZ]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1979.|ITA]] |- ! 14. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1973.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1974.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1975.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1976.|KAN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1977.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1978.|ITA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1979.|KAN]] |- ! 15. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1973.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1974.|SAD-a]] | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1976.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1977.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1978.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1979.|SAD-a]] |- ! 16. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1976.|JAP]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1977.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1978.|KAN]] | &nbsp; |- ! 17. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1977.|JAP]] | &nbsp; | &nbsp; |} === 1980–1989. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1980.|1980.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1982.|1982.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1984.|1984.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] |- ! 1. | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1980.|ARG]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1981.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1982.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1983.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1984.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1985.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1986.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1987.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1988.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1989.|BRA]] |- ! 2. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1980.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1981.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1982.|BRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1983.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1984.|JAR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1985.|POR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1986.|ŠPA]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1987.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1988.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1989.|SMR]] |- ! 3. | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1980.|JAR]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1981.|ARG]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1982.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1983.|FRA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1984.|BEL]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1985.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1986.|SMR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1987.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1988.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1989.|MON]] |- ! 4. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a Zapad 1980.|SAD-a Zapad]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1981.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1982.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1983.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1984.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1985.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1986.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1987.|MON]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1988.|MEK]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1989.|MEK]] |- ! 5. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1980.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1981.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1982.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1983.|MON]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1984.|FRA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1985.|KAN]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1986.|BEL]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1987.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1988.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1989.|SAD-a]] |- ! 6. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1980.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1981.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1982.|MON]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1983.|BEL]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1984.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1985.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1986.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1987.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1988.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1989.|KAN]] |- ! 7. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1980.|FRA]] | {{ZD|ŠPA|1945}} [[Velika nagrada Španije 1981.|ŠPA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1982.|DET]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1983.|DET]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1984.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1985.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1986.|DET]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1987.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1988.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1989.|FRA]] |- ! 8. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1980.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1981.|FRA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1982.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1983.|KAN]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Detroita 1984.|DET]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1985.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1986.|FRA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1987.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1988.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1989.|VB]] |- ! 9. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1980.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1981.|VB]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1982.|NIZ]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1983.|VB]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Dallasa 1984.|DAL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1985.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1986.|VB]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1987.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1988.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1989.|NJE]] |- ! 10. | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1980.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1981.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1982.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1983.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1984.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1985.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1986.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1987.|AUT]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1988.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1989.|MAĐ]] |- ! 11. | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1980.|NIZ]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1981.|AUT]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1982.|FRA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1983.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1984.|NJE]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1985.|NIZ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1986.|MAĐ]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1987.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1988.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1989.|BEL]] |- ! 12. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1980.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1981.|NIZ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1982.|NJE]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1983.|NIZ]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1984.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1985.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1986.|AUT]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1987.|POR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1988.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1989.|ITA]] |- ! 13. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1980.|KAN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1981.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1982.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1983.|ITA]] | {{ZD|NIZ}} [[Velika nagrada Nizozemske 1984.|NIZ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1985.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1986.|ITA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1987.|ŠPA]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1988.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1989.|POR]] |- ! 14. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1980.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1981.|KAN]] | {{ZD|ŠVI}} [[Velika nagrada Švicarske 1982.|ŠVI]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1983.|EVR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1984.|ITA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1985.|EVR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1986.|POR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1987.|MEK]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1988.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1989.|ŠPA]] |- ! 15. | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Las Vegasa 1981.|LSV]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1982.|ITA]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1983.|JAR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1984.|EVR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1985.|JAR]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1986.|MEK]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1987.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1988.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1989.|JAP]] |- ! 16. | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada Las Vegasa 1982.|LSV]] | &nbsp; | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1984.|POR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1985.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1986.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1987.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1988.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1989.|AUS]] |} === 1990–1999. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1991.|1991.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1994.|1994.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1995.|1995.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1997.|1997.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1998.|1998.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 1999.|1999.]] |- ! 1. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1990.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 1991.|SAD-a]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1992.|JAR]] | {{ZD|JAR|1928}} [[Velika nagrada Južne Afrike 1993.|JAR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1994.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1995.|BRA]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1996.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1997.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1998.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1999.|AUS]] |- ! 2. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1990.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1991.|BRA]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1992.|MEK]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1993.|BRA]] | [[Velika nagrada Pacifika 1994.|PAC]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1995.|ARG]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1996.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1997.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1998.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1999.|BRA]] |- ! 3. | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1990.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1991.|SMR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 1992.|BRA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1993.|EVR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1994.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1995.|SMR]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1996.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1997.|ARG]] | {{ZD|ARG}} [[Velika nagrada Argentine 1998.|ARG]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1999.|SMR]] |- ! 4. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1990.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1991.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1992.|ŠPA]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1993.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1994.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1995.|ŠPA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1996.|EVR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1997.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1998.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1999.|MON]] |- ! 5. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1990.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1991.|KAN]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1992.|SMR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1993.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1994.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1995.|MON]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 1996.|SMR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1997.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1998.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1999.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1990.|MEK]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 1991.|MEK]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1992.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1993.|MON]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1994.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1995.|KAN]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1996.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1997.|ŠPA]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 1998.|MON]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1999.|KAN]] |- ! 7. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1990.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1991.|FRA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1992.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1993.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1994.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1995.|FRA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1996.|ŠPA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1997.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1998.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1999.|FRA]] |- ! 8. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1990.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1991.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1992.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1993.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1994.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1995.|VB]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 1996.|KAN]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1997.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1998.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1999.|VB]] |- ! 9. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1990.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1991.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1992.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1993.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1994.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1995.|NJE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 1996.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1997.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1998.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1999.|AUT]] |- ! 10. | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1990.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1991.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1992.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1993.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1994.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1995.|MAĐ]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 1996.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1997.|NJE]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1998.|AUT]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1999.|NJE]] |- ! 11. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1990.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1991.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1992.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1993.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1994.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1995.|BEL]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1996.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1997.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 1998.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1999.|MAĐ]] |- ! 12. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1990.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1991.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1992.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1993.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1994.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1995.|ITA]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1996.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1997.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 1998.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1999.|BEL]] |- ! 13. | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1990.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1991.|POR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1992.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1993.|ITA]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1994.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1995.|POR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1996.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1997.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 1998.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1999.|ITA]] |- ! 14. | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1990.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 1991.|ŠPA]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1992.|POR]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1993.|POR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1994.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1995.|EVR]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1996.|ITA]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 1997.|AUT]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 1998.|ITA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1999.|EVR]] |- ! 15. | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1990.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1991.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1992.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1993.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1994.|JAP]] | [[Velika nagrada Pacifika 1995.|PAC]] | {{ZD|POR}} [[Velika nagrada Portugala 1996.|POR]] | {{ZD|LUX}} [[Velika nagrada Luksemburga 1997.|LUK]] | {{ZD|LUX}} [[Velika nagrada Luksemburga 1998.|LUK]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 1999.|MAL]] |- ! 16. | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1990.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1991.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1992.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1993.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1994.|AUS]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1995.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1996.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1997.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1998.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 1999.|JAP]] |- ! 17. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 1995.|AUS]] | &nbsp; | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 1997.|EVR]] | &nbsp; | &nbsp; |} === 2000–2009. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2000.|2000.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2001.|2001.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2002.|2002.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2003.|2003.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2004.|2004.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2005.|2005.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] |- ! 1. | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2000.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2001.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2002.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2003.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2004.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2005.|AUS]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2006.|BHR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2007.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2008.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2009.|AUS]] |- ! 2. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2000.|BRA]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2001.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2002.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2003.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2004.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2005.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2006.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2007.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2008.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2009.|MAL]] |- ! 3. | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2000.|SMR]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2001.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2002.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2003.|BRA]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2004.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2005.|BHR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2006.|AUS]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2007.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2008.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2009.|KIN]] |- ! 4. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2000.|VB]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2001.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2002.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2003.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2004.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2005.|SMR]] | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina 2006.|SMR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2007.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2008.|ŠPA]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2009.|BHR]] |- ! 5. | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2000.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2001.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2002.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2003.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2004.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2005.|ŠPA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2006.|EVR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2007.|MON]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2008.|TUR]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2009.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2000.|EVR]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2001.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2002.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2003.|AUT]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2004.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2005.|MON]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2006.|ŠPA]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2007.|KAN]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2008.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2009.|MON]] |- ! 7. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2000.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2001.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2002.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2003.|MON]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2004.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2005.|EVR]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2006.|MON]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2007.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2008.|KAN]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2009.|TUR]] |- ! 8. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2000.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2001.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2002.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2003.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2004.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2005.|KAN]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2007.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2008.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|VB]] |- ! 9. | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2000.|FRA]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2001.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2002.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2003.|EVR]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2004.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2005.|SAD-a]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2006.|KAN]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2007.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2008.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2009.|NJE]] |- ! 10. | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2000.|AUT]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2001.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2002.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2003.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2004.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2005.|FRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2006.|SAD-a]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2007.|EVR]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2008.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2009.|MAĐ]] |- ! 11. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2000.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2001.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2002.|FRA]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2003.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2004.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2005.|VB]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2006.|FRA]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2007.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2008.|MAĐ]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2009.|EVR]] |- ! 12. | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2000.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2001.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2002.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2003.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2004.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2005.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2006.|NJE]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2007.|TUR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2008.|EVR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2009.|BEL]] |- ! 13. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2000.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2001.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2002.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2003.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2004.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2005.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2006.|MAĐ]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2007.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2008.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2009.|ITA]] |- ! 14. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2000.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2001.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2002.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2003.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2004.|BEL]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2005.|TUR]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2006.|TUR]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2007.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2008.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2009.|SIN]] |- ! 15. | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2000.|SAD-a]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2001.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2002.|ITA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2003.|SAD-a]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2004.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2005.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2006.|ITA]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2007.|JAP]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2008.|SIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2009.|JAP]] |- ! 16. | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2000.|JAP]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2001.|SAD-a]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2002.|SAD-a]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2003.|JAP]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2004.|KIN]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2005.|BEL]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2006.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2007.|KIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2008.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2009.|BRA]] |- ! 17. | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2000.|MAL]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2001.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2002.|JAP]] | &nbsp; | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2004.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2005.|BRA]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2006.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2007.|BRA]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2008.|KIN]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|ABU]] |- ! 18. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2004.|BRA]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2005.|JAP]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2006.|BRA]] | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2008.|BRA]] | &nbsp; |- ! 19. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2005.|KIN]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |} === 2010–2019. === {| class="wikitable" style="font-size: 95%; width: 100%" |- ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | Br. ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! bgcolor="lightsteelblue" align=center | [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] |- ! 1. | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2010.|BHR]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2011.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2012.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2013.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2014.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2015.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2016.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2017.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2018.|AUS]] | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2019.|AUS]] |- ! 2. | {{ZD|AUS}} [[Velika nagrada Australije 2010.|AUS]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2011.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2012.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2013.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2014.|MAL]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2015.|MAL]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2016.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2017.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2018.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2019.|BHR]] |- ! 3. | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2010.|MAL]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2011.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2012.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2013.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2014.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2015.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2016.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2017.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2018.|KIN]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2019.|KIN]] |- ! 4. | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2010.|KIN]] | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2011.|TUR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2012.|BHR]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2013.|BHR]] | {{ZD|KIN}} [[Velika nagrada Kine 2014.|KIN]] | {{ZD|BHR}} [[Velika nagrada Bahreina 2015.|BHR]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2016.|RUS]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2017.|RUS]] | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana 2018.|AZE]] | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana 2019.|AZE]] |- ! 5. | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2010.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2011.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2012.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2013.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2014.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2015.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2016.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2017.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2018.|ŠPA]] | {{ZD|ŠPA}} [[Velika nagrada Španije 2019.|ŠPA]] |- ! 6. | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2010.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2011.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2012.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2013.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2014.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2015.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2016.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2017.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2018.|MON]] | {{ZD|MNK}} [[Velika nagrada Monaka 2019.|MON]] |- ! 7. | {{ZD|TUR}} [[Velika nagrada Turske 2010.|TUR]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2011.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2012.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2013.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2014.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2015.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2016.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2017.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2018.|KAN]] | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2019.|KAN]] |- ! 8. | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade 2010.|KAN]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2011.|EVR]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2012.|EVR]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2014.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2015.|AUT]] | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2016.|EVR]] | {{ZD|AZE}} [[Velika nagrada Azerbejdžana 2017.|AZE]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2018.|FRA]] | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske 2019.|FRA]] |- ! 9. | {{ZD|EU}} [[Velika nagrada Evrope 2010.|EVR]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2012.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2013.|NJE]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2014.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2015.|VB]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2016.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2017.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2018.|AUT]] | {{ZD|AUT}} [[Velika nagrada Austrije 2019.|AUT]] |- ! 10. | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|VB]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2011.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2012.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2013.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2014.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2015.|MAĐ]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2016.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2017.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2018.|VB]] | {{ZD|UK}} [[Velika nagrada Velike Britanije 2019.|VB]] |- ! 11. | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2010.|NJE]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2011.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2012.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2013.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2014.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2015.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2016.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2017.|MAĐ]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2018.|NJE]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2019.|NJE]] |- ! 12. | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2010.|MAĐ]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2011.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2012.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2013.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2014.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2015.|ITA]] | {{ZD|NJE}} [[Velika nagrada Njemačke 2016.|NJE]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2017.|BEL]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2018.|MAĐ]] | {{ZD|MAĐ}} [[Velika nagrada Mađarske 2019.|MAĐ]] |- ! 13. | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2010.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2011.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2012.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2013.|SIN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2014.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2015.|SIN]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2016.|BEL]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2017.|ITA]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2018.|BEL]] | {{ZD|BEL}} [[Velika nagrada Belgije 2019.|BEL]] |- ! 14. | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2010.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2011.|SIN]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2012.|SIN]] | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2013.|KOR]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2014.|SIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2015.|JAP]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2016.|ITA]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2017.|SIN]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2018.|ITA]] | {{ZD|ITA}} [[Velika nagrada Italije 2019.|ITA]] |- ! 15. | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2010.|SIN]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2011.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2012.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2013.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2014.|JAP]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2015.|RUS]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2016.|SIN]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2017.|MAL]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2018.|SIN]] | {{ZD|SIN}} [[Velika nagrada Singapura 2019.|SIN]] |- ! 16. | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2010.|JAP]] | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2011.|KOR]] | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2012.|KOR]] | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije 2013.|IND]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2014.|RUS]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2015.|SAD-a]] | {{ZD|MALE}} [[Velika nagrada Malezije 2016.|MAL]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2017.|JAP]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2018.|RUS]] | {{ZD|RUS}} [[Velika nagrada Rusije 2019.|RUS]] |- ! 17. | {{ZD|JKO}} [[Velika nagrada Koreje 2010.|KOR]] | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije 2011.|IND]] | {{ZD|IND}} [[Velika nagrada Indije 2012.|IND]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2013.|ABU]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2014.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2015.|MEK]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2016.|JAP]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2017.|SAD-a]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2018.|JAP]] | {{ZD|JAP}} [[Velika nagrada Japana 2019.|JAP]] |- ! 18. | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2010.|BRA]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|ABU]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2012.|ABU]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2013.|SAD-a]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2014.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2015.|BRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2016.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2017.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2018.|SAD-a]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2019.|MEK]] |- ! 19. | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|ABU]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2011.|BRA]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2012.|SAD-a]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2013.|BRA]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|ABU]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2015.|ABU]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2016.|MEK]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2017.|BRA]] | {{ZD|MEX}} [[Velika nagrada Meksika 2018.|MEK]] | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD-a 2019.|SAD-a]] |- ! 20. | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2012.|BRA]] | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2016.|BRA]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2017.|ABU]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2018.|BRA]] | {{ZD|BRA}} [[Velika nagrada Brazila 2019.|BRA]] |- ! 21. | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2016.|ABU]] | &nbsp; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2018.|ABU]] | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija 2019.|ABU]] |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Formula One races}} {{Utrke Formule 1}} {{Staze Formule 1}} [[Kategorija:Formula 1]] a5riwbk6o8zu5owgvw9u4x4ip39oo78 0 16876 3892824 3793835 2026-06-03T19:50:50Z NeptuneBot 126033 /* Bosna i Hercegovina */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (8) using [[Project:AWB|AWB]] 3892824 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Elvir Bolić | slika = Elvir Boliç.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1971|10|10}} | rodnigrad = [[Zenica]] | rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 185&nbsp;cm | pozicija = Napadač | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[NK Čelik]] | godine = 1988–1991.<br/>1991–1992.<br />1992.<br/>1993–1995.<br/>1995–2000.<br/>2000–2003.<br />2003–2004.<br/>2004.<br/>2005.<br>2005-2006.<br/>2006. | klubovi = [[NK Čelik]]<br />[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]<br />[[Galatasaray SK|Galatasaray]]<br />[[Gaziantepspor]]<br />[[Fenerbahçe]]<br />[[Rayo Vallecano]]<br />[[Istanbulspor]]<br />[[Gençlerbirligi]]<br />[[Malatyaspor]]<br />[[Istanbulspor]]<br />[[HNK Rijeka]] | nastupi(golovi) = 48 (5)<br />11 (2)<br />8 (2)<br />73 (43) <br /> 146 (69)<br /> 98 (22) <br /> 28 (11)<br />16 (2)<br />11 (1)<br />17 (7)<br>6 (4) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 1991–1992.<br/>1996–2006. | nacionalneekipe = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-18]]<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi) = 12 (10) <br /><br>51 (22)<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10%7CElvir |title=Bolić na službenoj stranici N/FSBiH |access-date=7. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226160332/http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10%7CElvir |url-status=dead }}</ref> | trenergodine = 2008. | trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (pomoćni trener) | zadnjiuređaj = 3. oktobar 2025. }} '''Elvir Bolić''' (rođen 10. oktobra 1971) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[fudbaler]]. == Klupska karijera == Fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom pogonu [[NK Čelik]]a iz [[Zenica|Zenice]]. Za prvi tim igrao u periodu od 1988. do 1991. Bio je član [[NK Čelik|Čelikove]] najuspješnije mlade generacije ikad, od koje su se neki igrači dokazali i kasnije igrali za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nacionalni tim Bosne i Hercegovine]] kao što su: [[Mirsad Hibić]], [[Nermin Šabić]] i [[Senad Brkić]]. U tim godinama [[NK Čelik]] takmičio se u nižim ligama Jugoslavije, pa je bio prisiljen da otkriva nove talente iz svoje omladinske škole, što je pomoglo Boliću da pokaže svoj talenat. On i par njegovih saigrača dobili su poziv u U-18 nacionalni tim bivše [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslavije]]. U reprezentaciji su ga zapazili skauti [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] koji su ga potom doveli u svoj omladinski tim u decembru 1991. Tadašnji menadžment Crvene zvezde koji su predvodili [[Dragan Džajić]] i [[Vladimir Cvetković]] imali su veliko povjerenje u njegov talenat, tako da su ga ubacili u prvi tim i igrao je značajnu ulogu kao vezni igrač. Međutim, zbog tadašnje političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], napustio je kamp jugoslovenskog nacionalnog tima u junu 1992. Kasnije je obavijestio rukovodstvo [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] da se neće vraćati u [[Beograd]]. Nakon toga odlazi u [[Turska|Tursku]] i tokom godina zadobija status legende, i ostaje zapamćen kao jedan od najboljih stranih igrača koji su igrali u Turskoj ligi. Najveći dio svoje karijere proveo je u Turskoj gdje je igrao za [[Galatasaray SK|Galatasaray]] - (1992); [[Gaziantepspor]] - (1993-1995); [[Fenerbahçe SK|Fenerbahce]] - (1995-2000). Nakon toga odlazi u [[Španija|Španiju]] gdje igra za [[Rayo Vallecano]] u periodu od 2000. do 2003. Nakon Španije ponovo se vraća u Tursku gdje igra za [[Istanbulspor]] - (2003-2004); [[Genclerbirligi]] - (2004) i [[Malatyaspor]] - (2005). Svoju klupsku karijeru završio je u [[HNK Rijeka|NK Rijeci]] koju je napustio u septembru 2006. Bolić će ostati upamćen i kao strijelac jedinog gola u utakmici protiv [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] gdje je prekinuo niz od 40 godina nepobjedivosti Manchester Uniteda na [[Old Trafford]]u u Euro Kupovima. == Reprezentacija == ===Jugoslavija=== U periodu od 1991. do 1992. nastupao je za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]] do 18 godina, za koju je odigrao 12 utakmica i postigao 10 golova. ===Bosna i Hercegovina=== Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]] debitovao je 1. septembra 1996. na kvalifikacionoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|reprezentacijom Grčke]]. Posljednju utakmicu za reprezenatciju odigrao je 6. septembra 2006. na kvalifikacionoj utakmici za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo]] 2008. protiv [[Nogometna reprezentacija Mađarske|reprezentacije Mađarske]]. Za bosanskohercegovačku reprezentaciju odigrao je 51 utakmicu i postigao 22 gola. {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" width=100% !colspan="11"| |- !width=7%|Br. utakmice !width=11%|Datum !width=11%|Lokacija !width=11%|Takmičenje !width=19%|Domaćin !width=2%|Konačan rezultat !width=2%|Pogodak !width=19%|Gost !width=6%|Bolićevi golovi !width=4%|Bolićevi kartoni !width=5%|Igrao minuta |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| '''51''' |align=center| |align=center| |align=center| | |align=center| |align=center| | |align=center| '''22''' |align=center| '''4''' |align=center| '''3 913''' |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 1 |align=center| 1. 10. 1996 |align=center| [[Kalamata Municipal|Kalamata]] {{ZD|GRČ}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|GRČ}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 60<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8159/report.html |title=Izvještaj utakmice Grčka-BiH 3:0 1.10.1996 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203001121/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8159/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 2 |align=center| 8. 10. 1996 |align=center| [[Renato Dall'Ara|Bologna]] {{ZD|ITA}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;4 |align=center| |{{NOG|HRV}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8162/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Hrvatska 1:4 8.10.1996 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=9. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130709012802/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8162/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 3 |align=center| 6. 11. 1996 |align=center| [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| [[Prijateljska utakmica]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;1 |align=center| '''2'''&ndash;0 |{{NOG|ITA}} |align=center| {{gol|44}} |align=center| |align=center| 63<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/igrac_frame.php?id=10 Izvještaj utakmice BiH-Italija 2:1 6.11.1996]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 4 |align=center| 10. 11. 1996 |align=center| [[Ljubljana]] {{ZD|SLO}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|SLO}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| 0&ndash;'''1''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|5}} |align=center| |align=center| 87<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8163/report.html |title=Izvještaj utakmice Slovenija-BiH 1:2 10.11.1996 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=29. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130129143720/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8163/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 5 |align=center| 18. 12. 1996 |align=center| [[Manaus]] {{ZD|BRA}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BRA}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup5255.html?id=9 Izvještaj utakmice Brazil-BiH 1:0 18.12.1996]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 6 |align=center| 2. 4. 1997 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 0&ndash;1 |align=center| |{{NOG|GRČ}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8167/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Grčka 0:1 2.4.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203032702/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8167/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 7 |align=center| 8. 6. 1997 |align=center| [[Kopenhagen]] {{ZD|DAN}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|DAN}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8170/report.html |title=Izvještaj utakmice Danska-BiH 2:0 8.6.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022101126/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8170/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 8 |align=center| 20. 8. 1997 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| '''2'''&ndash;0<br />'''3'''&ndash;0 |{{NOG|DAN}} |align=center| {{gol|23}} {{gol|32}} |align=center| |align=center| 87<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8568/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Danska 3:0 20.8.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=19. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130719234011/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8568/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 9 |align=center| 6. 9. 1997 |align=center| [[Zagreb]] {{ZD|HRV}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|HRV}} |align=center| 3&ndash;2 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 44<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup4ef9.html?id=12 Izvještaj utakmice Hrvatska-BiH 3:2 6.9.1997]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 10 |align=center| 10. 9. 1997 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|FRA}} [[UEFA Grupa 1 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. godine|Kvalifikacije za SP 1998]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|SLO}} |align=center| {{gol|23}} |align=center| |align=center| 87<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8572/report.html |title=Izvještaj utakmice BiH-Slovenija 1:0 10.9.1997 |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=11. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130211050233/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/preliminaries/preliminary=893/matches/match=8572/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 11 |align=center| 5. 11. 1997 |align=center| [[Tunis]] {{ZD|TUN}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{ZD|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] |align=center| 2&ndash;1 |align=center| 2&ndash;'''1''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|42}} |align=center| |align=center| 81<ref>[http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 Izvještaj utakmice Tunis-BiH 2:1 5.11.1997]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 12 |align=center| 14. 5. 1998 |align=center| [[Córdoba]] {{ZD|ARG}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|ARG}} |align=center| 5&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 76<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226160140/https://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup76a2.html?id=72 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 13 |align=center| 19. 8. 1998 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|FAR}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55011/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 14 |align=center| 5. 9. 1998 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| |{{NOG|EST}} |align=center| |align=center| |align=center| 13<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55008/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 15 |align=center| 5. 6. 1999 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| '''2'''&ndash;0 |{{NOG|LIT}} |align=center| {{gol|89}} |align=center| |align=center| 5<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55022/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 16 |align=center| 9. 6. 1999 |align=center| [[Toftir]] {{ZD|FAR}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|FAR}} |align=center| 2&ndash;2 |align=center| 0&ndash;'''1''' <br /> 2&ndash;'''2''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|13}} {{gol|49}} |align=center| {{Žuti karton|51}} |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55026/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 17 |align=center| 4. 9. 1999 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| '''1'''&ndash;1 |{{NOG|ŠKO}} |align=center| {{gol|23}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55028/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 18 |align=center| 8. 9. 1999 |align=center| [[Teplice]] {{ZD|ČEŠ}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|ČEŠ}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 18<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55031/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 19 |align=center| 5. 10. 1999 |align=center| [[Glasgow]] {{ZD|ŠKO}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|ŠKO}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55019/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 20 |align=center| 9. 10. 1999 |align=center| [[Tallinn]] {{ZD|EST}} |align=center| {{ZD|BEL}} {{ZD|NIZ}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000]] |{{NOG|EST}} |align=center| 1&ndash;4 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 80<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1165/match=55034/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 21 |align=center| 24. 1. 2000 |align=center| [[Doha]] {{ZD|KAT}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{ZD|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup011a.html?id=60{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 22 |align=center| 29. 3. 2000 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|MAK}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup7d36.html?id=51 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131229005945/http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup7d36.html?id=51 |archive-date=29. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 23 |align=center| 16. 8. 2000 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|TUR}} |align=center| {{gol|39}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup8431.html?id=73{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="ffdddd" |align=center| 24 |align=center| 2. 9. 2000 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| |{{NOG|ŠPA}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19749/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130513193245/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19749/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 25 |align=center| 11. 10. 2000 |align=center| [[Tel Aviv]] {{ZD|IZR}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|IZR}} |align=center| 3&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19753/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=27. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121027083650/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19753/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 26 |align=center| 24. 3. 2001 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| |{{NOG|AUT}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19755/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=6. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130306025420/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19755/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 27 |align=center| 28. 3. 2001 |align=center| [[Vaduz]] {{ZD|LIH}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|LIH}} |align=center| 0&ndash;3 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 63<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19759/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=28. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130328181351/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19759/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 28 |align=center| 2. 6. 2001 |align=center| [[Oviedo]] {{ZD|ŠPA}} |align=center| {{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]] |{{NOG|ŠPA}} |align=center| 4&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 83<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19761/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021060208/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/matches/match=19761/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 29 |align=center| 27. 3. 2002 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 4&ndash;4 |align=center| '''1'''&ndash;0 <BR /> '''4'''&ndash;2 |{{NOG|MAK}} |align=center| {{gol|3}} {{gol|67}} |align=center| |align=center| 67<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup0c98.html?id=50{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 30 |align=center| 17. 4. 2002 |align=center| [[Zagreb]] {{ZD|HRV}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|HRV}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 76<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup0055.html?id=11{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 31 |align=center| 12. 2. 2003 |align=center| [[Cardiff]] {{ZD|VEL}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|WAL}} |align=center| 2&ndash;2 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 80<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupe27e.html?id=76 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226154017/https://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupe27e.html?id=76 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 32 |align=center| 29. 3. 2003 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|LUX}} |align=center| {{gol|58}} |align=center| |align=center| 81<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69301/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 33 |align=center| 7. 6. 2003 |align=center| [[Craiova]] {{ZD|RUM}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|RUM}} |align=center| 2&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| {{Žuti karton|53}} |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69306/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 34 |align=center| 6. 9. 2003 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|NOR}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69309/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 35 |align=center| 10. 9. 2003 |align=center| [[Luksemburg]] {{ZD|LUX}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|LUX}} |align=center| 0&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 62<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69311/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 36 |align=center| 11. 10. 2003 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|POR}} [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| '''1'''&ndash;1 |{{NOG|DAN}} |align=center| {{gol|39}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/index.html</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 37 |align=center| 18. 2. 2004 |align=center| [[Skopje]] {{ZD|MAK}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|MAK}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| {{Žuti karton|46}} |align=center| 61<ref name="nfsbih.ba">http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup2568.html?id=49{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 38 |align=center| 31. 3. 2004 |align=center| [[Luksemburg]] {{ZD|LUX}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|LUX}} |align=center| 1&ndash;2 |align=center| 0&ndash;'''2''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|71}} |align=center| |align=center| 90<ref name="nfsbih.ba"/> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 39 |align=center| 28. 4. 2004 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|FIN}} |align=center| |align=center| |align=center| 76<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupea25.html?id=24{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 40 |align=center| 18. 8. 2004 |align=center| [[Rennes]] {{ZD|FRA}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|FRA}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 23<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup9e43.html?id=25 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226185224/http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup9e43.html?id=25 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 41 |align=center| 8. 9. 2004 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| '''1'''&ndash;1 |{{NOG|ŠPA}} |align=center| {{gol|79}} |align=center| |align=center| 83<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36647/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142631/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36647/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 42 |align=center| 9. 10. 2004 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 0&ndash;0 |align=center| |{{ZD|SCG}} [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36650/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=17. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091017233136/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36650/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 43 |align=center| 2. 2. 2005 |align=center| [[Teheran]] {{ZD|IRN}} |align=center| Prijateljska utakmica |{{NOG|IRN}} |align=center| 2&ndash;1 |align=center| 0&ndash;'''1''' |{{NOG|BIH}} |align=center| {{gol|18}} |align=center| |align=center| 90<ref>http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineupdac1.html?id=32{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 44 |align=center| 26. 3. 2005 |align=center| [[Brisel]] {{ZD|BEL}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BEL}} |align=center| 4&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36656/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142707/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36656/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddddff" |align=center| 45 |align=center| 30. 3. 2005 |align=center| [[Sarajevo]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;1 |align=center| '''1'''&ndash;0 |{{NOG|LIT}} |align=center| {{gol|21}} |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36658/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142712/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36658/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 46 |align=center| 17. 8. 2005 |align=center| [[Tallinn]] {{ZD|EST}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|EST}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup2c6d.html?id=86 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=26. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241226161029/http://www.nfsbih.ba/nsbih/html/lineup2c6d.html?id=86 |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 47 |align=center| 3. 9. 2005 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BEL}} |align=center| |align=center| |align=center| 72<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36665/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142739/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36665/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 48 |align=center| 7. 9. 2005 |align=center| [[Vilnius]] {{ZD|LIT}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|LIT}} |align=center| 0&ndash;1 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 64<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36668/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142754/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36668/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ddffdd" |align=center| 49 |align=center| 8. 10. 2005 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 3&ndash;0 |align=center| '''1'''&ndash;0 <br /> '''2'''&ndash;0 <br /> '''3'''&ndash;0 |{{NOG|SMR}} |align=center| {{gol|46}} {{gol|75}} {{gol|82}} |align=center| |align=center| 90<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36670/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142804/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36670/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 50 |align=center| 12. 10. 2005 |align=center| [[Beograd]] {{ZD|SCG}} |align=center| {{ZD|JAR}} [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|Kvalifikacije za SP 2006]] |{{ZD|SCG}} [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |align=center| 1&ndash;0 |align=center| |{{NOG|BIH}} |align=center| |align=center| |align=center| 71<ref>{{Cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36672/report.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2013 |archive-date=13. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091013142814/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36672/report.html |url-status=dead }}</ref> |- |- |- bgcolor="#ffdddd" |align=center| 51 |align=center| 6. 9. 2006 |align=center| [[Zenica]] {{ZD|BIH}} |align=center| {{ZD|AUT}} {{ZD|ŠVI}} [[Grupa C Kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]] |{{NOG|BIH}} |align=center| 1&ndash;3 |align=center| |{{NOG|MAĐ}} |align=center| |align=center| {{Žuti karton|51}} |align=center| 90<ref>http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=2241/match=83874/index.html</ref> |- |} == Trenerska karijera == Bio je pomoćni trener [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] od 5. januara do 17. maja 2008. koju je tada vodio [[Meho Kodro]]. ==Vanjski linkovi== * [http://www.transfermarkt.de/de/elvir-bolic/profil/spieler_6867.html Profil na transfermarkt.de] == Reference == {{refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bolić, Elvir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši Gaziantepspora]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši Rayo Vallecana]] [[Kategorija:Nogometaši Istanbulspora]] [[Kategorija:Nogometaši Gençlerbirliğija]] [[Kategorija:Nogometaši Malatyaspora]] [[Kategorija:Nogometaši Rijeke]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni reprezentativci]] obvvs263k862ls893qsdcz1z73rgt3a 0 17730 3892768 3872444 2026-06-03T14:14:01Z Panasko 146730 3892768 wikitext text/x-wiki Termin '''nadmorska visina''' odnosi se na visinu iznad [[Zemlja (planeta)|zemlje]] u odnosu na prosječan nivo [[More|mora]]. Kod opisivanja [[Geografija|geografskih]] objekata, kao što su [[Planina|planine]], na topografskoj karti, varijacije u visini označene su izohipsama, a vrhovi planina pomoću tačke uz koju je navedena visina u [[Metar|metrima]]. Koncept srednjeg nivoa mora sam je po sebi vještački zbog toga što zbog stalnih varijacija nije moguće odrediti srednji nivo mora na cijeloj planeti, pa čak ni na manjem području. More je u stalnom kretanju, usljed [[Plima i oseka|plime i oseke]], promjene atmosferskog pritiska i drugih slabijih utjecaja. Zbog toga se često za srednji nivo mora uzima neka obližnja referentna tačka, na kojoj je dugotrajnim mjerenjem izmjeren srednji nivo mora. == Vrste nadmorske visine == U vazduhoplovstvu se razlikuje više vrsta visine, koje se određuju prema različitim referentnim ravnima i fizičkim uslovima. * '''Indikovana visina''' predstavlja vrijednost koju pokazuje visinomjer kada je podešen na lokalni barometarski pritisak sveden na srednji nivo mora. * '''Apsolutna visina''' označava vertikalnu udaljenost letjelice iznad terena iznad kojeg se nalazi. Mjeri se pomoću radarskog visinomjera i često se naziva i ''radarska visina'' ili visina iznad tla.<ref>{{Cite journal|last=DEPARTMENT OF THE AIR FORCE WASHINGTON DC|date=1956-02-01|title=Survival Training Edition|url=|journal=|location=Fort Belvoir, VA|publisher=Defense Technical Information Center}}</ref> * '''Stvarna visina''' predstavlja stvarnu nadmorsku visinu letjelice iznad srednjeg nivoa mora. Dobija se korekcijom indikovane visine za odstupanja od standardnih atmosferskih uslova, prvenstveno temperature i pritiska. * '''Visina''' je vertikalna udaljenost u odnosu na unaprijed određenu referentnu ravan, najčešće nadmorsku visinu aerodroma. * '''Pritisna visina''' definiše se kao visina iznad standardne ravni vazdušnog pritiska, određene vrijednošću 1013,25 milibara (29,92 inča žive). Koristi se za određivanje letačkih nivoa, koji predstavljaju standardizovani sistem izvještavanja o visini u kontrolisanom vazdušnom prostoru. Kada je visinomjer podešen na standardni pritisak, pritisna i indikovana visina su jednake.<ref>{{Citation|title=Argent, Malcolm, (born 14 Aug. 1935), Deputy Chairman, Civil Aviation Authority, 1995–98|url=https://doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u5675|publisher=Oxford University Press|date=2007-12-01|accessdate=2025-12-29}}</ref> * '''Gustinska visina''' je pritisna visina korigovana za odstupanja od Međunarodne standardne atmosfere (ISA), prvenstveno usljed promjena temperature i vlažnosti vazduha. Performanse letjelice u velikoj mjeri zavise od gustinske visine, jer povećane vrijednosti gustinske visine mogu značajno umanjiti sposobnost polijetanja i penjanja, naročito na aerodromima s velikom nadmorskom visinom ili kod teško opterećenih letjelica.<ref>{{Citation|title=Climate/Earth System Projections and Their Uncertainties: An Overview|url=https://doi.org/10.1007/978-3-031-85542-9_15|publisher=Springer Nature Switzerland|date=2025|accessdate=2025-12-29|isbn=978-3-031-85541-2|pages=155–162|first=Chris E.|last=Forest|first2=William D.|last2=Collins}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Architectural elevations}} {{stub-geog}} [[Kategorija:Geografska terminologija]] [[Kategorija:Geodezija]] [[Kategorija:Topografija]] [[Kategorija:Apsolutne visine u avijaciji]] [[Kategorija:Vertikalna pozicija]] 6bpp03vxmiyd6kv8ag3vowio13b3kr2 0 17982 3892757 3793599 2026-06-03T12:37:59Z Panasko 146730 3892757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Donato Bramante | slika = Donato Bramante.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = 1444. | mjesto_rođenja = [[Fermignano]], [[Italija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1514|4|11|1444||}} | mjesto_smrti = [[Rim]], [[Italija]] |država za kategoriju = Italija | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = Visoka [[renesansa]] | vrsta_umjetnosti = [[arhitektura]], [[slikarstvo]] | djela = ''San Pietro in Montorio'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Donato Bramante''' ili '''Donato D'Angelo da Urbino''' ([[Fermignano]], 1444 - [[Rim]], 11. aprila 1514), italijanski graditelj i [[Slikarstvo|slikar]] Graditeljstvo je učio u Urbinu kod Luciana Laurane-Vranjanina. U početku je radio u [[Milano|Milanu]], gdje je izveo svoje glavno djelo, crkvu ''Sta Maria dele Grazie''. Prešavši u [[Rim]] razvio je svoj stil do čistih arhitektonskih oblika karakterističnih za visoku [[renesansa|renesansu]]. Za vrijeme [[Papa Julije II|pape Julija II]]. vodio je radove na dograđivanju [[Vatikan]]a, a izradio je i osnovu u obliku grčkog krsta za crkvu ''Sv. Petra''. Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su porušena i pregrađena, a izvršio je presudan uticaj na građevni stil visoke renesanse. == Život == === Urbino === Bramante je rođen pod imenom Donato d’Augnolo, Donato di Pascuccio d’Antonio ili Donato Pascuccio d’Antonio u Fermignanu, blizu Urbina. U to vrijeme, 1467, Luciano Laurana je za vojvodu Federica da Montefeltra dograđivao Palazzo Ducale, dodajući arkadno dvorište i druge renesansne arhitektonske elemente.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Arisi Rota|first=Anna Paola|date=2025|title=Città e potere nel ciclo seicentesco dei dipinti di san Siro per il Duomo di Pavia|url=https://doi.org/10.3280/sil2025-001001|journal=STORIA IN LOMBARDIA|volume=45|issue=1|pages=5–46|doi=10.3280/sil2025-001001|issn=1828-2008}}</ref> Bramanteovo arhitektonsko stvaralaštvo u velikoj mjeri zasjenilo je njegov slikarski rad. Bio je u bliskom kontaktu s umjetnicima poput Melozza da Forlìja i Piera della Francesce, koji su se interesovali za pravila perspektive i iluzionističke efekte, naročito prisutne u djelima Andrea Mantegne.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Janson|first=H. W.|last2=Busch|first2=Harald|last3=Lohse|first3=Bernd|last4=Weigert|first4=Hans|date=1965|title=Renaissance Sculpture|url=https://doi.org/10.2307/3048247|journal=The Art Bulletin|volume=47|issue=1|pages=146|doi=10.2307/3048247|issn=0004-3079}}</ref> === Milano === Oko 1474. Bramante se preselio u [[Milano]], grad s izraženom gotskom arhitektonskom tradicijom, gdje je projektovao nekoliko crkvi u novom antičkom stilu. Vojvoda Ludovico Sforza imenovao ga je svojim dvorskim [[Arhitektura|arhitektom]], počevši od 1476, što je dovelo do niza značajnih narudžbi. Među njima se ističe poznati ''trompe-l’œil'' hor crkve Santa Maria presso San Satiro (1482–1486). Zbog ograničenog prostora, Bramante je oblikovao teatralnu apsidu u plitkom reljefu, vješto kombinujući slikarsku perspektivu s rimskim arhitektonskim motivima.<ref name=":2">{{Cite book|last=Freiberg|first=Jack|title=Bramante's Tempietto, the Roman Renaissance, and the Spanish crown|date=2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-04297-1|location=New York, NY}}</ref> U sklopu crkve nalazi se i oktogonalna sakristija nadvišena kupolom. U Milanu je Bramante također izgradio tribinu crkve Santa Maria delle Grazie (1492–1499), kao i klaustre Sant’Ambrogija (1497–1498). Radio je i na drugim projektima u Paviji, uključujući doprinos projektu katedrale, gdje je izradio nacrte, kriptu i dio apside.<ref name=":0" /> Nakon što je 1499. francuska vojska protjerala Sforze iz Milana, Bramante je otišao u Rim, gdje je već bio poznat utjecajnom kardinalu Riariju. === Rim === U Rimu je Bramante ubrzo stekao priznanje kardinala Della Roverea, budućeg pape Julija II. Za Ferdinanda Aragonskog i Izabelu Kastiljsku, ili vjerovatno za samog Julija II, projektovao je jedno od najskladnijih djela renesansne arhitekture, Tempijeto (1502) u crkvi San Pietro in Montorio na brežuljku Janiculum. Iako malih dimenzija, građevina se odlikuje strogim klasičnim proporcijama i simetrijom, okružena vitkim dorskim stubovima i nadvišena kupolom. Prema kasnijoj gravuri Sebastiana Serlija, Bramante je planirao smjestiti Tempijeto unutar kolonadnog dvorišta.<ref name=":2" /> U novembru 1503. papa Julije II povjerio je Bramanteu najveći arhitektonski poduhvat 16. stoljeća u Evropi, a to je potpuna obnova [[Bazilika svetog Petra|Bazilike svetog Petra]]. U tom periodu Bramante je izradio i planove za veliko dvorište koje je povezivalo okolne zgrade, poznato kao Cortile del Belvedere. Kamen temeljac za prvi od masivnih stupova centralnog križišta položen je 17. aprila 1506. uz svečanu ceremoniju.<ref name=":1" /> Sačuvan je mali broj Bramanteovih crteža, dok se veći dio poznatih nacrta pripisuje njegovim saradnicima, što svjedoči o obimu i složenosti projekta. Njegova vizija Bazilike svetog Petra temeljila se na centralizovanom tlocrtu u obliku grčkog krsta, koji je za njega i njegovu generaciju simbolizirao savršenu harmoniju. Ovaj koncept je, međutim, znatno izmijenjen nakon njegove smrti 1514. produženjem glavnog broda. Bramante je predvidio četiri velike kapele u uglovima između transepta, svaku nadvišenu manjom kupolom oko glavne kupole iznad križišta, što je projektu davalo snažan romano-bizantijski karakter.<ref name=":1" /> Bramante je u Rimu radio i na drugim značajnim projektima. Među njegovim ranijim djelima, prije početka radova na Bazilici svetog Petra, nalazi se i klaustar crkve Santa Maria della Pace (1500–1504), u blizini Piazza Navona. == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Leon Battista Alberti]] * [[Michelangelo Buonarroti]] * [[Giorgio Vasari]] {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{stub-biog}} [[Kategorija:Rođeni 1444.]] [[Kategorija:Umrli 1514.]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] [[Kategorija:Italijanski slikari|Bramante,Donato]] [[Kategorija:Italijanski arhitekti|Bramante,Donato]] [[Kategorija:Renesansni arhitekti]] 65ys3yjsj8zp3t30bmtnb96modnd697 0 18460 3892995 3777259 2026-06-04T09:38:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892995 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Bisera Boškailo | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|1|9}} | mjesto_rođenja = Tutin, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> }} '''Bisera Boškailo'''<ref>{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/prof-dr-bisera-suljic-boskailo/|title=Prof. dr. Bisera Suljić-Boškailo}}</ref> (Tutin, 9. januara 1965.) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] novinarka i pisac. == Biografija == Rođena je u [[Tutin]]u 9. januara 1965. godine. Pohađala je osnovnu i srednju školu u rodnom gradu. Studirala je u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Mostar]]u i [[Eichstätt]]u [[Njemačka]]. Doktor je [[Filologija|filoloških]] nauka ([[Germanistika]]), i dugogodišnji je predavač [[Njemački jezik|njemačkog jezika]] i [[književnost]]i u Njemačkoj, [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i [[Srbija|Srbiji]]. Napisala je sedam romana, tri zbirke pjesama i dvije naučne monografije, te pet knjiga prevoda značajnih njemačkih autora. Dobitnik je (prve) prestižne nagrade Antun Branko Šimić za poeziju 1989. god. Za roman "Bilija" dobila je godišnju „Deretinu nagradu“ - najbolji roman u rukopisu u Srbiji za 2009, u konkurenciji između 159 romana. Na [[Filološki fakultet u Beogradu|Filološkom fakultetu u Beogradu]] 2019. obranjena je disertacija o ovom romanu kao i o ostalom njenom stvaralaštvu. Roman "Karakondžula" nagrađen je godišnjom nagradom „Bosanska riječ“ kao najbolji roman za 2013. godinu. Roman „Slika od milion dolara“, nagrađen je od strane Ministarstva za kulturu – Fondacija za izdavaštvo 2020. Roman je preveden na njemački i engleski jezik. Lektirni je pisac sa romanom "Pešter" u Sandžaku. [[Sead Mahmutefendić]] napisao o njenim djelima monografiju: "Biserino biserje. Lovkinja na snove". Prevođena je na nekoliko svjetskih jezika. Član je Društva pisaca BiH, te Društva pisaca Njemačke. Autorica je mnogobrojnih kolumni i drugih književnih, te naučnih radova. Iz naučnoistraživačkih radova koje je godinama pisala istraživajući po arhivima u Njemačkoj, [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], nastala je popularno-historiska knjiga: "Goti u Bosni. Tragom pisma Bošnjaka Hitleru". Knjiga otkriva istinu o mnogim historijskim činjenicama važnim za Bosnu i šire, koji su do samog izlaska knjige bili ili totalna nepoznanica, ili su se posve pogrešno tumačile, kao naprimjer pitanje Arijanstva u Bosni, te istovjetnosti bosančice sa gotskim, odnosno ilirsko-mesapskim pismom, o kome je pisao njemački historičar [[Teodor Moms]], dobitnik Nobelove nagrade za kjiževnost 1902. Svi njeni prevodi sa njemačkog su nagrađivani: Prevod knjige Wolfganga Borherta "Vani, pred vratima" nagrađen je od strane Fondacije za izdavaštvo Federacije BiH, kao i prevod dječije knjige Paula Maara „Sedmica puna subota“, koji je isto tako nagrađen, ako i od strane literarne organizacije „Traduki“, koje je osnovalo Savezno ministarstvo za evropska i internacionalna pitanja Austrije, Njemačke, Švicarske. Prevod zbirke pjesama njemačkog pjesnika od Michaela Krugera „Pjesme iz drvene kuće“, dobitnika Stećka za 2017. nagrađen je od strane njemačkog fonda: Deutscher Übersetzerfond – Neustart-Kultur, 2021. Godine 2021. odabrana je među deset najznačajnih prevodilaca njemačkog jezika od strane Deutscher Übersetzerfond. Udata je i majka je tri odrasla sina. == Djela == * ''Vilino kolo'', Oslobođenje, Sarajevo, 1991. * ''Goli otok'', Ljiljan, Sarajevo, 2001. * ''La Perla'', Bosanska riječ, Tuzla, 2004. * ''Pešter'', Zalihica, Sarajevo, 2005. * ''Vilino kolo i druge ljubavi'', Zalihica, Sarajevo, 2005. * ''Sedmica puna subota'', (Prevod sa njemačkog je nagrađen od strane literarnog udruženja Traduki, koje je osnovalo Savezno ministarstvo za evropska i internacionalna pitanja Austrije, Njemačke, Švicarske), Bosanska riječ, Tuzla, 2009. * ''Pešter'', (drugo izdanje) Zalihica, Sarajevo 2009. * ''Tomas Man na svojim izvorima,'' (malo izmijenjena doktorska disertacija), Zalihica, Sarajevo, 2009. * ''Bilija'', Dereta, Beograd, 2009. (Dobitnik godišnje Deretine nagrade za najbolji neobjavljeni roman za 2009.) * ''Pešter i druga djela'', El Kelimeh, * ''Karakondžula'', Bosanska riječ (Tuzla), Zoro (Zagreb), Nova knjiga“, Podgorica, 2012. * ''Karakondžula'', Bosanska riječ (Tuzla), Zoro (Zagreb), Nova knjiga“, Podgorica, 2013. (drugo nagrađeno izdanje, Nagrade Izdavača za 2013. Bosanska riječ, Tuzla.. * ''Vidljivo i nevidljivo - Das Sictbare und das Unsichtbare'' * ''Vani, pred vratima''" (prevod drame Volfganga Borherta) Bosanska riječ, Tuzla, 2017. * ''Goti u Bosni. Tragom pisma Bošnjaka Hitleru''", Bosanska riječ Tuzla, 2016/7. * ''Slika od milion dolara'', (nagrađen od strane Ministarstva BiH), Planjax, 2020. Tešanj. * Prijevodi knjiga sa bosanskog na njemački jezik: * Djerlek, Edis / Suljić-Boškailo, Bisera (2019). Sead Mahmutefendić: Placebo. Draž i užas laži / Placebo. Charme und Horror der Lügen, Engelsdorfer Verlag, Leipzig. * Suljić-Boškailo, Bisera (2020). Goti u Bosni /Die Goten in Bosnien, Amazon. * Suljić-Boškailo, Bisera (2020). Slika od milion dolara /Das Millionen-Dollar-Bild. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Tutin]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 28ty34egg1s43sqb80h0oa5rzcago49 0 18567 3893097 3628630 2026-06-04T09:52:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Halid Kadrić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1937||}} | mjesto_rođenja = [[Mala Bukovica]], [[Doboj]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Književnik | jezik = [[Bosanski jezik]] | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = {{plainlist| * [[Dugo svitanje]] * [[Kobno raspušće: užarena zemlja]] }} | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Halid Kadrić''', (rođen 1937. u Maloj Bukovici kod [[Doboj]]a), jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik. Živi u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bdp.ba/tag/halid-kadric/|title=Halid Kadrić – Bošnjačko društvo pisaca|language=bs-BA|access-date=2024-06-24}}</ref> [[Književnost]] i jezik diplomirao je na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Član je Društva pisaca u BiH. Priče su mu prevođene na [[Francuski jezik|francuski]], [[Turski jezik|turski]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Bugarski jezik|bugarski]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. == Bibliografija == * ''Izgubljeno djetinjstvo'', roman, 1969. * ''Sjećanja, priče'', 1975. * ''Ferije'', roman, Svjetlost, 1979.<ref>{{Cite book|last=Kadrić|first=Halid|url=https://www.google.it/books/edition/Ferije/wCosAgAACAAJ?hl=en|title=Ferije|date=2000|publisher=Svjetlost|isbn=978-9958-10-178-6|language=bs}}</ref> * ''Od zvona do zvona'', priče, 1985. * ''Zelene jabuke'', roman, 1986. * ''Žari tijela'', priče, 1989. * ''Nemirne priče'' (s D. Jeknićem), 1990. * ''Ptice nevještih krila'', priče, 1996. * ''Skriveni smješak'', igrokazi, 1996. * ''Igre riječima'', slikovnica, 1997. * ''Priče s pozornice'', jednočinke, 1997. * ''Raspršeno jato'', priče, 1998. * ''Mračni prolaz'', roman, 1998. * ''Drugi ljudi'', roman, 1999. * ''Nura'', drama, 1999. * ''Idi pa vidi'', pjesmice 2009 * ''Dugo svitanje'', najobimniji roman bošnjačke književnosti, 2010. * ''Kobno raspušće: užarena zemlja'', historijski roman, Bosanska riječ, 2015.<ref>{{Cite book|last=Kadrić|first=Halid|url=https://books.google.it/books/about/Kobno_raspu%C4%87e_U%C5%BEarena_zemlja.html?id=UhBGzwEACAAJ&redir_esc=y|title=Kobno raspuće: Užarena zemlja|date=2015|publisher=Bosanska riječ|language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Wikicitat|Halid Kadrić}} {{stub-bh-biog}} [[Kategorija:Rođeni 1937.|Kadrić,Halid]] [[Kategorija:Biografije, Doboj|Kadrić,Halid]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Kadrić,Halid]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3hba538id4b6pdil8wfzq3qkv6jrrg7 0 18834 3893059 3785050 2026-06-04T09:46:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893059 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa |ime = Nataša Kandić |slika = Natasa Kandic-mc.rs.jpg |redoslijed = 1. [[Inicijativa za REKOM|Koordinatorica <br> REKOM mreže pomirenja]] |vrijeme_na_vlasti = 2014– |prethodnik = |nasljednik = |redoslijed2 = 1. izvršna direktorka FHP-a |vrijeme_na_vlasti2 = 1992–2012. |prethodnik2 = ''niko (ured osnovan)'' |nasljednik2 = Sandra Orlović |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|12|16}} |mjesto_rođenja = [[Kragujevac]], [[FNR Jugoslavija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |puno_ime = |nacionalnost = |politička_stranka = |supruga = |djeca = |obrazovanje = [[Univerzitet u Beogradu]] |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Nataša Kandić''' ([[Kragujevac]], [[1946]]) jest poznati borac za [[ljudska prava]] u [[Srbija|Srbiji]], trenutna koordinatorica [[Inicijativa za REKOM|REKOM mreže pomirenja]]. Nataša Kandić je izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo iz [[Beograd]]a koji je oformila [[1992]]. To je nevladina organizacije koja istražuje ubistva, mučenja, logore i nestanke ljudi tokom sukoba na teritoriji [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Zbog prikupljanja i objavljivanja materijala o ratnim zločinima, Nataša Kandić nije bila popularna među pripadnicima i simpatizerima režima tadašnjeg šefa države [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], a sličan status ima i kod aktuelnih vlasti u Beogradu. Većina desničarskih političkih organizacija u [[Srbija|Srbiji]] je optužuje za antisrpsku politiku. Istovremeno je dobitnica niza međunarodnih priznanja – nagradu [[Human Rights Watch]] je dobila [[1993]]., a [[2003]]. američki nedjeljnik [[TIME]] uvrstio ju je na listu 36 evropskih heroja. Postala je počasna građanka [[Sarajevo|Sarajeva]] [[29. septembar|29. septembra]] [[2005]]. zbog njenog zalaganja "da se kazne svi oni koji su počinili grozni [[Genocid u Srebrenici|masakr u Srebrenici]]". Odlukom predsjednika [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] 1. septembra [[2006]]. godine odlikovana je redom danice hrvatske s likom Katarine Zrinske "za zasluge u promicanju moralnih društvenih vrednota kroz sudjelovanje u mnogim humanitarnim aktivnostima". Nataša je službenik Haškog tribunala. S režiserom Lazarom Stojanovićem ima sina. == Vanjski linkovi == *[http://www.hlc-rdc.org/ Fond za humanitarno pravo iz Beograda] *[https://web.archive.org/web/20041104224939/http://www.unmikonline.org/press/2003/mon/Sept/lmm010903.htm UN report on Nataša Kandić assaulting the elderly man] *[https://web.archive.org/web/20070302081057/http://www.kosovo.net/erpkim31aug03b.html Nataša Kandić's activism] {{Wikicitat}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1946.|Kandić, Nataša]] [[Kategorija:Srbijanski aktivisti|Kandić, Nataša]] [[Kategorija:Biografije, Kragujevac]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] e7jcy9wa9u55ocvgw7r7dsyfrcriez4 0 20719 3892825 3473804 2026-06-03T19:51:27Z NeptuneBot 126033 /* Sudije */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3892825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2002. | ostali_naslovi = 2002 FIFA 월드컵 한국/일본 <br /> 2002 FIFAワールドカップ 韓国/日本 | slika = 2002 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Južna Koreja | država2 = Japan | datumi = 31. maj - 30. juni 2002. | br_ekipa = 32 | konfederacije = 5 | stadioni = 20 | gradovi = 20 | šampion_drugo = {{NOG|BRA}} | broj = 5 | drugi_drugo = {{NOG|NJE}} | treći_drugo = {{NOG|TUR}} | četvrti_drugo = {{NOG|JKO}} | utakmice = 64 | golovi = 161 | posjećenost = 2705197 | najbolji_strijelac = {{ZD|BRA}} [[Ronaldo]] (8 golova) | najbolji_igrač = {{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]. | ažurirano = }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.''' bilo je 17. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]] a održano je u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u od 31. maja do 30. jula 2002. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] koja je u finalu rezultatom 2-0 pobijedila [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačku]].<ref name="SP 2002, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/koreajapan2002/index.html |title=SP 2002. |work=FIFA.com |access-date=6. 3. 2014 |archive-date=28. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028010558/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/koreajapan2002/index.html |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donesena je 1996. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva su bili: [[Južna Koreja]], [[Japan]] i [[Meksiko]]. U [[Zürich]]u 31. maja 1996. godine [[FIFA]] je dodijelila organizaciju [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u. To je bilo prvo svjetsko prvenstvo u historiji gdje su dvije države bili organizatori šampionata te ujedno i prvo prvenstvo koje se igralo na tlu [[Azija|Azije]]<ref name="FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |access-date=6. 3. 2014 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == [[Datoteka:2002 FIFA World Cup qualification.png|mini|desno|275px|{{legend|#000cff|Države učesnice SP 2002}} {{legend|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati}} {{legend|black|Države nisu učestvovale niti u kvalifikacijama}} {{legend|#ababab|Države nisu članice FIFA-e}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.}} Od ukupno 199 reprezentacije koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 196 ih je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]], [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] kao organizatori turnira i [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu. Ostalih 29 ekipa učešće je obezbjedilo kroz kvalifikacije. == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 32 ekipe podijeljenih u osam grupa. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa su se kvalificirali u osminu finala. Ukoliko bi dvije reprezentacija imale isti broj bodova u grupnoj fazi odlučivala bi golovna razlika. U knockout fazi ukoliko bi neka utakmica imala neriješen rezultat igrala bi se dva produžetka po 15 minuta. Ukoliko bi utakmica bila neriješena i nakon produžetaka izvodili bi se jedanaesterci. == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 2002.}} == Gradovi domaćini == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan=5|Južna Koreja |- ! [[Seul]] ! [[Daegu]] ! [[Busan]] ! [[Incheon]] ! [[Ulsan]] |- | [[Seoul World Cup Stadion]]<br />Kapacitet: '''64.677''' | [[Daegu Stadion|Daegu World Cup Stadion]]<br />Kapacitet: '''65.857''' | [[Busan Asiad Stadion]]<br />Kapacitet: '''54.534''' | [[Incheon Munhak Stadion]]<br />Kapacitet: '''50.324''' | [[Ulsan Munsu Football Stadion]]<br />Kapacitet: '''43.512''' |- | | | | | [[Datoteka:Munsu 20121110 204310 5.jpg|150px]] |- ! [[Suwon]] ! [[Gwangju]] ! [[Jeonju]] ! [[Daejeon]] ! [[Jeju Province|Jeju]] |- | [[Stadion Suwon]]<br />Kapacitet: '''43.188''' | [[Stadion Gwangju]]<br />Kapacitet: '''42.880''' | [[Stadion Jeonju]]<br />Kapacitet: '''42.477''' | [[Stadion Daejeon]]<br />Kapacitet: '''41.000''' | [[Stadion Jeju]]<br />Kapacitet: '''42.256''' |- | [[Datoteka:Glandbleu01.jpg|150px]] | | | | [[Datoteka:Jeju World Cup Stadium 2.JPG|150px]] |- !colspan="5"|<center>[[Datoteka:Stadiums of FIFA World Cup 2002.svg|500px|center]]</center> |- !colspan=5|Japan |- ! [[Yokohama]] ! [[Saitama, Saitama|Saitama]] ! [[Fukuroi, Shizuoka|Shizuoka]] ! [[Osaka]] ! [[Rifu, Miyagi|Miyagi]] |- | [[Internacionalni Stadion Yokohama]]<br />Kapacitet: '''72.370''' | [[Stadion Saitama|Saitama]]<br />Kapacitet: '''63.700''' | [[Stadion Shizuoka|Shizuoka "Ecopa" Stadion]]<br />Kapacitet: '''51.349''' | [[Stadion Nagai]]<br />Kapacitet: '''50.000''' | [[Stadion Miyagi]]<br />Kapacitet: '''49.133''' |- | [[Datoteka:NISSANSTADIUM20080608.JPG|150px]] | [[Datoteka:Saitama stadium.jpg|150px]] | [[Datoteka:Ecopa030304.jpg|150px]] | [[Datoteka:Nagai stadium20040717.jpg|150px]] | [[Datoteka:MiyagiStadiumTrackField.jpg|150px]] |- ! [[Ōita, Ōita|Ōita]] ! [[Niigata, Niigata|Niigata]] ! [[Kashima, Ibaraki|Ibaraki]] ! [[Kobe]] ! [[Sapporo, Hokkaido|Sapporo]] |- | [[Ōita Stadion]]<br />Kapacitet: '''43.000''' | [[Niigata Stadion]]<br />Kapacitet: '''42.300''' | [[Kashima Soccer Stadion]]<br />Kapacitet: '''41.800''' | [[Home's Stadion Kobe|Kobe Wing Stadion]]<br />Kapacitet: '''42.000''' | [[Sapporo Dome]]<br />Kapacitet: '''42.585''' |- | [[Datoteka:Ooita Stadium20090514.jpg|150px]] | [[Datoteka:Bigswan080628.JPG|150px]] | [[Datoteka:Kashima Stadium 1.JPG|150px]] | [[Datoteka:Inside View of Kobe Wing Stadium.jpg|150px]] | [[Datoteka:Sapporodome201108171.JPG|150px]] |}</center> == Sudije == {{col-begin-small}} {{col-2}} ;Glavni suci ;[[AFC]] *[[Lu Jun]] {{ZD|KIN}} *[[Toru Kamikawa]] {{ZD|JAP}} *[[Saad Mane]] {{ZD|KUV}} *[[Kim Young-Joo]] {{ZD|JKO}} *[[Ali Bujsaim]] {{ZD|UAE}} ;[[CAF]] *[[Coffi Codjia]] {{ZD|BEN}} *[[Gamal Al-Ghandour]] {{ZD|EGI}} *[[Mohamed Guezzaz]] {{ZD|MAR}} *[[Falla N'Doye]] {{ZD|SEN}} *[[Mourad Daami]] {{ZD|TUN}} ;[[CONCACAF]] *[[William Mattus]] {{ZD|KOS}} *[[Carlos Batres]] {{ZD|GUA}} *[[Peter Prendergast]] {{ZD|JAM}} *[[Felipe Ramos]] {{ZD|MEX}} *[[Brian Hall]] {{ZD|SAD}} ;[[CONMEBOL]] *[[Ángel Sánchez]] {{ZD|ARG}} *[[René Ortubé]] {{ZD|BOL}} *[[Carlos Eugênio Simon|Carlos Simon]] {{ZD|BRA}} *[[Óscar Ruiz]] {{ZD|KOL}} *[[Byron Moreno]] {{ZD|EKV}} *[[Ubaldo Aquino]] {{ZD|PAR}} ;[[OFC]] *[[Mark Shield]] {{ZD|AUS}} ;[[UEFA]] *[[Kim Milton Nielsen]] {{ZD|DAN}} *[[Graham Poll]] {{ZD|ENG}} *[[Gilles Veissière]] {{ZD|FRA}} *[[Markus Merk]] {{ZD|NJE}} *[[Kyros Vassaras]] {{ZD|GRČ}} *[[Pierluigi Collina]] {{ZD|ITA}} *[[Jan Wegereef]] {{ZD|NIZ}} *[[Terje Hauge]] {{ZD|NOR}} *[[Vítor Melo Pereira]] {{ZD|POR}} *[[Hugh Dallas]] {{ZD|ŠKO}} *[[Ľuboš Micheľ]] {{ZD|SLK}} *[[Antonio López Nieto]] {{ZD|ŠPA}} *[[Anders Frisk]] {{ZD|ŠVE}} *[[Urs Meier]] {{ZD|ŠVI}} {{col-2}} ;Sudije asistenti (linijski suci) ;[[AFC]] *Komaleeswaran Sankar {{ZD|IND}} *Awni Hassaouneh {{ZD|JOR}} *Haidar Koleit {{ZD|LIB|1977}} *Mat Lazim Awang Hamat {{ZD|MALE}} *Mohamed Saeed {{ZD|MALD}} *Ali Al-Traifi {{ZD|SAU}} *Visva Krishnan {{ZD|SIN}} ;[[CAF]] *Wagih Farag {{ZD|EGI}} *Dramane Dante {{ZD|MALI}} *Taoufik Adjengui {{ZD|TUN}} *Ali Tomusange {{ZD|UGA}} *Brighton Mudzamiri {{ZD|ZIM}} ;[[CONCACAF]] *Héctor Vergara {{ZD|KAN}} *Vladimir Fernández {{ZD|SAL}} *Curtis Charles {{ZD|ATG}} *Michael Ragoonath {{ZD|TRI}} ;[[CONMEBOL]] *Jorge Rattalino {{ZD|ARG}} *Jorge Oliveira {{ZD|BRA}} *Bomer Fierro {{ZD|EKV}} *Miguel Giacomuzzi {{ZD|PAR}} ;[[OFC]] *Paul Smith {{ZD|NZL}} *Elise Doriri {{ZD|VAN}} ;[[UEFA]] *Egon Bereuter {{ZD|AUT}} *Yuri Dupanov {{ZD|BJE}} *Roland Van Nylen {{ZD|BEL}} *Evzen Amler {{ZD|ČEŠ}} *Jens Larsen {{ZD|DAN}} *Philip Sharp {{ZD|ENG}} *Frédéric Arnault {{ZD|FRA}} *Heiner Müller {{ZD|NJE}} *Ferenc Székely {{ZD|MAĐ}} *Jaap Pool {{ZD|NIZ}} *Maciej Wierzbowski {{ZD|POLJ}} *Carlos Matos {{ZD|POR}} *Igor Šramka {{ZD|SLK}} *Leif Lindberg {{ZD|ŠVE}} {{col-end}} == Nosioci == {| class="wikitable plainlist" style="width:70em;" |- ! style="width: 25%;" | Šešir A ! style="width: 25%;" | Šešir B ! style="width: 25%;" | Šešir C ! style="width: 25%;" | Šešir D |- style="vertical-align: top;" | * {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] * {{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] * {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] (Prvak iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]) * {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] * {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] * {{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] (domaćin) * {{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] (domaćin) * {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] | * {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] * {{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] * {{ZD|DAN}} [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] * {{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] * {{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] * {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] * {{ZD|POR}} [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] * {{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] * {{ZD|SLO}} [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] * {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] * {{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] | * {{ZD|KIN}} [[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]] * {{ZD|EKV}} [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]] * {{ZD|PAR|1990}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] * {{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] * {{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] | * {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] * {{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] * {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] * {{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] * {{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]] * {{ZD|JAR}} [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] * {{ZD|TUN}} [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] * {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] |} == Rezultati == === Grupna faza === {{legend|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[31. maj]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A#Francuska - Senegal|0–1]]'''||'''{{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]]'''||<small>[[Stadion Seul]], [[Seul]]</small> |- |<small>[[1. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] {{ZD|URU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A#Urugvaj - Danska|1–2]]'''||'''{{ZD|DAN}} [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]'''||<small>[[Stadion Muncu Cup]], [[Ulsan]]</small> |- |<small>[[6. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] {{ZD|DAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A#Danska - Senegal|1–1]]'''||'''{{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]]'''||<small>[[Stadion Daegu]], [[Daegu]]</small> |- |<small>[[6. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A#Francuska - Urugvaj|0–0]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]'''||<small>[[Stadion Busan Asiad]], [[Busan]]</small> |- |<small>[[11. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] {{ZD|DAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A#Danska - Francuska|2–0]]'''||'''{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''||<small>[[Stadion Incheon Munhak]], [[Incheon]]</small> |- |<small>[[11. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]] {{ZD|SEN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa A#Senegal - Urugvaj|3–3]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]'''||<small>[[Stadion Suwon]], [[Suwon]]</small> |} ==== Grupa B ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[2. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] {{ZD|PAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B#Paragvaj - Južnoafrička Republika|2–2]]'''||'''{{ZD|JAR}} [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]'''||<small>[[Stadion Busan Asiad]], [[Busan]]</small> |- |<small>[[2. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B#Španija - Slovenija|3–1]]'''||'''{{ZD|SLO}} [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''||<small>[[Stadion Guus Hiddink]], [[Gwangju]]</small> |- |<small>[[7. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B#Španija - Paragvaj|3–1]]'''||'''{{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]'''||<small>[[Stadion Jeonju]], [[Jeonju]]</small> |- |<small>[[8. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] {{ZD|JAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B#Južnoafrička Republika - Slovenija|1–0]]'''||'''{{ZD|SLO}} [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''||<small>[[Stadion Daegu]], [[Daegu]]</small> |- |<small>[[12. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] {{ZD|JAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B#Južnoafrička Republika - Španija|2–3]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''||<small>[[Stadion Daejeon]], [[Daejeon]]</small> |- |<small>[[12. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{ZD|SLO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa B#Slovenija - Paragvaj|1–3]]'''||'''{{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]'''||<small>[[Stadion Jeju]], [[Seogwipo]]</small> |} ==== Grupa C ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[3. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C#Brazil - Turska|2–1]]'''||'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''||<small>[[Stadion Ulsan Munsu]], [[Ulsan]]</small> |- |<small>[[4. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]] {{ZD|KIN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C#Kina - Kostarika|0–2]]'''||'''{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]'''||<small>[[Stadion Guus Hiddink]], [[Gwangju]]</small> |- |<small>[[8. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C#Brazil - Kina|4–0]]'''||'''{{ZD|KIN}} [[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]]'''||<small>[[Stadion Jeju]], [[Seogwipo]]</small> |- |<small>[[9. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{ZD|KOS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C#Kostarika - Turska|1–1]]'''||'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''||<small>[[Stadion Incheon Munhak]], [[Incheon]]</small> |- |<small>[[13. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{ZD|KOS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C#Kostarika - Brazil|2–5]]'''||'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''||<small>[[Stadion Suwon]], [[Suwon]]</small> |- |<small>[[13. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] {{ZD|TUR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa C#Turska - Kina|3–0]]'''||'''{{ZD|KIN}} [[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]]'''||<small>[[Stadion Seul]], [[Seul]]</small> |} ==== Grupa D ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[4. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D#Južna Koreja - Poljska|2–0]]'''||'''{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]'''||<small>[[Stadion Busan Asiad]], [[Busan]]</small> |- |<small>[[5. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{ZD|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D#Sjedinjene Američke Države - Portugal|3–2]]'''||'''{{ZD|POR}} [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]'''||<small>[[Stadion Suwon]], [[Suwon]]</small> |- |<small>[[10. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D#Južna Koreja - Sjedinjene Američke Države|1-1]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]'''||<small>[[Stadion Daegu]],[[Daegu]]</small> |- |<small>[[10. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] {{ZD|POR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D#Portugal - Poljska|4-0]]'''||'''{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]'''||<small>[[Stadion Jeonju]], [[Jeonju]]</small> |- |<small>[[14. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] {{ZD|POR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D#Portugal - Južna Koreja|0-1]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''||<small>[[Stadion Incheon Munhak]],[[Incheon]]</small> |- |<small>[[14. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa D#Poljska - Sjedinjene Američke Države|3-1]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]'''||<small>[[Stadion Daejeon]], [[Daejeon]]</small> |} ==== Grupa E ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[1. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E#Irska - Kamerun|1–1]]'''||'''{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]'''||<small>[[Stadion Niigata]], [[Niigata, Niigata|Niigata]]</small> |- |<small>[[1. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E#Njemačka - Saudijska Arabija|8–0]]'''||'''{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]'''||<small>[[Sapporo Dome]], [[Sapporo]]</small> |- |<small>[[5. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E#Njemačka - Irska|1–1]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]'''||<small>[[Stadion Kashima Soccer]], [[Ibaraki, Ibaraki|Ibaraki]]</small> |- |<small>[[6. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E#Kamerun - Saudijska Arabija|1–0]]'''||'''{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]'''||<small>[[Stadion Saitama]], [[Saitama, Saitama|Saitama]]</small> |- |<small>[[11. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E#Kamerun - Njemačka|0–2]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''||<small>[[Stadion Shizuoka|Ecopa]], [[Shizuoka, Shizuoka|Shizuoka]]</small> |- |<small>[[11. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa E#Saudijska Arabija - Irska|0–3]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]'''||<small>[[Internacionalni Stadion Yokohama]], [[Yokohama]]</small> |} ==== Grupa F ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[2. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F#Argentina - Nigerija|1–0]]'''||'''{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]'''||<small>[[Stadion Kashima Soccer]], [[Ibaraki, Ibaraki|Ibaraki]]</small> |- |<small>[[2. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F#Engleska - Švedska|1–1]]'''||'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''||<small>[[Stadion Saitama]], [[Saitama, Saitama|Saitama]]</small> |- |<small>[[7. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F#Švedska - Nigerija|2–1]]'''||'''{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]'''||<small>[[Stadion Wing]], [[Kobe]]</small> |- |<small>[[7. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F#Argentina - Engleska|0–1]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''||<small>[[Sapporo Dome]], [[Sapporo]]</small> |- |<small>[[12. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F#Švedska - Argentina|1–1]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''||<small>[[Stadion Miyagi]], [[Miyagi prefektura|Miyagi]]</small> |- |<small>[[12. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] {{ZD|NIG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa F#Nigerija - Engleska|0–0]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''||<small>[[Stadion Nagai]], [[Osaka]]</small> |} ==== Grupa G ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[3. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] {{ZD|HRV}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G#Hrvatska - Meksiko|0–1]]'''||'''{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]'''||<small>[[Stadion Denka Big Swan]], [[Niigata, Niigata|Niigata]]</small> |- |<small>[[3. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G#Italija - Ekvador|2–0]]'''||'''{{ZD|EKV}} [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]'''||<small>[[Sapporo Dome]], [[Sapporo]]</small> |- |<small>[[8. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G#Italija - Hrvatska|1–2]]'''||'''{{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''||<small>[[Stadion Kashima Soccer]], [[Ibaraki, Ibaraki|Ibaraki]]</small> |- |<small>[[9. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G#Meksiko - Ekvador|2–1]]'''||'''{{ZD|EKV}} [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]'''||<small>[[Stadion Miyagi]], [[Miyagi prefektura|Miyagi]]</small> |- |<small>[[13. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G#Meksiko - Italija|1–1]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''||<small>[[Ōita Bank Dome]], [[Oita, Oita|Oita]]</small> |- |<small>[[13. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]] {{ZD|EKV}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa G#Ekvador - Hrvatska|1–0]]'''||'''{{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''||<small>[[Internacionalni Stadion Yokohama]], [[Yokohama]]</small> |} ==== Grupa H ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[4. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] {{ZD|JAP}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H#Japan - Belgija|2–2]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]'''||<small>[[Stadion Saitama]], [[Saitama, Saitama|Saitama]]</small> |- |<small>[[5. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] {{ZD|RUS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H#Rusija - Tunis|2–0]]'''||'''{{ZD|TUN}} [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]'''||<small>[[Stadion Kobe Wing]], [[Kobe]]</small> |- |<small>[[9. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] {{ZD|JAP}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H#Japan - Rusija|1–0]]'''||'''{{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''||<small>[[Internacinalni stadion Yokohama]], [[Yokohama]]</small> |- |<small>[[10. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{ZD|TUN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H#Tunis - Belgija|1–1]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]'''||<small>[[Oita Bank Dome]], [[Oita, Oita|Oita]]</small> |- |<small>[[14. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{ZD|TUN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H#Tunis - Japan|0–2]]'''||'''{{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]]'''||<small>[[Stadion Nagai]], [[Osaka]]</small> |- |<small>[[14. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - grupa H#Belgija - Rusija|3–2]]'''||'''{{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''||<small>[[Stadion Shizuoka|Shizuoka Ecopa]], [[Fukuroi, Shizuoka]]</small> |} === Nokaut faza === {{Osmina finala sa trećim mjestom |15 juni – [[Stadion Jeju]], [[Seogwipo]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]|'''1'''|{{ZD|PAR|1990}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]|0 |17 juni – [[Stadion Jeonju]], [[Jeonju]]|{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]|0|'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]'''|'''2''' |16 juni – [[Stadion Suwon]], [[Suwon]]|'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' <small>(pen.)</small>|'''1 (3)'''|{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]|1 (2) |18 juni – [[Stadion Daejeon]], [[Daejeon]]|'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]''' <small>(produžeci)</small>|'''2'''|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]|1 |15 juni – [[Stadion Niigata]], [[Niigata, Niigata|Niigata]]|{{ZD|DAN}} [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]|0|'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''|'''3''' |17 juni – [[Stadion Wing]], [[Kobe]]|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|'''2'''|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|0 |16 juni – [[Ōita Bank Dome]], [[Oita, Oita|Oita]]|{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]|1|'''{{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]]''' <small>(produžeci)</small>|'''2''' |18 juni – [[Stadion Miyagi]], [[Miyagi prefektura|Miyagi]]|{{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]]|0|'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''|'''1''' |21 juni – [[Stadion Muncu Cup]], [[Ulsan]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''|'''1'''|{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]|0 |22 juni – [[Stadion Guus Hiddink|Stadion G. Hiddink]], [[Gwangju]]|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]|0 (3)|'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]''' <small>(pen.)</small>|'''0 (5)''' |21 juni – [[Stadion Shizuoka|Shizuoka Ecopa]], [[Shizuoka]]|{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]|1|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|'''2''' |22 juni – [[Stadion Nagai]], [[Osaka]]|{{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]]|0|'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''|'''1''' |25 juni – [[Stadion Seul]], [[Seul]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''|'''1'''|{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]|0 |26 juni – [[Stadion Saitama]], [[Saitama, Saitama|Saitama]]|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|'''1'''|{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]|0 |30 juni – [[Internacionalni Stadion Yokohama]], [[Yokohama]]|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]|0|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|'''2''' |29 juni – [[Stadion Daegu]],[[Daegu]]|{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]|2|'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''|'''3''' }} ==== Osmina finala ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[15. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Njemačka - Paragvaj|1–0]]'''||'''{{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]'''||<small>[[Stadion Jeju]], [[Seogwipo]]</small> |- |<small>[[15. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] {{ZD|DAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Danska - Engleska|0–3]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''||<small>[[Stadion Niigata]], [[Niigata, Niigata|Niigata]]</small> |- |<small>[[16. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Švedska - Senegal|1–2]]'''||'''{{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]]'''||<small>[[Ōita Bank Dome]], [[Oita, Oita|Oita]]</small> |- |<small>[[16. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Španija - Irska|1–1 <br /><small>(3-2 pen.)</small>]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]'''||<small>[[Stadion Suwon]], [[Suwon]]</small> |- |<small>[[17. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Meksiko - Sjedinjene Američke Države|0-2]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]'''||<small>[[Stadion Jeonju]], [[Jeonju]]</small> |- |<small>[[17. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Brazil - Belgija|2-0]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]'''||<small>[[Stadion Kobe Wing]], [[Kobe]]</small> |- |<small>[[18. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] {{ZD|JAP}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Japan - Turska|0-1]]'''||'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''||<small>[[Stadion Miyagi]], [[Rifu, Miyagi|Rifu]]</small> |- |<small>[[18. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Južna Koreja - Italija|2-1]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''||<small>[[Stadion Daejeon]], [[Daejeon]]</small> |} ==== Četvrtfinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[21. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Engleska - Brazil|1–2]]'''||'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''||<small>[[Stadion Shizuoka|Ecopa]], [[Fukuroi, Shizuoka|Shizuoka]]</small> |- |<small>[[21. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Njemačka - Sjedinjene Američke Države|1–0]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]'''||<small>[[Stadion Ulsan Munsu]], [[Ulsan]]</small> |- |<small>[[22. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Španija - Južna Koreja|0–0 <br /><small>(3-5 pen.)</small>]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''||<small>[[Stadion Guus Hiddink]], [[Gwangju]]</small> |- |<small>[[22. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]] {{ZD|SEN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Senegal - Turska|0–1]]'''||'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''||<small>[[Stadion Nagai]], [[Osaka]]</small> |} ==== Polufinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[25. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Njemačka - Južna Koreja|1–0]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''||<small>[[Stadion Seul]], [[Seul]]</small> |- |<small>[[26. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Brazil - Turska|1–0]]'''||'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''||<small>[[Stadion Saitama]], [[Saitama, Saitama|Saitama]]</small> |} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[29. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Južna Koreja - Turska|2–3]]'''||'''{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]'''||<small>[[Stadion Daegu]], [[Daegu]]</small> |} ==== Finale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[30. juni]] [[2002]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 - Knockout faza#Njemačka - Brazil|0–2]]'''||'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''||<small>[[Internacionalni stadion Yokohama]], [[Yokohama]]</small> |} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 2002.}} === Tabela === [[Datoteka:2002 world cup.png|mini|desno|500px|Zemlje učesnice SP 2002. i njihove pozicije]] {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Svjetsko prvenstvo 2002.'''<ref name="SP 2002, thesoccerworldcups.com">{{cite web |url=http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/2002_final_standings.php |title=SP 2002. |work=The Soccerworldcups.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na svjetskom prvenstvu}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} |- |- bgcolor="gold" | 1 |align=left|{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]||7||7||0||0||18||4||+14 |- |- bgcolor="silver" | 2 |align=left|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||7||5||1||1||14||3||+11 |- |- bgcolor="bronze" | <span style="color:#FFFFFF;">3</span> |align=left|{{ZD|TUR}} [[Nogometna reprezentacija Turske|<span style="color:#FFFFFF;">Turska</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">4</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">10</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||<span style="color:#FFFFFF;">+4</span> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 4 |align=left|{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||7||3||2||2||8||6||+2 |- | 5 |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]||5||3||2||0||10||5||+5 |- | 6 |align=left|{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]||5||2||2||1||6||3||+3 |- | 7 |align=left|{{ZD|SEN}} [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]]||5||2||2||1||7||6||+1 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 8 |align=left|{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]||5||2||1||2||7||7||0 |- | 9 |align=left|{{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]||4||2||1||1||5||3||+2 |- | 10 |align=left|{{ZD|DAN}} [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]||4||2||1||1||5||5||0 |- | 11 |align=left|{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]||4||2||1||1||4||4||0 |- | 12 |align=left|{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]||4||1||3||0||6||3||+3 |- | 13 |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||4||1||2||1||5||5||0 |- | 14 |align=left|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]||4||1||2||1||6||7||-1 |- | 15 |align=left|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]||4||1||1||2||5||5||0 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 16 |align=left|{{ZD|PAR|1990}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]||4||1||1||2||6||7||-1 |- | 17 |align=left|{{ZD|JAR}} [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]||3||1||1||1||5||5||0 |- | 18 |align=left|{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||3||1||1||1||2||2||0 |- | 19 |align=left|{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]||3||1||1||1||5||6||-1 |- | 20 |align=left|{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]||3||1||1||1||2||3||-1 |- | 21 |align=left|{{ZD|POR}} [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]||3||1||0||2||6||4||+2 |- | 22 |align=left|{{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||3||1||0||2||4||4||0 |- | 23 |align=left|{{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]||3||1||0||2||2||3||-1 |- | 24 |align=left|{{ZD|EKV}} [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]]||3||1||0||2||2||4||-2 |- | 25 |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]||3||1||0||2||3||7||-4 |- | 26 |align=left|{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]||3||0||2||1||4||5||-1 |- | 27 |align=left|{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||3||0||1||2||1||3||-2 |- | 28 |align=left|{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||3||0||1||2||0||3||-3 |- | 29 |align=left|{{ZD|TUN}} [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]||3||0||1||2||1||5||-4 |- | 30 |align=left|{{ZD|SLO}} [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]||3||0||0||3||2||7||-5 |- | 31 |align=left|{{ZD|KIN}} [[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]]||3||0||0||3||0||9||-9 |- | 32 |align=left|{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]||3||0||0||3||0||12||-12 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2002}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/2002full.html SP 2002. na RSSSF.com] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/2002_world_cup.php SP 2002.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. - Grupe}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2002]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Japanu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Južnoj Koreji]] [[Kategorija:2002. u Japanu]] [[Kategorija:2002. u Južnoj Koreji]] [[Kategorija:2002. u nogometu]] il944hn7b0i6jhv47183am0tzsbp4ic 0 20721 3892826 3820907 2026-06-03T19:51:32Z NeptuneBot 126033 /* Sudije */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1998. | ostali_naslovi = Coupe du Monde – France 98 | slika = 1998 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Francuska | datumi = 10. juni – 12. juli | br_ekipa = 32 | konfederacije = 5 | stadioni = 10 | gradovi = 10 | šampion_drugo = {{NOG|FRA}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|BRA}} | treći_drugo = {{NOG|HRV}} | četvrti_drugo = {{NOG|HOL}} | utakmice = 64 | golovi = 171 | posjećenost = 2785100 | najbolji_strijelac = {{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] (6 golova) | najbolji_igrač = {{ZD|BRA}} [[Ronaldo]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]. | ažurirano = }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.''' bilo je 16. [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]], koje je održano u [[Francuska|Francuskoj]] od 10. juna do 12. jula. Titulu prvaka osvojila je reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]], koja je u finalu rezultatom 3–0 pobijedila [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]].<ref name="SP 1998, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/france1998/index.html |title=SP 1998. |work=FIFA.com |access-date=2. 3. 2014 |archive-date=7. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141007131359/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/france1998/index.html |url-status=dead }}</ref> Zvanična lopta bila je [[Adidas Tricolore]]. == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donesena je u julu 1992. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su: [[Francuska]], [[Maroko]] i [[Švicarska]]. U [[Zürich]]u 1. jula 1992. [[FIFA]] je dodijelila organizaciju Francuskoj. Švicarska nije bila ispunila potrebne zahtjeve, pa zbog toga nije bila uključena u glasanje.<ref name="FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=2. 3. 2014 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultati: #'''{{ZID|Francuska}}''' – 12 glasova, #<s>{{ZID|Maroko}}</s> 7 glasova, #<s>{{ZID|Švicarska}}</s> – zbog neispunjavanja FIFA-inih zahtjeva nije uključena u glasanje. == Kvalifikacije == [[Datoteka:1998 world cup qualification.png|mini|desno|275px|<small>{{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1998}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale niti u kvalifikacijama}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e}}</small>]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.}} Od 174 reprezentacije, koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu, 172 učestvovale su u kvalifikacijama za završni turnir, dok su [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] kao aktuelni prvak imali osigurano učešće. Ostalih 30 ekipa učešće je izborilo kroz kvalifikacije. == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 32 ekipe podijeljenih u osam grupa. Pobjednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u osminu finala. Ako bi dvije reprezentacija imale isti broj bodova u grupnoj fazi, odlučivala je gol-razlika. U nokaut-fazi. ako bi neka utakmica imala neriješen rezultat, igrala bi se dva [[produžeci|produžetka]] po 15 minuta. Ako bi utakmica bila neriješena i nakon produžetaka, izvodili bi se [[jedanaesterac|jedanaesterci]]. == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1998.}} == Gradovi domaćini == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Saint-Denis]] ! [[Marseille]] ! [[Paris]] ! [[Lyon]] |- | [[Stade de France]] | [[Stade Vélodrome]] | [[Parc des Princes]] | [[Stade Gerland|Stade de Gerland]] |- | <small>{{Coord|48|55|28|N|2|21|36|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade de France}}</small> | <small>{{Coord|43|16|11|N|5|23|45|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade Vélodrome}}</small> | <small>{{Coord|48|50|29|N|2|15|11|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Parc des Princes}}</small> | <small>{{Coord|45|43|26|N|4|49|56|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade Gerland}}</small> |- | Kapacitet: '''80.000''' | Kapacitet: '''60.000''' | Kapacitet: '''48.875''' | Kapacitet: '''44.000''' |- | [[Datoteka:Finale Coupe de France 2010-2011 (Lille LOSC vs Paris SG PSG).jpg|200px]] | [[Datoteka:Vue du virage Depé.jpg|200px]] | [[Datoteka:Paris-Parc-des-Princes.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade-Gerland-RWC2007.JPG|200px]] |- ! [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]] | colspan="3" rowspan="10"|<center> {{Lokacijska karta+|Francuska|float=none|width=500|caption=<center>Gradovi organizatori SP 1998.</center>|places= {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.924444|long=2.36|label='''[[Saint-Denis]]'''}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.269722|long=5.395833|label=[[Marseille]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=48.841389|long=2.253056|label=[[Paris]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=50.43285|long=2.814853|label='''[[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]'''}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.723889|long=4.832222|label=[[Lyon]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=47.255631|long=-1.525375|label=[[Nantes]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.583314|long=1.434047|label=[[Toulouse]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.460767|long=4.390117|label='''[[Saint-Étienne]]'''|pozicija=bottom}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=44.829167|long=-0.597778|label=[[Bordeaux]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|lat=43.622181|long=3.812022|label=[[Montpellier]]}} }}</center> |- | [[Stade Félix Bollaert]] |- | <small>{{Coord|50|25|58.26|N|2|48|53.47|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade Félix Bollaert}}</small> |- | Kapacitet: '''41.300''' |- | [[Datoteka:Stade Felix-Bollaert.jpg|200px]] |- ! [[Nantes]] |- | [[Stade de la Beaujoire]] |- | <small>{{Coord|47|15|20.27|N|1|31|31.35|W|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade de la Beaujoire}}</small> |- | Kapacitet: '''39.500''' |- | [[Datoteka:Stade de la Beaujoire.jpg|200px]] |- ! [[Toulouse]] ! [[Saint-Étienne]] ! [[Bordeaux]] ! [[Montpellier]] |- | [[Stadion Municipal|Stadion de Toulouse]] | [[Stade Geoffroy-Guichard]] | [[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | [[Stade de la Mosson]] |- | <small>{{Coord|43|34|59.93|N|1|26|2.57|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stadion de Toulouse}}</small> | <small>{{Coord|45|27|38.76|N|4|23|24.42|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade Geoffroy-Guichard}}</small> | <small>{{Coord|44|49|45|N|0|35|52|W|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Parc Lescure}}</small> | <small>{{Coord|43|37|19.85|N|3|48|43.28|E|region:FR_type:landmark|display=inline|name=Stade de la Mosson}}</small> |- | Kapacitet: '''37.000''' | Kapacitet: '''36.000''' | Kapacitet: '''35.200''' | Kapacitet: '''34.000''' |- | [[Datoteka:Stadium de Toulouse.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade-GeoffroyGuichard-RWC2007.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stade Chaban-Delmas.jpg|200px]] | [[Datoteka:Australie-Fidji.4.JPG|200px]] |} </center> == Sudije == {{col-begin}} {{col-3}} ;[[CAF]] (5) * {{ZD|MAR}} [[Said Belqola]] * {{ZD|EGI}} [[Gamal Al-Ghandour]] * {{ZD|NGR}} [[Lucien Bouchardeau]] * {{ZD|MAUS}} [[Lim Kee Chong]] * {{ZD|JAR}} [[Ian McLeod (referee)|Ian McLeod]] ;[[AFC]] (4) * {{ZD|JAR}} [[Abdul Rahman Al-Zeid]] * {{ZD|UAE}} [[Ali Bujsaim]] * {{ZD|JAP}} [[Masayoshi Okada]] * {{ZD|TAJ}} [[Pirom Un-Prasert]] {{col-3}} ;[[UEFA]] (15) * {{ZD|FRA}} [[Marc Batta]] * {{ZD|AUT}} [[Günter Benkö]] * {{ZD|ITA}} [[Pierluigi Collina]] * {{ZD|ŠKO}} [[Hugh Dallas]] * {{ZD|ENG}} [[Paul Durkin]] * {{ZD|ŠPA}} [[José Garcia Aranda]] * {{ZD|NJE}} [[Bernd Heynemann]] * {{ZD|RUS}} [[Nikolai Levnikov]] * {{ZD|ŠVI}} [[Urs Meier]] * {{ZD|POR}} [[Vítor Melo Pereira]] * {{ZD|DAN}} [[Kim Milton Nielsen]] * {{ZD|NOR}} [[Rune Pedersen (referee)|Rune Pedersen]] * {{ZD|MAĐ}} [[László Vágner]] * {{ZD|NIZ}} [[Mario van der Ende]] * {{ZD|POLJ}} [[Ryszard Wójcik]] {{col-3}} ;[[CONCACAF]] (3) * {{ZD|SAD}} [[Esfandiar Baharmast]] * {{ZD|MEX}} [[Arturo Brizio Carter]] * {{ZD|TRI}} [[Ramesh Ramdhan]] ;[[OFC]] (1) * {{ZD|AUS}} [[Edward Lennie]] ;[[CONMEBOL]] (6) * {{ZD|ARG}} [[Javier Castrilli]] * {{ZD|PAR}} [[Epifanio González]] * {{ZD|BRA}} [[Márcio Rezende de Freitas]] * {{ZD|ČIL}} [[Mario Sanchez Yanten]] * {{ZD|PER}} [[Alberto Tejada]] * {{ZD|KOL}} [[John Toro Rendón]] {{col-end}} == Nosioci == {| class="wikitable plainlist" style="width:70em;" |- ! style="width: 25%;" | Šešir A ! style="width: 25%;" | Šešir B ! style="width: 25%;" | Šešir C ! style="width: 25%;" | Šešir D |- style="vertical-align: top;" | * {{NOG|ARG}} * {{NOG|BRA}} (prvak iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]) * {{NOG|FRA}} (domaćin) * {{NOG|NJE}} * {{NOG|ITA}} * {{NOG|HOL}} * {{NOG|RUM}} * {{NOG|ŠPA}} | * {{NOG|AUT}} * {{NOG|BEL}} * {{NOG|BUG}} * {{NOG|HRV}} * {{NOG|DAN}} * {{NOG|ENG}} * {{NOG|NOR}} * {{NOG|ŠKO}} * {{NOG|SRJ}} | * {{NOG|ČIL}} * {{NOG|KOL}} * {{NOG|IRN}} * {{NOG|JAP}} * {{NOG|JKO}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|SAU}} | * {{NOG|KAM}} * {{NOG|JAM}} * {{NOG|MEX}} * {{NOG|MAR}} * {{NOG|NGA}} * {{NOG|JAR}} * {{NOG|TUN}} * {{NOG|SAD}} |} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>10. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A#Brazil - Škotska|2–1]]'''||'''{{NOG|ŠKO}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |- |<small>10. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|MAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A#Maroko - Norveška|2–2]]'''||'''{{NOG|NOR}}'''||<small>[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]</small> |- |<small>16. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ŠKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A#Škotska - Norveška|1–1]]'''||'''{{NOG|NOR}}'''||<small>[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]]</small> |- |<small>16. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A#Brazil - Maroko|3–0]]'''||'''{{NOG|MAR}}'''||<small>[[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]]</small> |- |<small>23. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A#Brazil - Norveška|1–2]]'''||'''{{NOG|NOR}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>23. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ŠKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa A#Škotska - Maroko|0–3]]'''||'''{{NOG|MAR}}'''||<small>[[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]</small> |} ==== Grupa B ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>11. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B#Italija - Čile|2–2]]'''||'''{{NOG|ČIL}}'''||<small>[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]]</small> |- |<small>11. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B#Kamerun - Austrija|1–1]]'''||'''{{NOG|AUT}}'''||<small>[[Stade de Toulouse]], [[Toulouse]]</small> |- |<small>17. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ČIL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B#Čile - Austrija|1–1]]'''||'''{{NOG|AUT}}'''||<small>[[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]</small> |- |<small>17. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B#Italija - Kamerun|3–0]]'''||'''{{NOG|KAM}}'''||<small>[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]</small> |- |<small>23. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B#Italija - Austrija|2–1]]'''||'''{{NOG|AUT}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |- |<small>23. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ČIL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa B#Čile - Kamerun|1–1]]'''||'''{{NOG|KAM}}'''||<small>[[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]]</small> |} ==== Grupa C ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>12. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|SAU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C#Saudijska Arabija - Danska|0–1]]'''||'''{{NOG|DAN}}'''||<small>[[Stade Félix Bollaert]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]</small> |- |<small>12. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C#Francuska - Južnoafrička Republika|3–0]]'''||'''{{NOG|JAR}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>18. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|JAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C#Južnoafrička Republika - Danska|1–1]]'''||'''{{NOG|DAN}}'''||<small>[[Stade de Toulouse]], [[Toulouse]]</small> |- |<small>18. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C#Francuska - Saudijska Arabija|4–0]]'''||'''{{NOG|SAU}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |- |<small>24. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C#Francuska - Danska|2–1]]'''||'''{{NOG|DAN}}'''||<small>[[Stade Gerland]], [[Lyon]]</small> |- |<small>24. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|JAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa C#Južnoafrička Republika - Saudijska Arabija|2–2]]'''||'''{{NOG|SAU}}'''||<small>[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]]</small> |} ==== Grupa D ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>12. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|PAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D#Paragvaj - Bugarska|0–0]]'''||'''{{NOG|BUG}}'''||<small>[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]</small> |- |<small>13. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D#Španija - Nigerija|2–3]]'''||'''{{NOG|NGA}}'''||<small>[[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]]</small> |- |<small>19. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NGA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D#Nigerija - Bugarska|1–0]]'''||'''{{NOG|BUG}}'''||<small>[[Parc des Princes]], [[Paris]]</small> |- |<small>19. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D#Španija - Paragvaj|0–0]]'''||'''{{NOG|PAR}}'''||<small>[[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]</small> |- |<small>24. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NGA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D#Nigerija - Paragvaj|1–3]]'''||'''{{NOG|PAR}}'''||<small>[[Stadion Municipal|Stade de Toulouse]], [[Toulouse]]</small> |- |<small>24. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa D#Španija - Bugarska|6–1]]'''||'''{{NOG|BUG}}'''||<small>[[Stade Félix-Bollaert]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]</small> |} ==== Grupa E ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>13. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E#Južna Koreja - Meksiko|1–3]]'''||'''{{NOG|MEX}}'''||<small>[[Stade de Gerland]], [[Lyon]]</small> |- |<small>13. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|HOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E#Holandija - Belgija|0–0]]'''||'''{{NOG|BEL}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |- |<small>20. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E#Belgija - Meksiko|2–2]]'''||'''{{NOG|MEX}}'''||<small>[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]]</small> |- |<small>20. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|HOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E#Holandija - Južna Koreja|5–0]]'''||'''{{NOG|JKO}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>25. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|HOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E#Holandija - Meksiko|2–2]]'''||'''{{NOG|MEX}}'''||<small>[[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]</small> |- |<small>25. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa E#Belgija - Južna Koreja|1–1]]'''||'''{{NOG|JKO}}'''||<small>[[Parc des Princes]], [[Paris]]</small> |} ==== Grupa F ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>14. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|SRJ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F#Savezna Republika Jugoslavija - Iran|1–0]]'''||'''{{NOG|IRN}}'''||<small>[[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]</small> |- |<small>15. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F#Njemačka - Sjedinjene Američke Države|2–0]]'''||'''{{NOG|SAD}}'''||<small>[[Parc des Princes]], [[Paris]]</small> |- |<small>21. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F#Njemačka - Savezna Republika Jugoslavija|2–2]]'''||'''{{NOG|SRJ}}'''||<small>[[Stade Félix-Bollaert]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]</small> |- |<small>21. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F#Sjedinjene Američke Države - Iran|1–2]]'''||'''{{NOG|IRN}}'''||<small>[[Stade de Gerland]], [[Lyon]]</small> |- |<small>25. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F#Sjedinjene Američke Države - Savezna Republika Jugoslavija|0–1]]'''||'''{{NOG|SRJ}}'''||<small>[[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]]</small> |- |<small>25. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa F#Njemačka - Iran|2–0]]'''||'''{{NOG|IRN}}'''||<small>[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]</small> |} ==== Grupa G ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>15. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G#Engleska - Tunis|2–0]]'''||'''{{NOG|TUN}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>15. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G#Rumunija - Kolumbija|1–0]]'''||'''{{NOG|KOL}}'''||<small>[[Stade de Gerland]], [[Lyon]]</small> |- |<small>22. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|KOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G#Kolumbija - Tunis|1–0]]'''||'''{{NOG|TUN}}'''||<small>[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]</small> |- |<small>22. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G#Rumunija - Engleska|2–1]]'''||'''{{NOG|ENG}}'''||<small>[[Stade de Toulouse]], [[Toulouse]]</small> |- |<small>26. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|KOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G#Kolumbija - Engleska|0–2]]'''||'''{{NOG|ENG}}'''||<small>[[Stade Félix-Bollaert]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]</small> |- |<small>26. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa G#Rumunija - Tunis|1–1]]'''||'''{{NOG|TUN}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |} ==== Grupa H ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>14. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H#Argentina - Japan|1–0]]'''||'''{{NOG|JAP}}'''||<small>[[Stadion Municipal|Stade de Toulouse]], [[Toulouse]]</small> |- |<small>14. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|JAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H#Jamajka - Hrvatska|1–3]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Stade Félix-Bollaert]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]</small> |- |<small>20. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|JAP}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H#Japan - Hrvatska|0–1]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]]</small> |- |<small>21. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H#Argentina - Jamajka|5–0]]'''||'''{{NOG|JAM}}'''||<small>[[Parc des Princes]], [[Paris]]</small> |- |<small>26. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H#Argentina - Hrvatska|1–0]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]]</small> |- |<small>26. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|JAP}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - grupa H#Japan - Jamajka|1–2]]'''||'''{{NOG|JAM}}'''||<small>[[Stade Gerland]], [[Lyon]]</small> |} === Nokaut faza === {{Nokaut faza FIFA SP 1998.}} ==== Osmina finala ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>27. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Italija - Norveška|1–0]]'''||'''{{NOG|NOR}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>27. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Brazil - Čile|4–1]]'''||'''{{NOG|ČIL}}'''||<small>[[Parc des Princes]], [[Paris]]</small> |- |<small>28. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Francuska - Paragvaj|1–0 <br />(produžeci)]]'''||'''{{NOG|PAR}}'''||<small>[[Stade Félix-Bollaert]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]</small> |- |<small>28. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NGA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Nigerija - Danska|1–4]]'''||'''{{NOG|DAN}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |- |<small>29. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Njemačka - Meksiko|2–1]]'''||'''{{NOG|MEX}}'''||<small>[[Stade de la Mosson]], [[Montpellier]]</small> |- |<small>29. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|HOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Holandija - SR Jugoslavija|2–1]]'''||'''{{NOG|SRJ}}'''||<small>[[Stadion Municipal|Stade de Toulouse]], [[Toulouse]]</small> |- |<small>30. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Rumunija - Hrvatska|0–1]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]]</small> |- |<small>30. juni 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Argentina - Engleska|2–2 <br />(4–3 pen.)]]'''||'''{{NOG|ENG}}'''||<small>[[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]</small> |} ==== Četvrtfinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>3. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Italija - Francuska|1–0 <br /> (3–4 pen.)]]'''||'''{{NOG|FRA}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |- |<small>3. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Brazil - Danska|3–2]]'''||'''{{NOG|DAN}}'''||<small>[[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]]</small> |- |<small>4. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|HOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Holandija - Argentina|2–1]]'''||'''{{NOG|ARG}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>4. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Njemačka - Hrvatska|0–3]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Stade de Gerland]], [[Lyon]]</small> |} ==== Polufinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>7. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Brazil - Holandija|1–1 <br /> (4–2 pen.)]]'''||'''{{NOG|HOL}}'''||<small>[[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]</small> |- |<small>8. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Francuska - Hrvatska|2–1]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>11. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|HOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Holandija - Hrvatska|1–2]]'''||'''{{NOG|HRV}}'''||<small>[[Parc des Princes]], [[Paris]]</small> |} ==== Finale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>12. juli 1998.</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''{{NOG-D|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 - nokaut faza#Brazil - Francuska|0–3]]'''||'''{{NOG|FRA}}'''||<small>[[Stade de France]], [[Saint-Denis]]</small> |} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1998.}} === Tabela === [[Datoteka:1998 world cup.png|mini|desno|500px|<center><small>Zemlje učesnice SP 1998 i njihove pozicije</small>]] {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Svjetsko prvenstvo 1998.'''<ref name="SP 1998, thesoccerworldcups.com">[http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1998_final_standings.php ''SP 1998, thesoccerworldcups.com'']; pristupljeno: 2. mart 2014.</ref> |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na svjetskom prvenstvu}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} |- |- bgcolor="gold" | 1 |align=left|{{NOG|FRA}}||7||6||1||0||15||2||+13 |- |- bgcolor="silver" | 2 |align=left|{{NOG|BRA}}||7||4||1||2||14||10||+4 |- |- bgcolor="bronze" | <span style="color:#FFFFFF;">3</span> |align=left|{{NOG|HRV}}||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">11</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">+6</span> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 4 |align=left|{{NOG|HOL}}||7||3||3||1||13||7||+6 |- | 5 |align=left|{{NOG|ITA}}||5||3||2||0||8||3||+5 |- | 6 |align=left|{{NOG|ARG}}||5||3||1||1||10||4||+6 |- | 7 |align=left|{{NOG|NJE}}||5||3||1||1||8||6||+2 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 8 |align=left|{{NOG|DAN}}||5||2||1||2||9||7||+2 |- | 9 |align=left|{{NOG|ENG}}||4||2||1||1||7||4||+3 |- | 10 |align=left|{{NOG|SRJ}}||4||2||1||1||5||4||+1 |- | 11 |align=left|{{NOG|RUM}}||4||2||1||1||4||3||+1 |- | 12 |align=left|{{NOG|NGA}}||4||2||0||2||6||9||−3 |- |13 |align=left|{{NOG|MEX}}||4||1||2||1||8||7||+1 |- | 14 |align=left|{{NOG|PAR}}||4||1||2||1||3||2||+1 |- | 15 |align=left|{{NOG|NOR}}||4||1||2||1||5||5||0 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 16 |align=left|{{NOG|ČIL}}||4||0||3||1||5||8||−3 |- | 17 |align=left|{{NOG|ŠPA}}||3||1||1||1||8||4||+4 |- | 18 |align=left|{{NOG|MAR}}||3||1||1||1||5||5||0 |- | 19 |align=left|{{NOG|BEL}}||3||0||3||0||3||3||0 |- | 20 |align=left|{{NOG|IRN}}||3||1||0||2||2||4||−2 |- | 21 |align=left|{{NOG|KOL}}||3||1||0||2||1||3||−2 |- | 22 |align=left|{{NOG|JAM}}||3||1||0||2||3||9||−6 |- | 23 |align=left|{{NOG|AUT}}||3||0||2||1||3||4||−1 |- | 24 |align=left|{{NOG|JAR}}||3||0||2||1||3||6||−3 |- | 25 |align=left|{{NOG|KAM}}||3||0||2||1||2||5||−3 |- | 26 |align=left|{{NOG|TUN}}||3||0||1||2||1||4||−3 |- | 27 |align=left|{{NOG|ŠKO}}||3||0||1||2||2||6||−4 |- | 28 |align=left|{{NOG|SAU}}||3||0||1||2||2||7||−5 |- | 29 |align=left|{{NOG|BUG}}||3||0||1||2||1||7||−6 |- | 30 |align=left|{{NOG|JKO}}||3||0||1||2||2||9||−7 |- | 31 |align=left|{{NOG|JAP}}||3||0||0||3||1||4||−3 |- | 32 |align=left|{{NOG|SAD}}||3||0||0||3||1||5||−4 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1998}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/98full.html SP 1998]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1998_world_cup.php SP 1998.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1998.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1998]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]] [[Kategorija:1998. u Francuskoj]] [[Kategorija:1998. u nogometu]] aamin9cowz0np6sehg9axtste12a2ch 0 20723 3892827 3632027 2026-06-03T19:52:25Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (10), Holandij → Nizozemsk (23) using [[Project:AWB|AWB]] 3892827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1994. | ostali_naslovi = 1994 FIFA World Cup | slika = 1994 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | tekst = | država = SAD | datumi = 17. juni - 17. juli | br_ekipa = 24 | konfederacije = 5 | stadioni = 9 | gradovi = 9 | šampion_drugo = {{NOG|BRA}} | broj = 4 | drugi_drugo = {{NOG|ITA}} | treći_drugo = {{NOG|ŠVE}} | četvrti_drugo = {{NOG|BUG}} | utakmice = 52 | golovi = 141 | posjećenost = 3587538 | najbolji_strijelac = {{ZD|BUG}} [[Hristo Stoičkov]]<br>{{ZD|RUS}} [[Oleg Salenko]]<br>(Obojica po 6 golova) | najbolji_igrač = {{ZD|BRA}} [[Romário]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. | ažurirano = }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.''' bilo je 15. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]] koje je održano je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] od 17. juna do 17. jula 1994. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] koja je u finalu boljim izvođenjem jedanaesteraca bio uspješniji od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref name="SP 1994, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/usa1994/index.html |title=SP 1994. |work=FIFA.com |access-date=27. 2. 2014 |archive-date=27. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141027173243/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/usa1994/index.html |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donesena je u julu 1988. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su: [[SAD]], [[Brazil]] i [[Maroko]]. U [[Zürich]]u 4. jula 1988. godine [[FIFA]] je dodijelila organizaciju [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |access-date=27. 2. 2014 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultati: #'''{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}''' - 10 glasova, #<s>{{ZID|Maroko}}</s> 7 glasova, #<s>{{ZID|Brazil}}</s> 2 glasa. == Kvalifikacije == [[Datoteka:1994 world cup qualification.png|mini|desno|275px|<small>{{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1994}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale niti u kvalifikacijama}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e}}</small>]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.}} Od ukupno 147 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 145 ih je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Američke Države]] kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu. Ostale 22 ekipe učešće je obezbjedilo kroz kvalifikacije. == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 24 ekipe podijeljenih u šest grupa. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u osminu finala kao i četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije. Ukoliko bi dvije reprezentacija imale isti broj bodova u grupnoj fazi odlučivala bi gol-razlika. U nokaut fazi ukoliko bi neka utakmica imala neriješen rezultat igrala bi se dva produžetka po 15 minuta. Ukoliko bi utakmica bila neriješena i nakon produžetaka izvodili bi se jedanaesterci. == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1994.}} == Gradovi domaćini == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Pasadena, California]]<br /><small> (Los Angeles, California)</small> ! [[Pontiac, Michigan]]<br /><small>(Detroit, Michigan)</small> ! [[Stanford, California]]<br /><small>(San Francisco, California)</small> ! [[East Rutherford, New Jersey]]<br /><small>(New York City)</small> |- | [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] | [[Silverdome|Pontiac Silverdome]] | [[Stanford Stadion]] | [[Giants Stadion]] |- | <small>{{Coord|34|9|41|N|118|10|3|W|region:US-CA_type:landmark|display=inline|name=Rose Bowl}}</small> | <small>{{Coord|42|38|45|N|83|15|18|W|region:US-MI_type:landmark|display=inline|name=Pontiac Silverdome}}</small> | <small>{{Coord|37|26|4|N|122|9|40|W|region:US-CA_type:landmark|display=inline|name=Stanford Stadium}}</small> | <small>{{Coord|40|48|44|N|74|4|37|W|region:US-NJ_type:landmark|display=inline|name=Giants Stadium}}</small> |- | Kapacitet: '''91,794''' | Kapacitet: '''77,557''' | Kapacitet: '''80,906''' | Kapacitet: '''75,338''' |- | [[Datoteka:2008-1226-Pasadena-008-RoseBowl.jpg|200px]] | [[Datoteka:Silverdome 2.jpg|200px]] | [[Datoteka:StanfordStadium2004.jpg|200px]] | [[Datoteka:Giants Stadium aerial.jpg|200px]] |- ! [[Orlando, Florida]] | colspan="3" rowspan="5"|<center> {{Lokacijska karta+|SAD|float=right|width=500|caption=<center>Gradovi organizatori SP 1994.|places= {{Lokacijska karta~|SAD|lat=34.161389|long=-118.1675|label='''[[Pasadena, California|Pasadena]]'''}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=42.645833|long=-83.255|label='''[[Pontiac, Michigan|Pontiac]]'''}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=37.434444|long=-122.161111|label='''[[Stanford]]'''}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=40.812222|long=-74.076944|label='''[[East Rutherford]]'''}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=28.539167|long=-81.402778|label='''[[Orlando]]'''}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=41.862222|long=-87.616667|label='''[[Chicago]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=32.779722|long=-96.759722|label='''[[Dallas]]'''}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=42.0927|long=-71.267442|label='''[[Foxborough]]'''|position=top}} {{Lokacijska karta~|SAD|lat=38.889722|long=-76.971667|label='''[[Washington, D.C.]]'''|position=bottom}} }} </center> |- | [[Citrus Bowl]] |- | <small>{{Coord|28|32|21|N|81|24|10|W|region:US-FL_type:landmark|display=inline|name=Citrus Bowl}}</small> |- | Kapacitet: '''61,219''' |- | [[Datoteka:Citrus Bowl aerial view.jpg|200px]] |- ! [[Chicago]], [[Illinois]] ! [[Dallas]], [[Texas]] ! [[Foxborough, Massachusetts]]<br /><small>([[Boston]], Massachusetts)</small> ! Washington, D.C. |- | [[Soldier Field]] | [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] | [[Foxboro Stadion]] | [[Robert F. Kennedy Memorial Stadion]] |- | <small>{{Coord|41|51|45|N|87|37|0|W|region:US-IL_type:landmark|display=inline|name=Soldier Field}}</small> | <small>{{Coord|32|46|47|N|96|45|35|W|region:US-TX_type:landmark|display=inline|name=Cotton Bowl}}</small> | <small>{{Coord|42|5|33.72|N|71|16|2.79|W|region:US-MA_type:landmark|display=inline|name=Foxboro Stadium}}</small> | <small>{{Coord|38|53|23|N|76|58|18|W|region:US-DC_type:landmark|display=inline|name=RFK Stadium}}</small> |- | Kapacitet: '''63,117''' | Kapacitet: '''63,998''' | Kapacitet: '''53,644''' | Kapacitet: '''53,142''' |- | [[Datoteka:Soldier Field Chicago aerial view.jpg|200px]] | [[Datoteka:Red River Shootout 2006.jpg|200px]] | [[Datoteka:Foxborostade.png|200px]] | [[Datoteka:RFK Stadium aerial photo, 1988.JPEG|200px]] |} </center> == Sudije == {{col-begin-small}} {{col-2}} ;Afrika * {{ZD|MAUS}} [[Lim Kee Chong]] * [[Datoteka:Pre-1999 Flag of Tunisia.svg|23px|border|Tunis]] [[Neji Jouini]] ;Azija * {{ZD|SIR}} [[Jamal Al Sharif]] * {{ZD|UAE}} [[Ali Bujsaim]] ;Evropa * {{ZD|ITA}} [[Fabio Baldas]] * {{ZD|ŠPA}} [[Manuel Díaz Vega]] * {{ZD|ENG}} [[Philip Don]] * {{ZD|ŠVE}} [[Bo Karlsson]] * {{ZD|NJE}} [[Hellmut Krug]] * {{ZD|ŠKO}} [[Leslie Mottram]] * {{ZD|DAN}} [[Peter Mikkelsen (referee)|Peter Mikkelsen]] * {{ZD|ITA}} [[Pierluigi Pairetto]] * {{ZD|MAĐ}} [[Sándor Puhl]] * {{ZD|FRA}} [[Joël Quiniou]] * {{ZD|ŠVI}} [[Kurt Röthlisberger]] * {{ZD|NIZ}} [[Mario van der Ende]] {{col-2}} ;Sjeverna i Srednja Amerika * {{ZD|SAD}} [[Arturo Angeles]] * {{ZD|KOS}} [[Rodrigo Badilla]] * {{ZD|MEX}} [[Arturo Brizio Carter]] ;Južna Amerika * {{ZD|KOL}} [[José Torres Cadena]] * {{ZD|URU}} [[Ernesto Filippi]] * {{ZD|ARG}} [[Francisco Lamolina]] * {{ZD|BRA}} [[Renato Marsiglia]] * {{ZD|PER}} [[Alberto Tejada]] {{col-end}} == Nosioci == {| class="wikitable" style="width:98%;" |- !width=20%| '''Šešir 1''' (Top 5 + domaćin) !width=25%| '''Šešir 2''' (Evropa 1–6) !width=25%| '''Šešir 3''' (Evropa 7–10 + Azija) !width=25%| '''Šešir 4''' (Afrika + Amerika) |- | valign="top"| * {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin) (23) * {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] (prvak iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) (1) * {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] (drugi iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) (8) * {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] (27) * {{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] (3) * {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] (treći iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) (4) | valign="top"| * {{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] (29) * {{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] (14) * {{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] (2) * {{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] (7) * {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] (5) * {{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] (19) | valign="top"| * {{ZD|GRČ}} [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] (31) * {{ZD|NOR}} [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] (6) * {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] (10) * {{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] (12) * {{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] (37) * {{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] (34) | valign="top"| * {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] (24) * {{ZD|MAR}} [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] (28) * {{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] (11) * {{ZD|BOL}} [[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]] (43) * {{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]] (17) * {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] (16) |} == Rezultati == === Takmičenje po grupama === {{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[18. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{ZD|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A#Sjedinjene Američke Države - Švicarska|1–1]]'''||'''{{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]'''||<small>[[Silverdome|Pontiac Silverdome]], [[Pontiac, Michigan|Pontiac]]</small> |- |<small>[[18. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]] {{ZD|KOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A#Kolumbija - Rumunija|1–3]]'''||'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |- |<small>[[22. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] {{ZD|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A#Rumunija - Švicarska|1–4]]'''||'''{{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]'''||<small>[[Silverdome|Pontiac Silverdome]], [[Pontiac, Michigan|Pontiac]]</small> |- |<small>[[22. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{ZD|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A#Sjedinjene Američke Države - Kolumbija|2–1]]'''||'''{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |- |<small>[[26. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] {{ZD|ŠVI}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A#Švicarska - Kolumbija|0–2]]'''||'''{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]'''||<small>[[Stanford Stadion]], [[Palo Alto, California|Palo Alto]]</small> |- |<small>[[26. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{ZD|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A#Sjedinjene Američke Države - Rumunija|0–1]]'''||'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |} ==== Grupa B ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[19. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B#Kamerun - Švedska|2–2]]'''||'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |- |<small>[[20. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B#Brazil - Rusija|2–0]]'''||'''{{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''||<small>[[Stanford Stadion]], [[Palo Alto, California|Palo Alto]]</small> |- |<small>[[24. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B#Brazil - Kamerun|3–0]]'''||'''{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]'''||<small>[[Stanford Stadion]], [[Palo Alto, California|Palo Alto]]</small> |- |<small>[[24. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B#Švedska - Rusija|3–1]]'''||'''{{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''||<small>[[Silverdome|Pontiac Silverdome]], [[Pontiac, Michigan|Pontiac]]</small> |- |<small>[[28. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] {{ZD|RUS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B#Rusija - Kamerun|6–1]]'''||'''{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]'''||<small>[[Stanford Stadion]], [[Palo Alto, California|Palo Alto]]</small> |- |<small>[[28. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B#Brazil - Švedska|1–1]]'''||'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''||<small>[[Silverdome|Pontiac Silverdome]], [[Pontiac, Michigan|Pontiac]]</small> |} ==== Grupa C ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[17. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C#Njemačka - Bolivija|1–0]]'''||'''{{ZD|BOL}} [[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]]'''||<small>[[Soldier Field]], [[Chicago]]</small> |- |<small>[[17. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C#Španija - Južna Koreja|2–2]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''||<small>[[Cotton Bowl (Stadion)|Cotton Bowl]], [[Dallas, Texas|Dallas]]</small> |- |<small>[[21. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C#Njemačka - Španija|1–1]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''||<small>[[Soldier Field]], [[Chicago]]</small> |- |<small>[[23. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C#Južna Koreja - Bolivija|0–0]]'''||'''{{ZD|BOL}} [[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]]'''||<small>[[Foxboro Stadion|Foxboro]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]</small> |- |<small>[[27. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]] {{ZD|BOL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C#Bolivija - Španija|1–3]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''||<small>[[Soldier Field]], [[Chicago]]</small> |- |<small>[[27. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C#Njemačka - Južna Koreja|3–2]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''||<small>[[Cotton Bowl (Stadion)|Cotton Bowl]], [[Dallas, Texas|Dallas]]</small> |} ==== Grupa D ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[21. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D#Argentina - Grčka|4–0]]'''||'''{{ZD|GRČ}} [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]'''||<small>[[Foxboro Stadion|Foxboro]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]</small> |- |<small>[[21. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] {{ZD|NIG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D#Nigerija - Bugarska|3–0]]'''||'''{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]'''||<small>[[Cotton Bowl (Stadion)|Cotton Bowl]], [[Dallas]]</small> |- |<small>[[25. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D#Argentina - Nigerija|2–1]]'''||'''{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]'''||<small>[[Foxboro Stadion|Foxboro]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]</small> |- |<small>[[26. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{ZD|BUG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D#Bugarska - Grčka|4–0]]'''||'''{{ZD|GRČ}} [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]'''||<small>[[Soldier Field]], [[Chicago]]</small> |- |<small>[[30. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D#Argentina - Bugarska|0–2]]'''||'''{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]'''||<small>[[Cotton Bowl (Stadion)|Cotton Bowl]], [[Dallas]]</small> |- |<small>[[30. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] {{ZD|GRČ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D#Grčka - Nigerija|0–2]]'''||'''{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]'''||<small>[[Foxboro Stadion|Foxboro]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]</small> |} ==== Grupa E ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[18. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E#Italija - Irska|0–1]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]</small> |- |<small>[[19. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] {{ZD|NOR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E#Norveška - Meksiko|1–0]]'''||'''{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]'''||<small>[[Stadion Robert F. Kennedy Memorial|RFK Stadion]], [[Washington, D.C.|Washington]]</small> |- |<small>[[23. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E#Italija - Norveška|1–0]]'''||'''{{ZD|NOR}} [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]</small> |- |<small>[[24. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E#Meksiko - Irska|2–1]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]'''||<small>[[Stadion Florida Citrus Bowl|Florida Citrus Bowl]], [[Orlando, Florida|Orlando]]</small> |- |<small>[[28. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E#Italija - Meksiko|1–1]]'''||'''{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]'''||<small>[[Stadion Robert F. Kennedy Memorial|RFK Stadion]], [[Washington, D.C.|Washington]]</small> |- |<small>[[28. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E#Irska - Norveška|0–0]]'''||'''{{ZD|NOR}} [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]</small> |} ==== Grupa F ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[19. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F#Belgija - Maroko|1–0]]'''||'''{{ZD|MAR}} [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]'''||<small>[[Stadion Florida Citrus Bowl|Florida Citrus Bowl]], [[Orlando, Florida|Orlando]]</small> |- |<small>[[20. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F#Nizozemska - Saudijska Arabija|2–1]]'''||'''{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]'''||<small>[[Stadion Robert F. Kennedy Memorial|RFK Stadion]], [[Washington, D.C.|Washington]]</small> |- |<small>[[25. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F#Saudijska Arabija - Maroko|2–1]]'''||'''{{ZD|MAR}} [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]</small> |- |<small>[[25. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F#Belgija - Nizozemska|1–0]]'''||'''{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]'''||<small>[[Stadion Florida Citrus Bowl|Florida Citrus Bowl]], [[Orlando, Florida|Orlando]]</small> |- |<small>[[29. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F#Belgija - Saudijska Arabija|0–1]]'''||'''{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]'''||<small>[[Stadion Robert F. Kennedy Memorial|RFK Stadion]], [[Washington, D.C.|Washington]]</small> |- |<small>[[29. juni]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] {{ZD|MAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F#Maroko - Nizozemska|1–2]]'''||'''{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]'''||<small>[[Stadion Florida Citrus Bowl|Florida Citrus Bowl]], [[Orlando, Florida|Orlando]]</small> |} ==== Poredak trećeplasiranih ==== {{legend|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Poredak trećeplasiranih ekipa svih grupa''' |- !width="25"|{{Tooltip| G. | Grupa}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Bodovi}} |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa D|D]] |align=left| {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | 3 || 2 || 0 || 1 || 6 || 3 || +3 || '''6''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa F|F]] |align=left| {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | 3 || 2 || 0 || 1 || 2 || 1 || +1 || '''6''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa A|A]] |align=left| {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 3 || 3 || 0 || '''4''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa E|E]] |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || 0 || '''4''' |- | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa B|B]] |align=left| {{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] | 3 || 1 || 0 || 2 || 7 || 6 || +1 || '''3''' |- | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - grupa C|C]] |align=left| {{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] | 3 || 0 || 2 || 1 || 4 || 5 || -1 || '''2''' |} === Knockout faza === {{Osmina finala sa trećim mjestom |3 juli – Pasadena|'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]'''|3|{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]|2 |3 juli – Dallas|{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]|1|'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''|3 |4 juli – Orlando|'''{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]'''|2|{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]|0 |4 juli – Stanford|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|1|{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]|0 |5 juli – East Rutherford|{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]|1 (1)|'''{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]''' <small>(pen.)</small>|1 (3) |2 juli – Chicago|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''|3|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|2 |5 juli – Foxborough|{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]|1|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' <small>(produžeci)</small>|2 |2 juli – Washington|'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''|3|{{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]|0 |10 juli – Stanford|{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]|2 (4)|'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]''' <small>(pen.)</small>|2 (5) |9 juli – Dallas|{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]|2|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|3 |10 juli – East Rutherford|'''{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]'''|2|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]|1 |9 juli – Foxborough|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|2|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]|1 |13 juli – Pasadena|{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]|0|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''|1 |13 juli – East Rutherford|{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]|1|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|2 |17 juli – Pasadena|'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' <small>(pen.)</small>|0 (3)|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]|0 (2) |16 juli – Pasadena|'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''|4|{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]|0}} ==== Osmina finala ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[3. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] {{ZD|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Rumunija - Argentina|3–2]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |- |<small>[[3. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Saudijska Arabija - Švedska|1–3]]'''||'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''||<small>[[Cotton Bowl (Stadion)|Cotton Bowl]], [[Dallas, Texas|Dallas]]</small> |- |<small>[[4. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Nizozemska - Irska|2–0]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]'''||<small>[[Stadion Florida Citrus Bowl|Florida Citrus Bowl]], [[Orlando, Florida|Orlando]]</small> |- |<small>[[4. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Brazil - Sjedinjene Američke Države|1–0]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]'''||<small>[[Stanford Stadion]], [[Stanford, California|Stanford]]</small> |- |<small>[[5. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Meksiko - Bugarska|1–1 <br /><small>(1-3 pen.)</small>]]'''||'''{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford]]</small> |- |<small>[[2. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Njemačka - Belgija|3–2]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]'''||<small>[[Soldier Field]], [[Chicago]]</small> |- |<small>[[5. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] {{ZD|NIG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Nigerija - Italija|1–2 <br /><small>(produžeci)</small>]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''||<small>[[Foxboro Stadion|Foxboro]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]</small> |- |<small>[[2. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Španija - Švicarska|3-0]]'''||'''{{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]'''||<small>[[Stadion Robert F. Kennedy Memorial|RFK Stadion]], [[Washington, D.C.|Washington]]</small> |} ==== Četvrtfinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[10. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] {{ZD|RUM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Rumunija - Švedska|2–2 <br /><small>(pen. 4-5)</small>]]'''||'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]'''||<small>[[Stanford Stadion]], [[Stanford, California|Stanford]]</small> |- |<small>[[9. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Nizozemska - Brazil|2–3]]'''||'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''||<small>[[Cotton Bowl (Stadion)|Cotton Bowl]], [[Dallas, Texas|Dallas]]</small> |- |<small>[[10. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{ZD|BUG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Bugarska - Njemačka|2–1]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford]]</small> |- |<small>[[9. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Italija - Španija|2–1]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]'''||<small>[[Foxboro Stadion|Foxboro]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]</small> |} ==== Polufinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[13. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{ZD|BUG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Bugarska - Italija|1–2]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''||<small>[[Stadion Giants|Giants]], [[East Rutherford]]</small> |- |<small>[[13. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Švedska - Brazil|0–1]]'''||'''{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[16. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Švedska - Bugarska|4–0]]'''||'''{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |} ==== Finale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=25%| !width=10%| !width=25%| ! |- |<small>[[17. juli]] [[1994]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994 - Knockout faza#Brazil - Italija|0–0 <br /><small>(pen. 3-2)</small>]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''||<small>[[Rose Bowl (Stadion)|Rose Bowl]], [[Pasadena, California|Pasadena]]</small> |} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1994.}} === Tabela === [[Datoteka:1994 world cup.png|mini|desno|500px|<center><small>Zemlje učesnice SP 1994 i njihove pozicije</small>]] {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Svjetsko prvenstvo 1994.'''<ref name="SP 1994, thesoccerworldcups.com">[http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1994_final_standings.php ''SP 1994, thesoccerworldcups.com'']; pristupljeno: 27. 2. 2014.</ref> |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na svjetskom prvenstvu}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} |- |- bgcolor="gold" | 1 |align=left|{{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]||7||5||2||0||11||3||+8 |- |- bgcolor="silver" | 2 |align=left|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]||7||4||2||1||8||5||+3 |- |- bgcolor="bronze" | <span style="color:#FFFFFF;">3</span> |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|<span style="color:#FFFFFF;">Švedska</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">15</span>||<span style="color:#FFFFFF;">8</span>||<span style="color:#FFFFFF;">+7</span> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 4 |align=left|{{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]||7||3||1||3||10||11||-1 |- | 5 |align=left|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||5||3||1||1||9||7||+2 |- | 6 |align=left|{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]||5||3||1||1||10||9||+1 |- | 7 |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||5||3||0||2||8||6||+2 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 8 |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]||5||2||2||1||10||6||+4 |- | 9 |align=left|{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||4||2||0||2||7||4||+3 |- | 10 |align=left|{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||4||2||0||2||8||6||+2 |- | 11 |align=left|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]||4||2||0||2||4||4||0 |- | 12 |align=left|{{ZD|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]||4||2||0||2||5||6||-1 |- |13 |align=left|{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]||4||1||2||1||4||4||0 |- | 14 |align=left|{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]||4||1||1||2||3||4||-1 |- | 15 |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]||4||1||1||2||5||7||-2 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 16 |align=left|{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]||4||1||1||2||2||4||-2 |- | 17 |align=left|{{ZD|NOR}} [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]||3||1||1||1||1||1||0 |- | 18 |align=left|{{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||3||1||0||2||7||6||+1 |- | 19 |align=left|{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]||3||1||0||2||4||5||-1 |- | 20 |align=left|{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||3||0||2||1||4||5||-1 |- | 21 |align=left|{{ZD|BOL}} [[Nogometna reprezentacija Bolivije|Bolivija]]||3||0||1||2||1||4||-3 |- | 22 |align=left|{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]||3||0||1||2||3||11||-8 |- | 23 |align=left|{{ZD|MAR}} [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]||3||0||0||3||2||5||-3 |- | 24 |align=left|{{ZD|GRČ}} [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]||3||0||0||3||0||10||-10 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1994}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/94full.html SP 1994. na RSSSF.com] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1994_world_cup.php SP 1994.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994. - Grupe}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1994]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:1994. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:1994. u nogometu]] 5papmu0zrgqqak2ah4fj40w8vf8g1iv 0 20725 3892828 3501182 2026-06-03T19:52:32Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (8), Holandij → Nizozemsk (20) using [[Project:AWB|AWB]] 3892828 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1990. | ostali_naslovi = Coppa del Mondo FIFA Italia '90 | slika = 1990 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | teskt = | država = Italija | datumi = 8. juni - 8. juli | br_ekipa = 24 | konfederacije = 5 | stadioni = 12 | gradovi = 12 | šampion_drugo = {{NOG|Z NJE}} | broj = 3 | drugi_drugo = {{NOG|ARG}} | treći_drugo = {{NOG|ITA}} | četvrti_drugo = {{NOG|ENG}} | utakmice = 52 | golovi = 115 | posjećenost = 2516348 | najbolji_strijelac = {{ZD|ITA}} [[Salvatore Schillaci]]<br><small>(6 golova)</small> | najbolji igrač = {{ZD|ITA}} [[Salvatore Schillaci]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]. | ažurirano = }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.''' bilo je 14. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]] koje se održalo u [[Italija|Italiji]] od 8. juna do 8. jula 1990. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadne Njemačke]] koja je u finalu pobijedila [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] rezultatom 1:0.<ref name="SP 1990, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/italy1990/index.html |title=SP 1990. |work=FIFA.com |access-date=25. 2. 2014 |archive-date=22. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141122200559/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/italy1990/index.html |url-status=dead}}</ref> Zvanična lopta prvenstva bila je [[Adidas Etrusco Unico]]. == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru Svjetskog prvenstva donesena je u maju 1984. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su [[Italija]], [[Sovjetski Savez]], [[Grčka]] i [[Engleska]]. U [[Zürich]]u 19. maja 1984. [[FIFA]] je dodijelila organizaciju [[Italija|Italiji]]. [[Grčka]] i [[Engleska]] povukle su se neposredno prije glasanja.<ref name="FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |language=engleski |work=FIFA.com |access-date=25. 2. 2014 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultati: #'''{{ZID|Italija}}''' - 11 glasova #<s>{{ZID|Sovjetski Savez}}</s> 5 glasova #<s>{{ZID|Grčka}}</s> povukla se #<s>{{ZID|Engleska}}</s> povukla se == Kvalifikacije == [[Datoteka:1990 world cup qualification.png|mini|desno|275px|<small>{{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1990.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale niti u kvalifikacijama}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e}}</small>]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.}} Od ukupno 116 reprezentacije koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 114 ih je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu. Ostale 22 ekipe učešće je obezbjedilo kroz kvalifikacije. == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 24 ekipe podijeljenih u šest grupa. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u osminu finala kao i četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije. Ukoliko bi dvije reprezentacija imale isti broj bodova u grupnoj fazi odlučivala bi gol-razlika. U nokaut fazi ukoliko bi neka utakmica imala neriješen rezultat igrala bi se dva produžetka po 15 minuta. Ukoliko bi utakmica bila neriješena i nakon produžetaka izvodili bi se jedanaesterci. == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1990.}} == Gradovi domaćini == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Rim]] ! [[Milano]] ! [[Napulj]] ! [[Torino]] |- | [[Stadio Olimpico]] | [[San Siro]] | [[Stadio San Paolo]] | [[Stadio delle Alpi]] |- |<small>{{Coord|41|56|1.99|N|12|27|17.23|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Olimpico}}</small> |<small>{{Coord|45|28|40.89|N|9|7|27.14|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=San Siro}}</small> |<small>{{Coord|40|49|40.68|N|14|11|34.83|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio San Paolo}}</small> |<small>{{Coord|45|06|34.42|N|7|38|28.54|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio delle Alpi}}</small> |- | Kapacitet: '''72,698''' | Kapacitet: '''85,700''' | Kapacitet: '''74,000''' | Kapacitet: '''68,000''' |- | [[Datoteka:2012-03-17 ITA - SCO prematch.jpg|200px]] | [[Datoteka:Scudo2009.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadio San Paolo.jpg|200px]] | |- ! [[Bari]] ! rowspan=10 colspan=2 | {{Lokacijska karta+|Italija|float=left|width=400|caption=<center>Gradovi organizatori SP 1990.|places= {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=43.371491|long=-8.39597|position=top|background=#FFFFFF|label=A Coruña}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=41.933886|long=12.454786|background=#FFFFFF|label=[[Rim]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.478025|long=9.124206|background=#FFFFFF|label=[[Milano]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=40.827967|long=14.193008|background=#FFFFFF|label=[[Napulj]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.109561|long=7.641261|background=#FFFFFF|label=[[Torino]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=41.084736|long=16.840072|background=#FFFFFF|label=[[Bari]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.435356|long=10.968647|background=#FFFFFF|label=[[Verona]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.780822|long=11.282258|background=#FFFFFF|label=[[Firenca]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=39.199394|long=9.134953|background=#FFFFFF|label=[[Cagliari]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.492314|long=11.309667|background=#FFFFFF|label=[[Bologna]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=46.081603|long=13.200136|background=#FFFFFF|label=[[Udine]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=38.152767|long=13.342275|background=#FFFFFF|label=[[Palermo]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.416431|long=8.952428|background=#FFFFFF|label=[[Genova]]}} }} ! [[Verona]] |- | [[Stadio San Nicola]] | [[Stadio Marc'Antonio Bentegodi]] |- |<small>{{Coord|41|5|5.05|N|16|50|24.26|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio San Nicola}}</small> |<small>{{Coord|45|26|7.28|N|10|58|7.13|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Marc'Antonio Bentegodi}}</small> |- | Kapacitet: '''56,000''' | Kapacitet: '''42,000''' |- |[[Datoteka:Stadio San Nicola.jpg|200px]] | |- ! [[Firenca]] ! [[Cagliari]] |- | [[Stadio Artemio Franchi]] | [[Stadio Sant'Elia]] |- |<small>{{Coord|43|46|50.96|N|11|16|56.13|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Artemio Franchi}}</small> |<small>{{Coord|39|11|57.82|N|9|8|5.83|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Sant'Elia}}</small> |- | Kapacitet: '''41,000''' | Kapacitet: '''40,000''' |- | [[Datoteka:Soccer in Florence, Italy, 2007.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadio Sant'Elia -Cagliari -Italy-23Oct2008.jpg|200px]] |- ! [[Bologna]] ! [[Udine]] ! [[Palermo]] ! [[Genova]] |- | [[Stadio Renato Dall'Ara]] | [[Stadio Friuli]] | [[Stadio Renzo Barbera|Stadio La Favorita]] | [[Stadio Luigi Ferraris]] |- |<small>{{Coord|44|29|32.33|N|11|18|34.80|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Renato Dall'Ara}}</small> |<small>{{Coord|46|4|53.77|N|13|12|0.49|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Friuli}}</small> |<small>{{Coord|38|9|9.96|N|13|20|32.19|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Renzo Barbera}}</small> |<small>{{Coord|44|24|59.15|N|8|57|8.74|E|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadio Luigi Ferraris}}</small> |- | Kapacitet: '''39,000''' | Kapacitet: '''38,000''' | Kapacitet: '''36,000''' | Kapacitet: '''36,000''' |- | [[Datoteka:BolognaStadioRenatoDallAra.JPG|200px]] | [[Datoteka:Stadio Friuli.JPG|200px]] | [[Datoteka:Palermo-Catania 2006.jpg|200px]] | |} == Sudije == {{col-begin-small}} {{col-2}} ;Evropa *{{ZD|ITA}} [[Luigi Agnolin]] *{{ZD|ŠPA}} [[Emilio Soriano Aladrén]] *{{ZD|ENG}} [[George Courtney]] *{{ZD|ITA}} ''[[Pietro D'Elia]]'' *{{ZD|ŠVE}} [[Erik Fredriksson]] *{{ZD|DRNJ}} [[Siegfried Kirschen]] *{{ZD|AUT}} [[Helmut Kohl (referee)|Helmut Kohl]] *{{ZD|ITA}} [[Tullio Lanese]] *{{ZD|POLJ}} [[Michał Listkiewicz]] *{{ZD|ITA}} ''[[Rosario Lo Bello]]'' *{{ZD|ITA}} ''[[Carlo Longhi]]'' *{{ZD|ITA}} ''[[Pierluigi Magni]]'' *{{ZD|DAN}} [[Peter Mikkelsen (referee)|Peter Mikkelsen]] *{{ZD|ITA}} [[Pierluigi Pairetto]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Petrović]] *{{ZD|FRA}} [[Joël Quiniou]] *{{ZD|ŠVI}} [[Kurt Röthlisberger]] *{{ZD|NJE}} [[Aron Schmidhuber]] *{{ZD|POR}} [[Carlos Silva Valente]] *{{ZD|ŠKO}} [[George Smith (referee)|George Smith]] *{{ZD|SJI}} [[Alan Snoddy]] *{{ZD|SSSR}} [[Alexey Spirin]] *{{ZD|BEL}} [[Marcel van Langenhove (referee)|Marcel van Langenhove]] *{{ZD|FRA}} [[Michel Vautrot]] {{col-2}} ;Sjeverna i Srednja Amerika *{{ZD|MEX}} [[Edgardo Codesal]] *{{ZD|SAD}} [[Vincent Mauro]] *{{ZD|KOS}} [[Berny Ulloa Morera]] ;Okeanija *{{ZD|AUS}} [[Richard Lorenc]] ;Južna Amerika *{{ZD|URU}} [[Juan Daniel Cardellino]] *{{ZD|KOL}} ''[[Armando Pérez Hoyos]]'' *{{ZD|EKV}} [[Elías Jácome]] *{{ZD|ARG}} [[Juan Carlos Loustau]] *{{ZD|PAR|1988}} [[Carlos Maciel]] *{{ZD|ČIL}} [[Hernán Silva]] *{{ZD|BRA|1968}} [[José Roberto Wright]] ;Afrika *{{ZD|ALŽ}} [[Mohamed Hansal]] *{{ZD|TUN}} [[Neji Jouini]] *{{ZD|GAB}} [[Jean-Fidele Diramba]] ;Azija *{{ZD|SIR}} [[Jamal Al Sharif]] *{{ZD|BHR|1972}} [[Jassim Mandi]] *{{ZD|JAP}} [[Shizuo Takada]] {{col-end}} == Nosioci == {| class="wikitable" style="width:98%;" |- !width=20%| '''Šešir 1''' !width=20%| '''Šešir 2''' !width=20%| '''Šešir 3''' !width=20%| '''Šešir 4''' |- | {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] <br /> {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] <br /> {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] <br /> {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] <br /> {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] <br /> {{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] | {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] <br /> {{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] <br /> {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] <br /> {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] <br /> {{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] <br /> {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | {{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]] <br /> {{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] <br /> {{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] <br /> {{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] <br /> {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]<br /> {{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] | valign="top"| {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] <br /> {{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] <br /> {{ZD|EGI}} [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]] <br /> {{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] <br /> {{ZD|UAE}} [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]] <br /> {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] |} == Rezultati == === Takmičenje po grupama === {{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[9. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A#Italija - Austrija|1–0]]'''||'''{{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]''' |- |<small>[[10. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] {{ZD|SAD}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A#Sjedinjene Američke Države - Čehoslovačka|1–5]]'''||'''{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''' |- |<small>[[14. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A#Italija - Sjedinjene Američke Države|1–0]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]''' |- |<small>[[15. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A#Austrija - Čehoslovačka|0–1]]'''||'''{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''' |- |<small>[[19. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A#Italija - Čehoslovačka|2–0]]'''||'''{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''' |- |<small>[[19. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A#Austrija - Sjedinjene Američke Države|2–1]]'''||'''{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]''' |} ==== Grupa B ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[8. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B#Argentina - Kamerun|0–1]]'''||'''{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]''' |- |<small>[[9. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B#Sovjetski Savez - Rumunija|0–2]]'''||'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]''' |- |<small>[[13. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B#Argentina - Sovjetski Savez|2–0]]'''||'''{{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]]''' |- |<small>[[14. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B#Kamerun - Rumunija|2–1]]'''||'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]''' |- |<small>[[18. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B#Argentina - Rumunija|1–1]]'''||'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]''' |- |<small>[[18. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B#Kamerun - Sovjetski Savez|0–4]]'''||'''{{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]]''' |} ==== Grupa C ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[10. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C#Brazil - Švedska|2–1]]'''||'''{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]''' |- |<small>[[11. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{ZD|KOS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C#Kostarika - Škotska|1–0]]'''||'''{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]''' |- |<small>[[16. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C#Brazil - Kostarika|1–0]]'''||'''{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]''' |- |<small>[[16. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C#Švedska - Škotska|1–2]]'''||'''{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]''' |- |<small>[[20. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C#Brazil - Škotska|1–0]]'''||'''{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]''' |- |<small>[[20. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] {{ZD|ŠVE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C#Švedska - Kostarika|1–2]]'''||'''{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]''' |} ==== Grupa D ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[9. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{ZD|UAE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D#Ujedinjeni Arapski Emirati - Kolumbija|0–2]]'''||'''{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]''' |- |<small>[[10. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D#Zapadna Njemačka - Jugoslavija|4–1]]'''||'''{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]''' |- |<small>[[14. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] {{ZD|JUG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D#Jugoslavia - Kolumbija|1–0]]'''||'''{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]''' |- |<small>[[15. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D#Zapadna Njemačka - Ujedinjeni Arapski Emirati|5–1]]'''||'''{{ZD|UAE}} [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]]''' |- |<small>[[19. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D#Zapadna Njemačka - Kolumbija|1–1]]'''||'''{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]''' |- |<small>[[19. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] {{ZD|JUG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D#Jugoslavija - Ujedinjeni Arapski Emirati|4–1]]'''||'''{{ZD|UAE}} [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]]''' |} ==== Grupa E ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[12. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E#Belgija - Južna Koreja|2–0]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]''' |- |<small>[[13. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] {{ZD|URU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E#Urugvaj - Španija|0–0]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |- |<small>[[17. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E#Belgija - Urugvaj|3–1]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |- |<small>[[17. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E#Južna Koreja - Španija|1–3]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |- |<small>[[21. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E#Belgija - Španija|1–2]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |- |<small>[[21. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E#Južna Koreja - Urugvaj|0–1]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |} ==== Grupa F ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[11. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F#Engleska - Irska|1–1]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]''' |- |<small>[[12. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F#Nizozemska - Egipat|1–1]]'''||'''{{ZD|EGI}} [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]''' |- |<small>[[16. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F#Engleska - Nizozemska|0–0]]'''||'''{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]''' |- |<small>[[17. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F#Irska - Egipat|0–0]]'''||'''{{ZD|EGI}} [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]''' |- |<small>[[21. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F#Engleska - Egipat|1–0]]'''||'''{{ZD|EGI}} [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]''' |- |<small>[[21. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F#Irska - Nizozemska|1–1]]'''||'''{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]''' |} ==== Poredak trećeplasiranih ==== {{legend|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Poredak trećeplasiranih ekipa svih grupa''' |- !width="25"|{{Tooltip| G. | Grupa}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Bodovi}} |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa B|B]] |align=left| {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 3 || 2 || +1 || '''3''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa D|D]] |align=left| {{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 3 || 2 || +1 || '''3''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa F|F]] |align=left| {{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] | 3 || 0 || 3 || 0 || 2 || 2 || 0 || '''3''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa E|E]] |align=left| {{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 3 || -1 || '''3''' |- | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa A|A]] |align=left| {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || '''2''' |- | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - grupa C|C]] |align=left| {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] | 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || '''2''' |} === Knockout faza === {{Osmina finala sa trećim mjestom |24 juni – [[San Siro|Milano]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''|2|{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]|1 |23 juni – [[Stadio San Nicola|Bari]]|'''{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]'''|4|{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]|1 |26 juni – [[Stadio Renato Dall'Ara|Bologna]]|'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' <small>(produžeci)</small>|1|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]|0 |23 juni – [[Stadio San Paolo|Napulj]]|'''{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]''' <small>(produžeci)</small>|2|{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]|1 |25 juni – [[Stadio Olimpico|Rim]]|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|2|{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]|0 |25 juni – [[Stadio Luigi Ferraris|Genova]]|'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]''' <small>(pen.)</small>|0 (5)|{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]|0 (4) |26 juni – [[Stadio Marc'Antonio Bentegodi|Verona]]|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]|1|'''{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]''' <small>(produžeci)</small>|2 |24 juni – [[Stadio delle Alpi|Torino]]|{{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]|0|'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''|1 |1 juli – [[San Siro|Milano]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''|1|{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]|0 |1 juli – [[Stadio San Paolo|Napulj]]|'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' <small>(produžeci)</small>|3|{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]|2 |30 juni – [[Stadio Olimpico|Rim]]|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|1|{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]|0 |30 juni – [[Stadio Artemio Franchi|Firenca]]|{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] <small>(pen.)</small>|0 (2)|'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''|0 (3) |4 juli – [[Stadio delle Alpi|Torino]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zap. Njemačka]]''' <small>(pen.)</small>|1 (4)|{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]|1 (3) |3 juli – [[Stadio San Paolo|Napulj]]|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] <small>(pen.)</small>|1 (3)|'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''|1 (4) |8 juli – [[Stadio Olimpico|Rim]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''|1|{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]|0 |7 juli – [[Stadio San Nicola|Bari]]|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|2|{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]|1}} ==== Osmina finala ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[23. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] {{ZD|KAM}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Kamerun - Kolumbija|2–1]]'''||'''{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]''' |- |<small>[[23. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] {{ZD|ČSSR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Čehoslovačka - Kostarika|4–1]]'''||'''{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]''' |- |<small>[[24. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Brazil - Argentina|0–1]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |- |<small>[[24. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Zapadna Njemačka - Nizozemska|2–1]]'''||'''{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]''' |- |<small>[[25. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] {{ZD|IRS}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Irska - Rumunija|0–0 (5-4 pen.)]]'''||'''{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]''' |- |<small>[[25. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Italija - Urugvaj|2–0]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |- |<small>[[26. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Španija - Jugoslavija|1–2]]'''||'''{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]''' |- |<small>[[26. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Engleska - Belgija|1–0]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |} ==== Četvrtfinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[30. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] {{ZD|JUG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Jugoslavija - Argentina|0–0 (2-3 pen.)]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |- |<small>[[30. juni]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Italija - Irska|1-0]]'''||'''{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]''' |- |<small>[[1. juli]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Zapadna Njemačka - Čehoslovačka|1-0]]'''||'''{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''' |- |<small>[[1. juli]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Engleska - Kamerun|3-2]]'''||'''{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]''' |} ==== Polufinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[3. juli]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Italija - Argentina|1–1 (3-4 pen.)]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |- |<small>[[4. juli]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Zapadna Njemačka - Engleska|1–1 (4-3 pen.)]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' |} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[7. juli]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Italija - Engleska|2–1]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' |} ==== Finale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |<small>[[8. juli]] [[1990]]</small> |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990 - Knockout faza#Zapadna Njemačka - Argentina|1–0]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1990.}} === Tabela === [[Datoteka:1990 world cup.png|mini|desno|500px|<center><small>Zemlje učesnice SP 1990 i njihove pozicije</small>]] {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Svjetsko prvenstvo 1990.'''<ref name="SP 1990, thesoccerworldcups.com">[http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1990_final_standings.php ''SP 1990, thesoccerworldcups.com'']; pristupljeno: 27. 2. 2014.</ref> |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na svjetskom prvenstvu}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} |- |- bgcolor="gold" | 1 |align=left|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]||7||5||2||0||15||5||+10 |- |- bgcolor="silver" | 2 |align=left|{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||7||2||3||2||5||4||+1 |- |- bgcolor="bronze" | <span style="color:#FFFFFF;">3</span> |align=left|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|<span style="color:#FFFFFF;">Italija</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">10</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">+8</span> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 4 |align=left|{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]||7||3||3||1||8||6||+2 |- | 5 |align=left|{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]||5||3||1||1||8||6||+2 |- | 6 |align=left|{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]||5||3||0||2||10||5||+5 |- | 7 |align=left|{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]||5||3||0||2||7||9||-2 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 8 |align=left|{{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]]||5||0||4||1||2||3||-1 |- | 9 |align=left|{{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]||4||3||0||1||4||2||+2 |- | 10 |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]||4||2||1||1||6||4||+2 |- | 11 |align=left|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]||4||2||0||2||6||4||+2 |- | 12 |align=left|{{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]||4||1||2||1||4||3||+1 |- |13 |align=left|{{ZD|KOS}} [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]]||4||2||0||2||4||6||-2 |- | 14 |align=left|{{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]]||4||1||1||2||4||4||0 |- | 15 |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||4||0||3||1||3||4||-1 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 16 |align=left|{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]||4||1||1||2||2||5||-3 |- | 17 |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|Sovjetski Savez]]||3||1||0||2||4||4||0 |- | rowspan="2"|18 |align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]||3||1||0||2||2||3||-1 |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||3||1||0||2||2||3||-1 |- | 20 |align=left|{{ZD|EGI}} [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]]||3||0||2||1||1||2||-1 |- | 21 |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||3||0||0||3||3||6||-3 |- | 22 |align=left|{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||3||0||0||3||1||6||-5 |- | 23 |align=left|{{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]||3||0||0||3||2||8||-6 |- | 24 |align=left|{{ZD|UAE}} [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]||3||0||0||3||2||11||-9 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1990}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/90full.html SP 1990. na RSSSF.com] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1990_world_cup.php SP 1990.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990. - Grupe}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1990]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:1990. u Italiji]] [[Kategorija:1990. u nogometu]] 4yh4v4c9ptg3l5jsu59ykxpk4zanusq 0 20727 3892829 3513153 2026-06-03T19:52:37Z NeptuneBot 126033 /* Sudije */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1986. | ostali_naslovi = Copa Mundial de Fútbol México '86 | slika = Logo SP-a u nogometu 1986.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Meksiko | datumi = 31. maj - 29. juni | br_ekipa = 24 | konfederacije = 5 | stadioni = 12 | gradovi = 9 | šampion_drugo = {{NOG|ARG}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|Z NJE}} | treći_drugo = {{NOG|FRA}} | četvrti_drugo = {{NOG|BEL}} | utakmice = 52 | golovi = 132 | posjećenost = 2393031 | najbolji_strijelac = {{ZD|ENG}} [[Gary Lineker]] <small>(6 golova)</small> | igrač = {{ZD|ARG}} [[Diego Maradona]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]. | ažurirano = }} [[Datoteka:Maradona-Mundial 86 con la copa.JPG|mini|]] '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.''' bilo je 13. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]] koje se održalo u [[Meksiko|Meksiku]] od 31. maja do 29. juna 1986. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]], koja je u finalu pobijedila [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnu Njemačku]] rezultatom 3:2.<ref name="SP 1986, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/mexico1986/index.html |title=SP 1986 |work=FIFA.com |access-date=20. 2. 2014 |archive-date=29. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229131556/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/mexico1986/index.html |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donijeta je u junu 1974. godine. Kandidat za organizaciju svjetskog prvenstva bila je [[Kolumbija]]. 9. juna 1974. godine u [[Stockholm|Stockhomlu]] [[FIFA]] je dodijelila organizaciju jedinom kandidatu za organizaciju svjetskog prvenstva Kolumbiji. Međutim, zbog financijskih problema u novembru 1982. godine [[Kolumbija]] se povukla te je FIFA primila tri nove ponude za organizaciju svjetskog prvenstva. U [[Zürich]]u 20. maja 1983. godine u izboru za organizatora prvenstva FIFA je tokom anonimnog glasanja organizaciju šampionata dodijelila Meksiku.<ref name="FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com">{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |access-date=25. 2. 2014 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultati glasanja: # '''{{ZID|Meksiko}}''', # <s>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}</s> # <s>{{ZID|Kanada}}</s> == Kvalifikacije == [[Datoteka:1986 world cup qualification.png|mini|desno|275px|<small>{{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1986.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati}} {{legend|black|Države nisu učestvovale niti u kvalifikacijama}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e}}</small>]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.}} Od ukupno 121 reprezentacije koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 119 ih je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu. Ostale 22 ekipe učešće je obezbjedilo kroz kvalifikacije. == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 24 ekipe podijeljenih u šest grupa. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u osminu finala kao i četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije. Ukoliko bi dvije reprezentacija imale isti broj bodova u grupnoj fazi odlučivala bi gol-razlika. U nokaut fazi ukoliko bi neka utakmica imala neriješen rezultat igrali bi se dva produžetka po 15 minuta. Ukoliko bi utakmica bila neriješena i nakon produžetaka izvodili bi se jedanaesterci. == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1986.}} == Gradovi domaćini == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=2| [[Mexico City]] ! [[Guadalajara, Jalisco|Guadalajara]] ! [[Puebla (Puebla)|Puebla]] |- | [[Estadio Azteca|Azteca]] | [[Estadio Olímpico Universitario|Olímpico Universitario]] | [[Estadio Jalisco|Jalisco]] | [[Estadio Cuauhtémoc|Cuauhtémoc]] |- | Kapacitet: 114.600 | Kapacitet: 72.000 | Kapacitet: 66.000 | Kapacitet: 46.000 |- | [[Datoteka:Estadio Azteca1706p2.jpg|200px]] | [[Datoteka:Estadio Olímpico Universitario 2.jpeg|200px]] | [[Datoteka:Estadio jalisco.jpg|200px]] | [[Datoteka:Estadio Cuauhtémoc, Puebla.jpg|200px]] |- ! [[San Nicolás de los Garza]] ! [[Santiago de Querétaro|Querétaro]] ! [[Monterrey]] ! [[León (Guanajuato)|León]] |- | [[Estadio Universitario|Universitario]] | [[Estadio La Corregidora|La Corregidora]] | [[Estadio Tecnológico|Tecnológico]] | [[Estadio Nou Camp|Nou Camp]] |- | Kapacitet: 44.000 | Kapacitet: 40.785 | Kapacitet: 38.000 | Kapacitet: 35.000 |- | | [[Datoteka:Estadio la Corregidora.JPG|200px]] | [[Datoteka:ITESM Estadio Tecnologico.jpg|200px]] | [[Datoteka:EstadioLeon.jpg|200px]] |- ! [[Ciudad Nezahualcóyotl|Nezahualcoyotl]] ! [[Irapuato]] ! [[Zapopan (Jalisco)|Zapopan]] ! [[Toluca]] |- | [[Estadio Neza 86|Neza 86]] | [[Estadio Sergio León Chávez|Sergio León Chávez]] | [[Estadio Tres de Marzo|Tres de Marzo]] | [[Estadio Nemesio Díez|Nemesio Díez]] |- | Kapacitet: 35.000 | Kapacitet: 32.000 | Kapacitet: 30.000 | Kapacitet: 30.000 |- | | [[Datoteka:Estadio SLC Irapuato.jpg|200px]] | [[Datoteka:Tecos stadium.jpg|200px]] | [[Datoteka:B4GameTolChivas.JPG|200px]] |} </center> {{-}} {{Lokacijska karta+|Meksiko|float=center|width=700|caption=<center>Gradovi organizatori SP 1986.|places= {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=20.666667|long=-103.35|position=top|background=#FFFFFF|label=Guadalajara}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=20.666667|long=-101.35|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Irapuato}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=21.116667|long=-101.683333|position=right|background=#FFFFFF|label=León}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=19.433333|long=-99.133333|position=left|background=#FFFFFF|label=Mexico City}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=25.666667|long=-100.3|position=left|background=#FFFFFF|label=Monterrey}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=19.4|long=-98.988889|position=right|background=#FFFFFF|label=Nezahualcóyotl}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=19.051389|long=-98.217778|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Puebla}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=20.5875|long=-100.392778|position=right|background=#FFFFFF|label=Querétaro}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=25.75|long=-100.283333|position=right|background=#FFFFFF|label=San Nicolás}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=19.2925|long=-99.656944|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Toluca}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat=20.716667|long=-103.4|position=left|background=#FFFFFF|label=Zapopan}} }} {{-}} == Sudije == {{col-begin-small}} {{col-2}} ;Afrika * {{ZD|TUN}} [[Ali Bin Nasser]] * {{ZD|MAUS}} [[Edwin Picon-Ackong]] * {{ZD|MALI}} [[Idrissa Traore]] ;Azija * {{ZD|SAU}} [[Fallaj Al-Shanar]] * {{ZD|SIR}} [[Jamal Al Sharif]] * {{ZD|JAP}} [[Shizuo Takada]] ;Evropa * {{ZD|ITA}} [[Luigi Agnolin]] * {{ZD|AUT}} [[Horst Brummeier]] * {{ZD|SSSR}} [[Valeri Butenko]] * {{ZD|ČSSR}} [[Vojtech Christov]] * {{ZD|ENG}} [[George Courtney]] * {{ZD|ŠVI}} [[André Daina]] * {{ZD|BUG|1971}} [[Bogdan Dotchev]] * {{ZD|ŠVE}} [[Erik Fredriksson]] * {{ZD|RUM|1965}} [[Ioan Igna]] * {{ZD|NIZ}} [[Jan Keizer]] * {{ZD|DRNJ}} [[Siegfried Kirschen]] * {{ZD|MAĐ}} [[Lajos Németh]] * {{ZD|JUG}} [[Zoran Petrović]] * {{ZD|BEL}} [[Alexis Ponnet]] * {{ZD|FRA}} [[Joël Quiniou]] * {{ZD|Z NJE}} [[Volker Roth]] * {{ZD|ŠPA}} [[Victoriano Sánchez Arminio]] * {{ZD|POR}} [[Carlos Silva Valente]] * {{ZD|SJI}} [[Alan Snoddy]] {{col-2}} ;Sjeverna i Srednja Amerika * {{ZD|GUA}} [[Rómulo Méndez]] * {{ZD|MEX}} [[Antonio Márquez Ramírez]] * {{ZD|SAD}} [[David Socha]] * {{ZD|KOS}} [[Berny Ulloa Morera]] ;Okeanija * {{ZD|AUS}} [[Chris Bambridge]] ;Južna Amerika * {{ZD|BRA|1968}} [[Romualdo Arppi Filho]] * {{ZD|KOL}} [[Jesús Díaz]] * {{ZD|ARG}} [[Carlos Espósito]] * {{ZD|PAR}} [[Gabriel González]] * {{ZD|URU}} [[José Luis Martínez Bazán]] * {{ZD|ČIL}} [[Hernán Silva]] {{col-end}} == Nosioci == {| class="wikitable" width=98% |- !width=25%| Šešir 1 !width=25%| Šešir 2 !width=25%| Šešir 3 !width=25%| Šešir 4 |- | valign="top"| * {{NOG|MEX}} (domaćin) * {{NOG|ITA}} (Prvak 1982) * {{NOG|Z NJE}} (Finalista 1982) * {{NOG|POLJ}} (Trećeplasirani 1982) * {{NOG|FRA}} (Četvrtoplasirani1982) * {{NOG|BRA|1968}} | valign="top"| * {{NOG|ENG}} * {{NOG|SSSR}} * {{NOG|ARG}} * {{NOG|ŠPA}} * {{NOG|PAR}} * {{NOG|URU}} | valign="top"| * {{NOG|ALŽ}} * {{NOG|KAN}} * {{NOG|DAN}} * {{NOG|IRK|1963}} * {{NOG|MAR}} * {{NOG|JKO}} | valign="top"| * {{NOG|BEL}} * {{NOG|BUG|1971}} * {{NOG|MAĐ}} * {{NOG|SJI}} * {{NOG|POR}} * {{NOG|ŠKO}} |} == Rezultati == === Takmičenje po grupama === {{legenda|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala.|border=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[31. maj]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{ZD|BUG|1971}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A#Bugarska - Italija|1–1]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |- |[[2. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A#Argentina - Južna Koreja|3–1]]'''||'''{{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]''' |- |[[5. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A#Italija - Argentina|1–1]]'''||'''{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]''' |- |[[5. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A#Južna Koreja - Bugarska|1–1]]'''||'''{{ZD|BUG|1971}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]''' |- |[[10. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{ZD|JKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A#Južna Koreja - Italija|2–3]]'''||'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]''' |- |[[10. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa A#Argentina - Bugarska|2–0]]'''||'''{{ZD|BUG|1971}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]''' |} ==== Grupa B ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[3. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B#Belgija - Meksiko|1–2]]'''||'''{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]''' |- |[[4. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] {{ZD|PAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B#Paragvaj - Irak|1–0]]'''||'''{{ZD|IRK|1963}} [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]]''' |- |[[7. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B#Meksiko - Paragvaj|1–1]]'''||'''{{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]''' |- |[[8. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] {{ZD|IRK|1963}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B#Irak - Belgija|1–2]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |- |[[11. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] {{ZD|PAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B#Paragvaj - Belgija|2–2]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |- |[[11. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] {{ZD|IRK|1963}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa B#Irak - Meksiko|0–1]]'''||'''{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]''' |} ==== Grupa C ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[1. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] {{ZD|KAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C#Kanada - Francuska|0–1]]'''||'''{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' |- |[[2. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C#SSSR - Mađarska|6–0]]'''||'''{{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]''' |- |[[5. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C#Francuska - SSSR|1–1]]'''||'''{{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]]''' |- |[[6. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{ZD|MAĐ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C#Mađarska - Kanada|2–0]]'''||'''{{ZD|KAN}} [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]]''' |- |[[9. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{ZD|MAĐ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C#Mađarska - Francuska|0–3]]'''||'''{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' |- |[[9. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa C#SSSR - Kanada|2–0]]'''||'''{{ZD|KAN}} [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]]''' |} ==== Grupa D ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[1. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D#Španija - Brazil|0–1]]'''||'''{{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |- |[[3. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{ZD|ALŽ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D#Alžir - Sjeverna Irska|1–1]]'''||'''{{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]''' |- |[[6. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D#Brazil - Alžir|1–0]]'''||'''{{ZD|ALŽ}} [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]]''' |- |[[7. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] {{ZD|SJI}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D#Sjeverna Irska - Španija|1–2]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |- |[[12. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] {{ZD|SJI}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D#Sjeverna Irska - Brazil|0–3]]'''||'''{{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]''' |- |[[12. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{ZD|ALŽ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa D#Alžir - Španija|0–3]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |} ==== Grupa E ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[4. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] {{ZD|URU}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E#Urugvaj - Zapadna Njemačka|1–1]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |- |[[4. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E#Škotska - Danska|0–1]]'''||'''{{ZD|DAN}} [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]]''' |- |[[8. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E#Zapadna Njemačka - Škotska|2–1]]'''||'''{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]''' |- |[[8. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] {{ZD|DAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E#Danska - Urugvaj|6–1]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |- |[[13. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] {{ZD|DAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E#Danska - Zapadna Njemačka|2–0]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |- |[[13. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa E#Škotska - Urugvaj|0–0]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |} ==== Grupa F ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[2. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] {{ZD|MAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F#Moroko - Poljska|0–0]]'''||'''{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]''' |- |[[3. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] {{ZD|POR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F#Portugal - Engleska|1–0]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' |- |[[6. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F#Engleska - Moroko|0–0]]'''||'''{{ZD|MAR}} [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]''' |- |[[7. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F#Poljska - Portugal|1–0]]'''||'''{{ZD|POR}} [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]''' |- |[[11. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F#Engleska - Poljska|3–0]]'''||'''{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]''' |- |[[11. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] {{ZD|POR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - grupa F#Portugal - Moroko|1–3]]'''||'''{{ZD|MAR}} [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]''' |} ==== Poredak trećeplasiranih ==== {{legend|#00FF7F|Kvalificirali se u osminu finala|border=#000000}} {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Poredak trećeplasiranih ekipa svih grupa''' |- !width="25"|{{Tooltip| G. | Grupa}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} !width="25"|{{Tooltip| B | Bodovi}} |- |- bgcolor="#00FF7F" | B |align=left| {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 5 || 5 || 0 || '''3''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | F |align=left| {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | 3 || 1 || 1 || 1 || 1 || 3 || -2 || '''3''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | A |align=left| {{ZD|BUG|1971}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] | 3 || 0 || 2 || 1 || 2 || 4 || -2 || '''2''' |- |- bgcolor="#00FF7F" | E |align=left| {{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] | 3 || 0 || 2 || 1 || 2 || 7 || -5 || '''2''' |- | C |align=left| {{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] | 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 9 || -7 || '''2''' |- | D |align=left| {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] | 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || '''1''' |} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1986.}} ==== Osmina finala ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[16. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Argentina - Urugvaj|1–0]]'''||'''{{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]''' |- |[[18. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Engleska - Paragvaj|3–0]]'''||'''{{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]''' |- |[[18. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] {{ZD|DAN}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Danska - Španija|1–5]]'''||'''{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]''' |- |[[15. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#SSSR - Belgija|3–4]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |- |[[16. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Brazil - Poljska|4–0]]'''||'''{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]''' |- |[[17. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Italija - Francuska|0–2]]'''||'''{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' |- |[[17. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] {{ZD|MAR}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Maroko - Zapadna Njemačka|0–1]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |- |[[15. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] {{ZD|MEX}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Meksiko - Bugarska|2–0]]'''||'''{{ZD|BUG|1971}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]''' |} ==== Četvrtfinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[22. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Argentina - Engleska|2–1]]'''||'''{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]''' |- |[[22. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Španija - Belgija|1–1 (4-5 pen.)]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |- |[[21. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Brazil - Francuska|1–1 (3-4 pen.)]]'''||'''{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]''' |- |[[21. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Zapadna Njemačka - Meksiko|0–0 (4-1 pen.)]]'''||'''{{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]]''' |} ==== Polufinale ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[25. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Francuska - Zapadna Njemačka|0–2]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |- |[[25. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Argentina - Belgija|2–0]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[28. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Francuska - Belgija|4–2]]'''||'''{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]''' |} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1986.}} {| style="width:70%;" cellspacing="1" |- !width=35%| !width=15%| ! |- |[[29. juni]] [[1986]] |- style=font-size:90% |align=right|'''[[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}}'''||align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986 - Knockout faza#Argentina - Zapadna Njemačka|3–2]]'''||'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]''' |} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1986.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1986.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1990}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/86full.html SP 1986. na RSSSF.com] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1986_world_cup.php SP 1986.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986. - Grupe}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1986]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:1986. u Meksiku]] [[Kategorija:1986. u nogometu]] 7y02040jp1bachh16vckgmv9ixjb5vg 0 20729 3892830 3850410 2026-06-03T19:52:44Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3892830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1982. | ostali_naslovi = Copa Mundial de Fútbol – España 82 | slika = 1982 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | teskt = Copa Mundial de Fútbol – España 82 | država = Španija | datumi = 13. juni - 11. juli 1982. | br_ekipa = 24 | konfederacije = 6 | stadioni = 17 | gradovi = 14 | šampion_drugo = {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | broj = 3 | drugi_drugo = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] | treći_drugo = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | četvrti_drugo = {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] | utakmice = 52 | golovi = 146 | posjećenost = 2109723 | najbolji_strijelac = {{ZD|ITA}} [[Paolo Rossi]] <small>(6 golova)</small> | igrač = {{ZD|ITA}} [[Paolo Rossi]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]] | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]] | ažurirano = }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu - Španija 1982''' je dvanaesto po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]]. Održano je u [[Španija|Španiji]] od 13. juna do 11. jula 1982. godine. Titulu šampiona je osvojila reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], koja je u finalu pobijedila [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadnu Njemačku]] rezultatom 3:1<ref name="SP 1982, fifa.com">[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/spain1982/index.html ''SP 1982, fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141122201111/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/spain1982/index.html |date=22. 11. 2014 }}; pristupljeno: 19. 2. 2014.</ref>. == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donijeta je u julu 1966. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva su bili: [[Španija]] i [[Zapadna Njemačka]]. 6. jula 1966. godine u [[London]]u [[FIFA]] je dodijelila organizaciju [[Španija|Španiji]]. [[Zapadna Njemačka]] se povukla u zamjenu za dobijanje organizacije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|svjetskog prvenstva 1974.]] godine<ref name="FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com">[http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf ''FIFA World Cup™ host announcement decision, fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |date=12. 4. 2019 }}; pristupljeno: 19. 2. 2014.</ref>. Rezultati: #'''{{ZD|ŠPA|1977}} [[Španija]]''', #<s>{{ZD|NJE}} [[Zapadna Njemačka]]</s> - povukli se u zamjenu za dobijanje organizacije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|svjetskog prvenstva 1974.]] godine == Kvalifikacije == [[Datoteka:1982 world cup qualification.png|mini|desno|275px|<small>{{legend|#000cff|Države učesnice SP 1982}} {{legend|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati}} {{legend|black|Države nisu učestvovale niti u kvalifikacijama}} {{legend|#ababab|Države nisu članice FIFA-e}}</small>]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.}} Prvi put u historiji svjetskih prvenstava broj učesnika je sa 16 povećan na 24. Od ukupno 109 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 107 je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu. Ostale 22 ekipe učešće je obezbjedilo kroz kvalifikacije. == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 24 ekipe podijeljenih u šest grupa. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa su se kvalificirali u drugu grupnu fazu. U drugoj grupnoj fazi formirane su četiri grupe po tri ekipe. Pobjednici grupa druge grupne faze igrali bi polufinale. Ukoliko bi dvije reprezentacija imale isti broj bodova u prvoj i drugoj grupnoj fazi odlučivala bi golovna razlika. U knockout fazi ukoliko bi neka utakmica imala neriješen rezultat igrali bi se dva produžetka po 15 minuta. Ukoliko bi i utakmica bila i neriješena nakon produžetaka izvodili bi se jedanaesterci. == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1982.}} == Gradovi domaćini == <center> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="2"|[[Madrid]] ! colspan="2"|[[Barcelona]] ! [[Vigo]] ! [[A Coruña]] |- | [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]] | [[Vicente Calderón Stadium|Vicente Calderón]] | [[Camp Nou]] | [[Estadi de Sarrià|Sarrià]] | [[Balaídos]] | [[Estadio Riazor|Riazor]] |- | Kapacitet: '''91,000''' | Kapacitet: '''66,000''' | Kapacitet: '''120,000''' | Kapacitet: '''44,000''' | Kapacitet: '''31,800''' | Kapacitet: '''34,600''' |- ! [[Datoteka:Bernabeu stadium.jpg|150px]] | [[Datoteka:Vicente-Calderon-1-070910.jpg|150px]] | [[Datoteka:Barcelona 296.JPG|150px]] | [[Datoteka:Sarrià.jpg|150px]] | [[Datoteka:Grada Río.JPG|150px]] | [[Datoteka:Estadio de Riazor.A Corunha.Galiza.jpg|150px]] |- ! [[Gijón]] ! [[Oviedo]] ! [[Elche]] ! [[Alicante]] ! [[Bilbao]] ! [[Valladolid]] |- | [[El Molinón]] | [[Estadio Carlos Tartiere (1926)|Carlos Tartiere]] | [[Estadio Manuel Martínez Valero|Nuevo]] | [[Estadio José Rico Pérez|José Rico Pérez]] | [[San Mamés Stadium (1913)|San Mamés]] | [[Estadio José Zorrilla|José Zorrilla]] |- | Kapacitet: '''47,000''' | Kapacitet: '''23,000''' | Kapacitet: '''40,000''' | Kapacitet: '''38,000''' | Kapacitet: '''47,000''' | Kapacitet: '''30,000''' |- | [[Datoteka:ElMolinonSportingvsAthletic30-10-11.jpg|150px]] | [[Datoteka:Estadio Carlos Tartiere 03.jpg|150px]] | [[Datoteka:Elche-Xerez.jpg|150px]] | [[Datoteka:Estadio Jose Rico Perez.JPG|150px]]| | [[Datoteka:San mames uefa.png|150px]] | [[Datoteka:Estadio José Zorrilla desde Preferencia A.jpg|150px]] |- ! [[Valencia]] ! [[Zaragoza]] ! colspan="2"|[[Sevilla]] ! [[Málaga]] |- | [[Mestalla Stadium|Luis Casanova]] | [[La Romareda]] | [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán|Ramón Sánchez Pizjuán]] | [[Estadio Benito Villamarín|Benito Villamarín]] | [[Estadio La Rosaleda|La Rosaleda]] |- | Kapacitet: '''55,000''' | Kapacitet: '''42,000''' | Kapacitet: '''70,500''' | Kapacitet: '''47,500''' | Kapacitet: '''44,000''' |- | [[Datoteka:Mestalla trofeu taronja 120811.jpg|150px]] | [[Datoteka:La Romareda en día de partido.jpg|150px]] | [[Datoteka:EstadioRamonSanchezPizjuan-SevillaFC.JPG|150px]] | [[Datoteka:Stade Manuel Ruiz de Lopera Séville.JPG|150px]] | [[Datoteka:Estado de la Rosaleda (Málaga C.F.).jpg|150px]] |} {{-}} </center> {{Lokacijska karta+|Španija|float=left|width=450|caption=<center>Gradovi organizatori SP 1982.|places= {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=43.371491|long=-8.39597|position=top|background=#FFFFFF|label=A Coruña}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=38.345278|long=-0.483056|position=top|background=#FFFFFF|label=Alicante}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=41.383333|long=2.183333|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Barcelona}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=43.256944|long=-2.923611|position=top|background=#FFFFFF|label=Bilbao}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=38.266944|long=-0.698333|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Elche}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=43.533333|long=-5.7|position=top|background=#FFFFFF|label=Gijón}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=40.4|long=-3.683333|position=right|background=#FFFFFF|label=Madrid}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=36.719444|long=-4.42|position=top|background=#FFFFFF|label=Málaga}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=43.36|long=-5.845|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Oviedo}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=37.377222|long=-5.986944|position=top|background=#FFFFFF|label=Sevilla}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=39.470239|long=-0.376805|position=top|background=#FFFFFF|label=Valencia}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=41.633333|long=-4.716667|position=top|background=#FFFFFF|label=Valladolid}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=42.231356|long=-8.712447|position=bottom|background=#FFFFFF|label=Vigo}} {{Lokacijska karta~|Španija|mark=Football.svg|lat=41.65|long=-0.883333|position=top|background=#FFFFFF|label=Zaragoza}} }} {{-}} == Sudije == {{col-begin-small}} {{col-3}} ;AFC * {{ZD|BHR|1972}} [[Ibrahim Youssef Al-Doy]] * {{ZD|HK|1959}} [[Thomson Chan|Chan Tam Sun]] * {{ZD|IZR}} [[Abraham Klein]] ;CAF * {{ZD|GAN}} [[Benjamin Dwomoh]] * {{ZD|LIB|1977}} [[Yousef El-Ghoul]] * {{ZD|ALŽ}} [[Belaid Lacarne]] ;CONCACAF * {{ZD|GUA}} [[Rómulo Méndez]] * {{ZD|SAD}} [[David Socha]] * {{ZD|KOS}} [[Luis Paulino Siles]] * {{ZD|MEX}} [[Mario Rubio Vázquez]] {{col-3}} ;CONMEBOL * {{ZD|KOL}} [[Gilberto Aristizábal]] * {{ZD|BOL}} [[Luis Barrancos]] * {{ZD|URU}} [[Juan Daniel Cardellino]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Arnaldo Cézar Coelho]] * {{ZD|ČIL}} [[Gastón Castro]] * {{ZD|ARG}} [[Arturo Ithurralde]] * {{ZD|PER}} [[Enrique Labo Revoredo]] * {{ZD|PAR}} [[Héctor Ortiz]] ;UEFA * {{ZD|ITA}} [[Paolo Casarin]] * {{ZD|ČSSR}} [[Vojtech Christov]] * {{ZD|NIZ}} [[Charles Corver]] * {{ZD|BUG|1971}} [[Bogdan Dotchev]] * {{ZD|NJE}} [[Walter Eschweiler]] * {{ZD|ŠVE}} [[Erik Fredriksson]] * {{ZD|ŠVI}} [[Bruno Galler]] {{col-3}} * {{ZD|POR}} [[António Garrido]] * {{ZD|POLJ}} [[Alojzy Jarguz]] * {{ZD|ŠPA}} [[Augusto Lamo Castillo]] * {{ZD|DAN}} [[Henning Lund-Sørensen]] * {{ZD|JUG}} [[Damir Matovinović]] * {{ZD|SJI}} [[Malcolm Moffat]] * {{ZD|MAĐ}} [[Károly Palotai]] * {{ZD|BEL}} [[Alexis Ponnet]] * {{ZD|DRNJ}} [[Adolf Prokop]] * {{ZD|RUM|1965}} [[Nicolae Rainea]] * {{ZD|SSSR}} [[Miroslav Stupar]] * {{ZD|FRA}} [[Michel Vautrot]] * {{ZD|ŠKO}} [[Bob Valentine]] * {{ZD|ENG}} [[Clive White]] * {{ZD|AUT}} [[Franz Wöhrer]] ;OFC * {{ZD|AUS}} [[Tony Boskovic]] {{col-end}} == Nosioci == {| class="wikitable" style="width:98%;" |- !width=25%| '''Šešir 1''' !width=25%| '''Šešir 2''' !width=25%| '''Šešir 3''' !width=25%| '''Šešir 4''' |- | valign="top"| *{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] (domaćin) *{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] (aktuelni prvak) *{{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] *{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] *{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] *{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] | valign="top"| *{{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] *{{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] *{{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] *{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] *{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] *{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | valign="top"| *{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] *{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] *{{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] *{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] *{{ZD|ČIL}} [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] *{{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] | valign="top"| *{{ZD|ALŽ}} [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] *{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] *{{ZD|KUV}} [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]] *{{ZD|SAL}} [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] *{{ZD|HON}} [[Nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] *{{ZD|NZL}} [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] |} == Rezultati == === Takmičenje po grupama === ==== Prva grupna faza ==== {{legend|#00FF7F|Kvalificirali se u drugu grupnu fazu|border=#000000}} ===== Grupa 1 ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa 1}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=995/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |stadion = [[Balaídos]] |lokacija = [[Vigo]] |gledalaca = 33,000 |sudac = [[Michel Vautrot]] {{ZD|FRA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[15. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=833/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] |stadion = [[Estadio Riazor|Estadio de Riazor]] |lokacija = [[A Coruña]] |gledalaca = 11,000 |sudac = [[Franz Wöhrer]] {{ZD|AUT}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=994/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] |golovi1 = [[Bruno Conti|Conti]] {{gol|18}} |golovi2 = [[Rubén Toribio Díaz|Díaz]] {{gol|83}} |stadion = [[Balaídos]] |lokacija = [[Vigo]] |gledalaca = 25,000 |sudac = [[Walter Eschweiler]] {{ZD|NJE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[19. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=834/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] |stadion = [[Estadio Riazor|Estadio de Riazor]] |lokacija = [[A Coruña]] |gledalaca = 19,000 |sudac = [[Alexis Ponnet]] {{ZD|BEL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[22. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 5–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1055/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] |golovi1 = [[Włodzimierz Smolarek|Smolarek]] {{gol|55}}<br />[[Grzegorz Lato|Lato]] {{gol|58}}<br />[[Zbigniew Boniek|Boniek]] {{gol|61}}<br />[[Andrzej Buncol|Buncol]] {{gol|68}}<br />[[Włodzimierz Ciołek|Ciołek]] {{gol|76}} |golovi2 = [[Guillermo La Rosa|La Rosa]] {{gol|83}} |stadion = [[Estadio Riazor|Estadio de Riazor]] |lokacija = [[A Coruña]] |gledalaca = 25,000 |sudac = [[Mario Rubio Vázquez]] {{ZD|MEX}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[23. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=828/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] |golovi1 = [[Francesco Graziani|Graziani]] {{gol|60}} |golovi2 = [[Grégoire M'Bida|M'Bida]] {{gol|61}} |stadion = [[Balaídos]] |lokacija = [[Vigo]] |gledalaca = 20,000 |sudac = [[Bogdan Dotchev]] {{ZD|BUG|1971}} }} ===== Grupa 2 ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa 2}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[16. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=741/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ALŽ}} [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] |golovi1 = [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] {{gol|67}} |golovi2 = [[Rabah Madjer|Madjer]] {{gol|54}}<br />[[Lakhdar Belloumi|Belloumi]] {{gol|68}} |stadion = [[El Molinón]] |lokacija = [[Gijón]] |gledalaca = 42,000 |sudac = [[Enrique Labo Revoredo]] {{ZD|PER}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[17. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] {{ZD|ČIL}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=764/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi1 = |golovi2 = [[Walter Schachner|Schachner]] {{gol|21}} |stadion = [[Estadio Carlos Tartiere (1926)|Estadio Carlos Tartiere]] |lokacija = [[Oviedo]] |gledalaca = 22,500 |sudac = [[Juan Daniel Cardellino]] {{ZD|URU}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[20. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 4–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=813/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ČIL}} [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] |golovi1 = [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] {{gol|9||57||66}}<br />[[Uwe Reinders|Reinders]] {{gol|81}} |golovi2 = [[Gustavo Moscoso|Moscoso]] {{gol|90}} |stadion = [[El Molinón]] |lokacija = [[Gijón]] |gledalaca = 42,000 |sudac = [[Bruno Galler]] {{ZD|ŠVI}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{ZD|ALŽ}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=739/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi2 = [[Walter Schachner|Schachner]] {{gol|55}}<br />[[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|67}} |stadion = [[Estadio Carlos Tartiere (1926)|Estadio Carlos Tartiere]] |lokacija = [[Oviedo]] |gledalaca = 22,000 |sudac = [[Tony Boskovic]] {{ZD|AUS}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[24. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{ZD|ALŽ}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=740/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ČIL}} [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] |golovi1 = [[Salah Assad|Assad]] {{gol|7||31}}<br />[[Tedj Bensaoula|Bensaoula]] {{gol|35}} |golovi2 = [[Miguel Ángel Neira|Neira]] {{gol|59|pen.}}<br />[[Juan Carlos Letelier|Letelier]] {{gol|73}} |stadion = [[Estadio Carlos Tartiere (1926)|Estadio Carlos Tartiere]] |lokacija = [[Oviedo]] |gledalaca = 16,000 |sudac = [[Rómulo Méndez]] {{ZD|GUA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[25. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=770/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi1 = [[Horst Hrubesch|Hrubesch]] {{gol|10}} |stadion = [[El Molinón]] |lokacija = [[Gijón]] |gledalaca = 41,000 |sudac = [[Bob Valentine]] {{ZD|ŠKO}} }} ===== Grupa 3 ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa 3}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[13. juni]] [[1982]] |vrijeme = 20:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=749/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |golovi2 = [[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{gol|62}} |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 95,500 |sudac = [[Vojtěch Christov]] {{ZD|ČSSR}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[15. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{ZD|MAĐ}} |rezultat = 10–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=896/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SAL}} [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] |golovi1 = [[Tibor Nyilasi|Nyilasi]] {{gol|4||83}}<br />[[Gábor Pölöskei|Pölöskei]] {{gol|11}}<br />[[László Fazekas|Fazekas]] {{gol|23||54}}<br />[[József Tóth (footballer born 1951)|Tóth]] {{gol|50}}<br />[[László Kiss (footballer)|L. Kiss]] {{gol|69||72||76}}<br />[[Lázár Szentes|Szentes]] {{gol|70}} |golovi2 = [[Luis Ramírez Zapata|Ramírez]] {{gol|64}} |stadion = [[Estadio Manuel Martínez Valero|Nuevo Estadio]] |lokacija = [[Elche]] |gledalaca = 23,000 |sudac = [[Ibrahim Youssef Al-Doy]] {{ZD|BHR|1972}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 4–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=752/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |golovi1 = [[Daniel Bertoni|Bertoni]] {{gol|26}}<br />[[Diego Maradona|Maradona]] {{gol|28||57}}<br />[[Osvaldo Ardiles|Ardiles]] {{gol|60}} |golovi2 = [[Gábor Pölöskei|Pölöskei]] {{gol|76}} |stadion = [[Estadio José Rico Pérez]] |lokacija = [[Alicante]] |gledalaca = 32,093 |sudac = [[Belaid Lacarne]] {{ZD|ALŽ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[19. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=774/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SAL}} [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] |golovi1 = [[Ludo Coeck|Coeck]] {{gol|19}} |stadion = [[Estadio Manuel Martínez Valero|Nuevo Estadio]] |lokacija = [[Elche]] |gledalaca = 15,000 |sudac = [[Malcolm Moffat]] {{ZD|SJI}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[22. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=779/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |golovi1 = [[Alexandre Czerniatynski|Czerniatynski]] {{gol|76}} |golovi2 = [[József Varga (footballer born 1954)|Varga]] {{gol|27}} |stadion = [[Estadio Manuel Martínez Valero|Nuevo Estadio]] |lokacija = [[Elche]] |gledalaca = 37,000 |sudac = [[Clive White]] {{ZD|ENG}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[23. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=751/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SAL}} [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] |golovi1 = [[Daniel Passarella|Passarella]] {{gol|22|pen.}}<br />[[Daniel Bertoni|Bertoni]] {{gol|52}} |stadion = [[Estadio José Rico Pérez]] |lokacija = [[Alicante]] |gledalaca = 32,500 |sudac = [[Luis Barrancos]] {{ZD|BOL}} }} ===== Grupa 4 ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa 4}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[16. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=878/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |golovi1 = [[Bryan Robson|Robson]] {{gol|1||67}}<br />[[Paul Mariner|Mariner]] {{gol|83}} |golovi2 = [[Gérard Soler|Soler]] {{gol|24}} |stadion = [[San Mamés Stadion|Estadio San Mamés]] |lokacija = [[Bilbao]] |gledalaca = 44,172 |sudac = [[António Garrido]] {{ZD|POR}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[17. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] {{ZD|ČSSR}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1012/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|KUV}} [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]] |golovi1 = [[Antonín Panenka|Panenka]] {{gol|21|pen.}} |golovi2 = [[Faisal Al-Dakhil|Al-Dakhil]] {{gol|57}} |stadion = [[Estadio José Zorrilla]] |lokacija = [[Valladolid]] |gledalaca = 25,000 |sudac = [[Benjamin Dwomoh]] {{ZD|GAN}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[20. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=889/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] |golovi1 = [[Trevor Francis|Francis]] {{gol|62}}<br />[[Jozef Barmoš|Barmoš]] {{gol|66|a.g.}} |stadion = [[San Mamés Stadion|Estadio San Mamés]] |lokacija = [[Bilbao]] |gledalaca = 41,123 |sudac = [[Charles Corver]] {{ZD|NIZ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}} |rezultat = 4–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=919/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|KUV}} [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]] |golovi1 = [[Bernard Genghini|Genghini]] {{gol|31}}<br />[[Michel Platini|Platini]] {{gol|43}}<br />[[Didier Six|Six]] {{gol|48}}<br />[[Maxime Bossis|Bossis]] {{gol|89}} |golovi2 = [[Abdullah Al-Buloushi|Al-Buloushi]] {{gol|75}} |stadion = [[Estadio José Zorrilla]] |lokacija = [[Valladolid]] |gledalaca = 30,043 |sudac = [[Miroslav Stupar]] {{ZD|SSSR}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[24. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{ZD|FRA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=922/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] |golovi1 = [[Didier Six|Six]] {{gol|66}} |golovi2 = [[Antonín Panenka|Panenka]] {{gol|84|pen.}} |stadion = [[Estadio José Zorrilla]] |lokacija = [[Valladolid]] |gledalaca = 28,000 |sudac = [[Paolo Casarin]] {{ZD|ITA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[25. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=882/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|KUV}} [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]] |golovi1 = [[Trevor Francis|Francis]] {{gol|27}} |stadion = [[San Mamés Stadion|Estadio San Mamés]] |lokacija = [[Bilbao]] |gledalaca = 39,700 |sudac = [[Gilberto Aristizábal]] {{ZD|KOL}} }} ===== Grupa 5 ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa 5}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[16. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=901/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|HON}} [[Nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] |golovi1 = [[Roberto López Ufarte|López Ufarte]] {{gol|65|pen.}} |golovi2 = [[Héctor Zelaya|Zelaya]] {{gol|8}} |stadion = [[Mestalla Stadion|Estadio Luis Casanova]] |lokacija = [[Valencia (grad)|Valencia]] |gledalaca = 49,562 |sudac = [[Arturo Ithurralde]] {{ZD|ARG}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[17. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] {{ZD|JUG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1044/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |stadion = [[La Romareda]] |lokacija = [[Zaragoza]] |gledalaca = 25,000 |sudac = [[Erik Fredriksson]] {{ZD|ŠVE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[20. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=903/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] |golovi1 = [[Juan Gómez González|Juanito]] {{gol|14|pen.}}<br />[[Enrique Saura|Saura]] {{gol|66}} |golovi2 = [[Ivan Gudelj|Gudelj]] {{gol|10}} |stadion = [[Mestalla Stadion|Estadio Luis Casanova]] |lokacija = [[Valencia (grad)|Valencia]] |gledalaca = 48,000 |sudac = [[Henning Lund-Sørensen]] {{ZD|DAN}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{ZD|HON}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=959/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |golovi1 = [[Eduardo Laing|Laing]] {{gol|60}} |golovi2 = [[Gerry Armstrong (nogometaš)|Armstrong]] {{gol|10}} |stadion = [[La Romareda]] |lokacija = [[Zaragoza]] |gledalaca = 15,000 |sudac = [[Thomson Chan|Chan Tam Sun]] {{ZD|HK|1959}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[24. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{ZD|HON}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=962/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] |golovi2 = [[Vladimir Petrović|Petrović]] {{gol|88|pen.}} |stadion = [[La Romareda]] |lokacija = [[Zaragoza]] |gledalaca = 25,000 |sudac = [[Gastón Castro]] {{ZD|ČIL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[25. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=902/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |golovi2 = [[Gerry Armstrong (nogometaš)|Armstrong]] {{gol|47}} |stadion = [[Mestalla Stadion|Estadio Luis Casanova]] |lokacija = [[Valencia (grad)|Valencia]] |gledalaca = 49,562 |sudac = [[Héctor Ortiz]] {{ZD|PAR}} }} ===== Grupa 6 ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa 6}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=791/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] |golovi1 = [[Sócrates]] {{gol|75}}<br />[[Éder Aleixo de Assis|Éder]] {{gol|87}} |golovi2 = [[Andriy Bal|Bal]] {{gol|34}} |stadion = [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]] |lokacija = [[Sevilla]] |gledalaca = 68,000 |sudac = [[Augusto Lamo Castillo]] {{ZD|ŠPA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[15. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}} |rezultat = 5–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1051/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NZL}} [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] |golovi1 = [[Kenny Dalglish|Dalglish]] {{gol|18}}<br />[[John Wark|Wark]] {{gol|30||33}}<br />[[John Robertson (footballer born 1953)|Robertson]] {{gol|73}}<br />[[Steve Archibald|Archibald]] {{gol|79}} |golovi2 = [[Steve Sumner|Sumner]] {{gol|54}}<br />[[Steve Wooddin|Wooddin]] {{gol|65}} |stadion = [[Estadio La Rosaleda]] |lokacija = [[Málaga]] |gledalaca = 36,000 |sudac = [[David Socha]] {{ZD|SAD}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 4–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=790/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] |golovi1 = [[Zico]] {{gol|33}}<br />[[José Oscar Bernardi|Oscar]] {{gol|49}}<br />[[Éder Aleixo de Assis|Éder]] {{gol|65}}<br />[[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] {{gol|87}} |golovi2 = [[David Narey|Narey]] {{gol|18}} |stadion = [[Estadio Manuel Ruiz de Lopera|Estadio Benito Villamarín]] |lokacija = [[Sevilla]] |gledalaca = 47,379 |sudac = [[Luis Paulino Siles]] {{ZD|KOS}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[19. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1054/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NZL}} [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] |golovi1 = [[Yuri Gavrilov|Gavrilov]] {{gol|25}}<br />[[Oleg Blokhin|Blokhin]] {{gol|48}}<br />[[Sergei Pavlovich Baltacha|Baltacha]] {{gol|69}} |stadion = [[Estadio La Rosaleda]] |lokacija = [[Málaga]] |gledalaca = 19,000 |sudac = [[Yousef El-Ghoul]] {{ZD|LIB|1977}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[22. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1071/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] |golovi1 = [[Aleksandr Chivadze|Chivadze]] {{gol|60}}<br />[[Ramaz Shengelia|Shengelia]] {{gol|84}} |golovi2 = [[Joe Jordan (nogometaš)|Jordan]] {{gol|15}}<br />[[Graeme Souness|Souness]] {{gol|87}} |stadion = [[Estadio La Rosaleda]] |lokacija = [[Málaga]] |gledalaca = 45,000 |sudac = [[Nicolae Rainea]] {{ZD|RUM|1965}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[23. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 4–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=789/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NZL}} [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] |golovi1 = [[Zico]] {{gol|28||31}}<br />[[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] {{gol|55}}<br />[[Serginho Chulapa|Serginho]] {{gol|69}} |stadion = [[Estadio Manuel Ruiz de Lopera|Estadio Benito Villamarín]] |lokacija = [[Sevilla]] |gledalaca = 43,000 |sudac = [[Damir Matovinović]] {{ZD|JUG}} }} ==== Druga grupna faza ==== {{legend|#00FF7F|Kvalificirali se u polufinale|border=#000000}} ===== Grupa A ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa A}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[28. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=782/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] |golovi1 = [[Zbigniew Boniek|Boniek]] {{gol|4||26||53}} |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 65,000 |sudac = [[Luis Paulino Siles]] {{ZD|KOS}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[1. juli]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=783/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] |golovi2 = [[Khoren Oganesian|Oganesian]] {{gol|48}} |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 45,000 |sudac = [[Michel Vautrot]] {{ZD|FRA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[4. juli]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]] {{ZD|SSSR}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=1058/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 65,000 |sudac = [[Bob Valentine]] {{ZD|ŠKO}} }} ===== Grupa B ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa B}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[29. juni]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=879/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |stadion = [[Santiago Bernabéu Stadion|Estadio Santiago Bernabéu]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 75,000 |sudac = [[Arnaldo Cézar Coelho]] {{ZD|BRA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[2. juli]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=900/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |golovi1 = [[Pierre Littbarski|Littbarski]] {{gol|50}}<br />[[Klaus Fischer|Fischer]] {{gol|75}} |golovi2 = [[Jesús María Zamora|Zamora]] {{gol|82}} |stadion = [[Santiago Bernabéu Stadion|Estadio Santiago Bernabéu]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 90,089 |sudac = [[Paolo Casarin]] {{ZD|ITA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[5. juli]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=877/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] |stadion = [[Santiago Bernabéu Stadion|Estadio Santiago Bernabéu]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 75,000 |sudac = [[Alexis Ponnet]] {{ZD|BEL}} }} ===== Grupa C ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa C}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[29. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=753/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] |golovi2 = [[Daniel Passarella|Passarella]] {{gol|83}} |golovi1 = [[Marco Tardelli|Tardelli]] {{gol|57}}<br />[[Antonio Cabrini|Cabrini]] {{gol|67}} |stadion = [[Estadi de Sarrià|Estadio Sarriá]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 43,000 |sudac = [[Nicolae Rainea]] {{ZD|RUM|1965}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[2. juli]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=750/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |golovi1 = [[Ramón Díaz|Díaz]] {{gol|89}} |golovi2 = [[Zico]] {{gol|11}}<br />[[Serginho Chulapa|Serginho]] {{gol|66}}<br />[[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]] {{gol|75}} |stadion = [[Estadi de Sarrià|Estadio Sarriá]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 43,000 |sudac = [[Mario Rubio Vázquez]] {{ZD|MEX}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[5. juli]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=788/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |golovi1 = [[Paolo Rossi|Rossi]] {{gol|5||25||74}} |golovi2 = [[Sócrates]] {{gol|12}}<br />[[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] {{gol|68}} |stadion = [[Estadi de Sarrià|Estadio Sarriá]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 44,000 |sudac = [[Abraham Klein]] {{ZD|IZR}} }} ===== Grupa D ===== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982 - grupa D}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[28. juni]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=767/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |golovi1 = |golovi2 = [[Bernard Genghini|Genghini]] {{gol|39}} |stadion = [[Vicente Calderón Stadion|Estadio Vicente Calderón]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 37,000 |sudac = [[Károly Palotai]] {{ZD|MAĐ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[1. juli]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=771/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |golovi1 = [[Bruno Pezzey|Pezzey]] {{gol|50}}<br />[[Reinhold Hintermaier|Hintermaier]] {{gol|68}} |golovi2 = [[Billy Hamilton (nogometaš)|Hamilton]] {{gol|27||75}} |stadion = [[Vicente Calderón Stadion|Estadio Vicente Calderón]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 20,000 |sudac = [[Adolf Prokop]] {{ZD|DRNJ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = 4 juli]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] {{ZD|SJI}} |rezultat = 1–4 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=920/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |golovi1 = [[Gerry Armstrong (nogometaš)|Armstrong]] {{gol|75}} |golovi2 = [[Alain Giresse|Giresse]] {{gol|33||80}}<br />[[Dominique Rocheteau|Rocheteau]] {{gol|46||68}} |stadion = [[Vicente Calderón Stadion|Estadio Vicente Calderón]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 37,000 |sudac = [[Alojzy Jarguz]] {{ZD|POLJ}} }} === Knockout faza === {{Polufinale sa trećim mjestom |[[8 juli]] – [[Barcelona]]|{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]|0|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|2 |[[8 juli]] – [[Sevilla]]|'''{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zap. Njemačka]]''' <small>(pen.)</small>|3 (5)|{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]|3 (4) |[[11 juli]] – [[Madrid]]|'''{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''|3|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]|1 |[[10 juli]] – [[Alicante]]|'''{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]'''|3|{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]|2 }} ==== Polufinale ==== {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[8. juli]] [[1982]] |vrijeme = 17:15 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=996/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |golovi1 = |golovi2 = [[Paolo Rossi|Rossi]] {{gol|22||73}} |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 50,000 |sudac = [[Juan Daniel Cardellino]] {{ZD|URU}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[8. juli]] [[1982]] |vrijeme = 21:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 3 – 3 <br /><small>(produžeci)</small> |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=914/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |golovi1 = [[Pierre Littbarski|Littbarski]] {{gol|17}}<br />[[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] {{gol|102}}<br />[[Klaus Fischer|Fischer]] {{gol|108}} |golovi2 = [[Michel Platini|Platini]] {{gol|26|pen.}}<br />[[Marius Trésor|Trésor]] {{gol|92}}<br />[[Alain Giresse|Giresse]] {{gol|98}} |stadion = [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]] |lokacija = [[Sevilla]] |gledalaca = 70,000 |sudac = [[Charles Corver]] {{ZD|NIZ}} |jedanaesterci1 = [[Manfred Kaltz|Kaltz]] {{pengol}}<br />[[Paul Breitner|Breitner]] {{pengol}}<br />[[Uli Stielike|Stielike]] {{Promašaj}}<br />[[Pierre Littbarski|Littbarski]] {{pengol}}<br />[[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] {{pengol}}<br />[[Horst Hrubesch|Hrubesch]] {{pengol}} |jedanaesterci = 5–4 |jedanaesterci2 = {{pengol}} [[Alain Giresse|Giresse]]<br />{{pengol}} [[Manuel Amoros|Amoros]]<br />{{pengol}} [[Dominique Rocheteau|Rocheteau]]<br />{{Promašaj}} [[Didier Six|Six]]<br />{{pengol}} [[Michel Platini|Platini]]<br />{{Promašaj}} [[Maxime Bossis|Bossis]] }} ===== Utakmica za treće mjesto ===== {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[10. juli]] [[1982]] |vrijeme = 20:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=921/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] |golovi1 = [[Andrzej Szarmach|Szarmach]] {{gol|40}}<br />[[Stefan Majewski|Majewski]] {{gol|44}}<br />[[Janusz Kupcewicz|Kupcewicz]] {{gol|46}} |golovi2 = [[René Girard (nogometaš)|Girard]] {{gol|13}}<br />[[Alain Couriol|Couriol]] {{gol|72}} |stadion = [[Estadio José Rico Pérez]] |lokacija = [[Alicante]] |gledalaca = 28,000 |sudac = [[António Garrido]] {{ZD|POR}} }} ===== Finale ===== {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juli]] [[1982]] |vrijeme = 20:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET +2]] |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=59/results/matches/match=923/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |golovi1 = [[Paolo Rossi|Rossi]] {{gol|57}}<br />[[Marco Tardelli|Tardelli]] {{gol|69}}<br />[[Alessandro Altobelli|Altobelli]] {{gol|81}} |golovi2 = [[Paul Breitner|Breitner]] {{gol|83}} |stadion = [[Santiago Bernabéu Stadium|Estadio Santiago Bernabéu]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 90,000 |sudac = [[Arnaldo Cézar Coelho]] {{ZD|BRA}} }} == Lista strijelaca == {{col-begin}} {{col-3}} ;6 golova * {{ZD|ITA}} [[Paolo Rossi]] ;5 golova * {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] ;4 gola * {{ZD|BRA|1968}} [[Zico]] * {{ZD|POLJ}} [[Zbigniew Boniek]] ;3 gola * {{ZD|BRA|1968}} [[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] * {{ZD|FRA}} [[Alain Giresse]] * {{ZD|MAĐ}} [[László Kiss (footballer)|László Kiss]] * {{ZD|SJI}} [[Gerry Armstrong (footballer)|Gerry Armstrong]] ;2 gola * {{ZD|ALŽ}} [[Salah Assad]] * {{ZD|ARG}} [[Daniel Bertoni]] * {{ZD|ARG}} [[Diego Maradona]] * {{ZD|ARG}} [[Daniel Passarella]] * {{ZD|AUT}} [[Walter Schachner]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Éder Aleixo de Assis|Éder]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Serginho Chulapa|Serginho]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Sócrates]] * {{ZD|ČSSR}} [[Antonín Panenka]] * {{ZD|ENG}} [[Trevor Francis]] * {{ZD|ENG}} [[Bryan Robson]] * {{ZD|FRA}} [[Bernard Genghini]] * {{ZD|FRA}} [[Michel Platini]] * {{ZD|FRA}} [[Dominique Rocheteau]] * {{ZD|FRA}} [[Didier Six]] * {{ZD|NJE}} [[Klaus Fischer]] * {{ZD|NJE}} [[Pierre Littbarski]] * {{ZD|MAĐ}} [[László Fazekas]] * {{ZD|MAĐ}} [[Tibor Nyilasi]] * {{ZD|MAĐ}} [[Gábor Pölöskei]] * {{ZD|ITA}} [[Marco Tardelli]] * {{ZD|SJI}} [[Billy Hamilton (footballer)|Billy Hamilton]] * {{ZD|ŠKO}} [[John Wark]] {{col-3}} ;1 gol * {{ZD|ALŽ}} [[Lakhdar Belloumi]] * {{ZD|ALŽ}} [[Tedj Bensaoula]] * {{ZD|ALŽ}} [[Rabah Madjer]] * {{ZD|ARG}} [[Osvaldo Ardiles]] * {{ZD|ARG}} [[Ramón Díaz]] * {{ZD|AUT}} [[Reinhold Hintermaier]] * {{ZD|AUT}} [[Hans Krankl]] * {{ZD|AUT}} [[Bruno Pezzey]] * {{ZD|BEL}} [[Ludo Coeck]] * {{ZD|BEL}} [[Alexandre Czerniatynski]] * {{ZD|BEL}} [[Erwin Vandenbergh]] * {{ZD|BRA|1968}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]] * {{ZD|BRA|1968}} [[José Oscar Bernardi|Oscar]] * {{ZD|KAM}} [[Grégoire M'Bida]] * {{ZD|ČIL}} [[Juan Carlos Letelier]] * {{ZD|ČIL}} [[Gustavo Moscoso]] * {{ZD|ČIL}} [[Miguel Ángel Neira]] * {{ZD|SAL}} [[Luis Ramírez Zapata|Luis Ramírez]] * {{ZD|ENG}} [[Paul Mariner]] * {{ZD|FRA}} [[Maxime Bossis]] * {{ZD|FRA}} [[Alain Couriol]] * {{ZD|FRA}} [[René Girard (footballer)|René Girard]] * {{ZD|FRA}} [[Gérard Soler]] * {{ZD|FRA}} [[Marius Trésor]] * {{ZD|NJE}} [[Paul Breitner]] * {{ZD|NJE}} [[Horst Hrubesch]] * {{ZD|NJE}} [[Uwe Reinders]] * {{ZD|HON}} [[Antonio Laing]] * {{ZD|HON}} [[Héctor Zelaya]] * {{ZD|MAĐ}} [[Lázár Szentes]] * {{ZD|MAĐ}} [[József Tóth (footballer born 1951)|József Tóth]] * {{ZD|MAĐ}} [[József Varga (footballer born 1954)|József Varga]] * {{ZD|ITA}} [[Alessandro Altobelli]] * {{ZD|ITA}} [[Antonio Cabrini]] * {{ZD|ITA}} [[Bruno Conti]] * {{ZD|ITA}} [[Francesco Graziani]] {{col-3}} * {{ZD|KUV}} [[Abdullah Al-Buloushi]] * {{ZD|KUV}} [[Faisal Al-Dakhil]] * {{ZD|NZL}} [[Steve Sumner]] * {{ZD|NZL}} [[Steve Wooddin]] * {{ZD|PER}} [[Rubén Toribio Díaz]] * {{ZD|PER}} [[Guillermo La Rosa]] * {{ZD|POLJ}} [[Andrzej Buncol]] * {{ZD|POLJ}} [[Włodzimierz Ciołek]] * {{ZD|POLJ}} [[Janusz Kupcewicz]] * {{ZD|POLJ}} [[Grzegorz Lato]] * {{ZD|POLJ}} [[Stefan Majewski]] * {{ZD|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]] * {{ZD|POLJ}} [[Andrzej Szarmach]] * {{ZD|ŠKO}} [[Steve Archibald]] * {{ZD|ŠKO}} [[Kenny Dalglish]] * {{ZD|ŠKO}} [[Joe Jordan (footballer)|Joe Jordan]] * {{ZD|ŠKO}} [[David Narey]] * {{ZD|ŠKO}} [[John Robertson (footballer born 1953)|John Robertson]] * {{ZD|ŠKO}} [[Graeme Souness]] * {{ZD|SSSR}} [[Andriy Bal]] * {{ZD|SSSR}} [[Sergei Pavlovich Baltacha|Sergei Baltacha]] * {{ZD|SSSR}} [[Oleg Blokhin]] * {{ZD|SSSR}} [[Aleksandr Chivadze]] * {{ZD|SSSR}} [[Yuri Gavrilov]] * {{ZD|SSSR}} [[Khoren Oganesian]] * {{ZD|SSSR}} [[Ramaz Shengelia]] * {{ZD|ŠPA}} [[Juan Gómez González|Juanito]] * {{ZD|ŠPA}} [[Roberto López Ufarte]] * {{ZD|ŠPA}} [[Enrique Saura]] * {{ZD|ŠPA}} [[Jesús María Zamora]] * {{ZD|JUG}} [[Ivan Gudelj]] * {{ZD|JUG}} [[Vladimir Petrović]] ;Autogolovi * {{ZD|ČSSR}} [[Jozef Barmoš]] (za [[Nogometna reprezentacija Engleske|Englesku]]) {{col-end}} == Tabela == [[Datoteka:1982 world cup.png|mini|desno|500px|<center><small>Zemlje učesnice SP 1982 i njihove pozicije</small>]] {| class=wikitable style="text-align:center" |- |colspan=10 | '''Svjetsko prvenstvo 1982.'''<ref name="SP 1982, thesoccerworldcups.com">[http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1982_final_standings.php ''SP 1982, thesoccerworldcups.com'']; pristupljeno: 20. 2. 2014.</ref><ref name="Permanent Table - stranica 230, fifa.com">[http://www.fifa.com/mm/document/afdeveloping/technicaldevp/50/09/00/fwc_mexico_1986_en_part4_279.pdf ''Permanent Table - stranica 230, fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180712084556/https://www.fifa.com/mm/document/afdeveloping/technicaldevp/50/09/00/fwc%5fmexico%5f1986%5fen%5fpart4%5f279.pdf |date=12. 7. 2018 }}; pristupljeno: 20. 2. 2014.</ref> |- !width="25"|{{Tooltip| Poz. | Pozicija na svjetskom prvenstvu}} ! style="width:165px;"|Tim !width="25"|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}} !width="25"|{{Tooltip| P | Pobjede}} !width="25"|{{Tooltip| N | Neriješeno}} !width="25"|{{Tooltip| I | Izgubljeno}} !width="25"|{{Tooltip| DG | Dati golovi}} !width="25"|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}} !width="25"|{{Tooltip| GR | Golovna razlika}} |- |- bgcolor="gold" | 1 |align=left|{{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]||7||4||3||0||12||6||+6 |- |- bgcolor="silver" | 2 |align=left|{{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]]||7||3||2||2||12||10||+2 |- |- bgcolor="bronze" | <span style="color:#FFFFFF;">3</span> |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|<span style="color:#FFFFFF;">Poljska</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">11</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">+6</span> |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 4 |align=left|{{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||7||3||2||2||16||12||+4 |- | 5 |align=left|{{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]||5||4||0||1||15||6||+9 |- | 6 |align=left|{{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]||5||3||2||0||6||1||+5 |- | 7 |align=left|{{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija SSSR-a|SSSR]]||5||2||2||1||7||4||+3 |- | 8 |align=left|{{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||5||2||1||2||5||4||+1 |- | 9 |align=left|{{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]||5||1||3||1||5||7||-2 |- | 10 |align=left|{{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]||5||2||1||2||3||5||-2 |- | 11 |align=left|{{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||5||2||0||3||8||7||+1 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" | 12 |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]||5||1||2||2||4||5||-1 |- |13 |align=left|{{ZD|ALŽ}} [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]]||3||2||0||1||5||5||0 |- | 14 |align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]||3||1||1||1||12||6||+6 |- | 15 |align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]||3||1||1||1||8||8||0 |- | 16 |align=left|{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]||3||1||1||1||2||2||0 |- | 17 |align=left|{{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]]||3||0||3||0||1||1||0 |- | 18 |align=left|{{ZD|HON}} [[Nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]]||3||0||2||1||2||3||-1 |- | 19 |align=left|{{ZD|ČSSR}} [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]||3||0||2||1||2||4||-2 |- | 20 |align=left|{{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]]||3||0||2||1||2||6||-4 |- | 21 |align=left|{{ZD|KUV}} [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]]||3||0||1||2||2||6||-4 |- | 22 |align=left|{{ZD|ČIL}} [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]]||3||0||0||3||3||8||-5 |- | 23 |align=left|{{ZD|NZL}} [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]||3||0||0||3||2||12||-10 |- | 24 |align=left|{{ZD|SAL}} [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]]||3||0||0||3||1||13||-12 |} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/spain1982/index.html SP 1982 na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141122201111/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/spain1982/index.html |date=22. 11. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/82full.html SP 1982 na rsssf.com] {{Simboli jezika|en|engleski}} == Reference == {{refspisak}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{Commonscat|FIFA World Cup 1982}} [[Kategorija:1982. u nogometu]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1982]] [[Kategorija:Nogomet u Španiji]] [[Kategorija:1982. u Španiji]] ta30mca3cl8w7q3k9f3m4r30voef0l8 0 20731 3892831 3829445 2026-06-03T19:52:56Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} (7), Holandij → Nizozemsk (14) using [[Project:AWB|AWB]] 3892831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1978. | ostali_nazivi = Copa Mundial de Fútbol Argentina '78 {{es simbol}} | slika = Logo Mundial 78.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Argentina | datumi = 1–25. juni 1978. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 5 | stadioni = 6 | gradovi = 5 | šampion_drugo = {{NOG|ARG}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|HOL}} | treći_drugo = {{NOG|BRA|1968}} | četvrti_drugo = {{NOG|ITA|1946}} | utakmice = 38 | golovi = 102 | posjećenost = 1545791 | najbolji_strijelac = {{ZD|ARG}} [[Mario Kempes]]<br>(6 golova) | igrač = {{ZD|ARG}} [[Mario Kempes]] | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|ITA|1946}} [[Antonio Cabrini]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.''' bilo je 11. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Argentina|Argentini]] od 1. do 25. juna 1978. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 102 gola što je prosječno iznosilo 2.68 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Argentine [[Mario Kempes]] sa šest postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1978/wc78index.html |title=FIFA SP 1978. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#argentina |title=FIFA SP 1978. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=6. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#argentina |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donijeta je u julu 1966. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su: [[Argentina]] i [[Meksiko]]. [[FIFA]] je u [[London]]u 6. jula 1966. godine organizaciju svjetskog prvenstva dodijelila Argentini. Meksiko se povukao jer je već dobio organizaciju svjetskog prvenstva za 1970. godinu.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultati: #'''{{ZID|Argentina}}''', #<s>{{ZID|Meksiko}}</s> - povukli se jer im je dodijeljena organizacija [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|svjetskog prvenstva 1970]]. godine. == Kvalifikacije == [[Datoteka:1978 world cup qualification.png|mini|desno|275px|{{small| {{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1978.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.}} Od ukupno 107 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 105 ekipa je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su Argentina kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu bez učešća u kvalifikacijama. Ostalih 14 ekipa učešće je obezbedilo kroz kvalifikacije. Debitanti turnira bili su [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Kvalificirane ekipe: {{Div col|3}} ;[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] (0) * {{NOG|IRN|1964}} ;[[CAF]] (1) * {{NOG|TUN|1959}} ;[[OFC]] (0) * {{small|bez učesnika}} ;[[CONCACAF]] (1) * {{NOG|MEX}} ;[[CONMEBOL]] (3) * {{NOG|ARG}} (domaćin) * {{NOG|BRA|1968}} * {{NOG|PER}} ;[[UEFA]] (9) * {{NOG|AUT}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|HOL}} * {{NOG|ITA|1946}} * {{NOG|MAĐ}} * {{NOG|POLJ|1928}} * {{NOG|ŠKO}} * {{NOG|ŠPA|1977}} * {{NOG|ŠVE}} * {{NOG|Z NJE}} {{Div col end}} == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! rowspan="10" |{{Lokacijska karta+ |Argentina |width=300 |caption= |places= {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-34.545270|long=-59.449735 |label=[[Buenos&nbsp;Aires]] |position=left}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-31.369004|long=-64.246115 |label=[[Córdoba (Argentina)|Córdoba]] |position=top}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-38|long=-59.55 |label=[[Mar del Plata]] |position=right}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-32.95|long=-61.666667 |label=[[Rosario (Argentina)|Rosario]] |position=left}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-32.889664|long=-68.879749|label=[[Mendoza (Argentina)|Mendoza]] |position=left| }} }} !colspan=2| [[Buenos Aires]] ! [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]] |- | [[Stadion Antonio Vespucio Liberti|El Monumental – Antonio Vespuci]] | [[Stadion José Amalfitani|José Amalfitani]] | [[Stadion Mario Alberto Kempes|Olímpico Chateau Carreras]] |- | {{small|{{Coord|34|32|43.1|S|58|26|59.1|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=El Monumental – Antonio Vespuci}}}} | {{small|{{Coord|34|38|07.2|S|58|31|14.4|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=José Amalfitani}}}} | {{small|{{Coord|31|22|08.1|S|64|14|46.3|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olímpico Chateau Carreras}}}} |- | Kapacitet: '''74.624''' | Kapacitet: '''49.318''' | Kapacitet: '''46.986''' |- | [[Datoteka:Estadio Monumental Mundial 78.jpg|200px]] | [[Datoteka:Estadio José Amalfitani.JPG|200px]] | [[Datoteka:Estadio Córdoba (Arg vs Ghana) 1.jpg|200px]] |- ! [[Mar del Plata]] ! [[Rosario (Santa Fe)|Rosario]] ! [[Mendoza (Argentina)|Mendoza]] |- | [[Stadion José María Minella|José María Minella]] | [[Stadion Gigante de Arroyito|Arroyito – Dr. Lisandro de la Torre]] | [[Stadion Malvinas Argentinas|San Martin]] |- | {{small|{{Coord|38|01|04.4|S|57|34|55.8|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=José María Minella}}}} | {{small|{{Coord|32|54|50.2|S|60|40|28.4|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Arroyito – Dr. Lisandro de la Torre}}}} | {{small|{{Coord|32|53|22.6|S|68|52|47.5|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=San Martin}}}} |- | Kapacitet: '''43.542''' | Kapacitet: '''41.654''' | Kapacitet: '''34.954''' |- | [[Datoteka:PT ESTADIO2.jpg|200px]] | [[Datoteka:Postal 1978-2.JPG|200px]] | [[Datoteka:Estadio Malvinas Argentinas en 1978.jpg|200px]] |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u drugu grupnu fazu. U drugoj grupnoj fazi formirane su dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa druge grupne faze igrali su utakmicu za novog svjetskog prvaka dok su drugoplasirane ekipe iz obje grupe druge grupne faze igrali utakmicu za treće mjesto. U slučaju da su dvije reprezentacije imale isti broj bodova u prvoj i drugoj grupnoj fazi odlučivala je gol-razlika. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1978.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1978.}} == Rezultati == === Prva grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u drugu grupnu fazu.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 20}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 11}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 19}} ==== Grupa 3 ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 3}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2216/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠPA|1977}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |golovi1 = [[Walter Schachner|Schachner]] {{gol|10}}<br />[[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|76}} |golovi2 = [[Daniel Ruiz|Dani]] {{gol|21}} |stadion = [[Estadio José Amalfitani]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 40,841 |sudac = [[Károly Palotai]] {{ZD|MAĐ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2253/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |golovi1 = [[José Reinaldo de Lima|Reinaldo]] {{gol|45}} |golovi2 = [[Thomas Sjöberg|Sjöberg]] {{gol|37}} |stadion = [[Estadio José Maria Minella]] |lokacija = [[Mar del Plata]] |gledalaca = 32,569 |sudac = [[Clive Thomas]] {{ZD|WAL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2224/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |golovi1 = [[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|42|pen.}} |stadion = [[Estadio José Amalfitani]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 41,424 |sudac = [[Charles Corver]] {{ZD|NIZ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2246/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠPA|1977}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |stadion = [[Estadio José Maria Minella]] |lokacija = [[Mar del Plata]] |gledalaca = 34,771 |sudac = [[Sergio Gonella]] {{ZD|ITA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA|1977}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2337/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |golovi1 = [[Juan Manuel Asensi|Asensi]] {{gol|75}} |stadion = [[Estadio José Amalfitani]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 46,765 |sudac = [[Ferdinand Biwersi]] {{ZD|NJE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2215/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi1 = [[Roberto Dinamite]] {{gol|40}} |stadion = [[Estadio José Maria Minella]] |lokacija = [[Mar del Plata]] |gledalaca = 35,221 |sudac = [[Robert Wurtz]] {{ZD|FRA}} }} ==== Grupa 4 ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 4}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2451/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] |golovi1 = [[César Cueto|Cueto]] {{gol|43}}<br />[[Teófilo Cubillas|Cubillas]] {{gol|70||76}} |golovi2 = [[Joe Jordan (footballer)|Jordan]] {{gol|19}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 37,927 |sudac = [[Ulf Eriksson]] {{ZD|ŠVE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2388/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|IRN|1964}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] |golovi1 = [[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] {{gol|40|pen.|62||78|pen.}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 33,431 |sudac = [[Alfonso González Archundia]] {{ZD|MEX}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2408/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|IRN|1964}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] |golovi1 = [[Andranik Eskandarian|Eskandarian]] {{gol|43|a.g.}} |golovi2 = [[Iraj Danaeifard|Danaeifard]] {{gol|60}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 7,938 |sudac = [[Youssou N'Diaye]] {{ZD|SEN}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2394/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 28,125 |sudac = [[Adolf Prokop]] {{ZD|DRNJ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 4–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2405/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|IRN|1964}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] |golovi1 = [[José Velásquez (footballer)|Velásquez]] {{gol|2}}<br />[[Teófilo Cubillas|Cubillas]] {{gol|36|pen.|39|pen.|79}} |golovi2 = [[Hassan Rowshan|Rowshan]] {{gol|41}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 21,262 |sudac = [[Alojzy Jarguz]] {{ZD|POLJ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2395/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |golovi1 = [[Kenny Dalglish|Dalglish]] {{gol|44}}<br />[[Archie Gemmill|Gemmill]] {{gol|46|pen.|68}} |golovi2 = [[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] {{gol|34|pen.}}<br />[[Johnny Rep|Rep]] {{gol|71}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 35,130 |sudac = [[Erich Linemayr]] {{ZD|AUT}} }} === Druga grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.|finale]].|boja_linije=#000000}} {{legenda|#e7faec|Ekipa se kvalificirala u takmičenje za bronzanu medalju.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa A}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa A}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 1–5 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2220/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |golovi1 = [[Erich Obermayer|Obermayer]] {{gol|80}} |golovi2 = [[Ernie Brandts|Brandts]] {{gol|6}}<br />[[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] {{gol|35|pen.}}<br />[[Johnny Rep|Rep]] {{gol|36||53}}<br />[[Willy van de Kerkhof|W. van de Kerkhof]] {{gol|82}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 25,050 |sudac = [[John Gordon]] {{ZD|ŠKO}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2349/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |stadion = [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|Estadio Monumental]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 67,547 |sudac = [[Dušan Maksimović]] {{ZD|JUG}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] {{ZD|NIZ}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2348/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |golovi1 = [[Arie Haan|Haan]] {{gol|27}}<br />[[René van de Kerkhof|R. van de Kerkhof]] {{gol|82}} |golovi2 = [[Rüdiger Abramczik|Abramczik]] {{gol|3}}<br />[[Dieter Müller|D. Müller]] {{gol|70}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 40,750 |sudac = [[Ramón Barreto]] {{ZD|URU}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2221/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi1 = [[Paolo Rossi|Rossi]] {{gol|13}} |stadion = [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|Estadio Monumental]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 66,695 |sudac = [[Francis Rion]] {{ZD|BEL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2217/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |golovi1 = [[Berti Vogts|Vogts]] {{gol|59|o.g.}}<br />[[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|66||87}} |golovi2 = [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] {{gol|19}}<br />[[Bernd Hölzenbein|Hölzenbein]] {{gol|72}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 38,318 |sudac = [[Abraham Klein]] {{ZD|IZR}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2391/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NIZ}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] |golovi1 = [[Ernie Brandts|Brandts]] {{gol|19|o.g.}} |golovi2 = [[Ernie Brandts|Brandts]] {{gol|49}}<br />[[Arie Haan|Haan]] {{gol|76}} |stadion = [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|Estadio Monumental]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 67,433 |sudac = [[Angel Franco Martínez]] {{ZD|ŠPA|1977}} }} ==== Grupa B ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa B}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa B}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2251/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |golovi2 = [[Dirceu]] {{gol|15||27}}<br />[[Zico]] {{gol|72|pen.}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 31,278 |sudac = [[Nicolae Rainea]] {{ZD|RUM|1965}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 19:15 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2202/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |golovi1 = [[Mario Kempes|Kempes]] {{gol|16||72}} |stadion = [[Estadio Gigante de Arroyito]] |lokacija = [[Rosario, Santa Fe|Rosario]] |gledalaca = 37,091 |sudac = [[Ulf Eriksson]] {{ZD|ŠVE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2450/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |golovi2 = [[Andrzej Szarmach|Szarmach]] {{gol|64}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 35,288 |sudac = [[Pat Partridge]] {{ZD|ENG}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 19:15 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2196/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |stadion = [[Estadio Gigante de Arroyito]] |lokacija = [[Rosario, Santa Fe|Rosario]] |gledalaca = 37,326 |sudac = [[Károly Palotai]] {{ZD|MAĐ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2252/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |golovi1 = [[Grzegorz Lato|Lato]] {{gol|45}} |golovi2 = [[Nelinho]] {{gol|13}}<br />[[Roberto Dinamite]] {{gol|58||63}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 39,586 |sudac = [[Juan Silvagno Cavanna]] {{ZD|ČIL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 19:15 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 6–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2201/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] |golovi1 = [[Mario Kempes|Kempes]] {{gol|21||49}}<br />[[Alberto Tarantini|Tarantini]] {{gol|43}}<br />[[Leopoldo Luque|Luque]] {{gol|50||72}}<br />[[René Houseman|Houseman]] {{gol|67}} |stadion = [[Estadio Gigante de Arroyito]] |lokacija = [[Rosario, Santa Fe|Rosario]] |gledalaca = 37,315 |sudac = [[Robert Wurtz]] {{ZD|FRA}} }} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - nokaut faza}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - nokaut faza|SP 1978 - utakmica 37}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - nokaut faza|SP 1978 - utakmica 38}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1978.|Argentina|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1978.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1978.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1978}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/78full.html SP 1978]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1978_world_cup.php SP 1978.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1978.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1978]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Argentini]] [[Kategorija:1978. u nogometu]] [[Kategorija:1978. u Argentini]] gwe5odqd7ydj28n6n7gjcrrgr7t4pes 0 20733 3892832 3829444 2026-06-03T19:53:02Z NeptuneBot 126033 /* top */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}}, Holandij → Nizozemsk (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3892832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1974. | ostali_nazivi = Fußball-Weltmeisterschaft 1974 | slika = FIFA World Cup 1974 - logo.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Zapadna Njemačka | datumi = 13. juni – 7. juli 1974. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 5 | stadioni = 9 | gradovi = 9 | šampion_drugo = {{NOG|Z NJE}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|HOL}} | treći_drugo = {{NOG|POLJ|1928}} | četvrti_drugo = {{NOG|BRA|1968}} | utakmice = 38 | golovi = 97 | posjećenost = 1865762 | najbolji_strijelac = {{ZD|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]<br>(7 golova) | najbolji igrač = {{ZD|NIZ}} [[Johan Cruyff]] | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|POLJ}} [[Władysław Żmuda]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.''' bilo je 10. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] od 13. juna do 7. jula 1974. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemsku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljskoj]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 97 golova što je prosječno iznosilo 2.55 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Poljske [[Grzegorz Lato]] sa sedam postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1974/wc74index.html |title=FIFA SP 1974. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#west germany |title=FIFA SP 1974. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#west |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donesena je u julu 1966. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su: [[Španija]] i [[Zapadna Njemačka]]. [[FIFA]] je u [[London]]u 6. jula 1966. godine organizaciju svjetskog prvenstva dodijelila [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. [[Španija]] se povukla u zamjenu za dobijanje organizacije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|svjetskog prvenstva 1982]]. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultat: # '''{{ZID|Zapadna Njemačka}}''', # <s>{{ZID|Španija|1945}}</s> - povukli se u zamjenu za dobijanje organizacije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|svjetskog prvenstva 1982]]. == Kvalifikacije == [[Datoteka:1974 world cup qualification.png|mini|desno|275px|{{small| {{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1974.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.}} Od ukupno 98 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 96 ekipa je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su Zapadna Njemačka kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu bez učešća u kvalifikacijama. Ostalih 14 ekipa učešće je obezbedilo kroz kvalifikacije. Debitanti turnira bili su [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Haitija|Haiti]] i [[Nogometna reprezentacija Zaira|Zair]]. Kvalificirane ekipe: {{Div col|3}} ;[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] (0) * {{small|bez učesnika}} ;[[CAF]] (1) * {{NOG|ZAI}} ;[[OFC]] (1) * {{NOG|AUS}} ;[[CONCACAF]] (1) * {{NOG|HAI|1964}} ;[[CONMEBOL]] (4) * {{NOG|ARG}} * {{NOG|BRA|1968}} * {{NOG|ČIL}} * {{NOG|URU}} ;[[UEFA]] (9) * {{NOG|BUG|1971}} * {{NOG|HOL}} * {{NOG|DRNJ}} * {{NOG|ITA|1946}} * {{NOG|JUG}} * {{NOG|POLJ|1928}} * {{NOG|ŠKO}} * {{NOG|ŠVE}} * {{NOG|Z NJE}} (domaćin) {{Div col end}} == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[München]] ! [[Zapadni Berlin]] ! [[Stuttgart]] |- | [[Olimpijski stadion (München)|Olympiastadion München]] | [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olympiastadion Berlin]] | [[Mercedes-Benz Arena|Neckarstadion]] |- | <small>{{Coord|48|10|23.0|N|11|32|48.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olympiastadion München}}</small> | <small>{{Coord|52|30|53.0|N|13|14|22.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olympiastadion Berlin}}</small> | <small>{{Coord|48|47|32.2|N|9|13|55.3|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Neckarstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''77.573''' | Kapacitet: '''86.000''' | Kapacitet: '''72.200''' |- ! [[Datoteka:Olympiastadion Muenchen.jpg|200px]] | [[Datoteka:Berliner Olympiastadion innen.jpg|200px]] | [[Datoteka:Gottlieb-daimler-stadion.jpg|200px]] |- ! [[Gelsenkirchen]] |colspan=2 rowspan=15| {{Lokacijska karta+|Zapadna Njemačka|width=445|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=48.173056 |long=11.546667 |label='''[[München]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=52.514722 |long=13.239444 |label='''[[Zapadni Berlin]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=53.587158 |long=9.898617 |label='''[[Hamburg]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=51.492569 |long=7.451842 |label='''[[Dortmund]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=51.260278 |long=6.734167 |label='''[[Düsseldorf]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=51.559167 |long=7.066667 |label='''[[Gelsenkirchen]]'''|position=top}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=50.068572 |long=8.645458 |label='''[[Frankfurt]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=52.360067 |long=9.731197 |label='''[[Hanover]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=48.792269 |long=9.232031 |label='''[[Stuttgart]]'''|position=left}} }} |- | [[Parkstadion]] |- | <small>{{Coord|51|33|33.0|N|7|04|00.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Parkstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''72.000''' |- | [[Datoteka:Parkstadion gelsenkirchen 2.jpg|200px]] |- ! [[Düsseldorf]] |- | [[Rheinstadion]] |- | <small>{{Coord|50|04|07.0|N|8|38|43.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Rheinstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''70.100''' |- | [[Datoteka:Altes_Rheinstadion.jpg|200px]] |- ! [[Frankfurt]] |- | [[Commerzbank-Arena|Waldstadion]] |- | <small>{{Coord|46.2091|N|6.1182|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Waldstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''62.200''' |- | [[Datoteka:Waldstadionold1.jpg|200px]] |- ! [[Hamburg]] ! [[Hanover]] ! [[Dortmund]] |- | [[Volksparkstadion]] | [[Niedersachsenstadion]] | [[Westfalenstadion]] |- | <small>{{Coord|53|35|13.8|N|9|53|55.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Volksparkstadion}}</small> | <small>{{Coord|52|21|36.2|N|9|43|52.3|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Niedersachsenstadion}}</small> | <small>{{Coord|51|29|33.3|N|7|27|06.6|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Westfalenstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''61.300''' | Kapacitet: '''60.400''' | Kapacitet: '''53.600''' |- | [[Datoteka:RK 1009 9831 Volksparkstadion.jpg|200px]] | [[Datoteka:AWD Eingang08.jpg|200px]] | [[Datoteka:Dortmund Westfalenstadion, 18 Mai 1985, RVR Arcchiv (1304-85).jpg|200px]] |- |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u drugu grupnu fazu. U drugoj grupnoj fazi formirane su dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa druge grupne faze igrali su utakmicu za novog svjetskog prvaka dok su drugoplasirane ekipe iz obje grupe druge grupne faze igrali utakmicu za treće mjesto. U slučaju da su dvije reprezentacije imale isti broj bodova u prvoj i drugoj grupnoj fazi odlučivala je gol-razlika. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1974.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1974.}} == Rezultati == === Prva grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u drugu grupnu fazu.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 11}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 20}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 19}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 13}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 21}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 23}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 7}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 15}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 22}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 24}} === Druga grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.|finale]].|boja_linije=#000000}} {{legenda|#e7faec|Ekipa se kvalificirala u takmičenje za bronzanu medalju.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 26}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 27}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 29}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 31}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 34}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 35}} ==== Grupa B ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 25}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 28}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 30}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 32}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 33}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 36}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - nokaut faza}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - nokaut faza|SP 1974 - utakmica 37}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - nokaut faza|SP 1974 - utakmica 38}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1974.|Zapadna Njemačka|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1974.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1974.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1974}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/74full.html SP 1974]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1974_world_cup.php SP 1974.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1974.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1974]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:1974. u nogometu]] [[Kategorija:1974. u Zapadnoj Njemačkoj]] op0im7mcvhcrv06hji89ys9jhml6ktw 0 20749 3892833 3829437 2026-06-03T19:53:11Z NeptuneBot 126033 /* Prvi krug */ pravopis, replaced: Holandij → Nizozemsk (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3892833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1938. | ostali_naslovi = ''Coupe du Monde 1938'' | slika = 1938 fifa worldcup poster.jpg | veličina = 240px | teskt = | država = Francuska | datumi = 4. juni – 19. juni 1938. | br_ekipa = 15 | konfederacije = 4 | stadioni = 10 | gradovi = 10 | šampion_drugo = {{NOG|ITA|1861}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|MAĐ|1940}} | treći_drugo = {{NOG|BRA|1889}} | četvrti_drugo = {{NOG|ŠVE}} | utakmice = 18 | golovi = 84 | posjećenost = 375700 | najbolji_strijelac = {{ZD|BRA}} [[Leônidas da Silva|Leônidas]]<br> (7 golova) | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.''' bilo je treće po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Francuska|Francuskoj]] od 4. do 19. juna 1938. godine. Na prvenstvu je učestvovalo 15 reprezentacija. [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] je u finalnoj utakmici bila uspješnija od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] rezultatom 4–2 te je odbranila šampionsku titulu osvojenu prije četiri godine. Treće mjesto osvojio je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedsku]].<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1938/wc38final.html |title=FIFA SP 1938. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=9. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#france |title=FIFA SP 1938. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=9. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#france |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == [[Francuska]] je kao domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] od strane [[FIFA|FIFA-e]] izabrana u [[Berlin]]u 13. august 1936. godine. Već u prvom krugu glasanja [[Francuska]] je dobila organizaciju u odnosu na [[Argentina|Argentinu]] i [[Njemačka|Njemačku]]. Rezultati glasanja: #'''{{ZID|Francuska}}''', 19 glasova, #{{ZID|Argentina}}, 3 glasa, #{{ZID|Njemačka|Nazi}}, 1 glas.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.}} U kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1938. učestvovalo je 37 reprezentacija. Zbog ljutnje na odluku o održavanju drugog po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[Evropa|Evropi]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] nisu učestvovali na natjecanju, dok [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] nije učestvovala zbog rata. To je bio prvi put da su domaćini ([[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]) i aktuelni prvaci ([[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]) automatski kvalificirani. Aktuelni prvaci [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] dobili su automatski ulazak u naredno [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]] sve do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP 2006]]. kada je to pravilo ukinuto. Od preostalih 14 mjesta, 11 mjesta dodijeljeno je Evropi, dva Sjevernoj i Južnoj Americi i jedno Aziji. Kao rezultat toga, samo tri ne-evropske reprezentacije učestvovale su na svjetskom prvenstvu 1938: [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] i tadašnja [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Holandska istočna Indija]].<ref>{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/38q.html |title=Kvalifikacije za FIFA SP 1938. |work=[[RSSSF]].com |language=engleski |access-date=9. 1. 2018}}</ref> == Pravila takmičenja == Nokaut format takmičenja zadržao se kao i na prethodnom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|svjetskom prvenstvu]]: # ukoliko bi rezultat utakmice bio neriješen nakon 90 minuta igrali bi se dva produžetka po 15 minuta, # ako bi rezultat i nakon produžetaka bio neriješen igrala bi se druga utakmica. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=2| [[Pariz]] ! [[Marseille]] |- | [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | [[Park prinčeva]] | [[Stadion Vélodrome|Vélodrome]] |- | Kapacitet: 60.000 | Kapacitet: 48.712 | Kapacitet: 48.000 |- | [[Datoteka:Stade Yves du Manoir Colombes7.jpg|200px]] | [[Datoteka:Paris-Parc-des-Princes.jpg|200px]] | [[Datoteka:Vue du virage Depé.jpg|200px]] |- ! rowspan=8 colspan=2 | {{Lokacijska karta+|Francuska|width=400|float=center|caption= |places= {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=43.580834|long=7.123889|position=right |label=[[Antibes]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=44.8386|long=-0.5783|position=right |label=[[Bordeaux]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=49.49|long=0.1|position=bottom |label=[[Le Havre]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=50.637222|long=3.063333|position=top |label=[[Lille]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=black pog.svg|lat=45.759723|long=4.842223|position=left |label=[[Lyon]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=43.296386|long=5.369954|position=left |label=[[Marseille]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=48.856667|long=2.350833|position=right |label=[[Pariz]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=49.26278|long=4.03472|position=top |label=[[Reims]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=48.584445|long=7.748612|position=top |label=[[Strasbourg]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=43.604503|long=1.444026|position=top |label=[[Toulouse]]}} }} ! [[Toulouse]] |- | [[Gradski stadion u Toulouseu|Chapou]] |- | Kapacitet: 35.472 |- | [[Datoteka:StadiumToulouse3.JPG|200px]] |- ! [[Strasbourg]] |- | [[Stade de la Meinau|De la Meinau]] |- | Kapacitet: 30.000 |- | [[Datoteka:Stade de la Meinau fassade2.JPG|200px]] |- ! [[Reims]] ! [[Lille]] ! [[Antibes]] |- | [[Stadion Auguste Delaune|Vélodrome]] | [[Stadion Henri-Jooris|Victor Boucquey]] | [[Stade du Fort Carré|Du Fort Carré]] |- | Kapacitet: 21.684 | Kapacitet: 15.000 | Kapacitet: 7.000 |- | [[Datoteka:Stade Auguste-Delaune 2 Tribünen.JPG|200px]] | [[Datoteka:LilleOM-1937.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade du Fort Carré, Antibes, France.jpg|200px]] |- ! [[Bordeaux]] ! [[Le Havre]] ! [[Lyon]] |- | [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | [[Stadion "Jules Deschaseaux"|Gradski stadion]] | [[Stade de Gerland|Gerland]] |- | Kapacitet: 34.694 | Kapacitet: 22.000 | Kapacitet: 40.500 |- | [[Datoteka:Le Stade municipal de Bordeaux en 1938.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade municipal du Havre - Wedstrijd Nederland-Tsjechoslowakije, WK 1938.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade-Gerland-RWC2007.JPG|200px]] |- |} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1938.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1938.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1938.}} == Rezultati== {{Nokaut faza FIFA SP 1938.}} === Prvi krug === <section begin=SP 1938 - utakmica 1 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švicarska – Njemačka|Švicarska – Njemačka]] | datum = 4. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ŠVI}} | rezultat = 1–1 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1165/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|NJE|Nazi}} | golovi1 = [[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|43}} | golovi2 = [[Josef Gauchel|Gauchel]] {{gol|29}} | stadion = [[Park prinčeva]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 27.152 | sudac = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 1 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 2 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švedska – Austrija|Švedska – Austrija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|ŠVE}} | rezultat = {{small|(otkazano)}} | izvještaj = | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stade de Gerland|Gerland]] | lokacija = [[Lyon]] | gledalaca = | sudac = }}<section end=SP 1938 - utakmica 2 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 3 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Indonezija|Mađarska – Indonezija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} | rezultat = 6–0 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1173/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|HII}} | golovi1 = [[Vilmos Kohut|Kohut]] {{gol|13}}<br>[[Géza Toldi|Toldi]] {{gol|15}}<br>[[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|28||89}}<br>[[Gyula Zsengellér|Zsengellér]] {{gol|35||76}} | stadion = [[Stadion Auguste Delaune|Velodrome Municipale]] | lokacija = [[Reims]] | gledalaca = 9.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Roger Conrié]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 3 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 4 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Francuska – Belgija|Francuska – Belgija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|FRA}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1146/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|BEL}} | golovi1 = [[Émile Veinante|Veinante]] {{gol|1}}<br>[[Jean Nicolas|Nicolas]] {{gol|16||69}} | golovi2 = [[Henri Isemborghs|Isemborghs]] {{gol|38}} | stadion = [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 30.454 | sudac = {{ZD|ŠVI}} [[Hans Wüthrich]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 4 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 5 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Kuba – Rumunija|Kuba – Rumunija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|KUB}} | rezultat = 3–3 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1156/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = [[Héctor Socorro|Socorro]] {{gol|44||103}}<br />[[José Magriñá|Magriñá]] {{gol|69}} | golovi2 = [[Silviu Bindea|Bindea]] {{gol|35}}<br />[[Iuliu Barátky|Barátky]] {{gol|88}}<br />[[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|105}} | stadion = [[Gradski stadion u Toulouseu|Chapou]] | lokacija = [[Toulouse]] | gledalaca = 7.000 | sudac = {{ZD|ITA|1861}} [[Giuseppe Scarpi]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 5 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 6 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Norveška|Italija – Norveška]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | rezultat = 2–1 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1179/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|NOR}} | golovi1 = [[Pietro Ferraris|Ferraris]] {{gol|2}}<br>[[Silvio Piola|Piola]] {{gol|94}} | golovi2 = [[Arne Brustad|Brustad]] {{gol|83}} | stadion = [[Stadion Vélodrome|Vélodrome]] | lokacija = [[Marseille]] | gledalaca = 19.000 | sudac = {{ZD|NJE|Nazi}} [[Alois Beranek]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 6 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 7 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Poljska|Brazil – Poljska]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:30 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | rezultat = 6–5 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1150/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|POLJ|1928}} | golovi1 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|18||93||104}}<br>[[Romeu Pellicciari|Romeu]] {{gol|25}}<br>[[José Perácio|Perácio]] {{gol|44||71}} | golovi2 = [[Friedrich Scherfke|Scherfke]] {{gol|23|pen.}}<br>[[Ernst Wilimowski|Wilimowski]] {{gol|53||59||89||118}} | stadion = [[Stade de la Meinau|De la Meinau]] | lokacija = [[Strasbourg]] | gledalaca = 13.452 | sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 7 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 8 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Nizozemska|Čehoslovačka – Nizozemska]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 18:30 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} | rezultat = 3–0 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1172/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|HOL}} | golovi1 = [[Josef Košťálek|Košťálek]] {{gol|93}}<br>[[Josef Zeman|Zeman]] {{gol|111}}<br>[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|118}} | stadion = [[Stadion Jules Deschaseaux|Cavee Verte]] | lokacija = [[Le Havre]] | gledalaca = 11.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Lucien Leclerq]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 8 /> ==== Baraž ==== <section begin=SP 1938 - utakmica 9 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Kuba – Rumunija|Kuba – Rumunija]] | datum = 9. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|KUB}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1157/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = [[Héctor Socorro|Socorro]] {{gol|51}}<br>[[Tomás Fernández|Fernández]] {{gol|57}} | golovi2 = [[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|35}} | stadion = [[Gradski stadion u Toulouseu|Chapou]] | lokacija = [[Toulouse]] | gledalaca = 8.000 | sudac = {{ZD|NJE|Nazi}} [[Alfred Birlem]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 9 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 10 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švicarska – Njemačka|Švicarska – Njemačka]] | datum = 9. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ŠVI}} | tim2 = {{NOG|NJE|Nazi}} | rezultat = 4–2 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1166/index.html#nosticky | golovi1 = [[Eugen Walaschek|Walaschek]] {{gol|42}}<br>[[Alfred Bickel|Bickel]] {{gol|64}}<br>[[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|75||78}} | golovi2 = [[Wilhelm Hahnemann|Hahnemann]] {{gol|8}}<br>[[Ernst Lörtscher|Lörtscher]] {{gol|22|a.g.}} | stadion = [[Park prinčeva]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 20.025 | sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 10 /> === Četvrtfinale === <section begin=SP 1938 - utakmica 11 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Čehoslovačka|Brazil – Čehoslovačka]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | rezultat = 1–1 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1152/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|ČSSR}} | golovi1 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|30}} | golovi2 = [[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|65|pen.}} | stadion = [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | lokacija = [[Bordeaux]] | gledalaca = 22.021 | sudac = {{ZD|MAĐ|1940}} [[Pál von Hertzka]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 11 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 12 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Švicarska|Mađarska – Švicarska]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} | tim2 = {{NOG|ŠVI}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1175/index.html#nosticky | golovi1 = [[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|40}}<br />[[Gyula Zsengellér|Zsengellér]] {{gol|89}} | stadion = [[Stadion Victor Boucquey|Victor Boucquey]] | lokacija = [[Lille]] | gledalaca = 15.000 | sudac = {{ZD|ITA|1861}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 12 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 13 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švedska – Kuba|Švedska – Kuba]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ŠVE}} | rezultat = 8–0 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1158/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|KUB}} | golovi1 = [[Harry Andersson|H. Andersson]] {{gol|9||81||89}}<br>[[Gustav Wetterström|Wetterström]] {{gol|22||37||44}}<br>[[Tore Keller|Keller]] {{gol|80}}<br>[[Arne Nyberg|Nyberg]] {{gol|84}} | stadion = [[Stade du Fort Carré|Fort Carré]] | lokacija = [[Antibes]] | gledalaca = 7.000 | sudac = {{ZD|ČSSR}} [[Augustin Krist]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 13 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 14 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Francuska|Italija – Francuska]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | tim2 = {{NOG|FRA}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1164/index.html#nosticky | golovi1 = [[Gino Colaussi|Colaussi]] {{gol|9}}<br />[[Silvio Piola|Piola]] {{gol|51||72}} | golovi2 = [[Oscar Heisserer|Heisserer]] {{gol|10}} | stadion = [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 58.455 | sudac = {{ZD|BEL}} [[Louis Baert]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 14 /> ==== Baraž ==== <section begin=SP 1938 - utakmica 15 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Čehoslovačka|Brazil – Čehoslovačka]] | datum = 14. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1153/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|ČSSR}} | golovi1 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|57}}<br>[[Roberto Emílio da Cunha|Roberto]] {{gol|63}} | golovi2 = [[Vlastimil Kopecký|Kopecký]] {{gol|25}} | stadion = [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | lokacija = [[Bordeaux]] | gledalaca = 18.141 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Georges Capdeville]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 15 /> === Polufinale === <section begin=SP 1938 - utakmica 16 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Švedska|Mađarska – Švedska]] | datum = 16. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} | rezultat = 5–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3489/match=1176/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|ŠVE}} | golovi1 = [[Sven Jacobsson|Jacobsson]] {{gol|19|a.g.}}<br>[[Pál Titkos|Titkos]] {{gol|37}}<br>[[Gyula Zsengellér|Zsengellér]] {{gol|39||85}}<br>[[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|65}} | golovi2 = [[Arne Nyberg|Nyberg]] {{gol|1}} | stadion = [[Park prinčeva]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 20.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Lucien Leclerq]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 16 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 17 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Brazil|Italija – Brazil]] | datum = 16. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3489/match=1149/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|BRA|1889}} | golovi1 = [[Gino Colaussi|Colaussi]] {{gol|51}}<br>[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = [[Romeu Pellicciari|Romeu]] {{gol|87}} | stadion = [[Stadion Vélodrome|Vélodrome]] | lokacija = [[Marseille]] | gledalaca = 33.000 | sudac = {{ZD|ŠVI}} [[Hans Wüthrich]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 17 /> === Utakmica za treće mjesto === <section begin=SP 1938 - utakmica 18 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Švedska|Brazil – Švedska]] | datum = 19. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | tim2 = {{NOG|ŠVE}} | rezultat = 4–2 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3488/match=1151/index.html#nosticky | golovi1 = [[Romeu Pellicciari|Romeu]] {{gol|44}}<br>[[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|63||74}}<br>[[José Perácio|Perácio]] {{gol|80}} | golovi2 = [[Sven Jonasson|Jonasson]] {{gol|28}}<br>[[Arne Nyberg|Nyberg]] {{gol|38}} | stadion = [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | lokacija = [[Bordeaux]] | gledalaca = 12.000 | sudac = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 18 /> === Finale === {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1938.}} <section begin=SP 1938 - utakmica 19 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Mađarska|Italija – Mađarska]] | datum = 19. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | tim2 = {{NOG|MAĐ|1940}} | rezultat = 4–2 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3487/match=1174/index.html#nosticky | golovi1 = [[Gino Colaussi|Colaussi]] {{gol|6||35}}<br>[[Silvio Piola|Piola]] {{gol|16||82}} | golovi2 = [[Pál Titkos|Titkos]] {{gol|8}}<br>[[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|70}} | stadion = [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 45.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Georges Capdeville]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 19 /> == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1938.|Italija|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1938.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1938.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1938}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/38full.html SP 1938]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1938_world_cup.php SP 1938.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1938.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1938]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]] [[Kategorija:1938. u nogometu]] [[Kategorija:1938. u Francuskoj]] oig98yf9tbwzp5kn4a0lmyphis8qnya 0 20751 3892834 3829436 2026-06-03T19:53:18Z NeptuneBot 126033 /* Prvi krug */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}}, Holandij → Nizozemsk (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3892834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1934. | ostali_naslovi = ''Campionato Mondiale di Calcio'' | slika = 1934 fifa worldcup poster.jpg | veličina = 240px | tekst = | država = Italija | datumi = 27. maj – 10. juni 1934. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 4 | stadioni = | gradovi = | šampion_drugo = {{NOG|ITA|1861}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|ČSSR}} | treći_drugo = {{NOG|NJE|carstvo}} | četvrti_drugo = {{NOG|AUT}} | utakmice = 17 | golovi = 70 | posjećenost = 363000 | najbolji_strijelac = {{ZD|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]<br>(5 golova) | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.''' bilo je drugo po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] a prvo prvenstvo održano u [[Evropa|Evropi]]. Na prvenstvu je učestvovalo 16 reprezentacija. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] u finalnoj utakmici nakon produžetaka bila je uspješnija od [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]] rezultatom 2–1. Treće mjesto osvojila je [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]].<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1934/wc34final.html |title=FIFA SP 1934. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://thesefootballtimes.co/2016/07/27/when-the-world-cup-rolled-into-fascist-italy-in-1934/ |title=WHEN THE WORLD CUP ROLLED INTO FASCIST ITALY IN 1934 |work=thesefootballtimes.co |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}</ref> == Izbor domaćina == Domaćin drugog po redu svjetskog prvenstva izabran je 14. maja 1932. godine u [[Stockholm]]u. Iako je Švedska pokazala interesovanje za organizaciju svjetskog prvenstva pred početak glasanja odustali su od kandidature, te je [[Italija]] ostala jedini kandidat za organizaciju ovog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.}} U kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1934. učestvovale su 32 reprezentacije: 21 iz Evrope, 3 iz [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], 4 iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i 4 iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Domaćin Italija također je učestvovala u kvalificijama. Zbog slabog odaziva evropskih timova na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930]]. aktuelni prvak [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] bojkotirao je igre te nije nastupio.<ref>{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/34q.html |title=Kvalifikacije za FIFA SP 1934. |work=RSSSF.com |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}</ref> == Lokacije stadiona == Utakmice Svjetskog prvenstva 1934. odigrale su se u Italiji u osam gradova: [[Firenca|Firenci]], [[Napulj]]u, [[Trst]]u i [[Torino|Torinu]] gdje su izgrađeni novi stadioni, dok su stadioni u [[Milano|Milanu]], [[Rim]]u, [[Bologna|Bolonji]] i [[Genova|Genovi]] renovirani. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- |[[Bologna]] |[[Firenca]] |[[Genova]] |- |[[Stadion "Littoriale"]] |[[Stadion "Giovanni Berta"]] |[[Stadion "Luigi Ferraris"]] |- |Kapacitet: 50.100 |Kapacitet: 47.290 |Kapacitet: 36.703 |- | [[Datoteka:Stadio Littoriale Bologna.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadio Comunale Giovanni Berta.jpg|200px]] | [[Datoteka:Vecchio Stadio Marassi 1.jpg|200px]] |- |[[Milano]] |rowspan="4"| {{Lokacijska karta+|Italija|width=270|float=right|caption= |places= {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=44.492314|lon_deg=11.309667|position=right |label=[[Bologna]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=43.780822|lon_deg=11.282258|position=right |label=[[Firenca]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=44.416431|lon_deg=8.952428|position=bottom |label=[[Genova]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.478025|lon_deg=9.124206|position=top |label=[[Milano]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=40.859722|lon_deg=14.293333|position=left |label=[[Napulj]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=41.927222|lon_deg=12.472222|position=left |label=[[Rim]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.633333|lon_deg=13.8|position=right |label=[[Trst]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.04175|lon_deg=7.650014|position=top |label=[[Torino]]}} }} |[[Napulj]] |- |[[San Siro]] |[[Stadion "Giorgio Ascarelli"]] |- |Kapacitet: 55.000 |Kapacitet: 40.000 |- | [[Datoteka:San Siro stadium in 1934.jpg|200px]] | [[Datoteka:StadioPartenopeo.jpg|200px]] |- |[[Rim]] |[[Trst]] |[[Torino]] |- |[[Stadion "Nazionale PNF"]] |[[Stadion "Littorio"]] |[[Stadion "Benito Mussolini"]] |- |Kapacitet: 47.300 |Kapacitet: 8.000 |Kapacitet: 28.140 |- | [[Datoteka:Stadio Pnf.jpg|200px]] | [[Datoteka:StadiodelLittorio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadio Comunale Benito Mussolini.jpg|200px]] |- |} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1934.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1934.}} == Rezultati == {{Nokaut faza FIFA SP 1934.}} === Prvi krug === <section begin=SP 1934 - utakmica 1 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Francuska|Austrija – Francuska]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|AUT}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Austrija - Francuska</includeonly>|3–2]] |aet = yes |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1104/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|FRA}} |golovi1 = [[Matthias Sindelar|Sindelar]] {{gol|44}}<br>[[Anton Schall|Schall]] {{gol|93}}<br>[[Josef Bican|Bican]] {{gol|109}} |golovi2 = [[Jean Nicolas|Nicolas]] {{gol|18}}<br>[[Georges Verriest|Verriest]] {{gol|116|pen.}} |stadion = [[Stadion "Benito Mussolini"|Benito Mussolini]] |lokacija = [[Torino]] |gledalaca = 16.000 |sudac = {{ZD|NIZ}} [[Johannes van Moorsel]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 1 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 2 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Egipat|Mađarska – Egipat]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Mađarska - Egipat</includeonly>|4–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1119/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|EGI|1922}} |golovi1 = [[Pál Teleki (nogometaš)|Teleki]] {{gol|11}}<br>[[Géza Toldi|Toldi]] {{gol|31||61}}<br>[[Jenő Vincze|Vincze]] {{gol|53}} |golovi2 = [[Abdulrahman Fawzi|Fawzi]] {{gol|35||39}} |stadion = [[Stadion "Giorgio Ascarelli"|Giorgio Ascarelli]] |lokacija = [[Napulj]] |gledalaca = 9.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 2 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 3 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Švicarska – Nizozemska|Švicarska – Nizozemska]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ŠVI}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Švicarska - Nizozemska</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1133/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|HOL}} |golovi1 = [[Leopold Kielholz|Kielholz]] {{gol|7||43}}<br>[[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|66}} |golovi2 = [[Kick Smit|Smit]] {{gol|29}}<br>[[Leen Vente|Vente]] {{gol|69}} |stadion = [[San Siro]] |lokacija = [[Milano]] |gledalaca = 33.000 |sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 3 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 4 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Švedska – Argentina|Švedska – Argentina]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ŠVE}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Švedska - Argentina</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1102/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ARG}} |golovi1 = [[Sven Jonasson|Jonasson]] {{gol|9||67}}<br>[[Knut Kroon|Kroon]] {{gol|79}} |golovi2 = [[Ernesto Belis|Belis]] {{gol|4}}<br>[[Alberto Galateo|Galateo]] {{gol|48}} |stadion = [[Stadion "Littoriale"|Littoriale]] |lokacija = [[Bologna]] |gledalaca = 14.000 |sudac = {{ZD|AUT}} [[Eugen Braun]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 4 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 5 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Njemačka – Belgija|Njemačka – Belgija]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|NJE|1933}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Njemačka - Belgija</includeonly>|5–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1108/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|BEL}} |golovi1 = [[Stanislaus Kobierski|Kobierski]] {{gol|25}}<br>[[Otto Siffling|Siffling]] {{gol|49}}<br>[[Edmund Conen|Conen]] {{gol|66||70||87}} |golovi2 = [[Bernard Voorhoof|Voorhoof]] {{gol|29||43}} |stadion = [[Stadion "Giovanni Berta"|Giovanni Berta]] |lokacija = [[Firenca]] |gledalaca = 8.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Francesco Mattea]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 5 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 6 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Španija – Brazil|Španija – Brazil]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ŠPA|1931}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Španija - Brazil</includeonly>|3–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1111/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|BRA|1889}} |golovi1 = [[José Iraragorri|Iraragorri]] {{gol|18|pen.|25}}<br>[[Isidro Lángara|Lángara]] {{gol|29}} |golovi2 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|55}} |stadion = [[Stadion "Luigi Ferraris"|Luigi Ferraris]] |lokacija = [[Genova]] |gledalaca = 21.000 |sudac = {{ZD|NJE}} [[Alfred Birlem]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 6 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 7 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Sjedinjene Američke Države|Italija – SAD]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Sjedinjene Američke Države</includeonly>|7–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1135/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|SAD|1912}} |golovi1 = [[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{gol|18||29||64}}<br>[[Raimundo Orsi|Orsi]] {{gol|20||69}}<br>[[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{gol|63}}<br>[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|90}} |golovi2 = [[Aldo Donelli|Donelli]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion "Nazionale PNF"|Nazionale PNF]] |lokacija = [[Rim]] |gledalaca = 25.000 |sudac = {{ZD|ŠVI}} [[René Mercet]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 7 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 8 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Rumunija|Čehoslovačka – Rumunija]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Čehoslovačka - Rumunija</includeonly>|2–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1141/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|RUM}} |golovi1 = [[Antonín Puč|Puč]] {{gol|50}}<br>[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|67}} |golovi2 = [[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|11}} |stadion = [[Stadion "Littorio"|Littorio]] |lokacija = [[Trst]] |gledalaca = 9.000 |sudac = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 8 /> === Četvrtfinale === <section begin=SP 1934 - utakmica 9 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Švicarska|Čehoslovačka – Švicarska]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Čehoslovačka - Švicarska</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1143/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ŠVI}} |golovi1 = [[František Svoboda|Svoboda]] {{gol|24}}<br>[[Jiří Sobotka|Sobotka]] {{gol|49}}<br>[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|82}} |golovi2 = [[Leopold Kielholz|Kielholz]] {{gol|18}}<br>[[Willy Jäggi|Jäggi]] {{gol|78}} |stadion = [[Stadion "Benito Mussolini"|Benito Mussolini]] |lokacija = [[Torino]] |gledalaca = 12.000 |sudac = {{ZD|AUT}} [[Alois Beranek]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 9 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 10 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Njemačka – Švedska|Njemačka – Švedska]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|NJE|1933}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Njemačka - Švedska</includeonly>|2–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1129/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ŠVE}} |golovi1 = [[Karl Hohmann|Hohmann]] {{gol|60||63}} |golovi2 = [[Gösta Dunker|Dunker]] {{gol|82}} |stadion = [[San Siro]] |lokacija = [[Milano]] |gledalaca = 3.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 10 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 11 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Španija|Italija – Španija]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Španija</includeonly>|1–1]] |aet = yes |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1122/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ŠPA|1931}} |golovi1 = [[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{gol|44}} |golovi2 = [[Luis Regueiro|Regueiro]] {{gol|30}} |stadion = [[Stadion "Giovanni Berta"|Giovanni Berta]] |lokacija = [[Firenca]] |gledalaca = 35.000 |sudac = {{ZD|BEL}} [[Louis Baert]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 11 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 12 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Mađarska|Austrija – Mađarska]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|AUT}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Austrija - Mađarska</includeonly>|2–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1106/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|MAĐ|1940}} |golovi1 = [[Johann Horvath|Horvath]] {{gol|8}}<br>[[Karl Zischek|Zischek]] {{gol|51}} |golovi2 = [[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|60|pen.}} |stadion = [[Stadion "Littoriale"|Littoriale]] |lokacija = [[Bologna]] |gledalaca = 23.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Francesco Mattea]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 12 /> ;Ponovljena utakmica <section begin=SP 1934 - utakmica 13 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Španija|Italija – Španija]] |datum = 1. juni 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1123/index.html#nosticky |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Španija</includeonly>|1–0]] |tim2 = {{NOG|ŠPA|1931}} |golovi1 = [[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|11}} |stadion = [[Stadion "Giovanni Berta"|Giovanni Berta]] |lokacija = [[Firenca]] |gledalaca = 43.000 |sudac = {{ZD|ŠVI}} [[René Mercet]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 13 /> === Polufinale === <section begin=SP 1934 - utakmica 14 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Austrija|Italija – Austrija]] |datum = 3. juni 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Austrija</includeonly>|1–0]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3492/match=1107/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|AUT}} |golovi1 = [[Enrique Guaita|Guaita]] {{gol|19}} |stadion = [[San Siro]] |lokacija = [[Milano]] |gledalaca = 35.000 |sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 14 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 15 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Njemačka|Čehoslovačka – Njemačka]] |datum = 3. juni 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Čehoslovačka - Njemačka</includeonly>|3–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3492/match=1130/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|NJE|1933}} |golovi1 = [[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|21||69||80}} |golovi2 = [[Rudolf Noack|Noack]] {{gol|62}} |stadion = [[Stadion "Nazionale PNF"|Nazionale PNF]] |lokacija = [[Rim]] |gledalaca = 15.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 15 /> === Utakmica za treće mjesto === <section begin=SP 1934 - utakmica 16 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Njemačka – Austrija|Njemačka – Austrija]] |datum = 7. juni 1934. |vrijeme = 18:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|NJE|1933}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Njemačka - Austrija</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3491/match=1105/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|AUT}} |golovi1 = [[Ernst Lehner|Lehner]] {{gol|1||42}}<br>[[Edmund Conen|Conen]] {{gol|27}} |golovi2 = [[Johann Horvath|Horvath]] {{gol|28}}<br>[[Karl Sesta|Sesta]] {{gol|54}} |stadion = [[Stadion "Giorgio Ascarelli"|Giorgio Ascarelli]] |lokacija = [[Napulj]] |gledalaca = 7.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Albino Carraro]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 16 /> === Finale === {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.}} <section begin=SP 1934 - utakmica 17 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Čehoslovačka|Italija – Čehoslovačka]] |datum = 10. juni 1934. |vrijeme = 17:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Čehoslovačka</includeonly>|2–1]] |aet = yes |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3490/match=1134/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ČSSR}} |golovi1 = [[Raimundo Orsi|Orsi]] {{gol|81}}<br>[[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{gol|95}} |golovi2 = [[Antonín Puč|Puč]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion "Nazionale PNF"|Nazionale PNF]] |lokacija = [[Rim]] |gledalaca = 55.000 |sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 17 /> == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1934.|Italija|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1934.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1934.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1934}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/34full.html SP 1934]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1934_world_cup.php SP 1934.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1934.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1934]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:1934. u nogometu]] [[Kategorija:1934. u Italiji]] m169a94gvyds1cjpxqeortmitl4fffb 0 20753 3892835 3829435 2026-06-03T19:53:29Z NeptuneBot 126033 /* Izbor domaćina */ pravopis, replaced: Holandij → Nizozemsk (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3892835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1930. | ostali_naslovi = ''Campeonato Mundial de Futebol'' | slika = Uruguay 1930 World Cup.jpg | veličina = 200px | tekst = | država = Urugvaj | datumi = 13–30. juli 1930. | br_ekipa = 13 | konfederacije = | stadioni = 3 | gradovi = 1 | šampion_drugo = {{NOG|URU}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|ARG}} | treći_drugo = {{NOG|JUG}} | četvrti_drugo = {{NOG|SAD}} | utakmice = 18 | golovi = 70 | posjećenost = 590549 | najbolji_strijelac = {{ZD|ARG}} [[Guillermo Stábile]]<br>(8 golova) | prethodnasezona = | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]]. }} Prvo '''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]''' održano je 1930. godine u [[Urugvaj]]u, zbog toga što je Urugvaj bio dvostruki nogometni pobjednik [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] i zbog činjenice što je 1930. bila stogodišnjica urugvajske nezavisnosti. Prvi domaćini su ujedno postali i svjetski prvaci, pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] u finalu rezultatom 4–2. Ovo Svjetsko prvenstvo bilo je jedino u kojem su se reprezentacije našle u glavnom turniru bez kvalifikacija. Reprezentacijama su se dijelile pozivnice. Problem za evropske momčadi bilo je dugo putovanje preko [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i plaćanje skupih karata za brodove. Zato je [[FIFA]]-in tadašnji [[predsjednik]] [[Jules Rimet]] obećao da će troškove putovanja snositi [[FIFA]]. Na kraju su četiri [[Evropa|evropske]] ekipe odlučile su se natjecati: [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]. Ždrijebom je odlučeno da će se ekipe raspodijeliti u 4 grupe. Sve utakmice odigrale su se u [[glavni grad|glavnom gradu]] Urugvaja [[Montevideo|Montevideu]]. Prve utakmice odigrale su se 13. jula 1930. gdje je Francuska pobijedila [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] rezultatom 4–1. Strijelac prvog gola svih Svjetskih prvenstava bio je Francuz [[Lucien Laurent]] postigavši gol u 19. minuti utakmice. Na drugoj utakmici, [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] su pobijedile [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] rezultatom 3–0. Na toj utakmici Bert Patenaud bio je prvi nogometaš koji je ostvario takozvani ''"hat-trick"''. Pobjednici grupa plasirali su se u polufinale. To su bili Argentina, Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države i Urugvaj. U polufinalima utakmicama Urugvaj je pobijedio Jugoslaviju, a Argentina Sjedinjene Američke Države identičnim rezultatom 6–1. Utakmica za treće mjesto između Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država nije odigrana. U finalu Argentina i Urugvaj nisu se mogli dogovoriti oko nogometne lopte, pa se jedno poluvrijeme igralo s argentinskom, a drugo s urugvajskom loptom. Prvo poluvrijeme je pripalo Argentini rezultatom, međutim, u u drugom poluvremenu Urugvajci postižu tri gola te konačnim rezultatom 4–2 postaju prvi šampioni prvog Svjetskog prvenstva u nogometu. == Izbor domaćina == Domaćin prvog po redu svjetskog prvenstva izabran je 18. maja 1929. godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Interesovanje za organizaciju svjetskog prvenstva pokazali su [[Mađarska]], [[Italija]], [[Nizozemska]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Urugvaj]]. Prvi kandidat koje je odustao od organizacije prvenstva bila je Nizozemska. Švedska se povukla u korist Italije. Treća država po redu, Mađarska, također je odustala od organizacije prvenstva. Da bi pokazali svoje simpatije prema Urugvaju, gdje je mnogo Italijana radilo, Italija je povukla kandidaturu u korist Urugvaja, kao i Španija koja je to uradila nešto kasnije. Urugvaj je na taj način ostao jedini kandidat za organizaciju svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Lokacije stadiona == Utakmice Svjetskog prvenstva 1930. odigrale su se u [[Montevideo|Montevideu]] na tri stadiona: [[Stadion Centenario|Centenario]], [[Stadion Gran Parque Central|Gran Parque Central]] i [[Stadion Pocitos|Pocitos]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- |rowspan="4"| {{Lokacijska karta+|Urugvaj|float= |width=225|caption= |places= {{Lokacijska karta~|Urugvaj|lat=-34.90|long=-56.15|label='''[[Montevideo]]'''}} }} |[[Stadion Centenario]] |- |<small>{{Coord|34|53|40.38|S|56|9|10.08|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadion Centenario}}</small> |- |Kapacitet: '''90.000''' |- |[[Datoteka:Estadio Centenario 1930.jpg|250px]] |- |[[Stadion Gran Parque Central]] |[[Stadion Pocitos]] |- |<small>{{Coord|34|53|03.70|S|56|9|31.60|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadion Gran Parque Central}}</small> |<small>{{Coord|34|54|18.00|S|56|9|22.50|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadion Pocitos}}</small> |- |Kapacitet: '''20.000''' |Kapacitet: '''1.000''' |- |[[Datoteka:Gran Parque Central 1900.jpg|226px]] |[[Datoteka:Estadio Pocitos 1930.jpg|226px]] |} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1930.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1930.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u polufinale|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 6}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 10}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 15}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2|SP 1930 – utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2|SP 1930 – utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2|SP 1930 – utakmica 12}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3|SP 1930 – utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3|SP 1930 – utakmica 9}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3|SP 1930 – utakmica 14}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4|SP 1930 – utakmica 2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4|SP 1930 – utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4|SP 1930 – utakmica 13}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1930.}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza|SP 1930 – utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza|SP 1930 – utakmica 17}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza|SP 1930 – utakmica 18}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1930.|Urugvaj|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1930.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1930.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1930}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/30full.html SP 1930.] na RSSSF.com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1930_world_cup.php SP 1930.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1930.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1930]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Urugvaju]] [[Kategorija:1930. u nogometu]] [[Kategorija:1930. u Urugvaju]] fh57m4gs7o008wld28sa08mli4mp9eo 0 20847 3892836 3849150 2026-06-03T19:53:37Z NeptuneBot 126033 /* Treneri */ pravopis, replaced: Holandij → Nizozemsk using [[Project:AWB|AWB]] 3892836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #000000 | Boja2 = #FB090B | Ime kluba = AC Milan | Puno ime = Associazione Calcio Milan | Grb = Logo of AC Milan.svg | veličina_grba = 100 px | Nadimak = ''i Rossoneri'' (crveno-crni)<br/>''il Diavolo'' (vrag) <br/> ''Casciavit'' ([[lombardski jezik|lomb.]] ''"Šarafcigeri"'') | Osnovan = 16. 12. 1899. | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|ITA}} [[Milano]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|red}} | Federacija = [[Italijanski nogometni savez|FIGC]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[San Siro]] | Kapacitet = 75.923 | Vlasnik kluba = RedBird Capital Partners (99,93%)<ref>{{cite web |title= RedBird Capital Partners completes acquisition of AC Milan |url= https://www.acmilan.com/en/news/articles/club/2022-08-31/redbird-capital-partners-completes-acquisition-of-ac-milan |website= acmilan.com |date= 31. 8. 2022 |access-date= 1. 9. 2022}}</ref><ref>{{cite web |title= Relazione e bilancio al 30 giugno 2019 |url= https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |page=14 |publisher= AC Milan |date= 18. 10. 2019 |language= italijanski |access-date= 10. 10. 2020 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201022234241/https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |url-status=live}}</ref><br/> Mali dioničari (0,07%) | Predsjednik kluba = [[Paolo Scaroni]] | Trener = {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] | Uspjesi = 50 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×19'''<br/>[[Italijanski superkup]] '''×8'''<br/>[[Italijanski kup]] '''×5''' | Evropski kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×7'''<br/>[[UEFA Superkup]] '''×5'''<br/>[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×3'''<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] '''×2'''<br/>[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×1''' | Adresa = Via Filippo Turati 3 <br/> 20121 Milano | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.acmilan.com/ acmilan.com] | Trenutna sezona = [[Datoteka: Soccerball_current_event.svg|40px]] [[AC Milan – sezona 2026/2027.|2026/27.]] | uzorak_lr1 = _milan2526h | uzorak_t1 = _milan2526h | uzorak_dr1 = _milan2526h | uzorak_š1 = _milan2526h | uzorak_č1 = _milan2526hl | lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 | desna ruka1 = 000000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = _acmilan2526a | uzorak_t2 = _acmilan2526a | uzorak_dr2 = _acmilan2526a | uzorak_š2 = _acmilan2526a | uzorak_č2 = _blacktop | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = _acmilan2526t | uzorak_t3 = _milan2526t | uzorak_dr3 = _acmilan2526t | uzorak_š3 = _acmilan2526t | uzorak_č3 = _milan2526tl | lijeva ruka3 = fad76a | tijelo3 = fad76a | desna ruka3 = fad76a | šorc3 = fad76a | čarape3 = fad76a }} '''Associazione Calcio Milan''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]]. Boje kluba od osnivanja su crvena i crna, pa je širom [[Italija|Italije]] i [[Evropa|Evrope]] poznat pod nadimkom ''rossoneri'' ("crveno-crni"). Nakon [[Real Madrid CF|Real Madrida]] najuspješniji je klub na evropskoj sceni sa sedam osvojenih titula [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] iz deset finala. Također, u Italiji je treći klub po broju titula prvaka (''scudetto'') – 19 (jedna manje od [[Derby della Madonnina|gradskog rivala]] [[FC Inter Milano|Intera]]), uz pet osvojenih [[Italijanski kup|kupova Italije]] i osam [[Italijanski superkup|superkupova]] (koliko i Inter). Bio je član organizacije [[G-14]] do njenog raspuštanja. == Historija == === Osnivanje, prvi trofeji i odvajanje Intera === AC Milan osnovali su [[Engleska|engleski]] aristokrati koji su živjeli i radili u Milanu pod imenom ''Milan Cricket and Football Club''. Prvi predsjednik i jedan od osnivača bio je [[UK|britanski]] vicekonzul u Milanu, [[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]. Za nogometnu sekciju kluba brinuo se [[David Allison (nogometaš)|David Allison]]. Za boje tima izabrane su crvena, kako bi dočarala vatru i hrabrost osnivača, i crna, da bi pokazala snagu i strah kod protivnika. Prvi trofej osvojen je već sljedeće godine, u januaru 1900. Milan je osvojio Kraljevski kup (''Medaglia del Re''). Prekinuvši niz [[Genoa CFC|Genoe]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901.]] osvojen je i prvi naslov prvaka, a isti uspjeh ponovljen je [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906.]] i [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907.]] Godine 1908, zbog nesuglasica u vezi s dovođenjem stranaca u ekipu, grupa dotadašnjih igrača Milana odlazi iz kluba i formira vlastiti pod nazivom [[FC Inter Milano|FC Internazionale Milano]], poznatiji kao Inter. Po dolasku [[Fašizam|fašista]] na vlast u [[Italija|Italiji]] mijenja se [[Engleski jezik|englesko]] ime kluba u italijansko (''Associazione Calcio Milano''). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub mijenja samo posljednju riječ (''Milano'' u ''Milan''), želeći odati poštovanje svojim engleskim osnivačima. === Gre-No-Li === Period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježio je [[Šveđani|švedski]] trojac nazvan [[Gre-No-Li]], prema prvim slovima prezimena [[Gunnar Gren|Gunnara Grena]], [[Gunnar Nordahl|Gunnara Nordahla]] i [[Nils Liedholm|Nilsa Liedholma]], koji su uz Italijane [[Lorenzo Buffon|Lorenza Buffona]] i [[Cesare Maldini|Cesarea Maldinija]] Milan doveli do četiri ''scudetta'' ([[Serie A 1950/1951.|1951]], [[Serie A 1954/1955.|1955]], [[Serie A 1956/1957.|1957.]] i [[Serie A 1958/1959.|1959]]). Nakon Šveđana sudbinu Milana opet je krojio [[Italijani|Italijan]], trener [[Nereo Rocco]]. Autor ''[[catenaccio|catenaccia]]'', uz igrače poput [[Gianni Rivera|Rivere]] i [[José Altafini|Altafinija]], u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63.]] prvi je put osvojio [[Kup evropskih šampiona]], a uspjeh je ponovio u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1969/70.]] Veći uspjeh na domaćoj sceni izostao je, djelomično i zbog snage gradskog rivala Intera, koji je u tim godinama redovno osvajao titule. U sljedećim godinama Milan se borio za 10. titulu, ali 1980. godine, nakon velikog [[Totonero 1980.|skandala]] i dokazane umiješanosti u namještanje utakmica, zajedno s [[SS Lazio|Laziom]] izbačen je u [[Serie B]], koju odmah sljedeće sezone osvaja te se vraća u Serie A. Slijedila je najslabija sezona u historiji kluba te Milan opet ispada u Serie B. === Berlusconijeva era === Nakon nekoliko loših sezona u kojima je Milan igrao u Serie A, ali bez većeg uspjeha, klub kupuje medijski magnat [[Silvio Berlusconi]]. U svojoj prvoj sezoni dovodi za trenera [[Arrigo Sacchi|Arriga Sacchija]], a među novim igračima našli su se [[Marco van Basten]], [[Frank Rijkaard]], [[Ruud Gullit]], [[Roberto Donadoni]] i [[Carlo Ancelotti]]. Značajno pojačana ekipa u sljedećim sezonama osvaja titulu prvaka i Ligu prvaka dvije godine zaredom. Nakon odlaska Sacchija za trenera dolazi [[Fabio Capello]]. S njim na čelu klub osvaja tri titule prvaka zaredom (1992–1994) i nastupa u tri finala Lige prvaka (porazi od [[Olympique de Marseille|Marseillea]] i [[AFC Ajax|Ajaxa]], te pobjeda 4:0 nad [[FC Barcelona|Barcelonom]]). S igračima poput [[Paolo Maldini|Paola Maldinija]], [[Franco Baresi|Franca Baresija]], [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]], [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[George Weah|Georgea Weaha]] i [[Roberto Baggio|Roberta Baggia]] Capello je napravio niz od 58 utakmica bez poraza i tako zaključio svoju eru osvojivši 15. ''scudetto'' za Milan. == Ekipa == ''Zaključno s 12. 2. 2026.''<ref>{{cite web |title=First Team 2019/20 |url=http://www.acmilan.com/en/team/first-team |website= acmilan.com |access-date=3. 9. 2025}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Pietro Terracciano]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=EKV|ime=[[Pervis Estupiñán]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ITA|ime=[[Samuele Ricci]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BEL|ime=[[Koni De Winter]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=MEX|ime=[[Santiago Giménez]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ENG|ime=[[Ruben Loftus-Cheek]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NJE|ime=[[Niclas Füllkrug]] ''(na posudbi iz [[West Ham United FC|West Hama]])''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=POR|ime=[[Rafael Leão]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SAD|ime=[[Christian Pulišić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=HRV|ime=[[Luka Modrić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Mike Maignan]]|ostalo=[[kapiten (nogomet)|kapiten]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=FRA|ime=[[Christopher Nkunku]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Youssouf Fofana (francuski nogometaš)|Youssouf Fofana]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ENG|ime=[[Fikayo Tomori]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠVI|ime=[[Zachary Athekame]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=NJE|ime=[[David Odogu]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ŠVI|ime=[[Ardon Jashari]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=SRB|ime=[[Strahinja Pavlović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Davide Bartesaghi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Matteo Gabbia]]||ostalo=[[kapiten (nogomet)|vicekapiten]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=56|nac=BEL|ime=[[Alexis Saelemaekers]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Torriani]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Filippo Terracciano]] ''(u [[US Cremonese|Cremoneseu]] do 30. 6. 2026)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ALŽ|ime=[[Ismaël Bennacer]] ''(u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagrebu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Warren Bondo]] ''(u [[US Cremonese|Cremoneseu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Alphadjo Cissè]] ''(u [[US Catanzaro 1929|Catanzaru]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Christian Comotto]] ''(u [[Spezia Calcio|Speziji]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠVE|ime=[[Maximilian Ibrahimović]] ''(u [[AFC Ajax|Ajaxu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SAD|ime=[[Yunus Musah]] ''(u [[Atalanta BC|Atalanti]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Tommaso Pobega]] ''(u [[Bologna FC 1909|Bologni]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Kevin Zeroli]] ''(u [[SS Juve Stabia|Juve Stabiji]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Francesco Camarda]] ''(u [[US Lecce|Lecceu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NGR|ime=[[Samuel Chukwueze]] ''(u [[Fulham FC|Fulhamu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Colombo]] ''(u [[Genoa CFC|Genoi]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠPA|ime=[[Álvaro Morata]] ''(u [[Como 1907|Comu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Diego Sia]] ''(u [[CD Mirandés|Mirandésu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} <!--  === Suvlasništvo === :''Ovo su igrači koji su prebačeni u drugi klub, ali Milan i dalje zadržava pravo učešća u njihovim ugovorima (npr, 50% vlasničkih prava).'' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa kraj}} !--> === Omladinski tim(ovi) === {{Glavni|AC Milan Primavera}} === Ženski nogomet === {{Glavni|AC Milan (žene)}} === Poznati igrači === ''Za spisak svih Milanovih igrača sa 100 ili više nastupa pogledajte [[Spisak igrača AC Milana]]''. <br/> ''Za spisak svih Milanovih igrača koji su bili pozvani za reprezentaciju pogledajte [[AC Milan i nogometna reprezentacija Italije]]''. === Povučeni brojevi === {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align: center;" |- ! style="width:30px color:#000000; background:#FB090B;"| Br. ! style="width:125px color:#000000; background:#FB090B;"| Igrač ! style="width:100px color:#000000; background:#FB090B;"| Država ! style="width:150px color:#000000; background:#FB090B;"| Pozicija ! style="width:120px color:#000000; background:#FB090B;"| Debi za AC Milan ! style="width:120px color:#000000; background:#FB090B;"| Posljednji nastup ! style="width:25px color:#000000; background:#FB090B;"| Ref. |- | <big>'''3'''<nowiki>*</nowiki></big> | align=left| [[Paolo Maldini]] | align=left| {{ZID|Italija}} | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centarhalf|Centarhalf]]/[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Bek|Lijevi bek]] | 25. 1. 1985. | 31. 5. 2009. | <ref name="brojevi">{{cite web| authors = Scott Murray, Paolo Bandini |url = http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/27/football-the-knowledge-retired-shirts |title = "Which clubs have retired shirt numbers?" |work= [[The Guardian]] |date = 27. 5. 2009}}</ref> |- | <big>'''6'''</big> | align=left| [[Franco Baresi]] | align=left| {{ZID|Italija}} | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Libero|Libero]] | 23. 4. 1978. | 1. 6. 1997. | <ref name="brojevi"/> |} <nowiki>*</nowiki> Broj može biti vraćen u upotrebu za jednog od njegova dva sina u slučaju da bilo koji od njih zaigra za AC Milan na profesionalnom nivou. == Stručni štab == ''Zaključno s 8. 7. 2025.'' {| class="wikitable" |- ! Pozicija ! Ime |- | Trener | {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] |- | Pomoćni trener | {{ZD|ITA}} [[Marco Landucci]] |- | rowspan="4" | Tehnički asistenti | {{ZD|ITA}} [[Maurizio Trombetta]] |- | {{ZD|ITA}} [[Aldo Dolcetti]] |- | {{ZD|ITA}} [[Bernardo Corradi]] |- | {{ZD|ITA}} [[Francesco Magnanelli]] |- | Analitičar utakmica | {{ZD|ITA}} Simone Bottitta |- | rowspan="2" | Treneri golmana | {{ZD|ITA}} Claudio Filippi |- | {{ZD|ITA}} Daniele Borri |- | rowspan="2" | Fitnes-treneri | {{ZD|ITA}} Andrea Riboli |- | {{ZD|ITA}} Simone Folletti |- | Fizioterapeut | {{ZD|ITA}} Stefano Grani |- | rowspan="2" | Posmatrači | {{ZD|ITA}} [[Roberto Bosco]] |- | {{ZD|ITA}} [[Emilio Doveri]] |- | Glavni ljekar | {{ZD|ITA}} Stefano Mazzoni |- | Sportski naučnik | {{ZD|ITA}} Marco Luison |- | Sportski direktor | {{ZD|ALB}} [[Igli Tare]] |- | Tehnički direktor | {{ZD|FRA}} Geoffrey Moncada |- | Izvršni asistent | {{ZD|NJE}} Hendrik Almstadt |- | Menadžer akademije | {{ZD|ITA}} Vincenzo Vergine |} == Predsjednici i treneri == === Predsjednici === <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|[[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]] |align=left|1899–1909. |- |align=left|Giannino Camperio |align=left|1909. |- |align=left|Piero Pirelli |align=left|1909–1928. |- |align=left|Luigi Ravasco |align=left|1928–1930. |- |align=left|Mario Bernazzoli |align=left|1930–1933. |- |align=left|Luigi Ravasco |align=left|1933–1935. |- |align=left|Pietro Annoni |align=left|1935. |- |align=left|Pietro Annoni <br/> G. Lorenzini <br/> Rino Valdameri |align=left|1935–1936. |- |align=left|Emilio Colombo |align=left|1936–1939. |- |align=left|Achille Invernizzi |align=left|1939–1940. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|Umberto Trabattoni |align=left|1940–1944. |- |align=left|[[Antonio Busini]] |align=left|1944–1945. |- |align=left|Umberto Trabattoni |align=left|1945–1954. |- |align=left|Andrea Rizzoli |align=left|1954–1963. |- |align=left|Felice Riva |align=left|1963–1965. |- |align=left|Federico Sordillo |align=left|1965–1966. |- |align=left|Franco Carraro |align=left|1967–1971. |- |align=left|Federico Sordillo |align=left|1971–1972. |- |align=left|Albino Buticchi |align=left|1972–1975. |- |align=left|Bruno Pardi |align=left|1975–1976. |- |align=left|Vittorio Duina |align=left|1976–1977. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|Felice Colombo |align=left|1977–1980. |- |align=left|Gaetano Morazzoni |align=left|1980–1982. |- |align=left|Giuseppe Farina |align=left|1982–1986. |- |align=left|Rosario Lo Verde |align=left|1986. |- |align=left|[[Silvio Berlusconi]] |align=left|1986–2004. |- |align=left|''Predsjednička komisija'' |align=left|2004–2006. |- |align=left|Silvio Berlusconi |align=left|2006–2008. |- |align=left|''Predsjednička komisija'' |align=left|2008–2012. |- |align=left| Silvio Berlusconi |align=left|2012–2017. |- |align=left| [[Li Yonghong]] |align=left|2017–2018. |- |align=left| [[Paolo Scaroni]] |align=left|2018– |} |} </div> === Treneri === {{Glavni|Spisak trenera AC Milana}} <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Kilpin]] |align=left|1900–1908. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Daniele Angeloni |align=left|1906–1907. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija'' |align=left|1907–1910. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giovanni Camperio |align=left|1910–1911. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija'' |align=left|1911–1914. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda |align=left|1915–1922. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} Ferdi Oppenheim |align=left|1922–1924. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |align=left|1924–1926. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda |align=left|1926. |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Burgess]] |align=left|1926–1928. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} Engelbert König |align=left|1928–1931. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás |align=left|1931–1933. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]] |align=left|1933–1934. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] |align=left|1934–1937. |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[William Garbutt]] |align=left|1937. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Hermann Felsner]] <br/> {{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás |align=left|1937–1938. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]] |align=left|1938–1940. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Guido Ara]] <br/> {{ZD|Italija|1861}} [[Antonio Busini]] |align=left|1940–1941. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Mario Magnozzi |align=left|1941–1943. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giuseppe Santagostino |align=left|1943–1945. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] |align=left|1945–1946. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Bigogno]] |align=left|1946–1949. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Lajos Czeizler]] |align=left|1949–1952. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Gunnar Gren]] |align=left|1952. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Mario Sperone]] |align=left|1952–1953. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Béla Guttmann]] |align=left|1953–1954. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Antonio Busini]] |align=left|1954. |- |align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Hector Puricelli]] |align=left|1954–1956. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Viani]] |align=left|1957–1960. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Paolo Todeschini |align=left|1960–1961. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1961–1963. |- |align=left|{{ZD|Argentina}} [[Luis Carniglia]] |align=left|1963–1964. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1963–1966. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Giovanni Cattozzo |align=left|1966. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Arturo Silvestri |align=left|1966–1967. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1966–1972. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] |align=left|1973–1974. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]] |align=left|1974. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Gustavo Giagnoni]] |align=left|1974–1975. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1975. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Paolo Barison]] |align=left|1975–1976. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]] |align=left|1976. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Giuseppe Marchioro |align=left|1976–1977. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1977. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1977–1979. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Massimo Giacomini |align=left|1979–1981. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1981. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Luigi Radice]] |align=left|1981–1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Francesco Zagatti |align=left|1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Ilario Castagner |align=left|1982–1984. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1984. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1984–1987. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1987. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]] |align=left|1987–1991. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1991–1996. |- |align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Oscar Tabárez]] |align=left|1996. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giorgio Morini]] |align=left|1996–1997. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]] |align=left|1997. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1997–1998. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Alberto Zaccheroni]] |align=left|1998–2001. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] <br/> {{ZD|Italija}} [[Mauro Tassotti]] |align=left|2001. |- |align=left|{{ZD|Turska}} [[Fatih Terim]] |align=left|2001. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Carlo Ancelotti]] |align=left|2001–2009. |- |align=left|{{ZD|Brazil}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]] |align=left|2009–2010. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]] |align=left|2010–2014. |- |align=left|{{ZD|Nizozemska}} [[Clarence Seedorf]] |align=left|2014. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Filippo Inzaghi]] |align=left|2014–2015. |- |align=left|{{ZD|Srbija}} [[Siniša Mihajlović]] |align=left|2015–2016. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cristian Brocchi]] |align=left|2016. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Vincenzo Montella]] |align=left|2016–2017. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Gennaro Gattuso]] |align=left|2017–2019. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Marco Giampaolo]] |align=left|2019. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Stefano Pioli]] |align=left|2019–2024. |- |align=left|{{ZD|Portugal}} [[Paulo Fonseca]] |align=left|2024. |- |align=left|{{ZD|Portugal}} [[Sérgio Conceição]] |align=left|2024–2025. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]] |align=left|2025– |} |} </div> == Uspjesi == === Trofeji === ==== Nacionalni ==== *'''[[Serie A]]''': '''19''' ** [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907]], [[Serie A 1950/1951.|1950/51]], [[Serie A 1954/1955.|1954/55]], [[Serie A 1956/1957.|1956/57]], [[Serie A 1958/1959.|1958/59]], [[Serie A 1961/1962.|1961/62]], [[Serie A 1967/1968.|1967/68]], [[Serie A 1978/1979.|1978/79]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] <br/> [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92]], [[Serie A 1992/1993.|1992/93]], [[Serie A 1993/1994.|1993/94]], [[Serie A 1995/1996.|1995/96]], [[Serie A 1998/1999.|1998/99]], [[Serie A 2003/2004.|2003/04]], [[Serie A 2010/2011.|2010/11]], [[Serie A 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Serie B]]''': '''2''' ** [[Serie B 1980/1981.|1980/81]], [[Serie B 1982/1983.|1982/83.]] *'''[[Italijanski kup]]''': '''5''' ** [[Italijanski kup 1966/1967.|1966/67]], [[Italijanski kup 1971/1972.|1971/72]], [[Italijanski kup 1972/1973.|1972/73]], [[Italijanski kup 1976/1977.|1976/77]], [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]] *'''[[Italijanski superkup]]''': '''8''' ** [[Italijanski superkup 1988.|1988]], [[Italijanski superkup 1992.|1992]], [[Italijanski superkup 1993.|1993]], [[Italijanski superkup 1994.|1994]], [[Italijanski superkup 2004.|2004]], [[Italijanski superkup 2011.|2011]], [[Italijanski superkup 2016.|2016.]], [[Italijanski superkup 2024.|2024.]] ==== Međunarodni ==== *'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''': '''7''' **[[UEFA Kup šampiona 1962/1963.|1962/63]], [[UEFA Kup šampiona 1968/1969.|1968/69]], [[UEFA Kup šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[UEFA Kup šampiona 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993/94]], [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07.]] *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''': '''2''' ** [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|1967/1968]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|1972/73.]] *'''[[UEFA Superkup]]''': '''5''' ** [[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 1990.|1990]], [[UEFA Superkup 1994.|1994]], [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]] *'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''': '''3''' **[[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969]], [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989]], [[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|1990]]. *'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]''': '''1''' ** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|A.C. Milan}} * {{službeni sajt|http://www.acmilan.com}} {{it simbol}} {{en simbol}} {{simboli jezika|kin|kineski}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50058/profile/index.html AC Milan] na ''UEFA.com'' * [http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html AC Milan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927201949/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html |date=27. 9. 2014}} na ''FIFA.com'' * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/milan AC Milan] na ''legaseriea.it'' {{AC Milan - klub}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = AC Milan u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{EUK}} }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:AC Milan|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.|Milan]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Milan]] [[Kategorija:Sport u Milanu|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Milan]] d9s9pemxntbikw38t5m5506api5pqax 0 21124 3892837 3850430 2026-06-03T19:53:43Z NeptuneBot 126033 /* Međunarodni odnosi */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}} using [[Project:AWB|AWB]] 3892837 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Alžir | izvorno_ime = | drugo_ime = الجزائر | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Algiers Montage.png | opis_slike = Mozaik grada <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = Coat of arms of Algiers.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Alžir | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = Sidi M'Hamed District | administrativna_podjela1_vrsta = '''Distrikt''' <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =W | najviši = 424 | najviša_visina = | najniža = 2 | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 363 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 3.915.811| stanovništvo_datum =2011 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = 7.896.923 | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|UTC+1]] | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = 16000–16132 | pozivni broj = (+213) 021 | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Algeria CIA map.png | karta_lokacija = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://www.wilaya-alger.dz/ wilaya-alger.dz] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Alžir''' ({{jez-ar|الجزائر}}, al-Djazā’ir) jest glavni i najveći grad države [[Alžir]],<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Algiers|title=Algiers {{!}} Algeria, Map, Population, & Facts}}</ref> i ujedno drugi po veličini grad Magreba, nakon Kazablanke. U skladu sa popisom iz 1998. grad je imao 1.519.570 stanovnika, dok je aglomeracija imala populaciju od 2.135.630 naseljenih. Nedavni proračun Ujedinjenih nacija je dao podatke da urbana aglomeracija ima 5.000.000 stanovnika, 2011. Nazivan El-Bahdja (البهجة) ili drugačije Alger la Blanche ("Bijeli Alžir") zbog blještave bijele boje njegovih zgrada, kada se gledaju sa mora, Alžir je smješten na zapadnoj strani zaliva, na Sredozemnom moru. Alžir je sportski centar države. Ugradu djeluje niz profesionalnih klubova u raznim sportovima, koji su osvajali državne i međunarodne titule. Među sportskim objektima u gradu se nalazi ogroman sportski kompleks - ''OCO Mohamed Boudiaf''. Tu se ubraja ''Stadion 5. juli'' (kapacitet 64.000), prostor za atletiku, olimpijski bazen, golf teren i nekoliko teniskih terena. Sljedeći veliki sportski događaji održani su u Alžiru: * Mediteranske igre (1975) * Afričke igre (1978, 2007) * [[Afrički kup nacija]] ([[Afrički kup nacija 1990.|1990]]) * Afričko rukometno prvenstvo (1989, 2001) * Pan Arapske igre (2004) * FIBA Afričko prvenstvo (2005) * Odbojkaško Svjetsko prvenstvo U19 (2005) == Međunarodni odnosi == {| |- | valign="top" | * {{ZD|JOR}} [[Amman]] * {{ZD|KIN}} [[Peking]]<ref>{{cite news|url=http://www.kcna.co.jp/item/2000/200001/news01/06.htm|title=Sjeverna Koreja - Međunarodni odnosi|access-date=5. 6. 2020|archive-date=19. 9. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010919131236/http://www.kcna.co.jp/item/2000/200001/news01/06.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> * {{ZD|NJE}} [[Berlin]] * {{ZD|TUN}} [[Tunis (grad)|Tunis]] * {{ZD|SJKOR}} [[Pjongjang]] * {{ZD|KAN}} [[Montréal]] * {{ZD|VBR}} [[London]] * {{ZD|RUS}} [[Moskva]] * {{ZD|LBN}} [[Tir]] | valign="top" | * {{ZD|BUG}} [[Sofija]] * {{ZD|ITA}} [[Rim]] * {{ZD|NIZ}} [[Amsterdam]] * {{ZD|BRA}} [[São Paulo]] * {{ZD|KIN}} [[Šangaj]] * {{ZD|KAT}} [[Doha]] * {{ZD|SAD}} [[Alameda (Kalifornija)|Alameda]] * {{ZD|SIN}} [[Singapur]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Algiers}} * [http://www.wilaya-alger.dz/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200527202659/http://www.wilaya-alger.dz/ |date=27. 5. 2020 }} == Vanjski linkovi == {{Glavni gradovi afričkih država}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi afričkih država]] [[Kategorija:Gradovi u Alžiru]] fz8qmey9l17vu2su3a4b0nkjn95w5p0 0 21197 3892838 3529855 2026-06-03T19:58:33Z NeptuneBot 126033 /* top */ pravopis, replaced: {{ZD|HOL}} → {{ZD|NIZ}}, Holandija → Nizozemska (3), Holandiji → Nizozemskoj, Holandije → Nizozemske (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3892838 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = Rotterdam wapen.svg |Karta = LocatieRotterdam.png |Država = {{ZD|NIZ}} [[Nizozemska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Provincija |SrednjiNivoVlasti = [[Južna Holandija]] |Općina = |Stanovništvo = 650000 |StanovništvoGodina = |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 319 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Ahmed Aboutaleb |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = www.rotterdam.nl |Slika = Rotterdam1.JPG |SlikaInfo = Rotterdam }} [[Datoteka:Cube Houses in Rotterdam 2018 GraphyArchy 00258.jpg|mini|Popularni kubusi za stanovanje iz Rotterdama]] '''Rotterdam''' je poslije [[Amsterdam]]a drugi po veličini grad u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Roterdamska luka po veličini je prva u [[Evropa|Evropi]], a treća u [[svijet]]u. Grad ima 615.937 stanovnika ([[1. januar]] [[2012]]), a [[2006]]. cijela roterdamska regija imala je 1,2 miliona stanovnika. U prosjeku se grad nalazi na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 2 metra ispod nule. Pored Amsterdama i [[Haag]]a, Rotterdam je jedan od najvažnijih [[kultura|kulturnih]] centara Nizozemske. Ima [[univerzitet]], nekoliko visokih [[škola]], [[muzika|muzičku]] akademiju i [[akademija|akademiju]] [[umjetnost]]i. Vodeći je industrijski i trgovački grad Nizozemske. {{Commons|Rotterdam}} {{stub-grad}} {{Evropski gradovi kulture}} {{Evropske prijestonice sporta}} [[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Rotterdam|*]] ajo0ltzk7v7b70zsmp0edmwtxgx4bky 0 21656 3893052 2985511 2026-06-04T09:46:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893052 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Yngwie Malmsteen | slika = Yngwie Malmsteen 1.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|6|30}} | mjesto_rođenja = Stockholm, Švedska | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Yngwie Johan Malmsteen''' (Ingvi Malmstin) je rođen [[30. juni|30. juna]] [[1963]]. godine u blizini [[Stockholm]]a u [[Švedska|Švedskoj]]. Švedski virtuozni gitarista je početkom osamdesetih doživio veliki uspjeh zahvaljujući njegovoj tehničkoj preciznosti i inovativnom neoklasičnom metalu i važi za jednog od začetnika modernog stila sviranja gitare poznatog kao ''shredding''. On smatra da njegovo ime na švedskom jeziku znači mladi Viking, međutim to je netačno, jer njegovo ime potiče od najstarije švedske dinastije koja je nekada bila na vlasti. Časopis "Guitar One" ga je ocijenio kao trećeg najbržeg gitaristu na svijetu poslije Michael Angelo Batia i Chris Impellitterija. Rođen je u muzičkoj porodici, kao najmlađe dijete. Dok je bio mali nije baš puno pokazivao sklonosti prema muzici. [[18. septembar|18. septembra]] je vidio na televiziji specialnu emisiju povodom smrti [[Jimi Hendrix]]a, i od tada je postao opsjednut gitarom. Mnogi za njega kažu da na dan kad je Jimi Hendrix umro, Yngwie Malmsteen je kao gitarista bio rođen. Njegovo pravo ime je Lars Johan Yngve Lannerbäck. == Diskografija == * ''Rising Force'' (1984) * ''Marching Out'' (1985) * ''Trilogy'' (1986) * ''Odyssey'' (1988) * ''Trial BY Fire -live'' (1989) * ''Eclipse'' (1990) * ''The Yngwie Malmsteen Collection'' (1991) * ''Fire & Ice'' (1992) * ''The Seventh Sign'' (1994) * ''Power and Glory'' (1994) * ''I Can't Wait'' (1994) * ''Magnum Opus'' (1995) * ''Inspiration'' (1996) * ''Inspiration (Expanded)'' (1996) * ''Facing the Animal'' (1997) * ''Concerto Suite for Electric Guitar and Orchestra in E flat minor, Opus 1'' (1998) * ''Yngwie Malmsteen live'' (1998) * ''Alchemy'' (1999) * ''Anthology 1994-1999'' (2000) * ''Best of Yngwie Malmsteen 1990-1999'' (2000) * ''Concerto Suite - Live from Japan'' (2000) * ''War to End All Wars'' (2000) * ''The Genesis'' (2002) * ''Attack'' (2002) * ''G3 live'' (2004) * ''Unleash the Fury'' (2005) * ''Perpetual Flame'' (2008) * ''Angels of Love'' (2009) * ''Relentless'' (2010) * ''Spellbound'' (2012) == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.yngwiemalmsteen.com Zvanična web stranica] {{DEFAULTSORT:Malmsteen, Yngwie}} [[Kategorija:Švedski muzičari]] [[Kategorija:Heavy metal]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Biografije, Stockholm]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fr94aaxz03ny49ueay6mtvthhbpdgvt 0 21779 3892948 3793781 2026-06-04T07:53:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892948 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ahmed Pašić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|2|4}} | mjesto_rođenja = [[Jesenice]], [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = aktivista, antropolog, društveno-politički radnik, politikolog, publicista | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = Safija i Shamila | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Ahmed Pašić''' jest [[Slovenija|slovenski]] aktivista, antropolog, društveno-politički radnik, politikolog, publicista.<ref>{{Cite web|url=https://www.obrazislovenskihpokrajin.si/oseba/pasic-ahmed/|title=PAŠIĆ, Ahmed|website=Obrazi slovenskih pokrajin|access-date=28. 8. 2025}}</ref> == Biografija == Rođen je u [[Jesenice|Jesenicama]] u drugoj generaciji doseljenika iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ahmedovi roditelji porijeklom su iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Upisuje gimnaziju u Jesenicama i uspješno je završava 1995. Godine 1995. je bio primljen na Fakultetu za društvene nauke u [[Ljubljana|Ljubljani]], smjer komunikologija. Skoro dvije godine profesionalno je radio u [[Islamska zajednica u Sloveniji|Islamskoj zajednici u Sloveniji]] kao koordinator za ''Islamski kulturni centar'' u Ljubljani. Od 9. decembra 2001. do 9. decembra 2005. bio je (volonterski) predsjednik Odbora IZ u Jesenicama. Autor je prve knjige o [[islam]]u na slovenskom jeziku "Islam in muslimani v Sloveniji" koja je izašla u 2003, a njeno drugo izdanje je izašlo u augustu 2005. Godine 2006. izašle su još dvije njegove knjige. Jedna govori o statusu muslimana i njihovoj na Zapadu (na slovenskom jeziku), dok druga, sa naslovom „Ko nam je kriv?“ govori o stanju Ummeta u 21. vijeku. U maju 2007. je izašla njegova četvrta knjiga "Bošnjaki na soški fronti" na slovenskom jeziku koja govori o prisustvu vojnika iz Bosne i Hercegovine na zapadnoj granici Slovenije u toku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Glavni je inicijator postavljanja nišana na vojnom groblju u selu [[Log pod Mangartom]]. Pred zaključnu fazu u pregovorima sa ministarstvom za rad, projekat je predan slovenskom [[Muftija|muftiji]] [[Nedžad Grabus|Nedžadu Grabusu]], koji je zajedno s ostalim članovima IZ u Republici Sloveniji uspio postaviti nišane u augustu 2008. U decembru 2005. je magistrirao na [[Fakultet društvenih nauka u Ljubljani|Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani]], smjer politologija. Kasnije upisuje doktorat na Institutu humanističkih studija u Ljubljani. Doktorsku disertaciju je odbranio 5. marta 2009. Član je Kolegija web magazina Bošnjaci.net i [[Udruženje bosanskohercegovačkih studenata Slovenije|Udruženja bosanskohercegovačkih studenata Slovenije]]. Ahmed Pašić je oženjen Malezijkom i ima dvoje djece, Safiju i Shamila. == Djela == * ''Islam in muslimani v Sloveniji'' (2003) * ''Islam in moderni Zahod: integracija islamskih skupnosti v moderne zahodne družbe'' ''(2005)'' * ''Ko nam je kriv'' (2006) * ''Bošnjaki na soški fronti'' (2007) * ''Radicalism among Muslims in Europe: myth or reality?'' (2009) * ''Ejga - za lepše Jesenice: [pozitivna zgodba, ki je spremila mesto]'' (2014) * ''Še vedno verjamem; Popotovanja od Jesenic do Singapurja'' (2017) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pašić, Ahmed}} [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] m5ic77uuzp1mvdyv65djicnyzxjkqgq 0 22267 3893106 3850473 2026-06-04T09:54:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Tarik Samarah | slika = Tarik 01b.jpg | opis_slike = Tarik Samarah | datum_rođenja =[[1965]] | mjesto_rođenja =[[Zagreb]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti =[[fotografija]] | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica =[http://tariksamarah.com Tarik Samarah] }} '''Tarik Samarah''' ([[Zagreb]], 1965. godine) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] fotograf, čija se interesovanja kreću u polju umjetničke i dokumentarne fotografije. Za svoj dugogodišnji rad na temu [[Genocid u Srebrenici|srebreničkog genocida]] osvojio je mnogobrojna priznanja i nagrade. == Biografija == Tarik Samarah (fotograf i osnivač Memorijalne [[Galerija 11/07/95|galerije 11/07/95)]] rođen je 1965. godine u [[Zagreb]]u, a posljednjih trideset godina živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url = http://tariksamarah.com/biografija/|title = O autoru|website = tariksamarah.com|access-date=7. 3. 2016}}</ref> Njegova interesovanja kreću se u polju umjetničke i dokumentarne [[Fotografija|fotografije]], a svoj najveći profesionalni uspjeh ostvario je upravo na ovom polju sa ciklusom crno - bijelih fotografija i projektom "Srebrenica - genocid u srcu Evrope"<ref>{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Tarik-Samarah-Pred-ocima-ravnodusnih-dogodila-se-Srebrenica|title=Tarik Samarah: Pred očima ravnodušnih dogodila se Srebrenica|last=www.neomedia.hr|first=NEOMEDIA komunikacije -|website=Novi list online portal|access-date=7. 3. 2016}}</ref>. Fotografije koje su nastale u postratnom periodu, između 2002. i 2005. godine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i na području [[Podrinje|istočne Bosne]], objavljene su prvi put 2004. godine u knjizi [[Srebrenica (knjiga)|Srebrenica]]. Knjiga "Srebrenica" je u saradnji sa udruženjem [[Pokret majki Srebrenice i Žepe]], podijeljena je službenicima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Tribunala u Hagu]], diplomatskom koru u Bosni i Hercegovini, političarima, novinarima, kao i optuženim za ratne zločine u Hagu. Godinu dana kasnije, objavljena je i monografija "Srebrenica". Poznati svjetski časopis za grafički dizajn "HOW" iz [[New York]]-a proglasio je "Srebrenicu" najboljom publikacijom 2005. godine u svijetu. Pored toga, monografija je dobila priznanje Sajma knjige u Ljubljani, Večernjakovog pečata, nagradu Udruženja izdavača i knjižara BiH i mnoge druge. Osim priznanja i nagrada, knjiga je dobila i pozitivne recenzije u nekim od vodećih svjetskih časopisa koji se bave fotografijom i dizajnom ("Step Inside Design", poznati svjetski časopis na području dizajna objavio je zapaženu recenziju). Njegove fotografije su bile izlagane u mnogim renomiranim umjetničkim galerijama, muzejima i javnim prostorima u svijetu, u vidu samostalnih i kolektivnih izložbi. Neke od njih odvijale su se u: [[Muzej Holokausta u Washington D. C.|Muzeju Holokausta u Washington D.C.]], [[Sjedište Ujedinjenih naroda|Sjedištu UN-a]] u New Yorku, Galerie du Jour u Parizu, Holandskom Parlamentu u Hagu, [[Memorijalni centar Westerbork|Memorijalnom centru Westerbork]], galeriji Pordenone Arte Contemporanea u Italiji, zatim putujuće izložbe Anne Frank Muzeja u Rabatu, Cape Townu, te u Muzeju Holokausta i Obrazovnom Centru Illiinois, galeriji Skokie u Chicagu, Norveškom centru za studije holokausta i religijskih manjina u Oslu, Plaine de Plainpalais u Ženevi, te Westminster Abbey u Londonu i mnogim drugima. Samarah je autor dvije publikacije svojih fotografija. Druga po redu, monografija "Srebrenica" je objavljena u dva izdanja, jedno na bosanskom i engleskom jeziku, drugo na katalonskom i engleskom jeziku. Samarahove fotografije su obišle svijet kroz naslovne strane različitih naučnih i istraživačkih knjiga i publikacija. Fotografije iz ciklusa "Srebrenica" danas su dio stalne postavke Memorijalne galerije 11/07/95 koja se nalazi u Sarajevu. Osim što je zamišljena kao mjesto stalnog spomena nevino stradalim Srebreničanima i istovremeno kao mjesto artikulacije glasova protiv svih oblika nasilja u svijetu, Galerija 11/07/95 predstavlja ishodište i zaokruženje Samarahovog rada na ovu temu. == Odabrane izložbe == * „11 juli“, Memorijalni centar Potočari (2003) * „Srebrenica“, Parlament Kraljevine Holandije (2005) * „Ostavljeni u Srebrenici: deset godina kasnije“, Muzej Holokausta Washington (2005) <ref>{{Cite web|url=http://www.ushmm.org/confront-genocide/speakers-and-events/all-speakers-and-events/abandoned-at-srebrenica-ten-years-later|title=Abandoned at Srebrenica: Ten Years Later|website=ushmm.org|access-date=15. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514175639/https://www.ushmm.org/confront-genocide/speakers-and-events/all-speakers-and-events/abandoned-at-srebrenica-ten-years-later|archive-date=14. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> * “Deset godina kasnije: komemorativna umjetnost, izložbe, umjetničke instalacije, prikazivanje filmova i prezentacije“ , UN zgrada New York (2005) * “8372 nisu došli”, Muzej Mimara, Zagreb (2006) * “Moji neprijatelji: nacionalizam i ksenofobija”, Vivisect fest, [[Novi Sad]] (2006) * „Srebrenica", Memorijalni centar Kamp Westerbork, Holandija (2007) * „Naša priča“, Galerie du jour, Pariz (2009)<ref>{{Cite web|url = http://tariksamarah.com/izlozba-nasa-prica-april-pariz-2010/|title = Pariz – Galerie du jour, April 2010. {{!}} Tariksamarah.com|website = tariksamarah.com|access-date = 7. 3. 2016}}</ref> * „Srebrenica“, War Photo Limited, Dubrovnik (2012) <ref>{{Cite web|url = http://www.warphotoltd.com/?section=limited&page=1&item=53|title = War Photo Limited|website = www.warphotoltd.com|access-date = 7. 3. 2016}}</ref> * “Aftermath Project – Changing Cultural Landscape – Tendencies of engaged post-Yugoslav contemporary photography” (kolektivna izložba) (PARCO Pordenone Arte Contemporanea - [[Italija]], Spazi Espositivi via Bertossi), Pordenone, Italija, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, Hrvatska Kulturni centar Beograda - Podroom i Galerija Remont, Republika Srbija, [[Beograd]] (2013) <ref>{{Cite web|url =http://aftermathsee.wordpress.com/artists/tarik-samarah/|title=Tarik Samarah|website=aftermathsee.wordpress.com|access-date=15. 5. 2019}}</ref> * “Ostavljeni u Srebrenici – dvadeset godina poslije”, Centar za studije Holokausta i religijskih manjina, Oslo (2015) * “Srebrenica – genocid u srcu Evrope”, Trg Plainpalais, Ženeva (2015)<ref>{{Cite web|url=http://tariksamarah.com/samostalna-izlozba-srebrenica-genocid-u-srcu-evrope/|title=Ženeva, Trg Plainpalais, Juni – Juli 2015.|website=tariksamarah.com|access-date=7. 3. 2016}}</ref> == Bibliografija == * "Srebrenica", knjiga (2004) * "Srebrenica", monografija, prvo izdanje na bosanskom/engleskom jeziku (2005) <ref>{{Cite web|url=http://www.interliber.com/catlistdetail.asp?ISBN=9789958587047&ml=b)|title=Srebrenica|website=interliber.com|access-date=15. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * "Srebrenica", monografija, drugo izdanje na katalonskom/engleskom jeziku (2008) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://tariksamarah.com Službena stranica Tarika Samarah] *[http://galerija110795.ba Službena stranica Galerije 11/07/95] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Samarah, Tarik}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a2n6puun5en9yrjlkeuh94nw2r8m5wj 0 22521 3892928 3773651 2026-06-04T07:50:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892928 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Nenad_%C4%8Canak.jpg|mini|desno|200px|Nenad Čanak]] '''Nenad Čanak''' ([[2. novembar|2. novembra]] [[1959]]. u [[Pančevo|Pančevu]], [[Srbija]]) je srbijanski političar. Njegov otac Milan bio je [[akademik]], profesor Univerziteta u [[Novi Sad|Novom Sadu]], sedamdesetih godina prošloga vijeka bio je gradonačelnik [[Novi Sad|Novog Sada]], a od 1974. godine, pa sve do smrti, član predsjedništva SAP [[Vojvodina|Vojvodine]]. Majka Bosiljka je također bila profesor univerziteta u Novom Sadu. Gimnaziju "Jovan Jovanović Zmaj" i Srednju muzičku školu završio je u Novom Sadu, a Ekonomski fakultet u [[Subotica|Subotici]]. Specijalizovao je mikroračune mreže i globalni marketing. Prvi profesionalni angažman je imao u Naftagas prometu, u oblasti vanjske trgovine, osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Poslije toga, tokom devedesetih, radio je u [[YUTEL|YUTEL-u]]. Na parlamentarnim izborima [[1997]]. godine bio je izabran za poslanika u Narodnoj skupštini [[Srbija|Republike Srbije]] na listi Koalicije Vojvodina. U prethodnom mandatu, bio je poslanik u Vijeću republika Skupštine Savezne Republike Jugoslavije i [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbije i Crne Gore]]. U periodu od [[2000]]. do [[2004]]. godine predsjednik je Skupštine AP Vojvodina. Do sada je objavio pet knjiga: ''Ratovi tek dolaze'' (1993), ''Pet godina samoće'' (1995), ''Godine raspleta'' (1996), ''Luna'' (1998), ''Kao i sva ravnica'' (2002). Predsjednik je Lige socijaldemokrata Vojvodina od njenog osnivanja, jula 1990. godine. == Vanjski linkovi == * http://www.vreme.com/arhiva_html/530/02.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606121628/http://www.vreme.com/arhiva_html/530/02.html |date=6. 6. 2011 }} * http://www.lsv.org.rs/ {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1959.|Čanak, Nenad]] [[Kategorija:Srbijanski političari|Čanak, Nenad]] [[Kategorija:Biografije, Pančevo|Čanak, Nenad]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Novom Sadu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kfu1h8akrut1sxxvzhtx5s3bnj6fge9 0 22999 3892996 3053358 2026-06-04T09:38:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892996 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Krist Novoselic 15A.jpg|mini|desno|Krist Novoselić]] '''Krist Anthony Novoselić II''' (rođen u [[Compton (Kalifornija)|Comptonu]], [[SAD]], [[16. maj]]a [[1965]]) američki je muzičar [[Hrvatska|hrvatskog]] porijekla. Najpoznatiji je kao basist [[grunge]] grupe [[Nirvana (grupa)|Nirvana]]. Kratko vrijeme je živio u [[Zadar|Zadru]] kod svojih rođaka [[1980.]], gdje je pohađao gimnaziju. Zajedno s [[Kurt Cobain]]om je osnivač grupe Nirvana, koji je izvršio veliki utjecaj na [[rock]] muziku [[1990-ih|90-tih]] godina [[20. vijek]]a. Nakon tragične smrti Cobaina i raspada Nirvane Novoselic je povremeno nastupao i s drugim grupama. Trenutno se bavi politikom u SAD-u. == Zanimljivosti == * Iako je njegovo ime u [[engleski jezik|engleskoj]] varijanti zapisano kao ''Chris'', Novoselić je iz poštovanja prema svojim hrvatskim korijenima to ime promijenio [[1993]]. godine u njegov izvorni oblik - Krist. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Krist Novoselic}} * [https://web.archive.org/web/20060623063438/http://nirvanaclub.de/nirvana/biographien/index.html Krist Novoselić biografija] * [http://www.novoselic.com/ www.novoselic.com] {{DEFAULTSORT:Novoselić, Krist}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Basisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p3p3zkhfs9m7d6cvaydw1e8vmhbhl6h 0 24539 3893034 3838311 2026-06-04T09:44:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893034 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Midheta Kurtspahić | zanimanje = novinarka, urednica | datum_rođenja = 1965. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] }} '''Midheta Kurspahić''' (rođena 3. oktobra 1965. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) je bosanskohercegovačka [[novinar]]ka. == Biografija == Rođena je 1965. u Sarajevu. Karijeru je započela kao novinarka-saradnica u programima [[Radiotelevizija Sarajevo|Radija Sarajevo]]. Prvo televizijsko iskustvo ostvarila je u Redakciji kulturno-umjetničkog programa [[TVSA|TV-Sarajevo]]. Bila je dio tima koji je pokrenuo eksperimentalni program “Dobre Vibracije”. Od kraja 1990. do 1992. obavljala je funkciju zamjenika glavnog i odgovornog urednika Trećeg programa TV Sarajevo – Programa Sa 3. Autorica je serijala o narkomaniji, [[kriminal]]u, zdravstvu, dokumentarnih filmova i reportaža. U tom periodu jedan je od inicijatora i osnivača "Udruženja za borbu protiv narkomanije". Istovremeno je radila kao novinarkaa-saradnica i voditeljicaa na Radiju 202.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/23455/midheta-kurspahic-glasnogovornica-elektroprivrede-bih-zbogom-tv-novinarstvu|title=Midheta Kurspahić, glasnogovornica "Elektroprivrede BiH": Zbogom TV novinarstvu - Akta.ba Vijesti|last=Akta.ba|website=www.akta.ba|access-date=2024-12-09}}</ref> Na TV BiH učestvovala je u pokretanju i realizaciji projekta "Rat Art", te produkciji dokumentarnih serijala za inostrana tržišta. Od januara 1994. do septembra 2001. bila je urednica i voditeljica "Dnevnika" - centralne informativne emisije [[TV BiH]]. U tom periodu uredila je i vodila oko 1300 izdanja Dnevnika. Pokretanjem TV Federacije BiH imenovana je za urednicu Jutarnjeg programa i tu funkciju je obavljala do oktobra 2004.<ref name=":0" /> U oktobru 2004. pridružuje se Informativnoj redakciji [[NTV Hayat]]. Koncem 2021. zapošljava se kao šefica Sektora za komunikacije JP [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == # [https://n1info.ba/vijesti/a228592-midheta-kurspahic-gradjani-bih-zasluzuju-bolju-drzavu/ N1: Midheta Kurspahić: Građani BiH zaslužuju bolju državu]{{Mrtav link}} {{DEFAULTSORT:Kurspahić, Midheta}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d09wfoz1smr0h6yf858a8xykj3445vz 0 25353 3893134 3709377 2026-06-04T09:57:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893134 wikitext text/x-wiki '''Nihad Hasanović''' (1974) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac i prevodioc. == Biografija == Rođen je 1974. u [[Bihać]]u. Živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Jedan je od potpisnika [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]].<ref>{{Cite web|url=https://jezicinacionalizmi.com/|title=Jezici i nacionalizmi {{!}} jezici i nacionalizmi|access-date=17. 10. 2024}}</ref> Objavio je drame ''Podigni visoko baklju'' (1996) i ''Zaista?'' (2001), zbirku priča ''Kad su narodi nestali'' (2003), romane ''O roštilju i raznim smetnjama'' (2008), ''Čovjek iz podruma'' (2013),<ref>{{Cite web |url=http://www.nihadhasanovic.com/t/fid_int/en_fid1.php |title=''Čovjek iz podruma'' (''The basement man'', 2013.) |access-date=17. 10. 2024 |archive-date=12. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512171855/http://www.nihadhasanovic.com/t/fid_int/en_fid1.php |url-status=dead }}</ref> ''Laki pogon'' (2016) i '' Vidimo se u x'' (2022) te priče, pjesme i prijevode (uglavnom s [[Francuski jezik|francuskog]], [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Španski jezik|španskog jezika]]) u književnim časopisima. Preveo je roman Kenizé Mourad ''Le jardin de Badalpour'' (''Vrt u Badalpuru''), ''L'esprit du terrorisme'' (''Duh terorizma''), [[Jean Baudrillard|Jeana Baudrillarda]] i ''Cahier de Talamanca'' (''Sveska iz Talamanke'') [[Émil Cioran|Emila Ciorana]]. Nihad Hasanović živi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nihadhasanovic.com SLUŽBENA STRANICA] * [https://web.archive.org/web/20110823052210/http://www.bhdani.com/default.asp?kat=txt&broj_id=615&tekst_rb=21 "Samozaborav se širi kao kuga" - intervju ''BH. DANI''] * [http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/39823/Nihad-Hasanovic-Laska-mi-epitet-divlji.html Nezavisne novine: Laska mi epitet "divlji"] * [http://www.funkhaus-europa.de/sendungen/radio_forum/serien/pisci_govore/nihad_hasanovic.phtml funkhaus europa WDR --- Pisci govore]{{Mrtav link}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Hasanović, Nihad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1b2kryywa505zgm004ioo852wwytg9x 0 25452 3893142 3753059 2026-06-04T09:57:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893142 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Pamela Anderson 2024 Headshot by Norman Wong.jpg|mini|Pamela Anderson]] '''Pamela Denise Anderson''' (rođena [[1. juli|1. jula]] [[1967]]. u [[Ladysmith]], [[British Columbia]], [[Kanada]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američko]]-[[Kanada|kanadska]] [[Glumci|glumica]]. == Filmovi == * ''[[Stacked]]'' (2004-2006) * ''[[Scary Movie 3]]'' (2003) * ''[[Scooby-Doo]]'' (2002) * ''Baywatch: Hawaiian Wedding'' (2003) (TV) * ''[[Barb Wire – Flucht in die Freiheit]]'' (''Barb Wire'') (1996) * ''Naked Souls'' (1995) * ''Baywatch: Forbidden Paradise'' (1995) (TV) * ''Come Die with Me: A Mickey Spillane's Mike Hammer Mystery'' (1994) (TV) * ''Raw Justice'' (1994) aka ''Good Cop, Bad Cop'' (1994) aka Skip-Tracer (1994) * ''Snapdragon'' (1993) * ''Baywatch: River of No Return'' (1992) (TV) * ''The Taking of Beverly Hills'' (1991) == Serije == * ''Stacked'' (2005-) * ''Stripperella'' (2003) * ''V.I.P.'' (1998-2002) * ''The Nanny'' (1997) * ''[[Baywatch (serija)|Baywatch]]'' (1992-1997) * ''Home Improvement'' (1991-1993) == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|ID=0000097|name=Pamela Anderson}} * [http://www.pamelaanderson.com Pamela Anderson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203160139/http://www.pamelaanderson.com/ |date=3. 12. 2013 }} {{Commons|Pamela Anderson}} {{stub-biog}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Anderson, Pamela}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Američke glumice|Anderson, Pamela]] [[Kategorija:Kanadske glumice|Anderson, Pamela]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Finske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Rusije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 25awbq6czfwdj79ec4dqvsl7rszwpqe 0 26937 3893189 3511106 2026-06-04T10:10:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893189 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Naila Valjevac''' je prodekan i profesor [[bosanski jezik|bosanskog jezika]] i [[književnost]]i. Tokom [[1998]]. godine, u saradnji sa Turkiye Diyanet Vakfi iz [[Ankara|Ankare]], sprovela je istraživanje bosanskog jezika [[Bošnjak]]a koji žive u [[Turska|Turskoj]]. Ispred Instituta za jezik, prof. dr. Naila Valjevac, učestvovala je u izradi [[Rječnik bosanskog jezika|Rječnika bosanskog jezika]], a rukovodilac i inicijator projekta bio je prof. dr. [[Ibrahim Čedić]].<ref>{{cite web|url=http://www.knjiga.ba/rjecnik-bosanskog-jezika-k3880.html|title=Rječnik bosanskog jezika|work=knjiga.ba|access-date=29. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150403153112/http://www.knjiga.ba/rjecnik-bosanskog-jezika-k3880.html|archive-date=3. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Citati == {{Citat|[[Dejtonski sporazum|Dejton]] je politički neuspjeh za Bosnu i Hercegovinu jer na jednoj strani imamo [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (srpska republika, republika Srba), a na drugoj strani [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] (federacija kantona, dio BiH) koja je nejednaka sa RS jer 'nije ničija'. Sama Bosna i Hercegovina jezički je ostala nedefinirana - ni republika, ni federacija.<ref>{{cite web|url=http://www.lingvisti.ba/blog/entry/46/jezicka-politika-vs-jezicka-kultura|title=Jezička POLITIKA VS jezička KULTURA |author=Sandra Zlotrg|work=lingvisti.ba|access-date=23. 8. 2011}}</ref>}} {{stub-bh-biog}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Valjevac, Naila}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fs4cahidrc4ywhbcqtymghc0dqnkpma 0 27057 3893377 3850610 2026-06-04T11:20:08Z ~2026-33214-99 182165 /* */ Ispravljena greška ( "]003" ispravljeno u "2003"). 3893377 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Trofej_Davorin.jpg|mini|250p|Trofej "''Davorin''"]] '''Indexi''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Muzika|muzička nagrada]] koja je do 2008. godine nosila naziv '''Davorin'''.<ref>http://www.sarajevo-x.com/clanak/081003050</ref> == Uvod == Osnovni cilj godišnje [[Bosna i Hercegovina|bh.]] muzičke nagrade Indexi je afirmacija domaćeg [[Muzika|muzičkog]] stvaralaštva u zemlji i svijetu i valorizacija najuspješnijih ostvarenja bh. muzičkih autora i izvođača u jednoj kalendarskoj godini. Nagrada je simbolično posvećena uspomeni na grupu [[Indexi]] i kao takva valorizira kreativne vrijednosti u domaćem muzičkom stvaralaštvu. Godišnju bh. muzičku nagradu Indexi, sa prvobitnim nazivom Davorin ustanovio je [[2002]]. godine [[Josip Dujmović]]. == Kandidature i kategorije == Nagrada Indexi se dodjeljuje u žanrovima [[pop muzika|pop]] i [[rock]] muzike. Za nagradu Indexi automatski konkuriraju sva izdanja i muzička ostvarenja državljana Bosne i Hercegovine realizirana, odnosno javno predstavljena i izvedena u razdoblju od [[1. januar|01. 01.]] do [[31. decembar|31. 12.]] prethodne godine (izborna godina). Popis svih kandidata za nagradu Indexi javno se objavljuje najkasnije do [[15. januar]]a za prethodnu godinu i potom upućuje glasačkom tijelu na glasanje. == Glasanje == O nagradama odlučuje glasačko tijelo kojeg čine producenti, predstavnici domaćih muzičkih novinskih, radijskih i televizijskih redakcija, predstavnici domaćih diskografskih kuća, te dobitnici nagrada u prethodnim godinama. Glasanje se provodi u dva kruga. Glasanjem u prvom krugu se utvrđuju nominacije, a u drugom krugu se glasa za dobitnike nagrade. Broj nominacija za svaku godinu utvrđuje Upravni odbor i taj broj ne može biti manji od tri, a veći od pet nominacija u svakoj od kategorija. Glasanjem u prvom krugu, glasačko tijelo među svim ponuđenim kandidatima u svakoj od kategorija glasa za po tri kandidata. Kandidati sa najvećim brojem glasova po okončanju prvog kruga postaju nominirani za nagradu Davorin. Nominacije za dobitnike nagrade Davorin objavljuju se u sredstvima javnog informiranja odmah nakon okončanja prvog kruga glasanja. Glasanjem u drugom krugu, isto glasačko tijelo među svim ponuđenim nominacijama u svakoj od kategorija glasa za po jednog nominiranog kandidata. Nominirani kandidat sa najvećim brojem glasova po okončanju drugog kruga postaje dobitnik nagrade Davorin. Brojenje glasova za nominacije i dobitnike nagrade obavlja Direkcija nagrade, a verificira Upravni odbor, koji garantira regularnost i tajnost prebrojavanja glasova. Rezultati glasanja za dobitnike nagrade su tajna do proglašenja dobitnika nagrade. == Davorin 2002. == Prva dodjela nagrade Davorin obavljena je u Bosanskom narodnom pozorištu u [[Zenica|Zenici]], [[24. august]]a [[2002]]. === Dobitnici nagrada: === *Rock grupa godine: [[Knock Out]] *Rock album: "Jednom kad sve ovo" Knock Out *Rock pjesma: "Arizona Dream" [[Zabranjeno pušenje]] i "Ja sam mor'o" Laka *Pop izvođač godine: [[Kemal Monteno]] *Pop album: "Kemo i prijatelji" Kemal Monteno *Pop pjesma: "Kao domine" [[Hari Mata Hari]] *Najbolja muška vokalna izvedba: [[Nermin Puškar]] (Knock Out) *Najbolja ženska vokalna izvedba: [[Romana]] *Najbolja instrumentalna izvedba: [[Adi Lukovac]] *Nagrada za novi zvuk: Adi Lukovac i Ortnamenti *Nagrada za internacionalnu saradnju: [[Emir & Frozen Camels]] i [[Cliff Williams]] (AC/DC), [[Danny Shepard]], *Darrell Nutt *Novi izvođač godine: [[Lily]] *Nagrada za produkciju: [[Zoran Redžić]] (Jednom kad sve ovo) *Video spot godine: "Explain" Adi Lukovac i Ornamenti i "Što se ljutiš" [[Punkt]] *Nagrada za likovno oblikovanje albuma: [[Dario Vitez]] (I Bog vozi mercedes) *Koncert godine: [[Tifa]] (Skenderija 2001) *Nagrada za muzički web site: Dragutin Matosevic (muzika.bosnia.ba) *Nagrada za muzičku TV emisiju: BH sound (Samir Pašalić) *Nagrada za novinsku muzičku redakciju: Jet set ([[Dnevni avaz]]) *Nagrada za muzičkog urednika godine: [[Samir Pašalić]] :''Nagrada za životno djelo: [[Indexi]]'' U povodu nagrade za životno djelo grupi [[Indexi]], izvedena su dva koncerta ''"Tribute to Indexi"'', na kojima su nastupili: [[Dado Topić]], [[Zdenka Kovačiček]], Omladinski hor Zenica, [[Željko Bebek]], [[Bajaga i Instruktori]], Knock Out, Punkt, [[Neno Belan]], Emir & Frozen Camels, Krug, Posebna vožnja, Teska & Tequila Sunrise Band, Prozor, Nina Kolar i Ofinger. == Davorin 2003. == Dodjela nagrada obavljena je u zeničkom Bosanskom narodnom pozorištu [[18. april]]a [[2003]]. === Dobitnici nagrada: === *Album godine: "Slušaj mater" [[Edo Maajka]] *Pjesma godine: "Laži me" [[Deen]] *Novi izvođač: [[Irina Kapetanović & VI]] *Urbani izvođač: Edo Maajka *Urbani album: "Slušaj mater" Edo Maajka *Urbana pjesma: "Sarajevo, New York, Roma" Emir & Frozen Camels *Pop izvođač: Deen *Pop album: "Ja sam vjetar zaljubljeni" Deen *Pop pjesma: "Ejna" Punkt *Muška vokalna izvedba: [[Mladen Vojičić Tifa]] *Ženska vokalna izvedba: Irina Kapetanović *Video spot godine: "Znaš me" [[Edo Maajka]] *Novi zvuk: [[Edo Maajka]] *Etno album godine: "The Mother of Gypsy Soul" [[Mostar Sevdah Reunion]] *Instrumentalistička izvedba: [[Sinan Alimanović]] *Nagrada za produkciju: [[Zele Lipovača]] (Ja sam vjetar zaljubljeni) *Nagrada za aranžmane: [[Enes Zlatar Bure]] *Likovno oblikovanje albuma: Ajna i Anur (Queen of Disco) *Internacionalna saradnja: Aki, Fazla, Tifa i Dado (Pjesma za Davora) *Domaći koncert godine: Omladinski hor Zenica (Tribute to Indexi) *Koncert godine inozemnog izvođača: Tito & BTarantula (Sarajevo) *Nagrada za muzičku redakciju: BH radio 1 *Muzički novinar godine: [[Damir Šehanović]] *Nagrada za muzički web site: Zabranjeno pušenje *Najbolji komšijsko-susjedski album: "Ruke" [[Darko Rundek]] *Najbolji svjetski album: "The Eminem Show" [[Eminem]] == Davorin 2004. == Dodjela nagrada obavljena je u zeničkom Bosanskom narodnom pozorištu [[17. april]]a [[2004]]. === Dobitnici nagrada: === *Album godine: A secret gate – [[Mostar Sevdah Reunion]] *Pjesma godine: Mr. Hakim – [[Erato (grupa)|Erato]] *Novi izvođač godine: No Rules – Tuzla, Kix – Sarajevo *Rock / urbana grupa: [[Erogene zone]] *Rock / urbani album: [[Mistični znaci]] – Erogene zone *Rock / urbana pjesma: Marija – [[Divlje jagode]] *Pop grupa / izvođač: Erato *Pop album: Backstage – Erato *Pop hit: Taxi – [[Fuad Backović Deen]] *Muška vokalna izvedba: [[Zdravko Čolić]] *Ženska vokalna izvedba: [[Irina Kapetanović]] *Video spot: Il’ je vedro il’ oblačno – [[Mehmed Ćustović]] (Adi Lukovac) *Nagrada za muzički meksperiment-drugačiji zvuk: Adi Lukovac *Etno folklorni album: A Secret Gate – [[Mostar Sevdah Reunion]] *Album filmske muzike: Gori vatra – [[Saša Lošić]] *Instrumentalistička izvedba: [[Slobodan Bodo Kovačević]] *Muzička produkcija: [[Samir Mujagić]] (album Unikat, 7 Up) *Muzički aranžmani: [[Sinan Alimanović]] *Nagrada za zbirku tekstova za muziku: Emir Jugo i [[Muamer Fazlić]] *Likovno oblikovanje albuma: Kurt & Plasto (Mistični znaci, Erogene zone) *Najuspješnija internacionalna muzička saradnja: [[Edo Maajka]] i Hladno pivo *Domaći koncert godine: [[Kemal Monteno]], koncert "Kemo i prijatelji" *Koncert godine inozemnog izvođača: [[Cubismo]], solistički koncert u Banjoj Luci *Komšijsko-susjedski album: A sad… - [[Toni Cetinski]] *Komšijsko-susjedski izvođač: [[Toše Proeski]] *Svjetski pop rock album: Sacred Love – Sting ==== Posebne nagrade ==== ''za naročite doprinose u povodu 50 godina popularne muzike u BiH dodijeljene su:'' *Nagrada za muzičku redakciju: Radio Kameleon–redakcija FmJam *Nagrada za muzičkog urednika: [[Vlatko Marković]], [[FTV]] *Nagrada za afirmaciju originalne bh muzike: [[Safet Isović]] *Nagrada za afirmaciju dječjeg muzičkog stvaralaštva: [[Zlatan Bostandžić]] i Princes krofne *Nagrada za domete u klasičnoj muzici: [[Sarajevska filharmonija]] *Nagrada za afirmaciju bh muzike izvan zemlje: [[Ibrica Jusić]] za album "[[Amanet]]" ==== Počasne nagrade "Davorin" ==== ''povodom 50 godina popularne muzike u BiH dodijeljene su:'' *Za 50 godina muzičkog djelovanja: [[Sabahudin Kurt]] i [[Đorđe Kisić]] *Za prvi autorski snimak na prvoj domaćoj ploči: [[Ismet Nuno Arnautalić]] *Za 30 godina od osnivanja i objavljivanja prvog albuma: [[Bijelo dugme]] *Za 20 godina od objavljivanja prvog albuma: [[Zabranjeno pušenje]] *Za 20 godina muzičkog rada i izvanredne domete: [[Dino Merlin]] == Davorin 2005. == Dodjela nagrada obavljena je u sarajevskoj [[Zetra|Zetri]] [[28. april]] [[2005]]. === Dobitnici nagrada: === *Nagrada za muzičke aranžmane: Nikša Bratoš ([[Dunje i kolači (Kemal Monteno)|Dunje i kolači]]) *Nagrada za muzičku produkciju: Dino Dervišhalidović (Burek) *Likovno oblikovanje albuma: Trio Fabrika (Burek) *Tematski / koncertni album: Live In St. Louis (Zabranjeno pušenje) *Najbolja komšijsko-susjedska pjesma: Hir Aj Kam Hir Aj Go ([[Magnifico]]) *Najbolji komšijsko-susjedski album: Vještina ([[Massimo]]) *Nagrada za muzičku inovaciju: [[Dubioza kolektiv]] *Filmska/pozorišna/TV muzika: [[Saša Lošić]] ([[Kod amidže Idriza]]) *Najbolji komšijsko-susjedski izvođač: [[Arsen Dedić]] *Internacionalna muzička saradnja: [[Dino Merlin]] i [[Nina Badrić]] *Video spot – urbana muzika: Super žena (Proba / Skroz) *Video spot – pop muzika: Zadnja riječ na usnama (Dejan Kukrić / Maja Tatić) *Ženska vokalna izvedba: [[Maja Tatić]] *Vokalna saradnja: Maja Tatić i Tifa *Muška vokalna izvedba: Hari Varešanović *Urbana pjesma godine: No sikiriki (Edo Maajka) *Pop pjesma godine: Supermen (Dino Merlin) *Urbani izvođač godine: Edo Maajka *Pop izvođač godine: Dino Merlin *Debitantski album: Dubioza kolektiv (Dubioza kolektiv) *Urbani album godine: [[No sikiriki (Edo Maajka)|No sikiriki]] (Edo Maajka) *Pop album godine: [[Burek (Dino Merlin)|Burek]] (Dino Merlin) *Pjesma godine u svim kategorijama: No sikiriki (Edo Maajka) *Album godine u svim kategorijama: Burek (Dino Merlin) :''Nagrada za životno djelo: [[Bijelo dugme]]'' == Davorin 2006. == Dodjela nagrada obavljena je u sarajevskom klubu Coloseum 11. maja 2006. === Dobitnici nagrada: === *Pop album godine: Kopriva, [[Al Dino]] *Pop pjesma godine: Nije zbogom teška riječ, [[Boris Režak]] *Pop izvođač godine: [[Al Dino]] *Najbolji video spot (pop): Jabuka, Igor Vukojević *Urbani/rock album godine: Letu štuke, [[Letu štuke]] *Urbana/rock pjesma godine: Minimalizam, Letu štuke *Urbani/rock izbođač godine: Letu štuke *Najbolji video spot (rock): My Music, Sikter *Debitantski album: Rodiš se i umreš, Burhan *Najbolji koncertni album: Turneja 2005, Bijelo dugme *Najbolji tematski album: Najljepše rock balade, Song Zelex *Najbolja muška vokalna izvedba: [[Amir Kazić Leo|Leo]] ([[Prokleta ljubav (Amir Kazić Leo)|Prokleta ljubav]]) *Najbolja ženska vokalna izvedba: Emina (Radije ranije) *Najbolja vokalna saradnja: [[Frenkie]] i [[Edo Maajka]], Hajmo rušit *Internacionalna saradnja: Erato i [[Tony Cetinski]], Sigurni *Nagrada 'Bodo Kovačević' za gitaristu godine: [[Bato Kostić]] (Rock Stars) *Nagrada za filmsku muziku: [[Grbavica (film)|Grbavica]], Enes Zlatar Bure :''Opširnije na članku [[Nagrada Davorin 2006]]'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.balkanmedia.com/m2/doc/4608-1.shtml Balkan Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826004705/http://balkanmedia.com/m2/doc/4608-1.shtml |date=26. 8. 2006 }} {{Simboli jezika|bs|Bosanski}} [[Kategorija:Davorin]] erc8r0sfjx1l4yy5o71zca37nt2kdr0 0 27264 3893112 3474316 2026-06-04T09:54:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893112 wikitext text/x-wiki '''Tomo Hrgota''' (11. 2. 1965. [[Kakanj]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademski slikar. Nakon završene srednje škole likovnog smjera upisao se na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Likovnu akademiju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], nastavnički smjer. Radio je punih deset godina u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zabok]], [[Novalja]] na [[Pag]]u, manja mjesta kod [[Požega|Požege]] i [[Križevci|Križevaca]]), te u [[Bilje|Bilju]] ([[Baranja]]). Živi i radi u Kaknju i u [[Osijek]]u. Tehnike u kojim najčešće slika su [[ulje na platnu]], [[pastel]], te u [[olovka|olovci]]. Najčešće radi [[pejsaž]]e. Izlagao je na mnogo zajedničkih te na 40 samostalnih izložbi. U ljeto 2005. imao je istovremeno 6 izložbi, dvije u [[Kopački rit|Kopačkom ritu]] i četiri u Osijeku (Samostan Kapucinske crkve - "Crkve Slavonije i Baranje"; Hotel Royal - [[Baranjske vode]]; Caffe Art kod Bastiona - "Osječka Tvrđa"; Konzervatorski odjel u [[Tvrđa|Tvrđi]] - izložba ulja starih kuća [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje]]). Radi portrete u ljetnom periodu u Crikvenici.<ref>{{Cite web|url= https://tomo-hrgota.weebly.com/index.html|title= ''Tomo Hrgota''|work= hrgota.weebly.com|access-date= 9. 12. 2022}}</ref> == Izvor == * Gorana Korać: ''"Slikanje ga smiruje i inspirira''", [[Osječki dom]], VI, 727, 13 - Osijek, 2-3. VIII. 2005. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hrgota, Tomo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Kakanj]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lbzzu1zpiuedwpqvh8m8xxl38c5sc7m 0 27271 3893037 3760906 2026-06-04T09:44:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893037 wikitext text/x-wiki '''Tiziano Sclavi''' ([[Broni]], [[1953]].), [[italija]]nski strip-autor.<ref>{{Cite web|url=https://en.sergiobonelli.it/sezioni/2571/creator|title=The creator of Dylan Dog|website=en.sergiobonelli.it|language=en|access-date=9. 9. 2025}}</ref> [[Datoteka:Tiziano Sclavi anni settanta.jpg|mini|203x203piksel|Tiziano Sclavi]] Nakon saradnje na brojnim [[strip]]ovima za razne izdavače, a [[1980]]. godine dolazi u kuću "''Bonelli''" gdje povremeno piše tekstove za "''[[Zagor]]a''" i ''"[[Mister No]]"''-a. Neke od najboljih epizoda dotičnih junaka (npr. Zagorov album u boji "Prokleto blago" i epizoda "Incubi", u [[SFRJ|Jugoslaviji]] prevedena kao "Demoni ludila", te "Ananga" i "Crvene sjenke" kad se radi o Mister No-u), Sclavijevo su djelo i velika su potvrda njegova talenta. Također je autor serije kratkih stripova ''"[[Traper Kerry]]"'' (čest dodatak glavnoj priči u stripovima u izdanju novosadskog "Dnevnika"). Godine [[1986]]. na italijanskom tržištu se pojavio novi Sclavijev strip "[[Dylan Dog]]" koji je fantastičnom-[[horor]] tematikom odmah privukao publiku, te je dugo bio najprodavanija "Bonellijeva" edicija. Stekao je širok krug čitatelja i na području Jugoslavije, gdje je nastavio izlaziti i nakon raspada države. Uz Sclavija, kao tekstopisci ''"Dylana Doga"'' najčešće se pojavljuju [[Claudio Chiaverotti]] i [[Luigi Mignacco]], a glavni crtači su Stano, Freghieri, Brindisi, Tacconi, Roi, Montanari, Grassani, Cossu, Micheluzzi, Villa, Piccatto, Dell'Uomo itd. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.imdb.com/name/nm0778554/ {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sclavi, Tiziano}} [[Kategorija:Italijanski umjetnici]] [[Kategorija:Italijanski crtači stripa]] [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Biografije, Broni]] [[Kategorija:Živi ljudi]] majlib08i1kp49mhxbgajc6dt79ybe6 0 27599 3893068 3875011 2026-06-04T09:47:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893068 wikitext text/x-wiki '''Božidar Stanišić''', [[BiH|bosanskohercegovački]] pisac, rodio se 1956. u [[Visoko]]m, diplomirao jugoslavenske [[književnost]]i u [[Sarajevo|Sarajevu]], a zatim radio kao profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti u [[Maglaj]]u. Od 1992. živi s porodicom u Furlaniji, u [[Zuglian]]u kod Udina.<ref>{{Cite web|url=https://vreme.com/mozaik/svetski-bol-21-veka/|title=Svetski bol 21. veka |publisher=Vreme|website=vreme.com/|language=sr|access-date=12. 8. 2025}}</ref> Aktivno sarađuje s Udruženjem/Centrom ”E. Balducci”, u čijem je izdanju objavio tri zbirke pjesama: ”Primavera a Zugliano” (1993), ”Non-Poesie” (1996) i ”Metamorfosi, di finestre” (1998). Objavio je i tri zbirke priča: ”I buchi neri di Sarajevo” (1993), ”Tre racconti” (1998) i ”Bon voyage” (2003). Sva Stanišićeva djela našla su u prvom izdanju u [[italijanski jezik|italijanskom]] prevodu, a neka su prevedena na [[francuski jezik|francuski]], [[engleski jezik|engleski]], [[albanski jezik|albanski]] i [[slovenski jezik]]. Ako izostavimo pjesme objavljene u dvojezičnoj italijanskoj ediciji, nijedna od navedenih Stanišićevih [[knjiga]] nije do sada objavljena u originalu, iako autor stvara na svom maternjem jeziku. == Djela == '''Zbirke pjesama:''' * ”Primavera a Zugliano” (1993), * ”Non-Poesie” (1996) * ”Metamorfosi, di finestre” (1998). '''Zbirke priča:''' * ”I buchi neri di Sarajevo” (1993), * ”Tre racconti” (1998) * ”Bon voyage” (2003). == Reference == {{refspisak}} *Sebilj – Elektronski časopis Zajednice građana Bosne i Hercegovine u Italiji, broj 13, strana 27 ==Vanjski linkovi== *[http://www.vasicweb.com/bozo/biografia.php Biografija Božidara Stanišića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929141240/http://www.vasicweb.com/bozo/biografia.php |date=29. 9. 2007 }} *https://www.balcanicaucaso.org/bhs/Autori/(offset)/40/(author)/Bo%C5%BEidar%20Stani%C5%A1i%C4%87 {{DEFAULTSORT:Stanišić, Božidar}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qs6cmmby1lcg0ioirkqihz39j8o2suw 0 28383 3893161 2985734 2026-06-04T10:04:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893161 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Mehmed Pargan | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1971. | mjesto_rođenja = Zvornik, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mehmed Pargan''' ([[Zvornik]], [[1971]]-), bosanskohercegovački književnik i novinar Mehmed Pargan rođen je 1971. godine u Zvorniku, a od [[1990]]. godine živi u [[tuzla|Tuzli]]. Radio je u periodu 1995-2010. kao [[novinarstvo|novinar]] u političkoj reviji «[[Slobodna Bosna]]» iz [[Sarajevo|Sarajeva]], a objavljivao je u desetak dnevnih, sedmičnih i mjesečnih novinskih izdanja, kao i u književnim [[časopis]]ima. U periodu od 2010. do 2013. radi u BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, gdje je angažiran kao urednik izdanja ove kuće. Osnivač je i urednik prvog bosanskohercegovačkog portala za turizam www.vodic.ba. Suosnivač mjesečnika "Dijaspora" koji izlazi od 2005. do 2010. u St. Louisu. Bio je urednik u radio-stanicama «[[Radio Glas Drine]]», Zvornik i «[[Radio Kameleon]]», Tuzla, te sedmičnika «Narodne novine», koji je također izlazio u Tuzli. Do sada je objavio [[knjiga|knjige]] [[poezija|poezije]] «U potrazi za beskonačnim», «Na tragu svjetlosti» i «Pjesme zemlje i tla». Piše [[proza|prozu]], a autor je i knjige [[drama]] «U ime naroda», koja je izašla u izdanju [[Bosanska riječ|Bosanke riječi]] iz Tuzle. Autor je knjige «Umjetnički i stari zanati u Bosni i Hercegovini», zatim kapitalnog djela "Tradicija Bosne i Hercegovine - zanati" i knjige "Tradicionalno zanatstvo tuzlanske regije sa registrom zanatlija. Priređivač je i glavni urednik knjige Monografija Narodne i univerzitetske biblioteke "Derviš Sušić" Tuzla, u poodu 65 godina postojanja, te urednik brojnih književnih i dokumentarnih izdanja, dokumentarnih filmova i reportaža. Autor je i priređivač knjiga «Srebrenica – dokumenti o genocidu» i «Bratunac-svjedočanstvo o nekažnjenom genocidu». Danas živi u Tuzli, i radi kao slobodni novinar i pisac. Izvršni je direktor Udruženja za mir obrazovanje i kreativnost. == Djela == * "[[U potrazi za beskonačnim]]", poezija, Glas Drine Zvornik, 1998. * "[[Na tragu svjetlosti]]", poezija, IK Sedam Sarajevo, 2000. * "Pjesme zemlje i tla", poezija, BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, 2013. * "[[U ime naroda]]", drame, Bosanska riječ Tuzla, 2005. * "[[Srebrenica – dokumenti o genocidu]]", 2007., KUD Srednje Podrinje 2004. * Bratunac-svjedočanstvo o nekažnjenom genocidu", BMG Bosanska medijska grupa, 2012. * "Stari i umjetnički zanati u Bosni i Hercegovini", IK Hamidović Tuzla, 2012. * Monografija "Bosanski kulturni centar Tuzla", BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, 2015. * "Tradicija Bosne i Hercegovine - zanati", BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, 2016. * "Tradicionalno zanatstvo tuzlanske regije sa registrom zanatlija", BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, 2017. * Monografija Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla, 2017. * "Grad u cvatu magnolije", roman, BMG Bosanska medijska grupa Tuzla, 2018. Priređivač i glavni urednik knjige Monografija Narodne i univerzitetske biblioteke "Derviš Sušić" Tuzla, u poodu 65 godina postojanja. {{DEFAULTSORT:Pargan, Mehmed}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 76lipianmhb5r2l4ay9hn2hw6zevjrl 0 28582 3893100 3729777 2026-06-04T09:52:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893100 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Viktoria Faust | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = Sanja Petriška | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|7|12}} | mjesto_rođenja = [[Požega (Hrvatska)|Požega]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Pisac | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = horor romani | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Viktoria Faust''' jest [[pseudonim]] [[Hrvatska|hrvatske]] spisateljica horor romana Sanje Petriške.<ref>{{Citiranje weba|url=http://karlovac.gkka.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=B0100909047|title=Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310180631/http://karlovac.gkka.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=B0100909047|archive-date=10. 3. 2021|url-status=dead|access-date=6. 7. 2009}}</ref> == Biografija == Rođena je 12. jula 1972. u [[Požega (Hrvatska)|Požegi]],<ref>{{Citiranje časopisa|date=|title=Arhivirana kopija|url=http://art-anima.com/english/index.php/14-authors/36-viktoria-faust|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604225632/http://art-anima.com/english/index.php/14-authors/36-viktoria-faust|archive-date=4. 6. 2015|access-date=4. 6. 2015}}</ref> u [[Zagreb]] seli 1996, dok od 2003. živi u [[Samobor|Samoboru]]. Prvi roman ''U anđeoskom liku zvijeri'' objavila je 2000. Nastavak ''"Neizgovorena priča" objavljuje 2004, te '' ''"Smrtno Uplašen" 2005''. == Djela == {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Izdavač |- |1999. |''[[Vampiri - legenda koja ne umire]]'' | rowspan="3" |Zagrebačka naklada |- | rowspan="2" |2000. |''[[U Anđeoskom Liku Zvijeri]]'' |- |[[Vještice- Knjiga Sjena|''Vještice- Knjiga Sjena'']] |- | rowspan="3" |2002. |''[[Teško je biti vampir]]'' |Centrum |- |''[[Vile (knjiga)|Vile]]'' | rowspan="2" |Zagrebačka naklada |- |''[[Parapsihologija (2002)|Parapsihologija]]'' |- | rowspan="7" |2003. |''[[Vampirski snovi]]'' |Distri-book |- |''[[Skice za umiranje]]'' | |- |''[[Anđeo na mome grobu]]'' | rowspan="4" |Distri-book |- |''[[Numerologija (2003)|Numerologija]]'' |- |''[[Hermetizam (knjiga)|Hermetizam]]'' |- |''[[Voodoo (knjiga)|Voodoo]]'' |- |''[[Tarot]]'' |Biblioteka proricanja |- | rowspan="2" |2004. |''[[Neizgovorena Priča]]'' |Centrum |- |''[[Galerija užasa]]'' |Distri-book |- |2005. |''[[Smrtno uplašen]]'' | rowspan="3" |Centrum |- |2006. |''[[Anastazija]]'' |- |2007. |[[Lovina - Mamac|''Lovina - Mam''ac]] |- | rowspan="2" |2009. |[[Solarne mačke|''Solarne ma''čke]] |Zagrebačka naklada |- |''[[Alex i čovjek s osmerokutnom kutijom]]'' |Centrum |- |2013. |''[[Tamnije od zgrušane krvi]]'' |Nexus |- |2016. |''[[Simonovi Grimoari]]'' |CreateSpace Independent Publishing Platform |- |2017. |[[Bijeg iz Zemlje bajki|''Bijeg iz'' ''Zemlje bajki'']] | |- |2018. |''[[Ruže rata]]'' | |- |2020. |''[[Jackie - Intermezzo 4]]'' |VF Libris |} == Nagrade == Tri puta je nagrađivana od čega prvi puta nagradom ''Gaia'', osječkog SF kluba za dostignuća 1998./1999, a 2001. i 2003. nagradom SFera. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Faust, Viktoria}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Požega (Hrvatska)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nom5cqcyb6mubahvospdu0ujucj503s 0 29406 3893247 3503985 2026-06-04T10:31:14Z Mhare 481 3893247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | ime = OBN televizija | logo = OBN_televizija_logo.PNG | veličina_logoa = 250px | alt_logoa = | tekst = | logo2 = | početak_emitiranja = 23. juli 1996. | kraj_emitiranja = | vrsta_emitiranja = | mreža = AMC Networks International Central Europe (85%)<br />Ivan Ćaleta (15%) | vlasnik = | format_slike = | gledanost = 6,7% | gledanost_god = 2018 | gledanost_izvor = <ref>[https://web.archive.org/web/20190104160706/http://teletext.rtvfbih.ba/100/100_0007.png]</ref> | slogan = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]] | pokrivenost = | podružnice = | sjedište = Igumanska bb, [[Sarajevo]] | raniji_nazivi = | zamijenio = | zamijenjen_sa = | bratski_kanali = | veb-sajt = {{URL|www.obn.ba}} }} '''OBN televizija''' (prvobitno skraćenica od [[engleski jezik|engleskog]] naziva ''Open Broadcast Network'') [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je televizijski kanal koji se emituje od 23. jula 1996. godine. Nalazi se pod većinskim vlasništvom kompanije AMC Networks International Central Europe i manjinskim vlasništvom preduzetnika Ivana Ćaleta. == Historija == OBN Televizija je osnovana 1996. od strane [[OHR|Visokog predstavnika]] [[EU]] kao neutralna i nezavisna televizija. Program ove televizijske stanice bio je namijenjen generalnoj publici u Bosni i Hercegovini. Do 2000. godine, OBN je bio pod direktnom upravom [[OHR]]-a i [[EU]]. OBN zatim preuzima [[Ivan Ćaleta]], nekadašnji vlasnik [[Nova TV|Nove TV]] i [[Prva TV Ljubljana|Prve TV iz Ljubljane]] i time OBN postaje privatna komercijalna [[televizija]]. U augustu 2011. kompanija [[Chellomedia]] je kupila 40% udjela u televiziji OBN.<ref name="teve">{{Cite web |url=http://teve.ba/article/3789/chellomedia-kupila-40-obn-a |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 5. 2012 |archive-date=18. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120718093329/http://teve.ba/article/3789/chellomedia-kupila-40-obn-a |url-status=dead }}</ref> Mnoga poznata imena TV-[[novinarstvo|novinarstva]] Bosne i Hercegovine rade i radili su ranije za OBN televiziju. Među najpoznatijim izdvajaju se [[Mato Đaković]], [[Jasminka Šipka]] i [[Sabahudin Vugdalić]]. Najpoznatiji tv voditelji/prezenteri OBN-a su [[Dejana Rosuljaš]], [[Feđa Fetahagić]], [[Aida Spahić]], [[Maja Munda]], [[Milica Blagojević]], Adrijana Kurtišaj, [[Edin Avdić]] i drugi. == Emitiranje == OBN televizija svoj signal emituje na 82% teritorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] a prema njihovim tvrdnjama<ref name="teve"/> udio u gledanost i marketingu iznosi oko 25% na nivou Bosne i Hercegovine. Program se emitira putem zemaljske i kablovskih mreža u BiH, te [[IPTV]] platforme NET TV Plus. OBN je dostupan i pretplatnicima satelitske platforme Total TV (16°E). Od 5. februara 2013. godine kanal je dostupan nekodirano u paketu Team:Sat na satelitu Eutelsat 16A. Tehnički parametri na transponderu Team:Sat: * Eutelsat 16A (16°E), freq. 11,304&nbsp;GHz, pol. H, SR 30000, FEC 2/3, DVB-S2, FTA <ref name="media-sat">{{Cite web |url=http://www.media-sat.net/sat-vijesti/1931-16e-obn-testira-na-transponderu-team-sat.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304204110/http://www.media-sat.net/sat-vijesti/1931-16e-obn-testira-na-transponderu-team-sat.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Na istom transponderu se emitira OBN+ sa istim prijemnim podacima od 1. maja 2015. godine. == Program == {{Nedostaju izvori sekcija}} [[OBN Info]] je centralna informativna emisija OBN Televizije koja se emituje svaki dan u 18:50 h. [[Telering]] je politički talk show kojeg uređuje i vodi novinar [[Mato Đaković]]. U svojoj programskoj shemi OBN emituje pretežno strane [[film]]ove i najpopularnije turske, hrvatske, američke i indijske serije (Elif, Predaj se srce, Oluja, Zlatni dvori, Dobra žena, Dexter, Sherlock i Watson, Neželjene) Dječiji program OBN-a uglavnom čine sinhronizovani crtani filmovi (Farhat, Sally McKay, Avanture Hello Kity, Kravica Connie, Mađioničar) Zabavni program čine različite forme emisije: [[Lonci i poklopci]], Praktična žena, [[Stol za 4]], [[Red Carpet|Domaće je domaće]], [[Dejana talk show]], reality show [[Big Mama House|Veliki brat]] Sportski program OBN televizije podrazumijeva prenose utakmica [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]], [[Serie A]], a od nedavno je OBN ekskluzivni vlasnik prava za [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu šampiona]] za teritoriju Bosne i Hercegovine. == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Mediji u Bosni i Hercegovini]] == Vanjski linkovi == * [http://www.obn.ba Službena web stranica] [[Kategorija:TV-stanice osnovane 1996.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]] [[Kategorija:Mediji u Sarajevu]] l19hkkp47l04mo6nhowbe9z231jg1dp 0 30070 3893135 3031822 2026-06-04T09:57:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893135 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Mehmet Murat İldan | slika = | veličina_slike = | opis = turski pisac | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|5|16}} | mjesto_rođenja = Ankara, Turska | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> }} '''Mehmet Murat İldan''' ([[Ankara]], [[Turska]], [[16. maj]] [[1965]].) je [[Turska|turski]] pisac. == Djela == * Sisam Adası Aşıkları (''Lovers of Samos Island''), story, Istanbul: Truva Yayınları, 2006 * Paris'in Altındaki Güller (''Roses underneath Paris''), novel, Istanbul: Truva Yayınları, 2006 * Antikacı Arago'nun Günlüğü (''Antiquary Arago's Diary''), novel, Istanbul: Truva Yayınları, 2005 * ''Master William Shakespeare'', play, Ankara: T.C. Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, 2002 * ''Mohandas Karamchand Gandhi (play)'', Ankara: T.C. Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, 2002 * ''Galileo Galilei (play)'', Ankara: T.C. Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, 2001 * Dilencinin Kehaneti, (''Beggar's Prophecy''), play, Ankara: T.C. Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, 2001 * ''Sakyamuni (play)'', Ankara: T.C. Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, 2000 * Ödüllü Oyunlar 2 - Büyünün Gözleri (''Eyes of Magic''), play, Istanbul: MitosBOYUT Yayınları, 2000 * Ormanın Hayaletleri, (''Ghosts of Forest''), play, Ankara: T.C. Kültür ve Turizm Bakanlığı Yayınları, 2000 == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090630153826/http://muratildan.webs.com/ Mehmet Murat İldan Official Web Site] {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:İldan, Mehmet Murat}} [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Ankara]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2gd2oz0ggd1g29yjdk55mkr0ozrkoy3 0 30189 3893054 3766831 2026-06-04T09:46:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893054 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Anton Ante Jospović''' je profesionalni [[boks]]er rođen [[22. oktobar|22. oktobra]] [[1961]]. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Osvajač je zlatne medalje na [[Olimpijske igre|Olimpijadi]] [[1984]]. godine. Boksom se počeo baviti u Bokserskom klubu Slavija. Izrazito talentovan, brzo je napredovao. Na svjetskom prvenstvu u [[Minhen]]u [[1982]]. godine odlično je počeo, ali je zbog povrede morao da odustane od daljnjeg takmičenja. Šampion [[Balkan]]a je postao [[1983]]. godine, a [[1985]]. godine osvaja trofej ''Beogradski Pobednici'', prestižnu nagradu na smotri koja je okupila poznata imena svjetskog boksa. Zabilježio je oko 150 pobjeda, a doživio je tek nekoliko poraza. Na Olimpijskim igrama [[1984]]. godine u [[Los Angeles]]u pobjedama je prokrčio put do finala. Međutim, zbog diskvalifikacije Evandera Holifilda u polufinalnom meču, odnosno nokauta Novozelađanina Kevina Beriea, finalni duel nije održan, pa je Josipoviću pripala zlatna medalja. Ubrzo nakon toga je okončao karijeru. U srodstvu je [[Aleksandar Josipović|Aleksandrom Josipovićem]] umjetnikom, bivšim šampionom [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u sportskom plesu i dugogodišnjim solistom [[Moulin Rouge]]a. Trenutno živi i radi u rodnoj [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. {{DEFAULTSORT:Josipović, Anton Ante}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački bokseri]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Jugoslavija)]] [[Kategorija:Jugoslavenski bokseri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3yan7g8psdbpokuz2oonp868uwxtdgt 0 30529 3893003 3480676 2026-06-04T09:39:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893003 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Dragan Šimšić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac i [[Književnost|književnik]]. Rođen u [[Mokra Gora, Višegrad]]u [[1948]]. godine. Završio je Filozofski fakultet u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Profesor je maternjeg jezika i [[književnost]]i. Živi i radi u [[Zavidovići]]ma. Objavljene zbirke pjesama: *''"Sve lijepo u nama je"'' ([[1998]].) *''"Uzdam se u riječi"'' ([[1999]].) *''"Brodimo"'' ([[2000]].) *''"Zavidovićanka"'' ([[2001]].) *''"Prsten za Janu"'' ([[2006|2006.)]] *''"Zavidovićanka II izdanje"'' ([[2008]].) *''"Lovac na oluje"'' (2012.) Putopis: *''"Italija na brzaka"'' ([[2001]].) Zbirka pripovjedaka: *''"Slike iz albuma"'' ([[2003]].) *''"Zadrži kusur stari... (Zajedno sa J. Ivandićem i E.B. Hasandžikovićem)'' (2011.) Romani: *''"Moja Sonja"'' ([[2004]].) *''"Možda se ipak nekad negdje i sretnemo"'' ([[2005]].) *''"Krajnje tačke"'' ([[2009]].) Ostalo: * ''Abecedar stranih prezimena Zavidovićana od nastanka grada do 1992. godine (Zbornik)'' (2015.) * ''25 Raspjevanih jeseni, Monografija o zavidovićkom festivalu zabavne muzike'' (2017.) * ''Iz ljetopisa i fotoalbuma Mješovite srednje škole u Zavidovićima, Hronografija'' (2019.) * ''Radničko kulturno-umjetničko društvo "Rad" Zavidovići, zajedno sa S.Jalmanovićem, Monorafija'' (2020.) * ''Zavidovićka kuća kulture, zajedno sa S.Jalmanovićem, Monografija'' (2021.) Autor i koautor, scenarista i pisac tekstova dokumentarnih filmova (Hadži-voda, Hoćemo-nećemo, Učenje engleskog jezika uz program MTV, Generacija koja traje, Zavidovići) Recenzent, urednik časopisa Slovo struke, Lastavice, Radovi Zavičajnog kluba "Zavidovićko srce" Zavidovići, ... [[Kategorija:Rođeni 1948.|Šimšić, Dragan]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Šimšić, Dragan]] [[Kategorija:Biografije, Višegrad|Šimšić, Dragan]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 10g9ix71vcg2x86ud494pls97q14gm5 0 31611 3893022 3642288 2026-06-04T09:41:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893022 wikitext text/x-wiki '''Husejn Đogo Dubravić'''<ref>{{Cite web|url=https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/44/93|title=Pregled članka - Pismena zaostavština književnika Husejina Dubravića - Đoge u Gazi Husrev - begovoj biblioteci {{!}} Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke|website=anali-ghb.com|access-date=2024-08-14}}</ref> rođen je u [[Mostar]]u [[1880]], a umro u [[Gradačac|Gradačcu]] [[1961]]. godine. Završio je [[mekteb]] i [[ruždija|ruždiju]], gdje je naučio [[arapski jezik|arapski]], [[turski jezik|turski]] i [[perzijski jezik]], a potom i tri razreda Velike gimnazije u Mostaru i Učiteljsku školu u [[sarajevo|Sarajevu]]. Studije je završio u [[Beč]]u na Učiteljskoj akademiji, nakon čega se vraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Radio je kao učitelj u [[bugojno|Bugojnu]] i [[Konjic]]u, kao nastavnik Trgovačke stručne škole u [[tuzla|Tuzli]], Mostaru i [[Brčko]]m, te u [[derventa|Derventi]], gdje je bio profesor Muške učiteljske škole i prefekt preparandije. Umirovljen je [[1924]]. iz političkih razloga, ali je [[1925]]. reaktiviran i premješten u Sarajevo za direktora Ženske muslimanske građanske škole. Sa [[Hamdija Kreševljaković|Hamdijom Kreševljakovićem]] pokrenuo je 1927. [[Novi behar]], u kojem je radio kao glavni urednik do 1930, kada je sa službom premješten u Blace kod [[Niš]]a. U [[Zagreb]] je prešao [[1941]], gdje je i umirovljen. Pravo prezime njegove porodice bilo je Gluščević, dok je Đogo bio nadimak. Od 1933.g. potpisivao se kao Dubravić. == Djela == Prvu crticu objavio je [[1900]]. godine. Pisao je pjesme, humoreske i komedije, objavljivane mahom po časopisima. Pisao je mnogo i bio saradnik [[Behar]]a, Novog Behara, [[Biser]]a, [[Gajret (časopis)|Gajret]]a, kalendaru [[Narodne uzdanice]], [[napredak|Napretka]] i dr. Javnosti je uglavnom bio poznat kao [[komediograf]]. Dubravić je, između ostalog, objavio djela ''Jutarnji razgovori'' (Sarajevo 1935.), ''Berber Kara Mujo'' (Sarajevo 1929.),''Načelnikova tikva'', ''Majka plače a otac se smije'', ''Kratak pregled perzijske književnosti'' (Mostar 1914.), ''Tabelarni pregled naše narodne i opće historije srednjeg vijeka sa kulturnim bilješkama'' (Sarajevo, 1928.) itd. Uredništvo časopisa ''Novi Behar'' mu je uz veliki niz crtica i [[novela]], u nastavcima objavilo [[roman]] ''Sreća mladog Ljubovića'', u razdoblju od [[1933]]. do [[1935]]. godine. Djelo je u potpunosti odgovaralo programskoj šemi ''Novog Behara'' koji je tada predstavljao prostor za mnoge pisce prve i druge poslijeratne generacije, beletrističare koji su svoja djela bojili lokalnim koloritom. Još od đačkih dana Dubravić je radio na prikupljanju narodnih pjesama i bilježenju usmenih predaja, a putujući kasnije često radi službe upoznao je mnoge krajeve i brojne pojedince, njihove običaje i tradiciju, što je sve kasnije došlo do izražaja u njegovom spisateljskom radu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://susreti.co.ba/wp-content/uploads/2022/10/ONI-SU-PREPORODILI-PREPOROD-Safvet-beg-Basagic-Adem-aga-Mesic-Husejn-Dubravic-Djogo.pdf {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Dubravić, Husejn Đogo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1880.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1upfohd41hhk92cobyx0ubupuj9fhst 0 31946 3893027 3835700 2026-06-04T09:42:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893027 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Esad Landžo''', zvani "Zenga", (rođen 7. marta 1973), ratni zločinac iz [[Konjic]]a, osuđen na 15 godina [[zatvor]]a pred [[MKSJ|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] na osnovu individualne krivične odgovornosti po devet tačaka za teške povrede [[Ženevske konvecije|Ženevskih konvencija]] iz 1949. i u devet tačaka za kršenja [[zakon]]a i običaja ratovanja zbog zločina počinjenih u [[Logor Čelebići|logoru Čelebići]] gdje je obavljao dužnost stražara od maja do decembra 1992. godine. == Uvod == Tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]], općina [[Konjic]] je bila od strateške važnosti, jer je kroz nju prolazilo mnoštvo komunikacija od [[Sarajevo|Sarajeva]] ka drugim dijelovima države, a predstavljala je i značajnu logističku trasu za snabdijevanje [[Armija RBiH|Bosanskih trupa]]. Tokom napada srpskih snaga na Sarajevo, a potom i [[Opsada Sarajeva|opsade]] od 1992. do kraja rata, ova ruta je bila vitalna za napore snaga bosanske vlade da razbiju blokadu. Nadalje, nekoliko važnih vojnih objekata se nalazilo u Konjicu, uključujući fabriku naoružanja "Igman", barake JNA "Ljuta", Rezervno komandno mjesto [[JNA]] (poznato kao "ARK"), komunikacioni i telekomunikacioni centar "Zlatar", te barake i skladište u Čelebićima. === Napad srpskih snaga i blokada Konjica === Iako u općini Konjic nije bilo [[Srbi|srpske]] većine, marta 1992. samoproglašena "srpska opština Konjic" je usvojila [[SDS]]-ovu odluku o stvaranju srpskih teritorija po kojoj je teritorija na kojoj je postojala bilo kakva imovina u vlasništvu Srba proglašena srpskim teritorijem. SDS je u saradnji sa JNA također bio aktivan u naoružavanju srpske populacije općine, kao i u obuci paramilitarnih jedinica i milicija. Do sredine aprila 1992. godine, Konjic je efektivno bio opkoljen i odsječen i od Sarajeva i od Mostara. Naoružane srpske snage su postavile barikade na Bradini (sjeverno od grada), kotrolišući prevoj Ivan Sedlo, na putu M17 prema Sarajevu. Put ka Mostaru je također bio blokiran u Donjem Selu na zapadu, a SDS formacije su kontrolisale područje na jugoistoku kod mjesta Borci. Obje ceste i [[Željeznica|željezničke]] pruge su bile blokirane, a početkom [[maj]]a i [[telefon]]ske linije prema Sarajevu. [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]] iz okolnih sela su počeli da dolaze u Konjic, bježeći iz svojih domova pred srpskom vojskom. Također su počeli pristizati protjerani iz ostalih dijelova BiH, putujući preko planina, kroz šumu, donoseći vijesti o ubijanjima i [[etničko čišćenje|etničkom čišćenju]]. Informacije o dolasku [[HOS]]-ovaca u Konjic su kod srpskih stanovnika pobudili strah, te su počeli da napuštaju grad i da idu u sela pod srpskom kontrolom. 4. maja 1992. [[JNA]] je zajedno sa drugim srpskim snagama počela da granatira Konjic (sa Borašnice). Granatiranje je trajalo svakodnevno preko tri godine (do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]), a prouzrokovalo je ogromnu štetu, rezultirajući u pogibiji mnogih civila i svodeći uvjete za opstanak na nepodnošljiv nivo. Dok je grad brujao [[izbjeglica]]ma, osjećao se veliki nedostatak osnovnih [[namirnica]] za život i nedostatak smještaja za prognanike. Humanitarne organizacije su pokušale da snabdiju stanovnike sa dovoljno hrane, ali svi proizvodni kapaciteti su bili uništeni. === Deblokada grada === Tek su u augustu i septembru [[konvoj]]i [[UNHCR]]-a uspjeli da dođu u grad, jer su sve putne komunikacije bile odsječene iz Sarajeva ka ostatku države. Prioritet općinskih vlasti je bila deblokada ruta ka Sarajevu i Mostaru. Taj cilj je podrazumijevao razoružanje srpskih snaga na Bradini, Donjem Selu, Borcima, i ostalim strateškim tačkama. Inicijalno se pokušalo pregovarati sa SDS-om i ostalim srpskim predstavnicima na Bradini i Donjem Selu. Kako pregovori nisu urodili plodom, donesena je odluka o lansiranju vojne operacije od strane združene komande. Te vojne operacije su rezultirale u velikom broju srpskih zarobljenika, te je stoga bilo neophodno da se napravi mjesto gdje će biti zatvoreni. Javna policijska stanica u općina je imala ograničen kapacitet za zarobljenike, jer su se prije rata uhapšene osobe koje su čekale suđenje slale u Mostar. Izbor za smještanje zarobljenika je pao na ranije osigurane objekte u Čelebićima. === Srpski zarobljenici === Većina zarobljenika koji su pritovreni između aprila i decembra 1992. su bili muškarci, uhapšeni tokom i poslije vojne operacije u Bradini i Donjem Selu, kao i u okolini. Krajem maja, nekoliko grupa sa različitih lokacija je prebačeno u Čelebiće. Naprimjer, grupa od 15-20 muškaraca iz Cerića je zarobljena 23. maja 1992. i isti dan prebačen u Čelebiće. Vojna policija je uhapsila mnoge muškarce u Bradini krajem maja, a ti ljudi su kamionom dovezeni u Čelebiće. Vojna istražna komisija je konstituisana nakon hapšenja osoba tokom vojne operacije, a svrha joj je bila da ustanovi odgovornost zarobljenika za ratne zločine tokom blokade i napada na Konjic. U komisiji su učestvovali predstavnici [[MUP]]-a, [[HVO]]-a i Teritorijalne odbrane. Komisija je intervjuisala mnoge zarobljenike u Čelebićima, uzela njihove izjave, te analizirala druge dokumente koji su prikupljeni kako bi se odredila njihova uloga u napadima na Konjic i posjedovanju [[oružje|oružja]]. Kao rezultat toga, zatvorenici su podijeljeni u različite kategorije, a komisija je preporučila da se određeni zatvorenici oslobode. Neki zatvorenici iz niže kategorije su kao posljedica takve odluke prebačeni u sportsku dvoranu na Musali. Nakon jednomjesečnog rada komisije, na prijedlog pojedinih članova komisija je raspuštena, nakon što su sastavili detaljan izvještaj o brutalnosti uvjeta i tretmana zarobljenika, i za što su utvrdili da im takvi uvjeti onemogućavaju normalan nastavak rada s bilo kakvim integritetom. U optužnici Tribunala u Hagu se navodi da su nakon operacija zauzimanja srpskih sela od strane bošnjačko-hrvatskih snaga u općini Konjic i njenoj okolini, osobe srpske nacionalnosti koje su tada bile zarobljene odvedene u objekat bivše [[JNA]] u selu [[Čelebići (Konjic)|Čelebići]] zvanom "zatvor-logor Čelebići" gdje su zatvorenici ubijani, mučeni, seksualno zlostavljani, tučeni i na druge načine izlagani okrutnom i nečovječnom postupanju. Od maja do decembra 1992. godine, individualci i grupe su oslobađane u nekoliko navrata iz zarobljeništva u Čelebićima, neki su prebačeni u pritvor na Musali, drugi su razmijenjeni, neki pod pokroviteljstvom [[Crveni krst|Crvenog krsta]] koji je dva puta posjetio zarobljenike u prvoj polovini augusta, a 9. decembra su oslobođeni zadnji zarobljenici iz Čelebića. == Presuda == Esad Landžo je optužen i osuđen na osnovu individualne krivične odgovornosti po devet tačaka za teške povrede [[Ženevske konvecije|Ženevskih konvencija]] iz 1949. i po devet tačaka za kršenja [[zakon]]a i običaja ratovanja (što uključuje hotimično ubijanje, mučenje, hotimično nanošenje velikih patnji ili teških povreda) u logoru Čelebići gdje je obavljao dužnost [[stražar]]a od maja do decembra 1992. godine. Uhapšen je 2. maja 1996. u Bosni od strane [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] vlasti. U pritvor [[MKSJ|Haaškog tribunala]] je prebačen 13. juna 1996. Presudom Pretresnog vijeća MKSJ-a od 16. novembra 1998. je osuđen na 15 godina zatvora, što su kasnije potvrdila i ostala vijeća: Žalbeno vijeće (20. februara 2001), Pretresno vijeće (9. oktobra 2001), te ponovo Žalbeno vijeće po žalbi na kaznu (8. aprila 2003). Dana 9. jula 2003. prebačen u [[Finska|Finsku]] na izdržavanje kazne. 10. aprila 2006. pušten je na slobodu. == Vanjski linkovi == *[http://www.un.org/icty/bhs/cases/mucic/mucic_cis.htm Slučaj Mucić i drugi u Haškom tribunalu] *[http://www.un.org/icty/celebici/trialc2/judgement/index.htm Presuda u slučaju Čelebići] {{DEFAULTSORT:Landžo, Esad}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Biografije, Konjic]] [[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]] [[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Bošnjaci osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eogjem92wjhs34vceorvcj74k7mfohi 0 35321 3893169 3626283 2026-06-04T10:04:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893169 wikitext text/x-wiki '''Oliver Milburn'''<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/drama/faces/oliver_milburn.shtml|title=BBC - Drama Faces - Oliver Milburn|date=16. 7. 2011|website=web.archive.org|access-date=8. 6. 2024|archive-date=16. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716105217/http://www.bbc.co.uk/drama/faces/oliver_milburn.shtml|url-status=bot: unknown}}</ref> (rođen [[25. februar]]a [[1973]]. godine) je [[Velika Britanija|britanski]] glumac rođen u [[Dorset]]u. Najpoznatiji je po ulozi Matthewa Bannermana u TV seriji ''[[Families (serija)|Families]]'', te Liama u ''[[Green Wing]]''. Također se pojavljivao u ''[[The Bill]]'', ''[[Backup (serija)|Backup]]'', ''[[Tess of the D'Urbervilles]]'', ''[[David Copperfield]]'', ''[[Sweet Medicine]]'', ''[[Byron (TV)|Byron]]'', ''[[Born and Bred]]'' i ''[[Bodies (serija)|Bodies]]''. Supruga mu je Katie Razzall, kćerčka političara Tim Razzall-a, (Baron Razzall). Imaju kćerku Matildu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://imdb.com/name/nm0586958/ Oliver Milburn na IMdB] {{stub-glumci}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1973.|Milburn, Oliver]] [[Kategorija:Britanski glumci|Milburn, Oliver]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1ic2id8yp8zgauw1oqlgseolfnz7yb3 0 35832 3893062 3683175 2026-06-04T09:46:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893062 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Ivica Kunčević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|4|9}} | mjesto_rođenja = Bartolovec, FNR Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ivica Kunčević''', rođen [[1945]]. godine u selu [[Bartolovec]] kod [[Varaždin]]a, je hrvatski režiser. Studirao je jugoslavenske jezike i [[književnost]] na Filozofskom fakultetu i režiju na Akademiji za pozorišnu umjetnost u [[Zagreb]]u. Dobitnik je mnogih značajnih nagrada. Od [[2002]]. godine direktor je Dramskog programa [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]]. {{Wikicitat}} {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Kunčević, Ivica}} [[Kategorija:Hrvatski režiseri]] [[Kategorija:Biografije, Trnovec Bartolovečki]] [[Kategorija:Biografije, Bartolovec]] [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za pozorište]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rrxfd4r0dc4mecp9lwmnngm7aakli4f 0 35955 3892983 3085572 2026-06-04T09:36:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892983 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Tomislav Alaupović''' rođen je 1968. u [[Tuzla|Tuzli]], gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Godine 1990. učestvuje u radu [[Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"|Hrvatskog kulturnog društva "Napredak"]]. Od 1991. živi u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] i aktivni je član [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] gdje vrši dužnost koordinatora HSP-a za otok [[Hvar]], te kao vijećnik u Skupštini [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]. Predsjednik je pozorišta "Petar Hektorović" iz Starog Grada na Hvaru od 1997. Tada u [[pozorište]] dovodi istaknutog hrvatskog dramskog pisca [[Miro Gavran|Miru Gavrana]], a zatim i profesionalne redatelje Želimira Oreškovića i Tahira Mujčića iz [[Zagreb]]a, te Michala Babiaka iz [[Bratislava|Bratislave]], kao i savremene dramske pisce Bengta Ahlforsa iz [[Finska|Finske]] i Vinka Moderndorfera iz [[Slovenija|Slovenije]]. Pozorište "Petar Hektorović" njeguje komediografski izraz i stručna javnost ga smatra jednim od najboljih amaterskih pozorišta u Hrvatskoj. {{DEFAULTSORT:Alaupović, Tomislav}} [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Hrvatska stranka prava]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 27nm5ovnn470tvfzypxak09nn8yt7vc 0 36002 3893075 3850858 2026-06-04T09:48:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Harun Yahya | slika = Adnan oktar 03.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Adnan Oktar | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|2|2}} | mjesto_rođenja = [[Ankara]], [[Turska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | web-sajt = [http://www.harunyahya.com harunyahya.com] }} '''Harun Yahya''' je pseudonim za [[Turska|turskog]] pisca '''Adnana Oktara'''. Rođen je [[1956]]. godine u [[Ankara|Ankari]]. Studirao je na [[Mimar Sinan]] univerzitetu na Fakultetu primijenjenih umjetnosti. Tokom perioda studiranja je načinio detaljna istraživanja o pitanju materijalističke filozofije i njenih ideologija, koje su bile vodeće ideologije iz njegovog okruženja, što je bila osnova za njihovo kasnije pobijanje. == O autoru == Adnan Oktar je autor više od 130 naslova knjiga iz oblasti vjere, nauke i politike. Počeo je sa djelovanjem [[1979]]. godine. Svoj život je posvetio borbi protiv [[Charles Darwin|darvinizma]] i [[teorija evolucije|teorije evolucije]]. Tokom svoga stvaralaštva, više je puta zatvaran i zlostavljan, a protiv njega su se vodili sumnjivi procesi. Prvi puta je uhapšen nakon što je napisao djelo "Židovstvo i masonizam", da bi nedugo zatim bio smješten u mentalnu ustanovu, na odjel gdje leže teški mentalni bolesnici. Pustili su ga nakon 19 mjeseci. Tokom [[1991]]. godine, kada je pripremao još jednu knjigu o [[Masoni]]ma, u stan u kojem je živio sa majkom su mu upali policajci i pronašli [[kokain]] skriven u jednoj knjizi. Prema autorovim tvrdnjama, policajci su u biblioteci od preko 2000 knjiga izabrali jednu i odmah u njoj pronašli "dokazni materijal". Nakon toga je držan u pritvoru preko 62 sata, da bi se kasnije nad njime uradile forenzičke analize koje su pokazale prisustvo kokaina u krvi. Međutim, kasnije se daljim analizama ispostavilo da je kokain dospio u njegovu krv putem hrane koju su mu davali u pritvoru tokom tih 62 sata, te da je čitav proces bio dio zavjere protiv njega.<ref name="Biografija">{{Cite web |url=http://www.harunyahya.com/bilgi/about-the-author |title=Biografija |work=harunyahya.com |access-date= 28. 2. 2016}}</ref> === Pseudonim === Najveći broj djela Adnan Oktar je objavio pod pseudonimom Harun Yahya. Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz poštovanja prema dvojici vjerovjesnika, [[Harun]]u i [[Yahya|Yahyi]], koji su se borili protiv demantirane židovske misli.<ref name="Biografija" /> === Pečat === [[Datoteka:Muhammadseal2.jpg|mini|desno|200p|Otisak Poslanikovog pečata. U transkripciji sa [[arapski jezik|arapskog]] znači: ''"Muhammed, resul Allah"'', ili u prijevodu na [[bosanski]]: ''"[[Muhammed]], Božiji poslanik"''.]] Autor na koricama svojih knjiga gotovo uvijek koristi pečat [[Muhammed]]. Simbolika korištenja ovog pečata je u vezi sa sadržajem njegovih knjiga. Svoja djela autor je zasnovao na dva temelja: [[Kur'an]]u i [[sunnet]]u [[Muhammed]]. Kako se tvrdi u njegovoj biografiji,<ref name="Biografija" /> on koristi ovaj pečat kao [[dova|dovu]] namjere izgovaranja "posljednje riječi" kojom nastoji pobiti sve temeljne tvrdnje ateističke filozofije i u potpunosti ućutkati ateističke prigovore uperene protiv vjere. == Djela == [[Datoteka:Islam Denounces Terrorism.jpg|mini|desno|200px|Naslovnica djela "Islam proklinje teror"]] * Islam proklinje teror * Isa će doći * Kur'anske mudžize * Graditelji savrsenih saća: Pčele === Djela sa političkim temama === * Novi masonski poredak * Pozadina terora * Kurdi, adut u rukama Izraela * Tajna ruka u Bosni * Židovstvo i masonizam * Pozadina genocida * Nacionalna strategija * Značaj privrženosti zemlji * Rješenje je u vladanju po Kur'anu === Tekstovi i djela koja govore o "činjenici kreacionizma" === * Podvale teorije evolucije * Stvarni korjeni života * Djeco, Darwin je slagao! * Kraj darvinizma * Mračna magija darvinizma * Dawinovo neprijateljstvo prema Turcima * Darvinizam kao religija * Nesreće koje je čovječanstvu donio darvinizam * Zablude evolucionista * Priznanja evolucionista === Djela sa naučnim temama === {{Div col|3}} * Za ljude koji razmišljaju * Allahova umjetnost boja * Požrtvovanost i racionalno ponašanje živih bića * Dizajn u prirodi * Racionalna spoznaja Boga * Kur'an - smijernica za nauku * Stvaranje [[kosmos]]a * Savršenstvo svugdje oko nas * Ovosvjetski život * Čudo stvaranja u [[DNA]] * Nadvremenost i sudbina kao činjenica * Vječnost je počela * Čudo u [[sjeme]]nu * Čudo u ćeliji * Čudo u oku * Čudo kod [[pauk]]a * Čudo kod komarca * Čudo [[mrav]]a * Čudo odbrambenog sistema * Čudo u stvaranju bilja * Čudo kod pčele * Čudo atoma * Jedan pregršt Božijih ljepota 1-2-3-4, * Čudo termita {{Div col end}} === Djela koja obrađuju vjerska pitanja === * Kur'anske mudžize * Zlatno doba * Duboko razmišljanje * Nemojte se pretvarati da ne razumijete * Ovosvjetski život * Uništenje naroda === Djela sa temama iz Kur'an-i-Kerima === {{Div col|3}} * Božija imena * Strah od Boga * Karakter članova neupućenog društva, * Napustiti neupućeno društvo Ljudska vjera * Živjeti u ime Allaha * Džennet * Ateistička primitivna logika * Ateističke more * Jeste li razmišljali o istini? * Povratak Isaa a.s, * Brzo poimanje vjere * Teorija evolucije * Besprijekoran iman * Hidžra u Kur'anu, Kur'anske mudrosti * Osnovna saznanja iz Kur'ana * Saopšenje i rasprava u Kur'anu * Moralne vrijednosti po Kur'anu * Dova u Kur'anu * Kur'anski indeks * Karakter munafika u Kur'anu * Osnovni principi Kur'ana * Važnost savjesti po Kur'anu * Odgovori iz Kur'ana * Tajne munafika * Smak svijeta * Važnost strpljenja po Kur'anu * Ljepote življenja po Kur'anu * Merhamet vjernika * Smrt-kijamet-džehennem * Borbe vjerovjesnika * Nikako ne zaboravite! * Šejtanski egoizam * Prije kajanja * Govorili su vjerovjesnici * Izrugivanje kao zulum * Važnost lijepog govora * Borba protiv 'ateističke religije' * Jusufova škola * Stvarni razum po Kur'anu * Tajna odgovornosti * Savez dobronamjernih * Historijske klevete na račun muslimana * Kako neupućeni komentiraju Kur'an? * Vidjeti pouku u svemu * Nadati se u Kur'an * Islam - vjera olakšica * Određene tajne Kur'ana * Ushićenje i uzbuđenje u Kur'anu {{Div col end}} == Dokumentarni filmovi == * Kur'anske mudžize * Mračna strana darvinizma * Istina ovosvjetskog života * Predznaci Sudnjeg dana * Tajne svemira == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Adnan Oktar}} * [https://wayback.archive-it.org/all/20110224090517/http://www.harunyahya.com/ Zvanična stranica] {{DEFAULTSORT:Yahya, Harun}} [[Kategorija:Muslimani]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Ankara]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rlepj3mewtbo8pp4r0ctvj4o8z94ijc 0 36416 3893006 3085597 2026-06-04T09:39:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893006 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Mustafa Smajlović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|7|16}} | mjesto_rođenja = Višegrad, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mustafa Smajlović''', rođen [[16. juli|16. jula]] [[1953]]. godine u Lascima kod Višegrada, je bosanskohercegovački pjesnik i prozni pisac. == Biografija == Nakon završene osnovne i srednje škole u [[Višegrad]]u, studije nastavlja na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, odsjek [[sociologija]]. Svoje prve radove objavio je još kao srednjoškolac u Višegradu. Saradnik je nekoliko listova i časopisa, a stalni je saradnik časopisa "[[Most (časopis)|Most]]" i urednik dnevnog lista "[[Jutarnje novine]]". Član je [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]]. Napisao je nekoliko [[reportaža]] i [[putopis]]a iz [[azija|Azije]], [[afrika|Afrike]] i [[evropa|Evrope]] koje su objavljene u periodu od 1995. do 2002. Autor je mnogih [[pripovijetka|pripovijetki]], od kojih izdvajamo nagrađivane "Varga", "Konac i misao moje majke", "Muhabet sa rahmetlijom", "Sinovi majke Behare", "Ćuprija pod vodom", "Miris kalopera" i dr. Do sada je objavio četiri zbirke pripovijedaka: "Sehara" (1996.), "Žena sa slikarevog platna" (2000.), "Ćuprija pod vodom" (2001.) i "Čovjek iz sna" (2005). Zastupljen je u "Antologiji bošnjačke priče za djecu XX vijeka" ([[Rizo Džafić|R. Džafić]]) i "Antologiji bošnjačke pripovijetke 1900. - 2003." ([[Abid Subašić|A. Subašić]]). Živi i radi u [[sarajevo|Sarajevu]]. == Nagrade == * Prva nagrada za [[poezija|poeziju]] [[Novi Sad|novosadskog]] lista "Veseli svijet" (1969.) * Dvije prve nagrade za poeziju Radio [[Beograd]]a II (1970. i 1971.) * Prva nagrada za poeziju na književnoj manifestaciji u [[kruševac|Kruševcu]] (1971.) * Prva nagrada na manifestaciji Duvanjski dani kulture, za pripovijetku "Varga" * Duga nagrada za pripovijetku "Konac i misao moje majke" na književnom natječaju lista "Sumejja" (1995.) * Druga nagrada za pripovijetku "Muhabet sa rahmetlijom" na Konkursu za najbolju novinsku priču lista "[[Večernje novine]]" (1996.) * Druga nagrada za pripovijetku "Sinovi majke Behare" na Velikom književnom natječaju lista "[[Ljiljan]]" i Visokog saudijskog komiteta (1995.) * Treća nagrada za priču "Kazna" na natječaju za neobjavljenu priču [[Savez novinara BiH|Saveza novinara BiH]] (1995.) * Prva nagrada za pripovijetku "Ćuprija pod vodom", [[tuzla]]nskog lista "[[Glas MM]]" (2000.) * Druga nagrada za pripovijetku "Miris kalopera" na Književno-kulturnoj manifestaciji "[[Susreti Zija Dizdarević]]" u [[fojnica|Fojnici]] (1999.) * Druga nagrada za pripovijetku "S ove strane groblja" na XX književno-kulturnoj manifestaciji "Susreti Zija Dizdarević" u Fojnici (2004.) == Djela == * "[[Sehara]]" (Večernje novine, Sarajevo, 1996.) * "[[Žena sa slikarevog platna]]" (2000.) * "[[Ćuprija pod vodom]]" (ITD Sedam, Sarajevo 2001.) * "[[Čovjek iz sna]]" (Jutarnje novine, Sarajevo, 2005.) * "[[Potop]]" (Planjax, Tešanj, 2007. ) {{Wikicitat}} {{DEFAULTSORT:Smajlović, Mustafa}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Višegrad]] [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mag8hnjda6sdzm66adfvuo083ca4gne 0 36668 3893094 2985550 2026-06-04T09:52:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893094 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Christopher Tucker | slika =Chris Tucker 2012.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|8|31}} | mjesto_rođenja = Atlanta, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Christopher Tucker''' ([[Atlanta]], [[31. august]] [[1971]].), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] filmski glumac i stand-up komičar. Najpoznatiji je po ulogama u filmu ''[[Gas do daske]]'' iz [[1998]]. i njegovom tri godine kasnije snimljenom nastavku ''[[Gas do daske 2]]'', u kojima je igrao glavnu ulogu uz [[Jackie Chan|Jackieja Chana]]. U ostale poznate filmove u kojima je glumio mogu se ubrojiti ''[[Miris novca]]'' i ''[[Peti element]]'' iz [[1997]]. godine. == Filmografija == * [[1994]] — ''[[House Party 3]]'' * [[1995]] — ''[[Petak (film)|Petak]]'' * [[1995]] — ''[[Mrtvi predsjednici]]'' * [[1997]] — ''[[Jackie Brown (film)|Jackie Brown]]'' * [[1997]] — ''[[Govor novca]]'' * [[1997]] — ''[[Peti element]]'' * [[1998]] — ''[[Gas do daske (film)|Gas do daske]]'' * [[2001]] — ''[[Gas do daske 2]]'' * [[2007]] — ''[[Gas do daske 3]]'' * [[2007]] — ''[[Gangsta M.D.]]'' == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.christucker.com/ www.christucker.com] * {{imdb name|id=0000676|name=Chris Tucker}} {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Tucker, Chris}} [[Kategorija:Američki glumci|Tucker, Chris]] [[Kategorija:Biografije, Atlanta]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rrvvskunnn8dp6c9iemuc9gyx2e0xct 0 36681 3893066 3849375 2026-06-04T09:47:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893066 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Enes Enki Bilal | slika = Enki Bilal 20100328 Salon du livre de Paris 5.jpg | veličina_slike = | opis = Francuski strip-umjetnik bosanskog porijekla | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|10|7}} | mjesto_rođenja = Beograd, FNR Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Enki Bilal''', rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1951]]. kao '''Enes Bilal''', francuski je [[strip]] autor, scenarista i filmski režiser bosanskog porijekla. Rođen je u [[Beograd]]u, od oca Bošnjaka i majke Slovakinje, a kada mu je bilo 9 godina sa roditeljima seli u [[Pariz]]. Otac Muhamed Hamo Bilal je radio kao krojač za Josipa Broza Tita. U Parizu mali Enes (kasnije Enki) upoznaje René Goscinnya i započinje svoju posvećenost stripu. U Goscinnyjevom magazinu "Pilote", godine [[1972]]., objavljuje svoju prvu priču - "Le Bol Maudit". Jedan od njegovih najznačajnijih radova je i SF (naučno fantastični) strip serijal u četiri knjige pod naslovom ''Tetralogija monstruma'', odnosno ''Tetralogija Hatzfeld''', '''''koju Bilal objavljuje između 1998 i 2007, i na neki način je posvećuje Sarajevu s obzirom da je inspirirana strahotama opsade grada tokom rata '90-ih u Bosni i Hercegovini. Junaci priče su četiri sarajevska ratna siročeta, pa se i radnja, izmešu ostalog, odvija i u Sarajevu u budućnosti. ''Tetralogija monstruma'' se sastoji od četiri priče: ''San monstruma (1998)'' (francuski: ''Le sommeil du monstre; ''engleski: ''The Dormant Beast)'', ''32 Decembar (2003)'' (francuski: ''32 Décembre;'' engleski: ''December 32)'', ''Rendez-vous u Parizu (2006)'' (francuski: ''Rendez-vous à Paris )'' i ''Četiri? (2007)'' (francuski: ''Quatre?; ''engleski: ''Four?)''. Sva četiri izdanja su objavljena i na bosanskom jeziku u izdanju sarajevske izdavačke kuće ''Publika,''' '''''pri čemu se Bilal odrekao svoje zarade. Ostali značajniji radovi su strip serije ''Trilogija'' ''Nikopol ''(također objavljena na bosanskom jeziku kao integralno izdanje od strane izdavačkih kuća ''Publika ''i'' Šahinpašić''), ''Légendes d'Aujourd'hui'', te brojna pojedinačna izdanja, od kojih je na bosanskom jeziku objavljen album ''Julia & Roem'' (2011, Publika). Također važno je istaći i rad na animiranim filmovima (kao autor i u saradnji) ''Bunker Palace Hôtel (1989)'', ''Tykho Moon (1996)'', ''Immortel (Ad Vitam) (2004)'' i ''CineMonster (2007)''. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja za rad na stripu kao i rad na filmu. ==Reference== * [http://bdoubliees.com/journalpilote/auteurs1/bilal.htm Bilal publications in ''Pilote''], [http://bdoubliees.com/metalhurlant/auteurs1/bilal.htm ''Metal Hurlant''], [http://bdoubliees.com/asuivre/auteurs1/bilal.htm ''(A SUIVRE)''] BDoubliées * [http://www.bedetheque.com/auteur-14-BD-Bilal-Enki.html Enki Bilal] na Bedetheque * [http://www.comics.org/search.lasso?sort=chrono&query=Enki+Bilal&type=credit Enki Bilal] na Grand Comics Database * [http://comicbookdb.com/creator.php?ID=11234 Enki Bilal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103183238/http://comicbookdb.com/creator.php?ID=11234 |date=3. 11. 2012 }} na Comic Book DB ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Enki Bilal}} * [http://lambiek.net/artists/b/bilal.htm Enki Bilal] ''u Lambiek-ovoj Comiclopedia'' * [http://bilal.enki.free.fr/ Bilal fansite] * [http://publika.co.ba/ Publika, Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218180931/http://publika.co.ba/ |date=18. 12. 2014 }}{{imdb name|0082094|Enki Bilal}} {{DEFAULTSORT:Bilal, Enki}} [[Kategorija:Francuski crtači stripa]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8bs55shpcauef0y24hhhrs3l7liynne 0 36703 3893095 2985691 2026-06-04T09:52:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893095 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Lawrence Krisna Parker | slika =KRS-One crop.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|8|20}} | mjesto_rođenja = Brooklyn, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''KRS One''' je nadimak (Knowledge Reigns Supreme Over Nearly Everybody) Lawrenca Krisna Parkera. Za vrijeme njegove karijere je isto imao nadimke Kris Parker, The Blastmaster i The Teacha. On je [[rapper]] iz Bronxa, [[New York]]. Mladi Kris Parker je primio prvi put svoj najpoznatiji nadimak dok je pravio [[graffiti]] u Bronxu. Potpisivao se je sa KRIS-one što je kasnije postalo KRS-1 ili KRS-ONE. Skupa sa DJ [[Scott la Rock]] su se zvali Boogie Down Productions (BDP). Njihov prvi album zvao se "Criminal Minded". == Diskografija == === BDP Albumi === * Criminal Minded (1987) * By All Means Necessary (1988) * Ghetto Music: The Blueprint of Hip Hop (1989) * Edutainment (1990) * Live Hardcore Worldwide (1991) * Sex and Violence (1992) === KRS-ONE albumi === * Blueprint: the mixtape (?) * Return of the Boom Bap (1993) * KRS-One (1995) * I Got Next (1997) * The Sneak Attack (2001) * Prophets Vs. Profits (2002) * Spiritual Minded (2002) * The Mix Tape/Prophets vs. Profits (2002) * Digital (2003) * Kristyles (2003) * Keep Right (2004) * Life (2006) {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:KRS-One}} [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Brooklyn]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g1v4p7itggpke9400m9m32hqx8ouwj7 0 37563 3892810 3832632 2026-06-03T19:15:13Z KWiki 9400 [[Kategorija:Biografije, Privoljnoje]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Krasnogvardejski rajon]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Mihail Gorbačov | slika = RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg | redoslijed = [[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa Sovjetskog Saveza]] | vrijeme_na_vlasti = 10. mart 1985 – 25. decembar 1991. | prethodnik = [[Konstantin Černjenko]] | nasljednik = ''Funkcija ukinuta'' | redoslijed2 = [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] | vrijeme_na_vlasti2 = 11. mart 1985 – 24. august 1991. | prethodnik2 = Konstantin Černjenko | nasljednik2 = [[Vladimir Ivaško]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1931|03|02}} | mjesto_rođenja = [[Privoljnoje]], [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2022|08|30|1931|03|02}} | mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Rusija]] | puno_ime = Mihail Sergejevič Gorbačov | nacionalnost = | politička_stranka = [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSSSR]] (1952–1991) | supruga = Raisa Gorbačov (1953–1999) | djeca = 1 | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = Gorbachev Signature.svg }} '''Mihail Sergejevič Gorbačov''' ({{jez-ru|Михаил Сергеевич Горбачёв}}; 2. mart 1931 – 30. august 2022) bio je ruski i sovjetski političar, posljednji [[Vođe Sovjetskog Saveza|vođa Sovjetskog Saveza]] od 1985. do 1991. Uporedo je obnašao funkciju i [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara Komunističke partije]]. Ideološki, Gorbačov se u početku držao preovlađujuće interpretacije [[Marksizam|marksizma]]–lenjinizma, iako se okrenuo ka [[Socijaldemokratija|socijaldemokratiji]] početkom 1990-ih godina. Smatran jednom od najznačajnijih ličnosti druge polovine 20. vijeka, Gorbačov je i dalje bio predmet kontroverzi. Dobitnik je širokog spektra nagrada, uključujući [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], naširoko je hvaljen za svoju ključnu ulogu u okončanju [[Hladni rat|Hladnog rata]], uvođenju novih političkih sloboda u Sovjetskom Savezu i toleriranju pada marksističko-lenjinističke administracije u istočnim zemljama i centralnoj Evropi, te [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenju Njemačke]]. Sa druge strane, u Rusiji ga često ismijavaju zbog ubrzanja raspada Sovjetskog Saveza, događaja koji je donio pad globalnog utjecaja Rusije i ubrzao ekonomsku krizu. ==Porodica i djetinjstvo== Mihail Sergejevič Gorbačov, kako glasi njegovo puno ime i prezime, rođen je 2. marta 1931. godine u mjestu Privoljnoje (današnja [[Ukrajina]]) na radost oca Sergeja i majke Marije (rođ. Pantelejevna;koja je za razliku od sina i muža pravoslavne vjere. Gorbačovljevi preci doselili su se u Privoljnoje krajem četrdesetih godina [[19. vijek]]a. O samom mjestu dovoljno govori podatak da Privoljnoje ima jednu jedinu popločanu ulicu i oko tri hiljade stanovnika koji žive u kolibama. Gorbačovljevi su mjestu ostavili i svoj pečat. Tako je u mjesnoj knjizi poginulih u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] upisano nekoliko Gorbačova, a jedan od prljavih putova u selu neslužbeno je poznat kao Gorbačovljeva ulica. U 2. svjetskom ratu je učestvovao i Gorbačovljev otac koji je ranjen na [[ruski front|ruskom frontu]]. Poslije rata je radio kao vozač [[traktor]]a na kolektivnom dobru, a preminuo je 1977. godine. "Izašao je ujutro nahraniti stoku i naprosto se srušio i umro", kaže Grigorij Gorlov, bivši pokrajinski sekretar u Krasnogvardejsku i porodični prijatelj. "Gorbačov je tada već bio pokrajinski sekretar i svi smo bili u [[Moskva|Moskvi]], neposredno prije početka XXV. partijskog kongresa. Iz ministarstva odbrane avionom su ga prevezli na sahranu i vratili iste večeri. Bio je žalostan, dakako, ali sljedećeg jutra bio je prisutan. Nije propustio ni minutu kongresa". Sergej Gorbačov sahranjen na mjesnom groblju kojim dominiraju grobovi s [[križ]]evima, ali ne i na grobu Gorbačovljeva oca. Nad njegovim grobom je samo glatki kamen od crnog [[granit]]a. U poređenju sa milonima drugih, Gorbačov i njegova porodica nisu stradali isuviše strašno u historijskim prekretnocama zemlje. Ni rat ni kolektivizacija je nisu razorili. Obrađivanje zemlje, u ritmu žetve i sjetve, dominiralo je njihovim životom. Ipak se ne može zanemariti skromnost u kojoj je sovjetski vođa proveo djetinjstvo. Omiljeni obrok u djetinstvu bio mu je - po riječima Aleksandra Jakovenka koji je s njim radio na polju - [[kvas]], napitak od [[fermentacija|fermentiranog]] hljeba, i holodjec, kuhane svinjske nogice s mrkvom i lukom. Radeći s ocem i porodicom Jakovenko, Gorbačov je u mladosti provodio ljeta žanjući žito na rasklimanom [[kombajn]]u S-80. Ekipa Gorbačov-Jakovenko imala je uspjeha pa im je posvećen veliki naslov na prvoj stranici mjesnog lista Put Iljiča, 20. juna 1948. godine - Drug S. Gorbačov spreman za žetvu. Sljedeće godine dok je pohađao srednju školu u Krasnogvardejsku njihova ekipa je osvojila [[Medalja crvene zastave|Medalju crvene zastave]]. ==Školovanje== [[Datoteka:МГУ, вид с воздуха.jpg|mini|Gorbačov je studirao na [[Moskovski državni univerzitet|Moskovskom državnom univerzitetu]] od 1950. do 1955.]] Kasnije Gorbačovljevo samopouzdanje na svjetskoj pozornici vuče korijene iz dramske grupe u kojoj je glumio dok je pohađao srednju školu. U Krasnogvardejsku je glumio princa Zvjezdiča u [[Mihail Jurjevič Ljermontov|Ljermontovljevoj]] Maskeradi i Mezgira u Snjeguljici Ostrovskoga. Njegova dramska karijera pridonijela je jačanju veze sa Julijom Karagodinom, kćerkom siromašnog učitelja iz sela Ladbolke. Jedno vrijeme Mihail je živio u njenoj kući, a imao je čak hrabrosti reći njezinoj majci da mu se Julija sviđa. Danas to ne izgleda ništa posebno ali u to doba takvo što je bilo izvan svake uobičajenosti. Karagodina tvrdi kako je Mihail nekada znao biti hladan i poslovan. Jednom se na sastanku Komsomola što se održavao u mjesnom kinematografu jako naljutio na Juliju zato što nije na vrijeme završila [[novine]] koje su objavljivali. Uprkos njihovoj bliskosti pred svima joj je prigovorio rekavši kako nije izvršila svoju dužnost. Poslije se ponašao kao da se ništa nije dogodilo, rekao je Juliji: Hajmo u [[kino]]. Vidno zbunjena Julija nije znala što se dešava, na što je Gorbačov reagirao riječima: Draga moja, jedno nema veze s drugim. Gorbačov je u Moskvu stigao u septembru 1950. Na Moskovskom državnom univerzitetu je studirao pravo do 1955. godine, stanovao je u studentskom domu, u sobi koju je dijelio s još šestoricom. Pretrpani dom što se raspadao bio je nekada [[kasarna]] za vojnike [[Petar Veliki|Petra Velikog]]. Rudolf Kolčanov koji je za vrijeme studija dijelio sobu s Gorbačovom o njemu kaže: "Mnogo je radio, znao je slušati, bio je tolerantan, pristojan, ali je umnogome bio poput drugih. Ni u čem nije bio najbolji učenik. I vjerovao je u ono što su nas učili o [[Staljin]]u. Nije se čino kao neki veliki reformator i svjetski vođa koji samo čeka da stupi na pozornicu". U sobi što ju je Mlynar (češki student i Gorbačovljev prijatelj iz tog vremena) dijelio sa šest ratnih veterana studenti bi zaključavali vrata i okretali Staljinov portret prema zidu - otkrivajući na pozadini amaterski portret carskog dvorjanina - te pili i pričali cijelu noć. Ali činilo se da Gorbačov izbjegava piti previše. U tomu je bio izbirljiv. - kaže Kolčanov drugi Gorbačovljev prijatelj iz studentskih dana. Kolčakov se također sjeća da se Gorbačov iz biblioteke u domu vraćao tek oko dva ili tri sata u noći. Na predavanjima se nije izdvajao iz mase studenata osim jednom prilikom 1952. kada je profesor držao predavanje o temi [[Marksizam]] i pitanja [[jezik]]a, govoreći monotono - zapravo čitajući izravno iz Staljinovih djela - Gorbačov je ustao i rekao: Poštovani profesore, čitati znamo i sami. Kako vi tumačite tekst i zašto ne bismo raspravljali o tome? Nakon toga pozvan je u dekanov ured na razgovor, ali nije kažnjen. Lev Judovič i Fridrik Neznanski, dva emigranta koji danas žive na Zapadu, a studirali su zajedno s Gorbačovim sjećaju ga se kao čvrstorukaša u [[Komsomol]]u koji je držao govore osuđujući nedostatke i mane svojih kolega, članova [[Komunistička partija|partije]]. Pišući u jednom emigrantskom listu Neznanski se sjeća da je slušao metalni glas sekretara Komsomola Pravnog fakulteta, Gorbačova, kako traži isključenje iz stranke za najmanji prekršaj - od pričanja neprimjerenih političkih [[vic]]eva do izbjegavanja odlaska na kolektivna dobra. Na polovini svog petogodišnjeg studija Gorbačov je upoznao Raisu Maksimovu, studenticu [[filozofija|filozofije]] iz [[Sibir]]a. Nekoliko Gorbačovljevih prijatelja je polazilo tečaj [[ples]]a i jednoga dana su Gorbačov i Kolčanov svratili onamo pod izgovorom da će im se narugati. Već smo bili spremni reći: Nazivate se pravim muškarcima, a pogledajte ovo. - kaže Kolčanov. Ali tada je jedan naš prijatelj, Volođa Kuzmin, upoznao Mihaila sa svojom plesnom partnericom. Bila je to Raisa Maksimova. Mislim da je za Gorbačova to bila ljubav na prvi pogled. Upravo kao na [[film]]u. Bila je tako dojmljiva. Po Mlynarovim riječima Gorbačov se svidio Raisi zato što nije bio vulgaran. Gorbačov je diplomirao 1955. i otišao u [[Stavropolj]]. Ondje je započeo svoj uspon u Komunističkoj partiji. Možda je zanimljivo spomenuti da je već s 18 godina Gorbačov postao kandidat za člana komunističke stranke. Razlog u tako ranom interesu za politiku vjerovatno leži i u tome što je Gorbačovljev djed po majci bio komunist (kasnije i upravitelj [[kolhoz]]a). Neki izvori kažu da je upravo on presudno utjecao na rani Gorbačovljev razvoj, dajući dječaku savjete o poljoprivredi i knjige na čitanje ([[aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinove]] pjesme, Ljermontovljeva Junaka našeg doba) iz neuobičajeno dobro opremljene biblioteke. ==Politička karijera i protuzakonito preuzimanje vlasti== [[Datoteka:Mikhail Gorbachev 1985 Geneva Summit.jpg|mini|Gorbačov u [[Ženeva|Ženevi]], 1985.]] Mladi fakultetski obrazovani žestoki komunist, Gorbačov je ubrzo upao u oči partijskoj frakciji koju su predstavljali [[Fjodor Kulakov]] iz ministarstva poljoprivrede, šef [[KGB]]-a [[Jurij Andropov]] i glavni ideolog partije [[Mihail Suslov]] koji su odlučili pružiti pomoć njegovoj karijeri. U skladu s tim 1970. izabran je za prvog sekretara partije u [[Stavropol]]u što ga je učinilo jednim od najmlađih ljudi u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] na tako visokoj državnoj dužnosti. Pod tako moćnim zaštitnicima njegova karijera je krenula ubrzanim putem tako da već 1971. postaje član [[CK KPSS]]-a. Nakon što njegov prvi zaštitnik Fjodor Kulakov umire u novembru 1978. nasljeđuje njegovu dužnost dužnost sekretara (ministra) za [[poljoprivreda|poljoprivredu]] pri [[centralni komitet|Centralnom komitetu]], a iste godine se zastalno seli u [[Moskva|Moskvu]]. Taj meteorski uspon u samo deset godina dostiže svoj prvi vrhunac u oktobru 1980. kada postaje najmlađi član [[Politbiro]]a CK KPSS-a. Niti smrt drugog zaštitnika Mihaila Suslova tu karijeru ne prekida pošto [[Jurij Andropov]] iste 1982 postaje novi [[Vođe Sovjetskog Saveza|vođa Sovjetskog Saveza]]. Tokom sljedećih 14 mjeseci Gorbačov je zajedno s Romanovim najbliži saradnik teško bolesnog šefa države čija smrt 1984. dovodi ovu brzu karijeru pred gotovo nepremostivu prepreku kada pobjednik unutarstranačke borbe za vlast te godine postaje zagovornik politike [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]] bolesni [[Konstantin Černjenko]]. Već u kasnu zimu 1984. novi šef države leži priključen na aparate koji ga u bolnici održavaju na životu. U to isto doba [[Politbiro]] koji tada ima 15 članova s pravom glasa je žestoko podijeljen između 7 članova koji podržavaju Gorbačova i 8 članova koji podržavaju Romanova. Kako niko bez obzira na zdravstveno stanje ne očekuje smrt Černjenka članovi polibiroa su nastavili sa svojim normalnim rutinama. Iznenadna smrt vođe Sovjetskog Saveza nastupa 10. marta 1985. kada se tri člana politbiroa koji se protive Gorbačovu ne nalaze u Moskvi ([[Grigorij Romanov]] je u [[Litva|Litvi]], [[Dinmuhammed Kunaev]] u [[Kazahstan]]u i [[Volodimir Ščerbickij]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). Koristeći takav razvoj događaja budući tvorac Perestrojke protivno zakonu uspijeva nametnuti istoga dana glasanje politbiroa prije nego što se vrate njegovi protivnici kojima trebaju 24 sata za povratak u Moskvu. Glasanje je prošlo po očekivanju pošto su svi članovi polibiroa koji podržavaju njega nalazili u Moskvi tako da je odmah izabran za šefa Sovjetskog Saveza. To glasanje je također uz pomoć manipulacija potvrđeno sutradan 11. marta 1985. kada je samo s jednim glasom više izabran za [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara CK KPSS-a]] na izvanrednoj sjednici Centralnog Komiteta KP [[SSSR]]. ==Reforme== [[Datoteka:RIAN archive 28133 Gorbachev with spouse in Poland.jpg|mini|lijevo|Gorbačov i njegova supruga Raisa na putu u [[Poljska|Poljskoj]], 1988.]] Došavši na vlast Gorbačov je već u svojim prvim govorima počeo neodređeno govoriti o nužnim reformama pošto se Sovjetska ekonomija nalazi u krizi. Dok se pričalo o takvim nužnim promjenama prve političke glave su počele letjeti u čistkama koje neće stati do propasti države. U toj prvoj godini žrtve su bile Romanov i premijer [[Nikolaj Tihonov]] koje će ubrzo mnogi slijediti. Osim toga jedini konkretni potez postaje početak kampanje putem radija, televizije i plakata protiv alkohola. Kako bi se ta kampanja pojačala dolazi do drastičnog povećanja cijena alkoholnih pića što će stvoriti prvi debakl novog šefa države. Koliko god je ta politika bila vođena dobrim namjerama ona nije dovela do nikakvih poboljšanja pošto su ljudi počeli, umjesto kupovine pića u prodavnicama, proizvoditi ih u kućama i međusobno prodavati. Jedina konkretna posljedica cijele akcije svega postaje procjenjena šteta po državnim budžet u iznosu od 100 milijardi rubalja zbog izgubljenih poreza od prodaje pića. Sljedeća godina prolazi bez novih reformi, ali s iskorištenom odličnom prilikom za nove Gorbačovljeve političke čistke neistomišljenika nakon eksplozije nuklearne elektrane u [[Černobil]]u tokom tamošnjeg testiranja pogona. Na plenumu Centralnog Komiteta u januaru 1987. svijet napokon otkriva Gorbačovljev san kada on govori o njegovoj viziji budućeg Sovjetskog poretka. Po njemu političke reforme su trebale dovesti do izbora u kojima se može izabrati između više kandidata, a dužnost ministara će moći obavljati i osobe koje nisu članovi komunističke partije. Po pitanju ekonomije država je donesla zakone kojim se tamošnjim kompanijama povećava samostalnost kako bi se ovim načinom krenulo u pravcu stvaranja tržišne ekonomije što postaje prvi korak [[Perestrojka|Perestrojke]]. Niti ova godina ne prolazi bez političkih čistki čije žrtve sada postaju vojni dužnosnici nakon što [[Mathias Rust]] "vara" protuzračnu odbranu i spušta svoj avion na [[Crveni trg]] u Moskvi. Ta cijela afera je na kraju ispala izrežirana kako bi pale glave iz ministarstva odbrane (ukupno 2000 časnika) pošto se danas po javnim dokumentima zna da je Rust bio praćen od protuzračne odbrane i vojnih aviona ali im nije bilo dopušteno da ga obore. Ako posmatramo kroz reforme 1988. godina postaje vrijeme Glasnosti kojom se dopušta kritiziranje putem javnih glasila partije i njenih čelnika. Također u nastavku ekonomskih reformi donosi se novi zakon kojim se omogućuje osnivanje privatnih kompanija. Kako bi ova drastičma promjena se progurala među komunističkim čelnicima u ovaj zakon je uveden akt da privatnici moraju plaćati neubičajeno visoke poreze. Nedugo nakon prolaska zakona ovi nenormalni porezi će biti smanjeni na normalni nivo tako da se stvori "poduzetnička klima". U junu ove godine na partijskom kongresu Gorbačov objavljuje svoje daljnje želje za stvaranjem jakog predsjedničkog sistema i drastičnog smanjivanja uticaja partije na politički život države. Proljetni izbori iz 1989. godine na kojima su mogli biti izabrane i osobe koje nisu članovi komunističke partije obilježavaju crtu koja se nije smjela prijeći ako se htio sačuvati Sovjetski Savez. U [[Kongres Narodnih Zastupnika|Kongresu Narodnih Zastupnika]] koji se prvi put okuplja tokom maja 1989. godine sjede komunisti i nacionalisti koji se nalaze u žestokim prepirkama što se zbog politike Glasnosti prenose u domove na cijelom državnom teritoriju. Jedna od posljedica tih izbora i Glasnosti tada postaje građanski rat između [[Armenija|Armenije]] i [[Azerbejdžan]]a dvije "bratske republike" [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koji Gorbačov bez obzira na svu državnu vojnu moć neće znati ili htjeti zaustaviti. Bez obzira na činjenicu da su tokom 1989. godine komunistički funkcioneri bili prisiljeni na izborno takmičenje, Mihail Gorbačov to odbija i na izborima bez konkurenta za [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika SSSR-a]] dobija samo 59 posto. ==Kraj Sovjetskog Saveza== [[Datoteka:Bush Gorba P15623-25A.jpg|mini|lijevo|U septembru 1990. Gorbačov se više puta susreo sa američkim predsjednikom [[George H. W. Bush|Georgeom Bushom]] na samitu u [[Helsinki]]ju]] Početak 1990. godine zatiče ovu državu u totalnom rasulu pod rukovodstvom nesposobnog [[Vođe Sovjetskog Saveza|predsjednika]]. Tokom 5 godina njegove vladavine državni budžet je prešao s onog potpuno uravnoteženog na godišnji deficit od 109 milijardi rubalja. Slično tome strani dug je u ovom istom razdoblju prešao s nula dolara na 120 milijardi, a ljudi su od posljedica slavljene [[Perestrojka|Perestrojke]] trpjeli nestašice kakve nikada nisu doživjeli ! To zajedno s nemirima u republikama [[SSSR]]-a gdje se poslije izbora na vlasti pojavljuju nacionalisti koji žele punu nezavisnost dovodi do uništenja zajedničke države. Prvi potez u ovome smjeru postaje doneseni zakoni u Baltičkim republika gdje lokalni jezici dobijaju prvenstvo nad ruskim. Kako to prolazi bez reakcije Gorbačova [[Armenija]] donosi svoju ustavnu odluku da njeni zakoni postaju važniji od Sovjetskih na koje će ona moći uložiti veto. Pošto je i to prolazi bez reakcije [[Kremlj]]a [[Litva]] odlučuje u martu 1990. proglasiti nezavisnost što ponovno prolazi bez spomena vrijednog odgovora u svrhu očuvanja ustavnog poretka. Ta situacija dovodi u svemu osim imena do kraja Sovjetskog Saveza pošto sada i ostale republike znaju da mogu proglasiti nezavisnost bez straha od posljedica. U posljednjem pokušaju očuvanja državne zajednice dolazi do raspisivanja referenduma u martu 1991. s pitanjem ako treba Sovjetski Savez nastaviti sa svojim postojanjem. Bez obzira na podršci od referendumskih 76 posto bilo je prekasno za sve. Odluka Gorbačova da se 20. augusta 1991. godine u [[Moskva|Moskvi]] izvrši okupljanje državnih čelnika Sovjetskih republika kako bi se službeno ubio [[Sovjetski Savez]] i stvorila nekakve nova unija je za tamošnje patriote bilo jednostavno previše i oni su odluči preuzeti sudbinu države u svoje ruke. Na dan 19. augusta 1991. premijer [[Valentin Pavlov]], potpredsjednik [[Gennadij Janaev]], ministar unutrašnjih poslova [[Boris Pugo]], ministar odbrane [[Dmitrij Jazov]] i šef KGB-a [[Vladimir Krjučkov]] su preuzeli vlast i dali proglas kako je Gorbačov smjenjen radi bolesti. Oni su u dokazu svoje aparatičke radne povjesti očekivali da će taj proglas biti dočekan u tišini od naroda koji se neće buniti. Kada je taj "mirni" narod izašao na ulice nisu znali što napraviti i prepuštaju vlast ponovno Gorbačovu (jedan od zavjerenika je počinio samoubistvo). Sada ponovno na vlasti on nastavlja sa svojim projektom stvaranja nove unije koja se i potpisuje s [[Rusija|Rusijom]], [[Armenija|Armenijom]], [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] i centralno azijskim sovjetskim republikama. Taj potpis na kraju ništa ne vredi pošto na novom referendumu [[Ukrajina]] 1. decembra 1991. proglašava svoju nezavisnost. [[Beloveški sporazum|Beloveškim sporazumom]] iz 8. decembra 1991. [[predsjednik Rusije]] [[Boris Jeljcin]], predsjednik Ukrajine [[Leonid Kravčuk]] i onaj od Bjelorusije [[Stanislav Šuškevič]] potpisuju smrt Sovjetskog Saveza i nezavisnost vlastitih država. Ovo stanje na kraju priznaje i Gorbačov na [[božić]] 1991. godine kada podnosi ostavku na svoj položaj pošto država više ne postoji. Formalno [[Sovjetski Savez]] je ukinut 1. januara 1992. ==Strani agent== [[Datoteka:Reagan and Gorbachev in western hats 1992.jpg|mini|Gorbačov u posjeti [[Ronald Reagan|Reaganu]], oboje u zapadnoj odjeći, 1992.]] Uništenje vlastite države koje je Gorbačov izveo u kratkih 6 godina vlasti se u [[Evropa|Evropi]] nije uspjelo dogoditi tokom pisane historije. Nikada u tako kratkom vremenskom razdoblju niti jedna velesila svoga doba nije propala tako brzo što otvara niz pitanja o njegovoj ličnosti. Posmatrajući iz današnjeg doba zvuči nevjerovatno da bi strani agent nakon stupanja na čelo diktature nastavio svoje prijašnje poslove, ali s takvim pogledom se zaboravlja način razmišljanja tokom hladnog rata. Tada su osobe veoma često postajale izdajnice svojih domovina ne radi novca nego radi ideala pošto su vjerovali da na drugoj strani raste "zelenija trava". Da li je sam Gorbačova bio preobraćen od agenata druge strane (možda tokom posjeta Belgiji 1972. godine) ili je povjerovao u propagandu od [[CIA]] je nevažno za cijelu priču. Kao agent [[KGB]]-a on je veoma dobro trebao znati kako je proklamirani cilj propagande druge strane bio uništenje tradicionalnih vrijednosti i njihova zamjena američkim. Sve njegove mjere tokom vladavine su provedene u pokušaju kopiranja američkog sistema. Vjerujući u američke ideale on otvara privredu poduzetnicima, daruje slobodu medijima i uvodi američki predsjednički sistem. Sve osobe koje se nalaze oko njega znaju da je to put u katastrofu, ali Gorbačov zna svoj smjer i uništava političke protivnike. Jedini problem u toj definiciji je da su ti protivnici sve osobe koje imaju uvid u stvarne posljedice [[Perestrojka|Perestrojke]] i [[Glasnost]]i. Godinu dana nakon osvajanja vlasti Gorbačov je okupio novi [[Polibiro]] od 12 članova (koji imaju pravo glasa). U tom kratkom razdoblju 1986. – 1990. godina svi članovi Politibiroa će biti zamijenjeni osim "nepogrešivog" vođe. Novi politibiro iz 1990. je gotovo odmah uvidio da nastavak Gorbačovljevih reformi dovodi do smrti [[SSSR]]a pa se pobunio u pokušaju spasa države ali im je nedostajalo pobjedničke odlučnosti. Ironično zvuči da je Sovjetski sistem propao baš radi toga što je diktatorski element režima upotrijebljen protiv njega samog. ==Kasniji život== U junu 1993. Gorbačov je postao predsjednik organizacije [[Green Cross International]]. Tri godine kasnije neuspješno se kandidrao za [[Predsjednik Rusije|ruskog predsjednika]]. Također je bio predsjednik Međunarodnog fonda socio-ekonomskih i političkih studija poznatijeg kao [[Gorbačovljev fond]]. Dana 20. septembra 1999. doživljava težak udarac jer u bolnici u [[Münster]]u, oboljela od [[leukemija|leukemije]], u dobi od 67 godina umire Gorbčovljeva supruga Raisa Makismova Gorbačov. Za svoje zasluge na međunarodnom planu primio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Dana 30. augusta 2022. godine, Gorbačov je umro u [[Moskva|Moskvi]] nakon duge bolesti.<ref>{{cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/preminuo-posljednji-predsjednik-sovjetskog-saveza-mihail-gorbacov/220830140|title=Preminuo posljednji predsjednik Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov|date=30. 8. 2022|publisher=Klix.ba}}</ref> ==Ocjena== Današnji pogled na vladavinu Gorbačova zavisi iz koje se perspektive gleda. Ako se njegova vladavina promatra iz zapadne Evrope on je slavljeni državnik koji je okončao hladni rat, povukao vojsku iz [[Afganistan]]a i omogućio ulazak demokratije u cijeli istočni dio kontinenta. Ruski pogled na njega je dijametralno suprotan. Gorbačova u njegovoj zemlji (nema veze ako je to na primjer [[Rusija]] ili [[Bjelorusija]]) smatraju najnesposobnijim vladarem u historiji koji je donio petnaest godina patnje i uništenje Sovjetskog Saveza. Buduće generacije će ga vjerovatno pamtiti slično današnjem ruskom razmišljanju zbog toga što je izgubio hladni rat i uništio vlastitu državu. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mikhail Gorbachev}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|prije=[[Konstantin Černjenko]]}} {{s-ttl|naslov=[[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa Sovjetskog Saveza]]|godine=1985–1991}} {{s-aft|poslije=Funkcija ukinuta}} {{s-ppo}} {{s-bef|prije=Konstantin Černjenko}} {{s-ttl|naslov=[[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Generalni sekretar Komunističke partije SSSR]]|godine=1985–1991}} {{s-aft|poslije=[[Vladimir Ivaško]]}} {{s-end}} {{Vođe Sovjetskog Saveza}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Osoba godine magazina "Time"}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gorbačov, Mihail}} [[Kategorija:Rođeni 1931.]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] [[Kategorija:Biografije, Krasnogvardejski rajon]] [[Kategorija:Ruski političari]] [[Kategorija:Vođe Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] kdb4n0ytucrj26py1tl4lophbrirp38 0 38292 3892933 2907665 2026-06-04T07:51:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892933 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Milanka Mišević''', pijanistkinja i klavirski pedagog, rođena je u [[Split|Splitu]] [[1934]]. godine. Školovala se u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je diplomirala klavir na [[Muzičkoj akademiji]] u klasi prof. [[Matusja Blum|Matusje Blum]]. Nastupala je kao pijanistkinja, kamerni muzičar, i kao solista s orkestrom. Nastupala je i kao klavirski saradnik solo pjevačima, [[Ljiljani Molnar - Talajić]], [[Zlati Ćipiko]] i [[Olgi Milošević]]. Od [[1963]]. godine svoju djelatnost nastavlja u [[Beograd|Beogradu]] kao korepetitor i pedagog, od [[1973]]. na [[Muzičkoj školi Josip Slavenski]]. Njeni učenici su osvojili veliki broj nagrada na republičkim, saveznim i međunarodnim takmičenjima i festivalima, kao i [[Oktobarsku nagradu]] grada Beograda. Godine 1989. dolazi na [[Fakultet muzičkih umetnosti]] u Beogradu gdje je dugi niz godina radila kao samostalni stručni saradnik na [[Katedri za komplementarni klavir]]. [[1993]]. je sa svojim studentima i bivšim učenicima osnovala [[Radionicu za klavirsku muziku]] koja je priredila na desetine tematskih koncerata, posvećenih različitim kompozitorima, stilskim epohama, kao i premijernom izvođenju mnogih dijela, do tada nepoznatih široj publici. Milanka Mišević je objavila više vrijednih zbirki i redakcija koje nalaze široku primjenu u pedagoškoj i pijanističkoj praksi.Za svoj rad je više puta dobila zahvalnicu [[FMU]] za izuzetne zasluge i doprinos razvoju fakulteta, kao i zahvalnice [[Muzičke omladine]] i [[EPTE]]. [[1999]]. je nagrađena i Velikom zlatnom plaketom [[Univerziteta umetnosti]] u Beogradu. {{DEFAULTSORT:Mišević, Milanka}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Rođeni 1931.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h87v4ubd0h12t5ai1muwc9g2sfbwdy5 3892934 3892933 2026-06-04T07:51:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Hrvatski muzičari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892934 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Milanka Mišević''', pijanistkinja i klavirski pedagog, rođena je u [[Split|Splitu]] [[1934]]. godine. Školovala se u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je diplomirala klavir na [[Muzičkoj akademiji]] u klasi prof. [[Matusja Blum|Matusje Blum]]. Nastupala je kao pijanistkinja, kamerni muzičar, i kao solista s orkestrom. Nastupala je i kao klavirski saradnik solo pjevačima, [[Ljiljani Molnar - Talajić]], [[Zlati Ćipiko]] i [[Olgi Milošević]]. Od [[1963]]. godine svoju djelatnost nastavlja u [[Beograd|Beogradu]] kao korepetitor i pedagog, od [[1973]]. na [[Muzičkoj školi Josip Slavenski]]. Njeni učenici su osvojili veliki broj nagrada na republičkim, saveznim i međunarodnim takmičenjima i festivalima, kao i [[Oktobarsku nagradu]] grada Beograda. Godine 1989. dolazi na [[Fakultet muzičkih umetnosti]] u Beogradu gdje je dugi niz godina radila kao samostalni stručni saradnik na [[Katedri za komplementarni klavir]]. [[1993]]. je sa svojim studentima i bivšim učenicima osnovala [[Radionicu za klavirsku muziku]] koja je priredila na desetine tematskih koncerata, posvećenih različitim kompozitorima, stilskim epohama, kao i premijernom izvođenju mnogih dijela, do tada nepoznatih široj publici. Milanka Mišević je objavila više vrijednih zbirki i redakcija koje nalaze široku primjenu u pedagoškoj i pijanističkoj praksi.Za svoj rad je više puta dobila zahvalnicu [[FMU]] za izuzetne zasluge i doprinos razvoju fakulteta, kao i zahvalnice [[Muzičke omladine]] i [[EPTE]]. [[1999]]. je nagrađena i Velikom zlatnom plaketom [[Univerziteta umetnosti]] u Beogradu. {{DEFAULTSORT:Mišević, Milanka}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Rođeni 1931.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Hrvatski muzičari]] k0enebt6jqwk7nxdpwuvizzzsnvjj11 0 38471 3892997 3516754 2026-06-04T09:38:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892997 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Manu Chao |žanr = latino rock, punk |bgcolour = |slika = Manu Chao concert xixon.jpg |država = [[Francuska]], [[Španija]] |karijera = 1984-danas |rođenje = [[21. juni]] [[1961]] |smrt = |instrument = vokal, gitara |izdavač = Nacional Records ([[SAD]])<br /> Because Music (Francuska)<br />Virgin Records |zanimanje = |angažman = |URL = [http://www.manuchao.net www.manuchao.net] |najnoviji_album = La Radiolina |godina3 = 2007 |album2 = Sibérie m'était contéee |godina2 = 2004 |album1 = - |godina1 = - }} '''Manu Chao''' (rođen '''José-Manuel Thomas Arthur Chao''') jest [[Francuska|francuski]] pjevač latino ([[rock]], [[Punk muzika|punk]], [[narodna muzika|narodne]]) muzike, [[Španija|španskog]] porijekla. Rođen je [[21. juni|21. juna]] [[1961]]. u [[Pariz]]u. == Biografija == Chaoovi roditelji su iz [[Španija|Španije]], majka je iz [[Baskija|Baskije]], a otac mu je iz [[Galicija|Galicije]]. Za vrijeme diktature [[Francisco Franco|Franciska Franka]], odlaze u [[Francuska|Francusku]], u predgrađa Pariza, gdje se Manu Chao rađa i odrasta. Već u svojoj mladosti, Manu Chao postaje priznat na pariskoj sceni alternativne rock muzike, a [[1987]]. godine, zajedno sa svojim bratom Antroinom i rođakom Santiagom, osniva grupu pod nazivom [[Mano Negra]]. Mano Negra, direktno prevedeno sa [[esperanto|esperanta]], znači Crna Ruka. Grupa postiže veliki uspjeh u Francuskoj, a kasnije i na turneji u Južnoj Americi, sa hitom Mala Vida. Ovaj hit je poslije izvođen od R.E.M. zajedno sa Manu Chao'om. Grupa Mano Negra se raspada [[1995]]. godine. Manu Chao je multi lingvist i pjeva na [[Francuski jezik|francuskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Arapski jezik|arapskom]], [[Galicijski jezik|galicijskom]], [[Portugalski jezik|portugalskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], a često koristi i kombinacije navedenih jezika u pojedinim pjesmama, ponekad čak sve u jednoj pjesmi. Jedan je od najprodavanijih muzičara. Manje je poznat u Skandinaviji, SAD-u, i na Balkanu. Kao i upotreba raznih jezika u tekstovima njegovih pjesama, tako mu je i muzika inspirisana raznim žanrovima kao što su rock, punk, francuska šansona, [[salsa]], alžirski rai, ali najviše se izražavaju [[reggae]] i [[ska]]. Većinu inspiracije, što u tekstovima, što u muzici crpi iz dana njegovog odrastanja i sazrijevanja u stranačkim dijelovima Pariza, a kasnije s njegovih proputovanja Južnom Amerikom. Tekstovi su mu uglavnom o ljubavi, životu stranaca u getoima, kao i nepriznavanju istih u globalu i uglavnom su ljevičarsko orijentisani. Zbog toga ima dosta obožavatelja među lijevom strujom evrope, a između ostalog i pokreta protiv [[Evropska unija|ujedinjene Evrope]]. Organizovani kao neka vrsta zajednice, bez pravog menadžera, Mano Negra su bezuspješno pokušavali da se probiju u SAD koje očito još nisu bile spremne za invaziju njihove energije. Ali zato ih je Latino Amerika oberučke prihvatila - tokom 1992. na turneji pod nazivom "Cargo", brodom su obilazili čitav južni kontinent i u lukama održavali koncerte na specijalno postavljenoj bini na palubi broda, zajedno sa glumcima i cirkusantima, nerijetko potpomagani lokalnim gerilskim grupacijama, na opće nezadovoljstvo gradskih vlasti. == Diskografija == === Albumi === * Clandestino (Virgin - [[1998]]) * Próxima Estación: Esperanza (Virgin - [[2001]]) * Radio Bemba Sound System (Virgin - [[2002]]) (Uživo) * Sibérie m'était contéee, (Virgin - [[2004]]) * La Radiolina (Because/Nacional, [[2007]]) === Singlovi === *"Bongo Bong" ([[1999]]) *"Clandestino" ([[2000]]) *"Me gustas tú" ([[2001]]) *"Merry Blues" ([[2001]]) *"Mr. Bobby" ([[2002]]) *"Petite blonde du Boulevard Brune" ([[2004]]) === DVD === *''Babylonia en Guagua'' ([[2002]]) == Vanjski linkovi == * [http://www.manuchao.net Službena internet stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010302022344/http://www.manuchao.net/ |date=2. 3. 2001 }} {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Francuski muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4v7vlsebxbp9x1ltepmlm4n409onsca 0 38706 3892761 3806954 2026-06-03T12:46:39Z Panasko 146730 3892761 wikitext text/x-wiki '''Anatema''' ([[Grčki jezik|grčki]]: '''ανάθεμα''' - ''zavjetni dar'') ima dva osnovna značenja. Prvo se koristi za označavanje nečega ili nekoga ko je omražen, odbačen ili izbjegavan. Drugo značenje odnosi se na formalno crkveno izopćenje. Ova značenja potječu iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], u kojem je anatema označavala osobu ili predmet proklet ili osuđen od Boga. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] anatema je bila nešto ili neko proklet i odvojen od Boga zbog grijeha. Time se razlikuju dva osnovna konteksta upotrebe pojma: jedan povezan s posvećenjem, a drugi s uništenjem.<ref>{{Cite web|url=https://www.biblestudytools.com/lexicons/greek/kjv/anathema.html|title=Anathema Meaning - Greek Lexicon {{!}} New Testament (KJV)|website=Bible Study Tools|language=en|access-date=4. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://new.orthodox.net/index.html|title=St Nicholas Orthodox Church|last=Holland|first=Priest Seraphim|website=St Nicholas Orthodox Church|language=en|access-date=4. 2. 2026}}</ref> == Religijska upotreba == U religijskom kontekstu, anatema označava potpuno izdvajanje osobe ili predmeta iz zajednice, bilo kao čin posvećenja Bogu ili kao oblik osude.<ref>{{Cite book|last=Andreyev|first=Leonid|url=https://www.google.ba/books/edition/Anathema/vVHYDwAAQBAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=anathema&pg=PA7&printsec=frontcover|title=Anathema|date=23. 3. 2020|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=978-3-8460-4753-8|language=en}}</ref> U [[Judaizam|judaizmu]], pojam potječe od [[Hebrejski jezik|hebrejske]] riječi ḥērem, koja označava osobu, predmet ili zajednicu izdvojenu iz svakodnevne upotrebe i stavljenu izvan zajednice. U kasnijoj jevrejskoj tradiciji, posebno od perioda Makabejaca, ḥērem poprima značenje vjerske kazne i sredstva discipliniranja zajednice, uključujući zabranu vjerskog i društvenog općenja.<ref>{{Cite book|last=synod|first=Jerusalem|url=https://www.google.ba/books/edition/The_acts_and_decrees_of_the_synod_of_Jer/py8X_YxJ4aQC?hl=hr&gbpv=1&dq=anathema&pg=PA68&printsec=frontcover|title=The acts and decrees of the synod of Jerusalem sometimes called the Council of Bethlehem, holden under Dositheus, patriarch of Jerusalem in 1672. Tr., with an appendix containing the confession of Cyril Lucar condemned by the synod, with notes by J.N.W.B. Robertson|date=1899|language=en}}</ref> U Starom zavjetu, anatema se odnosi na ono što je potpuno posvećeno Bogu i time zabranjeno za svjetovnu upotrebu, često s implikacijom uništenja.<ref name=":0">{{Cite book|last=Drogin|first=Marc|url=https://www.google.ba/books/edition/Anathema/stvWAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=anathema&dq=anathema&printsec=frontcover|title=Anathema!: Medieval Scribes and the History of Book Curses|date=1983|publisher=Allanheld, Osmun|isbn=978-0-8390-0301-4|language=en}}</ref> U Novom zavjetu, termin označava Božiju osudu i isključenje iz kršćanske zajednice, a u ranoj Crkvi prerasta u najteži oblik crkvene kazne — potpuno izopćenje.<ref name=":0" /> U [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], anatema je historijski označavala isključenje iz zajednice vjernika zbog hereze. Iako se termin koristio u odlukama crkvenih sabora, savremeno [[kanonsko pravo]] ga više ne upotrebljava, već koristi pojam izopćenje ([[ekskomunikacija]]).<ref>{{Cite book|last=Casseres|first=Benjamin De|url=https://www.google.ba/books/edition/Anathema/raCwAAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=anathema&pg=PR11&printsec=frontcover|title=Anathema!: Litanies of Negation|date=1928|publisher=Gotham Book Mart|language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srednji vijek]] [[Kategorija:Crkve]] 19egu2mghso6dt6a2uaga75p9h9nvro 0 39115 3893004 3730380 2026-06-04T09:39:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893004 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Luciano Floridi | slika = luciano_floridi.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|11|16}} | mjesto_rođenja = Rim, Italija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Luciano Floridi''' ([[29. novembar|16. novembra]] [[1964]]. –), [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]] i [[logičar]], [[fellow]] of [[St Cross College]], [[University of Oxford]]. == Djela == * ''Augmented Intelligence — A Guide to IT for Philosophers''. (in Italian) Rome: Armando, 1996. * ''Scepticism and the Foundation of Epistemology - A Study in the Metalogical Fallacies''. Leiden: [[Brill]], 1996. * ''Internet - An Epistemological Essay''. (in Italian and in French) Milan: Il Saggiatore, 1997. * ''Philosophy and Computing: An Introduction''. London/New York: [[Routledge]], 1999. * ''Sextus Empiricus, The Recovery and Transmission of Pyrrhonism''. Oxford: [[Oxford University Press]], 2002. * ''The Blackwell Guide to the Philosophy of Computing and Information''. (editor) Oxford: [[Blackwell]], 2003. == iPod and Videos == * ''Relevant Information'', the SIRLS/Thomson Scientific ISI Samuel Lazarow Memorial lecture, University of Arizona, USA, February 8 2007. [http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/floridippt.pdf View the Presentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070320220807/http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/floridippt.pdf |date=20. 3. 2007 }} while you listen to the podcast. [http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/FloridiLecture.mp3 Download] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628114404/http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/FloridiLecture.mp3 |date=28. 6. 2010 }} Lecture (MP3, 52MB). [http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/FloridiQuestions.mp3 Download] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628134658/http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/FloridiQuestions.mp3 |date=28. 6. 2010 }} Question and Answer Session following the Lecture (MP3, 39MB). [http://sir.arizona.edu/resources/podcasts/video/480x360.html Quicktime Streaming Video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070627173342/http://sir.arizona.edu/resources/podcasts/video/480x360.html |date=27. 6. 2007 }} (requires the Quicktime Plug-in, broadband recommended). [http://sir.arizona.edu/resources/podcasts/video/Lazerow.wmv Windows Video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628113201/http://www.sir.arizona.edu/resources/podcasts/video/Lazerow.wmv |date=28. 6. 2010 }} (.wmv format, requires IE and Media Player version 9 or higher for streaming). [http://sir.arizona.edu/resources/podcasts/video/Lazerow480x360.m4v iPod Compatible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725035627/http://sir.arizona.edu/resources/podcasts/video/Lazerow480x360.m4v |date=25. 7. 2008 }} (.m4v, 375MB, download only). *[http://www.hss.rpi.edu/streaming/conferences/cap2006/nacp_8_10_2006_4_630.asx ''A Look into the Future of ICT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310192724/http://www.hss.rpi.edu/streaming/conferences/cap2006/nacp_8_10_2006_4_630.asx |date=10. 3. 2007 }} [https://web.archive.org/web/20090103093252/http://www.cogsci.rpi.edu/conferences/cap/index.php North American Computing and Philosophy Conference], August 10-12 2006, [[Rensselaer Polytechnic Institute]], USA. *[https://web.archive.org/web/20060820223325/http://academicfeeds.friwebteknologi.org/index.php?id=28 ''Where are we in the philosophy of information?''], June 21 2006, University of [[Bergen]], Norway. *[http://eradec.teluq.uquebec.ca/article.php3?id_article=22 ''The Logic of Information''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080206015814/http://eradec.teluq.uquebec.ca/article.php3?id_article=22 |date=6. 2. 2008 }}, [http://eradec.teluq.uquebec.ca/mediatheque/floridi11052005/floridi110505expositio.wmv presentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916194747/http://eradec.teluq.uquebec.ca/mediatheque/floridi11052005/floridi110505expositio.wmv |date=16. 9. 2009 }}, [http://eradec.teluq.uquebec.ca/mediatheque/floridi11052005/floridi110505disputatio.wmv discussion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916194312/http://eradec.teluq.uquebec.ca/mediatheque/floridi11052005/floridi110505disputatio.wmv |date=16. 9. 2009 }}, [[Télé-université]] ([[Université du Québec]]), 11 May 2005, Montréal, Canada. *[http://media.oregonstate.edu/ramgen/Dbase/0000073/10cap_floridi.smil ''From Augmented Intelligence to Augmented Responsibility'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, [https://web.archive.org/web/20070125230549/http://oregonstate.edu/groups/cap/2002/conference.html North American Computing and Philosophy Conference], January 24 2002, [[Oregon State University]], USA. *[https://web.archive.org/web/20010521142102/http://ethics.sandiego.edu/video/CEPE2000/Evil/index.html ''Artificial Evil and the Foundation of Computer Ethics''], [https://web.archive.org/web/20100614000145/http://ethics.sandiego.edu/video/CEPE2000/Evil/Floridi.ram presentation], [https://web.archive.org/web/20100614000122/http://ethics.sandiego.edu/video/CEPE2000/Evil/Floridi_qa.ram discussion], [http://www.dartmouth.edu/~phil/events/CEPE2000.html CEPE2000 Computer Ethics: Philosophical Enquiry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725124543/http://www.dartmouth.edu/~phil/events/CEPE2000.html |date=25. 7. 2008 }}, July 14-16, 2000, [[Dartmouth College]], USA. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Luciano Floridi}} *[http://www.philosophyofinformation.net/ Home page and articles online] *[https://web.archive.org/web/20071216120840/http://www.philosophyofinformation.net/pdf/apapaci.pdf Interview for the American Philosophical Association — ''Philosophy And Computing Newsletter''] *[https://web.archive.org/web/20080513154630/http://www.blackwellpublishing.com/pci/author.htm Biography, in English] *[https://web.archive.org/web/20080907203824/http://www.philosophyofinformation.net/pdf/auto.pdf Biography, in Italian, from ''Cervelli in Fuga'' (Roma: Accenti, 2001)] {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Floridi, Luciano}} [[Kategorija:Italijanski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rxhtlh2ws9bnpn8m448t5xf6qy8rhdt 0 39248 3893036 3818977 2026-06-04T09:44:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893036 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Blagoje Simić''' (rođen 1. jula 1960) ratni je zločinac, optužen za zločine na području [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Pretresno vijeće [[ICTY|Haškog suda]] Simića je proglasilo krivim 17. oktobra [[2003]]. i osudilo na 17 godina zatvora za progone nesrpskih civila u općini Bosanski Šamac u razdoblju od [[17. april]]a [[1992]]. do [[31. decembar|31. decembra]] [[1993]]. Simić, ljekar po zanimanju, bio je politički lider [[Srbi|Srba]] u Bosanskom Šamcu, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine, u kojem je živjelo 17.000 [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i isto toliko Srba prije nego što su ga osvojile srpske vojne snage u aprilu 1992. Haški sud je [[27. mart]]a [[2007]]. saopćio da je Blagoje Simić prebačen u Ujedinjeno Kraljevstvo na odsluženje kazne. == Također pogledajte == * [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20031218031427/http://www.un.org/icty/bhs/cases/simic/simic_cis.htm Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju - Podaci o predmetu Simić i drugi] *[https://web.archive.org/web/20070528065139/http://www.un.org/icty/bhs/latest/press/p1148-t.htm Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju - Vijest o izdržavanju kazne] {{DEFAULTSORT:Simić, Blagoje}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biografije, Šamac]] [[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6j0f4ogwr2use0g740qhyhxktnn9o2h 0 40757 3893183 3052126 2026-06-04T10:10:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893183 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Dragoljub Dragojlović''' (13. decembar [[1928]], Rađevo Selo kod [[Valjevo|Valjeva]]), filolog i historičar. D. Dragojlović je osnovnu i srednju školu završio u Valjevu. Završio je studij klasične filologije na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Doktorirao je [[1965]]. na temu o srpskim verzijama ''Fiziologa''. Od [[1969]]. do penzionisanja [[1983]]. radio je u Balkanološkom institutu [[SANU]] u Beogradu. Njegova osnovna naučna djelatnost bazirana je na izučavanju bogumilstva kao općebalkanskog problema. Objavio je veći broj radova među kojima i tri knjige posvećene bogumilstvu. Među njima je jedna posvećena [[Crkva bosanska|Crkvi bosanskoj]]. == Izvod iz bibliografije == * Bogumilstvo na Balkanu i Maloj Aziji I, Bogumilski rodonačalnici, Beograd 1974. * Bogumilstvo na Balkanu i Maloj Aziji II, Bogumilstvo na pravoslavnom istoku, Beograd 1982 * Krstjani i jeretička Crkva bosanska, Beograd 1987. * Istorija srpske književnosti u srednjovekovnoj bosanskoj državi, Novi Sad 1997. * Bogumilstvoto vo srednovekovnata izvorna građa (koautor [[Vera Antić]]), Skopje 1978. '''Ostali radovi''' * Dualizam srednjovekovnih jeretika, Balcanica 10, Beograd 1979, 75-92. * Isihazam i bogumilstvo, Balcanica 11, Beograd 1980, 19-28. * Jeretičke crkve "Dalmatiae" i "Slavoniae", Balcanica 12, Beograd 1981, 27-38. * Apokalipsa bosanskih krstjana i staroslovensko književno nasleđe, Književna istorija XIII/52, Beograd 1981, 603-610. * Zbornik Krstjanina Hvala i problem ‘crkve bosanske’, Balcanica 12, Beograd 1982-1983, 73-84. * Crkvena književnost u srednjovekovnoj Bosni do sredine XIII veka, Književna istorija XV/59, Beograd 1983, 339-346. * Istorija srednjovekovne bosanske književnosti (I), Književna istorija XVI/61, Beograd 1983, 87-128. * Biblijska književnost u srednjovekovnoj Bosni (II), Književna istorija XVI/62, Beograd 1983, 213-258. * Istorija srednjovekovne bosanske književnosti (III), Književna istorija XVI/63, Beograd 1984, 49-57. * Hijerarhija crkve bosanske, Balcanica 15, Beograd 1984, 55-67. * Vesti o pozorištu u srednjovekovnoj južnoslovenskoj književnosti, “Folklorni teatar u balkanskim i podunavskim zemljama. Zbornik radova”, SANU, Balkanološki institut, Posebna izdanja 21, Beograd 1984, 75-80. * Šizmatički popovi franjevačkih Dubia i pravoslavna tradicija u srednjovjekovnoj Bosni, Balcanica 16-17, Beograd 1985-1986, 43-55. * Obrednik krstjanina Radosava i staromakedonsko nasleđe, MANU, Zbornik na trudove posveteni na akademikot Mihailo Apostolski po povod 75 godišninata od životot, Skopje 1986, 39-46. * Crkva bosanskih krstjana, Odjek XLII/18, Sarajevo 1989, 16-17. * Uzroci verskih sukoba na Balkanskom poluostrvu u srednjem veku, Kultura 91-92, Beograd 1993, 99-110. == Vanjski linkovi == * [http://books.google.ba/books/about/Krstjani_i_jereti%C4%8Dka_crkva_Bosanska.html?id=UQI2kgAACAAJ&redir_esc=y http://books.google.ba: Krstjani i jeretička crkva bosanska]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Dragojlović, Dragoljub}} [[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Biografije, Valjevo]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Srbijanski historičari]] [[Kategorija:Srbijanski filolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9q1g5wncuoicmzf8m3fb2pxbtxlx7u2 0 41155 3893077 3851024 2026-06-04T09:49:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Rođeni 1545.]] uklonjena; [[Kategorija:Umrli 1545.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893077 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Jurisics Miklós.JPG|mini|220px|Nikola Jurišić (1490-1545.)]] [[Datoteka:Statue of Nikola Jurisic in Senj, Croatia.JPG|mini|220px|Jurišićeva bista u [[Senj]]u]] '''Nikola baron Jurišić od Kisega''' ([[Senj]] 1490 - [[Kiseg]] 1545) bio je [[Austrija|austrijski]] vojskovođa i diplomat [[Hrvatska|hrvatskog]] porijekla. Godine 1527.<ref name="hbl.lzmk.hr">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=159 |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 6. 2015 |archive-date=8. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408185652/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=159 |url-status=dead }}</ref> sudjeluje na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] kao poslanik Ferdinanda Habsburškog. Imao je bogatu vojnu karijeru, u kojoj je najzapaženiji događaj obrana Kisega 1532. godine, a 1530. godine bio je i carski poslanik u [[Carigrad]]u. == Život do 1530 == Nikola (Mikulica) Jurišić rođen je 1490. godine u Senju, ali njegovo porijeklo nije jasno, po nekima su mu roditelji iz Senja, a po drugima roditelji su iz okoline Like ili zadarskog područja, a došli su u Senj bježeći pred Osmanlijama.<ref>{{Cite journal|last=Raguž|first=Mirko|date=2018|title=Akademik Milan Moguš, Senjanin (25. 4. 1927. – 19. 11. 2017.)|url=http://dx.doi.org/10.31953/sz.45.1.2|journal=Senjski zbornik|volume=45|issue=1|pages=255–264|doi=10.31953/sz.45.1.2|issn=1849-0999}}</ref> Nikola je cijeli svoj život služio u carskoj austrijskoj vojsci cara Ferdinanda Habsburga. Govorio je hrvatski i njemački, ali je znao pisati samo hrvatskom ćirilicom. O Nikoli ne znamo ništa sve do 1521. godine, kada se spominje u pismu nadvojvode Ferdinanda, koji kaže da se Nikola sa svojih osam konjanika pridružio odbrambenim jedinicama Kranjske nakon smrti cara Maksimilijana I 1519. godine.<ref>{{Cite journal|last=Winters|first=Stanley B.|date=1976-03|title=Vienna Broadcasts to Slovakia: 1938-1939, A Case Study in Subversion. By Henry Delfiner. East European Monographs, 7. Boulder, Colo.: East European Quarterly, 1974. ii, 142 pp. $10.00. Distributed by Columbia University Press, New York.|url=http://dx.doi.org/10.2307/2494859|journal=Slavic Review|volume=35|issue=1|pages=155–155|doi=10.2307/2494859|issn=0037-6779}}</ref> Nadvojvoda Ferdinand je bio vrlo angažiran u obrani hrvatskih teritorija, iako su bile izvan njegove vlasti, odnosno u rukama ugarskog kralja Ludovika II, naoružavao je i opskrbljivao utvrde izvan habsburških posjeda kao što su Senj, [[Skradin]]. Ferdinanda s druge strane granice svakako je bio usmjeren na zaustavljanje Osmanlija prije nego što stignu do njihovih posjeda, a ne kao izraz dobre volje ili solidarnosti. Posle pada [[Beograd]]a 1521. godine, Ferdinand se našao posebno ugrožen, a do 1522. je okupio vojsku koju je nameravao da iskoristi za jačanje istočnih granica. Kako bi se okupljena vojska što bolje iskoristila, iste godine je u Beču sazvan sastanak vojnih funkcionera na kojem se razgovaralo o tome gdje će se trupe uputiti, a na ovaj sastanak je pozvan i Nikola Jurišić zbog dobrog poznavanja lokalnog terena.<ref>{{Cite journal|last=Winters|first=Stanley B.|date=1976-03|title=Vienna Broadcasts to Slovakia: 1938-1939, A Case Study in Subversion. By Henry Delfiner. East European Monographs, 7. Boulder, Colo.: East European Quarterly, 1974. ii, 142 pp. $10.00. Distributed by Columbia University Press, New York.|url=http://dx.doi.org/10.2307/2494859|journal=Slavic Review|volume=35|issue=1|pages=155–155|doi=10.2307/2494859|issn=0037-6779}}</ref> Taj će događaj biti presudan u Nikolinoj karijeri, a on će sljedeće četiri godine (1522 – 1526.) provesti kao kapetan na hrvatsko-kranjskoj granici pod zapovjedništvom grofa Nikole od Salma. Grof Nikola je 1526. godine zatražio od nadvojvode Ferdinanda da bude razriješen dužnosti na granici i lično preporučio Jurišića za svog nasljednika, što je Ferdinand prihvatio, te je iste godine Jurišić postao vrhovni zapovjednik carske vojske u Kranjskoj. Iste godine je sultan Sulejman sa svojom vojskom krenuo prema hrišćanskim zemljama i bilo je jasno da će se na ugarskoj teritoriji odigrati velika bitka. Postavilo se pitanje da li hrvatski vojnici sa kranjske granice treba da idu u pomoć ugarskom kralju Ladislavu ili da ostanu na granici. Ferdinand je 29. jula pitao Jurišića za mišljenje, a on je odgovorio da je spreman braniti granicu s minimalnom vojskom, a da ostatak ide u pomoć ugarskom kralju, s čime se Ferdinand složio pod uslovom da neće snosi troškove. Nema podatke koliko je vojnika otišlo u pomoć. Jurišić, koji je do sada već stekao zavidno povjerenje nadvojvode Ferdinanda i postao njegov savjetnik, dobio je zadatak da predstavlja nadvojvodu na sjednici hrvatske elite u Cetingradu (u delegaciji su bili i Pavao Oberstein, Ivan Kocijan/Katzianer i Ivan Pichler). Poslanstvo je bilo uspješno jer je Cetingradsko vijeće 1. januara 1527. godine odlučilo da podrži Ferdinanda kao ugarskog kralja, a posjedi su ukazali posebnu čast Jurišiću jer su od njega tražili da vrši pravdu u ime kralja Ferdinanda.<ref>{{Cite journal|last=Zulić|first=Omer|date=28. 10. 2019|title=Review: Damir Bošnjaković, TOJŠIĆI OD SREDNJEG VIJEKA DO 1958. GODINE, Knjiga Prva, Tuzla 2018, 189 str.|url=http://dx.doi.org/10.52259/historijskipogledi.2019.2.2.441|journal=Historijski pogledi|volume=2|issue=2|pages=441–443|doi=10.52259/historijskipogledi.2019.2.2.441|issn=2637-1502}}</ref> Jurišić je nastavio svoje vojne aktivnosti protiv Osmanlija, te je 24. jula 1527. godine izvijestio kralja Ferdinanda da je uspješno zauzeo gradove [[Bihać]] i [[Ripač]]. Ubrzo su nastali novi problemi za Ferdinanda, jer se njegov protivnik Ivan Zapolje povezao s Osmanlijama, te su se na kraju 1529. godine preselili prema Ugarskoj. U ovoj kriznoj situaciji, Ferdinand se ponovo okreće Jurišiću i preko njega šalje pismo za sultana. Čim je stigao do Kamengrada, nedaleko od Bihaća, koji je nedavno osvojio, čuo je da je osmanska vojska već blizu i predao pismo lokalnom paši i brzo krenuo nazad da obavijesti Ferdinanda da je vojska već vrlo blizu i bi napao Beč. Za svoju vjernu službu Jurišić je od Ferdinanda dobio čitav niz počasti. 1528/9. imenovan riječkim kapetanom (držan do 1530.) i dao mu je na uživanje Postojnu i Novigrad Istarski.<ref>{{Cite journal|last=Sekulić|first=Željko|last2=Ilić|first2=Nikola|last3=Dragosavljević|first3=Dražen|date=3. 3. 2020|title=Repeated Sprint Ability in Football Players at Different Levels of Competition / Sposobnost ponavljanja sprinta kod fudbalera različitog nivoa takmičenja|url=http://dx.doi.org/10.7251/ssh1902139z|journal=Спортске науке и здравље - АПЕИРОН|volume=18|issue=2|doi=10.7251/ssh1902139z|issn=2232-822X}}</ref> Najvažniji posjed, čija će ga odbrana učiniti legendom, bio je Kiseg, koji je dobio na uživanje 9. novembra 1529. kao nagradu za vjernu službu. == Odbrana Kisega == [[Datoteka:Kiseg maketa srednjeveskega mesta.JPG|mini|Utvrda Kisega]] Deset dana prije nego što će postati kralj, [[Ferdinand I]] imenovao je Senjanina Nikolu Jurišića za vrhovnog [[kapetan]]a i savjetnika, koji će uspješno i mudro obavljati [[Diplomatija|diplomatske]] i [[vojska|vojničke]] poslove sve do svoje smrti 1545. Svojim junaštvom Jurišić se je proslavio 1532, kad je sa 700 [[Hrvati|Hrvata]] odbranio [[Kraljevina Ugarska|ugarski]] grad [[Kiseg]] i tako zaustavio 140.000 [[Sulejman I|Sulejmanovih]] vojnika na njihovom vojnom pohodu prema [[Beč]]u. [[Osmanlije]] koji su mogli mirno proći pored malehnog grada i tako iznenaditi tada još nespremne Ferdinandove vojnike, strašno su se prevarili kad su mislili da će Kiseg biti lagahan plijen. Nikola Jurišić je sa svojih 28 lahko i 10 teško naoružanih konjanika trebao odjahati za Beč i tamo se pridružiti glavnoj vojsci. Međutim kad je vidio mnoštvo djece, žena i staraca koji su došli potražiti spas u gradskim zidinama, odlučio je ostati i braniti narod. Nakon što je Jurišić sastavio od seljaka i građana malu posadu od 700 ljudi, poslao je pismo Ferdinandu I u kojem je napisao: ''"Ja sam se usudio braniti ovaj maleni i slabi grad protiv turske sile, ne zato što se nadam da ću ga spasiti, nego samo da koji časak neprijatelja zabavim i tako [[kršćanstvo|kršćanskim]] vladarima pribavim vremena da se priprave za otpor. Samo zato izložio sam se najvećoj smrtnoj pogibelji."'' Prva tri dana Turci su neprekidno topovima gađali Kiseg, a 13. augusta započeli su s mnogobrojnim jurišima sa svih strana. Branioci nisu gubili prisebnost ni kad su ih Osmanlije nekoliko puta dovodili u "mat poziciju", nego su se hrabro i čudesno branili. Nakon odbijenog dvanaestog juriša 28. augusta, hrvatski junak opet šalje Ferdinandu pismo i piše: ''"Od naših 700 oružanih zemljaka već je polovina poginula; od puščanog praha, što sam ga za 300 [[forint]]i kupio, imam još jednu [[centa|centu]]. Samo Božja milost čuva nas; budi ona milostiva mojoj duši."'' Poslije dvanaestog juriša, osmanlijski glasnici su tri puta dolazili s nagodbama da se grad mirno preda, ali Jurišić im je slao tako drske i cinične odgovore, da je sultan Sulejman ludovao od bijesa i muke. U 13. jurišu poginulo je još 60 branilaca, a ranjeni Jurišić se s ostatkom posade pripravio za posljednji boj. U trenutku novog osmanlijskog napada na gradske zidine, starci, žene i djeca su stali plakati i zapomagati, a umjesto da uđu u grad Osmanlije su počeli bježati. Kasnije su pričali da su pobjegli zbog nekog konjanika s vatrenim mačem koji ih je tjerao sa zidina. I dok su tako na smrt prestrašene Osmanlije govorili da je Jurišić u savezu sa [[sotona|Sotonom]], Hrvati su slavili i zahvaljivali [[Sveti Martin|sv. Martinu]] što ih je spasio od sigurne smrti. Sam Nikola Jurišić napisao je Ferdinandu kasnije: "Moj puščani prah bio je već posve potrošen; što je od mojih ljudi ostalo na životu, već je svu volju izgubilo, te se ne bi mogao ni jedan sat više braniti." 30. augusta 1532. razočarani Sulejman je sa svojom iscrpljenom vojskom otišao s izgovorom kako velikodušno daruje Jurišiću grad Kiseg. == Jurišićev put kroz službe == [[Datoteka:Jurisics Miklós címere.jpg|mini|Grb Baruna Jurišića]] * 1519 – 1521. - vojnik na kranjsko-hrvatskoj granici * 1521 – 1526. - član osoblja grofa Nikole od Salma (zapovjednika obrane) * 1522. - spominje se kao kapetan obrane Senja, Klisa, Knina, Skradina, Like i još nekih mjesta * 1526 – 1529. - zapovjednik obrane habsburške granice * 1528 – 1531. - kapetan Rijeke * 1529 – 1531. - diplomat na dvije misije upućene sultanu Sulejmanu * 1532. - imenovan zapovjednikom Kisega * 1533. - imenovan barunom Kisega * 1537 – 1540. - glavni zapovjednik svih habsburških austrijskih postrojbi * 1538 – 1540. - diplomat na još jednoj (trećoj) misiji upućenoj sultanu Sulejmanu * 1538 – 1543. - upravitelj Kranjske.<ref>{{Cite journal|last=Šimunjak|first=Filip|date=1. 1. 2021|title=Henry Delfiner, Nikola Jurišić, 1490 – 1543, vojnik diplomat (prev. Filip Šimunjak)|url=https://www.academia.edu/82109302/Henry_Delfiner_Nikola_Juri%C5%A1i%C4%87_1490_1543_vojnik_diplomat_prev_Filip_%C5%A0imunjak_|journal=Pro tempore 16}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Hrvatske vojskovođe|Jurišić]] [[Kategorija:Rođeni 1490.]] [[Kategorija:Umrli 1545.]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] fl9skkylzudm3k2fbbfwxomt085a2t0 0 41179 3893164 3873754 2026-06-04T10:04:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893164 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Josip Ivanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|7|17}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josip Ivanović''' rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[17. juli|17. jula]] [[1961]]. Diplomirao je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]] [[1988]]. godine. Odlazi u [[Dubrovnik]] gdje nastavlja svoje stvaranje. Česti su mu motivi svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Poznat je i po posebnom načinu oblikovanja ženskih aktova. Međutim, najviše se ističe po samoj tehnici izrade [[skulptura]].<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/zanimljivo/kultura/fpmoz-josip-ivanovic-na-likovnoj-koloniji-kresimir-ledic-u-mostaru-125572/125572/|title=FOTO FPMOZ: Josip Ivanović na Likovnoj koloniji Krešimir Ledić u Mostaru|date=2017-06-05|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=7. 7. 2025}}</ref> Poznati likovni kritičar Vlado Bužančić naziva je "alhemijskom": mrvljeno staklo i umjetna smola, često s dodatkom boja. Radio je na obnovi dubrovačke crkve svetog Vlaha nakon agresije na [[Dubrovnik]]. Izradio je veliki broj nagrada (filmskih, turističkih...), spomenika (između ostalih [[Antun Branko Šimić|Antunu Branku Šimiću]] u [[Mostar]]u), [[Pozorišna scenografija|pozorišnih scenografija]]. Imao je preko pedeset samostalnih i skupnih izložbi u sedamdesetak gradova zemlje i inostranstva. Izložbe u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]: [[1998]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[2001]]. u [[Tuzla|Tuzli]] i Pančevu, i [[2005]]. u [[Mostar]]u. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanović, Josip}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1al1cuwajw6k7hsfsp6i9gbnrj0gcmy 0 41326 3893053 3819737 2026-06-04T09:46:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893053 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Mitar Mirić | slika = | pozadina = solo_izvođač | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1957|1|16}} | mjesto_rođenja = [[Bogutovo Selo]] | porijeklo = [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = Pop-folk | zanimanje = Pjevač | karijera = 1975–danas }} '''Mitar Mirić''' je [[srbija]]nski [[folk muzika|folk]] pjevač. Neke od njegovih najpoznatijih pjesama su: "Doviđenja društvo staro", "Ne može nam niko ništa", "Živjela ljubav", te mnoge druge. == Vanjski linkovi == * {{Discogs izvođač}} {{stub-biog}} {{stub-muz}} {{DEFAULTSORT:Mirić, Mitar}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Ugljevik]] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2wjq6f8zrvstyjcb3yy4ulfz6h834q8 0 41478 3893178 2985368 2026-06-04T10:09:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893178 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija osoba | ime = Nenad Fejić | slika = | veličina_slike = | opis = historičar | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|9|6}} | mjesto_rođenja = Ženeva, Švicarska | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Nenad Fejić''', ([[Ženeva]], 6. septembar 1950),historičar. Gimnaziju i Filozofski fakultet, grupa za historiju, završio je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Na istom fakultetu je 1978. godine branio i magistarski rad ''O kotorskoj kancelariji'', a 1986. i doktorski sa tezom ''[[Španjolci|Španci]] u [[Dubrovnik]]u u XIV i XV veku''. Istraživao je arhive u [[Kotor]]u, Dubrovniku, [[Barcelona|Barceloni]], [[Sevilla|Sevilji]], Simankasu. U Istorijskom institutu [[SANU]] radi od 1978. godine, a od 1990. je kao gostujući profesor otisao na univerzitet u [[Poitiers|Poatijeu]] i [[Limoge|Limožu]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Od 1996 radi kao redovni profesor na Univerité des Antilles et de la Guyane. Bavi se istraživanjem odnosa srednjovjekovne Srbije sa političkim i privrednim središtima zapadnog sredozemlja, a također i pomoćnim historijskim naukama. O bosanskoj srednjovjekovnoj historiji je objavio izuzetno značajan rad ''Notes sur la traité des esclaves de Bosnie à Barcelone au Moyen age'' (1982). {{DEFAULTSORT:Fejić, Nenad}} [[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Srbijanski historičari]] [[Kategorija:Biografije, Ženeva]] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jmsdpgxfmqkln0o98ku4mwry5yoginb 0 45583 3893138 3622414 2026-06-04T09:57:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Josip Burušić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1969||}} . | mjesto_rođenja = [[Gradačac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = psihologija ličnosti, metodologija istraživanja, psihologija interpersonalnih odnosa, psihologija samopredstavljanja | radna_institucija = | alma_mater = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Josip Burušić''' (1969.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[hrvatska|hrvatski]] naučnik, psiholog.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.cc/index.php?title=Josip_Buru%C5%A1i%C4%87|title=Josip Burušić – Hrvatska internetska enciklopedija|website=enciklopedija.cc|access-date=22. 12. 2023|archive-date=22. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231222141311/https://enciklopedija.cc/index.php?title=Josip_Buru%C5%A1i%C4%87|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je 1969. u [[Gradačac|Gradačcu]]. Djetinjstvo i mladost provodi u [[Modriča|Modriči]]. Studij [[Psihologija|psihologije]] je započeo na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Doktorirao je na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]] društvene nauke, oblast [[psihologija]] 2003. (naslov disertacije je bio: "Individualne razlike i stilovi samopredstavljanja"). Saradnik je Instituta društvenih nauka "Ivo Pilar" u Zagrebu. == Naučni rad == Područja njegovog naučnog rada uključuju psihologiju ličnosti, metodologiju istraživanja, psihologiju interpersonalnih odnosa, te psihologiju samopredstavljanja. Nosioc kolegija "Psihologija ličnosti II", "Teorijski sistemi u psihologiji" i "Psihologija menadžmenta", te saradnik na kolegiju "Istraživačke metode I i II" na Studiju psihologije Hrvatskih studija Univerziteta u Zagrebu naučnim skupovima. Član jedne hrvatske i jedne inozemne naučne organizacije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{DEFAULTSORT:Burušić, Josip}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Hrvatski naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Gradačac]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7a85m7772wh226etv3o61ib6lwbcokv 0 53106 3892994 3521699 2026-06-04T09:38:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892994 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Pete Best | slika = Pete Best drumming.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1941|11|24}} | mjesto_rođenja = Madras, Indija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Randolf Piter Best''' ({{jez-en|Randolph Peter Best}}, rođen [[24. novembar|24. novembra]] [[1941]]. u [[Madras]]u, [[Indija]]) bio je prvobitni bubnjar [[The Beatles]]a. Dobio je otkaz 1962. godine po zahtjevu [[Džordž Martin|Džordža Martina]], prije nego što su Bitlsi snimili svoj prvi album. {{stub-biog}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Best, Pete}} [[Kategorija:Indijski muzičari]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Bubnjari]] [[Kategorija:Biografije, Madras]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rhsm32zogd6ehifuh69xe4v0joxij37 0 54958 3892998 3830155 2026-06-04T09:38:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892998 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Balša Brković''' ([[25 april]] [[1966]], [[Podgorica]]), [[Crna Gora|crnogorski]] pjesnik, prozaik, esejist, kazališni kritičar. Diplomirao je na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], Odsjek za opću književnost i teoriju književnosti. Urednik je rubrike za kulturu i zamjenik glavnog urednika najuticajnijeg i najtiražnijeg crnogorskog dnevnika ''Vijesti''. Član je crnogorskog PEN centra, Društva nezavisnih književnika, redakcije časopisa ''Ars'' i ''Gest''. Uvjereni je anarhist. Objavio je zbirke pjesama ''Konji jedu breskve'' ([[1985]]), ''Filip boje srebra'' ([[1991]]), ''Rt Svete Marije'' ([[1993]]), ''Contrapposto'' ([[1998]]) i ''Dvojenje'' ([[2001]]) te roman ''Privatna galerija'' ([[2002]]) {{Crna Gora portal}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1966.|Brković, Balša]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica|Brković, Balša]] [[Kategorija:Crnogorski pisci|Brković, Balša]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 25tcsfb4tviyml01ibrodxvzvk6svyl 0 55251 3892765 3873562 2026-06-03T14:02:49Z Panasko 146730 3892765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Fernand Léger | slika = Fernand Léger.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1881|2|4}} | mjesto_rođenja = [[Argentan]], [[Francuska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1955|8|17|1881|2|4}} | mjesto_smrti = [[Gifsur-Yvette]], Francuska | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[Kubizam]], [[modernizam]] | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Joseph Fernand Henri Léger''' (4. februar 1881 – 17. august 1955) bio je [[Francuzi|francuski]] [[Slikarstvo|slikar]], [[Kiparstvo|kipar]] i filmski autor. U svojim ranim radovima razvio je ličnu varijantu [[Kubizam|kubizma]], poznatu kao ''tubizam'', koju je postepeno transformirao u figurativniji i populistički stil. Njegov smjelo pojednostavljen prikaz modernih tema doveo je do toga da se smatra pretečom [[Pop art|pop-arta]].<ref>{{Cite book|last=Léger|first=Fernand|url=https://www.google.ba/books/edition/Fernand_L%C3%A9ger/KEVGAQAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=.+Fernand+L%C3%A9ger&dq=.+Fernand+L%C3%A9ger&printsec=frontcover|title=Fernand Léger: A Loan Exhibition for the Benefit of the New York Hospital Auxiliary : October 23-December 12, 1987|date=1987|publisher=Acquavella Galleries|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|last=Léger|first=Fernand|url=https://www.google.ba/books/edition/Fernand_Leger/b5pNAAAAYAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=.+Fernand+L%C3%A9ger&dq=.+Fernand+L%C3%A9ger&printsec=frontcover|title=Fernand Leger: (1881-1955) : Man in the New Age : Arken Museum of Modern Art, 5 February-16 May, 2005|date=2005|publisher=Arken Museum of Modern Art|isbn=978-87-7875-049-5|language=en}}</ref> == Biografija == Léger je rođen u Argentanu, u departmanu Orne, u regiji Donja Normandija, gdje se njegov otac bavio uzgojem [[Stoka|stoke]]. U periodu od 1897. do 1899. Fernand Léger se školovao za [[Arhitektura|arhitektu]], a 1900. preselio se u [[Pariz]], gdje se izdržavao radeći kao arhitektonski crtač.<ref>{{Cite book|last=Fauchereau|first=Serge|url=https://www.google.ba/books/edition/Fernand_L%C3%A9ger/-BRQAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=.+Fernand+L%C3%A9ger&dq=.+Fernand+L%C3%A9ger&printsec=frontcover|title=Fernand Léger: A Painter in the City|last2=Léger|first2=Fernand|date=1994|publisher=Rizzoli|isbn=978-0-8478-1798-6|language=en}}</ref> Nakon odsluženja vojnog roka u [[Versailles]]u, u departmanu Yvelines, tokom 1902–1903, upisao je Školu dekorativnih umjetnosti, nakon što mu je odbijena prijava na Školu lijepih umjetnosti u Parizu. Ipak, pohađao je École des Beaux-Arts kao neslužbeni student, provodeći, kako je sam naveo, „tri prazne i beskorisne godine“ učeći kod Jean-Léona Gérômea i drugih profesora, dok je istovremeno pohađao nastavu na Akademiji Julian.<ref name=":0" /> Ozbiljno se počeo baviti slikarstvom tek u dobi od 25 godina. U tom periodu njegovi radovi pokazuju snažan utjecaj [[Impresionizam|impresionizma]], što je vidljivo na slici ''Vrt moje majke'' iz 1905, jednom od rijetkih slika iz tog razdoblja koje Léger kasnije nije uništio. Nakon što je 1907. posjetio retrospektivnu izložbu Paula Cézannea na Jesenjem salonu, u njegovom stvaralaštvu pojavljuje se novi naglasak na crtežu i [[Geometrija|geometriji]].<ref>{{Cite book|last=Affron|first=Matthew|url=https://www.google.ba/books/edition/Fernand_L%C3%A9ger/V93pAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=.+Fernand+L%C3%A9ger&dq=.+Fernand+L%C3%A9ger&printsec=frontcover|title=Fernand Léger: Contrasts of Forms|last2=Léger|first2=Fernand|date=2007|publisher=University of Virginia Art Museum|isbn=978-0-9706263-3-2|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Léger, Fernand}} [[Kategorija:Francuski slikari|Léger, Fernand]] [[Kategorija:Rođeni 1881.]] [[Kategorija:Umrli 1955.]] r8y8k808sfbwy8kppgbvptslqf4ijsc 0 55376 3893038 3834789 2026-06-04T09:44:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adrian Smith | slika =Smith_wien_2003_2-2.jpg | veličina_slike = | opis = ''Adrian Smith'' | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|2|27}} | mjesto_rođenja = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = gitarista, tekstopisac i pjevač | godine_aktivnosti = 1972–danas | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Adrian Frederick "H" Smith''' (27. februar 1957. Hackneyu, [[London]]) je engleski gitarista, tekstopisac i jedan od trojice gitarista/tekstopisaca [[heavy metal]] grupe [[Iron Maiden]].<ref>[http://www.allmusic.com/artist/adrian-smith-mn0000499741 Biografija Adriana Smitha na portalu Allmusic] učitano 13.01.2014 [[Engleski jezik|eng.]]</ref> Smith je odrastao u [[London]]u i zainteresovao se za rock muziku sa 15 godina. Ubrzo je sklopio prijateljstvo s budućim gitaristom Iron Maidena, [[David Murray|Daveom Murrayem]], koji ga je inspirisao da počne svirati gitaru. Nakon što je napustio školu sa 16 godina, osnovao je bend Urchin, koji je vodio do njihovog raspada 1980. Pridružio se Iron Maidenu u novembru 1980, zamijenivši [[Dennis Stratton|Dennisa Strattona]]. Nakon kratkotrajnog solo projekta pod nazivom ASAP, napustio je Iron Maiden 1990 i, nakon jednogodišnje pauze, osnovao bend The Untouchables koji je kasnije postao Psycho Motel. Godine 1997. Psycho Motel je stavljen na čekanje kada se Smith pridružio bendu bivšeg pjevača Iron Maidena [[Bruce Dickinson|Brucea Dickinsona]]. Smith i Dickinson su se obojica vratili u Iron Maiden 1999, nakon čega je bend postigao novi uspjeh. Tokom svog drugog mandata u Iron Maidenu, Smith je također vodio sporedne projekte Primal Rock Rebellion i Smith/Kotzen. == Diskografija == {{Col-begin}} {{Col-2}} ;Urchin * "Black Leather Fantasy" (1977) * "She's A Roller" (1977) * ''Urchin'' (2004) – kompilacija ;Iron Maiden {{Glavni|Iron Maiden diskografija}} * ''[[Killers (Iron Maiden album)|Killers]]'' (1981) * ''[[The Number of the Beast]]'' (1982) * ''[[Piece of Mind]]'' (1983) * ''[[Powerslave]]'' (1984) * ''[[Somewhere in Time (Iron Maiden album)|Somewhere in Time]]'' (1986) * ''[[Seventh Son of a Seventh Son]]'' (1988) * ''[[Brave New World (Iron Maiden album)|Brave New World]]'' (2000) * ''[[Dance of Death (album)|Dance of Death]]'' (2003) * ''[[A Matter of Life and Death (album)|A Matter of Life and Death]]'' (2006) * ''[[The Final Frontier]]'' (2010) * ''[[The Book of Souls]]'' (2015) *''[[Senjutsu (album)|Senjutsu]]'' (2021) ;A.S.A.P. * ''[[Silver and Gold (ASAP album)|Silver and Gold]]'' (1989) ;Psycho Motel * ''[[State of Mind (Psycho Motel album)|State of Mind]]'' (1995) * ''[[Welcome to the World (album)|Welcome to the World]]'' (1997) {{Col-2}} ;Bruce Dickinson {{Glavni|Bruce Dickinson diskografija}} * ''[[Accident of Birth]]'' (1997) * ''[[The Chemical Wedding (Bruce Dickinson album)|The Chemical Wedding]]'' (1998) ;Primal Rock Rebellion *''[[Awoken Broken]]'' (2012) ;Smith/Kotzen * ''[[Smith/Kotzen (album)|Smith/Kotzen]]'' (2021) * ''[[Black Light/White Noise (album)|Black Light/White Noise]]'' (2025) ;kao gost * [[Earthshaker (band)|Earthshaker]] – ''Earthshaker'' (1983) – "Dark Angels (Animals)" <small>(writing credits only)<ref>{{cite web | url = http://www.allmusic.com/album/earthshaker-mw0000453701 | title = Earthshaker- ''Earthshaker'' | access-date = 31. 1. 2012 | publisher = [[Rovi Corporation]]|work=[[AllMusic]]| first = Eduardo | last = Rivadavia}}</ref></small> * [[Obús]] – ''El que más'' (1984) – "Alguien" <small>(writing credits only)<ref>{{cite web | url = https://www.ruta66.es/2021/11/encuentros/fortu-obus-me-siento-orgulloso-de-la-carrera-que-hemos-tenido/| title = Fortu (Obús), "Me siento orgulloso de la carrera que hemos tenido"| date = 10. 11. 2021}}</ref></small> * [[Hear 'n Aid]] – "Stars" (1985)<ref>{{cite web|last1=Adams|first1=Bret|title=Various Artists – ''Hear 'n Aid''|url=http://www.allmusic.com/album/hear-n-aid-mw0000264513|website=[[AllMusic]]|publisher=[[Rovi Corporation]]|access-date=13. 9. 2014}}</ref> * [[Iron Maiden]] – ''[[Live at Donington (Iron Maiden album)|Live at Donington]]'' (1992) – "Running Free" * [[Michael Kiske]] – ''[[Instant Clarity]]'' (1996) – "The Calling", "New Horizons", "Hunted"<ref>{{cite AV media notes |title=Instant Clarity |others=[[Michael Kiske]] |date=17. 8. 1996}}</ref> * ''Humanary Stew: A Tribute to [[Alice Cooper]]'' <small>(also released as: ''Welcome to Nightmare: An All-Star Salute To Alice Cooper'')</small> (1998) – "Black Widow"<ref>{{cite web|last1=Huey|first1=Steve|title=Various Artists – Humanary Stew: A Tribute to Alice Cooper|url=http://www.allmusic.com/album/humanary-stew-a-tribute-to-alice-cooper-mw0000047285|website=[[AllMusic]]|publisher=[[Rovi Corporation]]|access-date=13. 9. 2014}}</ref> * [[Dave Colwell]] – ''Guitars, Beers & Tears'' (2010) – Lead vocals on "Reach Out", lead vocals and lead guitar on "Make Up Your Mind" * [[Kym Mazelle]] – ''Destiny'' (2010) – Writer, producer, guitar, bass and backing vocals on "My Shoes" * ''[[Royal Philharmonic Orchestra|The Royal Philharmonic Orchestra]] Plays the Music of [[Rush (band)|Rush]]'' (2012) – "Red Barchetta"<ref>{{cite news|title=Iron Maiden guitarist featured on ''The Royal Philharmonic Orchestra Plays the Music of Rush''|url=http://www.blabbermouth.net/news/iron-maiden-guitarist-featured-on-the-royal-philharmonic-orchestra-plays-the-music-of-rush/|work=[[Blabbermouth.net]]|access-date=13. 9. 2014|date=23. 10. 2012}}</ref> * Celtic Pride – ''Light Up The Sky'' (2012) – solo gitare na "The Patriot"<ref>{{cite web|last1=Hartranft|first1=Craig|title=Celtic Pride: ''Light Up the Sky''|url=http://www.dangerdog.com/2013-music-reviews/celtic-pride-light-up-the-sky.php#.VBQp2Bat7IU|website=Dangerdog|access-date=13. 9. 2014|date=30. 1. 2013}}</ref> {{Col-end}} ==Reference== {{Refspisak}} {{commonscat|Adrian Smith (musician)}} {{stub-biog}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Smith, Adrian}} [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Gitaristi]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Britanski rok-muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fhivg4mad8i0dqeadso3tqfffo68fse 0 56001 3893187 3076457 2026-06-04T10:10:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893187 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Dženan Šehić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|3|10}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Dženan Šehić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[umjetnik]]. [[2005]]. godine je završio i diplomirao na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] kod profesora [[Mustafa Skopljak|Mustafe Skopljaka]]. Od marta [[2007]]. godine je član [[ULUBiH]]a (Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine). Do sada je učestvovao na mnogobrojnim izložbama i njegovi likovni opusi su se mogli vidjeti u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bremen]]u, [[Klagenfurt]]u, [[Avignon]]u i mnogim drugim evropskim gradovima. == Vanjski linkovi == *[http://dzennan.blogspot.com/ Blog] {{en simbol}} *[https://web.archive.org/web/20160305012444/http://dzenansehic.dz.funpic.de/ Webstranica-Homepage] *[http://line.at.mur.at/part/part08.html Informacija] {{Simboli jezika|en/de|Engleski & Njemački}} *[https://web.archive.org/web/20070930023942/http://www.artpa.de/Programm05/project/grenze/Kopie%20von%20grenze.htm Opis] {{Simboli jezika|en/de|Engleski & Njemački}} {{DEFAULTSORT:Šehić, Dženan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n185dxx63un5q4qg7ux1oon0c4isrx0 0 56336 3893234 3512237 2026-06-04T10:29:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893234 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Kama Sywor Kamanda | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|11|11}} | mjesto_rođenja = Luebo, Demokratska Republika Kongo | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Kama Sywor Kamanda'''<ref>{{Cite web|url=http://webplaza.pt.lu/public/kamanda/|title=KAMANDA Sywor Kama, Official Homepage|last=KAMANDA|first=Kama Sywor|website=wayback.archive.org|language=fr-fr|access-date=23. 3. 2017|archive-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522124215/http://webplaza.pt.lu/public/kamanda/|url-status=dead}}</ref> je književnik porijeklom iz [[Demokratska Republika Kongo|Konga]], gdje mu je porodica stigla nakon progonstva iz [[Egipat|Egipta]]. Istovremeno [[pripovijedač]], [[pjesnik]] i [[romanopisac]], Kamanda je autor značajnog broja djela i priznat u cijelom svijetu. Od pojave, 1967. godine, njegove prve knjige, "Pripovijetke u noćnim bdijenjima", napisao je i objavio veliki broj djela, gdje spada i hiljadu napisanih [[pjesma|pjesama]], kao i različite [[zbirka|zbirke]], u kojima je sakupljeno na stotine [[pripovjetka|pripovjetki]]. Autor je i nekoliko [[roman]]a. Pripovijedač, Kamanda se ističe posebno pripovijetkama koje su istovremeno inspirisane njegovim vlastitim iskustvom, njegovom maštom, i tradicijom i zbiljom crnog kontinenta. Ove bajkovite priče odišu kulturom i civilizacijom cijelog afričkog podneblja. Pjesnik Kamanda je znao da udahne novinu, kao i grandioznost savremenoj poeziji, zahvaljujući bogatstvu svog jezika kao i suverenim vladanjem [[metafora]]ma. Kritika i pjesnici, među kojima se nalaze oni najveći ovoga doba, kao što su Mario Luzi i Leopold Sedar Senghor, podvukli su snagu njegovih stihova i bogatstvo njegove imaginacije. Romanopisac, Kamanda nikad nije prestao da nosi u sebi svoju [[Afrika|Afriku]] i svoje snove. Njegova djela otkrivaju stvarni otpor prema totalitarnim vlastima, ali i saučesnistvo sa ljudima i ženama koji se bore u tišini za poštivanje svojih prava, ili, pak, za gole živote i živote svoje djece. Angažirani pisac, Kamanda se odavno smatra ''dušom izgubljenom između snova i iluzije, radosti i patnje afričkog svijeta''. Pjesnik historije afričkog tla i uspomene na njeg "Egipat je jedan od najvažnijih izvora mog nadahnuća, jer je to zemlja mojih predaka, ali i zemlja koja je čovječanstvu podarila prvu, i jednu od najsvjetlijih civilizacija. Potom dolazi Demokratska republika Kongo, zemlja u kojoj sam rođen, a koja prolazi teške trenutke, tragične i pune srušenih snova, čiji je uzrok ljudska ludost. Patnja naroda predstavlja za mene razlog zbog kog i pišem poeziju. Ja se priključujem borbi svih onih koji se opiru fatalizmu i uzurpatorima, s nadom u jedan bolji svijet." - Kama Sywor Kamanda . == Biografija == Kamanda, Kama Sywor, pjesnik, pisac, pripovijedač i dramaturg; rođen u Luebu, u [[Demokratska Republika Kongo|Kongu-Kinšasa]], [[11. novembar|11. novembra]] [[1952]]. godine. Nakon humanističkih studija, studirao je u Evropi i u Africi žurnalistiku, političke nauke i pravo. Danas je gostujući predavač na različitim svjetskim univerzitetima i autor kritika iz oblasti kulture i politike. == Bibliografija == * 1967 – Les Contes des veillées africaines (Pripovijetke pri afričkim bdijenjima) (1985, 1998) * 1986 – Chants de brumes (Pjesme o maglama )(1997, 2002) * 1986 – Les Résignations (Rezignacija) (1997) * 1987 – Éclipse d’étoiles (Pomračenje ) (1997) * 1988 – Les Contes du griot, (Priče o vraču) t. I * 1989 – La Somme du néant ( San o ništavilu) (1999) * 1991 – Les Contes du griot, (Priče o vraču) t. II (La Nuit des griots) (Noći vračeva) (1996) * 1992 – L’Exil des songes (Egzil snoviđenja) * 1992 – Les Myriades des temps vécus (Mirijade proživljelih doba) (1999) * 1993 – Les Vents de l’épreuve (Vjetrovi kušnje) (1997) * 1994 – Quand dans l’âme les mers s’agitent (Kada se uzburkaju mora u duši) (1998) * 1994 – Lointaines sont les rives du destin (Daleko su obale sudbine) (2000, 2007) * 1995 – L’Étreinte des mots (Zagrljaj riječi) * 1998 – Les Contes du griot, (Priče o vraču) t. III (Les Contes des veillées africaines, éd. augmentée) (Priče pri afričkim bdijenjima, prošireno izdanje) * 1999 – Œuvre poétique (Poezija) * 2000 – Les Contes du crépuscule (Priče u sumrak) * 2002 – Le Sang des solitudes (Krv samoće) * 2003 – Contes (édition illustrée) (Pripovijetke – ilustrovano izdanje) * 2004 – Contes (œuvres complètes) (Pripovijetke, sabrana djela) * 2006 – La Traversée des mirages (Prolazak kroz priviđenja) * 2006 – La Joueuse de Kora (Sviračsica na instrumentu kora) * 2006 – Contes africains (Grund) ( Afričke pripovijetke ) ( Grund) * 2007 – Au-delà de Dieu, au-delà des chimères * 2008 _ Oeuvres poétiques complètes (édition intégrale) *2013 _ L'Homme torturé *2013 _ L'Insondable destin des hommes *2015 _ Candace 1ère *2015 _ Toutankhamon *2015 _ Vivre et aimer *2016 _ On peut s'aimer sans se comprendre *2016 _ L'Entremetteuse *2017 _ Ramses II *2017 _ Akhenaton *2017 _ La Reine Ranavalona III *2018 _ Le Roi Béhanzin *2018 _ Les fondements de l'être *2018 _ Évolution et révolution culturelle de l'Homme Noir *2019 _ Les astuces du manipulateur *2019 _ Le pervers narcissique *2019 _ L'Éternité des jours == Međunarodne nagrade == * 1987 – Nagrada Paul Verlaine Francuske Akadamije * 1990 – Nagrada Louise Labé * 1991 – Glavna književna nagrada Crne Afrike (Grand prix littéraire d'Afrique noire ) * 1992 – Specijalna nagrada Poésiades, Institua Francuske Akdamije u Parizu * 1992 – Srebreni jasmin za poetsku originalnost, Književno udruženje Srebreni jasmin * 1993 – Nagrada Théophile Gauthier Francuske Akademije * 1999 – Nagrada Melina Mercouri, Grčkog Društva pjesnika i pisaca * 2000 – Pjesnik milenijuma 2000, Medjunarodna Pjesnička Akademija, Indija * 2000 – Počasni gost Joal-Fadiouth, Senegal * 2002 – Glavna nagrada za poeziju Medjunarodnog društva grčkih pisaca * 2005 – Vrh stotinu pisaca 2005, Međunrodni centar za biografiju, Cambridge * 2005 – Profesionalna nagrada za godinu 2005, Međunrodni centar za biografiju, Cambridge * 2005 – Čovjek godine 2005, Američki Biografski Institut * 2005 – Počasna plaketa za izuzetan doprinos frankofoniji, Plaketa Maurice Cagnon, Međunarodni savjet za frankofone studije * 2006 – Magistarska diploma za specijalnu spisateljsku čast, Svjetka Književna Akademija, Sjedinjene Američke Države * 2006 – Međunarodna nagrada za mir 2006, Ujedinjena kulturna konvencija, SAD * 2009 - Nagrada Heredia Francuske Akadamije == Djela posvećena autoru == * 1993 – Kama Kamanda u zemlji bajki (Marie-Claire de Coninck) * 1994 – Kama Kamanda pjesnik u egzilu (Pierrette Sartin) * 1997 – Kama Kamanda, Hommage * 2003 – Kama Sywor Kamanda, pjesnik-vjesnik egipatske memorije-historije (Isabelle Cata i Frank Nyalendo) * 2007 – Regards critiques (Marie-Madeleine Van Ruymbeke Stey) == Reference == {{Refspisak|}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Kamanda, Kama Sywor}} [[Kategorija:Kongolski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Luebo]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Kongolski novinari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0lbn4llipeswjvtiv6jf7i5q2j926q5 0 56634 3893274 3832441 2026-06-04T10:35:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893274 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Moon_Geun-young_in_October_2024.png|mini|desno|250px]] '''Moon Geun Young''' (문근영 rođena 6. maj 1987. [[Gwangju]]) je južnokorejska glumica. == Filmografija == * 1999: Na putu (en:On the Way; 길 위에서) - uloga: nepoznato * 2002: Koncert zaljubljenika (en: Lovers' Concerto; 연애소설) uloga: Lee Ji-yoon * 2003: Priča o dvije sestre (en: A Tale of Two Sisters; 장화·홍련) uloga: Bae Su-yeon; žanr: horor * 2004: Moja mala nevjesta (en: My Little Bride; 어린 신부) uloga: Suh Bo-eun * 2005: Nedužni koraci (en: Innocent Steps; 댄서의 순정) uloga: Jang Chae-ryn * 2006: Ne voli me (en: Love Me Not; 사랑따윈 필요 없어) uloga: Ryu Min == Pojavljivanja na TV-u == * 1999~2000년 KBS 누룽지 선생과 감자 일곱개 (As Mi So, Han) * 2000년 KBS 가을동화 (Jesenja bajka) (uloga: Eun-Seo Yun/Choi [Kannerroll]) * 2001년 KBS 명성황후(Izgubljena imperija) (uloga: Ja Yeoung Min (Keeserin Myeongseong) [Kannerroll]) * 2003년 KBS 아내 (Supruga) * 2008 Slikar vjetra (en: The Painter of Wind, u ulozi Shin Yun-bok SBS * 2010 Pepeljugina sestra (en: Cinderella's Sister, u ulozi Go Eun-jo/Song Eun-jo, mreža KBS2 * Marija je ostala vani cijelu noć (en: Mary Stayed Out All Night, u ulozi Wi Mae-ri, mreža KBS2 == Vanjski linkovi == * [http://cafe.daum.net/mkyags 다음카페 문근영 공식 팬카페](korejski) [[Kategorija:Rođeni 1987.|Moon Geun Young]] [[Kategorija:Korejski glumci|Moon Geun Young]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 81z3szcue2t2j5qyzbrzhrshxsqomc4 0 56887 3893026 3199011 2026-06-04T09:42:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893026 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{preuređivanje}} {{Standardi}} '''Džemal Sokolović''' (rođen [[1947]], u [[Konjic|Konjicu]], BiH) jest bosanskohercegovački sociolog i politolog. == Biografija == Od 1994 godine živi i radi na [[Univerzitet u Bergenu|Univerzitetu u Bergenu]], Institutu za komparativnu politiku i Rokkan centru za socijalne studije. U međuvremenu je bio gostujući profesor na [[univerzitet]]ima u Ljubljani, [[Heidelberg]]u i [[Graz]]u. Prije rata u Bosni je bio redovni profesor na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Doktorirao je kod Rudija Supeka. Objavio je preko 150 radova u naučnim časopisima iz oblasti sociologije, političkih nauka i filozofije: ”Praxisu”, ”Kulturnom radniku”, ”Našim temama” (Zagreb), ”Filozofiji”, ”Sociologiji”, ”Kulturi” (Beograd), ”Pregledu” i ”Dijalogu” (Sarajevo) i drugim. Radovi su prevođeni na engleski, francuski, njemački, norveški, italijanski, mađarski, slovenski, makedonski. Prije rata u Bosni objavio je tri knjige: ”Rad i samootuđenje”, ”Individuum i zajednica”, ”Kapital i socijalizam”. Poslije rata objavljene su mu sljedeće knjige na engleskom: ”Reconstructing Multiethnic Societies: the Case of Bosnia-Herzegovina” (sa Florianom Bieberom), ”The Balkans: Searching for Solutions” (sa Steinom Kuhnleom). Knjiga ”Nation vs. People: Bosnia is just a case”, je izašla u izdanju Cambridge Scholars Publishing, UK. Knjiga “Nacija protiv naroda” je prvi put objavljena u Oslu, na bosanskom, a drugo izdanje je objavljeno u izdanju “Biblioteke XX vek”, u Beogradu. Posljednja knjiga: "Aporije demokratije", Sarajevo, 2018. Neposredno poslije rata, Sokolović osniva Institut za demokratiju, sa sjedištem u rodnom Konjicu. Institut organizira konferencije, seminare, ljetne škole, a okupio je do sada naučnike, studente, političare i aktiviste NVO iz preko 70 zemalja. Uz pomoć Univerziteta u Bergenu i Istraživačkog savjeta [[Norveška|Norveške]], više godina je radio na projektu ”Istraživanje dobra u Bosni i izgledi za pomirenje”. Rezultat istraživanja je preko 500 sakupljenih svjedočanstava o međuetničkim i međureligijskim dobrim djelima koje su ljudi svih naroda i vjera u Bosni i Hercegovini učinili jedni drugima tokom posljednjeg rata 1992-1995, kao i film ”I bi svjetlost…”, nastao na osnovi istraživanja. {{DEFAULTSORT:Sokolović, Džemal}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Konjic]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6fkt5ifzxvd1i8gik7pw07j7urjsm1t 0 57698 3893151 3655380 2026-06-04T10:03:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893151 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lou Gramm 1979 8x10.jpg|mini]] '''Louis Grammatico''' ili Lou Gramm rođen [[2. maj]]a [[1950]] je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[pjevač]]. Najveći uspjeh je ostvario između [[1976]]. i [[2005]]. godine u [[rock'n'roll]] grupi [[Foreigner]].<ref>{{Cite web|url=http://www.mpnnow.com/news/x574733728|title=A 'Foreigner' no more, Gramm loves the hometown crowd - Canandaigua, …|date=29. 1. 2013|website=archive.ph|access-date=28. 8. 2024|archive-date=4. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104134417/http://www.mpnnow.com/news/x574733728|url-status=dead}}</ref> Od [[1971]], Lou Gramm je oformio svoj prvi [[bend]] koji se zvao Poor Heart ([[Bosanski jezik|bos]]: Slabo srce). Taj bend nije mnogo trajao, ali su izdali mnogo albuma. [[1976]]. godine Mick Jones ga je pozvao na audiciju za [[vokal]] u njegovom novom bendu. Mick Jones je do tada bio u bendu koji se zvao Spooky Tooth ([[Bosanski jezik|bos]]: Plašljivi zub). Grupa je izdala osam studijskih albuma i dva živa album, kao i mnoge kompilacije. [[1997]]. godine, Lou Gramm je obolio ([[bolest]] [[mozak|mozga]]), te je prestao pjevati. [[2005]] godine oformio je svoj bend, dok je u Foreigneru novi vokalista postao Kelly Hanson. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gramm, Lou}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hl0spqwhiwahhs93l9is300mo58wfa2 0 59433 3893048 3467033 2026-06-04T09:45:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893048 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[File:Norbert Mappes-Niediek - Buchmesse Wien 2022 (b).JPG|thumb|Norbert Mappes-Niediek]] '''Norbert Mappes-Niediek''', njemački novinar rođen 10. oktobra [[1953]]. godine. Studirao germanistiku i holandistiku u [[Bonn]]u i [[Köln]]u. Novinarstvom se bavi od početka 80-tih. Mnogi njegovi novinski članci govore o ratu u Jugoslaviji. Smatra se jednim od boljih poznavalaca političkih zbivanja tokom rata u Jugoslaviji. Od [[1994]] do [[1995]] godine bio je savjetnik UN-ova posebnog opunomoćenika Yasushija Akashija. Njegova knjiga "Balkanska mafija - Države u rukama zločina” govori o mafioznim strukturama u zemljama bivše Jugoslavije i uticajima na ratna zbivanja tokom 90-tih godina. Nova knjiga "Die Ethno-Falle - Der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann ", iz 2005 govori o tome što Evropa može naučiti iz rata u Jugoslaviji kao i uticaj ratnih zbivanja na odnose manjina u Evropi. Piše za brojne njemačke i austrijske novine. Živi u Austriji. == Djela == * "Balkanska mafija - Države u rukama zločina”, 2003. * "Austrija za Nijemce ", 2001. * "Die Ethno-Falle - Der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann ", 2005 * "Let’s be Frank. Die unglaubliche Geschichte des heimlichen Kaisers von Österreich". Campus, Frankfurt am Main u.&nbsp;a. 2004, ISBN 3-593-37564-8. * "Kroatien. Das Land hinter der Adria-Kulisse", 2009 (Hrvatska. Zemlja iza jadranske kulise) * "Arme Roma, böse Zigeuner. Was an den Vorurteilen über die Zuwanderer stimmt", 2012 * "Europas geteilter Himmel. Warum der Westen den Osten nicht versteht." Links, Berlin 2021, ISBN 978-3962891121. * "Krieg in Europa. Der Zerfall Jugoslawiens und der überforderte Kontinent" Rowohlt, Berlin 2022 ISBN 978-3737101264. == Vanjski linkovi == * {{DNB-Portal|122822218}} {{DEFAULTSORT:Mappes-Niediek, Norbert}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Njemački novinari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nse87hfab2qfoys0r2qgkq03z7mp61j 0 59649 3893063 3761084 2026-06-04T09:46:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893063 wikitext text/x-wiki [[File:Pierre Alechinsky (1965) by Erling Mandelmann - 2.jpg|thumb|Pierre Alechinsky (1965)]] '''Pierre Alechinsky'''<ref>{{Cite web|url=https://www.guggenheim.org/artwork/artist/pierre-alechinsky|title=Pierre Alechinsky|website=The Guggenheim Museums and Foundation|language=en-US|access-date=6. 9. 2025}}</ref> (''Pjer Alešinski''), ([[Brisel]], [[19. oktobar]] [[1927]].) je [[Belgija|belgijski]] slikar, crtač i grafičar. Stekao je široko umjetničko obrazovanje studirajući [[slikarstvo]], grafičke tehnike ([[tipografija]], [[ilustracija]]) kao i [[Fotografija|fotografiju]]. U periodu od [[1949]]. do [[1951]]. bio je član umjetničke grupe [[Kobra 1948.|Kobra]]. U njegovim djelima su primjetni utjecaji [[Nadrealizam|nadrealističkog]] [[Automatizam|automatizma]] kao i [[japan]]ske [[Litografija|litografije]]. Njegova umjetnost je tako spoj zapadne sa istočnom tradicijom umjetnosti. Od [[1951]]. živi u [[Pariz]]u. Slikao je velike zidne slike na spontan i ekspresivan način. Učestvovao je u izgradnji željezničke pruge [[Pruga Šamac-Sarajevo|Šamac-Sarajevo]]. {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.wikiart.org/en/pierre-alechinsky {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Belgijski slikari]] [[Kategorija:Biografije, Brisel]] [[Kategorija:Živi ljudi]] scojl0543nxkoj8m0k8w1weugp0yiox 0 59758 3892949 3761079 2026-06-04T07:54:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892949 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Borislav Đurđević''' ([[Teslić]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[1. decembar]] [[1963]]. godine) je [[novinar]], [[publicistika|publicista]] i vojno-politički komentator. Sarađivao je u više listova u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], među kojima Sportske novosti, Večernji list, Vjesnik, Delo, [[Politika]], Osmica, Banjalučki glas, kao i nizu drugih glasila i časopisa. Nakon prestanka bavljenja novinarstvom, u [[Brčko]]m je, gdje i sada živi, organizator najveće atletske manifestacije u BiH pod nazivom [[Vidovdanska trka]] u [[Brčko]]m, koja ujedno predstavlja i jednu od najvećih trka na 10&nbsp;km na cesti u svijetu. Član je direktorijuma [[AIMS]]-a (Svjetske federacije trka i maratona) kao i organa Atletskog saveza [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i BiH. Predsjednik je Upravnog odbora Atletskog kluba "Brčko" iz Brčkog. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Đurđević, Borislav}} [[Kategorija:Biografije, Teslić]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4n6yziajui7tf29kdlf9cs0lac18wgn 0 61512 3892992 3778045 2026-06-04T09:37:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892992 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija glumac |ime=Michael Shanks |ime_pri_rođenju= |mjesto_rođenja=Vancouver |mjesto_smrti= |slika=Michael Shanks Comic Con 2009.jpg |opis=Shanks u 2009. |datum_rođenja=15. decembar 1970. |datum_smrti= |godine_aktivnosti= |pseudonim= |veb-sajt= |supruge=Lexa Doig |značajna_djela=dr. Daniel Jackson (Stagate SG-1) |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Michael Garrett Shanks''' ([[15. decembar]] [[1970]]. godine, [[Vancouver]], [[Kanada]]) je [[Kanada|kanadski]] [[glumac]] koji je stekao slavu glumeci dr. [[Daniel Jackson]]a u [[naučna fantastika|naučno-fantastičnoj]] [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] [[Stargate SG-1]]. Također je posudio svoj glas za svemirca Thor-a u istoj seriji. Glumio je u filmu [[The Call of the Wild]], kao i u drugim filmovima, te u serijama [[Madison]], [[Andromeda (serija)|Andromeda]], [[Stargate Atlantis]], [[CSI: Miami]]. == Privatni život == Oženjen je glumicom [[Lexa Doig|Lexom Doig]] i otac je troje djece. == Vanjski linkovi == * {{imdb name|id=0788218|name=Michael Shanks}} * [https://web.archive.org/web/20070519102122/http://community.tvguide.com/blog/celebrity-blogs/michaels-24-38/800048552 Michael Shanks TV Guide Blog] * [http://www.michaelshanks-online.com/ Michael Shanks Online] * [https://web.archive.org/web/20070928155726/http://www.michael-shanks.com/ Unofficial Michael Shanks] * [http://www.scifiquest.com/michaelshanks/ Michael Shanks @ ScifiQuest] {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Shanks, Michael}} [[Kategorija:Kanadski glumci|Shanks, Michael]] [[Kategorija:Glumci u seriji Stargate SG-1]] [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ol83fntqzfubsaelcrhwbg69s0zmbhd 0 61518 3892984 3700264 2026-06-04T09:36:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892984 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija glumac |ime=Amanda Tapping |ime_pri_rođenju= |mjesto_rođenja=Rochford |mjesto_smrti= |slika=Amanda Tapping.jpg |opis= |datum_rođenja=[[28. august]] [[1965]] |datum_smrti= |godine_aktivnosti= |pseudonim= |veb-sajt=http://www.amandatapping.com |supruge=Alan Kovacs |značajna_djela=Samantha Carter (Stargate SG-1) |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Amanda Tapping''' ([[28. august]] [[1965]]. u [[Rochford]]u, [[Essex]], [[UK]]), [[Kanada|kanadska]] glumica. Sa porodicom se preselila u [[Ontario]] u Kanadi kada je imala tri godine. Pohađala je [[North Toronto Collegiate Institute]]. Po završetku studija odlučuje da se fokusira na dramu. Nakon diplomiranja Tapping nastavlja studirati pozorišnu umjetnost. Pojavljuje se u nekoliko televizijskih reklama i nekim filmovima kao naprimjer [[The Outer Limits]] i [[The X-Files (serija)|X files]]. Glumila je u seriji [[Stargate SG-1]] i [[Stargate Atlantis]]'', Od 2004, Amanda sa svojim mužem Alanom Kovacs živi u [[Vancouver]]u. Ima kćerku, Oliviu B., rođenu [[22. mart]]a [[2005]]. == Vanjski linkovi == * {{imdb name|id=0850102|name=Amanda Tapping}} * [http://www.amandatapping.com Amanda Tapping oficijelni web site] * [http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/amanda-tapping Amanda Tapping intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821044110/http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/amanda-tapping |date=21. 8. 2007 }} * [http://www.thescifiworld.net/interviews/amanda_tapping_01.htm Amanda Tapping intervju o Stargate Atlantis, SG filmu i seriji] * [https://web.archive.org/web/20070928155754/http://www.sanctuaryfans.com/site/index.php?option=com_content&task=view&id=184&Itemid=1 Amanda Tapping intervju] {{commonscat|Amanda Tapping}} {{DEFAULTSORT:Tapping, Amanda}} [[Kategorija:Kanadske glumice]] [[Kategorija:Glumci u seriji Stargate SG-1]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] q4z9zqr1yk0xevjygb5o2cx2kcqbqo4 0 61660 3893102 3761094 2026-06-04T09:53:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893102 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ceda Jovanovic Crop.jpg|mini|200px|Čedomir Jovanović]] '''Čedomir Jovanović'''<ref>{{Cite web|url=http://www.parlament.rs/CEDOMIR_JOVANOVIC.242.488.html|title=National Assembly of the Republic of Serbia {{!}} MP|website=www.parlament.rs|access-date=6. 9. 2025}}</ref> je srbijanski političar, predsjednik [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratske partije]] koja je imala 13 zastupničkih mjesta u Skupštini Srbije.<ref>{{Cite web|url=https://data.stat.gov.rs/Home/Result/07020502?languageCode=sr-Latn|title=Pretraga diseminacione baze|website=data.stat.gov.rs|access-date=6. 9. 2025}}</ref> Rođen je [[13. april]]a [[1971]].godine u [[Beograd]]u. Po zanimanju je dramaturg. Jedan je od organizatora studentskih protesta po Srbiji [[1996]]. i [[1997]]. godine. Postao je član [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[1998]]. godine. Nakon smjene [[Slobodan Milošević|Miloševićeve]] vlasti, oktobra [[2000]]. godine, obavljao je sljedeće funkcije: * šef zastupnika vladajuće koalicije [[Demokratska opozicija Srbije|DOS]] - Demokratske opozicije Srbije u srbijanskom parlamentu * potpredsjednik Vlade Srbije [[2003]] - [[2004]] Pregovarao je sa Miloševićem marta [[2001]]. godine, u trenutku njegova hapšenja. Poslije pregovora, Milošević se predao i odveden je u beogradski Centralni zatvor. Bio je jedan od najbližih saradnika premijera Srbije, [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], koji je ubijen [[12. mart]]a [[2003]]. godine. [[2005]]. godine napustio je Demokratsku stranku (čiji je lider [[Boris Tadić]]) i osnovao Liberalno-demokratsku partiju. == Također pogledati == * [[Latinka Perović]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Čedomir Jovanović}} * [https://web.archive.org/web/20081224042440/http://www.ldp.rs/ Oficijelna stranica] * Čedomir Jovanović. [https://web.archive.org/web/20120228082104/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/10948/arhiv-60-minuta federalnaTV.ba] arhiv 28. 2. 2005., publikovano 3. 2. 2012., trajanje 15 min.{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jovanović, Čedomir}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a3zxfgsq87olxsbc5mjl0ff8no14s2n 0 61932 3893045 3677071 2026-06-04T09:45:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Sami Yusuf | počasni_sufiks = | slika = Sami Yusuf 2011 cropped.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = Sami Yusuf 2011. | pozadina = solo_izvođač | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|7|21}} | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Iran]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = {{hlist|Pjevač|muzičar|kompozitor}} | instrument = | karijera = 2003–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Sami Yusuf''' (21. juli 1980.) je [[Velika Britanija|britanski]] pjevač, muzičar i kompozitor [[azerbejdžan]]skog porijekla.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-11168106|title=Singer Sami urges Pakistan relief|date=2 September 2010|access-date=10 October 2017|work=BBC News|archive-date=27 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171027171934/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-11168106|url-status=live}}</ref> Rođen je 1980. u [[Teheran]]u u azerbejdžanskoj muzičkoj porodici, a odrastao je u [[London]]u. Otac mu je bio kompozitor i njegov prvi učitelj u [[muzika|muzici]]. U ranoj mladosti je naučio svirati nekoliko instrumenata. Muziku je studirao na jednoj od najprestižnijih svjetskih muzičkih akademija, [[Kraljevska muzička akademija u Londonu|Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu]]. Svoj muzički talenat odlučio je iskoristiti pokretanjem novog trenda duhovne muzike muslimana koji žive na Zapadu. Sami Yusuf prakticira [[islam]] i kroz svoje pjesme prenosi poruku islama i hrabri [[musliman]]sku omladinu na Zapadu da bude ponosna na svoju vjeru i identitet. Međunarodnu pažnju stekao je izdavanjem svog debitantskog albuma [[Al-Mu'allim|Al-Muʽallim]] 2003.<ref name="thenational.ae">{{cite web|url=https://www.thenational.ae/arts-culture/acclaimed-devotional-music-singer-sami-yusuf-on-his-latest-album-barakah-1.144388|title=Acclaimed devotional-music singer Sami Yusuf on his latest album Barakah|date=16 August 2016|access-date=10 October 2017|archive-date=14 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414151640/https://www.thenational.ae/arts-culture/acclaimed-devotional-music-singer-sami-yusuf-on-his-latest-album-barakah-1.144388|url-status=live}}</ref> Od 2020. objavio je osam studijskih albuma, pet live albuma i jedan kompilacijski album. Njegove studijske albume je uglavnom izdala [[Andante Records]], a prva dva je izdala [[Awakening Records]].<ref>{{Cite web|title=Discography Archive|url=https://samiyusufofficial.com/discography/|access-date=16 November 2020|website=Sami Yusuf Official|archive-date=26 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240826184358/https://samiyusufofficial.com/discography/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sami Yusuf {{!}} Album Discography|url=https://www.allmusic.com/artist/sami-yusuf-mn0001938346/discography/all|access-date=16 November 2020|website=AllMusic|language=en-us|archive-date=26 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240826184400/https://www.allmusic.com/artist/sami-yusuf-mn0001938346#discography|url-status=live}}</ref> Do 2016. prodao je preko 34 miliona albuma.<ref>{{cite web|url=http://www.arabnews.com/node/1025766/offbeat|title=With UAE concert, Sami Yusuf does his bit for Syria|date=17 December 2016|access-date=10 October 2017|archive-date=24 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824112717/http://www.arabnews.com/node/1025766/offbeat|url-status=live}}</ref> Pored [[Engleski jezik|engleskog]], Jusuf je nastupao na [[Arapski jezik|arapskom]], [[Kurdski jezik|kurdskom]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Turski jezik|turskom]], [[Pandžabski jezik|pandžabskom]] i [[Urdu|urdu jeziku]], ponekad u istom djelu, kao što je bio slučaj sa njegovim hitom "Hasbi Rabbi". Njegov rad je obilježen miješanjem različitih muzičkih stilova i žanrova, uključujući elemente sufijske, narodne i [[Rok-muzika|rok-muzike]]. Koristio je svoj višejezični i multi-instrumentalistički stil za rješavanje društvenih, duhovnih i humanitarnih pitanja.<ref name=":0">{{Cite news|last=Edemariam|first=Aida|date=5 November 2007|title=Aida Edemariam talks to singer Sami Yusuf|language=en-GB|newspaper=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/world/2007/nov/05/religion.pop|access-date=16 November 2020|issn=0261-3077|archive-date=13 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190413154903/https://www.theguardian.com/world/2007/nov/05/religion.pop|url-status=live}}</ref> Kao priznanje za njegovu filantropiju, 2014, imenovan je za globalnog ambasadora [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za [[Svjetski program za hranu]].<ref>{{cite web|url=https://www.wfp.org/news/news-release/singer-sami-yusuf-joins-wfp-global-ambassador-against-hunger|title=Singer Sami Yusuf Joins WFP As Global Ambassador Against Hunger|access-date=10 October 2017|archive-date=30 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171030073525/https://www.wfp.org/news/news-release/singer-sami-yusuf-joins-wfp-global-ambassador-against-hunger|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48570#.Wd-9IxOCxPM|title=UN News – Singer Sami Yusuf joins roster of UN Global Ambassadors Against Hunger|date=26 August 2014|website=UN News Service Section|access-date=14 October 2017|archive-date=15 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171015051315/http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48570#.Wd-9IxOCxPM|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://theiranproject.com/blog/2014/08/27/sami-yusuf-joins-wfp-as-anti-hunger-amb/|title=Sami Yusuf joins WFP as anti-hunger amb.|website=theiranproject.com|access-date=14 October 2017|date=27 August 2014|archive-date=14 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414151652/https://theiranproject.com/blog/2014/08/27/sami-yusuf-joins-wfp-as-anti-hunger-amb/|url-status=live}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === {| class="wikitable sortable" |- ! Album !! Godina |- |''[[Al-Mu'allim]]'' || 2003. |- | ''[[My Ummah]]'' || 2005. |- | [[Without You (Sami Yusuf album)|''Without You'']] || 2009. |- | ''Wherever You Are'' || 2010. |- | ''[[Salaam (Sami Yusuf album)|Salaam]]'' || 2012. |- |''The Centre'' || 2014. |- | ''Songs of the Way, Vol. 1'' || 2015. |- |''[[Barakah (album)|Barakah]]''|| 2016. |- |''SAMi (EP)''|| 2018. |} === Live albumi === {| class="wikitable sortable" |- ! Album !! Godina |- |''Live At the Katara Amphitheatre''|| rowspan="2" |2015. |- | ''Live in Concert 2015'' |- |''Live in London 2016''|| rowspan="2" |2016. |- | ''Live at the Dubai Opera'' |- | ''Live in Concert – EP''|| rowspan="4" | 2019. |- | ''Live in new Delhi – EP'' |- | ''Azerbaijan: A Timeless Presence (Live)'' |- | ''Live at the Fes Festival of World Sacred Music'' |- | ''The House Concert'' || 2020. |- | ''Beyond the Stars (Live)'' || 2022. |- | ''When Paths Meet (Live at the Holland Festival)'' || 2023. |- | ''When Paths Meet (Vol. 2)'' || 2024. |} === Kompilacijski albumi === {| class="wikitable sortable" |- ! Album !! Godina |- |''The Sapiential Album, Vol. 1'' | rowspan="2" |2020. |- |''O Lovers: Music from the Unseen World'' |} === Singlovi === {| class="wikitable sortable" |- ! Album !! Godina |- |''Forgotten Promises'' | rowspan="2" |2011. |- |''The Source'' |- |''Hope Survives'' |2014. |- |''Mast Qalandar'' |2016. |- | ''Al Faqir'' || 2018. |- | ''Ya Hayyu Ya Qayyum'' || rowspan="4" | 2019. |- | ''Khorasan (Instrumental)'' |- | ''Oblivion'' |- | ''Light upon light'' |- | ''The 99 Names'' || rowspan="2" | 2020. |- |''One'' |} == Boravak u BiH == Nekoliko puta je boravio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a učestvovao je na koncertu ''[[Moj Ummete]]'', održanom u julu 2007. na stadionu [[Stadion "Koševo"|Koševo]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je u produkciji [[Hayat TV]] snimio spot za pjesmu ''Munajat''. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.samiyusuf.com/ Oficijelna web stranica Sami Yusufa] * [http://bosnamuslimmedia.wordpress.com/2007/05/05/sami-yusuf-intervju-1-dio/ Intervju sa Sami Yusufom na NTV Hayat (Video bosanski)] * [http://www.preporod.com/index.php?option=com_content&task=view&id=121&Itemid=100 Intervju Sami Yusufa za Preporod] * [http://www.youtube.com/watch?v=S40wSL-8T1E Spot za pjesmu Munajat snimljen u Sarajevu (video)] * [http://musique.arabe.over-blog.com/article-16462717.html Sami Yusuf : musique.arabe (fr)] {{DEFAULTSORT:Yusuf, Sami}} [[Kategorija:Sami Yusuf|*]] [[Kategorija:Britanski pjevači]] [[Kategorija:Azerbejdžanski pjevači]] [[Kategorija:Azerbejdžanski kantautori]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ht5squcyw3pu4ypnt3teskyawwweocj 0 63367 3892929 3777262 2026-06-04T07:51:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892929 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} '''Miljenko Bengez''' je zagrebački slikar. Rođen je 1954. u [[Zagreb]]u. [[Slikarstvo]]m se počinje baviti 1980-ih godina. Od 1984. do 1989. saradnik je u ateljeu prof. Vilima Svećnjaka. Prvi puta samostalno izlaže u Ljubljani 1987. u "Klubu kulturnih i znanstvenih radnika". Od 1990. boravi u Firenzi u "Campo del restauro Lorenzo de' Medici" i kod prof. Leonarda Passeria izučava restauriranje slika štafelajnog slikarstva. Po završetku školovanja odlazi u New York i počinje saradnju s galerijom "S.E. Feinman Fine Arts". U New Yorku boravi do 1995. i naizmjenično izlaže u SAD-u, Italiji i Hrvatskoj. Od 1997. surađuje sa milanskom galerijom "L'Incesione" koja mu nakon brojnih izdanja grafičkih listova, 2001. štampa monografiju pod naslovom "Bengez". Od 2001. galerija "Free Art" iz Udina, organizira samostalne izložbe Miljenka Bengeza širom Italije kojima ga afirmira i na [[italija]]nskoj likovnoj sceni. Do danas, Miljenko Bengez izlagao je na preko pedesetak samostalnih i brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj, Evropi, [[SAD]]-u. Od 1994. član je HDLU-a. == Izložbe == * 1987- Ljubljana, Slovenija - Club of cultural and scientific workers * 1988.- Zagreb, Hrvatska - Galerija "Nikola Tesla" * 1989.- Zagreb, Hrvatska - Galerija "B. Ogrizovic" ** Zagreb, Hrvatska - Galerija "Palainovka" ** Ljubljana, Slovenia - Club of cultural and scientific workers * 1991- Zagreb, Hrvatska - Galerija "B. Ogrizovic" * 1992. New York, SAD - "Arte - New York" (skupna izložba) * 1993. - Zagreb, Hrvatska - Galerija "Studio D" ** Ivanić Grad - Galerija "Dom kulture" * 1994. Varaždin, Hrvatska - Galerija "Garestin" ** Bjelovar, Hrvatska - Galerija "90" ** New York, SAD - Galerija "S.E. Feinman Fine Arts" ** Kraljevica, Hrvatska - Galerija "Ana Katarina" ** New Jersey, SAD - Galerija "That " * 1995. Punat, Hrvatska - Galerija "Tos" ** Zagreb, Hrvatska - Galerija "Studio D" ** Varaždin, Hrvatska - Galerija "Garestin" * 1996. New York, SAD - Galerija "S.E. Feinman Fine Arts" * 1997. Siena, Italija - Chiostro die Servi "Beaux Arts" ** Milan, Italija - "Galerijaa e Stamperia d`Arte l`lncisione" ** Livorno, Italija - Torre Medicea Castiglioncello ** New York, SAD - Galerija "S.E. Feinman Fine Arts" ** Zagreb, Hrvatska - Galerija " Studio D " * 1998. Komiža, Hrvatska - Gradska biblioteka Komiza Siena, ** Italija, Beaux Arts ** Dubrovnik,Hrvatska, Galerija "Ars Longa" ** New York, SAD, Galerija "S.E. Feinman Fine Arts" ** Ancona, Italija, "Ancona Arte" (skupna izložba) * 1999. Bologna, Italija - Galerija d' Arte " Bora " ( skupna izložba ) ** New York, SAD, - Galerija " S.E. Feinman Fine Arts " ** Zagreb, Hrvatska - Galerija " Studio D " * 2000 Zagreb, Hrvatska - Library Galerija ''Vladimir Nazor"'' * 2001. Dubrovnik, Hrvatska - Galerija "Ars Longa Vita Brevis" ** Corbetta (MI) - Galerija "L' Incisione" ** Poggibonsi - Galerija '' Via Maestra 114"'' * 2002. -Giulianova, Italija - Galerija d' Arte "Micati" ** Zagreb, Hrvatska - Galerija "Studio D" ** Padova, Italija - "ARTE-Fiera" * 2003. Vigevano, Italija - "La Galerija capricorno" ** Potenza, Italija - Galerija "Tekne" ** Cosenza, Italija - Galerija "Centro d'arte la bussola" ** San Vito AL TAGLIAMENTO, Italija - Galerija "Chisa di san Lorenzo" ** Krk, Hrvatska - Galerija "Stanic" ** Porto s. Giorgio, Italija - Galleria "Arte & mestiere" ** Rim, Italija - "Galleria Vittoria" ** Pontevico, Italija, " Ermanno Pini Arte Moderna * 2004. - Milazzo, Italija - Galerija "Caruso" ** Zagreb, Hrvatska - Galerija "Mala" ** Lanciano, Italija - Galleria d´arte "La nuova forma" ** Montagnana, Italija - "Galleria Altobello * 2005.- Dubrovnik, Hrvatska - Galerija "TALIR" * 2006. Dubrovnik, Hrvatska, Galerija "KLARISA" ** Verona, Italija, " Galerija Incorici Arte" * 2007. - Nin, Hrvatska, Galerija "Višeslav" * Split, Galerija "Kula", ** Portobuffole, Italija, "Casa Gaia da Camino" * 2008. Krk, Hrvatska, - Galerija “ Stanić ”, ** Labin, Hrvatska, - Galerija “ Alvona “, ** Tućepi, Hrvatska - KUS “Njega” * 2009. Verona, Italija, - Galerija " Picma Arte ”; ** Zagreb, Hrvatska - Galerija " Ericsson Nikola Tesla "; ** Chieti, Italija, - Galerija " Di Nardo ” * 2010. Varaždin, Hrvatska, - " Gradski Muzej Varaždin ", ** Stra, (VE), Italija, - " Museo Nazionale di Villa Pisani ", ** Zagreb, Hrvatska - Galerija " MONA LISA " == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bengez, Miljenko}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3lkib1xy40x2ds9zefrbcyb9dy1r9g6 0 64948 3893013 3851703 2026-06-04T09:40:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Christina Stürmer |žanr = pop-[[rock]] |slika = EURO2008 Christina STÜRMER.jpg |država = {{ZD|AUT}} Austrija |bgcolour = solo_izvođač |karijera = 2003 - |rođenje = [[9. juni]] [[1982]] |smrt = |izdavač = Polydor |najnoviji_album = [[In dieser Stadt]] |godina3 = 2009 |album2 = [[Lebe lauter]] |godina2 = 2006 |album1 = [[Soll das wirklich alles sein?]] |godina1 = 2004 }} '''Christina Stürmer''' (fon. ''Kristina Šturmer'') (9. juni 1982., [[Altenberg bei Linz|Altenberg]] kod [[Linz]]a, Austrija) je [[Austrija|austrijska]] pop-[[rock]] pjevačica. ==Biografija== Od svoje 13. godine Christina je pod uticajem roditelja počela svirati [[saksofon]] u jednoj [[jazz]]-grupi. Pored saksofona, svira još i [[flauta|flautu]]. Nakon održanog šoua ''Starmania'' [[2003]]. godine u organizaciji medijske kuće [[ORF]], postala je poznata u cijeloj Austriji. Nedugo zatim snima svoj prvi singl ''Ich lebe'' koji je 9. sedmica zauzimao prvo mjesto austrijske top-liste. Nakon toga izdala je cijeli niz singlova i albuma. [[Datoteka:Christina_sturmer.JPG|desno|mini|Christina Stürmer na koncertu u [[Hanover]]u 2005]] ==Diskografija== ===Albumi=== {| class="prettytable" |- bgcolor="#efefef" ! width="28" rowspan="2"| Godina ! width="187" rowspan="2"| Naslov ! colspan="3"| Mjesto na ljestvici ! width="250" rowspan="2"| Napomena |- bgcolor="#efefef" ! width="32"|'''AT'''<br /><ref name="AtCharts">[http://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Christina+St%FCrmer Christina Stürmer in den österreichischen Charts]</ref></small> ! width="32"|'''DE'''<br /><ref name="DeCharts">{{Cite web |url=http://charts-surfer.de/musiksearch.php |title=Christina Stürmer in den deutschen Charts |access-date=19. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071029144156/http://charts-surfer.de/musiksearch.php |archive-date=29. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref></small> ! width="32"|'''CH'''<br /><ref name="ChCharts">[http://hitparade.ch/showinterpret.asp?interpret=Christina+St%FCrmer Christina Stürmer in den Schweizer Charts]</ref></small> |- | 2003 |''[[Freier Fall (Album)|Freier Fall]]'' |align="center" | 1<br /><small>(8)</small> |align="center" | – |align="center" | – | <small>Izdan: 16. juni 2003<br />Prodano: 80.000 (kao Christina)</small> |- bgcolor="#f0f0ff" | 2004 | ''[[Soll das wirklich alles sein?]]'' |align="center" | 1<br /><small>(7)</small> |align="center" | – |align="center" | – | <small>Izdan: 8. juni 2004<br />Prodano: >60.000</small> |- | 2006 | ''[[Lebe lauter]]'' |align="center" | 1<br /><small>(4)</small> |align="center" | 1<br /><small>(2)</small> |align="center" | 6 | <small>Izdan: 15. septembar 2006<br />Prodano: >355.000</small> |- bgcolor="#f0f0ff" | 2009 | ''In dieser Stadt'' |align="center" | 1<br /><small>(1)</small> |align="center" | 6 |align="center" | 8 | <small>Izdan: 10. april 2009<br />Prodano: >60.000</small> |- | 2010 | ''Nahaufnahme'' |align="center" | 2 |align="center" | 7 |align="center" | 12 | <small>Izdan: 24. septembar 2010<br />Prodano: >60.000</small> |-bgcolor="#f0f0ff" | 2013 | ''Ich hör auf mein Herz'' |align="center" | 1 |align="center" | 4 |align="center" | 20 | <small>Izdan: 19. april 2013<br />Prodano: n/p</small> |- |} ===Singlovi=== * ''Ich lebe'' (2003) * ''Geh nicht, wenn du kommst'' (2003) * ''Mama Ana Ahabak'' (2003) * ''Vorbei'' (2004) * ''Bus durch London'' (2004) * ''Weißt du wohin wir gehen?'' (2004) * ''Liebt sie dich so wie ich?'' (2005) * ''Ich lebe'' (2005) * ''Engel fliegen einsam'' (2005) * ''Immer an euch geglaubt'' (2006) * ''Nie genug'' (2006) * ''Um bei dir zu sein/An Sommertagen'' (2006) * ''Ohne dich'' (2006) * ''Scherbenmeer'' (2007) * ''Augenblick am Tag'' (2007) * ''Um bei dir zu sein'' (2007) * ''Mitten unterm Jahr'' (2007) * ''Träume leben ewig'' (2008) * ''Fieber'' (2008) * ''Ist mir egal'' (2009) * ''Mehr als perfekt'' (2009) * ''Wir leben den Moment'' (2010) * ''Wenn die Welt untergeht'' (2010) ===Prateći članovi grupe=== * {{ZD|AUT}} [[Oliver Varga]] - [[električna gitara]] * {{ZD|NJE}} [[Hartmut Kamm]] - [[gitara]] * {{ZD|ŠPA}} [[Klaus Pérez-Salado]] - [[bubnjevi]] * {{ZD|FRA}} [[Gwenael Damman]] - [[bas]] === Nagrade === ;2004 *[[Amadeus Austrian Music Award]] u kategoriji ''Pop/rock pjevačica iz Austrije'' i ''Otkriće godine iz Austrije'' ;2005 *''Amadeus Austrian Music Award'' u kategoriji ''Pop/rock pjevačica iz Austrije'' i ''Najbolji domaći singl'' *Bronzani [[Bravo Otto]] u kategoriji ''Pjevačica'' ;2006 *''Amadeus Austrian Music Award'' u kategoriji ''Pop/rock pjevačica iz Austrije'' i ''Najbolji domaći singl'' *[[DIVA-Award]] ''Novi talent godine'' *[[Echo]] u kategoriji ''Pop/rock pjevačica iz Austrije'' ;2007 *''Amadeus Austrian Music Award'' u kategoriji ''Pop/rock album godine iz Austrije'' *''Audi Generation Award 2007'' ==Vanjski linkovi== * [http://www.christinaonline.at/ Oficijelna web stranica] * [http://www.christinastuermer.de/ Christina Stürmer.de] * [http://www.nurido.at/musik/christinastuermer/index.html Intervju i sl.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220011746/http://www.nurido.at/musik/christinastuermer/index.html |date=20. 12. 2007 }} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Austrijske pjevačice|Stürmer, Christina]] [[Kategorija:Biografije, Altenberg bei Linz]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hx2q1fagmanpg6g6mmvnpsr7yiw2ldo 0 65083 3893139 3747887 2026-06-04T09:57:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Claudia Black | slika = Claudia Black.jpg | veličina_slike = | opis = Claudia Black | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|10|11}} | mjesto_rođenja = Sydney, Australija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Claudia Lee Black''' (Klodija Li Blek) rođena je [[11. oktobar|11. oktobra]] [[1972]]. u [[Sydney]]u u [[Australija|Australiji]]. Ona je [[Australija|australijska]] [[Glumci|glumica]],<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0085227/bio/|title=Claudia Black - Biography|website=IMDb|language=en-US|access-date=31. 8. 2023}}</ref> poznata po ulogama [[Aeryn Sun]] i [[Vala Mal Doran]] u [[Naučna fantastika|naučno fantastičnim]] [[Televizijska serija|televizijskim serijama]] ''[[Farscape]]'' i ''[[Stargate SG-1]]''. Za njenu rolu u ''[[Farscape]]'', Black je nominirana za najbolju glumicu za [[Saturn Award]] u [[2001]] godini i [[2002]] godini, a nagradu je dobila [[2005]] godine. Popularna je na Konvencijama naučne fantastike, gdje pokazuje svoj talent i u pjevanju kao i u sviranju [[Gitara|gitare]] (''[[Farscape]]'' konvencija). == Privatni život == Udata je i prema intervju u ''[[TV Guide]]'', Black rodila je dječaka [[Decembar|decembra]] 2005, a prema riječima [[Michael Shanks]]a rodila je drugo dijete u [[Decembar|decembru]] [[2007]]. godine. == Filmografija == :{| class="wikitable" ! Naslov ! Uloga ! Godina ! Format ! Bilješke |- |''[[Stargate: Continuum]]'' || Vala Mal Doran || 2008 || Film|| |- |''[[Stargate: The Ark of Truth]]'' || Vala Mal Doran || 2008 || Film|| |- | ''[[Crysis]]'' || Helena (glas) || 2007 || [[Videoigra]] |- |''[[Stolen Life (Machinama Movie)]]'' || Kieru (glas) || 2007 || Film|| |- |''[[The Dresden Files (serija)]]'' || Liz || 2007 || TV || Prvo pojavljivanje: "''[[The Other Dick]]''" |- | ''[[Stargate SG-1]]'' || [[Vala Mal Doran]] || 2004–2007 || TV || |- | ''[[Project Sylpheed]]'' || Narrator (glas) || 2007 || [[Videoigra]] |- | ''[[Neopets: The Darkest Faerie]]'' || Fauna (glas) || 2005 || [[Videoigra]] || |- | ''[[One (film)|One]]'' || || 2005 || Film || |- | ''[[Naked in London]]'' || || 2005 || Film ||samo na promotivnom trejleru |- | ''[[God of War (videoigra)|God of War]]'' || [[Artemis]] (glas) || 2005 || [[Videoigra]] |- | ''[[Farscape: The Peacekeeper Wars]]'' || [[Aeryn Sun]] || 2004 || TV || |- | ''[[Lords of Everquest]]'' || Lady Briana (glas) || 2003 || [[Videoigra]] |- | ''[[Queen of the Damned (film)|Queen of the Damned]]'' || Pandora || 2002 || Film || |- | ''[[Farscape: The Game]]'' || [[Aeryn Sun]] (glas) || 2002 || [[Videoigra]] || |- | ''[[BeastMaster (serija)|BeastMaster]] || Huna || 2001 || TV || |- | ''[[Xena: Warrior Princess]]'' || Amazon # 2|| 2000 || TV || Epizoda: "''Lifeblood''" |- | ''[[Pitch Black (film)|Pitch Black]]'' || Sharon Montgomery|| 2000 || Film || |- | ''[[Farscape]]'' || [[Aeryn Sun]] || 1999–2003 || TV || |- | ''[[A Twist in the Tale (serija)|A Twist in the Tale]]'' || Morgana || 1999 || TV || Epizoda: "''Obsession in August''" |- | ''[[Steel Angel Kurumi|Kôtetsu tenshi Kurumi]]'' || Steel Angel Mikhail || 1999 || TV || glas, Engleska verzija |- | ''[[Good Guys Bad Guys|Good Guys, Bad Guys]]'' || Jill Mayhew || 1998 || TV || Epizoda: "''Naughty Bits''" |- | ''[[Hercules: the Legendary Journeys]]'' || Cassandra || 1997–1998 || TV || Epizoda: "''[[Hercules on Trial]]''" i "''[[Atlantis (Hercules episoda)|Atlantis]]''" |- | ''[[Water Rats (serija)|Water Rats]]'' || Beth Williams || 1997 || TV || Epizoda: "''All at Sea''" |- | ''[[Amazon High]]'' || Karina || 1997 || TV || |- | ''[[City Life (serija)|City Life]]'' || Angela Kosapas || 1996 || TV || serija |- | ''[[A Country Practice]]'' || Claire Bonacci || 1993–1994 || TV || Epizoda: "''Burning Bright''", 1. i 2. dio |- | ''[[Police Rescue]]'' || Julia || 1993 || TV || Epizoda: "''Double Illusion''" |- | ''[[G.P.]]'' || Joanna || 1993 || TV || Epizoda: "''A Thousand Flowers''", 1.dio" |- | ''[[Seven Deadly Sins]]'' || || 1993 || TV (mini) || |} == Nagrade == * 2007 - [[The Constellation Awards]], najbolja ženska izvedba u [[2006]] godini u SF Televizijskoj Epizodi: ''[[Stargate SG-1]]: [[Memento Mori (Stargate SG-1)|Memento Mori]]'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * {{imdb name|id=0085227|name=Claudia Black}} * [https://web.archive.org/web/20080518031049/http://www.afc.gov.au/faqs/osaustralians/actors/claudia_black.aspx Claudia Black] - Australijska Film CKomisija * [http://www.claudia-black.com Claudia Black] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509232302/http://www.claudia-black.com/ |date=9. 5. 2009 }} - Fanlist * [https://web.archive.org/web/20090227082424/http://www.claudiablackonline.com/ Claudia Black Online] {{DEFAULTSORT:Black, Claudia}} [[Kategorija:Australske glumice]] [[Kategorija:Biografije, Sydney]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] s0egb6w2pyl88hd311jgdjj85xxicdk 0 65110 3892993 3031151 2026-06-04T09:38:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892993 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Lexa Doig | slika = Lexa Doig klinck.jpg | veličina_slike = | opis = Lexa Doig | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|6|8}} | mjesto_rođenja = Toronto, Kanada | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Alexandra L. Doig''' ([[8. juni]] [[1973]]) je [[Kanada|kanadska]] [[glumac|glumica]] poznata po umjetničkom imenu '''Lexa Doig'''. Njena možda najpoznatija uloga bila je uloga ''Rommie'' u naučno-fantastičnoj TV seriji ''Andromeda'', te u sporednoj ulozi u seriji [[Stargate SG-1]]. ==Filmografija== * Tactical Force (2011) * Eureka (2007) * The 4400 (2005) * [[Stargate SG-1]] (2005) * Human Cargo (2004) * The Tracker (2001) * Jason X (2001) * Code name phoenix (2000) * Andromeda (2000) * No Alibi (2000) * Earth: Final Conflict (1999-2000) * CI5: The New Professionals (1998) * While My Pretty One Sleeps (1997) * TekWar (1994) ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [http://www.imdb.com/name/nm0230693/ Lexa Doig u Internet Movie Database] * [https://web.archive.org/web/20070520044503/http://www.lexafans.com/ www.lexafans.com] {{DEFAULTSORT:Doig, Lexa}} [[Kategorija:Kanadske glumice]] [[Kategorija:Biografije, Toronto]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ri9amxfa5jk0sr7hmrqjfgto3dv0vk1 0 65531 3893173 3792552 2026-06-04T10:09:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893173 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Dragan Šutanovac 091201-D-9880W-025.jpg|mini|Dragan Šutanovac 2009]] '''Dragan Šutanovac''' (rođen [[1968]]. godine u [[Beograd|Beogradu]]) je [[srbija]]nski političar i sadašnji ministar odbrane [[Srbija|Srbije]]. Završio je mašinski fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], a posebno se specijalizirao u oblasti bezbjednosti na kursevima u inostranstvu. Jedno vrijeme bio je i predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Srbije. Dana [[15. maj|15. maja]] [[2007]]. godine, izabran je za ministra odbrane Srbije kao ministar iz redova [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Normativna kontrola}} * {{commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bi5qylxk76nq6phpq2x4wf7l3imfk1h 0 66377 3893101 3343889 2026-06-04T09:52:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893101 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Vlatka Pokos''' ([[Salzburg (grad)|Salzburg]] ([[Austrija]]), [[22. mart]] [[1970]]) jeste [[hrvatska]] pjevačica i voditeljica. ==Biografija== [[1989]]. godine započela je pjevačku karijeru kao članica popularne grupe [[Srebrna Krila]], s kojom je idućih pet godina nastupala u dvoranama u Hrvatskoj i na turnejama u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i širom [[Evropa|Evrope]]. [[1994]] godine ostvarila je samostalnu muzičku karijeru. Njeni najveći hitovi iz ranije faze jesu "Metak", "Ne tražim ništa" i "Potroši sve". Istovremeno se upustila u nove projekte voditeljske naravi. Kao voditeljsko lice prvi se puta pojavljuje na zagrebačkoj televiziji OTV, a potom i u live emisijama prve privatne televizije Mreža, vodeće nacionalne televizije [[Hrvatska radiotelevizija|HTV]] i konkurentske televizije [[Nova TV]]. Na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]] bila je stalna voditeljica zabavno-muzičke emisije "Sedma noć", emisije "Pretežno vedro" i "Zlatni gong" te ljetne turneje pod nazivom "Ljetni gong", koja se prenosila uživo. Također je učestvovala na brojnim festivalima, ujedno u ulozi voditeljice i izvođača pjevačkih i plesnih tačaka. Na televiziji [[Nova TV]] vodila je projekt "Dan iz snova", niz nagradnih igara i ciklus emisija o filmu "U susret Oscaru". Zapažena pojavljivanja u javnosti ubrzo su joj donijela titulu najbolje odjevene žene Hrvatske. ==Festivali== [[Zadarfest]]: * 1993. Vino ljubavi (s grupom [[Srebrna Krila]]) * 1994. Do viđenja (s grupom [[Srebrna Krila]]) * 2002. Ja te dobro znam [[Splitski festival|Festival zabavne muzike Split]]: * 1993. Ljubi me noćas (s grupom [[Srebrna Krila]]) * 1994. Ako se ikada sjetiš (s grupom [[Srebrna Krila]]) * 1997. Ljubav je tu [[Dora]] * 2006. Najbolje [[Hrvatski radijski festival]] * 1998. Ja te ljubim * 2003. Poljubi me (feat. Jimmy) * 2004. Što si me učinio takvom * 2005. Ruke su mi vezane * 2006. Ja još imam potrebu ==Diskografija== *1991 - Zašto nisam miljenica sudbine (s grupom [[Srebrna Krila]]) *1995 - Petak (Maxi single) *1998 - [[Vlatka]] *2005 - [[Na dohvat ruke]] ==Vanjski linkovi== *[http://vlatkapokos.com Službena stranica Vlatke Pokos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190801001045/http://www.vlatkapokos.com/ |date=1. 8. 2019 }} {{DEFAULTSORT:Pokos, Vlatka}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Hrvatske pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Salzburg]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hxfru652v2xzm255907v26mr9fjj1wi 0 66630 3893001 3701414 2026-06-04T09:38:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Slobodan Ćustić | slika = Slobodan Custic-mc.rs.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|5|9}} | mjesto_rođenja = Osinja, [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Slobodan Ćustić''', poznat i pod nadimkom Alija, je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[srbija]]nski glumac rođen 9. maja 1958. u mjestu [[Osinja]], općina [[Derventa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0193807/bio/|title=Slobodan Custic - Biography|website=IMDb|language=en|access-date=5. 11. 2023}}</ref> Glumio je u mnogim filmovima bosanskohercegovačke i srbijanske produkcije, a najpoznatija mu je uloga Bećira Kuduza u filmu [[Kuduz]]. == Filmografija == * 1988 - [[Šta radiš večeras]] * 1988 - [[Zaboravljeni]] * 1989 - [[Kuduz]] * 1990 - [[Cubok]] * 1991 - [[Đuka Begović]] * 1991 - [[Praznik u Sarajevu]] * 1992 - [[Dama koja ubija]] * 1992 - [[Jevreji dolaze]] * 1992 - [[Prokleta je Amerika]] * 1993 - [[Tri karte za Holivud]] * 1994 - [[Rođen kao ratnik]] * 1994 - [[Vukovar - jedna priča]] * 1997 - [[Balkanska pravila]] * 1998 - [[Do koske]] * 1999 - [[Nož (film)|Nataša]] * 2001 - [[Nataša (film)|Nataša]] * 2001 - [[Virtualna stvarnost]] * 2002 - [[Država mrtvih]] * 2003 - [[E-Snuff]] * 2004 - [[Vuk (film)|Vuk]] * 2005 - [[Zvezde ljubavi]] * 2005 - [[Uslovna sloboda]] * 2006 - [[Snajper (film)|Snajper]] == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|id=0193807|name=Slobodan Ćustić}} {{DEFAULTSORT:Ćustić, Slobodan}} [[Kategorija:Biografije, Derventa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Srbijanski glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mc2l5nwb0tzsuo7gr6n3e03ehccbk8s 0 66859 3893033 3701514 2026-06-04T09:44:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893033 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Salko Gušić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|9|25}} | mjesto_rođenja = [[Han-Pijesak]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Salko Gušić''' (rođen 25. septembra 1963) bivši je general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Gušić je jedan od ratnih komadanta 6. korpusa Armije BiH. Gušić je bivši officir [[JNA]]. Vojnu akademiju je završio 1988. [[JNA]] napušta u decembru 1991. Početkom 1992. stiže u [[Sarajevo]] i pridružuje se Pariotskoj ligi BiH. Prvu godinu rata provodi u Sarajevu, sve do 9. juna 1993 kad postaje prvi komadant 6. korpusa Armije RBiH, na toj dužnosti ostaje 28. januara 1994. {{DEFAULTSORT:Gušić, Salko}} [[Kategorija:Biografije, Han-Pijesak]] [[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6u40w7i2l2iir72uk1o5ee70ymeyn0a 0 67351 3893155 3851813 2026-06-04T10:03:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dora Bakoyannis | slika = Dora Bakoyannis.jpg | veličina_slike = | opis = Dora Bakoyannis | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|5|6}} | mjesto_rođenja = Atina, Grčka | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Theodora "Dora" Bakoyannis''' (djevojački '''Mitsotakis''') ([[grčki jezik|izvorno]] Ντόρα Μπακογιάννη) (rođena [[6. maj]]a [[1954]]) je [[grčka]] [[politika|političarka]]. Obavljala je dužnost grčke ministrice za vanjske poslove u periodu od 15. februara 2006 do 6. oktobra 2009, a ranije je bila gradonačelnica glavnog grada [[Atina|Atine]]. Bila je prva žena [[gradonačelnik]] Atine<ref name="forbes">{{Cite web |url=http://www.forbes.com/lists/2006/11/06women_Dora-Bakoyannis_QR52.html |title=forbes.com |access-date=31. 12. 2008 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175134/http://www.forbes.com/lists/2006/11/06women_Dora-Bakoyannis_QR52.html |url-status=dead }}</ref> a ujedno je i prva [[žena]] [[ministar]] vanjskih poslova, najviša politička pozicija koju je ikad imala neka grčka političarka. ==Biografija== Ona je najstarija od četvoro djece grčkog političara [[Constantine Mitsotakis]]a, koji je bio bivši [[premijer]] Grčke u periodu od [[1990]] do [[1993]]. godine i lider grčke konzervativne partije ''Nova demokratija'' od [[1984]] do 1993. Tokom njenog školovanja, pohađala je njemačku školu u Atini i [[Pariz]]u. Studirala je političke nauke i komunikaciju na Ludwig-Maximilian [[Univerzitet]]u u [[Minhen]]u, te je kasnije nastavila studiranje na Atinskom Univerzitetu. Tečno govori [[engleski jezik]], [[francuski jezik]] i [[njemački jezik]]. Trenutno je udana za biznismena Isidorosa Kouvelosa. ==Politička karijera== Sa 14 godina s porodicom se seli u Pariz zbog vojne [[diktatura|diktature]] koja je vladala u Grčkoj od 1967. do 1974. kada se vraća u Atinu. Iste godine udaje se za istaknutog novinara i političara Pavlos Bakoyiannisa. Imaju dvoje djece. Nekoliko narednih godina radi u Ministarstvu za ekonomsku koordinaciju i kasnije za Ministarstvo vanjskih poslova. Na izborima u junu 1989. godine njen muž Pavlos biva izabran u grčki [[Parlament]], ali nedugo zatim, [[26. septembar|26. septembra]] [[1989]]. biva ubijen u [[atentat]]u [[terorizam|terorističke]] grupe ''17. novembar''. [[Datoteka:Bakoyannis et Rice.jpg|desno|mini|300px|Dora Bakoyannis u društvu američkog državnog sekretara [[Condoleezza Rice]]]] Dora uspješno dolazi do muževog mjesta u parlamentu te se ponovo kandidira i biva izabrana u još dva mandata 1990. i 1993. godine. Kada joj otac postaje premijer, Dora postaje zamjenik državnog sekretara a kasnije i ministrica [[kultura|kulture]]. Od septembra 1991 do augusta [[1992]] služi kao generalni sekretar za međunarodna pitanja stranke ''Nova demokratija''. Na izborima 1996. se kandidira za [[grad]]sko vijeće Atine gdje biva i izabrana, te ponovo i na izborima 2000. kada također biva izabrana. [[20. oktobar|20. oktobra]] [[2002]]. Dora Bakoyannis biva izabrana za prvu ženu gradonačelnicu Atine, osvojivši 60,6% glasova, više nego i jedan gradonačelnik u historiji moderne Grčke.<ref>http://www.citymayors.com/mayors/athens.html</ref> Dužnost gradonačenice Atine napušta [[14. februar]]a [[2006]]. kada biva izabrana za ministricu vanjskih poslova u vladi premijera Karamanlisa. Godine 2006.<ref>[http://www.forbes.com/lists/2006/11/06women_The-100-Most-Powerful-Women_Rank_3.html The 100 Most Powerful Women]</ref> čuveni magazin ''Forbes'' ju je izabrao na listu 100 najmoćnijih žena na svijetu, a 2007.<ref>[http://www.forbes.com/lists/2007/11/biz-07women_The-100-Most-Powerful-Women_Rank_3.html The 100 Most Powerful Women]</ref> se ponovo našla na toj listi. ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20071206084502/http://www.dorabakoyannis.gr/ Zvanična stranica Dore Bakoyannis] * [http://www.worldmayor.com/results05/worldmayor_results05.html Dora Bakoyannis Svjetski gradonačelnik za 2005. godinu] {{DEFAULTSORT:Bakoyannis, Dora}} [[Kategorija:Grčki političari]] [[Kategorija:Biografije, Atina]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 52wcfayksjzpl43hhivantkebonslgv 0 67919 3893039 2985517 2026-06-04T09:44:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893039 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Vladislav Veselinov | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|1|21}} | mjesto_rođenja = Novi Kneževac, Srbija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> }} '''Vladislav Veselinov''', nadimak Buca, rođen u [[Novi Kneževac|Novom Kneževcu]], [[Jugoslavija]], [[21. januar]]a, [[1982]]. godine, je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] rukometaš i član [[Bosanskohercegovačka rukometna reprezentacija|Bosanskohercegovačke rukometne reprezentacije]] koji igra u [[Švicarska|Švicarskoj]] za [[Kadetten Schaffhausen]]. ==Karakteristike== *Pozicija: kružni napadač *Visina: 190&nbsp;cm *Težina: 100&nbsp;kg *Klub: Kadetten Schaffhausen {{DEFAULTSORT:Veselinov, Vladislav}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometaši]] [[Kategorija:Biografije, Novi Kneževac]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iad6w704zva6cvrehxsg1bptwzizxmx 0 68238 3892859 3520104 2026-06-04T07:31:21Z Makenzis 98619 3892859 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Ime kluba = Górnik Zabrze | Puno ime = Klub Sportowy Górnik Zabrze | Grb = 600px Rosso Bianco e Blu con G e martelli.png | Nadimak = Górnicy, Trójkolorowi | Datum osnivanja = [[14. decembar]], [[1948]] | Stadion = [[Stadion Ernesta Pohla]],<br />[[Zabrze]], [[Poljska]] | Kapacitet = 24 563 | Predsjednik kluba = {{ZD|POLJ}} Dariusz Czernik | Trener = {{ZD|POLJ}} Marcin Brosz | Adresa = ul. Roosevelta 81 <br />Zabrze | Liga = [[Ekstraklasa]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. - 2025/26 | | Webstranica = [http://www.gornikzabrze.pl/ www.gornikzabrze.pl ]| | Trenutna sezona = 2020/21| uzorak_lr1=|uzorak_t1=|uzorak_dr1=| lijeva ruka1=FFFFFF|tijelo1=FF0000|desna ruka1=FFFFFF|šorc1=FF0000|čarape1=FF0000| uzorak_lr2=|uzorak_t2=|uzorak_dr2=| lijeva ruka2=FFFFFF|tijelo2=0000C0|desna ruka2=FFFFFF|šorc2=0000C0|čarape2=FFFFFF| }} '''Górnik Zabrze''' je poljski nogometni klub iz [[Zabrze|Zabrza]]. [[File:Ernest Pohl Stadium - Zabrze 2.jpg|thumb|260px|[[Stadion Ernesta Pohla]]]] == Uspjesi == * '''[[Ekstraklasa|Šampion Poljske]]''' (14): 1957, 1959, 1961, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1971, 1972, 1985, 1986, 1987, 1988 * '''[[Poljski Kup]]''' (6): 1965, 1968, 1969, 1970, 1971, 1972 * '''[[Poljski Superkup]]''' (1): 1988 == Igrači 2020/21 == === Trenutni sastav === * [http://www.90minut.pl/kadra.php?id_sezon=97&jesien=1&id_klub=101 Górnik ekipa 2020] na 90minut.pl == Poznati igrači == * {{ZD|Španija}} Igor Angulo * {{ZD|POLJ}} Jerzy Brzęczek * {{ZD|POLJ}} Jerzy Gorgoń * {{ZD|POLJ}} Ryszard Komornicki * {{ZD|POLJ}} Kamil Kosowski * {{ZD|POLJ}} Włodzimierz Lubański * {{ZD|POLJ}} Arkadiusz Milik * {{ZD|POLJ}} Andrzej Niedzielan * {{ZD|POLJ}} Stanisław Oślizło * {{ZD|POLJ}} Ernest Pol * {{ZD|POLJ}} Andrzej Szarmach * {{ZD|POLJ}} Zygfryd Szołtysik * {{ZD|POLJ}} Jan Urban * {{ZD|POLJ}} Tomasz Wałdoch * {{ZD|POLJ}} Józef Wandzik == Vanjski linkovi == * [http://www.gornikzabrze.pl Službena stranica] * [http://www.gornik.zabrze.net.pl Górnik na zvaničnoj stranici gornik.zabrze.net.pl] * [http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=101&id_sezon=97 Górnik Zabrze] na 90minut.pl {{Ekstraklasa}} {{stub-sport}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1948.]] ndurwk30ana2btqoguxe3sh7k8idnw3 0 68864 3892985 3700269 2026-06-04T09:37:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892985 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija glumac |ime=Thora Birch |ime_pri_rođenju=Thora Birch |mjesto_rođenja={{ZD|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija]] |mjesto_smrti= |slika=Thora Birch (crop).jpg |opis= Thora Birch |datum_rođenja=[[11. mart]] [[1982]]. |datum_smrti= |godine_aktivnosti=[[1988]]-danas |pseudonim= |veb-sajt=[http://www.thora.org/ Oficijalna web stranica] |supružnik= |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Thora Birch''' (fonol. ''Tora Birč'') (rođena [[11. mart]]a [[1982]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] glumica. Bila je jedna od vodećih dječijih glumaca [[1990te|1990tih]] glumeći u filmovima poput ''Patriot Games'' (Patriotske igre) ([[1992]]), ''Hocus Pocus'' ([[1993]]), ''Clear and Present Danger'' ([[1994]]), ''Now and Then'' (Sada i prije) ([[1995]]) i ''Alaska'' ([[1996]]). Od tada se proslavila u ulogama u filmovima [[Američka ljepota]] (American Beauty) ([[1999]]) i kultnom filmu ''Ghost World'' (Svijet duhova) ([[2001]]). ==Vanjski linkovi== *[http://thora.org/ Oficijelna stranica] *[http://www.imdb.com/name/nm0000301/ IMDB Thora Birch] {{stub-biog}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1982.|Birch, Thora]] [[Kategorija:Američke glumice|Birch, Thora]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles|Birch, Thora]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hpj2p0ol55jgg1xatyw6tj1pyqo0adc 0 69031 3892954 3386443 2026-06-04T07:56:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892954 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Elvidin Edo Krilić | slika =Edo-image.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|9|30}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Elvidin Krilić''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] muzičar, poznatiji kao '''Edo Krila''', rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] u porodici koja je njegovala tradicionalnu bosansku [[Sevdalinka|sevdalinku]]. Otac Mustafa Krilić, i sam poznati umjetnik na harmonici dao je prvi impuls talentiranom dječaku. Nakon završetka osnovne upisuje Srednju muzičku školu u Sarajevu, na odsjeku za klarinet, u klasi prof. Rajmunda Likica, pošto Sarajevo, iako muzički centar, nije imalo odsjek za harmoniku. Mada je klarinet bio potpuno novo iskustvo za njega, on vrlo brzo postiže veliki uspjeh i osvaja niz državnih i republičkih nagrada. Već u srednjoj školi počinju prvi javni nastupi Ede Krilića sa harmonikom. Aktivni je član i AKUD S. P. Seljo, jednog od najpoznatijih kulturno-umjetničkih drustava bivse drzave. Po završetku Srednje muzičke škole nastavlja studij na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, u klasi prof. A. Radana. U tom periodu aktivno bavljenje muzikom i rad u [http://www.bhrt.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=142 Narodnom orkestru RTV Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070826050219/http://www3.bhrt.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=142 |date=26. 8. 2007 }} napušta legenda sevdalinke, rahmetli [[Ismet Alajbegović Šerbo]], i na njegovo mjesto dolazi Edo Krilić. To je i početak njegove dugogodišnje i plodne estradne aktivnosti u kojoj surađuje sa svim eminentnim estradnim izvođačima narodne muzike. Pored izvođačkog rada bavi se komponiranjem i aranžiranjem pjesama koje i danas žive. Rat u BiH ga zatiče u sarajevskom naselju Grbavica gdje je stanovao. Nakon teškog ranjavanja tada dvogodišnjeg sina, obitelj biva izmještena u Austriju, a Edo ostaje u Sarajevu na mjestu šefa Narodnog orkestra RTVSA. Kako život ponekad piše čudne stranice, tako zaljubljenik u rodni grad i sevdah, dvije godine kasnije, i sam odlazi za obitelji u Austriju gdje ostaje i počinje novu karijeru kao profesor muzike. U Austriji završava i konzervatorij, odsjek za harmoniku, te time kompletira svoje muzičko obrazovanje. == Vanjski linkovi == *[http://www.edokrilic.com/ Elvidin Edo Krilic]: *[https://www.fb.com/SalonBalkan/ Edo Krilić´s SALON BALKAN] {{DEFAULTSORT:Krilić, Elvidin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Sevdalije]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 37qlogzhvhcv68y5ehm5jnhay9fs34w 0 69734 3893215 3875170 2026-06-04T10:21:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893215 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Aleksandar Josipović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|1|15}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | web-sajt = {{URL|bydraleksandar.com}} }} '''Aleksandar Josipović''' (rođen 15. januara 1981.) je [[Francuska|francuski]] bivši [[ples|profesionalni plesač]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] porijekla i prvak u sportskom plesu koji je osvojio više nacionalnih i međunarodnih titula. Kasnije je radio kao [[marketing]] konsultant, [[strategija|brand strateg]] i [[pisac]], specijaliziran za primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] (AI) u brendiranju i marketingu. ==Rani život i obrazovanje== Josipović je rođen 15. januara 1981. u [[Pariz]]u, [[Francuska]]. Studirao je na matematički fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] od 2000. do 2002. godine. Plesno obrazovanje stekao je u Centre national de la Danse (CND) u [[Pariz]]u između 2005. i 2009. godine, a završio je i postdoktorski studij iz terapija pokretom na Codarts University for the Arts u [[Rotterdam]]u od 2006. do 2007. godine. Od 2008. do 2009. završio je magistarski studij iz neurolingvističkog programiranja na University of California, Santa Cruz (UCSC). Kasnije je stekao magistarsku diplomu iz [[psihoanaliza|psihoanalize i psihoterapije]] na Codartsu, kao i Master of Business Administration (MBA) na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Također je završio izvršne obrazovne programe na Harvard Business School, uključujući ''Power and Influence for Positive Impact and Organizational Leadership''. Doktorirao je poslovnu administraciju s fokusom na utjecaj naprednih zdravstvenih tehnologija. ==Karijera== ===Plesna karijera=== Josipović je započeo karijeru kao profesionalni plesač i takmičar u društvenim plesovima. Nastupao je kao solista u kabareu Moulin Rouge u Parizu približno 15 godina.<ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/|title=Wannabe intervju: Aleksandar Josipović|date=15 August 2011|website=Wannabe Magazine|language=sr|first=Marina|last=Gusev|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://wannabemagazine.com/poceo-sa-radom-belgrade-dance-centar/|title=Počeo sa radom Belgrade Dance Centar|date=15 January 2014|website=Wannabe Magazine|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/srpski-plesac-drzi-masterklas-kan-kana/q71949h|title=Srpski plesač drži masterklas kan-kana|date=9 May 2012|website=Blic|language=sr|first=I.|last=S.|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.adanja-polak.com/emisije/ekskluzivno/u-mulen-ruzu-aleksandar-josipovic-14-avgust-2004|title=U "Mulen Ružu" – Aleksandar Josipović|date=8 August 2004|website=adanja-polak.com|first=Tanja|last=Drobne|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/mulen-ruzom-se-orilo-bravo-srbine/bhxp8jf|title=Mulen ružom se orilo: Bravo, Srbine|date=5 January 2012|website=Blic|first=Ivana|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Godine 2008. bio je voditelj programa na [[Eurosong 2008.|Pjesma Eurovizije 2008]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-na-karnevalu-u-rio-de-zaneiru/m0msy5c|title=Aleksandar na karnevalu u Rio de Žaneiru|date=25 January 2009|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/zelimo-da-vodimo-evrosong/2pt54cx|title=Želimo da vodimo "Evrosong"|date=31 January 2008|website=Blic|first=M.|last=Mijatović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/ukrajinka-digla-arenu-na-noge/knmsnne|title=Ukrajinka digla Arenu na noge|date=23 May 2008|website=Blic|first1=M.|last1=Mijatović|first2=S.|last2=Jovanović|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Također je bio član žirija u srpskoj verziji emisije ''Dancing with the Stars''.<ref>{{cite web|url=http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|title=Upoznajte sudije plesa sa zvezdama|website=Prva Srpska Televizija|language=sr|access-date=15 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061542/http://www.prva.rs/show-biz/35920/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/zabava/vesti/upoznajte-sudije-plesa-sa-zvezdama/sxvlm0k|title=Upoznajte sudije "Plesa sa zvezdama"|date=17 March 2014|website=Blic|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/strog-i-britak-clan-zirija-u-plesu-sa-zvezdama-tvrdi-samo-sam-iskren/33l13j1|title=Strog i britak član žirija u "Plesu sa zvezdama" tvrdi: Samo sam iskren|date=8 April 2014|website=Blic|first=I.|last=Stojanov|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Osvojio je više nacionalnih titula u društvenim plesovima i bio finalist Golden World Cupa u [[Engleska|Engleskoj]] te polufinalist Svjetskog kupa u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nastupao je i na događajima kojima su prisustvovali članovi kraljevskih porodica i [[šef države|šefovi država]].<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/volim-nastupe-pred-vladarima/3v2jzs6|title=Volim nastupe pred vladarima|date=25 December 2007|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/aleksandar-igrao-sam-za-sarkozija/4bvxmjd|title=Aleksandar: Igrao sam za Sarkozija|date=15 October 2011|website=Blic|language=sr|first=M.|last=Mijatović|access-date=15 March 2026}}</ref> ===Brend strategija i marketinško savjetovanje=== Od ranih 2000-ih, Josipović se bavi marketingom i strateškim savjetovanjem, s fokusom na luksuzni sektor. Kao nezavisni savjetnik radio je na pozicioniranju brenda, digitalnoj strategiji i širenju tržišta.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-in-aesthetics-beauty-guide/|title=AI is changing luxury aesthetics – but not in the way you think|website=Grazia|first=Frankie|last=Jabarkhyl|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://evoke.ie/2025/11/04/style/beauty/cosmetic-procedures-2026-experts|title=These cosmetic procedures will be everywhere in 2026|date=4 November 2025|website=evoke.ie|first=Laura|last=Bermingham|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref> Njegov rad uključuje primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u marketingu.<ref>{{cite web|url=https://graziamagazine.com/me/articles/ai-beauty-trends-2024/|title=AI is here to switch up our beauty routines – be amazed|website=Grazia|first=Ella|last=Cory-Wright|language=en|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/carobnjak-pokreta-predstavljao-je-bivsu-sfrj-a-danas-se-povlaci-u-mirnije-vode/c50jj8w|title=Čarobnjak pokreta predstavljao je bivšu SFRJ a danas se povlači u "mirnije vode"|date=13 January 2015|website=Blic|first=V.|last=J.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thenationalnews.com/business/money-me-dubai-marketing-and-communications-executive-still-has-all-the-moves-1.62825|title=Money & Me: Dubai marketing and communications executive still has all the moves|date=13 January 2017|first=Shereen|last=El Gazzar|website=The National|access-date=15 March 2026}}</ref> Govorio je na industrijskim konferencijama kao što su IMCAS, AMWC i InMode Summit.<ref>{{cite web|url=https://www.imcas.com/fr/imcas-world-congress-2026/program/session/56632/practice-management-contributed-talks|title=Practice management - Contributed talks|date=31 January 2026|website=imcas.com|language=fr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Publikacije== Josipović je autor nekoliko knjiga. Njegova prva knjiga objavljena je pod pokroviteljstvom CID UNESCO.<ref>{{cite web|url=https://delfi.rs/knjige/61164_tajni_govor_tela_knjiga_delfi_knjizare.html|title=Tajni govor tela|website=Delphi Bookstore|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> Prihodi od njegovih publikacija donirani su u humanitarne svrhe, uključujući pomoć za [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplave na Balkanu 2014]]<ref>{{cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/omrazen-i-voljen-aleksandar-josipovic-izdaje-cetvrtu-knjigu-u-humanitarne-svrhe-cena/lg6zn0e|title=Omražen i voljen Aleksandar Josipović izdaje četvrtu knjigu u humanitarne svrhe: Cena će biti daj koliko možeš|date=4 June 2014|website=Blic|first=M.|last=Č.|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rts.rs/tv/rts1/1625534/tv-lica-aleksandar-josipovic.html|title=TV lica: Aleksandar Josipović|website=Radio Television of Serbia|language=sr|access-date=15 March 2026}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons}} * {{Official website|bydraleksandar.com}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Josipovic, Aleksandar}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Srbijanski plesači]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Francuski plesači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d9tl620s0plrrj1kkkdb3uxkfnciwpc 0 69773 3892939 3721046 2026-06-04T07:52:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892939 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=mart 2019}} {{Infokutija osoba | ime = Igor Žerajić | slika = Igor Žerajić | veličina_slike = | opis = Pjevač, [[kompozitor]], [[gitarist]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|8|20}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = | obrazovanje = Music Technololgy & Video Production 2012 | alma_mater = University of West London. Bachelor of Art | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | stil = [[Rok-muzika]], [[rokenrol]], [[bluz-rok]], [[etno-rok]], [[Hard rock|hard rok]] | rodni_grad = Sarajevo | veb-sajt = www.igorzerajic.com }} '''Igor Žerajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Rok-muzika|rok]] pjevač, [[kompozitor]] i [[gitarist]]. Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a trenutno živi na relaciji [[London]] - [[Sarajevo]]. == Biografija == Godine 1985. završio je klasičnu [[gitara|gitaru]] kod profesora [[Mile Praljak|Mile Praljka]]. Godinu kasnije postaje vokalni solista grupe "Visa", a krajem 1989. prelazi u grupu "[[Crno vino]]" i s njima objavljuje album "Voljeti". Od 1992. do 1994. godine ostvaruje saradnju sa više sarajevskih umjetnika u projektu [[Kosa Anno Domini 1992]]" u [[Kamerni teatar 55|Kamernom Teatru 55]]. Godine 1994. odlazi u [[London]], a osam godina kasnije ponovno okuplja grupu "[[Crno Vino]]" s kojima 2003. reizdaje album "[[Voljeti]]. Nakon toga, objavljuje studijski album "Propovjednik" 2004. gdje ostvaruje saradnju sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]] i [[Miki Trifunov|Mikijem Trifunovim]]. Napušta grupu "Crno vino" 2005. i nastavlja solo karijeru. Godine 2006. objavljuje [[Muzički singl|singl-ploče]] "Odgovor" (ušla je u uži izbor za hit godine, top lista TOP 12 na [[Hayat TV]]), kao i "Karmin", koji je na [[Radio M|Radiju M]] proglašen hitom mjeseca za april iste godine. Naredne godine objavljuje singl ploču "Da je Bog d'o ranije" koja je ušla u drugi krug takmičenja na Festivalu [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRTF]]-a. Svoj prvi solo studijski album "[[100 na sat (album)|Sto na sat]]" objavljuje 1. decembra 2008. na [[iTunes]]. <ref>{{Cite web|url= http://www.igorzerajic.com/|title= ''Igor Žerajić''|website= archive.org|access-date= 19. 6. 2025|archive-date= 8. 3. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080308143627/http://www.igorzerajic.com/|url-status= bot: unknown}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * Crno vino – ''[[Voljeti (album)|Voljeti]]'' 1989. * Crno vino – ''[[Propovjednik (album)|Propovjednik]]'' 2004. * Igor Žerajić - ''[[100 na sat]]'' 2008. ==== Singlovi ==== * [[Odgovor]], 2007. * ''[[Karmin (singl)|Karmin]]'', 2007. * ''[[Da je Bog d'o ranije]]'', 2007. * ''[[Bašte bez ruža]]'', 2008. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Žerajić, Igor}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] k5yz4uzsjhqg79hbcdbhtzgzkx4wnxn 0 70152 3893078 3851900 2026-06-04T09:49:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = David Paterson |slika = David Paterson 2 by David Shankbone.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera New Yorka|55. guverner]] [[New York (savezna država)|New Yorka]] |vrijeme_na_vlasti = 17. mart 2008. – 31. decembar 2010. |prethodnik = [[Eliot Spitzer]] |nasljednik = [[Andrew Cuomo]] |redoslijed2 = Zamjenik guvernera New Yorka |vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2007. – 17. mart 2008. |prethodnik2 = Mary Donohue |nasljednik2 = Joseph Bruno, v.d. |redoslijed3 = Senator države New Yorka iz 30. distrikta |vrijeme_na_vlasti3 = 1. januar 1985. – 1. januar 2007. |prethodnik3 = Leon Bogues |nasljednik3 = Bill Perkins |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1954|5|20}} |mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York]], New York, [[SAD]] |datum_smrti = |puno_ime = David Alexander Paterson |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Michelle Paige |djeca = dvoje |obrazovanje = [[Univerzitet Columbia]]<br>Pravna škola Hofstra |potpis = David A Paterson Signature.jpg }} '''David Alexander Paterson''' (Dejvid Aleksander Paterson) ([[20. maj]] [[1954.]], Brooklynu, [[New York]]) je američki [[politika|političar]]. Član je [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] i bivši [[guverner]] savezne države [[New York (savezna država)|New York]]. U novembru 2006. je imenovan za viceguvernera države New York od strane svog prethodnika [[Eliot Spitzer]]a. Nakon što je bivši guverner Spitzer dao ostavku [[12. mart]]a [[2008.]]<ref>http://www.spiegel.de/politik/ausland/0,1518,541055,00.html {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> zbog umješanosti u [[seks]] skandal, Paterson je postao prvi crnac na mjestu guvernera države New York te prvi [[Sljepoća|slijepi]] guverner u SAD. Položio je zakletvu 17. marta 2008. u glavnom gradu [[Albany]]. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Paterson, David}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 20em6lw1yivsv6u44bw5du83d31q0af 0 71672 3892946 3645973 2026-06-04T07:53:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892946 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija vojno lice | ime = Kerim Lučarević | slika = | opis = | veličina = | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|3|5}} | mjesto rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = | nadimak = Doktor | titule = | pripadnost = [[Patriotska liga]], [[Vojna policija RBiH|Vojna policija]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]] | služba = | čin = | ratovi = | bitke = | vojska = | rod = | jedinice = | komandovao = | odlikovanja = }} '''Kerim Lučarević''' zvani Doktor,<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/158/t1586.htm|title=KERIM LUCAREVIC DOKTOR|website=www.bhdani.ba|access-date=24. 7. 2019|archive-date=24. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724001243/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/158/t1586.htm|url-status=dead}}</ref> (1958.) je jedan od osnivača [[Patriotska liga|Patriotske lige]].<ref name=":0" /> == Biografija == Rođen je 1958. u Sarajevu. Po zanimanju je diplomirani ekonomista. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je rukovodioc u [[UNIS|UNIS Holdingu]]. Od 1990. bio je poslanik u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]]. Aktivno se uključuje u odbranu BiH i jedan je od osnivača [[Patriotska liga|Patriotske lige]]. Od 1992. do 1993. bio je na funkciji Komandanta [[Vojna policija RBiH|Vojne policije RBiH,]] zatim Načelnik Vojne bezbjednosti. Vojna policija je učestvovala u svim akcijama [[Odbrana Sarajeva|odbrane Sarajeva]]. Jedna od najpoznatijih i najvažnijih akcija Lučarevićeve jedinice je zaustavljanje izvlačenja oružja [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] iz kasarne "Jusuf Džonlić" u [[Nedžarići]]ma. U toj akciji je zaplijenjeno 163 kamiona s oružjem i municijom, kojom je kasnije odbranjen Grad. Sredinom juna 1992. Lučarević i njegova jedinica su ušli u sarajevsko naselje [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] preko brda [[Mojmilo (naselje)|Mojmilo]]. Tu su učestvovali u odbrani i deblokadi Dobrinje, Mojmila i Olimpijskog naselja tokom koje je uništeno 10 tenkova i 32 transportera od čega je uzeto 9 transportera i jedan tenk koji su kasnije korišteni za odbranu. Poslije rata Lučarević se istakao kao jedan od opozicijskih političara u BiH. 1995. imenovan za direktora [[Energokomerc]]a, zatim za direktora [[Energopetrol]]a. U toku njegovog četverogodišnjeg mandata je zaposleno 500 radnika, prevashodno demobilisanih boraca, otvoreno 36 pumpi i napravljen [[hotel Maršal]] na [[Bjelašnica|Bjelašnici]]. Od 1996. je bio poslanik u [[Kantonalna skupština KS|Kantonalnoj skupštini]], a od 2006. poslanik u [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Federalnom parlamentu]]. Osam godina bio član [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine|Olimpijskog komiteta BiH]], osam godina bio je predsjednik Federalnog saveza dizača tegova, član Skupštine [[Sportsko društvo Sarajevo|Sportskog društva Sarajevo]], član uprave [[Džudo klub Sarajevo|Džudo kluba Sarajevo]]. Godine 2022. Sud BiH je potvrdio optužnicu koja ga tereti za zločin protiv ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika, civilnog stanovništva te protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] 3. maja 1992.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/potvrdena-optuznica-protiv-kerima-lucarevica-atpbq|title=Potvrđena optužnica protiv Kerima Lučarevića|website=Federalna|language=en|access-date=14. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite news|title=Potvrđena optužnica protiv šefa vojne policije Kerima Lučarevića za 'Dobrovoljačku'|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/dobrovoljacka-jna-kerim-lucarevic-optuznica/32189211.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=22. 12. 2022|access-date=14. 12. 2023|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> == Djela == * ''Bitka za Sarajevo, 2000'' * Kćerka Kerima Lučarevića: Nadija Lučarević = Reference = {{Refspisak|}} {{DEFAULTSORT:Lučarević, Kerim}} [[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f6sifyymu2zh9mp4povf7m61lzk171w 0 74681 3893088 3415206 2026-06-04T09:51:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893088 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Sirusho Harutyunyan | slika = sirusho_pic.jpg | veličina_slike = | opis = [[London]], [[2008]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|7}} | mjesto_rođenja = Erevan, Armenija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sirusho''', pravo ime '''Siranush Harutyunyan''', je [[Armenija|armenska]] pop pjevačica. Prvi album je izdala 1999. godine pod nazivom "Sirusho", a drugi 2005. pod nazivom "Sheram". Nastupila je na [[Eurosong 2008.|takmičenju za pjesmu Evrovizije 2008.]] u [[Beograd]]u sa pjesmom "Qele, qele" gdje je osvojila četvrto mjesto. == Također pogledajte == * [[Eurosong 2008.]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|Sirusho}} * [http://www.sirusho.am/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190528174028/https://sirusho.am/ |date=28. 5. 2019 }} {{stub-biog}} {{stub-muz}} {{DEFAULTSORT:Sirusho}} [[Kategorija:Armenski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Erevan]] [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 16gi5yi065rqtaotrn1a9878q4m6muz 0 76301 3892953 3321783 2026-06-04T07:54:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892953 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Paul Bostaph | slika = Paul Bostaph2006.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|3|6}} | mjesto_rođenja = San Francisco, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Paul Steven Bostaph''' (rođen [[6. mart]]a [[1964]] u [[San Francisco|San Francisku]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] bubnjar. Svirao je za grupe [[Slayer]] i [[Exodus]], a u međuvremenu svira za grupe [[Forbidden]] i [[Testament]]. Bio je jedan od osnivača grupe Forbidden gdje je i svirao na prva dva albuma ''Forbidden Evil'' i ''Twisted into Form''. Poslije gubitka ugovora i potražnjom za novim partnerom,koja je duže vrijeme trajala, Bostaph prelazi u grupu [[Slayer]], gdje mijenja [[Dave Lombardo|Dave Lombarda]] Sa grupom Slayer snima albume [[Divine Intervention]] i [[Undisputed Attitude]]. Krajem [[1960]]-e napusta Slayer i počinje sa pripremama za solo-projekat. [[1997]]. se ponovo vraca u grupu Slayer (jer je njegov zamjenik John Dette bio izbačen), sa kojom snima sljedeća 2 albuma, [[Diabolus in Musica]] i [[God Hates Us All]], da bi konačno [[2002]] oslobodio stolicu za Lombarda. U proljeće [[2005]]-e priključuje se grupi Exodus gdje privremeno zauzima mjesto Toma Huntinga, koji iz ličnih razloga uzima pauzu. Povratkom Huntinga Bostaph se ponovo vraća u grupu Forbidden, da bi u jesen [[2007]] postao novi bubnjar grupe Testament. ===Diskografija=== {{Proširiti sekciju}} === sa Forbidden === * 1988: Forbidden Evil * 1990: Twisted into Form === sa Slayer === * 1994: Divine Intervention * 1996: Undisputed Attitude * 1998. Diabolus in Musica * 2001: God Hates Us All === sa Exodus === * 2005: Shovel Headed Kill Machine === sa Testament === * 2008: [[The Formation of Damnation]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.paulbostaph.net Offizielle Homepage von Paul Bostaph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813231616/http://www.paulbostaph.net/ |date=13. 8. 2006 }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bostaph, Paul}} [[Kategorija:Američki bubnjari]] [[Kategorija:Biografije, San Francisco]] [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qcxc9a3wzhq5y0mylgralqwztvxrmh8 0 77160 3892952 3791352 2026-06-04T07:54:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Daniel Handler | slika = Handlertheend.PNG | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|2|28}} | mjesto_rođenja = San Francisco, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Daniel Handler'''<ref>{{Cite web|url=https://www.danielhandler.com/|title=The Website of Daniel Handler|website=Daniel Handler|language=en-us|access-date=2025-12-21}}</ref> ([[28. februar]] [[1970]]. - ) je američki autor, muzičar, scenarista, televizijski pisac i televizijski producent. Najpoznatiji je po svojoj seriji dječjih knjiga Niz nesretnih događaja i Sva pogrešna pitanja, objavljenoj pod pseudonimom Lemony Snicket. Prva je adaptirana u film 2004. godine, kao i u Netflixovu seriju od 2017. do 2019. godine. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons}} * [http://www.lemonysnicket.com Web-stranica Lemony Snicket ljubitelja] * [http://www.imdb.com/name/nm1274516/ Daniel Handler - IMDB] {{Normativna kontrola}}{{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Handler, Daniel}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Biografije, San Francisco]] [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ctg3ztml0u261hbuxuvpgpgkm1xcfnt 0 77479 3893099 3834833 2026-06-04T09:52:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893099 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Travis Barker | slika = TravisBarker.jpg | veličina_slike = | opis = Travis Barker u posjeti američkim vojnicima u [[Manama|Manami]], [[Bahrain]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|11|14}} | mjesto_rođenja = Fontana (California), SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Travis London Barker''' ([[14. novembar]] [[1975]]. godine, [[Fontana]], [[Kalifornija]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[bubnjevi|bubnjar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/100-greatest-drummers-of-all-time-77933/|title=100 Greatest Drummers of All Time|last=Greene|first=Christopher R. Weingarten,Jon Dolan,Matt Diehl,Ken Micallef,David Ma,Gareth Dylan Smith,Oliver Wang,Jason Heller,Jordan Runtagh,Hank Shteamer,Steve Smith,Brittany Spanos,Kory Grow,Rob Kemp,Keith Harris,Richard Gehr,Jon Wiederhorn,Maura Johnston,Andy|last2=Weingarten|first2=Christopher R.|date=31. 3. 2016|website=Rolling Stone|language=en-US|access-date=26. 10. 2023|last3=Dolan|first3=Jon|last4=Diehl|first4=Matt|last5=Micallef|first5=Ken|last6=Ma|first6=David|last7=Smith|first7=Gareth Dylan|last8=Wang|first8=Oliver|last9=Heller|first9=Jason}}</ref> Poznat postaje kroz uspješnu punk-pop grupu [[blink-182]]. Momentalno svira u grupi [[+44]]. == Biografija == Rođen je u siromašnom kraju u Fontani. U svojoj četvrtoj godini dobiva na poklon prve bubnjeve, a u petoj časove iz bubnjeva i trompete. Po završetku školovanja zarađivao je novac davajući privatne časove ili nastupajući u raznim grupama kao što su ''Feeble, The Suicide Machines und The Aquabats'', pod imenom ''Baron Von Tito''. Kada je njegova grupa ''The Aquabats'', zajedno sa grupom [[blink-182]] [[1998]]. godine, krenuo na turneju kroz [[SAD]], bubnjar, od blink-182 [[Scott Raynor]], ih iznenadno napušta. Pošto je primio ponudu da tu veče zamijeni Raynora, morao je u roku od 2 sata da nauči svirati oko 20 pjesama. Pošto mu je to dobro pošlo za rukom, ponuđeno mu je da se na duže vrijeme priključi grupi, što je i prihvatio. Poslije braka sa Melissom Kennedy, [[2004]]. godine oženio se s bivšom Miss SAD-a [[Shana Moakler|Shanaom Moakler]], sa kojom već [[2003]]. godine dobija sina Landona Ashera Barkera, a 2005. godine dolazi na svijet kćerka Alabama Luella Barker. Zajedno nastupaju u [[MTV]] [[reality show]]-u ''Meet The Barkers''. U augustu 2006. godine razvodi se sa suprugom. Poslije 7 godina nastupanja u grupi blink-182, [[2005]]. godine grupa pravi "pauzu na neograničeno vrijeme". Na turneji sa +44 u novembru 2006. godine, prilikom snimanja videa za ''When Your Heart Stops Beating'', dolazi do nesreće pri kojoj Baker lomi jednu ruku. Ostatak turneje svira sa jednom rukom, a izostavljeni tonovi su kompjuterskom obradom dodavani. Prilikom nastupa u [[Amsterdam]]u ponovo dolazi do loma iste ruke, poslije kojeg ga mijenja njegov prijatelj ''Gil Sharon''. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.myspace.com/immawinnerbaby Barkers offizielle MySpace-Seite] * [http://www.famoussas.com Barkers Kleidungslabel ''Famous Stars And Straps''] * [http://drummerworld.com/drummers/Travis_Barker.html Travis Barker bei Drummerworld] {{DEFAULTSORT:Barker, Travis}} [[Kategorija:Američki bubnjari]] [[Kategorija:Biografije, Fontana (California)]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1rlp5hqdimsdidsib3k2pcx8nb2tzvo 0 77591 3893089 3510065 2026-06-04T09:51:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893089 wikitext text/x-wiki {{U začetku}} {{Infokutija osoba | ime = Aynsley Dunbar | slika = Aynsley dunbar.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|1|10}} | mjesto_rođenja = Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Aynsley Thomas Dunbar''' rođen [[10. januar]]a [[1946]]. godine u [[Liverpool]]u je [[Velika Britanija|britanski]] bubnjar. Svirao je sa mnogo muzičara među kojima su najpoznatiji: [[John Mayall]], [[Frank Zappa]], [[Jeff Beck Group]] kao i grupa [[UFO (grupa)|UFO]]. Krajem [[1960te|1960-ih]] je imao i svoju muzičku grupu pod nazivom [[Aynsley Dunbar's Retaliation]]. Tokom svoje duge karijere, on je pokazao sposobnost sviranja različitih muzičkih stilova, uključujući: [[jazz]], [[blues]], fusion, [[Rock muzika|rock]] i [[progresivni rock]]. Sa preko 30 zlatnih i platinastih ploča od više od 112 albuma, Aynsley Dunbar se smatra jednim od najboljih bubnjara u muzičkom poslovnom svijetu tokom više od četrdeset godina, kao član neke grupe ili kao studijski muzičar. <ref>{{cite web|url=http://www.celebrityrockstarguitars.com/rock/dunbar.htm|title=Aynsley Dunbar|work=celebrityrockstarguitars.com|access-date=4. 2. 2016|archive-date=2. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160202141454/http://celebrityrockstarguitars.com/rock/dunbar.htm|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dunbar, Aynsley}} [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Bubnjari]] [[Kategorija:Biografije, Liverpool]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] o78lbpax4j763kji99l2r12isleq7wc 0 77914 3892908 3852225 2026-06-04T07:46:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Olivera Jurić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|9|26}} | mjesto_rođenja = Mostar, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Olivera Jurić''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] dizačica tegova rođena u [[Mostar]]u. Profesionalnu karijeru u [[dizanje tegova|dizanju tegova]] je počela 2002. godine.<ref>http://www.nezavisne.com/sport/ostali/17833/Olivera-Juric-dizanje-tegova-kandidat-za-najbolju-sportistkinju-BiH-u-2007-godini.html</ref> Olivera je bila ostvarila normu za [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijske igre u Pekingu 2008]]<ref>http://www.sarajevo-x.com/clanak/080417120</ref>, ali je suspendovana radi korištenja [[doping]]a, odnosno nedozvoljenog anaboličkog steroida.<ref>http://www.sport.ba/index.php?showCat=7&showText=11816</ref> Zajedno sa svojim trenerom i ljekarom je suspendovana do [[17. maj]]a [[2012]].<ref>http://www.24sata.info/14852{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2008.]] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jurić, Olivera}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački dizači tegova]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] e6vnhvdmmhmbzl9x20k64qfdztt2lns 0 79053 3893126 3006735 2026-06-04T09:56:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893126 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Infokutija osoba | ime = Hajrudin Vrnjak | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1958. | mjesto_rođenja = Višegrad, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Hajrudin Vrnjak''' je rođen [[1958]] u Kaošticama, općina [[Višegrad]]. Ima do sada objavljenih 12 beletrističkih knjiga, najviše romana. Magistar je književnosti. Živi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Radi također u Sarajevu 21 godinu kao profesor [[književnost]]i i [[maternji jezik|maternjeg jezika]]. Objavio je i veliki broj različitih tekstova u deset listova, [[novine|novina]] i [[časopis]]a. ==Objavljene knjige== * Pobožnost (1996) * Šejh i derviš (1996) * Dobri čovjek (1997) * Grad (1998) * Ljubavne priče (2000) * Taqwa (2001) * Pisac, Meliha i trilogija (2002) * Glas (2002) * Svjetla pjevaju velikoj rijeci (2003) * Porodica (2004) * Život iz snova (2008) * Duhovni čovjek (2008) {{DEFAULTSORT:Vrnjak, Hajrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Višegrad]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jrse8zi8df2b2as3woul0ez5fkueshu 0 79980 3892910 3852306 2026-06-04T07:46:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892910 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Milicapap.jpg|mini|desno|Milica Pap]] '''Milica PAP''' je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]] ([[BiH]]) u porodici muzičara. Njena majka Angelina, profesor klavira<ref>{{Cite web |url=http://www.hrovatmusic.com/aboutus.htm |title=www.hrovatmusic.com |access-date=18. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080824064428/http://www.hrovatmusic.com/aboutus.htm |archive-date=24. 8. 2008 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevskazima.ba/index.php?option=com_events&task=view_detail&agid=81&year=2007&month=03&day=07&Itemid=26 |title=www.sarajevskazima.ba |access-date=18. 9. 2008 |archive-date=22. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250222123220/http://www.sarajevskazima.ba/index.php?option=com_events&task=view_detail&agid=81&year=2007&month=03&day=07&Itemid=26 |url-status=dead }}</ref>, joj je dala prve časove instrumenta. Otac Layos PAPP<ref>{{Cite web |url=http://www.eurotravelling.net/serbia/nis/nis_culture.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081012101718/http://www.eurotravelling.net/serbia/nis/nis_culture.htm |archive-date=12. 10. 2008 |url-status=dead }}</ref>, violinist, bio je prof. violine i kamerne muzike na Fakultetu muzičke umjetnosti u [[Beograd]]u. On je zapoceo studij violine u Budimpešti i završio u [[Pariz]]u u klasi prof. Yvonne ZATURESZKY. Prvi solistički resital, Milica PAP je imala sa 14.g. Završila je studije klavira na Fakultetu muzičke umjetnosti u [[Beograd]]u ([[Srbija]]) gdje je otisla 1991.g, kao stipendista Javnog fonda R [[BiH]]. Dobitnik je nagrada kao najbolji umjetnički saradnik, korepetitor solo pjevača -„Radmila Djordjević“, najbolji student klavira-„Olga Mihajlović“, nagrada Europskog udruženja pedagoga-EPTE<ref>http://www.epta-uk.org/webdb/application/Application.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090119140023/http://www.epta-uk.org/webdb/application/Application.php |date=19. 1. 2009 }}?</ref>, itd. Po završetku magistarskih studija u [[Beograd]]u, odlazi na jednogodišnju specijalizaciju na Muzički konzervatorij [[Luksemburg]]a, kao stipendista Ministarstva kulture i visokog obrazovanja države [[Luksemburg]]. Dobija Diplôme du 1er Prix na Odsjeku za harmoniju, kontrapunkt, fugu i kompoziciju u klasi prof. Alexander Mullenbach-a kao i Diplôme Supérieur za klavir u klasi prof. Serge Bausch-a i prestižnu nagradu Fonda „Victor Fenigstein“. Započinje međuregionalnu specijalizaciju „Diplôme de Concert“. Osim mnogobrojnih koncerata-resitala kao solista i kamerni muzičar u [[BiH]], Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, FR Makedoniji, [[Luksemburg]]u, Madjarskoj, Milica PAP je nastupala na festivalima: Ohridsko leto (FR Makedonija), NOMUS, LEMEK ([[Srbija]]), Bourlingster festival (LUX), Sarajevska zima ([[BiH]]); kao i sa Sarajevskom filharmonijom, simfonijskim orkestrom [[Beograd]]a. Milica Pap usavršavala se kod eminentnih pedagoga: A.VALDMA, N.LJ. STARKMAN, S. BOGINO, V. OGARKOV, S. DORENSKY<ref>http://rms.m-e-t-a.com/en/ipctl/2004/jury/sergei_dorensky.htm{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.hipic.jp/5th/eng/jury/jury04.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, L. ISTVAN, I. KHUDOLEI<ref>{{Cite web |url=http://www.beluntsov.ru/xxmidi/composer.php?id=188&lng=en |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 9. 2008 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304234946/http://www.beluntsov.ru/xxmidi/composer.php?id=188&lng=en |url-status=dead }}</ref>, Y. KOT, I. ALEKSEYHUK, R. KEHRER, D. ANDERSON, P. SCHEYDER<ref>{{Cite web |url=http://www.cdmc.asso.fr/biographies/r_z/scheyder.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 9. 2008 |archive-date=24. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081124204239/http://www.cdmc.asso.fr/biographies/r_z/scheyder.htm |url-status=dead }}</ref>, L. POGORELICH<ref>http://www.lovropogorelich.net/</ref>, D. PROTOPOPESCU<ref>{{Cite web |url=http://www.cmre.be/fr/details2007.asp?ID=1357&TB=4 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080921105545/http://www.cmre.be/fr/details2007.asp?ID=1357&TB=4 |archive-date=21. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref>. Od 1997. do 2006.g., Milica Pap je bila profesor klavira, kamerne muzike i korepeticije u Srednjoj muzičkoj školi Sarajevo i spoljni saradnik [https://web.archive.org/web/20080918044058/http://mas.unsa.ba/new/index.php na Muzičkoj akademiji u Sarajevu] od 2001.g. Izabrana je u zvanje docent [https://web.archive.org/web/20080918044058/http://mas.unsa.ba/new/index.php na Muzičkoj akademiji u Sarajevu] 2006.g., gdje je momentalno i zaposlena. Također je imenovana i za Koordinatora implementacije bolonjskog procesa na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Sarajevska opera je angazuje za pripremu operskih projekata: Slijepi miš (J. Strauss), La Bohème (G. Puccini), Rigoletto (G. Verdi), Hasanaginica (A. Horozić), Ero s onoga svijeta (J. Gotovac), itd.... Od septembra 2008.g. Milica Pap živi na relaciji Nant – [[Pariz]], gdje je pozvana od strane Nacionalnog konzervatorija regije Pariz, da se upozna sa francuskim modelom edukacije u oblasti kamerne muzike i korepeticije, koje se planiraju otvoriti i na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, u skorijoj budućnosti. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Pap, Milica }} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tqjxqfsetthn55px087z67iuc3u9ou2 0 80829 3892866 3052380 2026-06-04T07:35:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892866 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Fahrudin Hrnjić''' (rođen [[1962]]. godine u [[Priboj]]u na [[Lim (rijeka)|Limu]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Rudo]]m. Po zanimanju je inženjer telekomunikacija i u [[BH Telecom]]u radi u Službi za projektovanje. Poeziju i prozu objavljivao je u Licima, Životu, Odjeku i drugim časopisima. Pjesme su mu uvrštene u Antologiju sarajevske ratne poezije. Živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Bibliografija == Do sada je objavio tri knjige: *Posljednja šetnja u sumrak - poezija - IP Svjetlost-Sarajevo 1998 *Kretanje je moj život - pripovjetke - IP Baybook-Sarajevo 2004 *Mezimica Đumruk Kapetana - pripovjetke - TKD Šahinpašić-Sarajevo 2011 == Vanjski lnkovi == * [https://web.archive.org/web/20110823063749/http://www.odjek.ba/index.php?broj=25&id=12 http://www.odjek.ba; PUSTA LJUDSKA TLAPNJA] * https://web.archive.org/web/20130908024053/http://www.sarajevo-songs.ba/ {{DEFAULTSORT:Hrnjić, Fahrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|H]] [[Kategorija:Biografije, Priboj]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] en0fxckvmmy3f869c445sp8yu7jjtw5 0 81871 3892925 3052965 2026-06-04T07:47:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892925 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Ivana_Kuzmanovic.jpg|mini|130p|desno|Ivana Kuzmanović]] '''Ivana Kuzmanović''' je srbijanska književnica rođena [[28. april]]a [[1966]]. u [[Beograd]]u. Član je Udruženja književnika Srbije. Dobitnik priznanja Zlatni Hit Liber za 2011. godinu, koje dodjeljuje RTS. Autor je redovne kolumne u magazinu "Ona". Pokretač je i voditelj Susreta pomerisrca – razgovori o ljubavi i Life coach. ==Knjige== *„Lemurova [[ljubav]]“, roman, 2007, 2008. Evro-Giunti; 2009. Laguna; 2009. Šahinpašić *„Manje od tri“, roman, 2008. Evro-Giunti; 2009. Laguna *„Amor porteño“, roman, 2010. - Laguna *„Od kada sam se zavolela - VOLIM“, knjiga u Ljubavi, 2011. - Laguna *„U ime Ljubavi“, roman, 2012. - Laguna *„Odkar sem se vzljubila - LJUBIM“, študija o Ljubezni, 2013. - Potenza tim ==Vanjski linkovi== *[http://www.ivanakuzmanovic.rs Sajt Ivane Kuzmanović] *[https://web.archive.org/web/20091212011423/http://www.pomerisrca.rs/ Sajt pomerisrca - Ivane Kuzmanović] *[http://www.glas-javnosti.rs/clanak/kultura/glas-javnosti-06-10-2008/manje-od-tri-je-vise-od-svega Intervju s Ivanom Kuzmanović] [[Kategorija:Rođeni 1966.|Kuzmanović, Ivana]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|Kuzmanović, Ivana]] [[Kategorija:Biografije, Beograd|Kuzmanović, Ivana]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 05vsazu2lx2am71br7uyeyah6443z7j 0 82336 3892987 3690038 2026-06-04T09:37:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892987 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Čišćenje}} {{Standardi}} [[Datoteka:Zac Efron 5, 2012.jpg|thumb|right|250px|Zac Efron 2012]] '''Zachary „Zac“ David Alexander Efron''' (18. oktobar 1987. u [[San Luis Obispo]], [[Kalifornija]]) je američki pjevač i glumac. === Djetinstvo, mladost i prvi nastupi === Zac Efron je dijete američke porodice srednje klase. Odrastao je u [[San Luis Obispo]] a kasnije je odselio u [[Arroyo Grande]]. Zanimanja njegovih roditelja Davida Efrona i Starle Baskett su inženjer i sekretarica. Ima mlađeg brata Dylana. Njegov mužički talenat je otkriven kada je imao jedanaest godina i biva uvježban tako da nedugo zatim nastupa na predstavi Petar Pan i uspijeva doći u [[Musical Gypsy]] 1999. Učestvovao je u 90 predstava. Nakon toga postaje član improvizacijskog teatra koji je za vrijeme njegovog članstva osvojio svjetsko prvenstvo. Nakon godinu dana traganja za novim ulogama, u 15. godini života dobiva nekoliko nastupa u američkim serijama [[Firefly]] i [[Emergency Room]]. U seriji [[Summerland Beach]] je u početku dobio samo sporednu ulogu, ali zbog velike popularnosti među publikom u drugoj sezoni 2005. godine, dobiva jednu od glavnih uloga. Nakon dvije sezone serija se prestala emitirati. === Uspjeh === {{Proširiti sekciju}} === Početak karijere === {{Proširiti sekciju}} === Privatni život === Zac Efron je od jedanaeste godine imao časove klavira, pored toga svira i klarinet i gitaru. Njegov plan da studira na [[University of Southern California]] je propao jer njegova filmska karijera to nije dozvoljavala, pa studij morao prekinuti do daljnjeg. Efron živi u dvosobnom stanu u S[[an Fernando Valley]] u [[Hollywood]]. Od 2005. godine zajedno je sa svojom kolegicom [[Vanessa Anne Hudgens]], sa kojom je i nastupao od Januara 2008. godine. == Filmografija == === TV serije === * 2002: [[Firefly]] * 2003: Melinda’s World * 2003: [[The Guardian]] * 2003: [[Emergency Room]] * 2003: The Big Wide World of Carl Laemke * 2005: [[Summerland Beach]] * 2005: [[CSI: Miami]] * 2006: The Replacements * 2006: Heist * 2006: Hotel Zack & Cody * 2006: [[Navy CIS]] === TV filmovi === * 2004: Miracle Run * 2004: Triple Play * 2006: If You Lived Here, You’d Be Home Now Cody * 2006: [[High School Musical]] * 2007: [[High School Musical 2]] === Kino filmovi === * 2006: The Derby Stallion * 2007: [[Hairspray]] * 2008: High School Musical 3 * 2008: 17 Again {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1987.|E]] [[Kategorija:Američki pjevači|E]] [[Kategorija:Američki glumci|E]] [[Kategorija:Živi ljudi]] acypvvzf7nuqlnf0eqb1cqdf012cuph 0 82803 3893021 3852385 2026-06-04T09:41:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vanessa Hudgens | slika = Vanessa Hudgens - 2019 by Glenn Francis.jpg | opis_slike = Hudgens u [[Hollywood]]u, juli 2019. | ime_pri_rođenju = Vanessa Anne Hudgens | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1988|12|14}} | mjesto_rođenja = [[Salinas (Kalifrnija)|Salinas]], [[Kalifornija]], SAD | zanimanje = {{hlist|Glumica|pjevačica }} | potpis = Vanessa Hudgens signature.svg | godine_aktivnosti = 1998– | modul = {{Infokutija muzičar|ugradi=da | žanr = {{hlist|[[Pop-muzika|Pop]]|[[Savremeni R&B|R&B]] }} | instrument = Vokal | izdavač = [[Hollywood Records|Hollywood]] }} }} '''Vanessa Anne Hudgens''' (rođena 14. decembra 1988. u Salinasu [[Kalifornija]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je pjevačica i glumica azijsko-evropskog porijekla. == Biografija == === Djetinjstvo === {{Proširiti sekciju}} === Filmska karijera === {{Proširiti sekciju}} === Muzička karijera === {{Proširiti sekciju}} === Privatno === {{Proširiti sekciju}} == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |+ Film ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | 2003 | ''[[Thirteen (film)|Thirteen]]'' | Noel | |- | 2004 | ''[[Thunderbirds (film)|Thunderbirds]]'' | [[Tin-Tin Kyrano|Tintin]] | Glavna uloga |- | 2006 | ''[[High School Musical]]'' | [[Gabriella Montez]] | [[List of Disney Channel Original Movies|Disney Channel Original Movie]] |- | 2007 | ''[[High School Musical 2]]'' | Gabriella Montez | Disney Channel Original Movie |- | 2008 | ''[[High School Musical 3: Senior Year]]'' | Gabriella Montez | Lead role |- | 2009 | ''[[Bandslam]]'' | Sa5m | |- | 2011 | ''[[Beastly (film)|Beastly]]'' | [[Linda Owens|Lindy Taylor]] | |- | 2011 | ''[[Sucker Punch (film)|Sucker Punch]]'' | Blondie | |- | 2012 | ''[[Journey 2: The Mysterious Island]]'' | Kailani | |- | 2013 | ''[[Spring Breakers]]'' | Candy | |- | 2013 | ''[[Gimme Shelter (2013 film)|Gimme Shelter]]'' | Agnes "Apple" Bailey | Post-produkcija |- | 2013 | ''[[The Frozen Ground]]'' | Cindy Paulson | Post-produkcija |- | 2013 | ''[[Machete Kills]]'' | Cereza | |- | 2014 | ''[[Journey 3: From the Earth to the Moon]]'' | Kailani | Main character |} {| class="wikitable sortable" |+ Televizijske serije ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | 2002 | ''[[Still Standing (TV serija)|Still Standing]]'' | Tiffany | "Still Rocking" (sezona 1: epizoda 4) |- | 2002 | ''[[Robbery Homicide Division]]'' | Nicole | "Had" (sezona 1: epizoda 10) |- | 2003 | ''[[The Brothers García]]'' | Lindsay | "New Tunes" (sezona 4: epizoda 4) |- | 2005 | ''[[Quintuplets]]'' | Carmen | "The Coconut Kapow" (sezona 1: epizoda 22) |- | 2006 | ''[[Drake & Josh]]'' | Rebecca | "Little Sibling" (sezona 3: epizoda 16) |- | 2006 | ''[[The Suite Life of Zack & Cody]]'' | Corrie | "Forever Plaid" (sezona 2: epizoda 6)<br/>"Not So Suite 16" (sezona 2: epizoda 10)<br/>"Neither a Borrower Nor a Speller Bee" (sezona 2: episode 12)<br/>"Kept Man" (sezona 2: epizoda 14) |- | 2009 | ''[[Robot Chicken]]'' | Lara Lor-Van / Butterbear / Erin Esurance | "Especially the Animal Keith Crofford" (sezona 4: epizoda 19) |- | 2012 | ''[[Punk'd]]'' | Herself | "Lucy Hale" (sezona 9: episode 5) |} {| class="wikitable sortable" |+ Pozorište ! Godina ! Title ! Role ! class="unsortable" | Location |- | 2010 | ''Rent'' | Mimi Marquez | Hollywood Bowl, 2010<ref>{{cite web |date=9. 4. 2010 |url=http://thecelebritycafe.com/feature/vanessa-hudgens-star-%E2%80%98rent%E2%80%99-04-09-2010 |title=Vanessa Hudgens to Star in ‘RENT’ |work=The Celebrity Cafe |access-date=9. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813082214/http://thecelebritycafe.com/feature/vanessa-hudgens-star-%E2%80%98rent%E2%80%99-04-09-2010 |archive-date=13. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Proširiti sekciju}} {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Hudgens, Vanessa}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 82lie0drat4yj3zc2n5y6z7mfo3gpuv 0 83419 3893007 3747319 2026-06-04T09:39:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893007 wikitext text/x-wiki '''Esad Bajić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]. Njegov rad obuhvata [[roman]]e, zbirke priča, zbirke pjesama i knjige iz oblasti islamistike. == Biografija == Rođen je 1974. u Konjicu. Od ranog djetinjstva pokazivao je interes za književnost i islamsku misao, što se očituje u temama njegovih djela – od duhovnih potrazi do refleksije savremenih izazova muslimanske zajednice. Njegov rad se analizira u kontekstu kulturnog identiteta, tradicije, ali i modernih društvenih promjena.<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizevnost.org/|title=Književnost.org {{!}} Informativni portal za književnost.|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/|title=Academia.edu - Find Research Papers, Topics, Researchers|website=www.academia.edu|access-date=19. 3. 2025}}</ref> == Književni opus == === Romani === * ''Sjena jednog Taiba'', Fondacija "Baština duhovnosti" [[Mostar]], Mostar 2011. {{ISBN|978-9958-867-00-2}}<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizevnost.org/?p=13002|title=Esad Bajić: Sjena jendog Taiba {{!}} Književnost.org|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2025}}</ref> * ''Hudhudi'', Fondacija "Lijepa riječ", Konjic 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.mizkonjic.ba/2021/03/09/esad-bajic-hudhudi-roman/|title=Esad Bajić: Hudhudi – roman – Medžlis IZ Konjic|access-date=19. 3. 2025}}</ref> === Zbirke priča === * ''Tragovi misli'', dnevnik jednog softe, Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1570-tragovi-misli-dnevnik-jednog-softe|title=TRAGOVI MISLI, dnevnik jednog softe|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052455/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1570-tragovi-misli-dnevnik-jednog-softe|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Ćuprijanja'', dnevnik jednog softe, Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2012.<ref>{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92209308/%C4%86UPRIJANJA |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093119/https://www.academia.edu/92209308/%C4%86UPRIJANJA |url-status=dead }}</ref> * ''Boja sjećanja'', Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, 2010.<ref>[http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/176-boja-sjecanja] {{ISBN|978-9958-9017-3-7}}</ref> * ''Otkosi sjećanja'', Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, 2008.<ref>{{Cite web|url=http://medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/173-otkosi-sjecanja|title=OTKOSI SJEĆANJA - kompletna knjiga|date=27. 4. 2017|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=27. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170427223940/http://medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/173-otkosi-sjecanja|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Sebilj ili potraga za ogledalom'', Kulturno-prosvjetno društvo "Svjetlost" Konjic, 2001. === Zbirke pjesama === * ''Bihuzurka'', Muslimanski omladinski savez Konjic, 1996.<ref>[http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/431-esad-bajic-buhuzurka]</ref> * ''Kamendan'', Bošnjačka zajednica kulture “[[Preporod (novine)|Preporod]]”, Opštinski odbor Konjic, 1997.<ref>{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92213685/KAMENDAN_zbirka_pjesama |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093113/https://www.academia.edu/92213685/KAMENDAN_zbirka_pjesama |url-status=dead }}</ref> * ''Besan'', Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Opštinski odbor Konjic, 1998.<ref>{{Cite web |url=https://www.academia.edu/92212662/BESAN_zbirka_pjesama |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 12. 2022 |archive-date=14. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093114/https://www.academia.edu/92212662/BESAN_zbirka_pjesama |url-status=dead }}</ref> * ''Godovi dana'', Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, 2006.<ref>{{Cite web |url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/466-godovi-dana |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095135/http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/466-godovi-dana |url-status=dead }}</ref> * ''Kome sedždu činiš'', Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/772-kome-sedzdu-cinis-brate|title=KOME SEDŽDU ČINIŠ BRATE (izbor iz poezije)|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305052523/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/772-kome-sedzdu-cinis-brate|url-status=bot: unknown}}</ref> === Knjige iz oblasti islamistike === * Mevludski šapat, Fondacija Lijepa riječ Konjic, 2019.<ref>{{Cite book|last=Bajić|first=Esad|url=https://www.academia.edu/92207234/MEVLUDSKI_%C5%A0APAT|title=MEVLUDSKI ŠAPAT|access-date=14. 12. 2022|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093113/https://www.academia.edu/92207234/MEVLUDSKI_%C5%A0APAT|url-status=dead}}</ref> * ''Hazreti Hasan, radijallahu anhu'', Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/2487-hazreti-hasan-radijallahu-anhu|title=HAZRETI HASAN, radijallahu anhu|date=28. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=28. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150628013911/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/2487-hazreti-hasan-radijallahu-anhu|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Hudhudovim tragom'', Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1569-hudhudovim-tragom-knjiga|title=HUDHUDOVIM TRAGOM (knjiga)|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000827/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/1569-hudhudovim-tragom-knjiga|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Bračni život'', Izdavač: Fondacija "Lijepa riječ" Konjic, 2012.<ref>{{Cite web|url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/386-bracni-zivot-u-islamu|title=BRAČNI ŽIVOT, kompletna knjiga|date=30. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=30. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140830070403/http://www.medzlis-konjic.com/index.php/hutbe-i-tekstovi/esad-bajic/386-bracni-zivot-u-islamu|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Svijetli putevi islama'', Izdavač: Karađozbegova medresa u Mostaru, Mostar, 2012. * ''Kurban i hadž'', Izdavač: Karađozbegova medresa u Mostaru, Mostar, 2012. * ''Slovo o hidžri'',<ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/92214459/SLOVO_O_HID%C5%BDRI|title=(PDF) SLOVO O HIDŽRI {{!}} Esad Bajić - Academia.edu|date=14. 12. 2022|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093125/https://www.academia.edu/92214459/SLOVO_O_HID%C5%BDRI|url-status=dead}}</ref> * ''Smrt, kabur i sudnji dan'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 2003. * ''Ramazanski nasihati'', Izdavač: El-Kelimeh, Novi Pazar, 2003.<ref>{{Cite web|url=http://www.kelimeh.com/index.php/virtuemart/savremena-isl-misao/ramazanski-nasihati-detail|title=Savremena isl. misao : Ramazanski nasihati|date=4. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201428/http://www.kelimeh.com/index.php/virtuemart/savremena-isl-misao/ramazanski-nasihati-detail|url-status=bot: unknown}}</ref> * ''Znakovi za razumom obdarene'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 2002. i 2013.<ref>{{Cite web|url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/530-znakovi-za-razumom-obdarene|title=ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE|date=26. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150526005308/http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/530-znakovi-za-razumom-obdarene|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/92207515/ZNAKOVI_ZA_RAZUMOM_OBDARENE|title=(PDF) ZNAKOVI ZA RAZUMOM OBDARENE {{!}} Esad Bajić - Academia.edu|date=14. 12. 2022|website=web.archive.org|access-date=19. 3. 2025|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093123/https://www.academia.edu/92207515/ZNAKOVI_ZA_RAZUMOM_OBDARENE|url-status=dead}}</ref> * ''Monografija Medžlisa IZ-e Konjic'' s posebnim osvrtom na džamije i druge historijske spomenike iz vremena osmanske vladavine u Konjicu, Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, 1999. * Konjičke džamije, Fondacija "Baština duhovnosti" Mostar, 2011.<ref>{{Cite journal|last=Bajić|first=Esad|date=1. 1. 2024|title=Džamije na području općine Konjic|url=https://www.academia.edu/12044532/D%C5%BEamije_na_podru%C4%8Dju_op%C4%87ine_Konjic|journal=Konjičke džamije i mesdžidi|isbn=978-9958-867-01-9|access-date=14. 12. 2022|archive-date=14. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221214093116/https://www.academia.edu/12044532/D%C5%BEamije_na_podru%C4%8Dju_op%C4%87ine_Konjic|url-status=dead}}</ref> == Dodatne informacije == Esad Bajić je aktivan i u javnim debatama o kulturnim i religijskim pitanjima, čime doprinosi dijalogu između tradicionalnih vrijednosti i savremenih izazova. Njegova predavanja i nastupi na konferencijama dodatno osnažuju dijalog unutar muslimanske zajednice.<ref>[https://www.regionalnikonferencijskiclanci.ba Tematske konferencije i javni nastupi]{{Mrtav link}}</ref> == Utjecaj i kritike == Kritičari ističu da, iako su djela duboko ukorijenjena u tradiciji, ona otvaraju pitanja modernog identiteta i mjesta u globalizovanom svijetu. Bajićev inovativan stil pisanja, ujedno čvrsto ukorijenjen u kulturnom naslijeđu, doprinosi bogatstvu regionalne književnosti.<ref>[https://www.academia.edu/Regionalna_književnost Analize utjecaja]{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bajić, Esad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Konjic]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] r7wolpq9bahxzuvcgh59mugzee3p6np 0 84198 3892958 2908424 2026-06-04T07:56:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892958 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Brandy |žanr = R&B, Urban, dance-pop |bgcolour = solo_izvođač |slika = BrandyNorwoodJuly04.jpg |država = [[McComb, Mississippi|McComb]], [[Mississippi]], [[USA]] |karijera = [[1990]] - danas |rođenje = [[11. februar]] [[1979]] |smrt = |izdavač = Epic |URL = [http://www.foreverbrandy.com/ www.foreverbrandy.com] |najnoviji_album = [[Human]] |godina3 = 2008. |album2 = [[Afrodisiac]] |godina2 = 2004. |album1 = [[Full Moon]] |godina1 = 2002. }} '''Brandy Rayana Norwood''' ([[McComb, Mississippi|McComb]], [[Mississippi]], [[USA]] [[11. februar]] [[1979]]. godine) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] R&B pjevačica, tekstopisac, producent i glumica . Višestruka je dobitnica [[Grammy]]ja. Sa solo albumom [[Never Say Never]] osvojila je čak 5 Grammyja, te sa dva singla "The Boy Is Mine" i "Have You Ever?". S nedavno objavljenim drugim albumom "Human" (9. decembar 2008.) == Diskografija == {{col-begin}} === Studijski albumi === * 1994: ''[[Brandy (album)|Brandy]]'' * 1998: ''[[Never Say Never (album)|Never Say Never]]'' * 2002: ''[[Full Moon (album)|Full Moon]]'' * 2004: ''[[Afrodisiac]]'' * 2008: ''[[Human (Brandy album)|Human]]'' === Drugi albumi === * 1999: ''[[U Don't Know Me (EP)|U Don't Know Me&nbsp;... Like U Used To]]'' <small>([[Remix]] [[EP]])</small> * 2005: ''[[The Best of Brandy]]'' <small>([[Compilacijski album]])</small> {{col-end}} {{col-begin}} === DVD-ovi === * 1999: ''[[The Videos]]'' {{col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable" ! Godina !! Naziv !! Uloga !! Bilješke |- | 1997 || ''[[Cinderella (TV)#1997 version|Cinderella]]'' || Cinderella || televizijski film, 60,000,000+ gledaoci |- | 1998 || ''[[I Still Know What You Did Last Summer]]'' || Karla Wilson || zarada $40,002,112 |- | 1999 || ''[[Double Platinum]]'' || Kayla Harris|| televizijski film |- | 2001 || ''[[Osmosis Jones]]'' || Leah <small>(glas)</small> || zarada $14,026,418 |} === Televizijske serije === * ''[[Thea (TV serija)|Thea]]'' (1993-1994) * ''[[Moesha]]'' (1996-2001) * ''[[Sabrina, the Teenage Witch (TV serija)|Sabrina, the Teenage Witch]]'' (1 episoda, 2002) * ''[[Reba (TV serija)|Reba]]'' (1 episoda, 2002) * ''[[American Dreams]]'' (1 episoda, 2004) * ''[[House (TV serija)|House]]'' (1 episoda, 2005) * ''[[One on One (TV serija)|One on One]]'' (4 episode; 2006) * ''[[The Hills]]'' (1 episoda; 2008) {{Commonscat|Brandy Norwood}} {{DEFAULTSORT:Norwood, Brandy}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7y7a45s0zyzo3136np45ssktv38tn50 0 85507 3892906 3852433 2026-06-04T07:46:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Gianluca Ramazzotti |ime_pri_rođenju= |mjesto_rođenja=[[Rim]], [[Italija]] |mjesto_smrti= |slika=Gianluca Ramazzotti 08.jpg |opis=Gianluca Ramazzotti |datum_rođenja=[[22. august]] [[1970]] |datum_smrti= |godine_aktivnosti= |pseudonim= |veb-sajt=http://italymedia.it/ramazzotti/home.htm |supruge= |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Gianluca Ramazzotti''' (rođen [[22. august]]a [[1970]]) [[italija]]nski je glumac i sinhroni govornik. == Biografija == Ramazzotti završava glumačku obuku na pozorišnoj akademiji [[Kalabrija|Kalabrije]]. Dalje pohađa različite kurseve glume u [[Varšava|Varšavi]] i [[Pariz]]u (Theatre du Soleil). Kasnije sarađuje sa pozorišnom grupom ''Bagaglino'' [[Pier Francesco Pingitore]]a. Nastupa u sapunskim operama ''Viviere'' i ''Un posto al sole'' te u TV produkciji ''Il Papa Buono'' [[Ricky Tognazzi]]a. U pozorištu interpretira ulogu ''Bojetto'' u muzičkoj komediji ''Rugantino''. Pored glume radi kao sinhronski govornik za [[Radiotelevisione Italiana|RAI 2]], drugi italijanski radio program. Pored [[Italijanski jezik|italijanskog]], Ramazotti tečno govori [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Španski jezik|španski]].<ref>{{Cite web |url=http://italymedia.it/ramazzotti/home.htm |title=Oficijalna stranica umjetnika |access-date=18. 1. 2009 |archive-date=6. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080406053829/http://www.italymedia.it/ramazzotti/home.htm |url-status=dead }}</ref> == Filmografja == === Televizija === * ''[[Vivere]]'' * '' [[Un posto al sole]]'' * ''Anni 60'' * ''[[Distretto di polizia]]'' * ''Giornalisti'' * ''[[La squadra]]'' * ''[[Tequila e Bonetti]]'' * ''[[Il Papa buono]]'' * ''Miconsenta '' * ''Con le unghie e con i denti'' * ''Barbecue'' * ''[[Passaparola (TV show)|Passaparola]]'' * ''[[Domani è un'altra truffa]]'' * ''[[Torte in faccia]]'' * ''[[E io pago!]]'' * ''Edizione Straordinaria'' (satira, [[Demo Mura]]) * ''Seven Show 2007'' * ''Vita da paparazzo'' * ''Gabbia di Matti'' === Pozorište === * ''I Promessi Sposi un musical'' * ''Intrichi d’amore'' * ''La scuola delle mogli'' * ''Soldati a Inglostadt'' * ''Ifigenia in Aulide'' * ''A qualcuno piace caldo'' * ''La notte'' * ''Il gatto che scoprì l’America'' * ''La farina del diavolo'' * ''Scanzonatissimo Gran Casinò'' * ''Babbo Natale è uno Stronzo…'' * ''Dark! Tornerò prima di mezzanotte'' * ''[[Il Vantone]]'' * ''Lei'' * ''I tre processi'' * ''E Ballando Ballando'' * ''[[Decameron|Il Decamerone]]'' * ''Il re muore'' * ''[[Rugantino]]'' * ''Se devi dire una bugia dilla grossa'' * ''[[Cyrano]]'' * ''Boeing-Boeing'' * ''Romolo & Remolo'' * ''La Donna in nero'' * ''Destinatario Sconosciuto'' * ''Il giro del mondo in 80 risate'' * ''Sempre meglio che lavorare'' (One-Man-Show) * ''[[Il Mago di Oz]]'' * ''Un pezzo di pazzo'' * ''Prime donne alle primarie'' * ''Uomini all’80%'' * ''Va tutto storto!'' * ''E io pago!'' * ''Complici'' * ''Gabbia di matti'' * ''Destinatario sconosciuto'' (također režiser) * ''Va tutto storto'' == Vanjski linkovi == * [http://italymedia.it/ramazzotti/home.htm Službeni sajt] == Izvori == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ramazzotti, Gianluca}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Italijanski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0dqkhgznw10fv1m4lsdpkue4wmweufl 0 86553 3892931 3754234 2026-06-04T07:51:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892931 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Efraim Zuroff | slika = Efraim Zuroff (May 2007).jpg | veličina_slike = | opis = Efraim Zuroff | datum_rođenja = 1948. | mjesto_rođenja = New York City, SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Efraim Zuroff''' je izraelski historičar, američkog porijekla. ==Biografija== Direktor je [[Centar Simon Wiesenthal|Centra Simon Wisenthal]] u [[Jeruzalem]]u i koordinator akcija potrage za bivšim ratnim zločincima i pripadnicima [[nacizam|nacionalsocijalističkih]] i [[fašizam|fašističkih]] organizacija iz vremena [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Od 2002. godine vodi operaciju [[Operation Last Chance]], potragu za preostalim živim zločincima. Zadnji uspjesi bili su pronalazak i isporuka [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Dinko Šakić|Dinka Šakića]], zapovjednika [[koncentracioni logor|koncentracionog logora]] [[Koncentracioni logor Jasenovac|Jasenovac]], kao i početak procesa čuvarici [[Erna Wallisch|Erni Wallisch]] u koncentracionim logorima [[Koncentracioni logor Ravensbrück|Ravensbrück]] i [[Koncentracioni logor Majdanek|Majdanek]]. ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} *[http://www.faz.net/s/Rub117C535CDF414415BB243B181B8B60AE/Doc~EF56ADB57D55A45259074295D4384E22E~ATpl~Ecommon~Scontent.html Intervju sa Efraimom Zuroffom u ''FAZ''] {{Simboli jezika|de|njemački}} {{DEFAULTSORT:Zuroff, Efraim}} [[Kategorija:Izraelski historičari]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a2l5pfr6d3aofvh11sso6j71dtaz4zd 0 87342 3892989 3761471 2026-06-04T09:37:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892989 wikitext text/x-wiki '''Avdo Sofradžija''' rođen je 1940. godine u [[Cvilin]]u ([[Foča]]),<ref>{{Cite web|url=https://biologija.pmf.unsa.ba/zahvaljujuci-velikanima/|title=Zahvaljujući velikanima – PMF Biologija|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2025}}</ref> gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Biologiju je diplomirao na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1965 godine, a magistrirao je na PMF-u u [[Zagreb]]u, 1971. godine. Doktorsku disertaciju: “Kariologija i citotaksonomski odnosi vrsta rodova Leuciscus iz voda Bosne i Hercegovine” odbranio je na PMF-u u Sarajevu 1977. godine. U asistentskom i nastavničkom zvanju realizovao je nastavne programe iz oblasti evolucije, genetike čovjeka, bioloških resursa, genetičkog inžinjerstva i biotehnologije i biosistematike za studente PMF-a i Filozofskog fakulteta, te medicinskih fakulteta u Sarajevu i Tuzli. Jedan je od osnivača i višegodišnji rukovodilac Centra za humanu genetiku BiH. Rukovodio je velikim brojem seminarskih i diplomskih radova, te bio mentor i član komisija za ocjenu i odbranu više magistarskih i doktorskih teza na Univerzitetima u Sarajevu, Tuzli, Zagrebu i Beogradu. Od osnivanja (1997.) direktor je [[Centar za ihtiologiju i ribarstvo|Centra za ihtiologiju i ribarstvo]]. Dr. Sofradžija je u domaćim i stranim časopisima objavio (sam ili u koautorstvu) 200 naučnih i stručnih radova i knjiga, te rukovodio ili sarađivao u realizaciji 36 naučno-istraživačkih projekata i studija. Učestvovao je u radu oko 40 naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. U okviru nekoliko studijskih boravaka u [[Moskva|Moskvi]], [[Petrograd]]u i [[Baltimore (grad)|Baltimoru]] usavršavao je animalnu i humanu [[Genetika|genetiku]]. Član je i funkcioner više domaćih i međunarodnih naučnih i stručnih organizacija, suorganizator i voditelj nekoliko naučnih skupova, član redakcija stručnih i naučnih časopisa i recenzent velikog broja naučnih i stručnih radova, elaborata, knjiga, ekspertiza i sl. Obavljao je ili obavlja veći broj odgovornih funkcija u Odsjeku za biologiju i na PMF-u, te brojnim naučno-stručnim organima i društvenim organizacijama na Fakultetu, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu]] i Gradu. Za uspješan angažman u nastavno-naučnom, naučnoistraživačkom i društvenom radu, prof. Sofradžija je dobio niza priznanja i nagrada. ;Nagrade *Nagrade SO Novo Sarajevo (1985.), *Republičke nagrade za naučni rad “Veselin Masleša” (1982.), *Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva (1992.), te *Nagrade “Boris Kidrič” (1977.) i *Zlatne plakete za djelovanje u Pokretu “Nauku mladima” (1981.). ;Odlikovanja: *Orden rada sa srebrnim vijencem (1978.), *Orden rada sa zlatnim vijencem (1990.), *Spomen plaketa grada Sarajeva (1985.), *Plaketa Univerziteta (1986.). Godine 2007. dodijeljeno mu je počasno zvanje "profesor emeritus" Univerziteta u Sarajevu. ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://scholar.google.com/citations?user=gITePDsAAAAJ&hl=hr https://scholar.google.com Avdo Sofradzija] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sofradžija, Avdo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački biolozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ihtiolozi]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]] [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hwcu8q455poda7encf3mihrkenzokxw 0 87620 3893152 3852490 2026-06-04T10:03:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893152 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Bernhard Schlink | slika =Bernhard Schlink at Bowdoin College 2018.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|7|6}} | mjesto_rođenja = Bielefeld, Njemačka | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bernhard Schlink''' je njemački profesor prava i književnik. Autor je romana [[Žena kojoj sam čitao (roman)|Žena kojoj sam čitao]] ([[njemački jezik|njem.]]:''Der Vorleser''), po kojem je 2008. godine snimljen američki film ''[[Žena kojoj sam čitao (film)|Žena kojoj sam čitao]]''. == Biografija == Bernhard Schlink studirao je pravo u Heidelbergu na Ruprecht-Karls-Univerzitetu i na Freie Univerzitetu u Berlinu. Kao asistent radio je na univerzitetima u [[Darmstadt]]u, [[Bielefeld]]u i [[Freiburg]]u. Promoviran je u doktora prava 1975. godine sa disertacijom ''Abwägung im Verfassungsrecht''. Od 1982-91 predaje pravo na Rheinische Friedrich-Wilhelms-Univerzitetu u [[Bonn]]u, a 1991-92 na Johann Wolfgang Goethe-Univerzitetu u [[Frankfurt am Main|Frankfurtu]]. Od 1992. godine predaje Pravnu filozofiju i Opće pravo na Humboldt-Universitetu u [[Berlin]]u. Od 1987-2005. godine bio je sudija na Ustavnom sudu pokrajine [[Nordrhein-Westfalen]]. Živí u [[New York]]u, [[Bonn]]u i [[Berlin]]u. Počeo je pisati još kao dijete, a 1987. godine objavljuje krimi roman ''Selbs Justiz'' sa [[Walter Popp|Walterom Poppom]]. Nakon toga objavljuje roman ''Die gordische Schleife'' za kog dobija Friedrich-Glauser nagradu. 1997. godine objavljuje roman [[Žena kojoj sam čitao (roman)|Žena kojoj sam čitao]], koji je preveden na 39 jezika. == Bibliografija == === Pravo === * ''Vergangenheitsschuld und gegenwärtiges Recht'', Frankfurt a.M. 2002, {{ISBN|3-518-12168-5}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * ''Aktuelle Fragen des pränatalen Lebensschutzes'', Berlin 2002, {{ISBN|3-89949-001-0}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * ''Grundrechte. Staatsrecht II'', sa [[Bodo Pieroth]], 24.&nbsp;Aufl., C.F. Müller, Heidelberg 2008. {{ISBN|978-3-8114-9306-3}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * ''Polizei- und Ordnungsrecht mit Versammlungsrecht'', sa Michael Kniesel i Bodo Pieroth, 5.&nbsp;Aufl., C.H. Beck, München 2008. {{ISBN|978-3-406-58064-2}} {{Simboli jezika|de|njemački}} === Beletristika === * 1987 ''Selbs Justiz'' (zajedno sa Walterom Popppm), {{ISBN|3-257-21543-6}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * 1988 ''Die gordische Schleife'', krimi roman, {{ISBN|3-257-21668-8}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * 1992 ''Selbs Betrug'', {{ISBN|3-257-22706-X}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * 1995 ''Der Vorleser '', {{ISBN|3-257-22953-4}} {{Simboli jezika|de|njemački}};'' [[Žena kojoj sam čitao (roman)|Žena kojoj sam čitao]]'', {{ISBN|953-6450-09-7}}, Algoritam, 2009 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}; ''Čitač'', {{ISBN|86-447-0097-9}}, Plato, 2009 {{Simboli jezika|sr|srpski}} * 2000 ''Liebesfluchten'', {{ISBN|3-257-23299-3}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * 2001 ''Selbs Mord'', {{ISBN|3-257-23360-4}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * 2006 ''Die Heimkehr'', {{ISBN|3-257-86136-2}} {{Simboli jezika|de|njemački}} * 2008 ''Das Wochenende'', {{ISBN|978-3-257-06633-3}} {{Simboli jezika|de|njemački}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Schlink, Bernhard}} [[Kategorija:Njemački pravnici]] [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Bielefeld]] [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lzsn1otep6nlr4euzrs15u3s4xbr98a 0 88045 3892767 3892731 2026-06-03T14:11:36Z Panasko 146730 3892767 wikitext text/x-wiki '''Milo Cipra''' ([[Vareš]], 13. oktobar 1906 – [[Zagreb]], 9. juli 1985) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] kompozitor i pedagog.<ref>{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/15440/|title=Cipra, Milo (Emil) {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=2026-06-03}}</ref> Prva znanja o muzici i umjetnosti uči u porodici: od oca, Franje, srednjoškolskog profesora, strastvenog bibliofila i muzičara amatera, dobio je prvu pouku iz violine a majka Marija, rođ. Bacheiner, porijeklom Austrijanka iz Koruške, naučila ga je u djetinjstvu njemački jezik i pobudila u njemu trajno zanimanje za njemačku poeziju i književnost. S roditeljima je od 1915. do 1926. živio u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje kreće u gimnaziju, a u Muzičkoj školi uči klavir (kod K. Menšika) i violinu. Po završetku srednje škole 1926. dolazi u Zagreb i na Filozofskom fakultetu upisuje njemački jezik i književnost te filozofiju, a na Muzičkoj akademiji, kompoziciju. Godine 1931. u Zagrebu diplomira [[filozofija|filozofiju]], a 1933. kompoziciju na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]]. Kasnije je službovao na [[gimnazija]]ma u [[Cetinje|Cetinju]], [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]], [[Karlovac|Karlovcu]] i Zagrebu, a 1941. postaje profesor na muzičkoj akademiji (dekan 1961 - 1971) sve do penzionisanja 1977. Izvanredni je član [[JAZU|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]] od 1976.<ref>{{Cite web|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/cipra-milo|title=CIPRA, Milo - Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|access-date=2025-05-20}}</ref> == Važnija djela == *''Sonatina u D-molu'', za klavir 1930. *''Slavenska rapsodija za orkestar'' 1931. *''Sonata za violinu i klavir'' 1944. *''I. simfonija'' 1948. *''II. simfonija'' 1952. *''Kantata o čovjeku'' 1958. *''Sunčev put'' 1959. *''Musica sine nomine'' 1963. *''Aubade'' 1965. *''Leda'' 1965. *''Triptihon dalmatinskih gradova'' 1969. - 1976. *''Meditation sur Re'' 1975. *''Trio za obou, klarinet i fagot'' 1978. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Hrvatski kompozitori|C]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za muziku]] [[Kategorija:Rođeni 1906.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] okwrmqqojvozibn0f9fn6f3rbee3vlp 0 88511 3893255 3754203 2026-06-04T10:31:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893255 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Justin Nozuka |žanr = [[folk]], [[soul]] |slika = Justinnozuka.jpg |bgcolour = solo_izvođač |država = {{ZD|SAD}} [[SAD]] |karijera = [[2006]] - danas |rođenje = [[29. septembar]] [[1988]] |smrt = |instrument = Vokal, gitara |izdavač = |zanimanje = pjevač |angažman = |URL = [http://www.justinnozuka.com http://www.justinnozuka.com],<br> [http://www.justinnozuka.co.uk http://www.justinnozuka.co.uk] |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = [[Holly]] |godina1 = [[2007]] }} '''Justin Nozuka''' (rođen [[29. septembar|29. septembra]], [[1988]]) jest japansko kanadski/američki [[kantautor]]. Njegov debitantski album ''[[Holly]]'' je izdan u [[Evropa|Evropi]], [[Kanada|Kanadi]], [[Japan]]u i [[SAD]]-u. On je brat [[r'n'b]] pjevača [[George Nozuka|Georgea]] i glumca [[Philip Nozuka|Philipa]]. Ostali članovi obitelji su Christian, još jedan muzičar; Henry, plesač modernog plesa i dvije sestre, Margaret i Sandra (Sandy). ==Biografija== Justin Tokimitsu Nozuka je rođen [[29. septembar|29. septembra]], [[1988]]. u [[Queens]]u, [[New York]]. Njegov otac je Japanac, a majka Amerikanka. On je jedno od sedmero djece u obitelji. Nozuka je počeo pisati pjesme sa 12 godina, i jedne od prvih njegovih pjesama, koje su zauzele mjesto na njegovom albumu, "Supposed to Grow Old" i "I'm in Peace", napisao je u dobi od 15 godina. ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [http://www.justinnozuka.com/ Službeni sajt] {{DEFAULTSORT:Nozuka, Justin}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Kanadski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Biografije, Queens]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 73j3s9fedae8t84t6w9c828ibijmlo2 0 88560 3892909 3852517 2026-06-04T07:46:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892909 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Boualem Sansal | slika =Frankfurter Buchmesse 2011 Boualem Sansal.jpg | veličina_slike = | opis = Boualem Sansal, alžirski književnik | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|9|15}} | mjesto_rođenja = Tenient el Had, Alžir | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Boualem Sansal''' (* [[1949]] u [[Tenient el Had]], [[Alžir]]) je alžirski [[Francuski jezik|frankofonski]] književnik. ==Biografija == Sansal je završio klasičnu gimnaziju u oblasti latinskog i starogrčkog jezika. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća studirao je na tehničkom univerzitetu i ekonomiju, koju je promovirao. Od 1992. godine bio visoki vladin službenik alžirske vlade u industrijskom resoru. Objavio je nekoliko stručnih knjiga od 1992-94. godine. 1999. godine objavljuje u [[Pariz]]u svoj prvi roman ''"Le serment des barbares"'', za koji je dobio dvije nagrade [[Prix Tropiques]] i [[Prix du Premier Roman]]. Do 2006. godine objavio je još četiri romana, kao i politički esej o Alžiru ''Journal intime et politique, Algérie 40 ans après'', nakon čega je, zbog kritičkog stava prema alžirskom društvu, otpušten iz državne službe. Od tada se Sansal bavi historijskim romanima, objavljuje roman o epohi vladavine [[Berberi|Berbera]] ''Petit éloge de la mémoire'', te 2008. godine roman o povezanosti nekolicine nacističkih oficira u građanskom ratu u Alžiru ''Selo u kojem je živo Nijemac - Dnevnik braće Schiller'' i njihovom životu u jednom alžirskom selu. Sansal živi sa ženom i dvije kćerke u [[Boumerdès]]u kraj [[Alžir (grad)|Alžira]]. Odbio je ponudu [[Francuska|Francuske]] za iseljenje zbog političkog progona == Bibliografija == * ''Lettre d’amitié, de respect et de mise en garde aux peuples et aux nations de la terre'', Gallimard, 2021 * ''[[Selo u kojem je živo Nijemac - Dnevnik braće Schiller]]'' - Šahinpašić, Sarajevo, 2009. 978-9958-41-329-2 (''Le village de l'allemand ou Le journal des frères Schiller'', Gallimard 2008) * ''Petit éloge de la mémoire'', Gallimard 2007. * ''Poste restante : Alger : Lettre de colère et d'espoir à mes compatriotes''. Pariz 2006. * ''Harraga'', roman, Pariz 2005. * ''Dis-moi le paradis'', roman, Pariz. * ''Journal intime et politique, Algérie 40 ans après'' zajedno sa Maïssa Bey, Mohamed Kacimi, Nourredine Saadi, Leïla Sebbar. Gallimard 2003. * ''L‘enfant fou de l‘arbre creux'', roman, Pariz (2003. godine nagrađen sa književnom nagradom Michel-Dard ) * ''Le serment des barbares'', roman, Pariz 1999. == Prijevodi == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.merlin-verlag.de/sansalseite.htm web stranica izdavačke kuće Merlin Verlags o Boualem Sansalu] {{Simboli jezika|de|njemački}} * http://www.marabout.de/Sansal/sansal.htm {{Simboli jezika|de|njemački}} {{DEFAULTSORT:Sansal, Boualem}} [[Kategorija:Alžirski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tenient el Had]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f12ehq8zb1591llyqop0voyoy4iq826 0 89234 3893219 3887040 2026-06-04T10:26:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba |ime = J. Michael | slika = J. Michael Straczynski.png | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|7|17}} | mjesto_rođenja = Paterson, New Jersey | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Joseph Michael Straczynski''' (Džozef Majkl Strazinski<ref>{{cite web | url = http://groups.google.ba/group/rec.arts.sf.tv.babylon5/msg/e6c3957e71f46663 | publisher = rec.arts.sf.tv.babylon5 | title = Pronunciation? Help! | author = J. Michael Straczynski | date = 22. 6. 1994 | access-date = 29. 12. 2008 | archive-date = 22. 2. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210222005807/https://groups.google.com/g/rec.arts.sf.tv.babylon5/c/GmWHsNIRHXQ/m/Y2b0cX6Vw-YJ | url-status = dead }}</ref>, rođen [[17. juli|17. jula]] [[1954]]), čije se ime u medijima navodi kao '''J. Michael Straczynski'''<ref>{{cite web | url = http://groups.google.com/group/rec.arts.comics.marvel.universe/msg/c29fd46848419970?hl=bs | publisher = rec.arts.comics.marvel.universe | title = Why is the "J" initial so freaking popular? | author = J. Michael Straczynski |date=31. 8. 2004 | access-date = 10. 5. 2009}}</ref> a neformalno kao '''Joe Straczynski''' ili '''jms''', [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[pisac]] i televizijski producent koji je osvojio mnoge nagrade. Aktivan je u raznim vrstama medija, među kojima su [[film]]ovi, [[televizijska serija|televizijske serije]], [[roman]]i, [[pripovijetka|pripovijetke]], [[strip]]ovi, [[radio drama|radio drame]] i mnogi drugi. Straczynski je i dramski pisac, bivši [[novinar]], te autor knjige ''The Complete Book of Scriptwriting'', popularnog vodiča kroz pisanje scenarija za razne vrste medija. Kao jedan od izvršnih producenata, bio je jedini s kontrolom nad umjetničkim aspektima naučnofantastične TV serije ''Babylon 5'', njenog ogranka ''Crusade'', kao i nevezane televizijske serije ''Jeremiah''. Straczynski je napisao 92 od ukupno 110 epizoda ''Babylona 5'', sva četiri TV filma vezana za seriju, s tim da je 59 epizoda napisao bez prekida, od kraja druge do pete sezone, u kojoj je samo jednu epizodu napisao jedan od ostalih pisaca. Otkad je prodao scenario za film ''[[Zamjena (film)|Zamjena]]'', u junu 2006, Straczynski je jedan od najtraženijih holivudskih scenarista. Sarađuje sa zvijezdama i režiserima kao što su [[Clint Eastwood]], [[Ron Howard]], [[braća Wachowski]], [[Angelina Jolie]], [[Tom Hanks]], [[John Malkovich]], [[Joel Silver]], [[Wolfgang Petersen]], [[Paul Greengrass]] i [[Brad Pitt]]. Scenario ''Zamjena'' nominovan je 2009. za nagradu BAFTA.<ref name="bafta 2009">{{cite web | title = Spisak nominacija 2009. za Orange British Academy Film Awards | publisher = British Academy of Film and Television Arts | date = 15. 1. 2009 | url = http://www.bafta.org/awards/film/film-nominations-in-2009,657,BA.html | access-date = 15. 1. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120203014605/http://www.bafta.org/film/awards/2009,2378,BA.html | archive-date=3. 2. 2012 | url-status = dead }}</ref> Još 1984<ref name = JMS_2000_0925>{{cite web | url = http://jmsnews.com/msg.aspx?id=1-224 | publisher = JMSNews, preuzeto s [[rec.arts.sf.tv.babylon5.moderated]] | title = What's "ga" stand for in a chat? | author = J. Michael Straczynski | date = 25. 9. 2000 | access-date = 24. 6. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070930181813/http://jmsnews.com/msg.aspx?id=1-224 | archive-date=30. 9. 2007 | url-status = dead }}</ref>, Straczynski je počeo da učestvuje u diskusijama na mrežama kao što su [[Usenet]], [[GEnie]], [[CompuServe]] i [[America Online]]. I dan danas razgovara na nekim od njih sa ljubiteljima svojih djela<ref name = JMS_2007_0522>{{cite web | url = http://www.youtube.com/watch?v=bPw5ZAuutU8 | publisher = [[YouTube]] | title = Straczynski on Being Online | author = J. Michael Straczynski |date=22. 5. 2007 | access-date = 24. 6. 2007}}</ref>. Straczynski je među prvim producentima koji su počeli da razgovaraju s fanovima na internetu, što je i uticalo na određene aspekte njihovih serija<ref name=JMS_2007_0522/>. Neki od tih fanova zovu ga Velikim tvorcem, prema božanstvu mnogih naroda vanzemaljaca u ''Babylonu 5''.<ref name = JMS_Great_Maker>{{cite web | url = http://www.jmsnews.net/msg.aspx?id=1-12402 | publisher = JMSNews, preuzeto s [[rec.arts.sf.tv.babylon5.moderated]] | title = "What" is jms? | author = J. Michael Straczynski | date = 11. 2. 1995 | access-date = 28. 11. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160312152900/http://jmsnews.net/msg.aspx?id=1-12402 | archive-date=12. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref><ref name = History_Great_Maker>{{cite web | url = http://www.jmsnews.net/msg.aspx?id=1-14069 | publisher = JMSNews, preuzeto s [[rec.arts.sf.tv.babylon5.moderated]] | title = JMS - What is the Hist. of the | author = J. Michael Straczynski | date = 11. 4. 1994 | access-date = 28. 11. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304200618/http://www.jmsnews.net/msg.aspx?id=1-14069 | archive-date=4. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref> Straczynski je diplomirao na Državnom univerzitetu u San Diegu s bakalaureatima iz [[psihologija|psihologije]] i [[sociologija|sociologije]], dok su mu sporedni smjerovi bili [[filozofija]] i [[književnost]]. Na tom je univerzitetu toliko pisao za studentske novine ''The Daily Aztec'' da su ih studenti u šali počeli zvati ''Daily Joe'' („Dnevni Joe“). Straczynski živi na području [[Los Angeles]]a. ==Počeci== Straczynski je rođen u Patersonu u državi [[New Jersey]], od majke Evelyn (djevojačko prezime: Pate) i oca Charlesa, fizičkog radnika.<ref>http://www.filmreference.com/film/36/J-Michael-Straczynski.html</ref> Živio je u mnogim mjestima, između ostalog u [[Newark (New Jersey)|Newarku]], Kankakeeju, [[Dallas]]u, [[Chula Vista|Chula Visti]], gdje je završio srednju školu, te [[San Diego|San Diegu]].<ref>{{cite web | url = http://www.jmsnews.com/msg.aspx?id=1-12264 | publisher = JMSNews, preuzeto s [[rec.arts.sf.tv.babylon5.moderated]] | title = Re: ATTN JMS: Why Accelerate t | author = J. Michael Straczynski |date=24. 1. 1995 | access-date = 18. 2. 2007 }}</ref> Članovi njegove familije porijeklom su [[katoličanstvo|katolici]] iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Poljska|Poljske]].<ref name=ref1>{{cite web | url = http://jmsnews.com/msg.aspx?id=1-9055 | publisher = JMSNews | title = Kiwi: I was referring to killing... (GENIE) | author = J. Michael Straczynski |date=25. 5. 1994 | access-date = 24. 6. 2007 }}</ref> Njegovi baba i deda izbjegli su u Ameriku nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije 1917]]; otac mu se rodio u Americi, ali je živio i u [[Rusija|Rusiji]], Poljskoj i [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref name=ref1/> Dok je živio u San Diegu, Straczynski je radio kao novinar za ''San Diego Magazine'' i ''The San Diego Reader'', a uz to je pisao scenarija za radio dramu ''Alien Worlds''<ref>[http://www.old-time.com/otrlogs2/aw_.log.txt Alien Worlds Radio Show Index] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040808065436/http://www.old-time.com/otrlogs2/aw_.log.txt |date=8. 8. 2004 }}. Dobavljeno 15. avgusta 2006.</ref>. Tada je sklopio ugovor s ''Writer's Digestom'' da napiše vodič kroz razne vrste scenarija. Preselio se u Los Angeles 1981. i nastavio rad na knjizi, koja je objavljena 1982, a istovremeno je planirao prelazak na televiziju. Radio je za ''The Los Angeles Herald-Examiner'', ''The Los Angeles Times'', ''The Los Angeles Reader'', ''TV-Cable Week'' i ''People Magazine'', a kada je završio kod ''People Magazinea'', prestao se baviti novinarstvom. Po sopstevnoj inicijativi napisao je scenario za epizodu animirane serije ''[[He-Man i Gospodari svemira]]'' 1983, a ubrzo zatim dobio posao na toj seriji kao redovni scenarista. Prema omotu prvog izdanja njegove knjige o scenarijama, jedan od pozorišnih komada Straczynskog produciran je kada mu je bilo sedamnaest, scenario za sitkom kada je imao dvadeset i jednu godinu, a sa dvadeset i četiri godine prodao je svoj prvi filmski scenario. U dvadeset i devetoj godini imao je za sobom scenarija za filmove, televiziju i radio (npr. za radio program ''Alien Worlds'', kao i za mrežu Mutual Broadcasting System), desetak pozorišnih komada i više od 150 članaka u novinama i časopisima. Predavao je pisanje i držao seminare nekoliko godina, u Kaliforniji i drugdje. Od 1987. do 1992, Straczynski i Larry DiTillio vodili su tok-šou ''Hour 25'' na radio-stanici KPFK-FM u Los Angelesu. ==Rad za televiziju i radio== Straczynski je počeo da radi za televiziju 1983, u početku na animiranim serijama a onda i u igranim, prvo kao redovan pisac, zatim urednik scenarija, a brzo se uspeo i do pozicije izvršnog producenta, s kontrolom nad umjetničkim aspektima naučnofantastične TV serije ''Babylon 5'', koja je dobila dvije nagrade ''Emmy'', dvije nagrade ''Hugo'' zaredom i desetine drugih. Ta svemirska opera, u kojoj likovi ponajviše određuju radnju, poznata je i po svojoj okvirnoj priči, isplaniranoj pet godina unaprijed, te po inovativnoj i gotovo isključivoj upotrebi kompjuterskih vizuelnih efekata. Straczynski je stvorio i ogranak ''Babylona 5'', seriju ''Crusade'', za koju je napisao deset od trinaest epizoda; nekoliko godina kasnije producirao je seriju ''Jeremiah'', u osnovi prema poznatom belgijskom stripu. Za tu seriju napisao je devetnaest od ukupno trideset i pet epizoda. ==Literatura== {{refspisak|2}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Straczynski, J. Michael}} [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Biografije, Paterson]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g64fc46sfhhbtms9o5d2z39fmgimwjd 0 91311 3892907 3852599 2026-06-04T07:46:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892907 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|mini|Dragan Bjelogrlić 2023.]] '''Dragan Bjelogrlić''' (rođen 10. oktobra 1963) jest [[srbija]]nski glumac, scenarista i producent. Rođen je u [[Opovo|Opovu]]. U [[Beograd]]u završava osnovnu i srednju školu i dvije godine građevinskog fakulteta. Godine 1984. upisuje FDU u Beogradu na kome diplomira 1989. Prvi film [[Boško Buha (film)|''Boško Buha'']], snimio kao dječak 1978. Od tada igrao je u gotovo 40 filmova, dvadesetak TV serija i drama i 11 pozorišnih predstava.<ref name="cobrafilm">{{Cite web |url=http://cobrafilm.com/bjelogrlic/index.php |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2009 |archive-date=25. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090625080955/http://www.cobrafilm.com/bjelogrlic/index.php |url-status=dead }}</ref> Godine 1994. formirao je producentsku kuću "Kobra", s bratom Goranom, koja potpisuje jednu pozorišnu predstavu i pet filmova.<ref name="cobrafilm"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb name|id=0081449|name=Dragan Bjelogrlić}} * [http://cobrafilm.com/bjelogrlic/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081103064507/http://cobrafilm.com/bjelogrlic/ |date=3. 11. 2008 }} {{stub-biog}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Bjelogrlić, Dragan}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Srbijanski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Opovo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ld7iupaw6d6c752omjb709gkic4q311 0 91526 3893040 3708495 2026-06-04T09:44:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893040 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija glumac |ime=Anica Dobra |ime_pri_rođenju= |mjesto_rođenja=Beograd |mjesto_smrti= |slika=Anica Dobra, 1993 (cropped).jpg |opis=Anica Dobra u Njemačkom filmu Wachtmeister Zumbühl |datum_rođenja=3. juni 1963. |datum_smrti= |godine_aktivnosti= |pseudonim=Anna Dobra |veb-sajt= |supruge= |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Anica Dobra''' (rođena u [[Beograd]]u, [[3. juni|3. juna]] 1963) je jedna od istaknutijih srbijanskih glumica. Igra uglavnom u [[njemačka|njemačkim filmovima]]. Kao tinejdžerka preselila se sa roditeljima u [[Njemačka|Njemačku]], gdje pohađa školu od [[1977]]. do [[1981]]. godine. Nakon toga, vraća se u [[Beograd]] i upisuje [[Akademija dramskih umjetnosti (Beograd)|Akademiju dramskih umjetnosti]]. Godine [[1988]]. dobija nagradu na [[Filmski festival u Puli|Filmskom festivalu u Puli]] za glavnu ulogu u filmu [[Već viđeno]]. Od [[1990]]. godine počinje da snima [[film]]ove i [[TV serije]] u Njemačkoj. ==Neke od uloga== # Pera Panker (1985) # Pokondirena tikva (1986) (TV) .... Evica # [[Već viđeno]] (1987) .... Olgica # Život sa stricem (1988) .... Korina # [[Balkan ekspres 2]] (1988) .... Lili, pjevačica # [[Balkan ekspres - serija|Balkan ekspres 2]] (1989) TV serija .... Lili # [[Sabirni centar]] (1989) .... Milica # [[Kako je propao rokenrol]] (1989) .... Barbara # Rosamunde (1990) (kao Anna Dobra) .... Rosamunde – # Spieler (1990) .... Kathrin # Nie im Leben (1991) # [[Tito i ja]] (1992) .... Majka # [[Crni bombarder]] (1992) .... Luna # 5 Zimmer, Küche, Bad (1992) (TV) .... Pia Janzen # Männer vom K3 - Dreckiges Geld (1993) (TV) .... Petra Lindner # Frauen sind was Wunderbares (1994) .... Michelle # Wachtmeister Zumbühl (1994) .... Maria # Roula (1995) .... Roula # Schlag 12 (1996) (TV) .... Gisela # Honigmond (1996) .... Linda # Tödliche Schwesterliebe (1996) (TV) .... Meike # 5 Stunden Angst - Geiselnahme im Kindergarten (1996) (TV) .... Martina Becker # Merkwürdige Verhalten geschlechtsreifer Großstädter zur Paarungszeit (1998) .... Tamineh # Schimanski - Hart am Limit (1997) (TV) .... Uta Maubach # Schimanski - Blutsbrüder (1997) (TV) # Nackt im Cabrio (1997) (TV) .... Rosa # Frau zu sein bedarf es wenig (1997) (TV) .... Pauline Frohmut # Geisterstunde - Fahrstuhl ins Jenseits (1997) (TV) # Weekend mit Leiche (1998) (TV) .... Susi/Pia # ¿Bin ich schön? (1998) .... Franziska # Alphamann: Die Selbstmörderin (1999) (TV) .... Iwanka # [[Točkovi]] (1999) .... Zana # Anwalt Abel - In tödlicher Gefahr (1999) (TV) .... Fanny Götz # Bulle von Tölz - Tod eines Priester (1999) (TV) .... Maria Burgicz # Falling Rocks (2000) .... Barbara # Fast ein Gentleman (2000) (TV) .... Melinda # Erleuchtung garantiert (2000) .... Anica # Mutter wider Willen (2000) (TV) .... Sonja Arnold # Der Verleger (2001) (TV) .... Monika # Mayday! Überfall auf hoher See (2001) (TV) .... Suzanne # [[Nataša]] (2001) .... Sandra # Aszendent Liebe (2001) (TV) .... Lena Moosbach # Ein Hund für alle Fälle (2002) (TV) .... Alexandra Kulm # Dienstreise - Was für eine Nacht (2002) (TV) .... Jana # Der Herr der Wüste (2003) (TV) .... Annette Bucher # Tigeraugen sehen besser (2003) (TV) .... Judith Behrens # Sperling und die Angst vor dem Schmerz (2003) (TV) .... Thea Caspari # Der Freund meiner Mutter (2003) (TV) .... Katrin # ABC des Lebens (2003) (TV) .... Christiane # Mogelpackung Mann (2004) (TV) .... Dr. Judith Müller # Ein Baby zum Verlieben (2004) (TV) .... Antonia # Das Traumhotel - Verliebt auf Mauritius (2004) (TV) .... Tina Berger # [[Ivkova slava]] (2005) .... Sika ... udovica # Spezialauftrag: Kindermädchen (2005) (TV) .... Jacky Meininger # Tatort - Der Tag des Jägers (2006) (TV) # [[Klopka]] (2006) (u postprodukciji) .... Jelena # Ein Hauptgewinn für Papa (2006) (TV) .... Xenia Teschmacher # Ein Familienschreck kommt selten allein (2006) (TV) .... Simone # Die Alpenklinik (2006) (TV) .... Miriam Berghoff # Frau Einstein (2007) (u pripremi) .... Mileva Marić-Einstein ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Anica Dobra}} * {{imdb name|id=0229733|name=Anica Dobra}} {{Zlatna arena - najbolja glumica}} {{DEFAULTSORT:Dobra Anica}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] c2me0c9cmoisczqa7m3pnqkxn0nedty 0 91753 3893103 3546907 2026-06-04T09:53:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893103 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Nedostaju_izvori}} {{Infokutija pisac | ime = Sead Mahmutefendić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = [[1949.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[književnik]] i profesor | jezik = bosanski, francuski, latinski | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = profesor književnosti i jezika i bibliotekar | period = od 1991. postmodernizam, metaproza, (neo)avangardizam | žanr = roman, novela, esej, pjesme, kolumne, kritike | poznata_djela = Kelvinova nula, Zezanje Salke Pirije, Placebo: Draž i užas laži,Čovjek koji pljuje na svoj grob, Ribe i jednooki Jack, Demoni, Requiem, Koliko je to japanski, Mjesto na kojem je neko pojeo cvijet prevedeni višestruko na engleski, italijanski, ruski, njemački i armenski. | supružnik = Valentina Ćulafić (brak od 1972-1997), Marija Mahmutefendić (brak od 1997-2013), Kasima Mahmutefendić (brak od 2015- | djeca = Hana Mahmutefendić Lučin, Ida Mahmutefendić, Leila Maurel | nagrade = Autor godine 2001. i 2017. Nagrada Skender Kulenović, Nominiran za IMPAC Dublin award 2016, | potpis = | web_stranica = }} '''Sead Mahmutefendić''' ([[Sarajevo]], 1949) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[književnik]]. Rođen je u Sarajevu. U [[Konjic]]u je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao književnost i jezike na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Bio profesor maternjih jezika i latinskog. Autor je 60-ak knjiga i brojnih prikaza književnih djela. Član je Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. == Bibliografija == Cjelokupni književni opus: "Đavolja komedija" * Knjiga opsjena i privida, novele, 1991. * Kelvinova nula, roman, 1993. * Knjiga sna i nespokoja, novele, 1994. * Ribe i jednooki Jack, roman, 1995. * Memorandum za rekonkvistu, kolumne, govori i polemike, 1995. * Centrifugalni građani, roman, 1996. * Zezanje Salke Pirije, roman, 1997. * Začešljani vjetar, pjesme, 1998. * Veliki i mali ljudožderi, kolumne i eseji, 1999. * Suze Dauta Arfadžana, roman, 2000. * Demoni, roman, 2000. * Kao na filmu, roman, 2001. * Onanizam smrti iliti života, eseji, 2001. * Koliko je to japanski, roman, 2002. * Stranci u svome domu, novele, 2004. * Oči konačne spoznaje, zapisi i eseji, 2004. * Vjetar koji se pretvorio u mačku, roman, 2005. * Okvir za neku novu stvarnost, kritike, eseji i intervjui, 2005. * Izabrana djela I-II, 2005. * Prepolovljena voda, roman, 2008. * Prevara, izabrane novele,2011. * Draž i užas laži,roman, 2011. * Euklidske šetnje, eseji, 2013. * Knjiga sa tri srca: miscellanea, DES, Sarajevo, 2015. * Čovjek koji pljuje na svoj grob, roman, Tuzla, 2016. * Knjiga za tužne ljude sa smislom za humor, izabrane priče, Sarajevo, 2016. * Requiem, izabrana poezija,Sarajevo, 2016. * Mjesto na kojem je neko pojeo cvijet,roman, Tuzla, 2017. * Unatrag okrenuta skepsa, pjesme, prikazi, intervjui, Tuzla, 2018. * Biserino biserje, monografija, Tuzla, 2018. * Tamo gdje leptiri dolaze umirati, roman, Lijepa riječ, Tuzla, 2018. * Pisma Nečastivom, eseji, Sarajevo, 2020. == Reference == * Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 642-643; * Krešimir Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1945.do 2000., Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 417; * [[Enver Kazaz]]: Bošnjački roman XX vijeka, Naklada Zoro, Zagreb - Sarajevo, 2004., str.27, 101, 102, 111, 114, 117, 118, 152, 248; * Enes Duraković: Bošnjačka književnost u književnoj kritici, IV. knjiga, Alef, Sarajevo, 1998. str. 829-849; * Ko je ko u Bošnjaka, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2000. str. 266; * Dalibor Šimpraga - Igor Štiks: 22 u hladu, antologija nove hrvatske proze 90-ih godina, Celeber, Zagreb, 1999., str. 10-15; * Nusret Idrizović: Dvostruka avlija, Harfo-graf, Tuzla, 2000., str. 79-83; * Vedad Spahić: Prokrustrova večernja škola, Bosnia Ars, Tuzla, 2008. str. 243-249 * Abid Subašić: Antologija bošnjačke pripovijetke 1900-2003., Štamparija Fojnica, Fojnica, 2004., str. 245-249; * Alija Pirić: Stil i tekst, Bosanska riječ - Bosnisches Wort, Tuzla-Wuppertal, 2000. str. 218 * Hadžem Hajdarević: Čitanka za 4. razred gimnazije, * WHO IS WHO AMONG BOSNIACS, Sarajevo: Council of the Congress of Bosniac Intelectuals, 2001., str.335. * Rijeka u priči: hrestomatija književnih tekstova o gradu na Rječini/Danijela Bačić-Karković, Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 2008., str. 431-434. * U mom atelijeru: šesnaest tešanjskih pjesnika / (priredio Amir Brka). - Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2009., str.144-158. * VRIJEME PRIČOM OTKLJUČANO, Nova bosanskohercegovačka pripovijetka, Off-st, Tuzla, 2011. (Drska imitacija anđela, str. 9-19.) * Muris Bajramović: Bosanskohercegovačka metaproza, Bookline, Sarajevo, 2010.(Modeli metafikcije u romanima Seada Mahmutefendića, str. 123-127. * Izabrana djela 1-2, Zalihica, Sarajevo 2005. * Biografski leksikon, Ko je ko u BiH, 2014 Planjax Group d.o.o. * Dr. Nazif Veledar: Leksikon znamenitih Bošnjaka, {{DEFAULTSORT:Mahmutefendić, Sead}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 94vyufbzym3x6cvo1fcraji43r0vbt1 0 92065 3893116 3793998 2026-06-04T09:54:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893116 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}} {{Commonscat|Dr. Jeton Kelmendi|Boja=#B0C4DE|Djela=''[[Gospoda Glembajevi]]''<br>''[[Povratak Filipa Latinovicza]]''<br>''[[U agoniji]]''<br>''[[Leda (drama)|Leda]]''<br>''[[Na rubu pameti]]''<br>''[[Balade Petrice Kerempuha]]''<br>''[[Banket u Blitvi]]''|nacionalnost=[[Albanac]]|Nagrade=* 1. Počasni doktor nauka Instituta u Ukrajini i Ukrajinske akademije nauka i umetnosti, Kijev. * 2. Počasni doktor nauka Nacionalnog univerziteta Del Est, Paragvaj, 2017. * 3. Međunarodna nagrada „Solenzara“, Pariz, Francuska, 2010. * 4. Međunarodna nagrada „Nikolaj Gogolj“, Ukrajina, 2013. * 5. Međunarodna nagrada „Aleksandar Veliki“, Grčka, 2013. * 6. Međunarodna nagrada za knjigu, Đakovica, Kosovo, 2011. * 7. Međunarodna nagrada „Svijet poezije“, Sarajevo, BiH, 2013. * 8. Međunarodna nagrada „Prevodilac godine“, Kina, 2013. * 9. Međunarodna nagrada „Majka Tereza“, Đakovica, Kosovo, 2013. * 10. Međunarodna nagrada „Ludvig Nobel“, Udmurtija, Rusija, 2014. * 11. Međunarodna nagrada „Mihaj Eminesku“, Rumunija, 2016. * 12. Međunarodna nagrada „Pesnik godine“, 2016. * 13. Međunarodna nagrada „Svetska ikona mira“, Nigerija, 2017. * 14. Međunarodna nagrada „Svetska književnost“, Kazahstan, 2017. * 15. Ambasador mira Svetskog instituta za mir, 2017. * 16. Međunarodna nagrada Evropske akademije nauka, umetnosti i književnosti, Pariz, Francuska, 2018. * 17. Međunarodna nagrada „Matej Arnold“, Indija, 2018. * 18. Međunarodna nagrada “Special Ganadores del concurso”, Bolivija, 2019.|obrazovanje=Sveučilište u Pritinu Sveučilište u Bruxellesu|Period=[[postmodernizam]]|Potpis=Signature jeton kelmendi.jpg|Puno ime=Jeton Kelmendi|rođenje=[[27. 11.]] [[1978.]]<br>[[Peć]], [[Kosovo]]|Slika=Prof. Dr. Jeton Kelmendi.png|Vrsta=[[Akademski]], [[poezija]], [[esej]], [[drama]], [[Dnevnik (književnost)|dnevnik]], [[putopis]], [[novela]], [[pripovijetka]], [[memoari]]|web=www.iwabogdani.org/presiden|Zanimanje=[[književnik]]}} '''Jeton Kelmendi''' (Peć, 1978.) je kosovski pjesnik i publicist, dramatičar, prevodilac, izdavač, profesor univerziteta i akademik. == Biografija == * Rođen u Peći na Kosovu (1978), Jeton Kelmendi je u rodnom mestu završio osnovnu školu. Kasnije je nastavio studije na Univerzitetu u Prištini i stekao zvanje bečelora umetnosti i masovne komunikacije. Diplomirao je na Slobodnom univerzitetu u Briselu (Belgija) na specijalističkim studijama iz Međunarodne bezbnednosti. Završio je drugi master iz diplomatije. Kelmendi je doktorirao na temi „Uticaj medija na pitanja političke bezbednosti EU“. Profesor je na AAB Univerzitetu. Redovan je član Evropske akademije nauka i umetnosti u [[Salzburg|Salzburgu]] (Austrija). Dugi niz godina piše poeziju, prozu, eseje i kratke priče. Stalni je saradnik mnogih novina u [[Albanija|Albaniji]] i inostranstvu, gde piše o mnogim kulturnim i političkim temama posebno u vezi sa međunarodnim poslovima. Postao je poznat na Kosovu po objavljivanju prve knjige pod nazivom „Vek obećanja“ („Shekulli i Premtimeve”) objavljene 1999. Kasnije je objavio čitav niz žanrovski različitih knjiga. Njegove pesme prevedene su na više od 27 jezika i objavljene u nekoliko međunarodnih antologija. On je najprevođeniji albanski pesnik u Evropi. Prema mišljenju mnogih književnih kritičara, Keljmendi je istinski predstavnik moderne albanske poezije. Međunarodni kritičari i pesnici objavili su o njemu mnogo priloga, smatrajući ga velikim evropskim pesnikom. Član je mnogih međunarodnih pesničkih klubova i saradnik brojnih književnih i kulturnih časopisa, posebno na engleskom, francuskom i rumunskom jeziku. Značaj njegovog književnog stvaralaštva zasniva se na osobenom poetskom izrazu, savremenom istraživanju teksta i dubini poruke. Uglavnom je fokusiran na ljubavnu tematiku i eliptične stihove prožete bogatim metaforama i jedinstvenom simbolikom. Trenutno boravi i radi u Briselu, Belgiji i Prištini na Kosovu.. == Kritičari o Kelmendijevom pjesništvu == * Kritičari primjećuju Kelmendijev osobit odnos prema [[Poezija|poeziji]] kao umjetnosti. To je očito u porukama koje svojim pjesništvom šalje. Uočljiva je posebnost njegova pjesničkog jezika, kreativan odnos spram koncepta i figurativnosti koju ne doživljava kao puko sredstvo. Osobitost njegove poezije je vertikalnost i igranje s figurativnosti u vremenu i biti, ali njegova krucijalna opcija jest etičko i odgovorno kazivanje riječi. U izboru tema prevladavaju ljubavni motivi i osobni doživljaj realnosti. Jeton Kelmendi stvara trodimenzionalnu poeziju, prožetu originalnim tradicijskim elementima, zgodno uklopljenim u njegovo viđenje aktualnih zbivanja.<ref name="Kelmendi 01">{{cite web|author=Jeton Kelmendi (Author)|url=https://www.amazon.com/How-To-Reach-Yourself-Poetry/dp/1447859219/ref=sr_1_9?ie=UTF8&qid=1364039876&sr=8-9&keywords=jeton+kelmendi|title=How To Reach Yourself – Poetry: Jeton Kelmendi: 9781447859215: Amazon.com: Books|publisher=Amazon.com|date=19. 9. 2011|access-date=10. 7. 2013}}</ref> == Objavljene knjige == * 1. “Vek obećanja” (“Shekulli i Premtimeve”), 1999 (poezija) <ref>{{cite web|url=http://www.jetonkelmendi.page.tl/Books.htm|title=Books|publisher=Jeton Kelmendi|date=15. 7. 2009|access-date=10. 7. 2013}}</ref> * 2. “Iza tišine” (“Përtej Heshtjes”), 2002 (poezija) * 3. “Ako je podne” (“Në qoftë mesditë”), 2004 (poezija) * 4. “Domovino, oprosti” (“Më fal pak Atdhe”), 2005, (poezija) * 5. “Kuda idu dolasci” (“Ku shkojnë ardhjet”),2007 (poezija) * 6. “„Stigli ste zbog tragova vetra” (“Erdhe për gjurmë të erës”), 2008 (poezija) * 7. “Vreme kada ima vremena” (“Koha kurë të ketë kohë”), 2009 (poezija) <ref>{{cite web|url=http://www.unitedworldpoets.com/picture/koha-kure-te-kete-kohe|title=Koha kure te kete kohe – Picture|publisher=Unitedworldpoets.com|date=24. 6. 2013|access-date=10. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005015718/http://www.unitedworldpoets.com/picture/koha-kure-te-kete-kohe|archive-date=5. 10. 2013|url-status=dead|df=}}</ref> * 8. “Lutajuće misli” (“Rrugëtimi i mendimeve“), 2010 (poezija) <ref>{{cite web|url=https://www.amazon.com/RRUG%C3%80TIMI-MENDIMEVE-Poezi-Albanian-Edition/dp/1446672603/ref=sr_1_3?ie=UTF8&qid=1363435079&sr=8-3&keywords=jeton+kelmendi|title=RRUGÀTIMI I MENDIMEVE|publisher=Amazon.com|access-date=2010}}</ref> * The baptize of spirit (''Pagezimi I shpirtit''), 2012 poetry * 9. “Krštenje duha” (Pagezimi I shpirtit), 2012 (poezija) * 10. “Dozivam zaboravljene stvari” (Thërras gjërat e harruara), 2013 (poezija) == Objavljene drame == * • “Gospođa Reč” (“Zonja Fjalë”), 2007 (drama) <ref>{{cite web|url=https://www.amazon.com/ZONJA-FJAL%C3%80-DRAM%C3%80-Albanian-Edition/dp/1446688720/ref=sr_1_2?ie=UTF8&qid=1363435079&sr=8-2&keywords=jeton+kelmendi|title=ZONJA FJALÀ – DRAMÀ|publisher=Amazon.com|access-date=2007}}</ref> * • “Drama i antidrama” (Lojë dhe kundër lojë), 2011 (drama). == Politički radovi == * 1. „Misija EU na Kosovu posle nezavisnosti“ (SAD, 2010) * 2. „Loša vremena za znanje“ (2011, Priština, Kosovo) * 3. „Misije NATO – EU, saradnja i kompetencije“ (2012, Tirana, Albanija) * 4. „Uticaj medija na političku stabilnost EU“ (2016, Brisel Belgija). == Objavljene knjige na stranim jezicima == * [https://web.archive.org/web/20090314234620/http://www.knjiga-online.net/index.php/knjiga-online/poezija/miss-word-and-mr-thought.html Gospođa Riječ i Gospodin Misao] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Kelmendi, Jeton}} [[Kategorija:Kosovski pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Peć]] [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rdhqd5wuiw32s95d1o8iv89oq3hbhv2 10 92876 3892980 3704059 2026-06-04T09:12:23Z Z1KA 87045 3892980 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Okruzi u Srbiji | naslov = [[Upravni okruzi u Srbiji]] | slika = [[Datoteka:Coat of arms of Serbia.svg|50px|Grb Srbije]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = [[Beograd]] | podaci1 = * [[Beograd|Grad Beograd]] | grupa2 = [[Vojvodina]] | podaci2 = *[[Južnobački upravni okrug|Južnobački]] *[[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatski]] *[[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobački]] *[[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatski]] *[[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatski]] *[[Sremski upravni okrug|Sremski]] *[[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački]] | grupa3 = [[Šumadija i zapadna Srbija]] | podaci3 = *[[Kolubarski upravni okrug|Kolubarski]] *[[Mačvanski upravni okrug|Mačvanski]] *[[Moravički upravni okrug|Moravički]] *[[Pomoravski upravni okrug|Pomoravski]] *[[Rasinski upravni okrug|Rasinski]] *[[Raški upravni okrug|Raški]] *[[Šumadijski upravni okrug|Šumadijski]] *[[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski]] | grupa4 = [[Južna i istočna Srbija]] | podaci4 = *[[Borski upravni okrug|Borski]] *[[Braničevski upravni okrug|Braničevski]] *[[Jablanički upravni okrug|Jablanički]] *[[Nišavski upravni okrug|Nišavski]] *[[Toplički upravni okrug|Toplički]] *[[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski]] *[[Podunavski upravni okrug|Podunavski]] *[[Pirotski upravni okrug|Pirotski]] *[[Zaječarski upravni okrug|Zaječarski]] | grupa5 = [[Kosovo i Metohija]]{{smallsup|1}} | podaci5 = *[[Kosovski upravni okrug|Kosovski]] *[[Kosovskomitrovački upravni okrug|Kosovskomitrovački]] *[[Kosovskopomoravski upravni okrug|Kosovskopomoravski]] *[[Pećki upravni okrug|Pećki]] *[[Prizrenski upravni okrug|Prizrenski]] | ispod = * {{smallsup|1}} [[Kosovo]] je 2008. [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|proglasilo nezavisnost]], ali ga Srbija i dalje smatra dijelom svoje teritorije. }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni]] [[Kategorija:Šabloni administrativne podjele Srbije]] </noinclude> ilny1cfoai0o0gt0jydkhb4gytgym2x 0 94812 3893111 3612881 2026-06-04T09:54:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893111 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:PestnerOto.JPG|mini|desno|Oto Pestner]] '''Oto Pestner''' ([[4. januar]] [[1956]]., [[Celje]]) je [[Slovenija|slovenski]] pjevač [[zabavna muzika|zabavne muzike]], [[tenor]] i [[kompozitor]]. Jedan je od najpoznatijih vokala na zabavno-muzičkoj sceni Slovenije, kojeg odlikuju upečatljiva boja glasa i izvedba. Do [[ljeto|ljeta]] [[2008]]. bio je vođa vokalne grupe [[New Swing Quartet]]. Ljeta [[1971]]. pobjedio je na [[Slovenska popevka|Festivalu slovenske popevke]] sa pjesmom "Trideset let", kao i šest godina kasnije sa pjesmom "Vrača se pomlad". Ljeta [[1979]]. na slovenskom festivalu Melodija mora i sunca nosi pobjedu sa pjesmom "Tople julijske noči". Na istom festivalu godinu kasnije pjeva u duetu s Majdom Petan pobjedničku pjesmu "Melodije morja in sonca. Nastupao je i na [[Festival Opatija|Festivalu Opatija]], [[Vaš šlager sezone|sarajevskom Šlageru sezone]], te na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]]. [[1979]]. je na "Splitu" izvodio čak dvije kompozicije: Solo je pjevao "Ljubav je kad nekog voliš kao ja", te u duetu sa [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]] veliki hit [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] "Vjeruj u ljubav". == Hitovi == * Trideset let * Vse je lepše, ker te ljubim * Slovenija, moja dežela * Ciganska kri * Dom za zaljubljene == Vanjski linkovi == * [http://www.otopestner.si/ Službena stranica Ota Pestnera] [[Kategorija:Slovenski muzičari]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Celje]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3tue8yrjtjizh6duihmygn5djhlrp93 0 95177 3892961 3054334 2026-06-04T07:57:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892961 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Ognjen Aškrabić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|7|28}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, SFR Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ognjen Aškrabić''' ([[Sarajevo]], [[28. juli]] [[1979]].) je [[Srbija|srpski]] košarkaš. == Igračka karijera == === Klupska karijera === U karijeri je igrao za [[KK Beovuk|Beovuk]], [[KK Železnik|Železnik]], [[KK Refleks|Refleks]], [[KK Dinamo Sankt Peterburg|Dinamo]] iz Peterburga, [[KK Lottomatica|Lottomaticu]] i [[KK Triumf|Triumf]]. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090315170500/http://www.bctriumph.ru/command/players/players_24.html Profil na zvaničnoj stranici Triumfa] * [http://www.sports.ru/basketball/7023375.html Ognjen Aškrabić na stranici sports.ru] {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Aškrabić, Ognjen}} [[Kategorija:Srbijanski košarkaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0bscuaigrn32m5o388mgwb1eyeuhq90 0 96166 3892957 3343538 2026-06-04T07:56:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Tarkan | počasni_sufiks = | slika = Datoteka:Tarkan (9).jpg | slika_veličina = 200px | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Tarkan Tevetoğlu | alias = Tarkan | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1972|10|17}} | mjesto_rođenja = [[Alzey]], [[Zapadna Njemačka]] | porijeklo = [[Turska|tursko]] | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|pop]] | zanimanje = pjevač, kantautor, producent | instrument = | karijera = 1991–sada | izdavač = HITT Production, DMC | povezani_umjetnici = [[Sezen Aksu]], [[Ozan Çolakoğlu]], [[Nazan Öncel]], [[Wyclef Jean]], [[Tiësto]], [[Miri Ben-Ari]] | web_stranica = {{URL|tarkan.com}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Tarkan Tevetoğlu''' (*17. oktobar 1972), poznatiji kao '''Tarkan''', je svjetski nagrađivani [[Turska|turski]] pop pjevač. Rođen je u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] i odrastao u [[Turska|Turskoj]]. Tarkan je poznat po korištenju romantičnih tema u njegovom radu i dobio je nadimak "Princ popa" u medijima.<ref name="princeofpop">{{cite web|url=http://www.hillsdalesites.org/collegian/128/128_9/arts/musicreview.htm|title=Turk Prince of Pop|work=|access-date=6. 5. 2016|archive-url=https://www.webcitation.org/65WwQZTTy?url=http://www.hillsdalesites.org/collegian/128/128_9/arts/musicreview.htm|archive-date=17. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> Izdao je nekoliko albuma u svojoj karijeri, sa prodatih cca. 29 miliona albuma i singlova.<ref name="albumsales">{{cite web|url=http://manga-fan.org/forum/index.php?topic=22.0|title=News Bulletin|work=Manga.fan|access-date=21. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727060950/http://manga-fan.org/forum/index.php?topic=22.0|archive-date=27. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> On također producira muziku u njegovoj kompaniji [[HITT Music]], koju je osnovao u februaru 1997. Jedan je od nekoliko evropskih pjevača koji je uspio raširiti muzički uspjeh na tri kontinenta a da pritom ne pjeva na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a također je zabilježen kao dobar izvođač uživo. Tarkanov efekt na [[Turska|Tursku]] je uporedio ''[[Washington Post]]'' s onim koji je ostavio [[Elvis Presley]] na SAD oko 1957. godine, te ga je suosnivač [[Atlantic Records]]a [[Ahmet Ertegün]] opisao jednim od najboljih izvođača uživo dosad.<ref name="washingtonpost">{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&node=&contentId=A41014-2001Nov16&notFound=true|title=Pop Music's Young Turk|work=[[Washington Post]]|access-date=18. 11. 2001|first=David|last=Segal|date=18. 11. 2001|archive-date=17. 7. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/5QP47KLLD?url=http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&node=&contentId=A41014-2001Nov16&notFound=true|url-status=dead}}</ref> Na spisku je [[Rhapsody (online muzički servis)|Rhapsody]]ja kao ključni umjetnik u historiji evropske pop muzike, sa njegovom potpisnom pjesmom "[[Şımarık]]" kao ključnom trakom koja je pomakla žanr naprijed.<ref name="keyartist">{{cite web|url=http://www.rhapsody.com/world-reggae/europe/euro-pop/more.html|title=Key Artists in Euro Pop|work=[[Rhapsody (online music service)|Rhapsody]]|access-date=18. 5. 2007|archive-date=17. 2. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/65WwSKWCg?url=http://www.rhapsody.com/genre/world-reggae/europe/euro-pop|url-status=dead}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''[[Yine Sensiz]]'' (decembar 1992) * ''[[A-Acayipsin]]'' (april 1994) * ''[[Ölürüm Sana (album)|Ölürüm Sana]]'' (juli 1997) * ''[[Tarkan (album)|Tarkan]]'' <small>(međunarodni debi)</small> (septembar 1998) * ''[[Karma (Tarkanov album)|Karma]]'' (juli 2001) * ''[[Dudu (album)|Dudu]]'' (juni 2003) * ''[[Come Closer (album)|Come Closer]]'' <small>(prvi engleski album)</small> (april 2006) * ''[[Metamorfoz]]'' (decembar 2007) * ''[[Metamorfoz|Metamorfoz Remixes]]'' (juli 2008) * ''[[Adımı Kalbine Yaz]]'' (juli 2010) * ''Ahde Vefa'' (2016)<ref>{{Cite web|url=http://www.ntv.com.tr/sanat/tarkanin-yeni-albumunun-cikis-tarihi-belli-oldu,Z-tyDqQk9kqq1AqJGrl_7g|title=Tarkan'ın yeni albümü çıkıyor|website=NTV|access-date=3. 3. 2016}}</ref> === Singlovi === * "[[Şımarık]]" <small>(međunarodni)</small> (septembar 1998) * "[[Şıkıdım]]" <small>(međunarodni)</small> (februar 1999) * "[[Bu Gece (Tarkan song)|Bu Gece]]" <small>(međunarodni)</small> (juli 1999) * "[[Kuzu Kuzu]]" <small>(domaći)</small> (august 2001) * "[[Hüp]]" <small>(domaći)</small> (oktobar 2001) * "[[Bounce (Tarkan song)|Bounce]]" <small>(domaći/međunarodni)</small> (oktobar 2005/januar 2006) * "[[Start the Fire (Tarkanova pjesma)|Start the Fire]]" <small>(domaći/međunarodni)</small> (mart 2006) * "Uyan" (feat. [[Orhan Gencebay]]) <small>(domaći)</small> (oktobar 2008) * "[[Sevdanın Son Vuruşu]]" <small>(domaći)</small> (maj 2010) * "[[Adımı Kalbine Yaz]]" (august 2010) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Tarkan}} * [http://www.tarkan.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Turski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dvmufllcixyhl1itlrkwdli25vthg58 0 96393 3893109 3852738 2026-06-04T09:54:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893109 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Greške}} {{Nogometaš | imenogometaša = Andrej Karjaka | slika = A-Karyaka.jpg | datumrođenja = 1. april 1978. | rodnigrad = [[Dnipropetrovsk]] | rodnadržava = SSSR | visina = 180 cm | pozicija = Sredina | godine = 1996-1998<br />1998–2000<br />2000-2005<br />2005-2007<br />2007- | klubovi = [[Metalurh Zaporožje]]<br />[[CSKA Kijev]]<br />[[Krylya Sovetov Samara]]<br />[[Benfica]]<br />[[FK Saturn]] | nastupi(golovi) = 49 (8)<br />35 (4)<br />130 (49)<br />12 (3)<br />76 (13) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 2001-2005 | nacionalneekipe = [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] | nacionalninastupi(golovi) = 27 (6) | zadnjeuređivanje = }} '''Andrej Karjaka''' (rođen [[1. april]]a [[1978]]. godine u [[Dnipropetrovsk]]u) je [[Rusija|ruski]] [[nogomet]]aš. Karjaka je započeo karijeru u [[Metalurh Zaporožje|Metalurhu]] iz [[Zaporožje|Zaporožja]]. Nakon toga je igrao za [[CSKA Kijev|CSKA]] iz [[Kijev]]a. [[2000]] prešao je u ruski klub [[Krylya Sovetov Samara|Krylya Sovetov]] iz [[Samara|Samare]]. [[2001]] postao je jedan od najboljih nogometaša ovog kluba. [[2002]] postigao je u prvenstvu Rusije 12 golova. [[2004]] bio je strijelac 17 puta, te osvojio je bronzanu medalju u ruskoj premjer-ligi. Tokom [[2005]] prešao je u portugalsku [[Benfica|Benficu]]. [[2007]] vratio se u [[Rusija|Rusiju]], te podpisao za [[FK Saturn]] iz [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]]. Iste godine postao je sa 10 golova najbolji strijelac Saturna i osvojio 5 mjesto u ruskoj premjer-ligi. [[2008]] postigao je gol u utakmici protiv tadašnjeg pobjednika Kupa UEFA [[Zenit Sankt Peterburg|Zenita]] iz [[Sankt Peterburg]]a. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Andrei Karyaka}} * [http://www.kc-camapa.ru/cgi-bin/pls.cgi?n=5707 Andrej Karjaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325070549/http://www.kc-camapa.ru/cgi-bin/pls.cgi?n=5707 |date=25. 3. 2009 }} na kc-camapa.ru {{ru simbol}} * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/karyaka-intlg.html Andrej Karjaka] na rsssf.com {{en simbol}} * {{NFT igrač|pid=5464}} * {{Zerozero|6181}} {{Sastav Rusije na EP 2004. u nogometu}} {{DEFAULTSORT:Karjaka, Andrej}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Ruski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Metalurg Zaporožja]] [[Kategorija:Nogometaši CSKA Kijeva]] [[Kategorija:Nogometaši Krila Sovjetov Samare]] [[Kategorija:Nogometaši Benfike]] [[Kategorija:Nogometaši Saturn Ramenskoje]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši Volga Nižnji Novgoroda]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2004.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eel5b7kiu7nftg8lbs5r41zfelklty8 0 99629 3893125 3840509 2026-06-04T09:56:17Z Semso98 54573 /* Utakmice */ 3893125 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KAT|veličina=255px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 24. januar 2000. | Lokacija = [[Doha]], [[Katar]] | Domaćin = {{NOG-D|KAT}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Qatar-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2000 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/61752--qatar-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 10. august 2010. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|KAT}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Qatar {{!}} European Qualifiers 2012 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2003157--bosnia-and-herzegovina-vs-qatar/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 24. juni 2026. | Lokacija = [[Seattle]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = – | Gost = {{NOG|KAT}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448|title=Bosnia-Herzegovina vs Qatar|date=24. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=4. 6. 2026}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 Bosna i Hercegovina–Katar] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/150/Bosnia_Herzegovina_vs_Qatar.html Bosna i Hercegovina–Katar] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Katar]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Katara|Bosna i Hercegovina]] fjvq296lqnl1195ggpwr3mqvgqwpx13 3893147 3893125 2026-06-04T09:57:52Z Semso98 54573 3893147 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KAT|veličina=x145px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 24. januar 2000. | Lokacija = [[Doha]], [[Katar]] | Domaćin = {{NOG-D|KAT}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Qatar-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2000 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/61752--qatar-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 10. august 2010. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|KAT}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Qatar {{!}} European Qualifiers 2012 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2003157--bosnia-and-herzegovina-vs-qatar/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 24. juni 2026. | Lokacija = [[Seattle]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = – | Gost = {{NOG|KAT}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448|title=Bosnia-Herzegovina vs Qatar|date=24. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=4. 6. 2026}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 Bosna i Hercegovina–Katar] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/150/Bosnia_Herzegovina_vs_Qatar.html Bosna i Hercegovina–Katar] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Katar]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Katara|Bosna i Hercegovina]] 3zz1vlbcdi8u07440g4rv9lpj9o3cv0 3893148 3893147 2026-06-04T09:58:01Z Semso98 54573 3893148 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KAT|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 24. januar 2000. | Lokacija = [[Doha]], [[Katar]] | Domaćin = {{NOG-D|KAT}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Qatar-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2000 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/61752--qatar-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 10. august 2010. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|KAT}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Qatar {{!}} European Qualifiers 2012 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2003157--bosnia-and-herzegovina-vs-qatar/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 24. juni 2026. | Lokacija = [[Seattle]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = – | Gost = {{NOG|KAT}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448|title=Bosnia-Herzegovina vs Qatar|date=24. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=4. 6. 2026}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 Bosna i Hercegovina–Katar] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/150/Bosnia_Herzegovina_vs_Qatar.html Bosna i Hercegovina–Katar] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Katar]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Katara|Bosna i Hercegovina]] peexfp7dvhuzqy2ej5un3lmpy0ae4k0 0 101171 3893176 2985618 2026-06-04T10:09:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893176 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=mart 2019}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Gary Paffett | slika = Garypaffett.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|3|24}} | mjesto_rođenja = Ujedinjeno Kraljevstvo | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Gary Paffett''' (Bromley, [[24. mart]] [[1981]]) je [[UK|britanski]] vozač. == DTM karijera == {| class="prettytable" !Godina !Tim |- | 2003 do 2005, 2007 do 2011 || [[Mercedes-Benz|Mercedes]] |} {| class="prettytable" style="text-align:right;" ! !2003 !2004 !2005 !2007 !2008 !2009 !2010 !2011 !Totalno |- |align="left" | Broj utrka ||8 ||11||11||10 ||11||10||11||10||82 |- |align="left" | Broj pobjeda || ||4 ||5 ||1 || ||4 ||3 || ||17 |- |align="left" | Broj pol poziciji || ||2 ||4 || || || ||2 || ||8 |- |align="left" | Broj najbržih rundi || ||1 ||4 || || ||1 || || ||6 |- |align="left" | Broj osvojenih podium pozicija || ||6 ||9 ||1 || ||4 ||5 || ||25 |- |align="left" | Ukupni broj poena ||4 ||57||84||20.5||13||59||67||25||329.5 |- |align="left" | Plasman ||11||2 ||'''1'''||9 ||9 ||2||2||7 |} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Paffett, Gary}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Britanski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jfltqpxjox57tabn92wntout8fizpkh 0 101529 3893174 3412138 2026-06-04T10:09:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893174 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} [[Datoteka:Janko Prunk 2015.jpg|mini|200px|desno|Janko Prunk (2015)]] '''Janko Prunk''' ([[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Slovenija]], [[30. decembar]] [[1942]]. - ) je [[Slovenija|slovenski]] [[historija|historičar]] i [[politika|političar]]. Diplomirao je historiju [[1966]]. godine na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Ljunljani|Univerziteta u]] [[Ljubljana|Ljubljani]], da bi potom [[1972]]. godine magistrirao, a [[1976]]. godine doktorirao. Nakon toga je studirao na Univerzitetu u [[Leipzig]]u, na Institutu za evropsku historiju u [[Mainz]]u, te na Visokoj školi za socijalne studije u [[Pariz]]u. Bio je profesor na univerzitetima u [[Freiburg]]u i [[Köln]]u. Redovni je profesor na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani. Njegova djela bave se modernom [[historija|historijom]] od kraja 19. vijeka do [[1941]]. godine, posebno problematikom slovenskog kršćanskog socijalizma i historiji slovenskog nacionalnog pitanja. U prvoj vladi [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]] (1992.-1993.) bio je ministar za Slovence u svijetu i narodnosti u Sloveniji. [[2005]]. godine postao je predsjednik slovenskog dijela Hrvatsko-slovenskog historijskog povjerenstva koje se bavi odnosima ova dva naroda od sredine 19. vijeka do raspada bivše Jugoslavije, te njihova državnog osamostaljenja. == Djela == * ''Put krščanskih socialistov v Osvobodilno fronto slovenskega naroda''. Ljubljana, 1977; * ''[[Boris Kidrič]]''. Ljubljana, 1984; * ''Slovenski narodni programi: narodni programi v slovenski politični misli od 1848 do 1945''. 2. izd. Ljubljana, 1987; * ''Nova slovenska samozavest: pogovori s slovenskimi političnimi prvaki''. Ljubljana, 1990; * ''Slovenski narodni vzpon: narodna politika (1768-1992)''. Ljubljana, 1992; * ''Kratka zgodovina Slovenije''. Ljubljana, 1998. * ''Kratka zgodovina Slovenije''. 2. izdanje, Ljubljana, 2002; * ''Zgodovina ideoloških spopadov med vojnama''. Ljubljana, 2004; * Janko Prunk in [[Cirila Toplak]], ''Parlamentarna izkušnja Slovencev''. Ljubljana, 2005; * [[Cirila Toplak]] in Marjeta Hočevar, ''Parlamentarna izkušnja Slovencev : 1848-2004''. 2. razširjena izd. Knjižna zbirka Politični procesi in institucije. Ljubljana, 2006. * ''Kratka zgodovina Slovenije''. 3. izdanje, [http://www.zalozba.net Založba Grad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220104191933/http://www.zalozba.net/ |date=4. 1. 2022 }}, Ljubljana, 2008 == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20161005234834/http://jankoprunk.com/ Osobna stranica] * [http://si.mvp.hr/?mh=234&mv=1314&id=885 Bilaterarni odnosi]{{Mrtav link}} * [http://metro-portal.hr/vijesti/svijet/slovenski-snovi-o-velikoj-dezeli Slovenski povjesničar Prunk o potrebi uvažavanja načela pravičnosti] {{DEFAULTSORT:Prunk, Janko}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski historičari]] [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cs1l7e3aa5eemzcs76owtqdm53xf6jv 0 102073 3893057 3655405 2026-06-04T09:46:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893057 wikitext text/x-wiki '''Ho-Pin Tung''' (Velp, [[Holandija]], [[4. decembar]] [[1982]]) je [[Kina|kineski]] vozač.<ref>{{Cite web|url=https://www.ranker.com/list/famous-racecar-drivers-from-netherlands/reference|title=Famous Racecar Drivers from the Netherlands|website=Ranker|language=en|access-date=29. 8. 2024}}</ref> ===Sažetak karijere=== {| border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" ! Godina ! Kategorija ! Ekipa ! Utrke ! Pobjede ! Najbolje startne pozicije ! Bodovi ! Poredak |- ! 2003 | align="center" | Formula BMW Asia | align="center" | Team Meritus | align="center" | 14 | align="center" | 10 | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! 2004 | align="center" | Njemačka Formula 3 | align="center" | Van Amersfoort Racing | align="center" | 18 | align="center" | 0 | align="center" | ? | align="center" | 111 | align="center" | 7. |- ! 2005 | align="center" | Njemačka Formula 3 | align="center" | JB Motorsport | align="center" | 18 | align="center" | 2 | align="center" | ? | align="center" | 86 | align="center" bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! 2006 | align="center" | Njemačka Formula 3 | align="center" | JB Motorsport | align="center" | 18 | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! 2006–07 | align="center" | A1 Grand Prix | align="center" | A1 Team China | align="center" | 20 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 22 | align="center" | 15. |- ! 2007 | align="center" | GP2 Series | align="center" | BCN Competición | align="center" | 21 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 4 | align="center" | 23. |- ! rowspan=2 | 2008 | align="center" | GP2 Asia Series | rowspan=2 align="center" | Trident Racing | align="center" | 10 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 21. |- | align="center" | GP2 Series | align="center" | 20 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 7 | align="center" | 18. |- ! 2008–09 | align="center" | A1 Grand Prix | align="center" | A1 Team China | align="center" | 14 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 7 | align="center" | 18. |- ! rowspan=2 | 2009 | rowspan=2 align="center" | Superleague Formula | align="center" | Atlético Madrid (Alan Docking Racing) | align="center" | 3 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 202 | align="center" | 15. |- | align="center" | Galatasaray S.K (Ultimate Motorsport, Reid Motorsport) | align="center" | 3 | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 239 | align="center" | 11. |- !rowspan=3| 2010 | align="center" | [[Formula 1 sezona 2010|Formula 1]] | align="center" | [[Renault F1|Renault F1 Team]] |colspan="5" align="center" | vozač za testiranje |- |rowspan=2 align="center" | GP2 Series | align="center" | DAMS | align="center" | 13 | align="center" | 0 | align="center" | 0 |rowspan=2 align="center" | 0 |rowspan=2 align="center" | 28. |- | align="center" | Racing Engineering | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 0 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Kina]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p0o22hctrxxm8xuvfwnd4jhgvmauq77 0 102077 3893119 3617258 2026-06-04T09:54:59Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Madrid]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893119 wikitext text/x-wiki '''Andy Christian Soucek''' ([[Madrid]], [[14. juni]] [[1985]]) je [[Španija|španski]] vozač.<ref>{{Cite web|url=https://www.hobbydb.com/marketplaces/hobbydb/subjects/andy-soucek-driver|title=Andy Soucek (Driver) {{!}} hobbyDB|website=www.hobbydb.com|language=en|access-date=11. 4. 2024}}</ref> ===Sažetak karijere=== {| border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" ! Godina ! Kategorija ! Ekipa ! Utrke ! Pobjede ! Najbolje startne pozicije ! Bodovi ! Poredak |- ! 2002 | rowspan=4 align="center" | Spanija Formula 3 | align="center" | ??? | align="center" | 13 | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | 117 | align="center" | 8. |- ! 2003 | align="center" | ??? | align="center" | 13 | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | 136 | align="center" | 4. |- ! 2004 | align="center" | ??? | align="center" | 14 | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | 74 | align="center" | 4. |- ! 2005 | align="center" | Llusia Racing | align="center" | 14 | align="center" | 3 | align="center" | 2 | align="center" | 106 | align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! 2007 | rowspan=3 align="center" | GP2 Series | align="center" | David Price Racing | align="center" | 21 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 15 | align="center" | 16. |- ! rowspan=5 | 2008 | align="center" | Super Nova Racing | align="center" | 16 | rowspan=2 align="center" | 0 | rowspan=2 align="center" | 0 | rowspan=2 align="center" | 14 | rowspan=2 align="center" | 14. |- | align="center" | David Price Racing | align="center" | 2 |- | align="center" | GP2 Asia Series | align="center" | David Price Racing | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 6 | align="center" | 14. |- | align="center" rowspan=2| Superleague Formula | align="center" | SC Corinthians (EuroInternational) | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 264 | align="center" | 9. |- | align="center" | Atlético Madrid (EuroInternational) | align="center" | 10 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 132 | align="center" | 18. |- ! 2009 | align="center" | Formula 2 | align="center" | (broj 22) | align="center" | 16 | align="center" | 7 | align="center" | 2 | align="center" | 115 | align="center" bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! 2010 | align="center" rowspan=2| [[Formula 1 sezona 2010|Formula 1]] | align="center" | [[Virgin Racing]] |colspan="5" align="center" rowspan=2| vozač za testiranje |} {{commonscat|Andy Soucek}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Soucek, Andy}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] i79xhzray7xvdso8f7zwikiwvhsrf4l 0 102551 3893237 3384680 2026-06-04T10:29:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893237 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Hande Yener |žanr = [[Pop muzika|Pop]], [[Elektronska muzika|Elektronska]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Hande Yener (7).jpg |država = Istanbul, Turska |karijera = 2000- |rođenje = [[Istanbul]], [[Turska]] [[12. januar]] [[1973]] |smrt = |instrument = vokal |izdavač = Poll Production |zanimanje = pjevačica, tekstopisac, producentica |angažman = |URL = [http://www.handeyener.com Službena stranica] |najnoviji_album = Teşekkürler |godina3 = 2011 |album2 = Hande'yle Yaz Bitmez |godina2 = 2010 |album1 = Hande'ye Neler Oluyor? |godina1 = 2010 }} '''Hande Yener''' (rođena 12. januara 1973. [[Istanbul]], [[Turska]]) je turska pop pjevačica. U proteklih nekoliko godina Hande se na turskoj pop sceni predstavila sa nekoliko različitih muzičkih stilova. Svaki od njenih albuma izazvao je veliki interes. Njen izgled se stalno mijenja u kombinaciji sa njenom muzikom. Karijeru je započela kao prateći vokal poznate turske pjevačice [[Sezen Aksu]]. Nakon dvije godine odlučila je započeti samostalnu karijeru. Svoj prvi album izdala je 1999. pod nazivom "Senden İbaret"(Sve o tebi). 2001. godine izdaje album pod nazivom "Sen Yoluna... Ben Yoluma..." koji je bio mješavina tradicionalne i pop muzike. Poslije uspješnog trećeg albuma "Aşk Kadın Ruhundan Anlamıyor (Ljubav ne razumije dušu žene)" kojeg je izdala 2004. godine Hande drastično mijenja svoj izgled i stil muzike, te izdaje dance album pod nazivom "Apayrı" (Potpuno drugačije). Pjesme koje su se posebno izdvojile bile su "Kelepçe" , "Aşkın Ateşi" i "Kim Bilebilir Aşkı". Za samo pet dana album je bio prodat u 150,000 primjeraka. 15. maja 2007. godine realizirala je album pod nazivom "Nasıl Delirdim" ,a većina pjesama su bile napisane od strane [[Sezen Aksu]]. Album je snimljen u prepoznatljivom elektro-dance stilu i podat je u 72,000 primjeraka. Nakon ovog albuma postala je poznata kao "Turska [[Madonna]]". U aprilu 2008. godine Hande je realizirala novi album kojeg je nazvala "Hipnoz". Njen posljednji album "Hayrola" izašao je 6. Aprila 2009. godine. Album sadrži 10 elektro pop pjesama i snimljen je u Velikoj Britaniji. Sve pjesme je napisala Hande osim "Siz" koju je napisala '''Aylin Aslım'''. Album je prodat u rekordnih 100.000 primjeraka. Hande Yener je potvrdila da bi se uskoro na tržištu trebao naći njen album na engleskom jeziku kojeg će izdati Britanska diskografska kuća [[EMI]]. == Diskografija == '''Hit Pjesme''' * 2000: Yalanın Batsın * 2000: Bunun Adı Ayrılık * 2000: Senden İbaret * 2002: Sen Yoluna... Ben Yoluma... * 2002: Şansın Bol Olsun * 2003: Evlilik Sandalı * 2003: Küs * 2004: Acele Etme * 2004: Kırmızı * 2005: Acı Veriyor * 2005: Armağan * 2005: Hoşgeldiniz * 2006: Kelepçe * 2006: Aşkın Ateşi * 2006: Kim Bilebilir Aşkı * 2006: Kim Bilebilir Aşkı (Remix) * 2006: Biraz Özgürlük * 2007: Kibir * 2007: Romeo * 2008: Yalan Olmasın * 2008: 1 Yerde * 2008: Hipnoz * 2009: Hayrola? * 2010: Sopa * 2010: Yasak Aşk * 2010: Bodrum * 2010: Uzaylı == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20100527201422/http://www.handeyenerfanclub.com/] * [http://www.myspace.com/handeyener] * [http://www.handeyener.com.tr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181205093134/http://www.handeyener.com.tr/ |date=5. 12. 2018 }} {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Turske pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fh9b7570g2avtbjftdpoq3x4189adms 0 114291 3892986 3806962 2026-06-04T09:37:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime= Wentworth Miller |ime_pri_rođenju= Wentworth Earl Miller III |mjesto_rođenja= Chipping Norton, Oxfordshire, [[Engleska]], [[Velika Britanija]] |mjesto_smrti= |slika= Wentworth Miller 2008.jpg |opis= Wentworth Miller u oktobru [[2008]]. |datum_rođenja= {{datum rođenja i godine|1972|6|2}} |datum_smrti= |godine_aktivnosti= [[1998]] - |pseudonim= |veb-sajt= |supružnik= |značajna_djela= [[Michael Scofield]] (''[[Prison Break]]'') |važniji filmovi= ''Tragovi na duši'' (''The Human Stain'') |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= 1 nominacija [[2005]]. |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Wentworth Earl Miller III''' (rođen 2. juna 1972) [[SAD|američki]] je [[glumac]], najpoznatiji po ulozi [[Michael Scofield|Michaela Scofielda]] u američkoj hit-seriji ''[[Prison Break]]'' (''"Zakon braće"''). == Biografija == Rođen u Chipping Nortonu, Oxfordshire, [[Engleska]], [[Velika Britanija]], Wentworth je sin Wentwortha Earla Millera II, advokata i nastavnika, i Joy Marie (Palm), nastavnice za posebno obrazovanje.<ref>http://www.filmreference.com/film/14/Wentworth-Miller.html</ref> [[Afrika|Afričkog]] je, [[jamajka]]nskog, [[Engleska|engleskog]], [[Njemačka|njemačkog]] i [[Židovi|židovskog]] porijekla s očeve strane, dok je [[Rusija|ruskog]], [[Francuska|francuskog]], [[Holandija|holandskog]], [[Sirija|sirijskog]] i [[libanon]]skog porijekla s majčine strane.<ref>http://www.newyorker.com/archive/2003/11/10/031110ta_talk_paumgarten</ref><ref>http://www.jpost.com/Home/Article.aspx?id=94851</ref> Iako se porodica preselila u Park Slope, [[Brooklyn]], [[New York]], kad mu je bilo 19 godina, Wentworth je zadržao dvojno državljanstvo.<ref>{{Cite web |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/men/article3898796.ece |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2010 |archive-date=7. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007101731/http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/men/article3898796.ece |url-status=dead }}</ref> Ima 2 sestre: Leigh i Gillian. Pohađao je Srednju školu ''Midwood''. Bio je član SING!-a, godišnje muzičke produkcije koju je pokrenula škola Midwood. Porodica se opet preselila u okolinu Pittsburgha, gdje je [[1990]]. završio Srednju školu ''Quaker Valley''. Nakon toga diplomirao je englesku književnost na Princetonu. Dok je studirao, nastupao je s [[a capella]] grupom ''Princeton Tigertones'' i bio član još dvaju klubova.<ref>https://archive.today/20120724122908/www.dailyprincetonian.com/2005/11/10/13734/</ref> == Karijera == [[1995]]. uputio se u [[Los Angeles]] u potrazi za glumačkom karijerom. O svom trnovitom putu do zvijezda izjavio je: ''"Preda mnom je bio dug put i na njemu je bilo mnogo prepreka i neuspjeha, ali nisam mogao odustati. To mi je trebalo kao što mi treba zrak, to je bilo nešto što jednostavno moram uraditi."''<ref>http://www.post-gazette.com/pg/07259/817330-237.stm</ref> Prva uloga bila mu je uloga osjetljivog i introvertnog Davida u [[American Broadcasting Company|ABC]]-ovoj mini seriji ''Dinotopia''. Nakon još nekih manjih televizijskih uloga, 2003. pojavio se u [[film]]u ''Tragovi na duši'' (''The Human Stain''), u kojem je glumio Colemana Silka u mladim danima (lik inače tumači Anthony Hopkins). Snažno se poistovjetio s glavnom dilemom filma, a to je mladić koji se bori s vlastitim naslijeđem. Ekstenzivno je radio na ulozi: ne samo da je proučavao Hopkinsa nego je i 4 mjeseca proveo učeći o [[boks]]u kako bi vjerno portretirao Silka kao boksera. Njegova prva TV-uloga bila je [[1998]]. u seriji ''Buffy, ubica vampira'', gdje je glumio studenta koji se pretvorio u morsko čudovište. [[2005]]. odabran je za ulogu Michaela Scofielda u seriji ''"Prison Break"'' (''"Zakon braće"'') koju je producirala američka [[televizija]] ''Fox Network''. U njoj glumi brižnog brata koji je napravio veoma složen plan da izvuče nevino optuženog i na smrt osuđenog brata, [[Lincoln Burrows|Lincolna Burrowsa]] (tumači ga [[Dominic Purcell]]), iz državnog zatvora Fox River. Njegov lik ima u potpunosti istetoviran gornji dio tijela s obje strane, uključujući i ruke od ramena do šaka. Da bi se tetovaža (koja je, ustvari, slika iz 20 dijelova) u potpunosti nanijela na tijelo, potrebno je 4 sata posla. Njegova izvedba u seriji donijela mu je nominaciju za [[Zlatni globus]] 2005. u kategoriji najboljeg glumca u dramskoj seriji. Miller se pojavio kao gost na zabavi u dva spota američke pjevačice [[Mariah Carey]] za pjesme ''"It's Like That"'' i ''"We Belong Together"''. Brett Ratner, koji je [[režiser|režirao]] i pilot-epizodu ''"Prison Breaka"'', dobio je priliku režirati i ta dva spota. On je i predložio pjevačici da angažira Millera za spotove. Nakon što mu je vidjela sliku, složila se s time. Pošto se istovremeno sa spotovima snimala i pilot-epizoda ''"Prison Breaka"'', konstruiran je poseban set na mjestu snimanja spotova kako bi Miller mogao istovremeno raditi na oba projekta. Rekao je: ''"Mariah je međunarodna ikona. Dva dana koja sam proveo radeći na njenim spotovima učinila su više za moju karijeru nego sve što sam radio prije '''Prison Breaka'''. Zahvalan sam na pruženoj prilici."''<ref>{{Cite web |url=http://www.flylip.com/news/story/89303/ |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2010 |archive-date=20. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620034925/http://www.flylip.com/news/story/89303/ |url-status=dead }}</ref> Miller je, također, gostovao u prvoj epizodi 11. sezone serije ''"Zakon i red: Odjel za žrtve"'' kao detektiv Nate Kendall iz 24. policijske stanice u New Yorku.<ref>{{Cite web |url=http://www.tvguidemagazine.com/news/wentworth-miller-joins-svu-1564.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209070344/http://www.tvguidemagazine.com/news/wentworth-miller-joins-svu-1564.html |archive-date=9. 2. 2010 |url-status=dead }}</ref> Također je potvrđeno da će glumiti i u SF-filmu ''"Resident Evil: Afterlife"'', i to "Chrisa Redfielda, Claireinog brata i popularnog lika iz serije igrica". [[2007]]. magazin ''"People"'' uvrstio ga je na listu 100 najljepših ljudi na svijetu. Miller je stekao iznenađujuće velik stepen slave u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], gdje ga odmilja zovu "Seok Ho-pil" (od korejske verzije imena Frank Schofield, koji je bio veterinar i uključio se u korejsku borbu za oslobođenje od [[Japan]]a, a predavao je i veterinu na Nacionalnom univerzitetu u [[Seul]]u), po prezimenu njegovog lika iz ''"Prison Breaka"''. Nedavno je imenovan frontmenom ''Bean Pole Internationala'', popularne linije visoke muške mode u Južnoj Koreji. U oktobru 2010. Miller je izrazio interes za preuzimanje uloge Spartaka u TV-seriji ''Starz Spartacus: Blood and Sand'' od Andyja Whitfielda, koji je napustio seriju u 2. sezoni zbog liječenja od [[Nehočkinski limfomi|nehočkinskog limfoma]].<ref>{{Cite web |url=http://insidetv.ew.com/2010/10/14/wentworth-miller-eyeing-spartacus/ |title="Wentworth Miller baca oko na ulogu u ''Spartacusu''" |access-date=31. 12. 2010 |archive-date=1. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101205927/http://insidetv.ew.com/2010/10/14/wentworth-miller-eyeing-spartacus/ |url-status=dead }}</ref> == Scenaristički rad == Miller je također nedavno napisao [[scenario]] za film privremeno nazvan ''Stoker''. Koristio je [[pseudonim]] Ted Foulke, objasnivši to kasnije riječima: "Samo sam želio sam da scenario govori sam za sebe."<ref>Kyle Buchanan, [http://www.movieline.com/2010/07/wentworth-miller-comic-con-interview.php Intervju s Millerom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714121720/http://www.movieline.com/2010/07/wentworth-miller-comic-con-interview.php |date=14. 7. 2011 }}, ''MovieLine.com'', [[24. juli|24. 7.]] 2010.</ref> Film govori o [[adolescencija|tinejdžerici]] koja se mora nositi sa svojim tajanstvenim ujakom nakon smrti njenog oca. Trenutno se smatra jednim od najboljih neproduciranih scenarija i pojavljuje se na tzv. "Crnoj listi", tj. popisu od 10 najboljih neproduciranih scenarija koji kruže po [[Hollywood]]u.<ref>[http://blog.moviefone.com/2010/12/13/black-list-2010-best-unproduced-screenplays/?_r=true "Crna lista 2010: Najbolji neproducirani scenariji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120405224014/http://blog.moviefone.com/2010/12/13/black-list-2010-best-unproduced-screenplays/?_r=true |date=5. 4. 2012 }}, moviefone.com</ref> Miller je film opsiao kao "[[horor]], porodičnu dramu i psihološki triler".<ref name="Radish">Christina Radish, [http://collider.com/comic-con-wentworth-miller-interview-resident-evil-afterlife-3d-stoker-uncle-charlie/41800/ "Intervju s Wentworthom Millerom o filmu ''Resident Evil: Afterlife'' plus dodatne novosti"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708175634/http://collider.com/comic-con-wentworth-miller-interview-resident-evil-afterlife-3d-stoker-uncle-charlie/41800/ |date=8. 7. 2011 }}, ''collider.com'', ([[3. august|3. 8.]] 2010.</ref> Iako je na film utjecao [[Bram Stoker|Stokerov]] ''[[Drakula]]'', Miller je razjasnio da ''Stoker'' nije priča o [[vampir]]ima.<ref name="Radish" /><ref>[http://au.lifestyle.yahoo.com/who/celebrity-interviews/article/-/5922753/wentworth-miller-on-love-his-celebrity-crush/ "Wentworth Miller o ljubavi"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130711044102/http://au.lifestyle.yahoo.com/who/celebrity-interviews/article/-/5922753/wentworth-miller-on-love-his-celebrity-crush/ |date=11. 7. 2013 }}, ''au.lifestyle.yahoo.com'', [[26. januar|26. 1.]] 2008.</ref> [[Alfred Hitchcock|Hitchcockova]] ''[[Sjenka sumnje]]'' također je utjecala na ''Stoker'', ali nakon uvoda priča kreće u drugom smjeru.<ref name="Radish" /> Film će režirati [[Park Chan-wook]], tinejdžericu će glumiti [[Mia Wasikowska]], majku [[Nicole Kidman]], a u toku su pregovori s [[Matthew Goode|Matthewom Goodeom]] za ulogu ujaka.<ref>Justin Kroll, [http://www.variety.com/article/VR1118038262 "Matthew Goode u pregvorima za glavnu ulogu u ''Stokeru''"], ''Variety'', [[8. juni|8. 6.]] 2011.</ref> == Zanimljivosti == * [[alergija|alergičan]] je na [[mačka|mačke]] i [[pas|pse]], kao i na određenu hranu; * bio je na audiciji za ulogu [[Clark Kent|Clarka Kenta]] u [[Superman]]u; * jedno mu je oko plavo, a drugo zeleno ([[heterohromija]]); * ako biste željeli uraditi tetovažu kakvu Michael Scofield ima u seriji, bilo bi vam potrebno više od 200 sati, a cijena takve tetovaže u Americi je između 15 i 20 hiljada dolara; * prema izjavi koju je Miller dao u jednom intervjuu, [[David Beckham]] bio je zainteresiran da uradi takvu tetovažu; == Filmografija == {| class="wikitable" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! colspan="4" style="background: LightSteelBlue;" | Film |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! Godina ! Film ! Uloga ! Bilješke |- |- | [[2001]] || ''Room 302'' || poslužitelj #1 || kratki film |- | rowspan="2" | [[2003]] || ''"Tragovi na duši"'' (''"The Human Stain"'') || mladi Coleman Silk || bazirano na istoimenom romanu Philipa Rotha ([[2000]]) |- | ''"Underworld"'' || dr. Adam Lockwood || |- | rowspan="2" | [[2005]] || ''"Priznanje"'' (''"The Confession"'') || zatvorenik/Tom || kratki film |- | ''"Stealth"'' || EDI || glas |- | [[2009]] || ''[[Prison Break: The Final Break]]'' || [[Michael Scofield]] || direktno za DVD (SAD) |- | rowspan="2" | [[2010]] || ''"Resident Evil: Afterlife"'' || Chris Redfield || |- | ''Prison Break: The Conspiracy'' || [[Michael Scofield]] || videoigra, glas |- | rowspan="1" | [[2011]] || ''"Tužni portret"'' (''"The Mourning Portrait"'') || (fotograf) || igrani film |- ! colspan="4" style="background: LightSteelBlue;" | Televizija |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! Godina ! Naziv ! Uloga ! Bilješke |- | 1998 || ''[[Buffy, the Vampire Slayer (serija)|Buffy, ubica vampira]]'' (TV-serija) || Gage Petronzi || sezona 2, epizoda 20: ''"Go Fish"'' |- | [[1999]] || ''"Time of Your Life" (TV-serija)'' || Nelson || sezona 1, epizoda 6: ''"The Time the Truth Was Told"'' |- | rowspan="3" | 2000 || ''"Popular"'' (TV-serija) || Adam Rothschild Ryan || sezona 1, epizoda 16: ''"All About Adam"''<br />sezona 1, epizoda 18: ''"Ch-Ch-Changes"'' |- | ''"Time of Your Life"'' (TV-serija) || Nelson || sezona 1, epizoda 11: ''"The Time They Got E-Rotic"'' |- | ''"Hitna služba"'' (TV-serija)|| Mike Palmieri || sezona 7, epizoda 1: ''"Homecoming"'' |- | [[2002]] || ''"Dinotopia"'' (mini serija) || David Scott || |- | rowspan="2" | 2005 || ''"Joan od Arkadije"'' || Ryan Hunter || sezona 2, epizoda 21: ''"Something Wicked This Way Comes"'' |- | ''"Šaptačica duhovima"'' || nar. Paul Adams || sezona 1, epizoda 1: ''"Pilot"'' |- | 2009|| ''Family Guy'' || popularni momak #2 || sezona 7, epizoda 13: ''"Stew-Roids"'' |- | 2005–2009 || ''[[Prison Break]]'' (''"Zakon braće"'') || [[Michael Scofield]] || nominiran: [[Zlatni globus]] za najboljeg glumca u dramskoj seriji |- |2009 || ''"Zakon i red: Odjel za žrtve"'' || Nate Kendall || sezona 11, epizoda 1: ''"Unstable"''. |} {| class="wikitable" |- |+ [[Videoigra|Videoigre]] |- ! Godina ! Igra ! Uloga ! Napomene |- |- | 2010 || ''[[Prison Break: The Conspiracy]]'' || Michael Scofield || glas |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * {{imdb_name|id=0589505|name=Wentworth Miller}} * [http://thetvaddict.com/category/wentworth-miller/ Wentworth Miller Interviews on theTVaddict.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200706220552/http://thetvaddict.com/category/wentworth-miller/ |date=6. 7. 2020 }} * [https://web.archive.org/web/20100223181250/http://seat42f.com/site/index.php?option=com_content&task=view&id=1934&Itemid=134 Wentworth Miller At Seat42f] * http://www.tv.com/person/714/summary.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110417032028/http://www.tv.com/person/714/summary.html |date=17. 4. 2011 }} * [http://www.fox.com/prisonbreak/bios/bio_miller.htm Wentworth Miller's biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414041050/http://www.fox.com/prisonbreak/bios/bio_miller.htm |date=14. 4. 2009 }} at ''Prison Break's'' official website * [http://media.fairfax.com.au/?rid=24979 Broadband video interview with Wentworth Miller, discussing Prison Break]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20070927212905/http://www.who.com/who/magazine/article/0,19636,7401070115-1573919,00.html Interview with Wentworth on WHO.com] {{Prison Break}} {{DEFAULTSORT:Miller, Wentworth}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Zakon braće]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Rusije]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom s Jamajke]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Libana]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Sirije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2omh35t3t3ogl0tb44yvb40401fkqr0 0 121125 3893031 3509628 2026-06-04T09:42:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893031 wikitext text/x-wiki [[File:Jeffrey D. Sachs - World Economic Forum on East Asia 2011.jpg|thumb|Jeffrey Sachs]] '''Jeffrey David Sachs''' ([[engleski]] izgovor: ˈsæks); rođen 5. novembra 1954., u [[Detroit]]-u, Michigan, USA),<ref>{{Cite web|url=http://jeffsachs.org/about/|title=About Jeffrey Sachs — Jeffrey Sachs|website=jeffsachs.org|language=en-US|access-date=13. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411133407/http://jeffsachs.org/about/|archive-date=11. 4. 2017|url-status=dead}}</ref> je [[SAD|američki]] [[ekonomist]]a i direktor [[Earth Institute|Earth instituta]] na [[univerzitet Columbia|univerzitetu Columbia]].<ref>{{Cite web|url=http://www.earth.columbia.edu/eidirectory/view/725|title=University Professor Jeffrey D. Sachs - Directory - The Earth Institute - Columbia University|website=www.earth.columbia.edu|language=en|access-date=13. 3. 2017}}</ref> Jedan od najmlađih profesora ekonomije u SAD, u historiji. Sachs je postao poznat po primjeni [[ekonomska šok terapija|ekonomske šok terapije]] u razvijenim zemljama i istočnoj [[Evropa|Evropi]]. Također je poznat po svojim radovima vezanim za izazove [[ekonomski razvoj|ekonomskog razvoja]], okolinske održivosti, ublaženja siromaštva, otpisivanju duga siromašnim zemljama i [[globalizacija|globalizaciji]]. == Također pogledajte == * [[Gro Harlem Brundtland]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.ipu.org/video/sachs.htm {{DEFAULTSORT:Sachs, Jeffrey}} [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Biografije, Detroit]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2kpsoppqkz4hwjv2znj5vtd6mhndcbb 0 121344 3892896 3748072 2026-06-04T07:44:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892896 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Habib Koité |žanr = |bgcolour = solo_izvođač |slika = Habib Koité.jpg |država = [[Mali]] |karijera = |rođenje = [[1958]] |smrt = |instrument = gitara |izdavač = |zanimanje = muzičar |angažman = |URL = |najnoviji_album = Afriki |godina3 = 2007 |album2 = Baro |godina2 = 2001 |album1 = Muso ko |godina1 = 1995 }} '''Habib Koité''' je rođen [[1958]] u Tiesu, [[Senegal]]. To je pjevač i muzičar iz [[Mali]]ja. Upisao se na državni institut umjetnosti u Bamaku uz podršku svog dajdže. Četiri godine kasnije postaje profesor [[gitara|gitare]]. Na toj funkciji ostaje sve do 1998. Sa prijateljima iz djetinjstva osniva grupu Bamada. Njegova prva nagrada na festivalu Voxpole mu omogućava da snimi ''Cigarette a bana'' (Gotovo je sa cigaretama) i ''Nanalé'' (Lasta). Zapadnoj Africi i RFI-u (Francuski internacionalni radio) se dopadaju njegove izvedbe te mu [[radio]] stanica dodjeljuje nagradu "Media Adami". Pjesme ''Din din wo'' i ''I ka barra'' iz albuma ''Muso Ko'' su sastavni dio [[Windows Vista|Windows Viste]]. U pjesmi ''Den ko'' spominje i [[Sarajevo]]. == Diskografija == *1995: Muso ko *1998: Ma Ya *2001: Baro *2004: Live! *2007: Afriki == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080516005653/http://www.habibkoite.com/ Zvanična stranica] * [http://www.youtube.com/watch?v=IYvc1IILQMU Cigarette a bana, na Youtube] {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Koité, Habib}} [[Kategorija:Malski muzičari]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Biografije, Ties]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jnzbemc6mk65jj8u0dgtdd3gattv40r 0 124327 3893120 3852979 2026-06-04T09:55:29Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Fremont]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893120 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime= Robert Knepper |ime_pri_rođenju= Robert Lyle Knepper |mjesto_rođenja= Fremont, [[Ohio]] |mjesto_smrti= |slika= RobertKnepperApr09.jpg |opis= Robert Knepper u aprilu [[2009]]. |datum_rođenja= {{datum rođenja i godine|1959|7|8}} |datum_smrti= |godine_aktivnosti= [[1986]] - |pseudonim= |veb-sajt= |supružnik= |značajna_djela= [[Theodore "T-Bag" Bagwell|T-Bag]] (''[[Prison Break]]'') |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Robert Lyle Knepper'''<ref>{{cite web|title=Robert Knepper|url=http://www.nndb.com/people/819/000129432/|publisher=NNDB}}</ref> (rođen 8. jula 1959)<ref name="cleveland">{{cite web|url= https://www.cleveland.com/entertainment/2013/03/robert_knepper_your_2_pm_bucke.html|title=Robert Knepper: Your 2 p.m. Buckeye Bits A&E trivia|first=Marc|last=Bona|website=www.cleveland.com|publisher=Advance Local Media LLC|date=8. 3. 2013|access-date=9. 11. 2017|archive-date=9. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130309070720/http://www.cleveland.com/entertainment/index.ssf/2013/03/robert_knepper_your_2_pm_bucke.html|url-status=live}}</ref> [[SAD|američki]] je [[glumac]]. Najpoznatiji je po ulozi [[Theodore "T-Bag" Bagwell|Theodorea "T-Bag" Bagwella]] u hit-[[televizijska serija|seriji]] ''[[Prison Break]]'', koja mu je donijela nominaciju za nagradu ''Satellite''. [[2007]]. godine pojavio se u [[film]]ovima ''[[Plaćeni ubica (2007)|Plaćeni ubica]]'' i ''[[Transporter 3 (2008)|Transporter 3]]''. Pridružio se ekipi serije [[Heroes (serija)|''Heroji'']] u njenoj 4. sezoni. Nedavno se pridružio i 2. sezoni serije ''Stargate Universe'' koja će se u SAD-u početi emitirati u jesen [[2010]]. Također će reprizirati ulogu T-Baga u novoj seriji ''Breakout Kings'' (u 4 epizode). == Biografija == Rođen u Fremontu, [[Ohio]],<ref name="cleveland"/> Knepper se rano počeo zanimati za glumu. "Krivac" za to je njegova majka koja je bila uključena u rad općinskog [[pozorište|pozorišta]]. Odgojen je u [[Maumee (Ohio)|Maumeeju]] blizu [[Toledo (Ohio)|Toleda]]. Otac mu je bio [[veterinarska medicina|veterinar]]. Većinu djetinjstva i mladalačkih dana proveo je radeći u lokalnom pozorištu i srednjoškolskim predstavama. Nakon srednje škole, koju je završio [[1977]], pohađao je studij [[drama|drame]] na univerzitetu ''Northwestern''. Tokom studija dobio je profesionalne uloge u predstavama u [[Chicago|Chicagu]]. Pred kraj studija napustio je fakultet i otišao u [[New York]], gdje je nastavio raditi u pozorištu.<ref name="Blade2002">{{cite news|url=http://www.toledoblade.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20021122/ART09/111220105&SearchID=73236921507948|title=Maumee native helps bring ordeal of trapped Pennsylvania miners to TV|trans-title=Maumeejanin pomaže da se drama zarobljenih pensilvanijskih rudara prenese na male ekrane|first=Ann|last=Weber|work=The Blade|publisher=The Blade / The Toledo Times|location=Toledo, Ohio|date=22. 11. 2002|access-date=14. 6. 2006|archive-date=13. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013170829/http://www.toledoblade.com/Movies/2002/11/22/Maumee-native-helps-bring-ordeal-of-trapped-Pennsylvania-miners-to-TV.html|url-status=dead}}</ref> Iako nikad nije imao namjeru raditi na filmskim i TV-projektima, ipak je počeo tu karijeru [[1986]]. u seriji ''The Paper Chase'' i filmu ''That's life!'' (''To je život!''). == Filmografija == {|class="wikitable" style="font-size: 90%;" border="2" cellpadding="4" background: #f9f9f9; |- align="center" ! style="background:#B0C4DE;" | Godina ! style="background:#B0C4DE;" | Film ! style="background:#B0C4DE;" | Uloga ! style="background:#B0C4DE;" | Bilješke |- | [[1986]]. || ''[[To je život!]]'' || Steve Larwin || film |- | rowspan="4"| [[1987]]. || ''[[Tour of Duty]]'' || vojnik [[rasizam|rasist]] || epizoda: "Burn, Baby, Burn" |- | ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' || Wyatt Miller || epizoda: "Haven" |- | ''Wild Thing''|| Wild Thing || film |- | ''[[Zona sumraka (1985 serija)|Zona sumraka]]'' || Alonzo || epizoda: "Joy Ride" |- | [[1988]]. || ''[[Smrt po dolasku]]'' || Nicholas Lang || |- | [[1989]]. || ''[[Odmetnici (1989)|Odmetnici]]'' || Marino || |- | rowspan="2"| [[1990]]. || ''Arduous Moon'' || Andrew || kratki film |- | ''[[Mladi revolveraši 2]]'' || zamjenik Carlyle || film |- | rowspan="2"| [[1991]]. || ''Session Man'' || Torrey Cole || krataki film |- | ''[[Where the Day Takes You]]'' || rok pjevač || |- | [[1992]]. || ''[[Dnevnici crvenih cipelica]]'' || Nick Willard || epizoda: "You Have the Right to Remain Silent" |- | [[1993]]. || ''When the Bough Breaks'' || por. Jimmy Creedmore || |- | [[1994]]. || ''Under the Heat'' || Milo || |- | [[1995]]. || ''Search and Destroy'' || Daniel Strong || |- | rowspan="5"| [[1996]]. || ''Dead of Night'' || Christian || |- |''MugShot'' || Joe || |- |''[[Everyone Says I Love You]]'' || Greg || |- |''The Undercover Kid'' || Bo the Dog || glas |- |''The Hunchback of Notre Dame'' || Frollojevi vojnici || glas |- | [[1997]]. || ''You Are Here'' || Jack || |- | rowspan="4"| [[1998]]. || ''Phantoms'' || agent Wilson || |- |''The Stringer'' || John || |- |''Jaded'' || Freddy || film |- |''[[Hitna služba'' (serija)|Hitna služba]]|| Keith Reynolds || epizoda: "My Brother's Keeper" |- |rowspan="2"| [[1999]]. || ''[[Zvjezdane staze: Voyager]]'' || Gaul || epizoda: "Dragon’s Teeth" |- | ''Oteti u raju'' || Renard || glumi vođu modernih [[pirati|pirata]] |- |rowspan="4"| [[2000]]. || ''[[Love & Sex]]'' || Gerard Boussard || |- |''Harsh Realm'' || ludi svećenik || epizoda: "Camera Obscura" |- | ''Seven Days'' (''Sedam dana'') - serija || major Gene Hastings || epizoda: "Space Station Down" |- | ''[[Nikita (serija)|Nikita]]''|| Henry Collins || epizoda: "Toys in the Basement" |- |rowspan="3"| [[2001]]. || ''Lady in the Box'' || Chris Stark || |- |''[[Zakon i red: Zločinačke nakane]]'' || [[doktor|dr.]] Peter Kelmer || epizoda: "The Good Doctor" |- | ''Lopovi'' || specijalni agent Shue || TV-serija |- | rowspan="3"| [[2002]]. || ''Topa Topa Bluffs'' || Frank || |- |''Swatters'' || Daniel Steinberg || |- |''Presidio Med'' || Sean || TV-serija (epizodna uloga); 2002–2003 |- |rowspan="2"| [[2004]]. || ''[[Vrsta 3 (2004)|Vrsta 3]]'' || dr. Abbot || |- | ''[[CSI: Miami]]'' || Freddy Coleman || epizoda: ''[[Addiction (CSI: Miami)|Addiction]]'' |- | [[2005]]-[[2009]] || ''[[Prison Break]]''|| Theodore "T-Bag" Bagwell || TV-serija |- |rowspan="4"| [[2005]]. || ''[[Lahku noć i sretno]]'' || Don Surine || |- | ''[[Talac (2005)|Talac]]'' || Will Bechler || film |- | ''[[Hoodwinked!]]'' || Keith || glas |- | ''Carnivàle'' || Tommy Dolan || TV-serija (epizodna uloga) |- | [[2007]]. || ''Plaćeni ubica'' || Yuri Marklov || film |- |rowspan="3"|[[2008]]. || Turok: Son of Stone || Chickak || glas; d-t-DVD |- |''Transporter 3'' || Johnson || film |- | ''[[Dan kad je Zemlja stala]]'' || pukovnik || film |- | [[2009]]-[[2010]]. || ''Heroji''|| Samuel Sullivan || TV-serija |- |rowspan="5"| [[2010]]. || ''Burning Daylight'' || Elam 'Burning Daylight' Harnish || Segment "Part III: Burning Daylight" |- | ''[[Stargate Universe]]''|| Simeon || TV-serija |- | ''[[Potjera (serija)|Potjera]]''|| Jack Druggan || epizoda: "The Comeback Kid" |- | ''[[Zločinački umovi]]''|| Rhett Walden || epizoda: ''[[Reflection of Desire (Zločinački umovi)|Reflection of Desire]]'' |- | ''Shameless'' || ||TV-serija (SAD): 2 epizode |- | rowspan="2"|[[2011]]. ||''[[Earth's Final Hours]]'' || John Streich || |- |''[[Breakout Kings]]'' || [[Theodore "T-Bag" Bagwell]] || TV-serija: epizoda 3 ("The Bag Man") |- | [[2012]]. || ''My Way'' || [[Frank Sinatra]] || |- | rowspan="2"| [[2013]]. || ''[[R.I.P.D.]]'' || Stanley Nawlicki || |- | ''[[Percy Jackson: Sea of Monsters]]'' || Kronos || glas |- | rowspan="2"| [[2014]]. || ''Ride'' || Peter || |- | ''[[The Hunger Games: Mockingjay – Part 1]]'' || Antonius || |- | rowspan="3"| [[2015]]. || ''The Hoarder'' || Vince || |- | ''[[The Hunger Games: Mockingjay – Part 2]]'' || Antonius || |- | ''[[Cold Deck]]'' || Turk || |- | rowspan="2"| [[2016]]. || ''[[Hard Target 2]]'' || Aldrich || d-t-DVD |- | ''[[Jack Reacher: Never Go Back]]'' || general Harkness || |- | [[2017]]. || ''[[Badsville]]'' || g. Gavin || |- | rowspan="2"|[[2018]]. || ''Frat Pack'' || Kush || |- | ''Edge of Fear'' || Victor Novak || |- | rowspan="5"|[[2019]]. || ''[[1st Born]]'' || Joe || |- | ''Defended War'' || || |- | ''Voice of the Nation'' || || |- | ''S.W.A.T'' || Sam || |- | ''The Trapped''<ref>{{cite web|url=https://maoyan.com/films/1234493|title=禁锢之地 The Trapped|website=maoyan.com|language=zh-cn|access-date=6. 2. 2021}}</ref> || Victor || |- | [[2020]]. || ''Battle of Defense'' || || |- | rowspan="3"|[[2021]]. || ''Lena and Snowball'' || Percy || |- | ''[[Redemption Day (film)|Redemption Day]]'' || g. K || |- | ''The Retaliators'' || Otto || |- | rowspan="2"|{{abbr|TBA|engl. To Be Announced – biće objavljeno}} || ''WarHunt'' || || završen |- | ''The Moderator'' || agent John Ross || post-produkcija |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * {{imdb_name|id=0460694|name=Robert Knepper}} * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Robert_Knepper Robert Knepper] na ''memory-alpha.fandom.com'' * [http://www.tv.com/person/14501/summary.html Robert Knepper] /{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523082524/http://www.tv.com/person/14501/summary.html |date=23. 5. 2010 }}/ na ''[[TV.com]]'' * [http://www.cynbythesea.com/Press/interviews/Knepper.html Intervju sa Knepperom] {{en simbol}} {{Prison Break}} {{DEFAULTSORT:Knepper, Robert}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Zakon braće]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Fremont]] cny8pfzcddt7gnq9kspiu3bdbz68yst 0 126806 3892918 3852995 2026-06-04T07:47:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime= Wade Williams |ime_pri_rođenju= Wade Andrew Williams |mjesto_rođenja= Tulsa, [[Oklahoma]] |mjesto_smrti= |slika= Wade Williams 2008.jpg |opis= Wade Williams [[2008]]. |datum_rođenja= {{datum rođenja i godine|1961|12|25}} |datum_smrti= |godine_aktivnosti= [[1999]] - |pseudonim= |veb-sajt= |supružnik= |značajna_djela= [[Brad Bellick]] (''[[Prison Break]]'') |važniji filmovi= ''Ali'', ''Erin Brockovich'' |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Wade Andrew Williams''' (rođen 25. decembra 1961) [[SAD|američki]] je [[glumac]], poznat po ulozi [[Brad Bellick|Brada Bellicka]], glavnog čuvara u zatvoru [[Fox River (Prison Break)|Fox River]] u hit-seriji ''[[Prison Break]]''. == Biografija == === Privatni život === Williams i njegova braća i sestre rođeni su u [[Georgia|Georgiji]], a kasnije se porodica preselila u Tulsu, [[Oklahoma]]. Williams je kao mladić bio zainteresiran za [[pozorište]] i [[muzika|muziku]], ali se nije namjeravao ozbiljnije baviti glumom. Planirao je otići na pripreme za medicinski fakultet univerziteta u Tulsi, ali se njegov interes za glumu i muziku nikad nije ugasio i Williams je promijenio planove o karijeri. Prvo je završio studij glume u Tulsi, a usavršavanje je nastavio na ''Rutgers University Mason Gross School of the Arts'' u klasi Williama Espera. Trenutno živi u [[Texas]]u sa suprugom i kćerkom. Kao student u Tulsi nastupio je u predstavi ''Sweeney Todd''. === Karijera === Glumačku karijeru počeo je u pozorištu ''Delacorte'' ulogom u [[William Shakespeare|Shakespeareovoj]] ''Ukroćenoj goropadnici'', u kojoj su nastupili i [[Morgan Freeman]] i Tracy Ullman. Također je nastupio i u ''Rikardu III'' s Denzelom Washingtonom. Nakon toga je nastavio nastupati u [[Broadway|brodvejskim]] i nebrodvejskim predstavama širom SAD-a. Filmske uloge ostvario je u [[film]]ovima ''Flicka'', ''Jarhead'', ''Collateral'', ''Ali'' i ''[[Erin Brockovich]]''. Na televiziji se pojavio u serijama [[Charmed (serija)|Charmed]], ''Over There'', ''Six Feet Under'' (''Dva metra pod zemljom''), ''24'', ''NYPD Blue'' (''Njujorški plavci''), ''[[CSI: Miami]]'', te kao otac Cronin u ''The Bernie Mac Show''. Pojavit će se u gostujućoj ulozi u posljednjoj sezoni serije ''[[Monk]]'', a nastupio je i u spotu za pjesmu "Welcome To My Truth" američke pjevačice [[Anastacia|Anastacije]]. Što se tiče njegove najpoznatije uloge, Williams nije htio glumiti Bellicka nakon čitanja pilot-[[scenario|scenarija]] jer je lik bio "užasan i dostojan prezira". To njegovo oklijevanje uzrokovano je činjenicom da je otac 4-erogodišnje djevojčice. Međutim, njegov menadžer ipak ga je uvjerio da ode na audiciju i Williams je dobio ulogu Bellicka.<ref>{{Cite web |url=http://thetvaddict.com/2007/03/10/prison-break-scoop-direct-from-the-2007-paley-festival/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 7. 2010 |archive-date=2. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070602103907/http://thetvaddict.com/2007/03/10/prison-break-scoop-direct-from-the-2007-paley-festival |url-status=dead }}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Godina !! Naslov !! Uloga !! Bilješke |- | rowspan=2|[[1999]] || ''Candyman Day Of The Dead'' || |- | ''K-911'' || Devon || |- | rowspan=2|[[2000]] || ''[[Erin Brockovich]]'' || Ted Daniels || |- | ''Becker'' || George || epizoda "Sight Unseen" |- | rowspan=4|[[2001]] || ''Ali'' || poručnik Jerome Claridge || |- | ''[[Zvjezdane staze: Enterprise]]'' || Garos || epizoda "Civilization" |- | ''[[Dosjei X]]'' || Ray Pearce || epizoda "Salvage" |- | ''[[Buffy, the Vampire Slayer (serija)|Buffy, the Vampire Slayer]]'' || general Gregor || epizoda "Spiral" |- | rowspan=2|[[2002]] || ''Ken Park'' || Claudeov otac || |- | ''24'' || Robert Ellis || sezona 1 *"2:00 p.m. - 3:00 p.m" *"3:00 p.m. - 4:00 p.m" |- | [[2003]] || ''[[CSI: Miami]]'' || Jack Hawkins || epizoda "Extreme" |- | rowspan=3|[[2004]] || ''Las Vegas'' || Richard Allen Wesley || epizoda "Nevada State" |- | ''Collateral'' || savezni policajac #2 | |- | ''Tru Calling'' || Carl Neesan || epizoda "Daddy's Girl" |- | 2005 - 2009 || ''[[Prison Break]]''|| [[Brad Bellick]] || sve sezone |- | rowspan=3|[[2005]] || ''The Bernie Mac Show'' || otac Cronin || epizodna uloga |- | ''Over There'' || Bo Ryder Sr. || "Roadblock Duty" |- | ''Kojak'' || Niko Manos || epizoda "All Bets Off: Part 2" |- | [[2006]] || ''Flicka'' || Wade || |- | [[2008]] || ''Avatar: The Last Airbender'' || upravnik || epizoda "The Boiling Rock", glas |- | rowspan=2|[[2009]] || ''[[Monk]]'' || epizoda ''Mr. Monk goes Camping'' || |- | ''Criminal Minds'' (''[[Zločinački umovi]]'')|| detektiv Andrews || epizoda 5x04 - "Hopeless" |- | rowspan=2|[[2010]] || ''Leverage'' || Nickolas Kusen || epizoda 2x13 - "The Future Job" |- | ''Batman: Under the Red Hood'' || Black Mask (Crna Maska) <ref name="TWF">[http://www.worldsfinestonline.com/news.php/news.php?action=fullnews&id=704 The World's Finest - New Cast Details For Upcoming “Batman: Under The Red Hood” Animated Feature]</ref> || |- |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_name|id=0931898|name=Wade Williams}} * [http://www.tv.com/person/9108/summary.html Wade Williams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930145319/http://www.tv.com/person/9108/summary.html |date=30. 9. 2007 }} na ''[[TV.com]]'' {{Prison Break}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Williams, Wade}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Zakon braće]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6qz3zinrddfnwzv01zdhzgokzfkoqm2 0 127003 3892977 3852999 2026-06-04T09:06:12Z AdnanSa 226 3892977 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Čuvarkuća | slika = Sempervivum tectorum 02 by Line1.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnica|Magnoliophyta]] | ordo = [[Saxifragales]] | familia = [[Crassulaceae]] | genus = ''[[Sempervivum]]'' | species = '''''S. tectorum''''' | dvoimeno = ''Sempervivum tectorum'' }} '''Čuvarkuća''' ({{lat|Sempervivum tectorum}}) višegodišnja je biljka iz porodice [[Crassulaceae]]. Zovu je brojim imenima: Gromovna trava, Gromovik, Vazdaživ, Cmilić, Glavotoć. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Sok čuvarkuće se često upotrebljava kao zaštita od sunca. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na sušu i visoke temperature. Poznata je od davnina, čak se spominje u dokumentima [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] kao "biljka koju svi moraju uzgajati...na krovovima kuća", jer se smatrala da štiti od vatre i udara [[grom]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.learn2grow.com/plants/sempervivum-tectorum/ |title=Sempervivum tectorum |access-date=27. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225145859/http://www.learn2grow.com/plants/sempervivum-tectorum/ |archive-date=25. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> Zbog tog mita ({{lat|tectorum}} - na krovu) dobila je i svoj latinski naziv ''tectorum''. == Opis == Čuvarkuća je zeljasta prizemna biljka, promjera 10 do 20&nbsp;cm (nekada čak i 50 cm) i do 15 cm visine, sa snažnim [[Korijen (biljka)|korijenskim]] sistemom. To je [[Sukulente|sukulentna]] zimzelena trajnica koja formira rozetu. [[Razmnožavanje|Razmnožava]] se vegetativno putem [[izdanak]]a, vrlo rijetko preko sjemena. Ima ružičasto-bijele cvjetove. Ima sivozelene, čupave, sjedeće listove, promjera 4-10 cm, koji su često prekriveni ružičastocrvenom bojom. Lišće joj je mesnato, sočno, elipsasto, sa zašiljenim vrhom. Ljeti nosi grozdove crvenkasto-ljubičastih cvjetova, u grupama od 8-16, na dlakavim uspravnim stabljikama s ravnim vrhom.[<ref>Brickell, Christopher, ed. (2008). The Royal Horticultural Society A-Z Encyclopedia of Garden Plants (3rd ed.). London: Dorling Kindersley. p. 1136. ISBN 978-1405332965.</ref> Vrsta je vrlo varijabilna, dijelom i zato što se stotine kultivara razmnožavaju, prodaju i trguju njom gotovo 200 godina.<ref>Linnaeus (1753), "Sempervivum tectorum", Species Plantarum, vol. 1, Flora of North America, p. 464,</ref> Sempervivum tectorum je opisao [[Carl von Linné|Linné]] 1753. godine, koji je primijetio da su mu listovi trepljasti, odnosno obrubljeni dlačicama.<ref>Linnæus (1753), "Sempervivum", Species plantarum, vol. 1, Holmiae, p. 464,</ref> == Nazivi == Ova biljka je poznata ljudima hiljadama godina i dobila je mnoga uobičajena imena uz mnoga tradicionalna vjerovanja. Pored običnog čuvarkuće, imena uključuju varijacije sljedećeg: {{div col|colwidth=13em}} * Gromovna trava * Gromovik * Vazdaživ * Cmilić * Glavotoć * Volovska brada * Ušnica * Jupiterova brada * Jupiterovo oko * Ljekovita oštrica * Kupus Svetog Patrika * Torova brada * Dobrodošao kući mužu-iako-nikad-tako-pijan<ref>Watts, Donald (2007). Dictionary of Plant Lore. Elsevier. p. 202. ISBN 978-0-12-374086-1.</ref> - ime koje ponekad dijeli sa biljkom jarić ili žednjak (Sedum acre).<ref>Fenton, James (23 June 2005). "[John] Clare Was Right". Letters. The New York Review of Books. Vol. LII, no. 11.</ref> {{div col end}} Specifični epitet tectorum znači "od krovova kuća", što se odnosi na tradicionalnu lokaciju za ove biljke.<ref>Harrison, Lorraine (2012). RHS Latin for gardeners. United Kingdom: Mitchell Beazley. p. 224. ISBN 9781845337315.</ref> == Uzgoj i razmnožavanje == [[Datoteka:Sempervivum tectorum (diameter 15 cm).jpg|thumb|Razmnožavanje zdrave biljke Sempervivum tectorum]] Sempervivum tectorum je jedna od nekoliko vrsta čuvarkuće koje se uzgajaju. Cijenjena je kao pokrivač tla za vruća, suha mjesta. Biljka je dobila nagradu Kraljevskog hortikulturnog društva za značaj u vrtu. Sempervivum tectorum se horizontalno razmnožava širenjem podzemnog korijenja. Razmnožavanje se događa u proljeće, kada dođe do pupanja. Iz svake matične biljke može se ubrati do četiri ili, u određenom slučajevima, deset novih sadnica. Lako se odvajaju ako se pazi da se ne slomi korijenje. Razmnožavanje sjemenom je uspješno u proljeće. == Rasprostranjenost == Rasprostranjena je širom južne Evrope, naročito na [[Pireneji]]ma, Alpama i Dinarskim planinama. == Hemijski sastav == Čuvarkuća sadrži [[jabučna kiselina|jabučnu]] i [[Mravlja kiselina|mravlju kiselinu]], [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], [[vosak]], sluz, [[šećer]], gumu i mineralne sastojke. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sempervivum tectorum}} * [http://www.paghat.com/semptectorum.html Pale Green, Sempervivum tectorum, Hen & Chicks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101217052901/http://www.paghat.com/semptectorum.html |date=17. 12. 2010 }} [[Kategorija:Saxifragales]] [[Kategorija:Sempervivum]] gsbuytdlci2jnovw4g1em9khjtqlqof 0 129651 3893144 3753884 2026-06-04T09:57:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893144 wikitext text/x-wiki '''Giannina Braschi''' ([[San Juan]], [[Portoriko]], [[SAD]], 5. februar 1954.) je portorikanska [[poezija|pjesnikinja]], a trenutno živi u [[New York]]u.<ref>{{Cite web|url=https://pen.org/user/giannina-braschi/|title=Giannina Braschi|date=9. 8. 2012|website=PEN America|language=en|access-date=29. 4. 2020}}</ref> Smatra se utjecajnim i revolucionarnim glasom u savremenoj [[Latinskoamerička književnost|latinskoameričkoj književnosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.loc.gov/bookfest/author/giannina_braschi|title=Giannina Braschi|work=National Book Festival|publisher=Library of Congress|year=2012|quote=’Braschi: one of the most revolutionary voices in Latin America today’}}</ref><ref>{{Cite web|title=About Giannina Braschi: Book Fest 12|publisher=Library of Congress|date=septembar 2012|url=https://www.loc.gov/today/cyberlc/feature_wdesc.php?rec=5804|quote=’Braschi, a poet, essayist and novelist often described as cutting-edge, influential and even revolutionary’|work=National Book Festival Transcript and Webcast|location=Washington, DC}}</ref><ref>{{Cite news|publisher=Publishing Perspectives|title=#BEA11: Books on Display, the Amazon Publishing Booth|first=Hannah|last=Johnson|date=26. 5. 2011|url=http://publishingperspectives.com/2011/05/bea-books-amazon-publishing-booth|quote=’Braschi is Puerto Rico's most influential and versatile writer of poetry, fiction, and essays’}}</ref><ref>{{Cite news|publisher=World Literature Today|title='About Giannina Braschi'|date=September–October 2012|location=University of Oklahoma|quote='One of the most revolutionary voices in Latin American'|url=http://www.worldliteraturetoday.com/2012/september/what-read-now-mixed-genre-literature-giannina-braschi|access-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20120914075725/http://www.worldliteraturetoday.com/2012/september/what-read-now-mixed-genre-literature-giannina-braschi|archive-date=14. 9. 2012|url-status=dead}}</ref> Piše eksperimentalnu literaturu, miješajući elemente poezije, teatra, [[esej]]a, mjuzikla i manifesta. Braschi je poznata po tome što je napisala prvi [[Spanglish]] roman pod nazivom ''Yo-Yo Boing!'' (1998.), postmodernu trilogiju poezije ''Empire of Dreams'' (1994.), i među-žanrovski roman [[Filozofija|filozofske]] fikcije, ''United States of Banana'' (2011.). U svom književnom stvaralaštvu ona istražuje živote latinoameričkih imigranata u [[SAD]]-a.<ref>{{Cite web|url=https://upittpress.org/books/9780822946182/|title=Poets, Philosophers, Lovers: On the Writings of Giannina Braschi|last=|first=|date=|website=University of Pittsburgh Press|publisher=|access-date=29. 4. 2020}}</ref> == Odabrana djela == *"United States of Banana," Giannina Braschi, AmazonCrossing, USA 2011. *"Empire of Dreams", Giannina Braschi, Yale University Press, New Haven, CT, USA 1994. *"Yo-Yo Boing!", Giannina Braschi, Latin American Literary Review Press, Pittsburg, PA, USA 1998. == Nagrade == *National Endowment for the Arts *New York Foundation for the Arts *Ford Foundation *PEN American Center *Danforth Scholarship *Puerto Rican Institute for Culture Literature Award == Također pogledajte == * [[Postmodernizam]] == Vanjski linkovi == * https://www.loc.gov/item/webcast-5804 * https://www.youtube.com/watch?v=amKOFXXB2jI * https://www.youtube.com/watch?v=p5UdS8DI-ks == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Braschi, Giannina}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američke pjesnikinje]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hd2czupjgxompl4ozwpaw9tfk1e8fut 0 131996 3892956 3700312 2026-06-04T07:56:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892956 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija glumac |ime = Emil Sućeska |slika = |veličina_slike = |opis = |ime_pri_rođenju = |pseudonim = |datum_rođenja = [[28. april]] [[1984]]. |mjesto_rođenja = [[Han-Pijesak]], [[BiH]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |zanimanje = |godine_aktivnosti = |veb-sajt = |supružnik = |suprug = |značajna_djela = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Emil Sućeska''' ([[28. april]] [[1984]]) je [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Hitna 94]]" kao Dr. Isak Geitz ([[2008]].) * "[[Hotel Babylon]]" kao Ed/Johnny ([[2006]].-[[2008]].) * "[[Zabranjena ljubav]]" kao Marko Kolarov ([[2008]].) * "[[Zauvijek susjedi]]" kao Anđelko ([[2007]].) * "[[Bitange i princeze]]" kao Vinko ([[2006]].) === Filmske uloge === * "[[Balkanski sindrom (2007)|Balkanski sindrom]]" kao Alen ''(u mladim danima)'' ([[2007]].) * "[[Zona Zamfirova (2002)|Zona Zamfirova]]" kao Jovan ([[2002]].) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=2155767|ime=Emil Sućeska}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sućeska, Emil}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Han-Pijesak]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1019mu8kyksi2c5dvt06mo0hcg64w0a 0 137226 3893265 3853038 2026-06-04T10:33:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893265 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Guido Guerrini | slika =Guido guerrini montecarlo.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|1|12}} | mjesto_rođenja = Arezzo, Italija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Guido Guerrini''' (rođen [[12. januar]]a [[1976]] u [[Arezzo|Arezzu]], [[Italija]]) je prva osoba koja je putovala iz [[Evropa|Evrope]] do [[Kina|Kine]] autom koji ide uz pomoć zemnog gasa<ref name=eco>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} ''Da Torino a Pechino a Gpl''. ''Ecomobile'' (n. 77, August 2008), pp. 12-13.</ref><ref name=qr>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} ''26.000 km a Gpl''. ''Quattroruote'' (n. 11, December 2008), p. 11.</ref><ref>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} [http://www.openpolis.it/politico/18091 Guido Guerrini] in ''openpolis.it''.</ref>. Kao dijete, Guerrini je često putovao autom sa svoji ocem, a kasnije i sa prijateljima<ref name=areg>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} Andrea Gnaldi Coleschi, Guido Guerrini, Nicola Dini, ''Aregovalanti'', Città di Castello, 2008, pp. 160.</ref>. 2008. godine organizirao je projekt pod imenom ''Torino-Pechino, La Macchina della pace'' (''Torino-Peking, mašina mira''): On i [[Andrea Gnaldi Coleschi]] ([[Arezzo]], [[Italija]], 27. oktorbar 1978.)<ref>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} [http://www.comuni-italiani.it/051/001/amm.html Comune di Anghiari: Sindaco e Amministrazione Comunale] in ''Comuni-italiani.it.</ref>, prešli su 25 852&nbsp;km sa [[Fiat]] Marea 1.6 16V iz 1999. godine od [[Torino|Torina]], mjesta gdje su se [[Zimske olimpijske igre 2006.|2006. godine održale Zimske olimpijske]] igre do sjedišta [[Olimpijske igre 2008.|Ljetnih olimpijskih igara iz 2008. godine]], [[Peking]]a i potom nazad u Italiju<ref>{{Simboli jezika|hr|Hrvatski}} Vito Periċ. ''[http://www.slobodnadalmacija.hr/Scena/Mozaik/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/23001/Default.aspx «Automobilom od Torina, preko Pekinga, pa do Sinja»]''. ''Slobodna Dalmacija'', 2008-09-19.</ref><ref>{{Simboli jezika|mt|Malteški}} ''«Viaġġ ta' 25,852 kilometru bil-karozza... bla qatra petrol»''. ''L'Orizzont'', 2010-07-10, p. 18.</ref><ref>{{Simboli jezika|ru|Ruski}} ''[http://www.italia-ru.it/news/2008/07/25/24539 Из Турина в Пекин на автомобиле... через Россию]'', ''Италия по-русски'', 2008-07-25.''</ref>. Putovanje je krenulo 6. jula 2008. godine, prolazeći kroz 17 zemalja i završilo se 21. septembra 2008. godine, koristeci [[tecni petroleum gas]] kao gorivo za 95% putovanja<ref name=eco/><ref name=qr/><ref>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} ''Dalla Cina all'Italia a Gpl per la Via della Seta''. ''Ecomobile'' (n. 79, December 2008): pp. 30-34.</ref><ref>{{Simboli jezika|it|Italijanski}} ''«Il Motor Show chiude limitando le perdite»''. ''Il Resto del Carlino'', 2008-12-15, p. 15.</ref>. Ovaj projekt je opisan u knjizi ''Aregolavanti'' (''Uvijek naprijed'') iz 2008. godine<ref name=areg/>. Iz 2010, Guerrini prisustvuje u [[FIA]] Alternativni kup energicara, koristeči ponovo auto na zemni gas, i 3.je mjesto u poretsku svjetskog prvenstva<ref>{{Simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.fia.com/en-GB/sport/championships/Pages/alternative.aspx FIA Alternative Energies Cup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927180641/http://www.fia.com/en-GB/sport/championships/Pages/alternative.aspx |date=27 Septembar 2011 }}.</ref>. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Guerrini, Guido}} [[Kategorija:Biografije, Arezzo]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gz0v2l3cr31s1cp3p8g8gwr5jjdg0dh 0 137390 3893194 3875359 2026-06-04T10:12:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893194 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Pavle Sušić | slika = | punoime =Pavle Sušić | datumrođenja = 15. april 1988. | rodnigrad = [[Vlasenica]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | visina = | pozicija = ofanzivni vezni, lijevo krilo | trenutniklub = [[NK Zvijezda Gradačac]] | brojnadresu = 7 | godine = 2006–2007.<br>2007–2009.<br>2009– | klubovi = [[FK Srem]] <br> [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]] <br> [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | nastupi(golovi) = 32 (1)<br><br>31 (0) | zadnjiuređaj = 29. 5. 2013. |}} '''Pavle Sušić''' (rođen 15. aprila 1988) [[nogometaš]] je koji igra za [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezdu]] iz [[Gradačac|Gradačca]].<ref>http://www.transfermarkt.co.uk/en/pavle-susic/leistungsdaten/spieler_47056.html</ref> Igra na poziciji ofanzivnog veznog igrača, posebno na lijevoj strani ili na centru. ==Karijera== Počeo je karijeru u [[FK Radnik Bijeljina]].<ref>http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=4372:pavle-sui-nisam-oekivao-da-u-biti-starter&catid=8:sport&Itemid=9</ref> Godine 2009. dolazi u Zrinjski, s kojim je potpisao trogodišnji ugovor. U prvoj utakmici u dresu Zrinjskog upisao se u strijelce (Zagreb 4:1), dok je oficijelni debi imao protiv Slovana iz [[Bratislava|Bratislave]] u kvalifikacijama za Ligu prvaka. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.hskzrinjski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=38&lang=en Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090710040355/http://www.hskzrinjski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=38&lang=en |date=10. 7. 2009 }} na hskzrinjski.ba {{stub-sport}} {{DEFAULTSORT:Sušić, Pavle}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Vlasenica]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fkrwoj22xd6l27a1w9to1geqyv8osot 0 137392 3892881 3747150 2026-06-04T07:38:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892881 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Sophie Monk |žanr = [[Pop muzika|Pop]], dance-pop |bgcolour = #dedede |slika = |država = {{Australija}} |karijera = 1999 - danas |rođenje = [[14. decembar]] [[1979]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Queensland]], [[Australija]] |smrt = |instrument = |izdavač = [[:en:Warner Music Company|Warner Music]] (2000 - 2004) |zanimanje = [[pjevanje|pjevačica]], [[glumac|glumica]] |angažman = |URL = http://sophie-monk.net }} '''Sophie Charlene Akland Monk''' (Sofi Čarlin Akland Monk) ([[14. decembar]] [[1979]]), [[Australija|australijska]] [[pop]] [[pjevanje|pjevačica]] i [[glumac|glumica]]. == Biografija == Sophie Monk je rođena u [[Engleska|Engleskoj]], ali joj se roditelji ubrzo sele u [[Australija|Australiju]]. Bila je član australijskog ženske pop grupe Bardot, solo karijeru je započela izdavanjem albuma ''Calendar Girl'' (2003). Nedavno se počela baviti glumom, te se pojavljuje u filmovima kao što su ''Date Movie'' (2006), ''Click'' (2006) i ''Sex and Death 101'' (2007). == Karijera == Monk je profesionalnu muzičku karijeru započela je 1999 godine, kada se odazvala na oglas koji je tražio djevojke s pjevačkim i plesnim iskustvom. Oglas je objavljen za australijsku TV-seriju ''Popstars'', cilj je bio stvoriti uspješni novi ženski sastav. Nakon brojnih nastupa, pjevanja i plesa, Monk je odabrana za člana grupe, koja je nazvana Bardot. Ubrzo nakon što se Bardot razišao, Sophie Monk je počela raditi na svojoj solo karijeri, te objavljuje svoj prvi solo singl ''Inside Outside'', a kasnije u martu 2003 i prvi album pod nazivom ''Calendar Girl''. Sophie Monk jer je i sama osnovan u [[Hollywood]]u, iako su većinu svojih uloga bila prilično mala. U februaru 2006, pojavljuje se u ulozi koketne i zavodljive Andy u parodiji komedija ''Date Movie''. U junu 2006 pojavljuje se u filmu ''Click'', koji je priča o univerzalnom daljinskom upravljaču. U ovom filmu Monk igra malu ulogu Stacey, koketne zavodljive sekretarice. == Diskografija == ;Albumi * ''Calendar Girl'' (2003) ;Singlovi * ''Inside Outside'' (2002) * ''Get the Music On'' (2003) * ''One Breath Away'' (2003) == Filmografija == * ''Popstars'' (TV-serija) (2000) .... sama * ''The Mystery of Natalie Wood'' (2004) .... [[Marilyn Monroe]] * ''London'' (2005) .... Lauren * ''Date Movie'' (2006) .... Andy * ''Click'' (2006) .... Stacey * ''Entourage'' (TV-serija) (2007) .... Juliette * ''Sex and Death 101'' (2007) .... Cynthia Rose * ''Spring Breakdown'' (2009) .... Mason * ''The Hills Run Red'' (2009) .... Alexa * ''Murder World'' (2010) .... Brooke * ''Hard Breakers'' (2010) .... Lindsay Greene == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090721153656/http://sophie-monk.net/ Službene stranice] * {{imdb name|id=0001541|name= Sophie Monk}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1979.|Monk, Sophie]] [[Kategorija:Australski pjevači|Monk, Sophie]] [[Kategorija:Australske glumice|Monk, Sophie]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4phxz5znmzd1wp2fhxwtayghki4yf0t 0 137672 3892820 3875365 2026-06-03T19:47:52Z ~2026-33101-06 182146 /* name Tučepi */ 3892820 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Tučepi |vrsta = Općina <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Općina Tučepi |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Tucepi2010.jpg |opis_slike = pogled na Tučepe |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Tučepi (zastava).gif |grb = Tučepi (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 15| širina_sekundi = 55| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 03| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 10 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 16.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 1819 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 120.68 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Ante Čobrnić |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21325 Tučepi |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.tucepi.hr/ Općina Tučepi] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Tučepi''' su naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Makarska]].<ref>{{Cite web|url=https://translate.yandex.ru/showcaptchafast?d=DCF4DA80D59B4244D1FE9E0FA3FC68301442CC4ED0E74DFD9AF03A426E7EC294337D61F04E146217E14129F5FCC287B01E21F31841&retpath=aHR0cHM6Ly90cmFuc2xhdGUueWFuZGV4LnJ1Lz90ZXh0PW9ibGFrJmZyb209dGFiYmFyJnV0bV9yZWZlcnJlcj1odHRwczovL3lhLnJ1LyZzb3VyY2VfbGFuZz1ociZ0YXJnZXRfbGFuZz1lbg%2C%2C_d0be4aa24eb41fa1a37a655371c19204&s=f2cdecb5e378e2fa64f35d9db1af6e9b|title=Верификация|website=translate.yandex.ru|access-date=2026-06-03}}</ref> ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Tučepi)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Tučepi)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina, odn.naseljeno mjesto Tučepi je imala 1.819 stanovnika. === Općina Tučepi === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 871 || 1.091 || 1.118 || 1.289 || 1.494 || 1.693 || 1.693 || 1.533 || 1.579 || 1.593 || 1.449 || 1.500 || 1.632 || 1.760 || 1.763 || 1.931 || 1.819 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Makarska]].''</small> === Tučepi (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 871 || 1.091 || 1.118 || 1.289 || 1.494 || 1.693 || 1.693 || 1.533 || 1.579 || 1.593 || 1.449 || 1.500 || 1.632 || 1.760 || 1.763 || 1.931 || 1.819 |- |} <small>'''Napomena''': ''Od 1981. povećano za područje naselja '''Srida Sela''' (bivše naselje), za koje u 1857., 1869., 1890., 1900., 1921. i 1931. sadrži podatke.''</small> ===Popis [[1991.]]=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Makarska)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Makarska)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Tučepi je imalo 1.760 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Tučepi |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 1,760 | label1 = [[Hrvati]] 1,643 | value1 = 93.35 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Jugoslaveni]] 30 | value2 = 1.70 | color2 = #8B008B | label3 = [[Srbi]] 20 | value3 = 1.13 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 6 | value4 = 0.34 | color4 = #228B22 | label5 = [[Crnogorci]] 2 | value5 = 0.11 | color5 = #C19A6B | label6 = [[Rusini]] 2 | value6 = 0.11 | color6 = #00416A | label7 = [[Slovaci]] 2 | value7 = 0.11 | color7 = #9966CC | label8 = [[Slovenci]] 2 | value8 = 0.11 | color8 = #FF55A3 | label9 = [[Albanci]] 1 | value9 = 0.05 | color9 = #4B3621 | label10 = [[Austrijanci]] 1 | value10 = 0.05 | color10 = #9F8170 | label11 = [[Česi]] 1 | value11 = 0.05 | color11 = #B94E48 | label12 = [[Poljaci]] 1 | value12 = 0.05 | color12 = #800020 | label13 = neopredijeljeni 24 | value13 = 1.36 | color13 = #C154C1 | label14 = region. opr. 10 | value14 = 0.56 | color14 = #66424D | label15 = nepoznato 15 | value15 = 0.85 | color15 = #A2A2D0 }} |- |} ==Kulturna baština== rimokatoličke crkve: * "Sv. Ante" * "Sv. Nikola Tavelić" * "Sv. Jure (Juraj)", stara 700 godina * "Mala Gospa" te "Kaštelet" - ljetnikovac ==Sport== * nogometni klub "Jadran" * vaterpolo klub "Dupin" * malonogometna ekipa "Recreativo" == Galerija == <gallery> Datoteka:Biokovo from Tucepi.jpg|Tučepi, pogled na planinu [[Biokovo]] Datoteka:Boardwalk in Tucepi.jpg|staza i dio plaže Datoteka:Tucepi.jpg|pogled na Tučepe </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak općina u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-općina-Hrvatska}} {{Tučepi}} {{Gradovi i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji}} [[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Tučepima]] [[Kategorija:Tučepi|*]] bcouftsenqj3k73ec1me4k7wqomrb4d 3892843 3892820 2026-06-03T21:01:59Z A09 129231 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/~2026-33101-06|~2026-33101-06]] ([[User talk:~2026-33101-06|talk]]) to last revision by NeptuneBot (TwinkleGlobal) 3892843 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Tučepi |vrsta = Općina <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Općina Tučepi |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Tucepi2010.jpg |opis_slike = pogled na Tučepe |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Tučepi (zastava).gif |grb = Tučepi (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 15| širina_sekundi = 55| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 03| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 10 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 16.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 1819 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 120.68 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Ante Čobrnić |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21325 Tučepi |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.tucepi.hr/ Općina Tučepi] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Tučepi''' su naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Makarska]]. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Tučepi)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Tučepi)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina, odn.naseljeno mjesto Tučepi je imala 1.819 stanovnika. === Općina Tučepi === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 871 || 1.091 || 1.118 || 1.289 || 1.494 || 1.693 || 1.693 || 1.533 || 1.579 || 1.593 || 1.449 || 1.500 || 1.632 || 1.760 || 1.763 || 1.931 || 1.819 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Makarska]].''</small> === Tučepi (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 871 || 1.091 || 1.118 || 1.289 || 1.494 || 1.693 || 1.693 || 1.533 || 1.579 || 1.593 || 1.449 || 1.500 || 1.632 || 1.760 || 1.763 || 1.931 || 1.819 |- |} <small>'''Napomena''': ''Od 1981. povećano za područje naselja '''Srida Sela''' (bivše naselje), za koje u 1857., 1869., 1890., 1900., 1921. i 1931. sadrži podatke.''</small> ===Popis [[1991.]]=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Makarska)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Makarska)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Tučepi je imalo 1.760 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Tučepi |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 1,760 | label1 = [[Hrvati]] 1,643 | value1 = 93.35 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Jugoslaveni]] 30 | value2 = 1.70 | color2 = #8B008B | label3 = [[Srbi]] 20 | value3 = 1.13 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 6 | value4 = 0.34 | color4 = #228B22 | label5 = [[Crnogorci]] 2 | value5 = 0.11 | color5 = #C19A6B | label6 = [[Rusini]] 2 | value6 = 0.11 | color6 = #00416A | label7 = [[Slovaci]] 2 | value7 = 0.11 | color7 = #9966CC | label8 = [[Slovenci]] 2 | value8 = 0.11 | color8 = #FF55A3 | label9 = [[Albanci]] 1 | value9 = 0.05 | color9 = #4B3621 | label10 = [[Austrijanci]] 1 | value10 = 0.05 | color10 = #9F8170 | label11 = [[Česi]] 1 | value11 = 0.05 | color11 = #B94E48 | label12 = [[Poljaci]] 1 | value12 = 0.05 | color12 = #800020 | label13 = neopredijeljeni 24 | value13 = 1.36 | color13 = #C154C1 | label14 = region. opr. 10 | value14 = 0.56 | color14 = #66424D | label15 = nepoznato 15 | value15 = 0.85 | color15 = #A2A2D0 }} |- |} ==Kulturna baština== rimokatoličke crkve: * "Sv. Ante" * "Sv. Nikola Tavelić" * "Sv. Jure (Juraj)", stara 700 godina * "Mala Gospa" te "Kaštelet" - ljetnikovac ==Sport== * nogometni klub "Jadran" * vaterpolo klub "Dupin" * malonogometna ekipa "Recreativo" == Galerija == <gallery> Datoteka:Biokovo from Tucepi.jpg|Tučepi, pogled na planinu [[Biokovo]] Datoteka:Boardwalk in Tucepi.jpg|staza i dio plaže Datoteka:Tucepi.jpg|pogled na Tučepe </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak općina u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-općina-Hrvatska}} {{Tučepi}} {{Gradovi i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji}} [[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Tučepima]] [[Kategorija:Tučepi|*]] qseyzkoiwwc7wc9e0rus2r6jm4pg43g 0 137725 3892979 3325467 2026-06-04T09:11:21Z Z1KA 87045 dodati infokutiju ubrzo 3892979 wikitext text/x-wiki '''Rasinski upravni okrug''' nalazi se u [[Centralna Srbija|centralnom dijelu]] [[Srbija|Srbije]]. Obuhvata jedan grad i pet općina s ukupno 207.197 stanovnika ([[Popis stanovništva u Srbiji 2022.|2022]]).<ref name="Popis 2002" /> Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Kruševac|Kruševcu]]. U Kruševcu i okolini postoji više kulturno-historijskih spomenika: [[Grad cara Lazara|Lazarev grad]], sa ostacima srednjovjekovnog utvrđenja i [[Crkva Svetog prvomučenika Stefana u Kruševcu|crkvom Lazaricom]], epski je objekat u srpskom predanju. Crkva Lazarica posvećena [[Stefan Nemanjić|Stefanu Nemanjiću]] prototip je moravske škole, a sagrađena je 1376. povodom rođenja Lazarevog sina Stefana. [[Donžon kula]], vojno utvrđenje srednjovjekovnog grada, svjedočenje je o velikoj kulturnoj i historijskoj baštini. [[Manastir Ljubostinja|Manastir Ljubostinju]] je osnovala [[Milica Hrebeljanović|kneginja Milica]], Lazareva žena, krajem 14. i početkom 15. vijeka, poslije [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] kada je odlučila da se povuče kao vladarka i okupi udovice srpske vlastele poginule na [[Kosovo (regija)|Kosovu]]. Ljubostinja je od prvog dana imala kulturnu ulogu. Dovođeni su tu istaknuti ljetopisci, prepisivači, majstori ukrasnih knjiga i slikari. ==Administrativna podjela== Rasinski upravni okrug sastoji se od jednog grada i pet općina. {| class="wikitable" !Naziv !Grb !Broj stanovnika (2011) !Broj stanovnika (2022) |- |[[Kruševac|Grad Kruševac]] |[[Datoteka:COA Kruševac.png|81x81px|bez okvira]] |131.368 |114.331 |- |[[Aleksandrovac|Općina Aleksandrovac]] |[[Datoteka:COA Aleksandrovac.png|81x81px|bez okvira]] |26.522 |22.339 |- |[[Brus|Općina Brus]] |[[Datoteka:Logo brus.jpg|95x95px|bez okvira]] |16.317 |13.673 |- |[[Ćićevac|Općina Ćićevac]] |[[Datoteka:Grbcicevac.jpg|121x121px|bez okvira]] |17.966 |7.893 |- |[[Trstenik (Srbija)|Općina Trstenik]] |[[Datoteka:COA Trstenik.gif|81x81px|bez okvira]] |42.966 |36.138 |- |[[Varvarin|Općina Varvarin]] |[[Datoteka:Varvarin-grb.png|103x103px|bez okvira]] |9.476 |14.382 |} ==Demografija== Rasinski upravni okrug, prema posljednjem popisu stanovnišva, ima ukupno 207.197 stanovnika.<ref name="Popis 2002">{{Cite web |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf |title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2022. године |access-date=4. 6. 2026 }}</ref> {| class="wikitable" !Etnička grupa !Broj stanovnika (2022) !% |- |[[Srbi]] |195.817 |94,5 |- |[[Romi u Srbiji|Romi]] |2725 |1,3 |- |[[Etničke grupe u Srbiji|Ostali]] |1648 |0,8 |- |Nepoznato |7007 |3,4 |} == Također pogledajte == * [[Upravni okruzi u Srbiji]] * [[Administrativna podjela Srbije]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Rasina District}} *[http://www.rasinskiokrug.org.rs/ Službeni sajt] {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Okruzi Srbije]] [[Kategorija:Rasinski okrug|*]] d5oh66kglwu1ku1fj30ou7uoonhl8v8 3893032 3892979 2026-06-04T09:43:45Z Z1KA 87045 3893032 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Rasinski upravni okrug | izvorno_ime = | drugo_ime = {{jezik|sr-Cyrl|Расински управни округ}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} | kategorija = [[Upravni okruzi u Srbiji|Upravni okrug]] <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = {{ZID|Srbija}} | zastava_države = | pokrajina = [[Šumadija i zapadna Srbija]] | pokrajina_vrsta = [[Statističke regije Srbije|Regija]] | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Kruševac]] | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada = | dužina_stepeni_glavnog_grada = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada = | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = 2667 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 207197 | stanovništvo_datum = | stanovništvo_gustoća = 77.69 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = 037 | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Rasina in Serbia (Kosovo independent).svg | opis_karte = Rasinski upravni okrug u Srbiji | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = {{URL|rasinski.okrug.gov.rs}} <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Rasinski upravni okrug''' nalazi se u [[Centralna Srbija|centralnom dijelu]] [[Srbija|Srbije]]. Obuhvata jedan grad i pet općina s ukupno 207.197 stanovnika ([[Popis stanovništva u Srbiji 2022.|2022]]).<ref name="Popis 2002" /> Sjedište upravnog okruga se nalazi u [[Kruševac|Kruševcu]]. U Kruševcu i okolini postoji više kulturno-historijskih spomenika: [[Grad cara Lazara|Lazarev grad]], sa ostacima srednjovjekovnog utvrđenja i [[Crkva Svetog prvomučenika Stefana u Kruševcu|crkvom Lazaricom]], epski je objekat u srpskom predanju. Crkva Lazarica posvećena [[Stefan Nemanjić|Stefanu Nemanjiću]] prototip je moravske škole, a sagrađena je 1376. povodom rođenja Lazarevog sina Stefana. [[Donžon kula]], vojno utvrđenje srednjovjekovnog grada, svjedočenje je o velikoj kulturnoj i historijskoj baštini. [[Manastir Ljubostinja|Manastir Ljubostinju]] je osnovala [[Milica Hrebeljanović|kneginja Milica]], Lazareva žena, krajem 14. i početkom 15. vijeka, poslije [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] kada je odlučila da se povuče kao vladarka i okupi udovice srpske vlastele poginule na [[Kosovo (regija)|Kosovu]]. Ljubostinja je od prvog dana imala kulturnu ulogu. Dovođeni su tu istaknuti ljetopisci, prepisivači, majstori ukrasnih knjiga i slikari. ==Administrativna podjela== Rasinski upravni okrug sastoji se od jednog grada i pet općina. {| class="wikitable" !Naziv !Grb !Broj stanovnika (2011) !Broj stanovnika (2022) |- |[[Kruševac|Grad Kruševac]] |[[Datoteka:COA Kruševac.png|81x81px|bez okvira]] |131.368 |114.331 |- |[[Aleksandrovac|Općina Aleksandrovac]] |[[Datoteka:COA Aleksandrovac.png|81x81px|bez okvira]] |26.522 |22.339 |- |[[Brus|Općina Brus]] |[[Datoteka:Logo brus.jpg|95x95px|bez okvira]] |16.317 |13.673 |- |[[Ćićevac|Općina Ćićevac]] |[[Datoteka:Grbcicevac.jpg|121x121px|bez okvira]] |17.966 |7.893 |- |[[Trstenik (Srbija)|Općina Trstenik]] |[[Datoteka:COA Trstenik.gif|81x81px|bez okvira]] |42.966 |36.138 |- |[[Varvarin|Općina Varvarin]] |[[Datoteka:Varvarin-grb.png|103x103px|bez okvira]] |9.476 |14.382 |} ==Demografija== Rasinski upravni okrug, prema posljednjem popisu stanovnišva, ima ukupno 207.197 stanovnika.<ref name="Popis 2002">{{Cite web |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf |title=Попис становништва, домаћинстава и станова 2022. године |access-date=4. 6. 2026 }}</ref> {| class="wikitable" !Etnička grupa !Broj stanovnika (2022) !% |- |[[Srbi]] |195.817 |94,5 |- |[[Romi u Srbiji|Romi]] |2725 |1,3 |- |[[Etničke grupe u Srbiji|Ostali]] |1648 |0,8 |- |Nepoznato |7007 |3,4 |} == Također pogledajte == * [[Upravni okruzi u Srbiji]] * [[Administrativna podjela Srbije]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Rasina District}} *[http://www.rasinskiokrug.org.rs/ Službeni sajt] {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Okruzi Srbije]] [[Kategorija:Rasinski okrug|*]] oserv7phhmiwt6wvd6kges98wxmsgz2 0 137745 3892955 3759201 2026-06-04T07:56:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892955 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Amra Zulfikarpašić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1946. | mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | obrazovanje = [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] 1978. | zanimanje = konceptualna umjetnica i dizajnerica }} '''Amra Zulfikarpašić''' je poznata [[BiH|bosanskohercegovačka]] konceptualna umjetnica i dizajnerica. ==Biografija== Rođena je 1946. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Studij dizajna završila je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti]] <ref>{{Cite web|url=https://ulupubih.com/prof-mr-amra-zulfikarpasic-1980/|title=Prof. mr AMRA ZULFIKARPAŠIĆ, 1980.|date=24. 8. 2017|website=ulupubih|language=bs-BA|access-date=22. 11. 2023|archive-date=22. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231122102634/https://ulupubih.com/prof-mr-amra-zulfikarpasic-1980/|url-status=dead}}</ref>[[1978]]. godine, a postdiplomski studij [[2001]]. godine Kao dizajnerica i rukovoditeljica dizajn odjeljenja 16 godina je radila u dnevnom listu [[Oslobođenje]]. Od [[1995]]. je predavač, a potom i vanredni profesor na odsjeku za grafički dizajn [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Bavi se dizajnom postera, znakova i opremom knjige. Kreirala je [[2002]]. godine savremenu varijantu pisma [[Bosančica]].<ref>{{Cite web|url=https://makdizdar.ba/?p=157|title=Dobri čovjek Amra Zulfikarpašić|date=8. 10. 2008|language=bs-BA|access-date=22. 11. 2023}}</ref> Realizovala je brojne samostalne izložbe, a svoj rad predstavlja i na kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Zaslužni je član [[ULUPUBiH]]. ==Nagrade== * Bronzana ideja Portoroža - [[1985]]. * Nagrade ULUPUBIH-a - [[1987]], [[2000]], [[2001]], [[2002]], [[2003]], [[2004]] * Grand Prix "Collegium artisticum" za grafički dizajn pisma Bosančica - [[2002]] i [[2004]] == Također pogledajte == * [[Venecijansko bijenale]] * [[Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine|ULUPUBiH]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20120116112406/http://www.ulupubih.com.ba/zulfikarpasic.html ULUPUBIH] {{DEFAULTSORT:Zulfikarpašić, Amra}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] phndd7no9rksx6cu8nka9u3dz8leffb 0 137765 3892964 3831850 2026-06-04T08:09:09Z Makenzis 98619 /* Uspjesi */ 3892964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #0E4F95 | Ime kluba = Lech Poznań | Grb = KKS Lech Poznań.png | Puno ime = Kolejowy Klub Sportowy Lech Poznań, S.A. | Nadimak = ''Kolejorz'' (''Željezničar'') | Osnovan = 19. mart 1922. <br />(kao ''KS Lutnia Dębiec'') | Lokacija = [[Poznań]], [[Poljska]] | Boje = Plava, bijela | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Ekstraklasa]] | Stadion = [[Gradski stadion (Poznań)|Gradski stadion]] | Kapacitet = 43.269 <ref>{{Cite web |url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6BWBG3wgK?url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |archive-date=19. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> | Predsjednik kluba = {{ZD|POLJ}} Karol Klimczak | Menadžer = {{ZD|POLJ}} Dariusz Żuraw | Adresa = Bułgarska 5/7, Poznań | Plasman u prethodnoj sezoni = 11. mjesto | Prethodna sezona = [[Ekstraklasa 2020/2021.|2020/21.]] | Webstranica = [http://www.lech.poznan.pl/ www.lech.poznan.pl] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _lech1617h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _lp1415a | uzorak_t2 = _lp1415a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 0000FF | čarape2 = FFFFFF }} '''Lech Poznań''' ({{IPA-pol|lɛx ˈpɔznaɲ}}) je poljski profesionalni [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Poznanj]]u i trenutno se takmiči u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]], najjačoj diviziji u ovoj zemlji. Klub je dobio ime po [[Leh, Čeh i Rus|Lehu]], legendarnom osnivaču naroda Poljske. Klub je osnovan 1922. kao ''Lutnia Dębiec'', a kasnije je svoje ime mijenjao nekoliko puta. Od 1933. do 1994. bio je blisko povezan sa [[Državne željeznice Poljske|Državnim željeznicama Poljske (PKP)]]. Kao rezultat, dobili su popularni nadimak '''''Kolejorz''''' {{IPA-pl|kɔˈlɛjɔʂ|}}, što znači '''Željezničar'''. Debitantski nastup u najjačoj diviziji Poljske desio se 1948. Najsjajnija era Lecha bila je u ranim 1980-im i ranim 1990-im. Lech je osvojio poljsku ligu ukupno 7 puta (posljednji put 2015) i najpopularniji je klub u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji. == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Medalje ! Sezone |- |rowspan="3"| <center>[[Datoteka:Simple gold crown.svg|30px]]<br>[[Ekstraklasa]]</center> |I mjesto |<center>10</center> |1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026 |- |II mjesto |<center>3</center> |2013, 2014, 2020 |- |III mjesto |<center>5</center> |1949, 1950, 1978, 2009, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Kup Poljske u nogometu|Nacionalni kup]]</center> |Pobjednik |<center>5</center> |1982, 1984, 1988, 2004, 2009 |- |Finalist |<center>5</center> |1980, 2011, 2015, 2016, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup]]</center> |Pobjednik |<center>6</center> |1990, 1992, 2004, 2009, 2015, 2016 |- |Finalist |<center>3</center> |1983, 1988, 2010 |- |<center>[[Datoteka:Logo uefa europa 2012.png|45px]]<br>[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]</center> |1/16 finala |<center>2</center> |2009, 2011 |- |} == Evropski nastupi == Do 16. decembra 2010. godine, Lech Poznań je odigrao ukupno 62 utakmice u evropskim takmičenjima između godina 1978–2010. Među najupečatljivijim utakmicama u historiji kluba su sukobi protiv [[FC Barcelona|FC Barcelone]] u sezoni 1988/89. u drugoj rundi [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]]. Nakon što su utakmice zavpšene nerijepenim rezultatom 1–1, Lech Poznań je izgubio nakon izvođenja penala sa 4–5. Barcelona je na kraju i osvojila turnir. Tokom sezone [[Evropski kup 1983/1984.|1983/84. Evropskog kupa]], Lech je izborio pobjedu 2–0 kući protiv španskog prvaka [[Athletic Bilbao]]. Tokom sezone 1990/91, Lech je eliminisao grčkog prvaka [[Panathinaikos FC|Panathinaikosa]] u prvoj rundi sa ukupnim rezultatom 5–1. U sljedećem susretu Lech je izbačen od strane [[Olympique de Marseille]], ali je pobjedio u prvoj utakmici 3–2 kod kuće. Tokom sezone [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09. Kup UEFA]], Lech je došao do grupne faze nakon što je izbacio nosioce [[Grasshopper Club Zürich]] (ponovivši najveću pobjedu 6–0 kod kuće) o [[FK Austria Beč]] (postigavši odlučujući pogodak u zadnjoj minuti produžetaka). U grupnoj fazi, Lech je završio na trećem mjestu iza [[AS Nancy]]a i [[Feyenoord]]a i tako je obezbjedio mjesto u trećoj rundi, gdje je izbačen od strane italijanskog kluba [[Udinese Calcio]]. Njihov domaći teren [[Stadion Miejski (Poznań)|Stadion Miejski]] je potpuno rekonstruisan i završen je u septembru 2010. godine za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]], tokom kojeg je ugostio 3 utakmice grupe C. ''Kolejorz'' je napisao još jedno sjajno poglavlje u historiji kluba tokom svoje kampanje u [[2010–11 UEFA Evropska liga 2010/2011.|UEFA Evropskoj ligi 2010/11]]. Nakon što su izbačeni od strane [[AC Sparta Prag|Sparte Prag]] u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], ušli su u grupnu fazu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Ovaj put poljski autsajder morao se suočiti sa velikim imenima: [[Juventus FC|Juventusom]] i [[Manchester City FC|Manchester Cityem]]. U Turinu hat-trick [[Artjoms Rudnevs|Artjomsa Rudnevsa]] donio im je iznenađujuće izjednačenje od 3–3. Nakon pobjede nad engleskim klubom kod kuće rezultatom 3–1, Lech je stigao do vrha grupe. Utakmica protiv Juventusa je igrana u veoma lošim, snježnim uslovima i završena je izjedančenim rezultatom 1–1. Ovo je bilo dovoljno za Lech Poznań da prođe u knockout fazu Evropa lige. ===Utakmice=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |[[Kup UEFA 1978/1979.|1978–79]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[MSV Duisburg]] |2–5 |0–5 |2–10 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1982/1983.|1982–83]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ISL}} |[[Íþróttabandalag Vestmannaeyja|ÍBV]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |2R |{{ZD|ŠKO}} |[[Aberdeen FC|Aberdeen]] |0–1 |0–2 |0–3 |- |[[Evropski kup 1983/1984.|1983–84]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ŠPA}} |[[Athletic Bilbao]] |2–0 |0–4 |2–4 |- |[[Evropski kup 1984/1985.|1984–85]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ENG}} |[[Liverpool FC|Liverpool]] |0–1 |0–4 |0–5 |- |[[Kup UEFA 1985/1986.|1985–86]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[Borussia Mönchengladbach]] |0–2 |1–1 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988–89]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ALB}} |[[Flamurtari Vlorë]] |1–0 |3–2 |4–2 |- |2R |{{ZD|ŠPA}} |[[FC Barcelona|Barcelona]] |1–1 |1–1 |2–2 (4–5 pen) |- |rowspan=2|[[Evropski kup 1990/1991.|1990–91]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|GRČ}} |[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] |3–0 |2–1 |5–1 |- |2R |{{ZD|FRA}} |[[Olympique de Marseille]] |3–2 |1–6 |4–8 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1992–93]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|LAT}} |[[Skonto FC|Skonto]] |2–0 |0–0 |2–0 |- |2R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |0–3 |0–1 |0–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993–94]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|IZR}} |[[Beitar Jerusalem]] |3–0 |4–2 |7–2 |- |2R |{{ZD|RUS}} |[[FC Spartak Moskva|Spartak Moskva]] |1–5 |1–2 |2–7 |- |rowspan=2|[[Kup UEFA 1999/2000.|1999–00]] |rowspan=2|[[Kup UEFA]] |KV |{{ZD|LAT}} |[[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]] |3–1 |2–3 |5–4 |- |1R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |1–2 |0–0 |1–2 |- |[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]] |[[Kup UEFA]] |2KV |{{ZD|RUS}} |[[Terek Grozny]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=8|[[Kup UEFA 2008/2009.|2008–09]] |rowspan=8|[[Kup UEFA]] |1KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |4–1 |1–0 |5–1 |- |2KV |{{ZD|ŠVI}} |[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] |6–0 |0–0 |6–0 |- |1R |{{ZD|AUS}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–2 |1–2 |5–4 |- |rowspan=4|Grupa H |{{ZD|FRA}} |[[AS Nancy|Nancy]] |2–2 | | |- |{{ZD|RUS}} |[[PFC CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | |1–2 | |- |{{ZD|ŠPA}} |[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]] |1–1 | | |- |{{ZD|HOL}} |[[Feyenoord]] | |1–0 | |- |3R |{{ZD|ITA}} |[[Udinese Calcio|Udinese]] |2–2 |1–2 |3–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009–10]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |3KV |{{ZD|NOR}} |[[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] |1–2 |6–1 |7–3 |- |4KV |{{ZD|BEL}} |[[Club Brugge KV|Club Brugge]] |1–0 |0–1 |1–1 (3–4 pen) |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|AZE}} |[[Inter Baku PFC|Inter Baku]] |0–1 |1–0 |1–1 (9–8 pen) |- |3KV |{{ZD|ČEŠ}} |[[AC Sparta Prag|Sparta Praha]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|UKR}} |[[Dnipro Dnipropetrovsk]] | 0–0 | 1–0 | 1–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ITA}} |[[Juventus]] |1–1 |3–3 | |- |{{ZD|AUT}} |[[FC Red Bull Salzburg|FC Salzburg]] |2–0 |1–0 | |- |{{ZD|ENG}} |[[Manchester City FC|Manchester City]] |3–1 |1–3 | |- |1/16 |{{ZD|POR}} |[[SC Braga|Braga]] |1–0 |0–2 |1–2 |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga]] |1KV |{{ZD|KAZ}} |[[FC Zhetysu]] |2–0 |1–1 |3–1 |- |2KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |1–0 |1–1 |2–1 |- |3KV |{{ZD|ŠVE}} |[[AIK Fotboll|AIK]] |1–0 |0–3 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013–14]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|FIN}} |[[FC Honka]] |2–1 |3–1 |5–2 |- |3KV |{{ZD|LIT}} |[[VMFD Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] |2–1 |0–1 |2–2 (a) |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|EST}} |[[JK Nõmme Kalju]] |3–0 |0–1 |3–1 |- |3KV |{{ZD|ISL}} |[[Stjarnan]] |0–0 |0–1 |0–1 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|BIH}} |[[FK Sarajevo]] |1–0 |2–0 |3–0 |- |3KV |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |1–3 |0–1 |1–4 |- |- |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|MAĐ}} |[[Videoton FC]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |0–1 |0–2 | |- |{{ZD|ITA}} |[[ACF Fiorentina]] |0–2 |2–1 | |- |{{ZD|POR}} |[[Clube de Futebol Os Belenenses|Belenenses]] |0–0 |0–0 |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] |1Q |{{flagicon|Makedonija}} |[[FK Pelister|Pelister]] ||4–0 |3–0 |7–0 |- |2Q |{{flagicon|NOR}} |[[FK Haugesund|Haugesund]] |2–0 |2–3 |4–3 |- |3Q |{{flagicon|NED}} |[[FC Utrecht|Utrecht]] |2–2 |0–0 |2–2 (a) |} ''Na dan 14. august 2014:'' {| class="wikitable" border="1" style="text-align: center" ! Takmičenje !! Nastupi !! OU !! P !! N !! I !! DG !! PG |- | |[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] || 6 || 20 || 8 || 1 || 11 || 23 || 34 |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] || 2 || 8 || 4 || 2 || 2 || 10 || 7 |- | [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] || 10 || 50 || 20 || 12 || 18 || 70 || 60 |- ! Ukupno !! 18 !! 78 !! 32 !! 15 !! 31 !! 103 !! 101 |} == Rekordi == * Najveća pobjeda, [[Ekstraklasa]]: 11–1 protiv [[Szombierki Bytom]], 27. august 1950 * Najveći poraz, [[Ekstraklasa]]: 0–8 protiv [[Wisła Kraków]], 30. maj 1976 * Najveća ukupna posjećenost: cca. 65.000 protiv [[Zawisza Bydgoszcz]], 25. juni 1972 * Najveća posjećenost na [[Gradski stadion (Poznań)|Stadionu Miejski]]: cca. 45.000 protiv [[Widzew Łódź]], 8. april 1984 * Najveća prosječna posjećenost, [[Ekstraklasa]]: 45.384 po utakmici, u sezoni 1972/73. (13 utakmica) * Najviše nastupa, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]], 367 (1973-1986) * Najviše golova, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]], 141 (1948–1961) * Najviše golova u jednoj sezoni, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]], 25 (1992/93) * Najviše nastupa za reprezentaciju: {{ZD|Panama}} [[Luis Henriquez]], 50 za [[Nogometna reprezentacija Paname|Panamu]] == Trenutni sastav == [[Datoteka:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|mini|320px|Lech Poznań 2014/2015.]] :''Sastav na dan: 10. juli 2015''<ref>[http://www.90minut.pl/kadra.php?id_sezon=87&jesien=1&id_klub=169 Trenutni sastav (2015)]</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 1|nac=BIH|ime=[[Jasmin Burić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 3|nac=ŠKO|ime=[[Barry Douglas (nogometaš)|Barry Douglas]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=POLJ|ime=Tomasz Kędziora|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 5|nac=MAĐ|ime=Tamás Kádár|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=POLJ|ime=Łukasz Trałka|poz=MF|ostalo=[[kapiten (nogometaš)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=POLJ|ime=Karol Linetty|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=POLJ|ime=[[Szymon Pawłowski (nogometaš)|Szymon Pawłowski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠVI|ime=Darko Jevtić|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAĐ|ime=Gergő Lovrencsics|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POLJ|ime=Dariusz Dudka|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=POLJ|ime=Jakub Serafin|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=POLJ|ime=Szymon Drewniak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=NJE|ime=Denis Thomalla|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FIN|ime=Kasper Hämäläinen|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MAĐ|ime=Dávid Holman|poz=MF|ostalo=na posudbi iz [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=GAM|ime=Kebba Ceesay|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POLJ|ime=Marcin Robak|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FIN|ime=Paulus Arajuuri|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=POLJ|ime=Dawid Kownacki|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=POLJ|ime=Maciej Wilusz|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POLJ|ime=Krzysztof Kotorowski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=POLJ|ime=Dariusz Formella|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=POLJ|ime=Krystian Sanocki|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=POLJ|ime=Maciej Gostomski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=LAT|ime=Antonijs Černomordijs|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=POLJ|ime=Marcin Kamiński|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=POLJ|ime=Mateusz Lis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=NJE|ime=Niklas Zulciak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=POLJ|ime=[[Jan Bednarek (nogometaš)|Jan Bednarek]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=POLJ|ime=Karol Szymański|poz=GK|ostalo=u [[TP Ostrovia 1909 Ostrów Wielkopolski|Ostrovia Ostrów Wielkopolski]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=NOR|ime=Muhamed Keita|poz=FW|ostalo=u [[Stabæk Fotball]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ===penzionisani brojevi=== <big>'''9'''</big> - {{ZD|POLJ}} [[Piotr Reiss]] - [[Napadač (nogomet)|napadač]] (1994–98, 2002–08, 2012–13)<br /> <big>'''12'''</big> - penzionisani broj za navijače <ref>http://www.lechpoznan.pl/druzyny,pierwszy,zespol</ref> ==Stručni štab== *'''Trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Dariusz Żuraw]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Tomasz Rząsa]] *'''Trener golmana:''' {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Krzyształowicz]] *'''Fitnes trener:''' {{ZD|Poljska}} Andrzej Kasprzak *'''Trener omladinskih selekcija''' {{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]]<ref>http://akademia.lechpoznan.pl/news/ivan,djurdjevic,,lech,poznan,to,wyzszy,cel#.VMfoLYcmP1B</ref> ==Stadion== {{glavni|Gradski stadion (Poznań)}} Općinski stadion u [[Poznanj]]u, [[Poljska]], je domaći teren za Lech Poznań, i bio je jedan od stadiona završnica [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]]. Za ligu stadion ima kapacitet 43.269 (sva sjedeća mjesta). Stadion je prvobitno izgrađen između 1968. i 1980. godine. Od svog otvaranja u augustu 1980. godine Lech Poznań je koristio teren kao svoj glavni stadion; od 2010. godine stadion koristi i [[Warta Poznań]], koja trenutno igra u [[I Liga|I Ligi]].<ref>{{cite web|author=Zenon Kubiak |url=http://www.mmpoznan.pl/316181/2010/3/12/to-pewne--warta-bedzie-grala-na-bulgarskiej?category=news |title=To pewne - Warta będzie grała na Bułgarskiej - Wieści - MM Moje Miasto |language=pl |publisher=Mmpoznan.pl |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Stadion se nalazi u ''ul. Bułgarska'' u jugozapadnom dijelu grada (distrikt [[Grunwald (Poznanj)|Grunwald]]). U godinama između 2003–2010 stadion je prošao kompletnu rekonstrukciju, uključujući i izgradnju četiri nove u popunosti nadkrivene tribine.<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol/stadion_lecha_poznan |title=Stadion Miejski w Poznaniu (Stadion Lecha Poznań) – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Trenutno je peti najveći stadion u Poljskoj (nakon [[Stadion Narodowy|Nacionalnog stadiona]], [[Stadion Silesia|Stadiona Silesia]], [[Stadion Miejski (Wrocław)|Općinskog stadiona u Wrocławu]] i [[PGE Arena Gdańsk]]) i treći je najveći u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]] (nakon dva posljenja).<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol |title=Stadiony piłkarskie w Polsce – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Svečano otvaranje, nakon konačnog renoviranja odrćano je 20. septembra 2010, sa koncertom [[Sting (muzičar)|Stinga]] na [[Symphonicities#Symphonicity Tour|''Symphonicity Touru'']]. {{Galerija|title=|width=170|height=120|lines=2|align=center |Datoteka:Stadion Miejski w Poznaniu 2.jpg|Eksterijer Općinskog stadiona u [[Poznanj]]u |Datoteka:Stadion Miejski Poznan, 2011-08-23.jpg|Cijeli eksterijer stadiona |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (2).JPG|Cijela unutrašnjost stadiona sa prikazanom vip ložom |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (4).JPG|Unutrašnjost Općinskog stadiona }} ==Navijači== Smatra se da Lech Poznań ima jednu od najjačih navijaških podrški u Poljskoj zbog visoke prosječne posjećenosti kluba u Ekstraklasi i zbog atmosfere za vrijeme utakmica. Sjedište navijača Lecha se uglavnom nalazi u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji, sa navijačkim klubovima u brojnim drugim gradovima. Više od deset godina navijači Lecha imaju zajedništvo sa navijačima [[Arka Gdynia]] i [[KS Cracovia (nogomet)|KS Cracovia]] (popularna lozinka: 'Miłość, Wiara, Walka – Lech Cracovia Arka' što znači 'Ljubav, nada, borba – Lech, Cracovia, Arka'). Blisko prijateljstvo povezuje navijače Lecha i sa navijačima [[KSZO Ostrowiec]] (od 1992). Najveći rival im je [[Legia Varšava]] sa kojim se nadmeću u "Derbiju Poljske". [[Wisła Kraków]], [[Lechia Gdańsk]] i [[Śląsk Wrocław]] su također veliki rivali zbog prijateljstva sa navijačima [[Arka Gdynia|Arke]] i [[KS Cracovia (nogomet)|Cracovie]]. Odnosi sa lokalnim rivalom [[Warta Poznań]] su neutralni jer klubovi gotovo uvijek igraju u različitim ligama, tako da mnogi navijači prisustvuju utakmicama obe ekipe. ===The Poznań=== {{glavni|The Poznań}} Slavlje navijača nakon postignutog gola – uključuje okretanje leđa ka terenu, spajanje ruku i skakanje gore-dolje unisono – nastalo je 1961. godine. U engleskom jeziku je ova proslava poznata kao "The Poznan" nakon [[Manchester City FC]] počeo koristiti ovu proslavu nakon njihovog sukoba sa Lech Poznańom u grupnoj fazi UEFA Evropske lige 2010/11. Također ovo slavlje je popularno i među navijalima škotskog kluba Celtic koji svoju verziju nazivaju "The Huddle", u čast rituala ekipe se prije početka svake utakmice okupe u krug (''huddle''). ==Lech II Poznań== Klub ima i rezervnu ekipu koja trenutno igra u [[III liga (Poljska)|trećoj diviziji]], četvrtom nivou ligaške piramide i najvišoj necentralizovanoj ligi. U sezoni 2003/04. prošli su u [[II liga (Poland)|treći nivo]] nakon pobjede u ligi i pobjede na [[Jarota Jarocin]] 2-0 dva puta, 4-0 ukupno. U istoj sezoni dostigli su i prvu rundu [[Kup Poljske u nogometu|Kupa Poljske]], ali su izbačeni od strane [[Górnik Konin]]a rezultatom 3-1. U sezoni 2006/07. rezervna ekipa je ukinuta zbog centralne omladinske lige, ali u sezoni 2013/14. oni su se vratili, što znači da je ekipa između 2007. i 2013. godine prestala da postoji. Vratili su se u staru ligašu poziciju u sezoni 2013/14. ==Akademija Lech Poznańa== '''Akademija Lech Poznańa''' ({{lang-pl|Akademia Lecha Poznań}}) je klupski sistem za mlade, sa nekoliko ekipa u svim uzrastima djece do najvišeg U-19 juniorskog tima. Ekipe igraju u [[Centralna juniorska liga (Poljska)|Centralnoj juniorskoj ligi]], koja je u početku osnovana da bi zamijenila klupske rezervne ekipe koje su učestvovale u ligaškoj piramidi. Klupski sistem za mlade je jedan od najobimnijih i najnaprednijih u državi i proizveo je mnoge igrače koji su otišli da igaju u seniorske ekipe. ==KKS Wiara Lecha== {{glavni|KKS Wiara Lecha}} KKS Wiara Lecha je nogometni klub osnovan od strane navijača Lech Poznańa u 2011. godini. Samo aktivni navijači mogu igrati za ekipu i moraju napraviti doprinos navijačkoj sceni kako bi bili primljeni u sastav. == Poznati igrači == [[Datoteka:Lech Poznań 2010-2011.jpg|mini|320px|Lech Poznań 2010/2011.]] *{{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]] - napadač, najbolji strijelac svih vremena u historiji kluba sa 141 golom u Prvoj ligi (1948–1957). [[Datoteka:LewandowskiR.jpg|thumb|200px|right|[[Robert Lewandowski]]]] [[Datoteka:Semir Stilic 2010.jpg|thumb|200px|right|[[Semir Štilić]]]] *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Araszkiewicz]] - vezni/napadač, osvojio svih pet titula prvaka sa Lech Poznańom. Završio svoju karijeru u 38 godini. *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Bąk]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] godine, bivši igrač francuskih klubova [[Olympique Lyonnais|Lyon]] i [[Racing Club de Lens|Lens]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Bako]] – golman [[Nogometna reprezentacija Poljske|nogometne reprezentacije Poljske]] u ranim 1990-tim *{{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]] - odbrambeni igrač, 367 nastupa u ligi za Lech. *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] - napadač, zajedno s Aniołom i Henryk Czapczykom, stvorio je napadački trio pod nazivom A-B-C, koji je bio veoma uspješan u 1950-tim. *{{ZD|Poljska}} [[Bartosz Bosacki]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] gdje je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]]. Igrao je također i u Bundesligi za [[1. FC Nuremberg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Brzęczek]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši kapiten reprezentacije Poljske. *{{ZD|SAD}} [[Jimmy Conrad]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije SAD-a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Dembiński]] - napadač, igrao u njemačkoj Bundesligi sa [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]] - vezni igrač, odigrao preko 100 utakmica za Lech i trenutno je trener rezervne ekipe. *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] - vezni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Juskowiak]] - napadač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši igrač [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga Lisbon]], [[Olympiacos FC|Olympiacosa]], [[Borussia Mönchengladbach]] i [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Justek]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Waldemar Kryger]] - odbrambeni igrač, bivši igrač njemačkog kluba [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[janusz Kupcewicz]] - vezni igrač, osvajač bronzane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982]]. *{{ZD|Poljska}} [[Robert Lewandowski]] - napadač, igrao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu 2012.]] gdje je postigao gol protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], trenutno igra za [[FC Bayern München|Bayern München]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Miłoszewicz]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Mowlik]] *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Okoński]] - napadač, jedan od ikona kluba, navijači su ga posebno voljeli, nakon osvajanja dvije uzastopne titule sa Lechom i to 1983. i 1984. godine, prešao je u [[Hamburger SV]], igrao je također i za [[AEK Athens FC|AEK]]. *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Pachelski]] *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] - odbrambeni igrač, igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]] - igrao je također i u [[major League Soccer|MLS]] sa [[Chicago Fire SC|Chicago Fire]]. *{{ZD|Poljska}} [[Arkadiusz Radomski]] - počeo je svoju karijeru u Lechu, zatim se preselio u holandski [[SC Heerenveen]], a također je igrao i za [[NEC Nijmegen|NEC]]. Nastupio je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Reiss]] - napadač, igrao je ta [[Hertha BSC Berlin]] i [[MSV Duisburg]]. *{{ZD|Latvija}} [[Artjoms Rudnevs]] - napadač, trenutno igra za [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Semir Štilić]] - ofanzivni vezni, trenutno igra za [[Wisła Kraków]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Świerczewski]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], igrao je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], prethodno je bio igrač [[Sporting Club de Bastia]], [[AS Saint-Étienne]] i [[Olympique de Marseille]]. *{{ZD|Poljska}} [[Łukasz Teodorczyk]] - napadač, trenutno nastupa za [[FK Dinamo Kijev]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Trzeciak]] - napadač, igrao je u španskom klubu [[CA Osasuna]] i [[Polideportivo Ejido]]. *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Żurawski]] - napadač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]], nakon igranja za Lech, prešao je u [[Wisła Kraków|Wisłu Kraków]], zatim [[Celtic FC]], a kasnije i u [[AC Omonoia]]. == Treneri == {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Stanisław Kwiatkowski]] (jan 1932–juni 36) *{{ZD|Mađarska}} [[László Marcai]] (juli 1936–maj 38) *{{ZD|Poljska}} A. Klemens Pawlak (maj 1938–aug 39) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (juli 1945–aug 46) *{{ZD|Jugoslavija}} [[Vančo Kamena]] (aug 1945–feb 47) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (mart 1947–maj 48) *{{ZD|Francuska}} [[Marcel Demeunyck]] (juni 1948–feb 49) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] (mart 1949–dec 49) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Walter]] (jan 1950–maj 50) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] i {{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka|F. Bródka]] (juni 1950–juni 51) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Balcer]] (juni 1951–dec 52) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Woźniak]] (jan 1953–dec 53) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (jan 1954–juni 57) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juni 1957–juli 57) *{{ZD|Češka}} [[Vilém Lugr]] (august 1957–nov 58) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (dec 1959–sept 61) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (sept 1961–nov 62) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (nov 1962–juni 63) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Drabski]] (aug 1963–april 64) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (april 1964–juni 64) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (juli 1964–sept 65) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1965–maj 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Brzozowski]] (maj 1966–juli 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juli 1966–okt 66) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (okt 1966–dec 68) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1969–juni 72) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak]] (juli 1972–aug 72) *{{ZD|Poljska}} [[augustyn Dziwisz]] (aug 1972–april 73) *{{ZD|Poljska}} [[janusz Pekowski]] (april 1973–juni 75) *{{ZD|Poljska}} [[Aleksander Hradecki]] (juli 1975–mart 76) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak|M. Chudziak]] i {{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas|E. Białas]] (april 1976–sept 76) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (1 okt 1976–20 okt 79) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Łoś]] (aug 1978, okt 1979–dec 79) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Łazarek]] (1 jan 1981–31 dec 84) *{{ZD|Poljska}} [[Leszek Jezierski]] i [[Jacek Machciński]] (jan 1985–maj 86) *{{ZD|Poljska}} [[Włodzimierz Jakubowski]] (maj 1985–nov 86) *{{ZD|Poljska}} [[Bronisław Waligóra]] (dec 1986–aug 87) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kasalik|J. Kasalik]] i {{ZD|Poljska}} [[Teodor Napierała|T. Napierała]] (maj 1987, sept 1987) *{{ZD|Poljska}} [[Grzegorz Szerszenowicz]] (sept 1987–juni 88) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (1 juli 1988–30 nov 88) *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek]] (dec 1988–aug 89) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa|J. Kopa]] & {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek|A. Strugarek]] (22 aug 1989–19 maj 91) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (20 maj 1991–5 april 93) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] (6 april 1993–19 okt 93) *{{ZD|Poljska}} [[jan Stępczak]] (nov 1993–juni 94) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Matłoka]] (mart 1994) *{{ZD|Poljska}} [[Romuald Szukiełowicz]] (juli 1994–juni 95) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (1 juli 1995–9 maj 96) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1996–juni 96) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Polak]] (juli 1996–maj 97) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1997–juni 97) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] (1 juli 1997–18 mart 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (mart 1998) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (23 mart 1998–29 april 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (april 1998–maj 98) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (17 maj 1998–5 sept 99) *{{ZD|Poljska}} [[Marian Kurowski]] (9 sept 1999–9 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (10 april 2000–17 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Wąsikiewicz]] (17 april 2000–28 maj 00) *{{ZD|Austrija}} [[Adolf Pinter]] (29 maj 2000–28 aug 00) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (29 aug 2000–1 april 01) *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Baniak]] (1 april 2001–30 sept 02) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Jakołcewicz]] (30 sept 2002–12 feb 03) *{{ZD|Češka}} [[Bohumil Páník]] (12 feb 2003-5 juni 03) *{{ZD|Češka}} [[Libor Pala]] (6 juni 2003–15 sept 03) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Michniewicz]] (15 sept 2003-17 maj 06) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Smuda]] (17 maj 2006-5 juni 09) *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Zieliński (footballer born 1961)|Jacek Zieliński]] (5 juni 2009–2 nov 10) *{{ZD|Španija}} [[José Mari Bakero]] (3 nov 2010–24 feb 12) *{{ZD|Poljska}} [[Mariusz Rumak]] (27 feb 2012–12 aug 14) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Chrobak]] (12 aug 2014–1 sept 14) *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] (1 sept 2014–2015) *{{ZD|Poljska}} [[Jan Urban]] (2015–2016) *{{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] (2016–?) {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Nogomet u Poljskoj]] * [[Spisak nogometnih klubova]] * [[UEFA Liga prvaka]] * [[UEFA Evropska liga]] ==Reference== {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Lech Poznań}} *[http://www.lechpoznan.pl Službena web stranica] {{pl simbol}} {{en simbol}} *[https://web.archive.org/web/20130929192112/http://www.naszaliga.pl/klub/lech,poznan,.html Profil ekipe Lech Poznan na NaszaLiga.pl] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20160303170225/http://klubyswiata.boo.pl/index.php?id=lech_poznan Profil ekipe na Polish Football Clubs Database] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20141219204115/http://www.fotokolejorz.info/ Web stranica sa slikama utakmica kluba] *{{dmoz|World/Polska/Sport/Sporty_pi%c5%82ki_i_siatki/Pi%c5%82ka_no%c5%bcna/Kluby_polskie/Zawodowe/Lech_Pozna%c5%84|Club links in Lech Poznań}} {{pl simbol}} *[http://www.fanatical.hu/category/lech-poznan/ Ultras videoblog] *[http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=169&id_sezon=97 Lech Poznań] na 90minut.pl {{pl simbol}} {{Ekstraklasa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lech Poznań}} [[Kategorija:Lech Poznań| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poznańu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.]] f7ywvm0st7nh66s5vp4iyokyc5y7odg 3892965 3892964 2026-06-04T08:09:31Z Makenzis 98619 3892965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #0E4F95 | Ime kluba = Lech Poznań | Grb = KKS Lech Poznań.png | Puno ime = Kolejowy Klub Sportowy Lech Poznań, S.A. | Nadimak = ''Kolejorz'' (''Željezničar'') | Osnovan = 19. mart 1922. <br />(kao ''KS Lutnia Dębiec'') | Lokacija = [[Poznań]], [[Poljska]] | Boje = Plava, bijela | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Ekstraklasa]] | Stadion = [[Gradski stadion (Poznań)|Gradski stadion]] | Kapacitet = 43.269 <ref>{{Cite web |url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6BWBG3wgK?url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |archive-date=19. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> | Predsjednik kluba = {{ZD|POLJ}} Karol Klimczak | Menadžer = {{ZD|POLJ}} Dariusz Żuraw | Adresa = Bułgarska 5/7, Poznań | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Ekstraklasa 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.lech.poznan.pl/ www.lech.poznan.pl] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _lech1617h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _lp1415a | uzorak_t2 = _lp1415a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 0000FF | čarape2 = FFFFFF }} '''Lech Poznań''' ({{IPA-pol|lɛx ˈpɔznaɲ}}) je poljski profesionalni [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Poznanj]]u i trenutno se takmiči u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]], najjačoj diviziji u ovoj zemlji. Klub je dobio ime po [[Leh, Čeh i Rus|Lehu]], legendarnom osnivaču naroda Poljske. Klub je osnovan 1922. kao ''Lutnia Dębiec'', a kasnije je svoje ime mijenjao nekoliko puta. Od 1933. do 1994. bio je blisko povezan sa [[Državne željeznice Poljske|Državnim željeznicama Poljske (PKP)]]. Kao rezultat, dobili su popularni nadimak '''''Kolejorz''''' {{IPA-pl|kɔˈlɛjɔʂ|}}, što znači '''Željezničar'''. Debitantski nastup u najjačoj diviziji Poljske desio se 1948. Najsjajnija era Lecha bila je u ranim 1980-im i ranim 1990-im. Lech je osvojio poljsku ligu ukupno 7 puta (posljednji put 2015) i najpopularniji je klub u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji. == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Medalje ! Sezone |- |rowspan="3"| <center>[[Datoteka:Simple gold crown.svg|30px]]<br>[[Ekstraklasa]]</center> |I mjesto |<center>10</center> |1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026 |- |II mjesto |<center>3</center> |2013, 2014, 2020 |- |III mjesto |<center>5</center> |1949, 1950, 1978, 2009, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Kup Poljske u nogometu|Nacionalni kup]]</center> |Pobjednik |<center>5</center> |1982, 1984, 1988, 2004, 2009 |- |Finalist |<center>5</center> |1980, 2011, 2015, 2016, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup]]</center> |Pobjednik |<center>6</center> |1990, 1992, 2004, 2009, 2015, 2016 |- |Finalist |<center>3</center> |1983, 1988, 2010 |- |<center>[[Datoteka:Logo uefa europa 2012.png|45px]]<br>[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]</center> |1/16 finala |<center>2</center> |2009, 2011 |- |} == Evropski nastupi == Do 16. decembra 2010. godine, Lech Poznań je odigrao ukupno 62 utakmice u evropskim takmičenjima između godina 1978–2010. Među najupečatljivijim utakmicama u historiji kluba su sukobi protiv [[FC Barcelona|FC Barcelone]] u sezoni 1988/89. u drugoj rundi [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]]. Nakon što su utakmice zavpšene nerijepenim rezultatom 1–1, Lech Poznań je izgubio nakon izvođenja penala sa 4–5. Barcelona je na kraju i osvojila turnir. Tokom sezone [[Evropski kup 1983/1984.|1983/84. Evropskog kupa]], Lech je izborio pobjedu 2–0 kući protiv španskog prvaka [[Athletic Bilbao]]. Tokom sezone 1990/91, Lech je eliminisao grčkog prvaka [[Panathinaikos FC|Panathinaikosa]] u prvoj rundi sa ukupnim rezultatom 5–1. U sljedećem susretu Lech je izbačen od strane [[Olympique de Marseille]], ali je pobjedio u prvoj utakmici 3–2 kod kuće. Tokom sezone [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09. Kup UEFA]], Lech je došao do grupne faze nakon što je izbacio nosioce [[Grasshopper Club Zürich]] (ponovivši najveću pobjedu 6–0 kod kuće) o [[FK Austria Beč]] (postigavši odlučujući pogodak u zadnjoj minuti produžetaka). U grupnoj fazi, Lech je završio na trećem mjestu iza [[AS Nancy]]a i [[Feyenoord]]a i tako je obezbjedio mjesto u trećoj rundi, gdje je izbačen od strane italijanskog kluba [[Udinese Calcio]]. Njihov domaći teren [[Stadion Miejski (Poznań)|Stadion Miejski]] je potpuno rekonstruisan i završen je u septembru 2010. godine za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]], tokom kojeg je ugostio 3 utakmice grupe C. ''Kolejorz'' je napisao još jedno sjajno poglavlje u historiji kluba tokom svoje kampanje u [[2010–11 UEFA Evropska liga 2010/2011.|UEFA Evropskoj ligi 2010/11]]. Nakon što su izbačeni od strane [[AC Sparta Prag|Sparte Prag]] u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], ušli su u grupnu fazu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Ovaj put poljski autsajder morao se suočiti sa velikim imenima: [[Juventus FC|Juventusom]] i [[Manchester City FC|Manchester Cityem]]. U Turinu hat-trick [[Artjoms Rudnevs|Artjomsa Rudnevsa]] donio im je iznenađujuće izjednačenje od 3–3. Nakon pobjede nad engleskim klubom kod kuće rezultatom 3–1, Lech je stigao do vrha grupe. Utakmica protiv Juventusa je igrana u veoma lošim, snježnim uslovima i završena je izjedančenim rezultatom 1–1. Ovo je bilo dovoljno za Lech Poznań da prođe u knockout fazu Evropa lige. ===Utakmice=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |[[Kup UEFA 1978/1979.|1978–79]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[MSV Duisburg]] |2–5 |0–5 |2–10 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1982/1983.|1982–83]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ISL}} |[[Íþróttabandalag Vestmannaeyja|ÍBV]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |2R |{{ZD|ŠKO}} |[[Aberdeen FC|Aberdeen]] |0–1 |0–2 |0–3 |- |[[Evropski kup 1983/1984.|1983–84]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ŠPA}} |[[Athletic Bilbao]] |2–0 |0–4 |2–4 |- |[[Evropski kup 1984/1985.|1984–85]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ENG}} |[[Liverpool FC|Liverpool]] |0–1 |0–4 |0–5 |- |[[Kup UEFA 1985/1986.|1985–86]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[Borussia Mönchengladbach]] |0–2 |1–1 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988–89]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ALB}} |[[Flamurtari Vlorë]] |1–0 |3–2 |4–2 |- |2R |{{ZD|ŠPA}} |[[FC Barcelona|Barcelona]] |1–1 |1–1 |2–2 (4–5 pen) |- |rowspan=2|[[Evropski kup 1990/1991.|1990–91]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|GRČ}} |[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] |3–0 |2–1 |5–1 |- |2R |{{ZD|FRA}} |[[Olympique de Marseille]] |3–2 |1–6 |4–8 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1992–93]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|LAT}} |[[Skonto FC|Skonto]] |2–0 |0–0 |2–0 |- |2R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |0–3 |0–1 |0–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993–94]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|IZR}} |[[Beitar Jerusalem]] |3–0 |4–2 |7–2 |- |2R |{{ZD|RUS}} |[[FC Spartak Moskva|Spartak Moskva]] |1–5 |1–2 |2–7 |- |rowspan=2|[[Kup UEFA 1999/2000.|1999–00]] |rowspan=2|[[Kup UEFA]] |KV |{{ZD|LAT}} |[[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]] |3–1 |2–3 |5–4 |- |1R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |1–2 |0–0 |1–2 |- |[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]] |[[Kup UEFA]] |2KV |{{ZD|RUS}} |[[Terek Grozny]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=8|[[Kup UEFA 2008/2009.|2008–09]] |rowspan=8|[[Kup UEFA]] |1KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |4–1 |1–0 |5–1 |- |2KV |{{ZD|ŠVI}} |[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] |6–0 |0–0 |6–0 |- |1R |{{ZD|AUS}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–2 |1–2 |5–4 |- |rowspan=4|Grupa H |{{ZD|FRA}} |[[AS Nancy|Nancy]] |2–2 | | |- |{{ZD|RUS}} |[[PFC CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | |1–2 | |- |{{ZD|ŠPA}} |[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]] |1–1 | | |- |{{ZD|HOL}} |[[Feyenoord]] | |1–0 | |- |3R |{{ZD|ITA}} |[[Udinese Calcio|Udinese]] |2–2 |1–2 |3–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009–10]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |3KV |{{ZD|NOR}} |[[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] |1–2 |6–1 |7–3 |- |4KV |{{ZD|BEL}} |[[Club Brugge KV|Club Brugge]] |1–0 |0–1 |1–1 (3–4 pen) |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|AZE}} |[[Inter Baku PFC|Inter Baku]] |0–1 |1–0 |1–1 (9–8 pen) |- |3KV |{{ZD|ČEŠ}} |[[AC Sparta Prag|Sparta Praha]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|UKR}} |[[Dnipro Dnipropetrovsk]] | 0–0 | 1–0 | 1–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ITA}} |[[Juventus]] |1–1 |3–3 | |- |{{ZD|AUT}} |[[FC Red Bull Salzburg|FC Salzburg]] |2–0 |1–0 | |- |{{ZD|ENG}} |[[Manchester City FC|Manchester City]] |3–1 |1–3 | |- |1/16 |{{ZD|POR}} |[[SC Braga|Braga]] |1–0 |0–2 |1–2 |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga]] |1KV |{{ZD|KAZ}} |[[FC Zhetysu]] |2–0 |1–1 |3–1 |- |2KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |1–0 |1–1 |2–1 |- |3KV |{{ZD|ŠVE}} |[[AIK Fotboll|AIK]] |1–0 |0–3 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013–14]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|FIN}} |[[FC Honka]] |2–1 |3–1 |5–2 |- |3KV |{{ZD|LIT}} |[[VMFD Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] |2–1 |0–1 |2–2 (a) |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|EST}} |[[JK Nõmme Kalju]] |3–0 |0–1 |3–1 |- |3KV |{{ZD|ISL}} |[[Stjarnan]] |0–0 |0–1 |0–1 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|BIH}} |[[FK Sarajevo]] |1–0 |2–0 |3–0 |- |3KV |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |1–3 |0–1 |1–4 |- |- |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|MAĐ}} |[[Videoton FC]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |0–1 |0–2 | |- |{{ZD|ITA}} |[[ACF Fiorentina]] |0–2 |2–1 | |- |{{ZD|POR}} |[[Clube de Futebol Os Belenenses|Belenenses]] |0–0 |0–0 |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] |1Q |{{flagicon|Makedonija}} |[[FK Pelister|Pelister]] ||4–0 |3–0 |7–0 |- |2Q |{{flagicon|NOR}} |[[FK Haugesund|Haugesund]] |2–0 |2–3 |4–3 |- |3Q |{{flagicon|NED}} |[[FC Utrecht|Utrecht]] |2–2 |0–0 |2–2 (a) |} ''Na dan 14. august 2014:'' {| class="wikitable" border="1" style="text-align: center" ! Takmičenje !! Nastupi !! OU !! P !! N !! I !! DG !! PG |- | |[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] || 6 || 20 || 8 || 1 || 11 || 23 || 34 |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] || 2 || 8 || 4 || 2 || 2 || 10 || 7 |- | [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] || 10 || 50 || 20 || 12 || 18 || 70 || 60 |- ! Ukupno !! 18 !! 78 !! 32 !! 15 !! 31 !! 103 !! 101 |} == Rekordi == * Najveća pobjeda, [[Ekstraklasa]]: 11–1 protiv [[Szombierki Bytom]], 27. august 1950 * Najveći poraz, [[Ekstraklasa]]: 0–8 protiv [[Wisła Kraków]], 30. maj 1976 * Najveća ukupna posjećenost: cca. 65.000 protiv [[Zawisza Bydgoszcz]], 25. juni 1972 * Najveća posjećenost na [[Gradski stadion (Poznań)|Stadionu Miejski]]: cca. 45.000 protiv [[Widzew Łódź]], 8. april 1984 * Najveća prosječna posjećenost, [[Ekstraklasa]]: 45.384 po utakmici, u sezoni 1972/73. (13 utakmica) * Najviše nastupa, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]], 367 (1973-1986) * Najviše golova, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]], 141 (1948–1961) * Najviše golova u jednoj sezoni, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]], 25 (1992/93) * Najviše nastupa za reprezentaciju: {{ZD|Panama}} [[Luis Henriquez]], 50 za [[Nogometna reprezentacija Paname|Panamu]] == Trenutni sastav == [[Datoteka:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|mini|320px|Lech Poznań 2014/2015.]] :''Sastav na dan: 10. juli 2015''<ref>[http://www.90minut.pl/kadra.php?id_sezon=87&jesien=1&id_klub=169 Trenutni sastav (2015)]</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 1|nac=BIH|ime=[[Jasmin Burić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 3|nac=ŠKO|ime=[[Barry Douglas (nogometaš)|Barry Douglas]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=POLJ|ime=Tomasz Kędziora|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 5|nac=MAĐ|ime=Tamás Kádár|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=POLJ|ime=Łukasz Trałka|poz=MF|ostalo=[[kapiten (nogometaš)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=POLJ|ime=Karol Linetty|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=POLJ|ime=[[Szymon Pawłowski (nogometaš)|Szymon Pawłowski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠVI|ime=Darko Jevtić|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAĐ|ime=Gergő Lovrencsics|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POLJ|ime=Dariusz Dudka|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=POLJ|ime=Jakub Serafin|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=POLJ|ime=Szymon Drewniak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=NJE|ime=Denis Thomalla|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FIN|ime=Kasper Hämäläinen|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MAĐ|ime=Dávid Holman|poz=MF|ostalo=na posudbi iz [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=GAM|ime=Kebba Ceesay|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POLJ|ime=Marcin Robak|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FIN|ime=Paulus Arajuuri|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=POLJ|ime=Dawid Kownacki|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=POLJ|ime=Maciej Wilusz|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POLJ|ime=Krzysztof Kotorowski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=POLJ|ime=Dariusz Formella|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=POLJ|ime=Krystian Sanocki|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=POLJ|ime=Maciej Gostomski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=LAT|ime=Antonijs Černomordijs|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=POLJ|ime=Marcin Kamiński|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=POLJ|ime=Mateusz Lis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=NJE|ime=Niklas Zulciak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=POLJ|ime=[[Jan Bednarek (nogometaš)|Jan Bednarek]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=POLJ|ime=Karol Szymański|poz=GK|ostalo=u [[TP Ostrovia 1909 Ostrów Wielkopolski|Ostrovia Ostrów Wielkopolski]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=NOR|ime=Muhamed Keita|poz=FW|ostalo=u [[Stabæk Fotball]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ===penzionisani brojevi=== <big>'''9'''</big> - {{ZD|POLJ}} [[Piotr Reiss]] - [[Napadač (nogomet)|napadač]] (1994–98, 2002–08, 2012–13)<br /> <big>'''12'''</big> - penzionisani broj za navijače <ref>http://www.lechpoznan.pl/druzyny,pierwszy,zespol</ref> ==Stručni štab== *'''Trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Dariusz Żuraw]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Tomasz Rząsa]] *'''Trener golmana:''' {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Krzyształowicz]] *'''Fitnes trener:''' {{ZD|Poljska}} Andrzej Kasprzak *'''Trener omladinskih selekcija''' {{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]]<ref>http://akademia.lechpoznan.pl/news/ivan,djurdjevic,,lech,poznan,to,wyzszy,cel#.VMfoLYcmP1B</ref> ==Stadion== {{glavni|Gradski stadion (Poznań)}} Općinski stadion u [[Poznanj]]u, [[Poljska]], je domaći teren za Lech Poznań, i bio je jedan od stadiona završnica [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]]. Za ligu stadion ima kapacitet 43.269 (sva sjedeća mjesta). Stadion je prvobitno izgrađen između 1968. i 1980. godine. Od svog otvaranja u augustu 1980. godine Lech Poznań je koristio teren kao svoj glavni stadion; od 2010. godine stadion koristi i [[Warta Poznań]], koja trenutno igra u [[I Liga|I Ligi]].<ref>{{cite web|author=Zenon Kubiak |url=http://www.mmpoznan.pl/316181/2010/3/12/to-pewne--warta-bedzie-grala-na-bulgarskiej?category=news |title=To pewne - Warta będzie grała na Bułgarskiej - Wieści - MM Moje Miasto |language=pl |publisher=Mmpoznan.pl |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Stadion se nalazi u ''ul. Bułgarska'' u jugozapadnom dijelu grada (distrikt [[Grunwald (Poznanj)|Grunwald]]). U godinama između 2003–2010 stadion je prošao kompletnu rekonstrukciju, uključujući i izgradnju četiri nove u popunosti nadkrivene tribine.<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol/stadion_lecha_poznan |title=Stadion Miejski w Poznaniu (Stadion Lecha Poznań) – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Trenutno je peti najveći stadion u Poljskoj (nakon [[Stadion Narodowy|Nacionalnog stadiona]], [[Stadion Silesia|Stadiona Silesia]], [[Stadion Miejski (Wrocław)|Općinskog stadiona u Wrocławu]] i [[PGE Arena Gdańsk]]) i treći je najveći u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]] (nakon dva posljenja).<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol |title=Stadiony piłkarskie w Polsce – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Svečano otvaranje, nakon konačnog renoviranja odrćano je 20. septembra 2010, sa koncertom [[Sting (muzičar)|Stinga]] na [[Symphonicities#Symphonicity Tour|''Symphonicity Touru'']]. {{Galerija|title=|width=170|height=120|lines=2|align=center |Datoteka:Stadion Miejski w Poznaniu 2.jpg|Eksterijer Općinskog stadiona u [[Poznanj]]u |Datoteka:Stadion Miejski Poznan, 2011-08-23.jpg|Cijeli eksterijer stadiona |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (2).JPG|Cijela unutrašnjost stadiona sa prikazanom vip ložom |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (4).JPG|Unutrašnjost Općinskog stadiona }} ==Navijači== Smatra se da Lech Poznań ima jednu od najjačih navijaških podrški u Poljskoj zbog visoke prosječne posjećenosti kluba u Ekstraklasi i zbog atmosfere za vrijeme utakmica. Sjedište navijača Lecha se uglavnom nalazi u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji, sa navijačkim klubovima u brojnim drugim gradovima. Više od deset godina navijači Lecha imaju zajedništvo sa navijačima [[Arka Gdynia]] i [[KS Cracovia (nogomet)|KS Cracovia]] (popularna lozinka: 'Miłość, Wiara, Walka – Lech Cracovia Arka' što znači 'Ljubav, nada, borba – Lech, Cracovia, Arka'). Blisko prijateljstvo povezuje navijače Lecha i sa navijačima [[KSZO Ostrowiec]] (od 1992). Najveći rival im je [[Legia Varšava]] sa kojim se nadmeću u "Derbiju Poljske". [[Wisła Kraków]], [[Lechia Gdańsk]] i [[Śląsk Wrocław]] su također veliki rivali zbog prijateljstva sa navijačima [[Arka Gdynia|Arke]] i [[KS Cracovia (nogomet)|Cracovie]]. Odnosi sa lokalnim rivalom [[Warta Poznań]] su neutralni jer klubovi gotovo uvijek igraju u različitim ligama, tako da mnogi navijači prisustvuju utakmicama obe ekipe. ===The Poznań=== {{glavni|The Poznań}} Slavlje navijača nakon postignutog gola – uključuje okretanje leđa ka terenu, spajanje ruku i skakanje gore-dolje unisono – nastalo je 1961. godine. U engleskom jeziku je ova proslava poznata kao "The Poznan" nakon [[Manchester City FC]] počeo koristiti ovu proslavu nakon njihovog sukoba sa Lech Poznańom u grupnoj fazi UEFA Evropske lige 2010/11. Također ovo slavlje je popularno i među navijalima škotskog kluba Celtic koji svoju verziju nazivaju "The Huddle", u čast rituala ekipe se prije početka svake utakmice okupe u krug (''huddle''). ==Lech II Poznań== Klub ima i rezervnu ekipu koja trenutno igra u [[III liga (Poljska)|trećoj diviziji]], četvrtom nivou ligaške piramide i najvišoj necentralizovanoj ligi. U sezoni 2003/04. prošli su u [[II liga (Poland)|treći nivo]] nakon pobjede u ligi i pobjede na [[Jarota Jarocin]] 2-0 dva puta, 4-0 ukupno. U istoj sezoni dostigli su i prvu rundu [[Kup Poljske u nogometu|Kupa Poljske]], ali su izbačeni od strane [[Górnik Konin]]a rezultatom 3-1. U sezoni 2006/07. rezervna ekipa je ukinuta zbog centralne omladinske lige, ali u sezoni 2013/14. oni su se vratili, što znači da je ekipa između 2007. i 2013. godine prestala da postoji. Vratili su se u staru ligašu poziciju u sezoni 2013/14. ==Akademija Lech Poznańa== '''Akademija Lech Poznańa''' ({{lang-pl|Akademia Lecha Poznań}}) je klupski sistem za mlade, sa nekoliko ekipa u svim uzrastima djece do najvišeg U-19 juniorskog tima. Ekipe igraju u [[Centralna juniorska liga (Poljska)|Centralnoj juniorskoj ligi]], koja je u početku osnovana da bi zamijenila klupske rezervne ekipe koje su učestvovale u ligaškoj piramidi. Klupski sistem za mlade je jedan od najobimnijih i najnaprednijih u državi i proizveo je mnoge igrače koji su otišli da igaju u seniorske ekipe. ==KKS Wiara Lecha== {{glavni|KKS Wiara Lecha}} KKS Wiara Lecha je nogometni klub osnovan od strane navijača Lech Poznańa u 2011. godini. Samo aktivni navijači mogu igrati za ekipu i moraju napraviti doprinos navijačkoj sceni kako bi bili primljeni u sastav. == Poznati igrači == [[Datoteka:Lech Poznań 2010-2011.jpg|mini|320px|Lech Poznań 2010/2011.]] *{{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]] - napadač, najbolji strijelac svih vremena u historiji kluba sa 141 golom u Prvoj ligi (1948–1957). [[Datoteka:LewandowskiR.jpg|thumb|200px|right|[[Robert Lewandowski]]]] [[Datoteka:Semir Stilic 2010.jpg|thumb|200px|right|[[Semir Štilić]]]] *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Araszkiewicz]] - vezni/napadač, osvojio svih pet titula prvaka sa Lech Poznańom. Završio svoju karijeru u 38 godini. *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Bąk]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] godine, bivši igrač francuskih klubova [[Olympique Lyonnais|Lyon]] i [[Racing Club de Lens|Lens]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Bako]] – golman [[Nogometna reprezentacija Poljske|nogometne reprezentacije Poljske]] u ranim 1990-tim *{{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]] - odbrambeni igrač, 367 nastupa u ligi za Lech. *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] - napadač, zajedno s Aniołom i Henryk Czapczykom, stvorio je napadački trio pod nazivom A-B-C, koji je bio veoma uspješan u 1950-tim. *{{ZD|Poljska}} [[Bartosz Bosacki]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] gdje je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]]. Igrao je također i u Bundesligi za [[1. FC Nuremberg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Brzęczek]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši kapiten reprezentacije Poljske. *{{ZD|SAD}} [[Jimmy Conrad]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije SAD-a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Dembiński]] - napadač, igrao u njemačkoj Bundesligi sa [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]] - vezni igrač, odigrao preko 100 utakmica za Lech i trenutno je trener rezervne ekipe. *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] - vezni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Juskowiak]] - napadač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši igrač [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga Lisbon]], [[Olympiacos FC|Olympiacosa]], [[Borussia Mönchengladbach]] i [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Justek]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Waldemar Kryger]] - odbrambeni igrač, bivši igrač njemačkog kluba [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[janusz Kupcewicz]] - vezni igrač, osvajač bronzane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982]]. *{{ZD|Poljska}} [[Robert Lewandowski]] - napadač, igrao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu 2012.]] gdje je postigao gol protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], trenutno igra za [[FC Bayern München|Bayern München]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Miłoszewicz]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Mowlik]] *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Okoński]] - napadač, jedan od ikona kluba, navijači su ga posebno voljeli, nakon osvajanja dvije uzastopne titule sa Lechom i to 1983. i 1984. godine, prešao je u [[Hamburger SV]], igrao je također i za [[AEK Athens FC|AEK]]. *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Pachelski]] *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] - odbrambeni igrač, igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]] - igrao je također i u [[major League Soccer|MLS]] sa [[Chicago Fire SC|Chicago Fire]]. *{{ZD|Poljska}} [[Arkadiusz Radomski]] - počeo je svoju karijeru u Lechu, zatim se preselio u holandski [[SC Heerenveen]], a također je igrao i za [[NEC Nijmegen|NEC]]. Nastupio je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Reiss]] - napadač, igrao je ta [[Hertha BSC Berlin]] i [[MSV Duisburg]]. *{{ZD|Latvija}} [[Artjoms Rudnevs]] - napadač, trenutno igra za [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Semir Štilić]] - ofanzivni vezni, trenutno igra za [[Wisła Kraków]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Świerczewski]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], igrao je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], prethodno je bio igrač [[Sporting Club de Bastia]], [[AS Saint-Étienne]] i [[Olympique de Marseille]]. *{{ZD|Poljska}} [[Łukasz Teodorczyk]] - napadač, trenutno nastupa za [[FK Dinamo Kijev]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Trzeciak]] - napadač, igrao je u španskom klubu [[CA Osasuna]] i [[Polideportivo Ejido]]. *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Żurawski]] - napadač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]], nakon igranja za Lech, prešao je u [[Wisła Kraków|Wisłu Kraków]], zatim [[Celtic FC]], a kasnije i u [[AC Omonoia]]. == Treneri == {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Stanisław Kwiatkowski]] (jan 1932–juni 36) *{{ZD|Mađarska}} [[László Marcai]] (juli 1936–maj 38) *{{ZD|Poljska}} A. Klemens Pawlak (maj 1938–aug 39) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (juli 1945–aug 46) *{{ZD|Jugoslavija}} [[Vančo Kamena]] (aug 1945–feb 47) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (mart 1947–maj 48) *{{ZD|Francuska}} [[Marcel Demeunyck]] (juni 1948–feb 49) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] (mart 1949–dec 49) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Walter]] (jan 1950–maj 50) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] i {{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka|F. Bródka]] (juni 1950–juni 51) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Balcer]] (juni 1951–dec 52) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Woźniak]] (jan 1953–dec 53) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (jan 1954–juni 57) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juni 1957–juli 57) *{{ZD|Češka}} [[Vilém Lugr]] (august 1957–nov 58) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (dec 1959–sept 61) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (sept 1961–nov 62) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (nov 1962–juni 63) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Drabski]] (aug 1963–april 64) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (april 1964–juni 64) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (juli 1964–sept 65) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1965–maj 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Brzozowski]] (maj 1966–juli 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juli 1966–okt 66) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (okt 1966–dec 68) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1969–juni 72) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak]] (juli 1972–aug 72) *{{ZD|Poljska}} [[augustyn Dziwisz]] (aug 1972–april 73) *{{ZD|Poljska}} [[janusz Pekowski]] (april 1973–juni 75) *{{ZD|Poljska}} [[Aleksander Hradecki]] (juli 1975–mart 76) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak|M. Chudziak]] i {{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas|E. Białas]] (april 1976–sept 76) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (1 okt 1976–20 okt 79) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Łoś]] (aug 1978, okt 1979–dec 79) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Łazarek]] (1 jan 1981–31 dec 84) *{{ZD|Poljska}} [[Leszek Jezierski]] i [[Jacek Machciński]] (jan 1985–maj 86) *{{ZD|Poljska}} [[Włodzimierz Jakubowski]] (maj 1985–nov 86) *{{ZD|Poljska}} [[Bronisław Waligóra]] (dec 1986–aug 87) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kasalik|J. Kasalik]] i {{ZD|Poljska}} [[Teodor Napierała|T. Napierała]] (maj 1987, sept 1987) *{{ZD|Poljska}} [[Grzegorz Szerszenowicz]] (sept 1987–juni 88) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (1 juli 1988–30 nov 88) *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek]] (dec 1988–aug 89) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa|J. Kopa]] & {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek|A. Strugarek]] (22 aug 1989–19 maj 91) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (20 maj 1991–5 april 93) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] (6 april 1993–19 okt 93) *{{ZD|Poljska}} [[jan Stępczak]] (nov 1993–juni 94) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Matłoka]] (mart 1994) *{{ZD|Poljska}} [[Romuald Szukiełowicz]] (juli 1994–juni 95) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (1 juli 1995–9 maj 96) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1996–juni 96) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Polak]] (juli 1996–maj 97) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1997–juni 97) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] (1 juli 1997–18 mart 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (mart 1998) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (23 mart 1998–29 april 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (april 1998–maj 98) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (17 maj 1998–5 sept 99) *{{ZD|Poljska}} [[Marian Kurowski]] (9 sept 1999–9 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (10 april 2000–17 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Wąsikiewicz]] (17 april 2000–28 maj 00) *{{ZD|Austrija}} [[Adolf Pinter]] (29 maj 2000–28 aug 00) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (29 aug 2000–1 april 01) *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Baniak]] (1 april 2001–30 sept 02) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Jakołcewicz]] (30 sept 2002–12 feb 03) *{{ZD|Češka}} [[Bohumil Páník]] (12 feb 2003-5 juni 03) *{{ZD|Češka}} [[Libor Pala]] (6 juni 2003–15 sept 03) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Michniewicz]] (15 sept 2003-17 maj 06) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Smuda]] (17 maj 2006-5 juni 09) *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Zieliński (footballer born 1961)|Jacek Zieliński]] (5 juni 2009–2 nov 10) *{{ZD|Španija}} [[José Mari Bakero]] (3 nov 2010–24 feb 12) *{{ZD|Poljska}} [[Mariusz Rumak]] (27 feb 2012–12 aug 14) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Chrobak]] (12 aug 2014–1 sept 14) *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] (1 sept 2014–2015) *{{ZD|Poljska}} [[Jan Urban]] (2015–2016) *{{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] (2016–?) {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Nogomet u Poljskoj]] * [[Spisak nogometnih klubova]] * [[UEFA Liga prvaka]] * [[UEFA Evropska liga]] ==Reference== {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Lech Poznań}} *[http://www.lechpoznan.pl Službena web stranica] {{pl simbol}} {{en simbol}} *[https://web.archive.org/web/20130929192112/http://www.naszaliga.pl/klub/lech,poznan,.html Profil ekipe Lech Poznan na NaszaLiga.pl] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20160303170225/http://klubyswiata.boo.pl/index.php?id=lech_poznan Profil ekipe na Polish Football Clubs Database] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20141219204115/http://www.fotokolejorz.info/ Web stranica sa slikama utakmica kluba] *{{dmoz|World/Polska/Sport/Sporty_pi%c5%82ki_i_siatki/Pi%c5%82ka_no%c5%bcna/Kluby_polskie/Zawodowe/Lech_Pozna%c5%84|Club links in Lech Poznań}} {{pl simbol}} *[http://www.fanatical.hu/category/lech-poznan/ Ultras videoblog] *[http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=169&id_sezon=97 Lech Poznań] na 90minut.pl {{pl simbol}} {{Ekstraklasa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lech Poznań}} [[Kategorija:Lech Poznań| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poznańu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.]] c227lc8x61oavrjlj43g08dslxxhyak 3892967 3892965 2026-06-04T08:14:28Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Leh Poznanj]] na [[Lech Poznań]] 3892965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #0E4F95 | Ime kluba = Lech Poznań | Grb = KKS Lech Poznań.png | Puno ime = Kolejowy Klub Sportowy Lech Poznań, S.A. | Nadimak = ''Kolejorz'' (''Željezničar'') | Osnovan = 19. mart 1922. <br />(kao ''KS Lutnia Dębiec'') | Lokacija = [[Poznań]], [[Poljska]] | Boje = Plava, bijela | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Ekstraklasa]] | Stadion = [[Gradski stadion (Poznań)|Gradski stadion]] | Kapacitet = 43.269 <ref>{{Cite web |url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6BWBG3wgK?url=http://www.lechpoznan.pl/bulgarska |archive-date=19. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> | Predsjednik kluba = {{ZD|POLJ}} Karol Klimczak | Menadžer = {{ZD|POLJ}} Dariusz Żuraw | Adresa = Bułgarska 5/7, Poznań | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Ekstraklasa 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.lech.poznan.pl/ www.lech.poznan.pl] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _lech1617h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _lp1415a | uzorak_t2 = _lp1415a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 0000FF | čarape2 = FFFFFF }} '''Lech Poznań''' ({{IPA-pol|lɛx ˈpɔznaɲ}}) je poljski profesionalni [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Poznanj]]u i trenutno se takmiči u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]], najjačoj diviziji u ovoj zemlji. Klub je dobio ime po [[Leh, Čeh i Rus|Lehu]], legendarnom osnivaču naroda Poljske. Klub je osnovan 1922. kao ''Lutnia Dębiec'', a kasnije je svoje ime mijenjao nekoliko puta. Od 1933. do 1994. bio je blisko povezan sa [[Državne željeznice Poljske|Državnim željeznicama Poljske (PKP)]]. Kao rezultat, dobili su popularni nadimak '''''Kolejorz''''' {{IPA-pl|kɔˈlɛjɔʂ|}}, što znači '''Željezničar'''. Debitantski nastup u najjačoj diviziji Poljske desio se 1948. Najsjajnija era Lecha bila je u ranim 1980-im i ranim 1990-im. Lech je osvojio poljsku ligu ukupno 7 puta (posljednji put 2015) i najpopularniji je klub u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji. == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Medalje ! Sezone |- |rowspan="3"| <center>[[Datoteka:Simple gold crown.svg|30px]]<br>[[Ekstraklasa]]</center> |I mjesto |<center>10</center> |1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026 |- |II mjesto |<center>3</center> |2013, 2014, 2020 |- |III mjesto |<center>5</center> |1949, 1950, 1978, 2009, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Kup Poljske u nogometu|Nacionalni kup]]</center> |Pobjednik |<center>5</center> |1982, 1984, 1988, 2004, 2009 |- |Finalist |<center>5</center> |1980, 2011, 2015, 2016, 2017 |- |rowspan="2"| <center>[[Datoteka:Simple gold cup.svg|25px]]<br>[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup]]</center> |Pobjednik |<center>6</center> |1990, 1992, 2004, 2009, 2015, 2016 |- |Finalist |<center>3</center> |1983, 1988, 2010 |- |<center>[[Datoteka:Logo uefa europa 2012.png|45px]]<br>[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]</center> |1/16 finala |<center>2</center> |2009, 2011 |- |} == Evropski nastupi == Do 16. decembra 2010. godine, Lech Poznań je odigrao ukupno 62 utakmice u evropskim takmičenjima između godina 1978–2010. Među najupečatljivijim utakmicama u historiji kluba su sukobi protiv [[FC Barcelona|FC Barcelone]] u sezoni 1988/89. u drugoj rundi [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]]. Nakon što su utakmice zavpšene nerijepenim rezultatom 1–1, Lech Poznań je izgubio nakon izvođenja penala sa 4–5. Barcelona je na kraju i osvojila turnir. Tokom sezone [[Evropski kup 1983/1984.|1983/84. Evropskog kupa]], Lech je izborio pobjedu 2–0 kući protiv španskog prvaka [[Athletic Bilbao]]. Tokom sezone 1990/91, Lech je eliminisao grčkog prvaka [[Panathinaikos FC|Panathinaikosa]] u prvoj rundi sa ukupnim rezultatom 5–1. U sljedećem susretu Lech je izbačen od strane [[Olympique de Marseille]], ali je pobjedio u prvoj utakmici 3–2 kod kuće. Tokom sezone [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09. Kup UEFA]], Lech je došao do grupne faze nakon što je izbacio nosioce [[Grasshopper Club Zürich]] (ponovivši najveću pobjedu 6–0 kod kuće) o [[FK Austria Beč]] (postigavši odlučujući pogodak u zadnjoj minuti produžetaka). U grupnoj fazi, Lech je završio na trećem mjestu iza [[AS Nancy]]a i [[Feyenoord]]a i tako je obezbjedio mjesto u trećoj rundi, gdje je izbačen od strane italijanskog kluba [[Udinese Calcio]]. Njihov domaći teren [[Stadion Miejski (Poznań)|Stadion Miejski]] je potpuno rekonstruisan i završen je u septembru 2010. godine za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]], tokom kojeg je ugostio 3 utakmice grupe C. ''Kolejorz'' je napisao još jedno sjajno poglavlje u historiji kluba tokom svoje kampanje u [[2010–11 UEFA Evropska liga 2010/2011.|UEFA Evropskoj ligi 2010/11]]. Nakon što su izbačeni od strane [[AC Sparta Prag|Sparte Prag]] u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], ušli su u grupnu fazu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Ovaj put poljski autsajder morao se suočiti sa velikim imenima: [[Juventus FC|Juventusom]] i [[Manchester City FC|Manchester Cityem]]. U Turinu hat-trick [[Artjoms Rudnevs|Artjomsa Rudnevsa]] donio im je iznenađujuće izjednačenje od 3–3. Nakon pobjede nad engleskim klubom kod kuće rezultatom 3–1, Lech je stigao do vrha grupe. Utakmica protiv Juventusa je igrana u veoma lošim, snježnim uslovima i završena je izjedančenim rezultatom 1–1. Ovo je bilo dovoljno za Lech Poznań da prođe u knockout fazu Evropa lige. ===Utakmice=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |[[Kup UEFA 1978/1979.|1978–79]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[MSV Duisburg]] |2–5 |0–5 |2–10 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1982/1983.|1982–83]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ISL}} |[[Íþróttabandalag Vestmannaeyja|ÍBV]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |2R |{{ZD|ŠKO}} |[[Aberdeen FC|Aberdeen]] |0–1 |0–2 |0–3 |- |[[Evropski kup 1983/1984.|1983–84]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ŠPA}} |[[Athletic Bilbao]] |2–0 |0–4 |2–4 |- |[[Evropski kup 1984/1985.|1984–85]] |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|ENG}} |[[Liverpool FC|Liverpool]] |0–1 |0–4 |0–5 |- |[[Kup UEFA 1985/1986.|1985–86]] |[[Kup UEFA]] |1R |{{ZD|NJE}} |[[Borussia Mönchengladbach]] |0–2 |1–1 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988–89]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1R |{{ZD|ALB}} |[[Flamurtari Vlorë]] |1–0 |3–2 |4–2 |- |2R |{{ZD|ŠPA}} |[[FC Barcelona|Barcelona]] |1–1 |1–1 |2–2 (4–5 pen) |- |rowspan=2|[[Evropski kup 1990/1991.|1990–91]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1R |{{ZD|GRČ}} |[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] |3–0 |2–1 |5–1 |- |2R |{{ZD|FRA}} |[[Olympique de Marseille]] |3–2 |1–6 |4–8 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1992–93]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|LAT}} |[[Skonto FC|Skonto]] |2–0 |0–0 |2–0 |- |2R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |0–3 |0–1 |0–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993–94]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1R |{{ZD|IZR}} |[[Beitar Jerusalem]] |3–0 |4–2 |7–2 |- |2R |{{ZD|RUS}} |[[FC Spartak Moskva|Spartak Moskva]] |1–5 |1–2 |2–7 |- |rowspan=2|[[Kup UEFA 1999/2000.|1999–00]] |rowspan=2|[[Kup UEFA]] |KV |{{ZD|LAT}} |[[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]] |3–1 |2–3 |5–4 |- |1R |{{ZD|ŠVE}} |[[IFK Göteborg]] |1–2 |0–0 |1–2 |- |[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]] |[[Kup UEFA]] |2KV |{{ZD|RUS}} |[[Terek Grozny]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=8|[[Kup UEFA 2008/2009.|2008–09]] |rowspan=8|[[Kup UEFA]] |1KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |4–1 |1–0 |5–1 |- |2KV |{{ZD|ŠVI}} |[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] |6–0 |0–0 |6–0 |- |1R |{{ZD|AUS}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–2 |1–2 |5–4 |- |rowspan=4|Grupa H |{{ZD|FRA}} |[[AS Nancy|Nancy]] |2–2 | | |- |{{ZD|RUS}} |[[PFC CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | |1–2 | |- |{{ZD|ŠPA}} |[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]] |1–1 | | |- |{{ZD|HOL}} |[[Feyenoord]] | |1–0 | |- |3R |{{ZD|ITA}} |[[Udinese Calcio|Udinese]] |2–2 |1–2 |3–4 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009–10]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |3KV |{{ZD|NOR}} |[[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] |1–2 |6–1 |7–3 |- |4KV |{{ZD|BEL}} |[[Club Brugge KV|Club Brugge]] |1–0 |0–1 |1–1 (3–4 pen) |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|AZE}} |[[Inter Baku PFC|Inter Baku]] |0–1 |1–0 |1–1 (9–8 pen) |- |3KV |{{ZD|ČEŠ}} |[[AC Sparta Prag|Sparta Praha]] |0–1 |0–1 |0–2 |- |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] |rowspan=5|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|UKR}} |[[Dnipro Dnipropetrovsk]] | 0–0 | 1–0 | 1–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ITA}} |[[Juventus]] |1–1 |3–3 | |- |{{ZD|AUT}} |[[FC Red Bull Salzburg|FC Salzburg]] |2–0 |1–0 | |- |{{ZD|ENG}} |[[Manchester City FC|Manchester City]] |3–1 |1–3 | |- |1/16 |{{ZD|POR}} |[[SC Braga|Braga]] |1–0 |0–2 |1–2 |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga]] |1KV |{{ZD|KAZ}} |[[FC Zhetysu]] |2–0 |1–1 |3–1 |- |2KV |{{ZD|AZE}} |[[FK Khazar Lankaran|Khazar Lankaran]] |1–0 |1–1 |2–1 |- |3KV |{{ZD|ŠVE}} |[[AIK Fotboll|AIK]] |1–0 |0–3 |1–3 |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013–14]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|FIN}} |[[FC Honka]] |2–1 |3–1 |5–2 |- |3KV |{{ZD|LIT}} |[[VMFD Žalgiris Vilnius|Žalgiris Vilnius]] |2–1 |0–1 |2–2 (a) |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |2KV |{{ZD|EST}} |[[JK Nõmme Kalju]] |3–0 |0–1 |3–1 |- |3KV |{{ZD|ISL}} |[[Stjarnan]] |0–0 |0–1 |0–1 |- |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |2KV |{{ZD|BIH}} |[[FK Sarajevo]] |1–0 |2–0 |3–0 |- |3KV |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |1–3 |0–1 |1–4 |- |- |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]] |rowspan=4|[[UEFA Evropska liga]] |4KV |{{ZD|MAĐ}} |[[Videoton FC]] |3–0 |1–0 |4–0 |- |rowspan=3|Grupa A |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |0–1 |0–2 | |- |{{ZD|ITA}} |[[ACF Fiorentina]] |0–2 |2–1 | |- |{{ZD|POR}} |[[Clube de Futebol Os Belenenses|Belenenses]] |0–0 |0–0 |- |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] |rowspan="3"|[[UEFA Evropska liga]] |1Q |{{flagicon|Makedonija}} |[[FK Pelister|Pelister]] ||4–0 |3–0 |7–0 |- |2Q |{{flagicon|NOR}} |[[FK Haugesund|Haugesund]] |2–0 |2–3 |4–3 |- |3Q |{{flagicon|NED}} |[[FC Utrecht|Utrecht]] |2–2 |0–0 |2–2 (a) |} ''Na dan 14. august 2014:'' {| class="wikitable" border="1" style="text-align: center" ! Takmičenje !! Nastupi !! OU !! P !! N !! I !! DG !! PG |- | |[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] || 6 || 20 || 8 || 1 || 11 || 23 || 34 |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] || 2 || 8 || 4 || 2 || 2 || 10 || 7 |- | [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] || 10 || 50 || 20 || 12 || 18 || 70 || 60 |- ! Ukupno !! 18 !! 78 !! 32 !! 15 !! 31 !! 103 !! 101 |} == Rekordi == * Najveća pobjeda, [[Ekstraklasa]]: 11–1 protiv [[Szombierki Bytom]], 27. august 1950 * Najveći poraz, [[Ekstraklasa]]: 0–8 protiv [[Wisła Kraków]], 30. maj 1976 * Najveća ukupna posjećenost: cca. 65.000 protiv [[Zawisza Bydgoszcz]], 25. juni 1972 * Najveća posjećenost na [[Gradski stadion (Poznań)|Stadionu Miejski]]: cca. 45.000 protiv [[Widzew Łódź]], 8. april 1984 * Najveća prosječna posjećenost, [[Ekstraklasa]]: 45.384 po utakmici, u sezoni 1972/73. (13 utakmica) * Najviše nastupa, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]], 367 (1973-1986) * Najviše golova, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]], 141 (1948–1961) * Najviše golova u jednoj sezoni, [[Ekstraklasa]]: {{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]], 25 (1992/93) * Najviše nastupa za reprezentaciju: {{ZD|Panama}} [[Luis Henriquez]], 50 za [[Nogometna reprezentacija Paname|Panamu]] == Trenutni sastav == [[Datoteka:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|mini|320px|Lech Poznań 2014/2015.]] :''Sastav na dan: 10. juli 2015''<ref>[http://www.90minut.pl/kadra.php?id_sezon=87&jesien=1&id_klub=169 Trenutni sastav (2015)]</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 1|nac=BIH|ime=[[Jasmin Burić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 3|nac=ŠKO|ime=[[Barry Douglas (nogometaš)|Barry Douglas]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 4|nac=POLJ|ime=Tomasz Kędziora|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 5|nac=MAĐ|ime=Tamás Kádár|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 6|nac=POLJ|ime=Łukasz Trałka|poz=MF|ostalo=[[kapiten (nogometaš)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 7|nac=POLJ|ime=Karol Linetty|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= 8|nac=POLJ|ime=[[Szymon Pawłowski (nogometaš)|Szymon Pawłowski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ŠVI|ime=Darko Jevtić|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MAĐ|ime=Gergő Lovrencsics|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POLJ|ime=Dariusz Dudka|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=POLJ|ime=Jakub Serafin|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=POLJ|ime=Szymon Drewniak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=NJE|ime=Denis Thomalla|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FIN|ime=Kasper Hämäläinen|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=MAĐ|ime=Dávid Holman|poz=MF|ostalo=na posudbi iz [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=GAM|ime=Kebba Ceesay|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POLJ|ime=Marcin Robak|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FIN|ime=Paulus Arajuuri|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=POLJ|ime=Dawid Kownacki|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=POLJ|ime=Maciej Wilusz|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POLJ|ime=Krzysztof Kotorowski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=POLJ|ime=Dariusz Formella|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=POLJ|ime=Krystian Sanocki|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=POLJ|ime=Maciej Gostomski|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=LAT|ime=Antonijs Černomordijs|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=POLJ|ime=Marcin Kamiński|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=POLJ|ime=Mateusz Lis|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=NJE|ime=Niklas Zulciak|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=POLJ|ime=[[Jan Bednarek (nogometaš)|Jan Bednarek]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=POLJ|ime=Karol Szymański|poz=GK|ostalo=u [[TP Ostrovia 1909 Ostrów Wielkopolski|Ostrovia Ostrów Wielkopolski]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=NOR|ime=Muhamed Keita|poz=FW|ostalo=u [[Stabæk Fotball]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ===penzionisani brojevi=== <big>'''9'''</big> - {{ZD|POLJ}} [[Piotr Reiss]] - [[Napadač (nogomet)|napadač]] (1994–98, 2002–08, 2012–13)<br /> <big>'''12'''</big> - penzionisani broj za navijače <ref>http://www.lechpoznan.pl/druzyny,pierwszy,zespol</ref> ==Stručni štab== *'''Trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Dariusz Żuraw]] *'''Pomoćni trener:''' {{ZD|Poljska}} [[Tomasz Rząsa]] *'''Trener golmana:''' {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Krzyształowicz]] *'''Fitnes trener:''' {{ZD|Poljska}} Andrzej Kasprzak *'''Trener omladinskih selekcija''' {{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]]<ref>http://akademia.lechpoznan.pl/news/ivan,djurdjevic,,lech,poznan,to,wyzszy,cel#.VMfoLYcmP1B</ref> ==Stadion== {{glavni|Gradski stadion (Poznań)}} Općinski stadion u [[Poznanj]]u, [[Poljska]], je domaći teren za Lech Poznań, i bio je jedan od stadiona završnica [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|UEFA Euro 2012]]. Za ligu stadion ima kapacitet 43.269 (sva sjedeća mjesta). Stadion je prvobitno izgrađen između 1968. i 1980. godine. Od svog otvaranja u augustu 1980. godine Lech Poznań je koristio teren kao svoj glavni stadion; od 2010. godine stadion koristi i [[Warta Poznań]], koja trenutno igra u [[I Liga|I Ligi]].<ref>{{cite web|author=Zenon Kubiak |url=http://www.mmpoznan.pl/316181/2010/3/12/to-pewne--warta-bedzie-grala-na-bulgarskiej?category=news |title=To pewne - Warta będzie grała na Bułgarskiej - Wieści - MM Moje Miasto |language=pl |publisher=Mmpoznan.pl |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Stadion se nalazi u ''ul. Bułgarska'' u jugozapadnom dijelu grada (distrikt [[Grunwald (Poznanj)|Grunwald]]). U godinama između 2003–2010 stadion je prošao kompletnu rekonstrukciju, uključujući i izgradnju četiri nove u popunosti nadkrivene tribine.<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol/stadion_lecha_poznan |title=Stadion Miejski w Poznaniu (Stadion Lecha Poznań) – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Trenutno je peti najveći stadion u Poljskoj (nakon [[Stadion Narodowy|Nacionalnog stadiona]], [[Stadion Silesia|Stadiona Silesia]], [[Stadion Miejski (Wrocław)|Općinskog stadiona u Wrocławu]] i [[PGE Arena Gdańsk]]) i treći je najveći u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]] (nakon dva posljenja).<ref>{{cite web|url=http://stadiony.net/stadiony/pol |title=Stadiony piłkarskie w Polsce – |publisher=Stadiony.net |date= |access-date=7. 12. 2011}}</ref> Svečano otvaranje, nakon konačnog renoviranja odrćano je 20. septembra 2010, sa koncertom [[Sting (muzičar)|Stinga]] na [[Symphonicities#Symphonicity Tour|''Symphonicity Touru'']]. {{Galerija|title=|width=170|height=120|lines=2|align=center |Datoteka:Stadion Miejski w Poznaniu 2.jpg|Eksterijer Općinskog stadiona u [[Poznanj]]u |Datoteka:Stadion Miejski Poznan, 2011-08-23.jpg|Cijeli eksterijer stadiona |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (2).JPG|Cijela unutrašnjost stadiona sa prikazanom vip ložom |Datoteka:Stadion Lecha Poznan. 2010-11-03 (4).JPG|Unutrašnjost Općinskog stadiona }} ==Navijači== Smatra se da Lech Poznań ima jednu od najjačih navijaških podrški u Poljskoj zbog visoke prosječne posjećenosti kluba u Ekstraklasi i zbog atmosfere za vrijeme utakmica. Sjedište navijača Lecha se uglavnom nalazi u [[Velikopoljska|Velikopoljskoj]] regiji, sa navijačkim klubovima u brojnim drugim gradovima. Više od deset godina navijači Lecha imaju zajedništvo sa navijačima [[Arka Gdynia]] i [[KS Cracovia (nogomet)|KS Cracovia]] (popularna lozinka: 'Miłość, Wiara, Walka – Lech Cracovia Arka' što znači 'Ljubav, nada, borba – Lech, Cracovia, Arka'). Blisko prijateljstvo povezuje navijače Lecha i sa navijačima [[KSZO Ostrowiec]] (od 1992). Najveći rival im je [[Legia Varšava]] sa kojim se nadmeću u "Derbiju Poljske". [[Wisła Kraków]], [[Lechia Gdańsk]] i [[Śląsk Wrocław]] su također veliki rivali zbog prijateljstva sa navijačima [[Arka Gdynia|Arke]] i [[KS Cracovia (nogomet)|Cracovie]]. Odnosi sa lokalnim rivalom [[Warta Poznań]] su neutralni jer klubovi gotovo uvijek igraju u različitim ligama, tako da mnogi navijači prisustvuju utakmicama obe ekipe. ===The Poznań=== {{glavni|The Poznań}} Slavlje navijača nakon postignutog gola – uključuje okretanje leđa ka terenu, spajanje ruku i skakanje gore-dolje unisono – nastalo je 1961. godine. U engleskom jeziku je ova proslava poznata kao "The Poznan" nakon [[Manchester City FC]] počeo koristiti ovu proslavu nakon njihovog sukoba sa Lech Poznańom u grupnoj fazi UEFA Evropske lige 2010/11. Također ovo slavlje je popularno i među navijalima škotskog kluba Celtic koji svoju verziju nazivaju "The Huddle", u čast rituala ekipe se prije početka svake utakmice okupe u krug (''huddle''). ==Lech II Poznań== Klub ima i rezervnu ekipu koja trenutno igra u [[III liga (Poljska)|trećoj diviziji]], četvrtom nivou ligaške piramide i najvišoj necentralizovanoj ligi. U sezoni 2003/04. prošli su u [[II liga (Poland)|treći nivo]] nakon pobjede u ligi i pobjede na [[Jarota Jarocin]] 2-0 dva puta, 4-0 ukupno. U istoj sezoni dostigli su i prvu rundu [[Kup Poljske u nogometu|Kupa Poljske]], ali su izbačeni od strane [[Górnik Konin]]a rezultatom 3-1. U sezoni 2006/07. rezervna ekipa je ukinuta zbog centralne omladinske lige, ali u sezoni 2013/14. oni su se vratili, što znači da je ekipa između 2007. i 2013. godine prestala da postoji. Vratili su se u staru ligašu poziciju u sezoni 2013/14. ==Akademija Lech Poznańa== '''Akademija Lech Poznańa''' ({{lang-pl|Akademia Lecha Poznań}}) je klupski sistem za mlade, sa nekoliko ekipa u svim uzrastima djece do najvišeg U-19 juniorskog tima. Ekipe igraju u [[Centralna juniorska liga (Poljska)|Centralnoj juniorskoj ligi]], koja je u početku osnovana da bi zamijenila klupske rezervne ekipe koje su učestvovale u ligaškoj piramidi. Klupski sistem za mlade je jedan od najobimnijih i najnaprednijih u državi i proizveo je mnoge igrače koji su otišli da igaju u seniorske ekipe. ==KKS Wiara Lecha== {{glavni|KKS Wiara Lecha}} KKS Wiara Lecha je nogometni klub osnovan od strane navijača Lech Poznańa u 2011. godini. Samo aktivni navijači mogu igrati za ekipu i moraju napraviti doprinos navijačkoj sceni kako bi bili primljeni u sastav. == Poznati igrači == [[Datoteka:Lech Poznań 2010-2011.jpg|mini|320px|Lech Poznań 2010/2011.]] *{{ZD|Poljska}} [[Teodor Anioła]] - napadač, najbolji strijelac svih vremena u historiji kluba sa 141 golom u Prvoj ligi (1948–1957). [[Datoteka:LewandowskiR.jpg|thumb|200px|right|[[Robert Lewandowski]]]] [[Datoteka:Semir Stilic 2010.jpg|thumb|200px|right|[[Semir Štilić]]]] *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Araszkiewicz]] - vezni/napadač, osvojio svih pet titula prvaka sa Lech Poznańom. Završio svoju karijeru u 38 godini. *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Bąk]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] godine, bivši igrač francuskih klubova [[Olympique Lyonnais|Lyon]] i [[Racing Club de Lens|Lens]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jarosław Bako]] – golman [[Nogometna reprezentacija Poljske|nogometne reprezentacije Poljske]] u ranim 1990-tim *{{ZD|Poljska}} [[Hieronim Barczak]] - odbrambeni igrač, 367 nastupa u ligi za Lech. *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] - napadač, zajedno s Aniołom i Henryk Czapczykom, stvorio je napadački trio pod nazivom A-B-C, koji je bio veoma uspješan u 1950-tim. *{{ZD|Poljska}} [[Bartosz Bosacki]] - odbrambeni igrač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006.]] gdje je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarike]]. Igrao je također i u Bundesligi za [[1. FC Nuremberg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Brzęczek]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši kapiten reprezentacije Poljske. *{{ZD|SAD}} [[Jimmy Conrad]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije SAD-a na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Dembiński]] - napadač, igrao u njemačkoj Bundesligi sa [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Srbija}} [[Ivan Đurđević]] - vezni igrač, odigrao preko 100 utakmica za Lech i trenutno je trener rezervne ekipe. *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] - vezni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Juskowiak]] - napadač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], bivši igrač [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga Lisbon]], [[Olympiacos FC|Olympiacosa]], [[Borussia Mönchengladbach]] i [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Justek]] - odbrambeni igrač, član reprezentacije Poljske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978]]. *{{ZD|Poljska}} [[Waldemar Kryger]] - odbrambeni igrač, bivši igrač njemačkog kluba [[VfL Wolfsburg]]. *{{ZD|Poljska}} [[janusz Kupcewicz]] - vezni igrač, osvajač bronzane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982]]. *{{ZD|Poljska}} [[Robert Lewandowski]] - napadač, igrao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu 2012.]] gdje je postigao gol protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]], trenutno igra za [[FC Bayern München|Bayern München]]. *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Miłoszewicz]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Mowlik]] *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Okoński]] - napadač, jedan od ikona kluba, navijači su ga posebno voljeli, nakon osvajanja dvije uzastopne titule sa Lechom i to 1983. i 1984. godine, prešao je u [[Hamburger SV]], igrao je također i za [[AEK Athens FC|AEK]]. *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Pachelski]] *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] - odbrambeni igrač, igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986]]. *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Podbrożny]] - igrao je također i u [[major League Soccer|MLS]] sa [[Chicago Fire SC|Chicago Fire]]. *{{ZD|Poljska}} [[Arkadiusz Radomski]] - počeo je svoju karijeru u Lechu, zatim se preselio u holandski [[SC Heerenveen]], a također je igrao i za [[NEC Nijmegen|NEC]]. Nastupio je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Reiss]] - napadač, igrao je ta [[Hertha BSC Berlin]] i [[MSV Duisburg]]. *{{ZD|Latvija}} [[Artjoms Rudnevs]] - napadač, trenutno igra za [[Hamburger SV]]. *{{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Semir Štilić]] - ofanzivni vezni, trenutno igra za [[Wisła Kraków]] *{{ZD|Poljska}} [[Piotr Świerczewski]] - vezni igrač, osvajač srebrene medalje sa Poljskom na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]], igrao je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], prethodno je bio igrač [[Sporting Club de Bastia]], [[AS Saint-Étienne]] i [[Olympique de Marseille]]. *{{ZD|Poljska}} [[Łukasz Teodorczyk]] - napadač, trenutno nastupa za [[FK Dinamo Kijev]]. *{{ZD|Poljska}} [[Mirosław Trzeciak]] - napadač, igrao je u španskom klubu [[CA Osasuna]] i [[Polideportivo Ejido]]. *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Żurawski]] - napadač, igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]], nakon igranja za Lech, prešao je u [[Wisła Kraków|Wisłu Kraków]], zatim [[Celtic FC]], a kasnije i u [[AC Omonoia]]. == Treneri == {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Stanisław Kwiatkowski]] (jan 1932–juni 36) *{{ZD|Mađarska}} [[László Marcai]] (juli 1936–maj 38) *{{ZD|Poljska}} A. Klemens Pawlak (maj 1938–aug 39) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (juli 1945–aug 46) *{{ZD|Jugoslavija}} [[Vančo Kamena]] (aug 1945–feb 47) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka]] (mart 1947–maj 48) *{{ZD|Francuska}} [[Marcel Demeunyck]] (juni 1948–feb 49) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] (mart 1949–dec 49) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Walter]] (jan 1950–maj 50) *{{ZD|Poljska}} [[Antoni Böttcher]] i {{ZD|Poljska}} [[Franciszek Bródka|F. Bródka]] (juni 1950–juni 51) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Balcer]] (juni 1951–dec 52) *{{ZD|Poljska}} [[Artur Woźniak]] (jan 1953–dec 53) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (jan 1954–juni 57) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juni 1957–juli 57) *{{ZD|Češka}} [[Vilém Lugr]] (august 1957–nov 58) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (dec 1959–sept 61) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (sept 1961–nov 62) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (nov 1962–juni 63) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Drabski]] (aug 1963–april 64) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Czapczyk]] (april 1964–juni 64) *{{ZD|Poljska}} [[Zygfryd Słoma]] (juli 1964–sept 65) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1965–maj 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edward Brzozowski]] (maj 1966–juli 66) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (juli 1966–okt 66) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Tarka]] (okt 1966–dec 68) *{{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas]] (sept 1969–juni 72) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak]] (juli 1972–aug 72) *{{ZD|Poljska}} [[augustyn Dziwisz]] (aug 1972–april 73) *{{ZD|Poljska}} [[janusz Pekowski]] (april 1973–juni 75) *{{ZD|Poljska}} [[Aleksander Hradecki]] (juli 1975–mart 76) *{{ZD|Poljska}} [[Mieczysław Chudziak|M. Chudziak]] i {{ZD|Poljska}} [[Edmund Białas|E. Białas]] (april 1976–sept 76) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (1 okt 1976–20 okt 79) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Łoś]] (aug 1978, okt 1979–dec 79) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Łazarek]] (1 jan 1981–31 dec 84) *{{ZD|Poljska}} [[Leszek Jezierski]] i [[Jacek Machciński]] (jan 1985–maj 86) *{{ZD|Poljska}} [[Włodzimierz Jakubowski]] (maj 1985–nov 86) *{{ZD|Poljska}} [[Bronisław Waligóra]] (dec 1986–aug 87) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kasalik|J. Kasalik]] i {{ZD|Poljska}} [[Teodor Napierała|T. Napierała]] (maj 1987, sept 1987) *{{ZD|Poljska}} [[Grzegorz Szerszenowicz]] (sept 1987–juni 88) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (1 juli 1988–30 nov 88) *{{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek]] (dec 1988–aug 89) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa|J. Kopa]] & {{ZD|Poljska}} [[Andrzej Strugarek|A. Strugarek]] (22 aug 1989–19 maj 91) *{{ZD|Poljska}} [[Henryk Apostel]] (20 maj 1991–5 april 93) *{{ZD|Poljska}} [[Roman Jakóbczak]] (6 april 1993–19 okt 93) *{{ZD|Poljska}} [[jan Stępczak]] (nov 1993–juni 94) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Matłoka]] (mart 1994) *{{ZD|Poljska}} [[Romuald Szukiełowicz]] (juli 1994–juni 95) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (1 juli 1995–9 maj 96) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1996–juni 96) *{{ZD|Poljska}} [[Ryszard Polak]] (juli 1996–maj 97) {{col-3}} *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (maj 1997–juni 97) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Pawlak]] (1 juli 1997–18 mart 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (mart 1998) *{{ZD|Poljska}} [[Jerzy Kopa]] (23 mart 1998–29 april 98) *{{ZD|Poljska}} [[Remigiusz martlewicz]] (april 1998–maj 98) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (17 maj 1998–5 sept 99) *{{ZD|Poljska}} [[Marian Kurowski]] (9 sept 1999–9 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Zbigniew Franiak]] (10 april 2000–17 april 00) *{{ZD|Poljska}} [[Wojciech Wąsikiewicz]] (17 april 2000–28 maj 00) *{{ZD|Austrija}} [[Adolf Pinter]] (29 maj 2000–28 aug 00) *{{ZD|Poljska}} [[Adam Topolski]] (29 aug 2000–1 april 01) *{{ZD|Poljska}} [[Bogusław Baniak]] (1 april 2001–30 sept 02) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Jakołcewicz]] (30 sept 2002–12 feb 03) *{{ZD|Češka}} [[Bohumil Páník]] (12 feb 2003-5 juni 03) *{{ZD|Češka}} [[Libor Pala]] (6 juni 2003–15 sept 03) *{{ZD|Poljska}} [[Czesław Michniewicz]] (15 sept 2003-17 maj 06) *{{ZD|Poljska}} [[Franciszek Smuda]] (17 maj 2006-5 juni 09) *{{ZD|Poljska}} [[Jacek Zieliński (footballer born 1961)|Jacek Zieliński]] (5 juni 2009–2 nov 10) *{{ZD|Španija}} [[José Mari Bakero]] (3 nov 2010–24 feb 12) *{{ZD|Poljska}} [[Mariusz Rumak]] (27 feb 2012–12 aug 14) *{{ZD|Poljska}} [[Krzysztof Chrobak]] (12 aug 2014–1 sept 14) *{{ZD|Poljska}} [[Maciej Skorża]] (1 sept 2014–2015) *{{ZD|Poljska}} [[Jan Urban]] (2015–2016) *{{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] (2016–?) {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Nogomet u Poljskoj]] * [[Spisak nogometnih klubova]] * [[UEFA Liga prvaka]] * [[UEFA Evropska liga]] ==Reference== {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Lech Poznań}} *[http://www.lechpoznan.pl Službena web stranica] {{pl simbol}} {{en simbol}} *[https://web.archive.org/web/20130929192112/http://www.naszaliga.pl/klub/lech,poznan,.html Profil ekipe Lech Poznan na NaszaLiga.pl] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20160303170225/http://klubyswiata.boo.pl/index.php?id=lech_poznan Profil ekipe na Polish Football Clubs Database] {{pl simbol}} *[https://web.archive.org/web/20141219204115/http://www.fotokolejorz.info/ Web stranica sa slikama utakmica kluba] *{{dmoz|World/Polska/Sport/Sporty_pi%c5%82ki_i_siatki/Pi%c5%82ka_no%c5%bcna/Kluby_polskie/Zawodowe/Lech_Pozna%c5%84|Club links in Lech Poznań}} {{pl simbol}} *[http://www.fanatical.hu/category/lech-poznan/ Ultras videoblog] *[http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=169&id_sezon=97 Lech Poznań] na 90minut.pl {{pl simbol}} {{Ekstraklasa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lech Poznań}} [[Kategorija:Lech Poznań| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poznańu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.]] c227lc8x61oavrjlj43g08dslxxhyak 0 138004 3893203 3873877 2026-06-04T10:13:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893203 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Mile Pehar | slika = | punoime =Mile Pehar | datumrođenja = 24. januar 1991. | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[Jugoslavija]] | visina = | pozicija = vezni | trenutniklub = [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | brojnadresu = 11 | godine = 2009– | klubovi = [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | nastupi(golovi) = 26 (2) | zadnjiuređaj = 30.5.2011. |}} '''Mile Pehar''' (24. januar 1991.) je nogometaš iz [[BiH]]. Nastupa za [[HŠK Zrinjski Mostar]]. ==Evropska statistika== {| class="wikitable" ! # !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Rezultat !! Strijelci !! Takmičenje |- | 1. || 01.07.2010. || [[Kostanay]], [[Kazahstan]] || [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] [[FK Tobol]] || 2-1 || [[Mate Dragičević]] 53', 82' || Kvalifikacije za UEFA Evropa ligu |- | 2. || 08.07.2010. || [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] || [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] [[FK Tobol]] || 2-1 || [[Damir Džidić]] 11', '''Mile Pehar''' 72' || Kvalifikacije za UEFA Evropa ligu |- | 3. || 15.07.2010. || [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] || [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|25px]] [[S.P. Tre Penne|Tre Penne]]|| 4-1 || [[Mario Ivanković|Ivanković]] 1', 21', [[Pavle Sušić|Sušić]] 33', [[Vlado Zadro|Zadro]] 38'|| Kvalifikacije za UEFA Evropa ligu |- | 4. || 22.07.2010. || [[Serravalle]], [[San Marino]] || [[Datoteka:Flag of San Marino.svg|25px]] [[S.P. Tre Penne|Tre Penne]] || 9-2 || [[Vernes Selimović|Selimović]] 2x, [[Pavle Sušić|Sušić]], [[Mladen Žižović|Žižović]] 3x, [[Vlado Zadro|Zadro]] 2x, [[Toni Šunjić|Šunjić]] || Kvalifikacije za UEFA Evropa ligu |- | 5. || 29.07.2010. || [[Odense]], [[Danska]] || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|25px]] [[Odense Boldklub]] || 3-5 || [[Vlado Zadro|Zadro]] 15', 71', [[Mladen Žižović|Žižović]] 65' || Kvalifikacije za UEFA Evropa ligu |- | 6. || 06.08.2010. || [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|25px]] [[Odense Boldklub]] || 0-0 || N/A || Kvalifikacije za UEFA Evropa ligu |} == Vanjski linkovi == {{refspisak}} *[http://www.hskzrinjski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=38&lang=en Mile Pehar profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090710040355/http://www.hskzrinjski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=38&lang=en |date=10. 7. 2009 }} *[http://www.transfermarkt.de/en/mile-pehar/profil/spieler_119151.html Player page on transfermarkt.de] {{Stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Pehar, Mile}} [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8vickhght62ndq11ca6qr1rh6nogxon 1 138218 3892969 2941786 2026-06-04T08:14:29Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Leh Poznanj]] na [[Razgovor:Lech Poznań]] 2941786 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8 0 138243 3892867 3761120 2026-06-04T07:36:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892867 wikitext text/x-wiki '''Miro Petrović''' (Klobuk kraj [[Ljubuški|Ljubuškog]], 5. januar 1954. - )<ref>{{Cite web|url = http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/miro-petrovic-skola-primijenjene-poezije|title = Miro Petrović, Škola primijenjene poezije, Ivan Lovrenović|website = ivanlovrenovic.com|access-date = 1. 7. 2019}}</ref> jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] novinar, pjesnik, urednik i pedagog.<ref>{{Cite web|url=https://akademija-art.hr/2020/10/21/miro-petrovic-u-pjesnickoj-antologiji-u-redakciji-t-m-bilosnica/|title=MIRO PETROVIĆ u pjesničkoj antologiji u redakciji T.M. Bilosnića {{!}}|last=Art|first=Akademija|date=21. 10. 2020|language=en-GB|access-date=6. 9. 2025}}</ref> Završio je Pedagošku akademiju i kratko radio u školama u [[Fojnica|Fojnici]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i Vitini. Do rata u Hrvatskoj je živio u Sarajevu kao samostalni umjetnik. Bavio se novinarstvom pišući priloge o kulturi u sarajevskom listu [[Oslobođenje]] i na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu 202]]. Također je bio voditelj sarajevske gradske književne tribine "Između korica" i sekretar časopisa ''Lica'', a pred sam rat se zapošljava kao direktor Narodnog univerziteta i Gradske biblioteke u Fojnici. Od 1996. radio je kao voditelj marketinga ''Hrvatskog narodnog kazališta'' u [[Mostar]]u i bio član uredništva sarajevskog književnog časopisa ''Život'', čiji izdavač je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]]. Zajedno s Krešimirom Šegom pokrenuo je i kao izvršni urednik uređuje dva bosanskohercegovačka dječija lista s hrvatskim kulturnim identitetom: ''Cvitak'' - list za sretno djetinjstvo i ''Školarac'' – lista za cure i dječake. Glavni i odgovorni je urednik Motrišta, časopisa ''Matice hrvatske Mostar''. Bio je sudionik [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] kao dobrovoljac-veteran od početka oktobra 1991. Danas živi u [[Mostar]]u i Sarajevu. Uvršten je u čitanke, te u desetak antologija (među kojima je i antologija pod nazivom ''Probrana baština (100 godina – 100 pjesama – 100 pjesnika hrvatskog pjesništva 20. stoljeća, Zagreb, 2001.). Član je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] od 1970., Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1978., [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] od 1989. i Društva hrvatskih književnika u Mostaru i Zagrebu od 1993. == Djela == * Pjesme (pjesme, Sarajevo, 1977.), * Čestica (pjesme, Sarajevo, 1983. i 1984.), * Ljetopis (pjesme, Mostar, 1996.), * Zemlja za cvijeće (pjesme, Mostar, 1999. i 2000.) * Dvojica (pjesme, Mostar - Sarajevo - Zagreb, 2005.). == Nagrade == * Šimićevih susreta, * Trebinjskih večeri poezije (za najbolju prvu knjigu) i * Književne omladine Bosne i Hercegovine (za najbolju knjigu autora do 33 godine). == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [http://www.jergovic.com/ajfelov-most/antologija2/ Ajfelov most, Antologija 2; na jergovic.com] {{DEFAULTSORT:Petrović, Miro}} [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] oekvquiclyu11enw6lhb6lk0653i8bo 0 138980 3892914 3853078 2026-06-04T07:46:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Saša Stanišić | slika = Saša Stanišić-9250.jpg | veličina_slike = | opis = Saša Stanišić, njemački književnik | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|3|7}} | mjesto_rođenja = Višegrad, SFR Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Saša Stanišić''' (rođen 7. marta [[1978]] u [[Višegrad]]u) je njemački pisac, porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Biografija == Saša Stanišić rođen je 1978. godine u Višegradu. 1992. godine zbog [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], nakon zauzimanja Višegrada od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], napušta grad kao četrnaestogodišnjak sa roditeljima i odlazi u izbjeglištvo sa roditeljima u Njemačku.<ref>{{Cite web |url=http://www.br-online.de/jugend/zuendfunk/onair/generator/stanisic.shtml |title=Portet autora na br-online.de {{Simboli jezika{{!}}de{{!}}Njemački jezik}} |access-date=26. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071031230538/http://www.br-online.de/jugend/zuendfunk/onair/generator/stanisic.shtml |archive-date=31. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Nakon dolaska u Njemačku, Stanišić pohađa Međunarodnu školu u [[Heidelberg]]u, gdje njegov spisateljski talent otkriva profesor njemačkog jezika.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,1564,1662424,00.html ''Deutschsprachig, ungebunden, jung ... sucht Herausgeber'' na dw-world.de {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}]</ref> te nakon pripremog razreda, prelazi u gimnaziju. ===Studij=== Nakon mature 1997. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.igh.hd.bw.schule.de/schulleben/unterricht/sprachen/stanisic/buchpreis06.html |title=Artikel ''Die IGH gratuliert Saša Stanišić zur Nominierung für den Deutschen Buchpreis'' na igh.hd.bw.schule.de {{Simboli jezika{{!}}de{{!}}Njemački jezik}} |access-date=26. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140322013421/http://www.igh.hd.bw.schule.de/schulleben/unterricht/sprachen/stanisic/buchpreis06.html |archive-date=22. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> studira njemački jezik kao strani jezik i slavistiku na [[Univezitet Karl Ruprecht|Univezitetu Karl Ruprecht]] u [[Heidelberg]]u, te radi jedno vrijeme kao asistent na [[Bucknell University]] u [[Lewisburg (Pennsylvania)|Lewisburgu]] u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Nakon studija, radeći kao kelner <ref>[http://www.claus2006.de/veranstaltungen/2006_stanisic.htm Veranstaltungskalender bei claus2006.de {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, počinje da piše poetske tekstove, eseje, kratke priče, a od 2001. godine uključen je u nekoliko antologija, objavljuje u književnim časopisima ''[[Krachkultur]]'', ''[[sprachgebunden]]'' i ''[[Edit (časopis)|EDIT]]''. ===Književni rad=== Za svoj magistarski rad nagrađen je 2004. godine [[Nagrada "Jürgen Fritzenschaft"|Nagradom Jürgen Fritzenschaft]] Univerziteta u Heidelbergu<ref>{{Cite web |url=http://www.uni-protokolle.de/nachrichten/id/35783/ |title=Online-Uniprotokolle der Universität Heidelberg |access-date=26. 12. 2010 |archive-date=21. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621002012/http://www.uni-protokolle.de/Nachrichten/id/35783 |url-status=dead }}</ref> U zimskom semestru 2004/05. počinje studirati na [[Njemačkom književnom institutu]] u [[Leipzig]]u. Slijedeće godine objavljuje priču ''Was wir im Keller spielen...'', te je u užem izboru za nagradu [[Nagrada "Ingeborg Bachmann"|"Ingeborg Bachmann"]]. Za ovo autobiografsko djelo, tematski povezano sa ratnim zbivanjima u Jugoslaviji, pisano iz dječije perspektive, dobio je u [[Klagenfurt]]u [[Nagrada publike Kelag|Kelagovu nagradu publike]]. 2006. godine polubiografskim romanom ''[[Wie der Soldat das Grammofon repariert]]'' u pozadini rata u Bosni i Hercegovini, autor piše o mladiću Aleksandru iz Višegrada, koji sa svojim roditeljima odlazi u Njemačku kao izbjeglica, te opisuje njegova razmišljanja i poglede na novu domovinu, sa stalnim retrospektivnim povratkom u Višegrad<ref>[http://www.bosch-stiftung.de/foerderung/voelker2/fr_02040000.html?/02040233.html O knjizi na bosch-stiftung.de {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, doživljava uspjeh kod izdavača, te je roman preveden u mnogobrojnim jezicima, između ostalih u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Izraelu, Koreji i Bosni i Hercegovini.<ref>[http://www.randomhouse.de/book/edition.jsp?edi=209697&frm=true Random House "Foreign Rights"]</ref> Tim romanom postaje finalist u dodjeli [[Njemačka književna nagrada|Njemačke književne nagrade]], a 2007. godine dobija [[Književna nagrada grada Bremena|Književnu nagradu grada Bremena]]. Njegov se roman ''[[Wie der Soldat das Grammofon repariert]]'' obrađuje kao radio-drama na [[Bavarski radio|Bavarskom radiju]] i nominovan je za [[Njemačku nagrada za radio-dramu|Njemačku nagradu za radio-dramu]]. 2008. godine dobija nagradu [[Nagrada "Adelbert von Chamisso"|Adelbert von Chamisso]]<ref>{{Cite web |url=http://www.bosch-stiftung.de/content/language1/html/15886.asp |title=Pressemitteilung der Robert Bosch-Stiftung, 12. Oktober 2007 {{Simboli jezika{{!}}de{{!}}Njemački jezik}} |access-date=26. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080616214643/http://www.bosch-stiftung.de/content/language1/html/15886.asp |archive-date=16. 6. 2008 |url-status=dead }}</ref> i književnu nagradu [[Nagrada "Heimito von Doderer"|Heimito von Doderer]]. Stanišić piše prozu, radio-igre, satire, te piše na književnom blogu.<ref>[http://www.sasa-stanisic.de litblog na kuenstlicht.de {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}]</ref> Za književni časopis [[U mag]] piše redovite kolumne. 2006/07. Stanišić dobija priznanje grada [[Graz]]a [[Stadtschreiber von Graz|Gradski pisac Graza]] i provodi godinu u gradu, na [[Schlossberg]]u u stanu koji grad Graz dodijeljuje književniku kojem se ta nagrada dodjeljuje svake godine. U Gradskom pozorištu u Grazu 2008. godine izvodi se njegov roman ''Wie der Soldat das Grammofon repariert''<ref>{{Cite web |url=http://www.buehnen-graz.com/schauspielhaus/presse/presse.php?SubNav=currentNews&id=3925 |title=Spielplan, Schauspiel Graz 2007/08 {{Simboli jezika{{!}}de{{!}}Njemački jezik}} |access-date=26. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928123652/http://www.buehnen-graz.com/schauspielhaus/presse/presse.php?SubNav=currentNews&id=3925 |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref>, a njegov prvi dramski komad ''Go West'', prvi put se izvodi 2008. godine. == Bibliografija == === Pripovjetke === * 2001 - ''In Silence I Trust'' * 2002 - ''Zinke'' * 2002 - ''get done: strippen, kajal'' * 2003 - ''Wie Selim Hadzihalilovic zurückgekehrt ist, ...'' * 2003 - ''Heinz Harald Frentzen hat Schnupfen'' * 2005 - ''Billard Kasatschok'' * 2005 - ''Träum! Traum, Traumata'' * 2005 - ''Äcki spielt auf für die Jungs und Petra,den Funker'' * 2005 - ''Was wir im Keller spielen ...'' * 2005 - ''Hai Nuun in Veletovo'' * 2005 - ''Zwei Anweisungen für Strukturstabilität, jeweils mit Beispielen, dazu zwei kleinere Erledigungen'' * 2007 - ''George W. mit Mikimaus-Ohren === Eseji === * 2005 - ''Doppelpunktnomade'' ===Fantazija=== * 2002 - Zajedno sa [[Stephanie von Ribbeck]]: ''Aus den Quellen des Harotrud. Der Reigen der fünf Schwestern''. Zwei DSA-Abenteuer aus der Reihe ''Das schwarze Auge - Fluch vergangener Zeiten'', {{ISBN|3-89064-379-5}} === Romani === * 2006 - ''[[Kako vojnik popravlja gramofon]]'' - ''Wie der Soldat das Grammofon repariert'', {{ISBN|3-630-87242-5}} === Radio-igre === * 2005 - ''Träum! Traum, Traumata'', HR2, Ursendung 19. November 2005 * 2006 - ''Wie der Soldat das Grammofon repariert'', {{ISBN|3-86604-275-2}} ==Nagrade== * '''2006.''' Nagrada [[Stadtschreiber von Graz]]; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Saša Stanišić}} * [http://www.kuenstlicht.de Službena stranica Saše Stanišića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211201123417/http://kuenstlicht.de/ |date=1. 12. 2021 }} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}} * [http://bachmannpreis.orf.at/bachmannpreis/autoren/stories/36391/ Portret autora na bachmannpreis.orf.at]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}} * [https://web.archive.org/web/20070930202223/http://www.lyrikwelt.de/autoren/stanisic.htm Portret autora na lyrikwelt.de] {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}} * [https://web.archive.org/web/20081024165853/http://www.curt.de/mue/content/view/527/43 Intervju za curt Magazin] {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}} * [http://www.netznotizen.de/?cat=2 netznotizen.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927191404/http://www.netznotizen.de/?cat=2 |date=27. 9. 2007 }}: Netzautor 2007 der Niedersächsischen Literaturbüros {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}} {{DEFAULTSORT:Stanišić, Saša}} [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Višegrad]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Gradski pisac Graza"]] [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] riwvopix8bw40v8sbj706dvv194k7f8 0 139346 3893128 3665282 2026-06-04T09:56:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mustafa Mijajlović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Marjan Mijajlović | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|03|17}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Sportski komentator | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mustafa Mijajlović''' (rođen 17. marta 1972. kao '''Marjan Mijajlović''') jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sport]]ski komentator. == Biografija == Komentatorsku karijeru počeo je na [[srbija]]nskoj televiziji [[Sport Klub]], gdje brzo stiče veliku popularnost na prostorima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Simpatije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] stiče pozitivnim komentarima koje daje bosanskohercegovačkim [[fudbal]]erima koji igraju u [[Njemačka|njemačkoj]] [[Bundesliga|Bundesligi]].<ref name="enovosti">{{cite web|url=https://enovosti.ba/marjan-mijajlovic/|title=Marjan Mijajlović: Kako je rođeni Tuzlak ušao u srca svih Bosanaca i Hercegovaca|website=enovosti.ba|language=bs|access-date=24. 2. 2024}}</ref> Nakon toga prelazi na bosanskohercegovačku televiziju [[NTV Hayat]], gdje prenosi utakmicu [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]. Komentirarisao je utakmicu između Bosne i Hercegovine i Belgije, koju je Bosna dobila rezultatom 4-2. Mijajlović se proslavio svojim pozivom na prvi bh. gol u kojem je igrača [[Edin Džeko|Edina Džeku]] nazvao 'Dijamantom', a timu dao nadimak "Zmajevi".<ref>{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/299183-nakon-cetiri-godine-javio-se-marjan-mijajlovic-u-beogradu-sam-napustio-sam-sportsko-novinarstvo/comment-page-1|title=Nakon četiri godine javio se Marjan Mijajlović: U Beogradu sam, napustio sam sportsko novinarstvo|date=19. 4. 2020|website=reprezentacija.ba|language=bs|access-date=19. 4. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/299183-nakon-cetiri-godine-javio-se-marjan-mijajlovic-u-beogradu-sam-napustio-sam-sportsko-novinarstvo/comment-page-1|title=Nakon četiri godine javio se Marjan Mijajlović: U Beogradu sam, napustio sam sportsko novinarstvo|date=19. 4. 2020|website=reprezentacija.ba|language=bs}}</ref> Međutim, nekoliko sedmica nakon utakmice, Mijajlović je otpušten iz Hayata. Nakon otkaza u [[NTV Hayat]]u, prenosio je još nekoliko utakmica [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i prvu utakmicu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva]] 2010. u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] na [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Njegov stil komentiranja je jedinstven za prostor bivše Jugoslavije, a sličan je brazilskim i turskim komentatorima. Mijajlović tvrdi da je to zato što "...kad sam bio mali, brat i ja smo gledali Galatasaray u Turskoj ligi, čiji su me komentatori inspirisali."<ref name="enovosti" /> Mijajlović je radio za [[Face TV]].<ref name="reprezentacija.ba">{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/302670-marjan-mijajlovic-se-vratio-u-sarajevo-ponovo-cu-prenositi-utakmice-zmajeva|title=Marjan Mijajlović se vratio u Sarajevo: Ponovo ću prenositi utakmice Zmajeva|date=21. 6. 2020|access-date=21. 6. 2020|language=bs|website=reprezentacija.ba}}</ref> == Privatni život == Mijajlović se preselio u [[Beograd]] 1992, te u [[Sarajevo]] 2009.<ref>{{cite web |last1=Zvonko |first1=Alač |title=Najpoznatiji tv-komentator ovih prostora za Index: "Ne dam na Ćosića, cijeli Euro gledao sam na Dragi!" |url=https://www.index.hr/sport/clanak/Najpoznatiji-tv-komentator-ovih-prostora-za-Index-Ne-dam-na-Cosica-cijeli-Euro-gledao-sam-na-Dragi!/706888.aspx |website=index.hr |access-date=15. 2. 2021 |date=19. 10. 2013}}</ref> Primio je [[islam]] i promijenio ime u [[Mustafa]] 2016.<ref>{{cite web|title=TV komentator / Marjan Mijajlović prešao na islam: Objavljen video iz Bazela|url=http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/marjan-mijajlovic-presao-na-islam-objavljen-video-iz-bazela/231426|website=radiosarajevo.ba|access-date=10. 7. 2016}}</ref> Živi u Sarajevu, trenutno radi za portal SportSport.ba i [[Face TV]].<ref name="reprezentacija.ba"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mijajlović, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 79laa2bux99g7kws4kkpq30ph57em5d 0 139367 3892947 3688068 2026-06-04T07:53:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892947 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Meliha Teparić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja =1978. | mjesto_rođenja =[[Sarajevo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje =[[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Srednja škola primijenjenih umjetnosti, Sarajevo]] 1996. <br />[[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo]] 2002. | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti =[[kaligrafija]] | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Meliha Teparić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] umjetnica. Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]], 1978. godine. Završila je [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu]], Odsjek tekstilni dizajn, 1996. godine. Godine 2002. diplomirala je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]], na Odsjeku slikarstvo, u klasi profesora [[Nusret Pašić|Nusreta Pašića]]. Paralelno sa studijem, naobrazbu o slikarstvu sticala je tri godine kod slikara [[Vladimir Vojnović|Vladimira Vojnovića]]. Godine 2003. upisala je postdiplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu (Odsjek slikarstvo, pododsjek [[kaligrafija]]). Godine 2007. magistrirala je na slikarstvu sa temom ''Islamska kaligrafija od tradicionalnog do savremenog'' (mentori: [[Seid Hasanefendić]], [[Ćazim Hadžimejlić]] i [[Ibrahim Krzović]]). Godine 2009. upisala je doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, Odsjek povijest umjetnosti, sa tezom Umjetnost osmanskodobne kaligrafije na tlu Bosne i Hercegovine. U toku postdiplomskog studija (2002 – 2004.) je bila angažirana na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao saradnik na nastavi, na predmetima “Kaligrafija“, “Konzervacija/restauracija“ i “Tehnologija slikarstva“. Učestvovala je u izradi kaligrafskih radova za džamije u Visićima, Ključu i Banovićima. Aktivno je učestvovala u organiziranju simpozijuma “Fatih i Bosna“; asistirala je Ćazimu Hadžimejliću u pripremi enciklopedijskog izdanja knjige “Umjetnost islamske kaligrafije“. Njeni interesi se kreću u nekoliko pravaca: * njeguje umjetnički izraz tradicionalnog kaligrafskog izraza; * kroz štafelajno slikarstvo uvodeći arapsko slovo u pikturalni kontekst, apstraktne slike; * kroz historijsko-analitičko istraživanje kaligrafske umjetnosti. Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] od 2007. godine. Učestvovala je na 27 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, pet samostalnih izložbi; dobitnica je nekoliko internacionalnih nagrada na polju kaligrafske umjetnosti. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110820180846/http://www.bhreporter.ba/kultura/izlozba-melihe-teparic-u-sarajevu/ bhreporter.ba] Izložba Melihe Teparić u Sarajevu * [http://islamicartsmagazine.com/magazine/1/calligraphy_is_a_part_of_bosnian_identity/ IslamicArtsMagazine.com] Interview: Meliha Teparic Calligraphy is a part of Bosnian identity {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.depo.ba/vijest/29234 Depo portal]{{Mrtav link}} Svjedočenje ljepote Melihe Teparić {{DEFAULTSORT:Teparić, Meliha}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sa83yewtw9tqk7gzaq7e3usrkob4rrc 0 139382 3893028 3474319 2026-06-04T09:42:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Irfan Hozo | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 15. decembar 1957 | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | država za kategoriju = Bosna i Hercegovina | obrazovanje = [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo]] | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[grafika]] | djela = ''Vijećnica'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Irfan Hozo''' (rođen 15. decembra 1957. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] grafičar. U rodnom gradu je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti]] magistrirao grafiku sa tezom "Tehnika kao kreativna dimenzija grafičkog izraza". Izlagao je na mnogim samostalnim i kolektivnim izložbama u: Beču, Rimu, Madridu, Granadi, San Sebastijanu, Eibaru, Trentu, Kerdežinu, Dubrovniku, Subotici, Zemunu, Senju, Cetinju i dr. Njegova najznačajnija izložba u Bosni i Hercegovini održana je 2019. u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu pod nazivom ''Portreti grada'', a u inostranstvu bile su grupne izložbe u ''Artroom Würth'' u [[Austrija|austrijskom]] gradu Böheimkirchen 2002, te međunarodnom bijenalu gravure 2021. u [[Francuska|francuskom]] gradu Sercellesu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja za svoj grafički rad od Udruženja likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine, te nagradu "Sarajevo" za grafiku. Od 1980. godine član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]], a u dva navrata bio je biran za predsjednika ovog udruženja. Godine 1985. priznat mu je status slobodnog umjetnika. Živi i radi u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url= https://malagalerija-akademija.com/en/portfolio/hozo-irfan-3/|title= ''Mala galerija akademija - Irfan Hozo''|work= malagalerija-akademija.com|access-date= 9. 12. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://artfacts.net/artist/irfan-hozo/237708|title= ''Artist - Irfan Hozo''|work= artfacts.net|access-date= 9. 12. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url= http://www.imagomundicollection.org/artworks/irfan-hozo-tresnje/|title= ''Artist - Irfan Hozo''|work= imagomundicollection.org|access-date= 9. 12. 2022}}</ref> == Djela == * ''Vijećnica'' I, II, III, [[Bakrorez|bakropis]], akvatinta, suha igla, 2008. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.krug99.ba/galerija/Trazigal.asp?Traziautor=Irfan+Hozo Galerija KRUGA 99]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20130127061052/http://www.bhdani.com/arhiva/211/opservatorij.shtml Umjetnička kolonija Počitelj] [[Dani|BH Dani]] *[http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=6061 Zamrljana slika] [[Oslobođenje]] {{DEFAULTSORT:Hozo, Irfan}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari|Hozo, Irfan]] [[Kategorija:Živi ljudi]] flwikv127mshp66a0mmp2yv8k2l9dw1 0 139539 3893122 3853099 2026-06-04T09:55:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893122 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{KOI}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba | ime = Šejla Kamerić | slika = Sejla Kamerić portrait.jpg | opis = Portret Šejle Kamerić (Foto: Edvin Kalić) | datum_rođenja = 1976. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = Sarajevo, [[Pula]] i [[Berlin]] | obrazovanje = [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] | zanimanje = Umjetnica | godine_aktivnosti = | značajna_djela = EU/Other, 2000; Basics, 2001; Bosnian Girl, 2003; Sorrow, 2005; 30 Years After, 2006; What Do I Know, 2007; Gluck, 2010; 1395 Days Without Red, 2011; Ab uno disce omnes, 2015; Embarazada, 2015; Thursday, 2015; Keep Away From Fire, 2018; We Come With a Bow, 2019; Behind The Scenes I, 2019; Behind The Scenes II, 2019 | supružnik = | nagrade = DAAD Artists-in-Berlin Program Stipendija, 2007; Nagrada ECF Routes Princess Margriet za kulturni diverzitet, 2011. | veb-sajt = {{URL|https://sejlakameric.com}} }} '''Šejla Kamerić''' (rođena 1976. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je vizuelna umjetnica. == Rani život i obrazovanje == Šejla Kamerić je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Bosni i Hercegovini. Kao dijete živjela je u [[Dubai]]ju (UAE), gdje je njen otac nekoliko godina radio kao odbojkaški trener i selektor. Njena se porodica vraća u Sarajevo, pred početak ratova u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Tokom [[Opsada|opsade Sarajeva]], završava Srednju umjetničku školu i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirala na Odsjeku za grafički dizajn. Od 1994. sarađuje sa  dizajnerskom grupom Trio, koja je izradila seriju razglednica ''Greetings from Sarajevo'' (1993), koje su za cilj imale privući pažnju šire svjetske javnosti na nemoguće uvjete života u opkoljenom Sarajevu. Saradnja sa Triom, kojoj slijedi Šejlin angažman u marketinškoj agenciji Fabrika na mjestu kreativne direktorice, traje do 2000. Od 1997. Šejla Kamerić počinje da izlaže svoje umjetničke radove u Sarajevu, kao i na međunarodnoj sceni. Bila je članica  ''European Cultural Parliament, 2003''. Alumni je prestižne [[DAAD Artists-in-Berlin Program|''DAAD Artists-in-Berlin Program stipendije za'' 2007]].<ref>{{Cite web|url=http://www.berliner-kuenstlerprogramm.de/en/index_en.php|title=Berliner Künstlerprogramm|website=www.berliner-kuenstlerprogramm.de|access-date=24. 11. 2019|archive-date=9. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209154126/http://www.berliner-kuenstlerprogramm.de/en/index_en.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.berliner-kuenstlerprogramm.de/en/gast.php?id=1066&p=1|title=Berliner Künstlerprogramm {{!}} Biography: Kamerić, Šejla|website=www.berliner-kuenstlerprogramm.de|access-date=24. 11. 2019|archive-date=4. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004215722/http://www.berliner-kuenstlerprogramm.de/en/gast.php?id=1066&p=1|url-status=dead}}</ref> i od tada nastavlja živjeti u Berlinu kao samostalna umjetnica. Šejla Kamerić je 2011. dobila nagradu ''The ECF Routes Princess Margriet Award for Cultural Diversity.''<ref>{{Cite web|url=https://www.culturalfoundation.eu/pma-2011|title=2011 ECF Princess Margriet Award|website=European Cultural Foundation|language=en-GB|access-date=24. 11. 2019|archive-date=21. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190921192743/https://www.culturalfoundation.eu/pma-2011|url-status=dead}}</ref> Danas živi i radi između Sarajeva, Pule i Berlina. == Umjetnička karijera == Šejla Kamerić se u svojim radovima koristi različitim medijima kao što su [[fotografija]], [[film]], [[tekstil]] i [[crtež]]i, stvarajući umjetničke instalacije te različite objekte. Dunja Blažević je u katalogu izložbe „In the Gorges of the Balkans”, Fridericianum Museum, Kassel, Njemačka, 2003. napisala: ''"Ono što Šejlu i kompletnu „ratnu generaciju“ umjetnika čini esencijalno drugačijom od drugih pripadnika njihove generacije je inherentnost značenja, za razliku od materijal kojim se koriste. Nadalje, radeći bez ikakve brige o tome šta umjetnost zaista jeste ili nije, ona dokazuje da je pripadnica generacije rođene u doba masovnih medija, kojoj su glavne reference mediji i realnost oko njih, a ne istorija umjetnosti."'' Austrijski teoretičar arhitekture, istorije umjetnosti i kulturnih studija Anselm Wagner jezgrovito je napisao o njenom radu: ''„Specifično ostvarenje Kamerićeve nije stvar autentičnog utjelovljavanja jedne europske traume. Kroz njezino djelo mi zapravo postajemo dio te traume, preuzimajući uloge žrtava i počinitelja i odjednom shvaćajući koji su to mehanizmi tu djelovali.”'' == Izložbe == 1997. Šejla Kamerić po prvi put izlaže na godišnjoj izložbi  koju organizira ''[[Sarajevo Center for Contemporary Art]]''<ref>{{Cite web|url=http://scca.ba/|title=scca.ba - Sarajevo Center for Contemporary Art|website=scca.ba|language=en-US|access-date=24. 11. 2019}}</ref> koju kao kustos postavlja direktorica centra i priznata istoričarka umjetnosti Dunja Blažević. Narednih godina, Šejla blisko sarađuje sa Dunjom Blažević te nastavlja saradnju sa SCCA. U ovom periodu počinje izlagati i na međunarodnoj sceni. 2000. je pozvana na Manifesta III (''Borderline Syndrom'')] u Ljubljani, [[Slovenija]]. Za ovu priliku, napravila je instalaciju EU/Others<ref>{{Cite web|url=http://m3.manifesta.org/a_sejl.html|title=Manifesta 3|website=m3.manifesta.org|access-date=24. 11. 2019}}</ref> koja postaje međunarodno priznata i biva uvrštena u kolekciju TATE Modern. Od 2000. do danas Šejla Kamerić je napravila veliki broj instalacija i intervencija u javnom prostoru: ''Closing The Border'' (2002); ''Bosnian Girl'' (2003); ''Pink Line vs. Green Line'' (2006); ''Ab uno disce omnes'' (2015), ''BFF'' (2015); ''SUMMERISNOTOVER'' (2014–2020). Šejla Kamerić je izlagala na samostalnim izložbama u prestižnim umjetničkim institucijama kao što su: ''Portkus'', Frankfurt am Maine (2004); ''Galerie im Taxispalais,'' Innsbruck (2008); ''mumok'', Vienna; ''Röda Sten Centre for Contemporary Art and Culture'' - Gothenburg; ''Konsthall,'' Stockholm i ''Centre Pompidou,'' Paris (2010); ''Museum of Contemporary Art'', [[Zagreb]]; ''Camera Austria'', Graz; ''ArtAngel'', [[London]] i ''MACBA,'' Barcelona (2011); ''MG+MSUM - Museum of Contemporary Art,'' Ljubljana; ''Museum of Contemporary Art'', Beograd; ''Kunsthaus Graz'', ''Sharjah Art foundation'' - Sharjah Art Museum i ''CAC Contemporary Art Centre,'' Vilnius (2012). 2015. godinu su obilježile dvije obimne samostalne izložbe u ARTER Space for Art u Istanbulu i National Gallery of Kosovo u Prištini. Iste godine, njen veoma ambiciozan projekt ''Ab uno disce omnes,'' koji radi za Wellcome Collection, prikazan je u Londonu, kao dio izložbe ''Forensics: The anatomy of crime''. Njen prvi kratki film ''What Do I Know'' premijerno je prikazan u selekciji Corto Cortissimo na Venice International Film Festival, 2007. i od tada je prikazan na više od 40 međunarodnih filmskih festivala. Ovaj njen film je nagrađen kao Best Short Film 5. Zagreb Film Festival , 2007. i sa nagradom Best Fiction Film na International Adana Film Festival, 2008. Film na kojem je radila u suradnji s Anri Sala i Ari Benjamin Meyers, naslovljen ''1395 Days Without Red'', u produkciji ArtAngel premijerno je prikazan na Manchester International Festival,  2011. Te iste godine film je prikazan i na 17. Sarajevo Film Festival; MACBA, Barcelona i u  MSU - Museum of Contemporary Art, Zagreb. Godine 2015. Šejla surađuje sa tajlandskom režiserkom Anocha Suwichakornpong radeći na kratkom filmu ''Thursday'' koji je premijerno prikazan na 44. International Film Festival Rotterdam 2015. Šejla Kamerić je učestvovala na velikom broju grupnih izložbi: ''The Real, The Desperate, The Absolute'', Forum Stadtpark, Steirischer Herbst Festival, Graz, (2001); ''One Hundred Years of Contemporary Art of Bosnia and Herzegovina'', National Gallery of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo (2001); Prague Biennale; ''The Gorges of the Balkans,'' Kunsthalle Fridericianum, Kassel (2003); ''Passage d'Europe'', Musée d'Art Moderne, Saint-Etienne (2004); ''Taboo'' / Tirana Biennale (2005); 15th Biennale of Sydney (2006); ''Tales of Time and Space,'' 1st Folkestone Triennial, Folkestone, (2008); Baltic Biennial of Contemporary Art, Szczecinie (2009); ''Gender Check: Femininity and Masculinity in the Art of Eastern Europe,'' mumok in Vienna and Zachęta National Gallery of Art, Warszaw ''(2010);'' Gwangju Biennale (2012); Tokyo Metropolitan Museum of Photography (2013); ''Hannah Ryggen Triennale'', National Museum of Decorative Arts and Design, Trondheim (2016); ''The Restless Earth,'' Nicola Trussardi Foundation and La Triennale di Milano (2017); ''The Warmth of Other Suns: Stories of Global Displacement,'' The Phillips Collection in partnership with the New museum, Washington, D.C.; ''2nd Coventry Biennial of Contemporary Art'', Coventry; ''4th Berliner Herbstsalon,'' Maxim Gorki Theater, Berlin (2019). [[Datoteka:Šejla Kamerić, Bosnian Girl, 2003. Installation View Maxim Gorki, 2019. .jpg|lijevo|mini|Šejla Kamerić, Bosnian Girl, 2003. 4. Berliner Herbstalon, Maxim Gorki Theatre, Berlin, 2019.]] == Analiza individualnih radova == [[Datoteka:Sejla Kameric 1395 Days without Red, 2011 .jpg|mini|Šejla Kamerić, 1395 dana bez crvene, 2011.]] ''1395 Days without Red'' je započet, razvijen i snimljen kao kolaborativni filmski projekat Šejle Kamerić i Anri Sala, u suradnji s Ari Benjamin Meyers a u produkciji ArtAngel, London i  SCCA/Pro.ba, Sarajevo. Film Šejle Kamerić prikazuje iskustvo opsade Sarajeva i traume žitelja Sarajeva koji žive i kreću se u opkoljenom gradu. Naslov je referenca na općeprihvaćeno anegdotično pravilo za vrijeme opsade Sarajeva, po kojem žitelji opkoljenog grada ne bi trebali nositi odjeću jarkih boja da ne bi privlačili pozornost snajperista. Glavni lik filma je žena, čiji lik tumači španska glumica, Maribel Verdu. Ona prolazi ulicama u specifičnom ritmu, a njeno individualno putovanje je u kolektivnoj memoriji grada. Tokom opsade, Sarajevska filharmonija nije prestala sa svojim djelovanjem. U filmu, orkestar uvježbava 6. simfoniju Tchaikovsky, Pathetique. Muzičari započinju pa prekidaju probu, ponavljajući različite dijelove simfonije, upravo onako kako glavni lik filma kreće ili staje na svom putu po gradu. Slušajući muziku, u svojoj glavi, glavni lik kao i njeni sugrađani pronalazi hrabrost da nastavi. == Značajni radovi i filmovi == * 1999 ''Zauzeto/Occupied'' * 2000 ''EU/Others'' * 2001 ''Basics'' * 2002 ''Closing the Border'' * 2002 ''Dream House'' * 2003 ''Bosnian Girl'' * 2004 ''FREI'' * 2004 ''Imagine'' * 2004 ''Untitled/Daydreaming'' * 2005 ''Pink Line vs Green Line'' * 2005 ''Sorrow'' * 2006 ''30 Years After'' * 2006 ''Pink Line vs. Green Line'' * 2008 ''I Remember I Forgot'' * 2009 ''If I Sleep It Will Be Double'' * 2010 - 2012 ''Hooked'' * 2011 - 2012 ''Red Carpet'' * 2012 ''Ballot Box'' * 2012 ''Measure'' * 2013 ''June Is June Everywhere'' * 2013 - 2019 ''Fragile Sense of Hope (Xglass)'' * 2014 ''SUMMERISNOTOVER'' * 2014 ''Missing'' * 2015 ''Ab uno disce omnes'' * 2015 ''BFF'' * 2015 ''Embarazada'' * 2015 ''Liberty'' * 2017 ''Maze'' * 2018 ''Keep Away From Fire'' * 2019 ''We Come With A Bow'' * 2019 ''Behind the Scenes I'' === Filmovi === * 2007 ''What do I know'' * 2010 ''Glück'' * 2011 ''1395 Days Without Red'' (u kolaboraciji s Anri Sala i Ari Benjamin Meyer) * 2013 ''Apollo - The First War Cinema'' (u saradnji sa  Almirom Palatom i Mark Casans) * 2013 ''Shifts'' * 2015 ''Thursday'' (u suradnji sa  Anocha Suwichakornpong == Nagrade == * 2004 Nagrada ONFURI, Nacionalna umjetnička glalerija u Tirani * 2004 Nagrada Sloboda, Međunarodni centar za mir (Festival Sarajevska Zima), Sarajevo * 2005 46. Oktobarski Salon, Beograd (u suradnji sa Urošem Đurićem za rad ''Parallel Life'') * 2007 Nagrada za najbolji kratki film, 5. Zagrebački filmski festival * 2007 Nagrada za najboli fikcijski film, 15. Međunarodni filmski festival Adana * 2007 DAAD-Berlin Artist Residency Fellowship * 2011 Nagrada ECF Routes Princess Margriet Award za kulturni diverzitet == Kolekcije == Radovi Šejle Kamerić dio su velikog broja umjetničkih kolekcija širom svijeta, neke od njih su i TATE Modern, London; Musée d'Art Moderne de la Ville, Paris; MACBA – Barcelona Museum of Contemporary Art; Museum Boijmans Van Beuningen , Rotterdam; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Kontakt. The Art Collection of Erste Group and ERSTE Foundation, Beč; Art Collection Telekom, Bonn; Vehbi Koç Foundation Contemporary Art Collection (2007+), Istanbul i drugi. == Vanjski linkovi == * [http://www.sejlakameric.com/ Šejla Kamerić] * [http://www.imdb.com/name/nm2762243/ Šejla Kamerić] [[Internet Movie Database]] {{Simboli jezika|en|engleski}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kamerić, Šejla}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ky68r96j43mpoc9kx2c03e3pu5slg8u 0 140000 3892863 3466654 2026-06-04T07:35:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892863 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Lisa Hannigan |žanr = [[Indie folk]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Lisa Hannigan 10 16 2017 -22 (37889907414).jpg |država = [[Irska]] |karijera = 2001-''danas'' |rođenje = {{Datum rođenja i godine|1981|02|12}} |smrt = |instrument = [[vokal]], [[gitara]], [[klavir]], [[bas-gitara]] |izdavač = Barp/ATO Records |zanimanje = [[muzičar]] |angažman = |URL = http://www.lisahannigan.ie/ |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Lisa Margaret Hannigan''' (12. februar 1981. godine) je [[irska]] muzičarka, tekstopisac i multiinstrumentalista. Njena muzika je dobila pozitivne kritike, kao i veliki broj nominacija za nagrade kako u rodnoj [[Irska|Irskoj]] tako i odnedavno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Poznata je i po saradnji sa [[kantautor]]om [[Damien Rice]]om. 2008. godine sa debitantskim albumom [[See Sew (album)]] je doživjela upsjeh, naročito sa singlom "Lille" s kojom je dobila niz prestižnih nominacija i nagrada u domovine te u [[Velika Britanija|Britaniji]] i [[SAD]]-u. 2009. godine je dobila nagrade za najbolji debitantski album godine u Irskoj, najbolji irski album godine, pjesmu godine u Irskoj te za najboljeg ženskog izvođača. == Vanjski linkovi == * [http://www.lisahannigan.ie/ Službeni sajt Lise Hannigan] {{DEFAULTSORT:Hannigan, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Irski pjevači]] [[Kategorija:Irski muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] czzz6ywvtitdg26qnlwp4qgps7j880j 0 142076 3893046 3807410 2026-06-04T09:45:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Naomi Druškić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1998|11|12}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = | instrument = [[Klavir]] | karijera = | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }}'''Naomi Druškić''' (12. novembra 1998, [[Sarajevo]])<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm9604680/|title=Naomi Druskic {{!}} Actress, Music Department|website=IMDb|language=en-US|access-date=1. 9. 2023}}</ref> jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[pijanist]]ica.<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/intervju/257116/brat-i-sestra-druskic-svojim-talentima-osvajaju-bih-ali-i-sire/|title=Brat i sestra Druškić svojim talentima osvajaju BiH, ali i šire|last=Tihić|first=Zerina|date=19. 12. 2021|website=azra.ba|publisher=avaz-roto press d.o.o.|access-date=2. 12. 2023}}</ref> Započela je svoje muzičko obrazovanje sa 6 godina<ref>{{Cite web|url=https://www.ladiesin.ba/2019/01/02/naomi-druskic-piano-princeza-2/|title=Naomi Druškić: Piano princeza|last=sanelP|date=2. 1. 2019|website=Ladies in|language=en-US|access-date=1. 9. 2023|archive-date=1. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901151538/https://www.ladiesin.ba/2019/01/02/naomi-druskic-piano-princeza-2/|url-status=dead}}</ref> u OMBŠ "Novo Sarajevo". Od samog početka radila je sa pedagozima: prof. Olanom Sijarićem, zatim prof. Faridom Mušanovićem i od oktobra 2007. sa Jokuthonom Mihailovićem. Kao najmlađi takmičar osvojila je 1.nagradu na Federalnom takmičenju učenika i studenata muzike FBIH u [[Livno|Livnu]] 2006. u kategoriji [[klavir]] četveroručno. 1007 godine osvojila je treću nagradu na međunarodnom takmičenju u Italiji u kategoriji do 14 godina. Na međunarodnom [[Frédéric Chopin|Šopenovom]] takmičenju u [[Tuzla|Tuzli]] 2007. osvojila je treću nagradu u kategoriji do 15 godina. 13. marta 2007, sa svojih 8 godina održala je svoj prvi solistički koncert u Domu vojske FBIH. Na XI Federalnom i I internacionalnom takmičenju učenika i studenata [[Muzika|muzike]], [[Sarajevo]] 2008 osvojila je 1. nagradu sa najviše bodova kao najbolji izvođač do 12 godina. Naomi također i komponira, tako da je na svojim solističkim koncertima počela svirati i svoje kompozicije. Do sada je nastupala u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Singapur]]u i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. == Nagrade == *1. nagrada – Federalno takmičenje (2006) *2. nagrada – Internacionalno takmičenje (Italija, 2007) *1. nagrada – Federalno takmičenje (2008) *1. nagrada – Internacionalno takmičenje (Beograd, 2009) *2. nagrada – Internacionalno takmičenje (Italija, 2009) *2. nagrada - Internacionalno takmičenje (Italija, 2010) *1. nagrada - Internacionalno takmičenje (Banja Luka, 2010) *Specijalna nagrada za izvođenje Šopena (Banja Luka, 2010) *2. nagrada – Internacionalno takmičenje (Singapur, 2010) *1. nagrada – Internacionalno takmičenje talenata (New York, 2011) *Specijalna nagrada žirija za klavir solo i pobjednički koncert u Karnegi Holu. ([[Carnegie Hall]], 2011)1. nagrada -New York"American Protege" - i priznanje za najbolje izvođače i postignuća u području glazbenog izvođenja, svibanj 2013. *1. nagrada -New York"American Protege" - i priznanje za najbolje izvođače i postignuća u području glazbenog izvođenja, svibanj 2013. *Washington D.C. "Kennedy Center" 2013, osvojila je Titulu pratitelja prvog Phenom Laureata svijeta. *1.nagrada New York - Golden Key festival– svibanj 2014. *Singapur 2014,osvaja Platinum i Posebna priznanja za najbolje izvođače. *Dobitnica je posebnih priznanja za postignuća u oblasti glazbe od "Federalnog ministarstva nauke i kulture" 2011., 2012., 2013., 2014. godine. Također od "Kantonalnog ministarstva kulture" dobila je zahvalnice 2011., 2012., 2013., 2014. godine. područje kulture bila je osoba godine 2010. i 2013. u izboru magazina "Gracija" == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.sutra.ba/novost/23235/Naomi-Druki-osvojila-drugo-mjesto-na-takmienju-pijanista Naomi Druškić osvojila drugo mjesto na takmičenju pijanista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819202314/http://www.sutra.ba/novost/23235/Naomi-Druki-osvojila-drugo-mjesto-na-takmienju-pijanista |date=19. 8. 2019 }} *[http://www.mojportal.ba/novost/41027/naomi-druskic-osvojila-srebrenu-medalju Naomi Druškić osvojila srebrenu medalju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209150226/http://www.mojportal.ba/novost/41027/naomi-druskic-osvojila-srebrenu-medalju |date=9. 12. 2010 }} {{DEFAULTSORT:Druškić, Naomi}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4vmnimzl20ykd86vnow0m6naxn9uv12 0 142387 3892919 3853413 2026-06-04T07:47:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Jan Brewer |slika = Jan Brewer.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Arizone|22. guverner]] [[Arizona|Arizone]] |vrijeme_na_vlasti = 21. januar 2009. - 5. januar 2015. |prethodnik = [[Janet Napolitano]] |nasljednik = [[Doug Ducey]] |redoslijed2 = 18. Državni sekretar Arizone |vrijeme_na_vlasti2 = 7. januar 2003. – 21. januar 2009. |prethodnik2 = Betsey Bayless |nasljednik2 = Ken Bennett |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1944|9|26}} |mjesto_rođenja = [[Hollywood]], [[Kalifornija]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Janice Kay "Jan" Brewer |nacionalnost = Amerikanka |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supružnik = John Brewer |djeca = |obrazovanje = Glendale Community College (Arizona) |vjera = Luteranska crkva |potpis = Jan_Brewer_signature.svg |web_stranica = http://www.azgovernor.gov/ }} '''Janice K. Brewer''' ([[26. septembar]] [[1944]].<ref name="Curr Bio">{{cite book|title=Current Biography Yearbook 2011|url=https://archive.org/details/currentbiography0000unse_z0h6|year=2011|publisher=H.W. Wilson|location=Ipswich, MA|isbn=9780824211219|pages=[https://archive.org/details/currentbiography0000unse_z0h6/page/92 92]-95|chapter=Brewer, Jan}}</ref>, [[Hollywood]], [[Kalifornija]], SAD) je američka političarka i bivša, 22. po redu, guvernerka savezne države [[Arizona]]. Na mjesto guvernerke je došla 21. januara 2009. godine nakon ostavke bivše guvernerke [[Janet Napolitano]], nakon jedne od najvećih fiskalnih kriza u historiji Arizone, ali i cijelih SAD. Sve do izbora 2010, na tom mjestu je bila u svojstvu vršioca dužnosti, da bi nakon pobjede na izborima u novembru 2010. godine i zvanično bila izabrana kao 22. guverner savezne države Arizona. Jan Brewer je bila treća zaredom žena na mjestu guvernera Arizone, te četvrta žena koja obavljala ovu funkciju. Zakletvu je položila 3. januara 2011. godine. Na mjestu guvernera naslijedio ju je [[Doug Ducey]]. [[Datoteka:JanBrewer PresObama.jpg|mini|lijevo|Jan Brewer u razgovoru sa predsjednikom Obamom]] Nakon dolaska na vlast, poduzela je stoge mjere i akcije za rješavanje nagomilanih problema oko državnog [[budžet]]a. == Nakon mandata == Nakon završetka mandata kao guvernerke u januaru 2015. Brewer se gotovo u potpunosti povukla iz javnog života. U okvirima izbora za republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD 2016, ona je krajem februara 2016. objavila svoju podršku milijarderu [[Donald Trump|Trumpu]]. Njujorški biznismen, kao i bivša guvernerka, imali su zajedničke stavove i prijedloge oko izgradnje zida duž američke granice sa [[Meksiko]]m, koji bi predstavljao najdjelotvornije rješenje u borbi protiv ilegalnog useljavanja u SAD i prekograničnog [[kriminal]]a.<ref>[http://www.politico.com/story/2016/02/jan-brewer-endorses-donald-trump-219898 ''Jan Brewer endorses Donald Trump''], Politco, 27. februar 2016 (engl.)</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-polit}} {{DEFAULTSORT:Brewer, Jan}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Biografije, Hollywood (Kalifornija)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bcuaqg2tcyoo6lnqlrvkvuldmzpwgm8 0 144449 3893268 3853480 2026-06-04T10:34:08Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Klosterneuburg]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893268 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Siegfried Selberherr.jpg|mini|Siegfried Selberherr]] '''Siegfried Selberherr''' (rođen [[3. august]]a [[1955]]. u Klosterneuburgu, [[Austrija|Austriji]]) je austrijski naučnik u području mikroelektronike. Profesor je na Institutu za mikroelektroniku (''Institute for Microeletronics''<ref>[http://www.iue.tuwien.ac.at Institute for Microeletronics]</ref>) na Tehničkom univerzitetu u Beču (Technische Universität Wien, TU Wien<ref>[http://www.tuwien.ac.at/ TU Wien]</ref>). Glavni istraživački interesi su mu modeliranje i simuliranje fizičkih pojava u području mikroelektronike. == Biografija == Od 1988. Siegfried Selberherr je redovan profesor na predmetu Sofverska tehnologija mikroelektronskih sistema na Tehničkom univerzitetu u Beču, TU Wien. Studirao je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] ​​na Tehničkom univerzitetu u Beču, gdje je dobio stepen dipomiranog inžinjera, a doktorirao je iz područja tehničkih nauka u 1978 i 1981, respektivno, te je završio [[Habilitacija|habilitaciju]] 1984 godine, čime je izabran za docenta. Nakon toga neko vrijeme je proveo kao gostujući istraživač u [[Bell Laboratories|Bell Labs]]-u. Između 1996. i 2020. godine prof. Selberherr je bio istaknuti predavač IEEE Electron Devices Society-a. Prof. Selberherr je dugi niz godina bio na čelu Instituta za mikroelektroniku pri TU Wien (sada ovaj institut vodi njegov mlađi kolega Tibor Grasser). Između 1998. i 2005. bio je dekan Fakulteta elektrotehnike i informacione tehnologije <ref>[http://etit.tuwien.ac.at/ Fakultet elektrotehnike i informacione tehnologije]</ref>. Štaviše, između 2001. i 2018. godine bio je član i zamjenik predsjednika nadzornog odbora [https://ams.com/ams-start ams AG] i od tada služi kao naučni savjetnik odbora. Od 2004. član je savjetodavnog odbora u međuuniverzitetskom Odjelu za agrobiotehnologiju (IFA-Tulln <ref>[http://www.ifa-tulln.ac.at IFA-Tulln]</ref>). == Postignuća == U svojoj naučnoj karijeri prof. Selberherr je objavio, sa svojim timovima istraživača, do sada više od 400 naučnih radova u časopisima i više od 1200 radova u zbirkama radova sa ​​konferencija, pri čemu je održao više od 250 pozivnih predavanja. Osim toga, objavio je tri knjige i uredio više od 40 svezaka, te je bio mentor, do sada, više od 100 [[Doktor|doktorskih disertacija]]. Tokom svog istraživačkog rada prof. Selberherr je razvio simulator za MOS (Metal-Oxide-Semiconductor) uređaje (MINIMOS), u kojem je implementiran model za pokretljivost nosilaca naboja, koi nosi njegovo ime. Štaviše, rukovodio je velikim brojem istraživačkih projekata finansiranih od strane poznatih poluprovodničkih kompanija i agencija (''Förderinstitutionen''), poput Austrijskog naučnog fonda (''Austrian Science Fund'', FWF <ref>[http://www.fwf.ac.at/ Austrian Science Fund]</ref>), Istraživačko društvo Christian Doppler (''Christian Doppler Research Association'', CDG <ref>[http://www.cdg.ac.at Christian Doppler Research Association]</ref>) i Evropskog vijeća za istraživanje (''European Research Council'', ERC <ref>[http://erc.europa.eu/ European Research Council]</ref>). == Nagrade == ''(Izbor)'' * 2021: 'Fellow' [https://www.aaia-ai.org/ Azijsko-pacifičkog udruženja za vještačku inteligenciju (AIAA)] *2021: 'Life Fellow' od [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|Instituta Inžinjera Elektrotehnike i Elektronike (IEEE)]] *2018: 'Cledo Brunetti' nagrada od [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|Instituta Inžinjera Elektrotehnike i Elektronike (IEEE)]] * 2015: 'Franz Dinghofer' medalja Dinhofer instituta<ref>[https://www.tuwien.at/tu-wien/aktuelles/news/news/franz-dinghofer-medaille-fuer-prof-siegfried-selberherr/ Franz-Dinghofer-Medaille für Prof. Siegfried Selberherr]</ref> * 2014: Marin Drinov medalja: počasni znak Bugarske akademije nauka<ref>[https://www.tuwien.at/tu-wien/aktuelles/news/news/bulgarische-akademie-der-wissenschaften-ehrt-siegfried-selberherr/ Bulgarische Akademie der Wissenschaften ehrt Siegfried Selberherr]</ref> * 2013: Ordentliches Mitglied der Akademia Europaea (Redovni član u Akademiji Europaea<ref>[http://www.acadeuro.org/ Akademija Europaea]</ref>) * 2011: Silbernes Komturkreuz des Ehrenzeichens für Verdienste um das Bundesland Niederösterreich (Srebrni križ časti za usluge u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) <ref>{{Cite web |url=https://www.help.gv.at/Portal.Node/hlpd/public/content/173/Seite.1730440.html |title=Vlada savezne pokrajine Donje Austrije |access-date=12. 10. 2011 |archive-date=24. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150424045106/https://www.help.gv.at/Portal.Node/hlpd/public/content/173/Seite.1730440.html |url-status=dead }}</ref> * 2009: 'Advanced Grant' od European Research Council (Evropskog vijeća za istraživanje) <ref>{{Cite web |url=https://cordis.europa.eu/project/rcn/93432/factsheet/en |title=ERC Advanced Grant 'MOSILSPIN' |access-date=20. 11. 2019 |archive-date=17. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211217094850/https://cordis.europa.eu/project/rcn/93432/factsheet/en |url-status=dead }}</ref> * 2006: Počasni doktorat Univerziteta u Nišu <ref>[http://www.ni.ac.rs/ Univerzitet u Nišu]</ref> * 2005: Großes Ehrenzeichen für Verdienste um die Republik Österreich (Velika medalja časti za služenje Republici Austriji) * 2004: Punopravno članstvo European Academy of Sciences and Arts <ref>[http://www.euro-acad.eu/ European Academy of Sciences and Arts]</ref> (Evropske akademije nauka i umjetnosti) * 2001: [[Erwin Schrödinger]] nagrada od Österreichischen Akademie der Wissenschaften <ref>[http://www.oeaw.ac.at/ Österreichischen Akademie der Wissenschaften]</ref> (Austrijske akademije nauka) * 1994: Medalja Wilhelm Exnera od Österreichischen Gewerbevereins <ref>[https://www.gewerbeverein.at/ Österreichischer Gewerbeverein]</ref> (Austrijskog trgovinskog udruženja) * 1993: 'Fellow' od [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|Instituta Inžinjera Elektrotehnike i Elektronike (IEEE)]] * 1986: Heinz Zemanek nagrada od Österreichischen Computer-Gesellschaft <ref>[http://www.ocg.at/ Österreichische Computer-Gesellschaft]</ref> (Austrijskog informacijskog društva) * 1983: Dr. Ernst Fehrer nagrada od TU Wien (Tehničkog univerziteta u Beču) == Važne Publikacije == ''(Izbor)'' === Časopisi === * L. Filipovic, S. Selberherr. ''Thermo-Electro-Mechanical Simulation of Semiconductor Metal Oxide Gas Sensors.'', ''Materials'', Vol.12, No.15, pp.&nbsp;2410–1–2410-37, 2019, {{doi|10.3390/ma12152410}}. * V. Sverdlov, S. Selberherr. ''Silicon Spintronics: Progress and Challenges.'', ''Physics Reports'', Vol.585, pp.&nbsp;1–40, 2015, {{doi|10.1016/j.physrep.2015.05.002}}. * H. Ceric, S. Selberherr. ''Electromigration in Submicron Interconnect Features of Integrated Circuits.'', ''Materials Science and Engineering R'', Vol.71, pp.&nbsp;53–86, 2011, {{doi|10.1016/j.mser.2010.09.001}}. * V. Sverdlov, E. Ungersboeck, H. Kosina, S. Selberherr. ''Current Transport Models for Nanoscale Semiconductor Devices.'', ''Materials Science and Engineering R'', Vol.58, No.6-7, pp.&nbsp;228–270, 2008, {{doi|10.1016/j.mser.2007.11.001}}. * T. Grasser, T.-W. Tang, H. Kosina, S. Selberherr. ''A Review of Hydrodynamic and Energy-Transport Models for Semiconductor Device Simulation.'', ''Proceedings of the IEEE'', Vol.91, No.2, pp.&nbsp;251–274, 2003, {{doi|10.1109/JPROC.2002.808150}}. * S. Selberherr, A. Schütz, H. Pötzl. ''MINIMOS – A Two-Dimensional MOS Transistor Analyzer.'', ''IEEE Trans.Electron Devices'', Vol.ED-27, No.8, pp.&nbsp;1540–1550, 1980, {{doi|10.1109/T-ED.1980.20068}}. === Knjige === * M. Nedjalkov, I. Dimov, S. Selberherr. ''Stochastic Approaches to Electron Transport in Micro- and Nanostructures'', Birkhäuser, Basel, [[ISBN]] [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Knji%C5%BEni_izvori&isbn=978-3-030-67916-3 978-3-030-67916-3], 214 pages, 2021, [[doi:10.1007/978-3-030-67917-0]]. *R. Klima, S. Selberherr. ''Programmieren in C, 3. Auflage'', Springer-Verlag, Wien-New York, {{ISBN|978-3-7091-0392-0}}, 366 stranica, 2010, {{doi|10.1007/978-3-7091-0393-7}}. * J.W. Swart, S. Selberherr, A.A. Susin, J.A. Diniz, N. Morimoto. (Eds.) ''Microelectronics Technology and Devices'', The Electrochemical Society, {{ISBN|978-1-56677-646-2}}, 661 stranica, 2008. * T. Grasser, S. Selberherr. (Eds.) ''Simulation of Semiconductor Processes and Devices'', Springer-Verlag, Wien-New York, {{ISBN|978-3-211-72860-4}}, 460 stranica, 2007, {{doi|10.1007/978-3-211-72861-1}}. * F. Fasching, S. Halama, S. Selberherr. (Eds.) ''Technology CAD Systems'', Springer-Verlag, Wien-New York, {{ISBN|978-3-7091-9317-4}}, 309 stranica, 1993, {{doi|10.1007/978-3-7091-9315-0}}. * S. Selberherr. ''Analysis and Simulation of Semiconductor Devices'', Springer-Verlag, Wien-New York, {{ISBN|978-3-7091-8754-86}}, 294 stranica, 1984, {{doi|10.1007/978-3-7091-8752-4}}. == Vanjski linkovi == * [https://tiss.tuwien.ac.at/person/156840?locale=en Lični detalji sa Tehničkog fakulteta u Beču] * [http://www.iue.tuwien.ac.at/index.php?id=17 Lični detalji sa Instituta za mikroelektroniku na Tehničkom fakultetu u Beču] * [http://www.iue.tuwien.ac.at/publications/Selberherr Kompletna lista publikacija] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Selberherr, Siegfried}} [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Austrijski naučnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Klosterneuburg]] 6zitcobgxexwlu56yra7d13b7aaoq8j 0 145248 3893235 3836303 2026-06-04T10:29:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893235 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nils Petter Molvær Kongshaugfestivalen 2019 (224344).jpg|mini|desno|200px|Nils Petter Molvær (2019)]] '''Nils Petter Molvær''' (rođen 18. septembra 1960), poznat još i kao '''NPM''',<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1770-Nils-Petter-Molv%C3%A6r|title=Nils Petter Molvær|website=Discogs|language=en|access-date=17. 5. 2017}}</ref> norveški je džez-trubač,<ref>{{Cite web|url=http://www.nilspettermolvaer.info/|title=Nils Petter Molvaer - Switch|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=8. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160208050422/http://www.nilspettermolvaer.info/|url-status=bot: unknown}}</ref> kompozitor i producent. Smatra se jednim od začetnika spajanja [[džez]]a i [[Elektronska muzika|elektronske muzike]]. Ovaj spoj se najbolje vidi u njegovom najprodavanijem albumu Khmer, koji je u Evropi objavljen u oktobru 1997. godine, dok je u Sjevernoj Americi objavljen početkom 1998. godine. ==Biografija== Molvær se rodio i odrastao na norveškom ostrvu Sula. Sa devetnaest godina odlazi na studij [[Muzika|muzike]] u Trondheim. Tamo se priključuje bendu Masqualero, zajedno s Arild Andersenom, Jon Christensenom i Tore Brunborgom. Bend snima nekoliko albuma za ECM Records. Molvær sarađuje i sa drugim ECM umjetnicima. No, 1997. godine objavljuje svoj prvi solistički album Khmer. U ovom albumu se prepoznaje spoj džeza, rocka, elektronskih sekvenci kao i [[hip-hop]] ritmova. U ovom albumu se prepoznaje trag [[Miles Davis]]ovih radova iz 70-ih i 80-ih godina dvadesetog vijeka. No ovo nikako ne možemo svesti pod suhoparno kopiranje. 2000. godine je izašao i njegov drugi album, Solid Ether, nakon kojeg Molvær napušta ECM. Često sarađuje sa gitaristom Eivind Aarsetom. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nils Petter Molvær}} * http://www.nilspettermolvaer.info/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616210752/http://nilspettermolvaer.info/ |date=16. 6. 2013}} {{Evropska filmska nagrada za najboljeg kompozitora}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Molvær, Nils Petter}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Norveški muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hug8sczci02233vr5tpeblfqpt5znrc 0 145286 3893118 3836155 2026-06-04T09:54:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893118 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hagmich.jpg|mini|Hagen Kleinert, slika iz 2006. godine]] '''Hagen Kleinert''' (rođen 15. juna 1941. godine u [[Festenberg]]u, [[Njemačka]], sada [[Twardogóra]], [[Poljska]]) je profesor [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] na [[Slobodni univerzitet u Berlinu|Slobodnom univerzitetu u Berlinu]]<ref>[http://www.fu-berlin.de/ Freie Universität Berlin]</ref> (od 1968. godine). Također, počasni je doktor nauka na [[Zapadni univerzitet u Temišvaru|Zapadnom univerzitetu u Temišvaru]]<ref>[http://www.uvt.ro/ West University of Timişoara]</ref>, počasni doktor nauka na ''Kirgijsko-Ruskom Slavenskom univerzitetu''<ref>[http://www.4icu.org/reviews/3122.htm Kirgijsko-Ruski Slavenski univerzitet]</ref> u [[Biškek]]u, kao i počasni član Ruske istraživačke akademije.<ref>{{Cite web |url=http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/news/academycreative.html |title=Ruska istraživačka akademija |access-date=22. 6. 2011 |archive-date=5. 8. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120805092041/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/news/academycreative.html |url-status=dead }}</ref> Za svoje doprinose fizici elementarnih čestica i čvrstog stanja, nagrađen<ref>{{Cite web |url=http://www.iop.org/about/awards/bilateral/born/medallists/page_38474.html |title=Maks Born nagrada za 2008. godinu |access-date=23. 6. 2011 |archive-date=9. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110309175001/http://www.iop.org/about/awards/bilateral/born/medallists/page_38474.html |url-status=dead }}</ref> je 2008. godine ''Maks Born nagradom i medaljom''.<ref>{{cite journal| title = From Landau's Order Parameter to Modern Disorder Fields | first3 = Gregory | last3 = Vereshchagin | first2 = Remo | last2 = Ruffini | author = Kleinert H. | journal = In "Lev Davidovich Landau and his Impact on Contemporary Theoretical Physics", publ. in "Horizons in World Physics") | volume = 264 | pages = 103 | year = 2009 | doi = 10.1063/1.3382313| url = http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/373/373.pdf | bibcode = 2010AIPC.1205..103K}}</ref> objavljen u memorijalnom zborniku radova<ref>{{Cite web |url=https://www.novapublishers.com/catalog/product_info.php?products_id=9382 |title=Lev Davidovich Landau and his Impact on Contemporary Theoretical Physics (Horizons in World Physics, 2009, Volume 264) |access-date=22. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717205824/https://www.novapublishers.com/catalog/product_info.php?products_id=9382 |archive-date=17. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> Za svoj doprinos posvećen proslavi stote godišnice rođenja [[Lev Davidovič Landau|Leva Davidoviča Landaua]], nagrađen je Majorana nagradom sa medaljom za 2008. godinu. Oženjen je sa dr. Annemarie Kleinert od 1974. sa kojom ima sina Michaela Kleinerta. == Obrazovanje == Nakon osnovnih studija fizike na [[Univerzitet u Hannoveru|Univerzitetu u Hannoveru]] od 1960 - 63, te nekoliko američkih univerziteta među kojima i [[Tehnološki institut Georgija]]. Nastavio je doktorske studije na [[Univerzitet Colorado u Boulderu|Univerzitetu Colorado u Boulderu]] iz [[opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] kod [[Georg Gamow|Georga Gamowa]], jednog od osnivača teorije [[veliki prasak|velikog praska]]. Doktorirao je 1967. godine, a od 1968. godine radi na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Kao mladi profesor, Klajnert je 1972. godine bio u posjeti [[Kalifornijski tehnološki institut|Kalifornijskom tehnološkom institutu]] (Caltech), gdje je na njega ostavio snažan utisak poznati američki fizičar [[Richard Feynman]], sa kojim je odmah započeo plodnu saradnju. == Naučna karijera == Klajnert je pronašao rješenje za problem vodikovog atoma (računanje energetskih nivoa i stanja) u Feynmanovom formalizmu integrala po trajektorijama.<ref>{{cite journal | title = Solution of the path integral for the H-atom | author = Duru I.H., Kleinert H. | journal = Physics Letters B | volume = 84 | issue = 2 | pages = 185–188 | year = 1979 | doi = 10.1016/0370-2693(79)90280-6 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re65/65.pdf | bibcode = 1979PhLB...84..185D | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 9. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080309160840/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re65/65.pdf | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite journal | title = Quantum Mechanics of H-Atom from Path Integrals | author = Duru I.H., Kleinert H. | journal = Fortschr. Phys | volume = 30 | issue = 2 | pages = 401–435 | year = 1982 | doi = 10.1002/prop.19820300802 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re83/83.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 27. 6. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070627191646/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re83/83.pdf | url-status = dead }}</ref> Ovaj uspjeh je značajno proširio oblast primjenljivosti Feynmanovog formalizma. Kasnije, Klajnert je nastavio saradnju sa Feynmanom<ref>{{cite journal | title = Travailler avec Feynman | author = Kleinert H. | journal = Science (French edition) | volume = 19 | pages = 89–95 | year = 2004 | doi = | url = http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/feynman/feynmanw-Dateien/FEYNMAN_CH11_30avr.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 26. 11. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20221126192251/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/feynman/feynmanw-Dateien/FEYNMAN_CH11_30avr.pdf | url-status = dead }}</ref> i Feynmanov posljednji naučni rad je objavljen zajedno sa Klajnertom.<ref>{{cite journal | title = Effective classical partition functions | author = Feynman R.P., Kleinert H. | journal = Physical Review A | volume = 34 | issue = 6 | pages = 5080–5084 | year = 1986 | doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/159/159.pdf | pmid = 9897894 | bibcode = 1986PhRvA..34.5080F | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 12. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312135004/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/159/159.pdf | url-status = dead }}</ref> Naučna saradnja sa Richardom Feynmanom dovela je do matematičke metode za pretvaranje [[Divergentni redovi|divergentnih]] [[Potencijalni red|potencijalnih redova]] slabih spojeva u konvergentne redove jakih spojeva u fizičkim sistemima. Ova takozvana "''varijabilna teorija perturbacije''" daje trenutno najtačniju teoriju kritičnih eksponenata<ref>Kleinert, H., [http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/279/279.pdf "Critical exponents from seven-loop strong-coupling φ4 theory in three dimensions". [[Physical Review]] D 60, 085001 (1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200312135157/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/279/279.pdf |date=12. 3. 2020 }}</ref> koja se može uočiti blizu [[Fazni prijelazi|faznih prijelaza]] drugog reda, što je potvrđeno za [[superfluid]]ni helijum tokom eksperimenata na vještačkim Zemljinim satelitima.<ref>{{cite journal |title = Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point |author = Lipa J.A. |journal = Physical Review B |volume = 68 |issue = 17 |page = 174518 |year = 2003 |doi = 10.1103/PhysRevB.68.174518 |url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/lipa.pdf |last2 = Nissen |first2 = J. |last3 = Stricker |first3 = D. |last4 = Swanson |first4 = D. |last5 = Chui |first5 = T. |arxiv = cond-mat/0310163 |bibcode = 2003PhRvB..68q4518L |access-date = 22. 6. 2011 |archive-date = 12. 3. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200312135109/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/lipa.pdf |url-status = dead }}</ref> Otkrio je i alternativu Feynmanovoj vremenski presječenoj integralnoj konstrukciji, koja se može koristiti za rješavanje integralnih formulacija puta atoma vodika i centrifugalne barijere, tj. za izračunavanje njihovih energetskih razina i svojstvenih stanja, kao posebne slučajeve opće strategije za tretiranje sistema sa [[Matematička singularnost|singularnim]] potencijalima koji koriste integrale puta.<ref>{{cite journal | title = Solution of the path integral for the H-atom | author1 = Duru I.H. | author2 = Kleinert H. | journal = Physics Letters B | volume = 84 | issue = 2 | pages = 185–188 | year = 1979 | doi = 10.1016/0370-2693(79)90280-6 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re65/65.pdf | bibcode = 1979PhLB...84..185D | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 9. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080309160840/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re65/65.pdf | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite journal | title = Quantum Mechanics of H-Atom from Path Integrals | author1 = Duru I.H. | author2 = Kleinert H. | journal = Fortschr. Phys | volume = 30 | issue = 2 | pages = 401–435 | year = 1982 | doi = 10.1002/prop.19820300802 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re83/83.pdf | bibcode = 1982ForPh..30..401D | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 27. 6. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070627191646/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re83/83.pdf | url-status = dead }}</ref> U okviru kvantne teorije polja i teorije kvarkova, objasnio je porijeklo<ref>{{cite journal | title = Bilocal Form Factors and Regge Couplings | author = Kleinert H. | journal = Nucl. Physics | volume = B65 | pages = 77–111 | year = 1973 | doi = 10.1016/0550-3213(73)90276-9 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/45/45.pdf | bibcode = 1973NuPhB..65...77K | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 11. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200311041449/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/45/45.pdf | url-status = dead }}</ref> algebre Regge ostataka,<ref>{{cite journal | title = The Algebra of Scalar and Vector Vertex Strengths in Regge Residues | author = Cabibbo N., Horwitz L., Ne'eman Y. | journal = Physics Letters | volume = 22 | pages = 336-340 | year = 1966 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/chn.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 1. 7. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200701092146/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/chn.pdf | url-status = dead }}</ref>, koju su pretpostavili N. Kabibo, L. Horvic i Y. Neman (za više detalja, pogledati str. 232 u referenci<ref>{{cite journal | title = Universality in the Algebra of Vertex Strengths as Generated by Bilocal Currents | author = Ne'eman Y, Reddy V.T.N. | journal = Nucl. Phys. B | volume = 84 | pages = 221–233 | year = 1981 | doi = 10.1016/0550-3213(75)90547-7 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/neemredd.pdf | bibcode = 1975NuPhB..84..221N | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 12. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312135143/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/neemredd.pdf | url-status = dead }}</ref>). Zajedno sa K. Makijem objasnio je strukturu ikosoedralne faze kvazikristala.<ref>{{cite journal | title = Lattice Textures in Cholesteric Liquid Crystals | author = Kleinert H., Maki K. | journal = Fortschritte der Physik | volume = 29 | issue = 5 | pages = 219–259 | year = 1981 | doi = 10.1002/prop.19810290503 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/75/75.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 26. 4. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200426005943/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/75/75.pdf | url-status = dead }}</ref> Za [[Superprovodljivost|superprovodnike]] je 1982. godine predvidio tri-kritičnu tačku na [[Fazni dijagram|faznom dijagramu]] između superprovodnika tipa I i tipa II, kada se red prijelaza mijenja iz faznog prijelaza drugog reda u fazni prijelaz prvog reda.<ref>{{cite journal | title = Disorder Version of the Abelian Higgs Model and the Order of the Superconductive Phase Transition | author = Kleinert H. | journal = Lett. Nuovo Cimento | volume = 35 | issue = 13 | pages = 405–412 | year = 1982 | doi = 10.1007/BF02754760 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/97/97.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 11. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200311041517/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/97/97.pdf | url-status = dead }}</ref> Ovo predviđanje je potvrđeno 2002. godine numeričkim, [[Monte Carlo simulacija]]ma na [[Računarska simulacija|računarima]].<ref>{{cite journal | title = Vortex interactions and thermally induced crossover from type-I to type-II superconductivity | author = Hove J., Mo S., Sudbo A. | journal = Phys. Rev. B | volume = 66 | issue = 6 | pages = 064524 | year = 2002 | doi = 10.1103/PhysRevB.66.064524 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/sudbotre064524.pdf | arxiv = cond-mat/0202215 | bibcode = 2002PhRvB..66f4524H | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 14. 3. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200314093626/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/sudbotre064524.pdf | url-status = dead }}</ref> Ovu teoriju, zasnovanu na [[Teorija polja u prisustvu neuređenosti|teoriji polja u prisustvu neuređenosti]], Klajnert je razvio u svojim knjigama pod nazivom "''Gejdž teorije kondenzovanog stanja materije''" (eng. ''Gauge Fields in Condensed Matter '', vidjeti ispod u spisku knjiga). U ovom pristupu, statističke osobine fluktuirajućih [[vrtlog]]a ili linija [[Kristalografski defekt|defekata u kristalu]] se opisuju kao elementarna pobuđenja uz pomoć teorije polja, koristeći tehniku [[Feynmanov dijagram|Feynmanovih dijagrama]]. Teorija polja u prisustvu neuređenosti je [[Dualnost (matematika)|dualna]] verzija teorije polja sa parametrom uređenja (poretka), koju je razvio [[Lav Davidovič Landau]] za fazne prijelaze. Na ljetnoj školi u italijanskom gradiću [[Eriče]] 1978. godine predložio je postojanje slomljene [[Supersimetrija|supersimetrije]] u atomskoj jezgri,<ref>{{cite journal | title = The New Aspects of Subnuclear Physics | author = Ferrara S., Discussion Section of 1978 Erice Lecture publ. in | journal = Plenum Press, N.Y., Zichichi A. Ed. | volume = | pages = 40 | year = 1980 | doi = | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/55/1978/supersnuc.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 14. 4. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200414053534/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/55/1978/supersnuc.pdf | url-status = dead }}</ref> a što je kasnije eksperimentalno i potvrđeno.<ref> {{cite journal | title = Evidence for the Existence of Supersymmetry in Atomic Nuclei | author = Metz A., Jolie J., Graw G., Hertenberger R., Gröger J., Günther C., Warr N., Eisermann Y. | year = 1999 | journal = Physical Review Letters | volume = 83 | issue = 8 | page = 1542 | doi = 10.1103/PhysRevLett.83.1542 | bibcode=1999PhRvL..83.1542M}} </ref> Njegove teorije kolektivnih kvantnih polja<ref>{{cite journal | title = Collective Quantum Fields | author = Kleinert H. | journal = Fortschritte der Physik | volume = 36 | issue = 11-12 | pages = 565–671 | year = 1978 | doi = 10.1002/prop.19780261102 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/55/55.pdf | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 26. 4. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200426005918/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/55/55.pdf | url-status = dead }}</ref> i hadronizacije kvark teorija<ref>{{cite journal |title = On the Hadronization of Quark Theories |author = Kleinert H., Lectures presented at the Erice Summer Institute 1976 |journal = Understanding the Fundamental Constituents of Matter, Plenum Press, New York, 1978 (A. Zichichi ed.) |volume = 62 |issue = 4 |pages = 289–390 |year = 1978 |doi = 10.1016/0370-2693(76)90676-6 |url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/53/53.pdf |bibcode = 1976PhLB...62..429K |access-date = 22. 6. 2011 |archive-date = 26. 4. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200426005955/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/53/53.pdf |url-status = dead }}</ref> predstavljaju prototipove za različita numerička istraživanja u teoriji [[Fizika kondenzovane materije|fizike kondenzovanog stanja materije]], [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] i [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]]. Zajedno s K. Makijem predložio je i razjasnio 1981. moguću ikosaedarsku fazu [[kvazikristal]]a.<ref>{{cite journal | title = Lattice Textures in Cholesteric Liquid Crystals | author1 = Kleinert H. | author2 = Maki K. | journal = Fortschritte der Physik | volume = 29 | issue = 5 | pages = 219–259 | year = 1981 | doi = 10.1002/prop.19810290503 | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/75/75.pdf | bibcode = 1981ForPh..29..219K | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 26. 4. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200426005943/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/75/75.pdf | url-status = dead }}</ref> Ove strukture u legurama aluminijskih prijelaznih metala je 3 godine kasnije otkrio [[Dan Shechtman]], za čije otkriće je dobio Nobelovu nagradu 2011. godine. 2006. godine razmotrio je postojanje nove [[Bernhard Riemann|Riemannove]] čestice. Eksperimentalna provjera još uvijek nedostaje. === Doprinos teoriji struna === Klajnert je 1986. godine uveo<ref>{{cite journal |title = The Membrane Properties of Condensing Strings |author = Kleinert H. |journal = Phys. Lett. B |volume = 174 |issue = 3 |pages = 335 |year = 1989 |doi = 10.1016/0370-2693(86)91111-1 |url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/149/149.pdf |bibcode = 1986PhLB..174..335K |access-date = 22. 6. 2011 |archive-date = 12. 3. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200312135121/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/149/149.pdf |url-status = dead }}</ref> pojam krutosti u [[Teorija struna|teoriju struna]], gdje se uobičajeno razmatra samo pojam zategnutosti strune. Na ovaj način, on je značajno unaprijedio razumijevanje i opis fizičkih osobina struna. Pošto je ruski fizičar [[Aleksandar Markovič Poljakov]] u isto vrijeme predložio sličan naučni pojam, zbog toga se ovaj model danas naziva [[Poljakov-Kleinert struna]].<ref> {{cite journal | title = Smooth-rough transition in Polyakov-Kleinert string | author = Zhou Xiaoan | journal = Phys. Rev. D | volume = 41 | issue = 8 | pages = 2634–2637 | year = 1990 | doi = 10.1103/PhysRevD.41.2634 | url = http://prd.aps.org/abstract/PRD/v41/i8/p2634_1 }}</ref>. === Doprinos teoriji raspodjela === Zajedno s A. Červjakovim razvio je proširenje [[Teorija raspodjela (matematika)|teorije raspodjela]] iz linearnih prostora ka [[polugrupa]]ma, koje uvodi na jedinstven način proizvod raspodjela, odnosno strukturu semigrupa (dok su u standardnom matematičkom pristupu definirane samo linearne kombinacije). Ovo uopštenje je nadahnuto fizičkim zahtjevima iz teorije [[Formulacija kvantne teorije integrala po trajektorijama|integrala po trajektorijama]], koji moraju da budu invarijantni u odnosu na koordinatne transformacije.<ref>{{cite journal |title = Rules for integrals over products of distributions from coordinate independence of path integrals |author = Kleinert H., Chervyakov A. |journal = Europ. Phys. J. C |volume = 19 |issue = 4 |pages = 743–747 |year = 2001 |doi = 10.1007/s100520100600 |url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re303/wardepl.pdf |arxiv = quant-ph/0002067 |bibcode = 2001EPJC...19..743K |access-date = 22. 6. 2011 |archive-date = 8. 4. 2008 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080408123949/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_re303/wardepl.pdf |url-status = dead }}</ref> Ova osobina je neophodna za ekvivalnciju Fajnmanovog formalizma integrala po trajektorijama i [[Schrödingerova jednačina|Šredingerove jednačine]]. === Alternativa teoriji struna === Kao alternativu teoriji struna, Klajnert je iskoristio kompletnu analogiju između [[Neeuklidska geometrija|neeuklidske geometrije]] i geometrije kristala sa nečistoćama da konstruira model univerzuma pod nazivom ''[[Svjetski kristal]]'' (World Crystal) ili [[Plank-Kleinert kristal]]<ref>[http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/papers/planckklcZN.pdf Planck-Kleinert kristal]{{Mrtav link}}</ref> koji, na rastojanjima bliskim [[Planckova dužina|Plankovoj skali]], daje drugačiju fiziku nego teorija struna. U ovom modelu, materija stvara pobuđenja (nečistoće, defekte) u prostor-vremenu koji generira zakrivljenost i sve druge posljedice [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]]. Ova teorija je nadahnula italijansku umjetnicu Lauru Pesče<ref>[http://www.laurapesce.it/ Laura Pesce]</ref> da napravi staklenu skulpturu pod nazivom "''Svjetski kristal''"<ref>[http://www.laurapesce.it/main/exhibitions/DICE2006/DICE2006.html Laura Pesce: ''Svijetski kristal'']</ref> (vidjeti također dole lijevo na ovoj referenci<ref>[http://www.laurapesce.it/main/exhibitions/ArteScienza/ArteScienza.html Laura Pesce: ''Arte Scienza'']</ref>). == Baština == Klajnert je napisao više od 400 radova iz [[Matematička fizika|matematičke fizike]] i različitih oblasti [[fizika|fizike]], uključujući fiziku [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], [[Atomsko jezgro|atomske jezgre]], [[čvrsto stanje tvari|čvrstog stanja]], tekućih kristala, biomembrana, mikroemulzija, [[polimer]]a, kao i iz teorije [[Financijska tržišta|finansijskih tržišta]]. Napisao je nekoliko knjiga iz teorijske fizike. Njegova najznačajnija knjiga ''Integrali po trajektorijama u kvantnoj mehanici, statističkoj fizici, fizici polimera i finansijskim tržištima'' (''Path Integrals in Quantum Mechanics, Statistics, Polymer Physics, and Financial Markets'') ima pet izdanja od 1990. godine, od kojih posljednja tri izdanja sadrže poglavlja o primjenama [[integral]]a po trajektorijama u finansijskim tržištima. Ova knjiga je dobila nekoliko veoma pozitivnih prikaza i pregleda u literaturi.<ref>{{cite journal | title = Book Reviews | author = Henry B.I. | journal = Australian Physics | volume = 44 | issue = 3 | pages = 110 | year = 2007 | doi = | url = http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/b5/reviews/picrithenry.doc | access-date = 22. 6. 2011 | archive-date = 14. 4. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200414060953/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/b5/reviews/picrithenry.doc | url-status = dead }}</ref> Klajnert je ugledni član međunarodnog doktorskog programa iz relativističke astrofizike IRAP<ref>{{Cite web |url=http://www.icra.it/IRAPPhD/2007/Welcome.htm |title=IRAP međunarodni doktorski program iz relativističke astrofizike |access-date=22. 6. 2011 |archive-date=6. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070706095341/http://www.icra.it/IRAPPhD/2007/Welcome.htm |url-status=dead }}</ref>, koji predstavlja deo međunardone mreže astrofizičkih institucija [[ICRANet]].<ref>[http://www.icranet.org/ CRANet, International Center for Relativistic Astrophysics Network]</ref> Također je bio uključen u projekat [[Evropska naučna fondacija|Evropske naučne fondacije]] pod nazivom ''Kosmologija u laboratoriji''.<ref>{{Cite web |url=http://www.esf.org/activities/research-networking-programmes/physical-and-engineering-sciences-pesc/current-research-networking-programmes/cosmology-in-the-laboratory-coslab.html |title=COSLAB: Cosmology in Laboratory, ESF project |access-date=22. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071201093049/http://www.esf.org/activities/research-networking-programmes/physical-and-engineering-sciences-pesc/current-research-networking-programmes/cosmology-in-the-laboratory-coslab.html |archive-date=1. 12. 2007 |url-status=dead }}</ref> Klajnertov 60. rođendan proslavljen je uručivanjem počasne knjige ([[Festschrift]]) i naučnim skupom sa 65 predavanja brojnih međunarodnih saradnika kao što su: [[Yuval Ne'eman]], [[R. Jackiw]], [[Harald Fritzsch]], [[Remo Rufini]], [[Cécile DeWitt-Morette]], [[Louis Kaufman]], [[Jozef T. Devreese]], K. Maki,...itd. == Knjige == * ''Gauge Fields in Condensed Matter'', Vol. I, " SUPERFLOW AND VORTEX LINES", pp.&nbsp;1–742, Vol. II, "STRESSES AND DEFECTS", pp.&nbsp;743–1456, [https://web.archive.org/web/20100113041810/http://worldscibooks.com/physics/0356.html World Scientific (Singapore, 1989)]; Paperback {{ISBN|9971-5-0210-0}} '' (also available online: [http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_reb1/contents1.html Vol. I] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527174206/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_reb1/contents1.html |date=27. 5. 2008 }} and [http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_reb1/contents2.html Vol. II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527174211/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleiner_reb1/contents2.html |date=27. 5. 2008 }})'' * ''Critical Properties of φ⁴-Theories'', [https://web.archive.org/web/20080226151023/http://www.worldscibooks.com/physics/4733.html World Scientific (Singapore, 2001)]; Paperback {{ISBN|981-02-4658-7}}'' (also available [http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleinert/?p=booklist&details=6 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716075110/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleinert/?p=booklist&details=6 |date=16. 7. 2011 }}) (together with V. Schulte-Frohlinde)'' * ''Path Integrals in Quantum Mechanics, Statistics, Polymer Physics, and Financial Markets'', 4th edition, [https://web.archive.org/web/20090424041920/http://www.worldscibooks.com/physics/7305.html World Scientific (Singapore, 2009)] (also available [http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleinert/?p=booklist&details=11 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090101070536/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleinert/?p=booklist&details=11 |date=1. 1. 2009 }}) * ''Multivalued Fields in in Condensed Matter, Electrodynamics, and Gravitation'', [https://web.archive.org/web/20080315225354/http://www.worldscibooks.com/physics/6742.html World Scientific (Singapore, 2008)] (also available [http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleinert/?p=booklist&details=9 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090318161544/http://users.physik.fu-berlin.de/~kleinert/kleinert/?p=booklist&details=9 |date=18. 3. 2009 }}) * ''Proceedings of the [http://www.icra.it/MG/mg11 Eleventh Marcel Grossmann Meeting] on General Relativity'', [https://web.archive.org/web/20110629121210/http://www.worldscibooks.com/physics/6997.html World Scientific (Singapore, 2008)] (together with R.T. Jantzen)'' == Vanjski linkovi == * [http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/ Web prezentacija Hagena Kleinerta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615204258/http://www.physik.fu-berlin.de/~kleinert/ |date=15. 6. 2008 }} == Reference == {{Refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Kleinert, Hagen}} [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0kmbsw8rveyab7dkocav68xexalhofi 0 145419 3893104 3866729 2026-06-04T09:53:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893104 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Izet Mašić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|6|6}} | mjesto_rođenja = [[Gračanica]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Bošnjak | druga_imena = | zanimanje = Medicinar, informatičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Izet Mašić''', rođen je 6. juna [[1952]]. u [[Gračanica|Gračanici]]. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinski fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] završio je 1976. Nostrificirao je diplomu na [[Medicinski fakultet u Inzbruku|Medicinskom fakultetu]] u [[Innsbruck]]u ([[Austrija]]). Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. Specijalistički ispit iz iste oblasti položio je 1982. Magistrirao je sa temom pod nazivom "Evaluacija informacionog sistema porodičnog zdravlja" na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985, a doktorsku disertaciju pod nazivom "Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zaštite" odbranio je na istom fakultetu 1990. Po završenom studiju radio je u [[Institut za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite u Sarajevu|Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu]] kao [[liječnik opće prakse]] na projektu "Sadržaj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici", a nakon položenog specijalističkog ispita kao asistent istraživač na istom predmetu do izbora u zvanje docenta 1991. na predmetu Socijalna medicina, organizacija zdravstvene zaštite i ekonomika zdravstva s Uvodom u medicinu. Godine 1992. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te prolazi faze izbora u docenta (1992), vanrednog profesora (1994) i redovnog profesora (1998) na predmetu Medicinska informatika. Godine 2002. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodična/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Osim na Medicinskom fakultetu u Sarajevu biran je za profesora na Zdravstvenim fakultetima u Sarajevu i [[Zenica|Zenici]] na predmetima: Medicinska deontologija s Uvodom u medicinu (1994), Zdravstveni odgoj (1994), Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva (2011), Medicinska informatika (2008), Zdravstvena njega u zajednici i polivalentnoj patronaži (2008) i Porodična/Obiteljska medicina (2005). Za svaki od navedenih predmeta napisao je prateći udžbenik. Kao autor i koautor objavio je preko 800 radova u domaćim i inozemnim publikacijama, od čega je preko 40 knjiga i monografija. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih časopisa i član više redakcijskih odbora u drugim časopisima. Glavni i odgovorni urednik je indeksiranih časopisa: [[Medicinski arhiv]], [[Materia Socio Medica]], [[Acta Informatica Medica]], [[Journal of Forensic Anthropology]]<ref>{{Cite web|url=https://www.omicsonline.org/editorinchief-forensic-anthropology.php|title=Contact Editorial in Chief: Forensic Anthropology Journals|website=www.omicsonline.org|language=en|access-date=4. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406193110/http://www.omicsonline.org/editorinchief-forensic-anthropology.php|archive-date=6. 4. 2016|url-status=dead}}</ref>. Dr.Izet Mašić organizirao je više od 50 naučnih i stručnih skupova, od kojih desetak u ratnom vremenu u Bosni i Hercegovini. Među posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike BiH s međunarodnim učešćem 1999, Prvi kongres socijalne medicine - javnog zdravstva BiH s međunarodnim učešćem 2001, Drugi kongres medicinske informatike BiH s međunarodnim učešćem 2004. Bio je predsjednik Organizacijskog odbora 22. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009), koji je održan u Sarajevu 2009. Aktivno je učestvovao u radu na svjetskim i evropskim kongresima javnog zdravstva, medicinske informatike i porodične medicine na naučnim skupovima održanim u brojnim gradovima i skoro na svim kontinentima: Štokholm, Glazgov, Lisabon, Drezden, Budimpešta, Beč, Vankuver, Kopenhagen, Sidnej, Newcastle, Seul, Hannover, Pariz, London, Brisel, Regensburg, Groeningen, St Malo, Rim, Prag, Oslo, Minhen, Atina, Ženeva, Kejp Taun, Tajpei, Mastriht, Brisbejn, Čenai/Madras, Geteborg, Amsterdam i drugi. Osnivač je [[Društvo za medicinsku informatiku Bosne i Hercegovine|Društva za medicinsku informatiku BiH]] 1988. Bio je potpredsjednik Udruženja za Socijalnu medicinu - Javno zdravstvo FBiH (2000-2008), član Izvršnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) (1994-2011), član Generalne skupštine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) (1994-2011), Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) (2000-2011), Generalne skupštine Svjetske asocijacije za elektronsko zdravstvo i telemedicinu (IsfTeH) (2005-2011) i Evropske asocijacije za menadžere informacijskih tehnologija u zdravstvu (2006-2011). Godine 2008. osnovao je i postao prvi predsjednik [[Akademija medicinskih nauka Bosne i Hercegovine|Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine]].<ref>Akademija medicinskih nauka Bosne i Hercegovine, [http://www.radiosarajevo.ba/novost/17703/predstavljena-akademija-medicinskih-nauka-u-bih]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; Izet Mašić, Značaj formiranja Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine; Akademija medicinskih nauka Bosne i Hercegovine – zvanična stranica [http://www.amn.ba/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151030221816/http://www.amn.ba/ |date=30. 10. 2015 }}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Naučni opus Izeta Mašića, [http://www.imasic.org/wp-content/uploads/sites/2/2015/02/Masic-Izet-Published-works-1975-2014.pdf]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Izet Mašić, Značaj formiranja Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine, [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg29-3.pdf] * Prof. dr. Izet Mašić, [https://unsa-ba.academia.edu/IzetMasic] == Vanjski linkovi == * [http://www.imasic.org imasic.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120504130702/http://imasic.org/ |date=4. 5. 2012 }} * [http://www.amn.ba amn.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151030221816/http://www.amn.ba/ |date=30. 10. 2015 }} * [http://www.avicenapublisher.org avicenapublisher.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324143234/http://www.avicenapublisher.org/ |date=24. 3. 2012 }} {{DEFAULTSORT:Mašić, Izet}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Biografije, Gračanica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački medicinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački informatičari]] [[Kategorija:Medicinski fakultet u Sarajevu]] [[Kategorija:Akademija medicinskih nauka Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Medicinska informatika]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dpto8lhe1d7oe8lbdkinkigx8eoyoxb 0 145464 3893257 3512596 2026-06-04T10:32:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893257 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Formel3 Dallara F308 Quaife-Hobbs 2010 amk.jpg|mini|Quaife-Hobbs u drugom krugu Formula 3 Euro Series at Hockenheim, 2010.]] '''Adrian Quaife-Hobbs''' (Pembury, [[Kent]], [[Engleska]], [[3. februar]] [[1991]]) je [[Velika Britanija|britanski]] vozač<ref>{{Cite web|url = https://www.driverdb.com/drivers/adrian-quaife-hobbs/|title = Adrian Quaife-Hobbs {{!}} Racing career profile {{!}} Driver Database|website = www.driverdb.com|access-date = 1. 3. 2016}}</ref>. ===Sažetak karijere=== {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" ! Godina ! Kategorija ! Ekipa ! Utrke ! Pobjede ! Pol ! Najbržih Rundi ! Podija ! Bodovi ! Poredak |- !rowspan=2| 2005 |align=left| T Cars |rowspan=2 align=left| PR Motorsport | 17 | 8 | 2 | ? | 10 | 284 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- |align=left| T Cars (Jesen sezona) | 7 | 6 | 7 | ? | 7 | 138 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! 2006 |align=left| T Cars |align=left| PR Motorsport | 10 | 3 | 3 | ? | 7 | 68 | 9. |- !rowspan=3| 2007 |align=left| Formula BMW Velika Britanija |align=left| Fortec Motorsport | 18 | 0 | 1 | 0 | 0 | 405 | 10. |- |align=left| Formula Renault Evropa |align=left| BVM Minardi | 8 | 0 | 0 | 0 | 0 | 3 | 23. |- |align=left| Formula Renault 2.0 Sjeverna Evropa |align=left| Motopark Academy | 4 | 0 | 0 | 0 | 1 | 70 | 18. |- !rowspan=3| 2008 |align=left| Formula Renault 2.0 Italija |rowspan=2 align=left| BVM Minardi | 14 | 1 | 0 | 1 | 4 | 250 | 4. |- |align=left| Formula Renault 2.0 Evropa | 14 | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 | 25. |- |align=left| Formula Renault 2.0 Portugal |align=left| Motopark Academy | 2 | 0 | 0 | 0 | 1 | 16 | 6. |- !rowspan=2| 2009 |align=left| Formula Renault 2.0 Sjeverna Evropa |rowspan=2 align=left| Motopark Academy | 14 | 1 | 1 | 2 | 3 | 229 | 4. |- |align=left| Formula Renault Evropa | 14 | 1 | 0 | 0 | 4 | 83 | 4. |- !rowspan=2| 2010 |align=left| Formula 3 Euroseries |align=left| Motopark Academy | 4 | 0 | 0 | 0 | 0 | 7 | 9. |- |align=left| GP3 Series |align=left| Manor Racing | 16 | 0 | 0 | 0 | 1 | 10. | 15. |- ! 2011 |align=left| GP3 Series |align=left| Marussia Manor Racing | 4* | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 20.* |} == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * http://www.quaifehobbs.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701055234/http://www.quaifehobbs.com/ |date=1. 7. 2014 }} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Pembury]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3mqzl9tx4q2j9abkv3vbp584l4mvvor 0 145750 3892882 3808804 2026-06-04T07:38:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892882 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Infokutija vojna osoba | ime = Mladen Kruljac | slika = Mladen Kruljac 280511 Dan OSRH 9604.jpg | opis_slike = Mladen Kruljac godine 2011. | datum rođenja = [[1967]] | mjesto rođenja = [[Slavonski Brod]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|Zastava Hrvaške]] [[Hrvatska]] | rod = [[Datoteka:Osrh.jpg|25px|Grb Oružanih snaga RH]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|OS Hrvatske]] | serviceyears= | čin = [[General-pukovnik (Hrvatska)|General-pukovnik]] | komande = [[Hrvatska kopnena vojska]] | bitke = [[Jugoslavenski ratovi]] }} General-pukovnik '''Mladen Kruljac''' ([[Slavonski Brod]], 1967 - ) je oficir [[hrvatska|Hrvatske]] koji se od 2007. do 2011. nalazio na mjestu zapovjednika Kopnene vojske [[HV|Oružanih snaga RH]]. Diplomirao je na zagrebačkom [[Prometni fakultet u Zagrebu|Saobraćajnom fakultetu]], a poslije je učestvovao u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] gdje je dva puta ranjen. Bio je zapovjednik voda (1991.), satnije (1991.) i bojne (1992.-1994.) u 3. gardijskoj brigadi HV, a od 1994. do 1998. njen načelnik štaba. Od 1998. do 2000. je bio njen zapovjednik, a od 2000. do 2001. načelnik 6. zbornog područja u Varaždinu. Godine 2002. je imenovan za zamjenika zapovjednika kopnene vojske, a na mjesto zapovjednika Kopnene vojske je imenovan u martu 2007. Kruljac se u hrvatskim medijima povezivao uz razne nasilne incidente. 8. jula 2011. je uhapšen<ref>{{Cite news|title=Uhićen četvrti čovjek Hrvatske vojske|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/hrvatska_uhicenje_mladen_kruljac/24259918.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=2011-07-08|access-date=2026-02-11|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> pod sumnjom za malverzacije sa nekretninama, postavši najviše rangirani uhapšeni oficir HV u njenoj historiji. Dva dana kasnije ga je predsjednik [[Ivo Josipović]] smijenio s dužnosti. Mladen Kruljac je također predsjednik [[Hrvatski boksački savez|Hrvatskog bokserskog saveza]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15220622,00.html Slučaj Kruljac na Deutsche Welle] {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Kruljac, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a6ddx1vjk5r8ow3arz04zzyderksco5 3892886 3892882 2026-06-04T07:40:51Z Panasko 146730 3892886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba | ime = Mladen Kruljac | slika = Mladen Kruljac 280511 Dan OSRH 9604.jpg | opis_slike = Mladen Kruljac godine 2011. | datum rođenja = 1967. | mjesto rođenja = [[Slavonski Brod]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|Zastava Hrvaške]] [[Hrvatska]] | rod = [[Datoteka:Osrh.jpg|25px|Grb Oružanih snaga RH]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|OS Hrvatske]] | serviceyears= | čin = [[General-pukovnik (Hrvatska)|General-pukovnik]] | komande = [[Hrvatska kopnena vojska]] | bitke = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] }} General-pukovnik '''Mladen Kruljac''' ([[Slavonski Brod]], 1967 - ) je oficir [[hrvatska|Hrvatske]] koji se od 2007. do 2011. nalazio na mjestu zapovjednika Kopnene vojske [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Diplomirao je na zagrebačkom [[Prometni fakultet u Zagrebu|Saobraćajnom fakultetu]], a poslije je učestvovao u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] gdje je dva puta ranjen. Bio je zapovjednik voda (1991), satnije (1991) i bojne (1992-1994) u 3. gardijskoj brigadi HV, a od 1994. do 1998. njen načelnik štaba. Od 1998. do 2000. je bio njen zapovjednik, a od 2000. do 2001. načelnik 6. zbornog područja u Varaždinu. Godine 2002. je imenovan za zamjenika zapovjednika kopnene vojske, a na mjesto zapovjednika Kopnene vojske je imenovan u martu 2007. Kruljac se u hrvatskim medijima povezivao uz razne nasilne incidente. 8. jula 2011. je uhapšen<ref>{{Cite news|title=Uhićen četvrti čovjek Hrvatske vojske|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/hrvatska_uhicenje_mladen_kruljac/24259918.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=2011-07-08|access-date=2026-02-11|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> pod sumnjom za malverzacije sa nekretninama, postavši najviše rangirani uhapšeni oficir HV u njenoj historiji. Dva dana kasnije ga je predsjednik [[Ivo Josipović]] smijenio s dužnosti. Mladen Kruljac je također predsjednik [[Hrvatski boksački savez|Hrvatskog bokserskog saveza]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15220622,00.html Slučaj Kruljac na Deutsche Welle] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kruljac, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gwoahjbd0sgidte05s0romkpu6r9ovx 0 145921 3893252 3700337 2026-06-04T10:31:43Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Tirana]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893252 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} {{Infokutija glumac |ime= Masiela Lusha |ime_pri_rođenju= Masiela Lusha |mjesto_rođenja=[[Tirana]], [[Albanija]] |mjesto_smrti= |slika=Masiela Lusha at a PAL event.jpg |opis= |datum_rođenja=[[23. oktobar]] [[1985]] |datum_smrti= |godine_aktivnosti= |pseudonim= |veb-sajt= |supruge= |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Masiela Lusha''' ([[23. oktobar]] [[1985]], [[Tirana]], [[Albanija]]) je američka [[glumica]]. == Filmografija == * 2000: Father's Love, Lisa * 2001: Summoning, Grace * 2001: Lizzie McGuire, Model * 2002: George Lopez, Carmen Lopez (101 episodes) * 2003: Clifford's Puppy Days, Nina (46 episodes) * 2004: Cherry Bomb, Kim * 2005: Unscripted * 2006: Law and Order: Criminal Intent, Mira * 2007: Time of the Comet, Agnes * 2008: Blood: The Last Vampire, Sharon * 2009: Ballad of Broken Angels: Harmony, Harmony * 2009: Lopez Tonight * 2010: Kill Katie Malone, Ginger * 2010: Of Silence, Annabelle * 2010: Signed in Blood, Nina * 2011: Under the Boardwalk: The Monopoly Story * 2011: Tough Business, Grace * 2011: Science of Cool == Djela == * ''Inner Thoughts'' (1999) * ''Drinking the Moon'' (2005) * ''The Besa' (2008) * ''Amore Celeste'' (2009) * ''The Call'' (2010) * ''Boopity Boop Writes Her First Poem'' (2010) * ''Boopity Boop Goes to Hawaii'' (2011) == Vanjski linkovi == * [http://www.masielalusha.com/ Web-stranica ljubitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720013953/http://www.masielalusha.com/ |date=20. 7. 2011 }} * http://www.imdb.com/name/nm1126641/ ^{Tekst eksponenta} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Lusha, Masiela}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] rmtq6y0381qqpygtox2jx35dtep2qt7 0 146108 3893211 3875396 2026-06-04T10:19:28Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime =Heather Locklear |ime_pri_rođenju =Heather Deen Locklear |mjesto_rođenja = |mjesto_smrti = |slika =Heather Locklear (2078349596) (cropped).jpg |opis = Heather Locklear na 45. dodjeli Emmyja godine 1993. |datum_rođenja =25. septembar 1961. [[Los Angeles]], [[SAD]] |datum_smrti = |godine_aktivnosti = 1979 - |pseudonim = |veb-sajt = |supruge =[[Richie Sambora]] (1994-2007)<br />[[Tommy Lee]] (1986-1993) |značajna_djela = |važniji filmovi = |oskar = |olivier = |afi = |bafta = |zlatni globus = |emmy = |cesar = |goya = |tony = | goldenraspberryawards = '''[[Nagrada Razzie za najgoru glumicu|Najgora glumica]]'''<br />1990 ''[[The Return of Swamp Thing]]'' }} '''Heather Deen Locklear'''<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0000181/|title=Heather Locklear(I)|website=www.imdb.com|access-date=30. 3. 2026}}</ref> (25. septembar 1961. -) je [[SAD|američka]] [[glumica]], najpoznatija po [[Televizija|televizijskim]] ulogama. Među njima se posebno ističe "[[Sammy Jo Carrington]]" u planetarno popularnoj TV-seriji ''[[Dynasty (TV serija)|Dinastija]]'', "policajka Stacy Sheridan" u TV-seriji ''[[T. J. Hooker]]'', "Amanda Woodward" u TV-seriji ''[[Melrose Place]]'' i "Caitlin Moore" u [[sitcom]]u ''[[Spin City]]''. == Filmografija == {| class="wikitable" border="1" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Napomene |- | [[1981]] | ''[[The Return of the Beverly Hillbillies]]'' | Catherine | sporedna |- | [[1984]] | ''[[Firestarter (film)|Firestarter]]'' | Victoria 'Vicky' Tomlinson McGee | sporedna |- | [[1989]] | ''[[The Return of Swamp Thing]]'' | Abby Arcane | glavna |- | [[1991]] | ''[[The Big Slice]]'' | Tanya | sporedna |- | [[1993]] | ''[[Wayne's World 2]]'' | Sama sebe | Cameo |- | [[1996]] | ''[[The First Wives Club]]'' | Sharon | sporedna |- | [[1997]] | ''Double Tap'' | Kat Shaw | glavna |- | [[2000]] | ''[[Money Talks]]'' | Grace Cipriani | glavna |- | [[2003]] | ''[[Looney Tunes Back in Action]]'' | Dusty Tails | sporedna |- | [[2004]] | ''[[Uptown Girls]]'' | Kimberly | sporedna |- | [[2005]] | ''[[The Perfect Man]]'' | Jean Hamilton | glavna |- | [[2006]] | ''Mr Washboard Stomach'' | Sabrina Townsend | glavna |- | [[2007]] | ''[[Sydney White]]'' | Cassie | sporedna |- || [[2007]] | ''[[Angels Fall]]'' | Reece | glavna |- |} == Televizijski nastupi == {{div col}} * ''[[Tales of the Unexpected (TV serija)|Tales of the Unexpected]]'' (1979) * ''[[CHiPs]]'' (1980) * ''[[240-Robert]]'' (1981) * ''[[Eight Is Enough]]'' (1981) * ''[[The Return of the Beverly Hillbillies]]'' (1981) * ''[[Twirl]]'' (1981) * ''[[Dinastija (TV serija)|Dinastija]]'' (1981-1989) * ''[[Matt Houston]]'' (1982) * ''[[Fantasy Island]]'' (1982) * ''[[T.J. Hooker]]'' (1982-1986) * ''[[Hotel (TV serija)|Hotel]]'' (1983) * ''[[The Love Boat]]'' (1983) * ''[[City Killer]]'' (1984) * ''[[Rock 'n' Roll Mom]]'' (1988) * ''[[Jury Duty: The Comedy]]'' (1990) * ''[[Rich Men, Single Women]]'' (1990) * ''[[Going Places (TV seriha)|Going Places]]'' (1990-1991) * ''[[Her Wicked Ways]]'' (1991) * ''[[Dynasty: The Reunion]]'' (1991) * ''[[Illusions (1992 film)|Illusions]]'' (1992) * ''[[Batman: The Animated Series]]'' (1992) * ''[[Highway Heartbreaker]]'' (1992) * ''[[Melrose Place]]'' (1993-1999) * ''[[Body Language]]'' (1992) * ''[[Fade to Black (1993 film)|Fade to Black]]'' (1993) * ''[[Texas Justice (film)]]'' (1995) * ''[[Shattered Mind]]'' (1996) * ''[[Spin City]]'' (1999-2002) * ''[[Ally McBeal]]'' (2002) * ''[[Scrubs (TV serija)|Scrubs]]'' (2002) * ''[[Once Around the Park]]'' (2003) * ''[[Two and a Half Men]]'' (2004) * ''[[LAX (TV serija)|LAX]]'' (2004-2005) * ''[[Boston Legal]]'' (2005) * ''[[Rules of Engagement]]'' (2007) * ''[[Hannah Montana]]'' (2007) * ''[[Angels Fall (TV film)|Nora Roberts' Angels Fall]]'' (2007) * ''[[See Jayne Run]]'' (2008) * ''[[Flirting with 40]]'' (2008) * ''[[Flying by]]'' (2009) {{div col end}} == Producent == * ''[[Melrose Place]]'' (1997-99) (kao ko-producent) * ''[[LAX (TV serija)|LAX]]'' (2004-2005) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Heather Locklear}} * * {{tvtome person|id=1503|name=Heather Locklear}} * {{people.com}} {{DEFAULTSORT:Locklear, Heather}} [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne maline]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] 7mtievcf403ywwiury8k921hyijlz4o 0 147781 3893175 3510886 2026-06-04T10:09:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893175 wikitext text/x-wiki '''Ljubodrag Mrdović''' je akademski [[Kiparstvo|kipar]]. Rođen je 1957. godine<ref>{{Cite web|url=http://www.ulucg.me/clanovi/ljubodrag-mrdovic.php|title=Udruzenje Likovnih Umjetnika CG - Ljubodrag Mrdović|website=www.ulucg.me|language=en|access-date=5. 5. 2017|archive-date=19. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190119174218/http://www.ulucg.me/clanovi/ljubodrag-mrdovic.php|url-status=dead}}</ref> u Jakovićima kod [[Mojkovac|Mojkovca]]. Završio je Nastavnički fakultet u [[Nikšić]]u, odsjek likovno vaspitanje. Diplomirao je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Fakultetu likovnih umjetnosti u Sarajevu]], odsjek [[kiparstvo]] u klasi prof. Koste Angeli Radovani i prof. [[Alija Kučukalić|Alije Kučukalića]]. Imao je tri samostalne i više kolektivnih izložbi.<ref>{{Cite news|url=http://www.vijesti.me/caffe/bar-izlozba-likovne-kolonije-stari-most-905791?piano_t=1|title=Bar: Izložba likovne kolonije "Stari most"|language=en|access-date=5. 5. 2017}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.butua.com/ustanove/moderna_galerija/08/savremena_crnogorska_skulptura.htm|title=BUTUA.COM - Kultura i kulturni turizam Budve - JU "Muzeji, galerija i biblioteka" Budva i JU "Umjetnička kolonija Danilovgrad" - Savremena crnogorska kultura - Autori: Krsto Andrijašević, Ivana Babić, Milivoje Babović, Danilo-Dale Brajović, Željko Đuričković, Anka Gardašević, Zlatko Glamočak, Miodrag-Miki Gligorović, Nada Kažić, Srdan Kovačević, Tijana Dujović-Liščević, Joveta Ljumović, Dragan-Brile Mijač, Sreten Milatović, Predrag Milačić, Ana Miljkovac, Ljubodrag Mrdović, Zoran Obrenović, Suzana Pajović-Živković, Bojana Pavićević, Velibor-Garo Pavićević, Ivanka-Vana Prelević, Svetozar Radović, Željko Reljić, Saša Stanišić, Milija Stojanović, Rajko Sušić, Tanja Topuzoska, Miodrag Šćepanović i Mitar Živković.|website=www.butua.com|access-date=5. 5. 2017|archive-date=29. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171229000644/http://www.butua.com/ustanove/moderna_galerija/08/savremena_crnogorska_skulptura.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://vajarska-kolonija.co.me/savremena%20crnogorska%20skulptura%202011.html|title=UMJETNIČKA KOLONIJA DANILOVGRAD|website=wayback.archive.org|access-date=5. 5. 2017|archive-date=20. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161020201216/http://vajarska-kolonija.co.me/savremena%20crnogorska%20skulptura%202011.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Bio član [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBIH-a]] do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i sa tim udruženjem kolektivno izlagao. Član ULUCG od 2000. Od 1990. živi u [[Mojkovac|Mojkovcu]] i radi kao predavač [[Likovna kultura|likovne kulture]] u osnovnoj i srednjoj školi. Učestvovao na pet međunarodnih simpozija - kolonija. == Vanjski linkovi == {{Refspisak|}} * http://www.ulucg.me/clanovi/ljubodrag-mrdovic.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119174218/http://www.ulucg.me/clanovi/ljubodrag-mrdovic.php |date=19. 1. 2019 }} {{DEFAULTSORT:Mrdović, Ljubodrag}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Crnogorski kipari]] [[Kategorija:Biografije, Mojkovac]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1axh485lnlnl9gybvctwxbnifiwaraf 0 147786 3893000 3067882 2026-06-04T09:38:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893000 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Cameron Jibril Thomaz |žanr = [[hip-hop]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Wiz Khalifa in Under The Influence Tour.jpg |država = |karijera = 2005-danas |rođenje = 8. septembar 1987. |smrt = |instrument = |izdavač = [[Rostrum Records]], [[Atlantic Records]], [[Warner Bros. Records]] |zanimanje = [[hip-hop|reper]], [[pjevač]] |angažman = [[Snoop Dogg]], [[Mac Miller]], [[Chris Brown]] |URL = [http://www.wizkhalifa.com/ Službene stranice] |najnoviji_album = Rolling Papers |godina3 = 2011. |album2 = Deal or No Deal |godina2 = 2009. |album1 = Show and Prove |godina1 = 2006. }} '''Cameron Jibril Thomaz''' ([[Minot]], [[Sjeverna Dakota]], 8. septembar 1987), poznatiji kao '''Wiz Khalifa''', američki je [[hip-hop|reper]], [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[glumac]] iz [[Pittsbourgh]]a. Roditelji su mu služili u američkoj vojsci. Od šeste godine volio je muziku, te je htio postati pjevač. U 14. godini pronašao je studio I.D. Labs, gdje je počeo snimati prve pjesme. Pohađao je srednju školu "Taylor Allderice". Njegova muzička karijera počela je 2005, kad je objavio svoj prvi miksani album ''[[Prine of the City: Welcome to Pistolvania]]''. Svoj prvi, nezavisni album ''[[Show and Prowe]]'' objavio je 2006, te je 2007. potpisao ugovor za produkcijsku kuću ''[[Warner Bros. Records]]''. Njegovv prvi singl ''[[Say Yeah]]'' zauzeo je 19. mjesto na listi ''[[Bilboard Hot 100]]''.Wiz je svoj drugi nezavisni album objavio ''[[Deal or No Deal]]'' objavio je 2009. Miksani album ''[[Kush & Orange Juice]]'' objavio je kao besplatni download 2010, a album je postao najtraženija tema na [[Google|Googleu]]. Prvi singl nakon što je potpisao za [[Atlantic Records]] bio je ''[[Black and Yellow]]'' koji je debitovao na 1. mjestu liste ''[[Bilboard Hot 100]]''. Svoj debitanski album ''[[Rolling Papers]]'' objavio je 2011. Osim singla "Black and Yellow", album sadrži još tri hit singla:''[[On My Level]]'', ''[[Roll Up]]'' i ''[[No Sleep]]''. Album ''[[O.N.I.F.C]]'' trebao je izaći u septembru 2012. == Diskografija == {{glavni|Diskografija Wiz Khalifa}} === Nezavisni albumi === 2006 - ''[[Show and Prove]]'' 2009 - ''[[Deal or No Deal]]'' === Studijski albumi === 2011 - ''[[Rolling Papers]]'' == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.wizkhalifa.com/ Službeni sajt] {{DEFAULTSORT:Khalifa, Wiz}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Hip hop]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] op3gprlrfxqsv7x20vkgmgynyxql6wy 0 148058 3892756 3873522 2026-06-03T12:30:58Z Panasko 146730 3892756 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Miranda en la Carraca by Arturo Michelena.jpg|mini|desno|250p|Miranda zatočen u [[Cádiz]]u u Španiji]] '''Francisco de Miranda''' (28. mart 1752 - 14. juli 1816), bio je [[venecuela]]nski general, učesnik ratova u [[Španija|Španiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Borba za nezavisnost zemalja Latinske Amerike|borac za nezavisnost Latinske Amerike]]. Bio je veliki zagovornik revolucije i izuzetno cijenjen u političkim krugovima [[Evropa|Evrope]]. Zajedno sa [[Simón Bolívar|Bolívarom]] otpočeo je [[Rat za nezavisnost Venecuele]]. Proglašen je [[generalisimus]]om sa diktatorskim ovlaštenjima 1812. Obećao je oslobađanje od ropstva onih koji stupe u oslobodilačku armiju. Iste godine doživio je vojni poraz i prihvatio je kapitulaciju. Zarobljen je i konfiniran u Španiju. == Rani život == Francisco de Miranda rođen je u [[Caracas|Caracasu]], u tadašnjoj španskoj kolonijalnoj Provinciji Venezuele, koja je pripadala Potkraljevstvu Nove Granade. Njegov otac, Sebastián de Miranda Ravelo, bio je španski doseljenik s [[Kanarska ostrva|Kanarskih ostrva]] koji je stekao znatno bogatstvo kao uspješan trgovac, dok je majka, Francisca Antonia Rodríguez de Espinoza, poticala iz imućne venezuelske porodice. Miranda je odrastao u materijalno povlaštenom okruženju i pohađao je najuglednije privatne škole svog vremena. Ipak, uprkos porodičnom bogatstvu, nije u potpunosti pripadao višim društvenim krugovima, budući da je njegov otac bio izložen određenim oblicima diskriminacije od strane rivala zbog svog kanarskog porijekla.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Jennings|first=Evelyn Powell|date=2005|title=Karen Racine, Francisco de Miranda: A Transatlantic Life in the Age of Revolution. Wilmington, DE: Scholarly Resources Inc., 2003. xix + 336 pp. ISBN: 0-8420-2910-9.|url=https://doi.org/10.1017/s0165115300023895|journal=Itinerario|volume=29|issue=2|pages=142–145|doi=10.1017/s0165115300023895|issn=0165-1153}}</ref> == Obrazovanje == Mirandin otac, Sebastián, kontinuirano je nastojao unaprijediti položaj porodice te je, pored sticanja znatnog bogatstva i obavljanja važnih funkcija, svojoj djeci osigurao napredno obrazovanje. Mirandu su u početku podučavali isusovci Jorge Lindo i Juan Santaella, nakon čega je upisao Akademiju Santa Rosa.<ref name=":0" /> Dana 10. januara 1762. Miranda je započeo studije na Kraljevskom i pontifikalnom univerzitetu u Caracasu. Tokom prve dvije godine izučavao je [[latinski jezik]], ranu gramatiku Antonija de Nebrije te Ripaldin katekizam. Ovaj pripremni studij završio je u septembru 1764, nakon čega je nastavio školovanje kao stariji student. U periodu od 1764. do 1766. proučavao je djela [[Ciceron|Cicerona]] i [[Vergilije|Vergilija]], kao i [[Gramatika|gramatiku]], historiju, [[Religija|religiju]], [[Geografija|geografiju]] i [[Aritmetika|aritmetiku]].<ref>{{Cite journal|last=Martin|first=Norma F.|date=2023-08-08|title=THORNING, JOSEPH FRANCIS: Miranda: World Citizen. Gainesville, Florida, University of Florida Press, 1952, J24 pp.|url=https://doi.org/10.35424/rha.40.1955.3757|journal=Revista de Historia de América|issue=40|pages=708|doi=10.35424/rha.40.1955.3757|issn=2663-371X}}</ref> U junu 1767. Miranda je stekao zvanje bakalaureata iz humanističkih nauka. Nije, međutim, sa sigurnošću utvrđeno da li je stekao titulu doktora, budući da jedini dokaz u prilog toj tvrdnji predstavlja njegovo lično svjedočenje prema kojem je navedeno zvanje dobio iste godine, u dobi od sedamnaest godina.<ref name=":0" /> == Politička uvjerenja == Francisco de Miranda trajno je povezan sa idejom oslobođenja španskih kolonija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Zamišljao je stvaranje nezavisnog carstva koje bi obuhvatalo sve teritorije koje su ranije bile pod španskom i portugalskom vlašću, prostirući se od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] do [[Rt Horn|Rta Horn]]. Na čelu tog carstva trebao je biti nasljedni car s titulom „Inka“, nazvanom u čast velikog Carstva Inka, dok bi državno uređenje uključivalo dvodomno zakonodavno tijelo.<ref name=":1">{{Cite journal|last=García-Prada|first=Carlos|last2=González|first2=José Rumazo|date=1932|title=Proa|url=https://doi.org/10.2307/40069491|journal=Books Abroad|volume=6|issue=3|pages=356|doi=10.2307/40069491|issn=0006-7431}}</ref> Za ovu zamišljenu državu Miranda je predložio naziv Kolumbija, prema istraživaču [[Kristofor Kolumbo|Kristoforu Kolumbu]]. === Slobodno zidarstvo === Poput nekih drugih istaknutih ličnosti u historiji američke borbe za nezavisnost, kao što su [[George Washington]], [[José de San Martín]], Bernardo O’Higgins i [[Simón Bolívar]], Miranda je bio [[Slobodno zidarstvo|slobodni zidar]]. U Londonu je osnovao ložu pod nazivom "The Great American Reunion".<ref name=":1" /> == Reference == {{refspisak}} == <span></span>[[Datoteka:System-users.svg|30x30piksel]]<span></span><small>Nedovršeni članak '''''Francisco de Miranda''''' koji govori o '''biografijama''' treba dopuniti. <span class="plainlinks">[//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Francisco_de_Miranda&action=edit Dopunite ga]</span> prema [[Wikipedia:Članci|pravilima]] Wikipedije. [[Kategorija:U začetku, Biografije]]</small> == {{DEFAULTSORT:Miranda, Francisco de}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] [[Kategorija:Rođeni 1752.]] [[Kategorija:Umrli 1816.]] [[Kategorija:Venecuelanski generali]] eur7xx4aycr1i8wufur5swls1fcf9t7 3892769 3892756 2026-06-03T14:15:30Z Panasko 146730 3892769 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Miranda en la Carraca by Arturo Michelena.jpg|mini|desno|250p|Miranda zatočen u [[Cádiz]]u u Španiji]] '''Francisco de Miranda''' (28. mart 1752 - 14. juli 1816), bio je [[venecuela]]nski general, učesnik ratova u [[Španija|Španiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Borba za nezavisnost zemalja Latinske Amerike|borac za nezavisnost Latinske Amerike]]. Bio je veliki zagovornik revolucije i izuzetno cijenjen u političkim krugovima [[Evropa|Evrope]]. Zajedno sa [[Simón Bolívar|Bolívarom]] otpočeo je [[Rat za nezavisnost Venecuele]]. Proglašen je [[generalisimus]]om sa diktatorskim ovlaštenjima 1812. Obećao je oslobađanje od ropstva onih koji stupe u oslobodilačku armiju. Iste godine doživio je vojni poraz i prihvatio je kapitulaciju. Zarobljen je i konfiniran u Španiju. == Rani život == Francisco de Miranda rođen je u [[Caracas|Caracasu]], u tadašnjoj španskoj kolonijalnoj Provinciji Venezuele, koja je pripadala Potkraljevstvu Nove Granade. Njegov otac, Sebastián de Miranda Ravelo, bio je španski doseljenik s [[Kanarska ostrva|Kanarskih ostrva]] koji je stekao znatno bogatstvo kao uspješan trgovac, dok je majka, Francisca Antonia Rodríguez de Espinoza, poticala iz imućne venezuelske porodice. Miranda je odrastao u materijalno povlaštenom okruženju i pohađao je najuglednije privatne škole svog vremena. Ipak, uprkos porodičnom bogatstvu, nije u potpunosti pripadao višim društvenim krugovima, budući da je njegov otac bio izložen određenim oblicima diskriminacije od strane rivala zbog svog kanarskog porijekla.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Jennings|first=Evelyn Powell|date=2005|title=Karen Racine, Francisco de Miranda: A Transatlantic Life in the Age of Revolution. Wilmington, DE: Scholarly Resources Inc., 2003. xix + 336 pp. ISBN: 0-8420-2910-9.|url=https://doi.org/10.1017/s0165115300023895|journal=Itinerario|volume=29|issue=2|pages=142–145|doi=10.1017/s0165115300023895|issn=0165-1153}}</ref> == Obrazovanje == Mirandin otac, Sebastián, kontinuirano je nastojao unaprijediti položaj porodice te je, pored sticanja znatnog bogatstva i obavljanja važnih funkcija, svojoj djeci osigurao napredno obrazovanje. Mirandu su u početku podučavali isusovci Jorge Lindo i Juan Santaella, nakon čega je upisao Akademiju Santa Rosa.<ref name=":0" /> Dana 10. januara 1762. Miranda je započeo studije na Kraljevskom i pontifikalnom univerzitetu u Caracasu. Tokom prve dvije godine izučavao je [[latinski jezik]], ranu gramatiku Antonija de Nebrije te Ripaldin katekizam. Ovaj pripremni studij završio je u septembru 1764, nakon čega je nastavio školovanje kao stariji student. U periodu od 1764. do 1766. proučavao je djela [[Ciceron|Cicerona]] i [[Vergilije|Vergilija]], kao i [[Gramatika|gramatiku]], historiju, [[Religija|religiju]], [[Geografija|geografiju]] i [[Aritmetika|aritmetiku]].<ref>{{Cite journal|last=Martin|first=Norma F.|date=2023-08-08|title=THORNING, JOSEPH FRANCIS: Miranda: World Citizen. Gainesville, Florida, University of Florida Press, 1952, J24 pp.|url=https://doi.org/10.35424/rha.40.1955.3757|journal=Revista de Historia de América|issue=40|pages=708|doi=10.35424/rha.40.1955.3757|issn=2663-371X}}</ref> U junu 1767. Miranda je stekao zvanje bakalaureata iz humanističkih nauka. Nije, međutim, sa sigurnošću utvrđeno da li je stekao titulu doktora, budući da jedini dokaz u prilog toj tvrdnji predstavlja njegovo lično svjedočenje prema kojem je navedeno zvanje dobio iste godine, u dobi od sedamnaest godina.<ref name=":0" /> == Politička uvjerenja == Francisco de Miranda trajno je povezan sa idejom oslobođenja španskih kolonija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Zamišljao je stvaranje nezavisnog carstva koje bi obuhvatalo sve teritorije koje su ranije bile pod španskom i portugalskom vlašću, prostirući se od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] do [[Rt Horn|Rta Horn]]. Na čelu tog carstva trebao je biti nasljedni car s titulom „Inka“, nazvanom u čast velikog Carstva Inka, dok bi državno uređenje uključivalo dvodomno zakonodavno tijelo.<ref name=":1">{{Cite journal|last=García-Prada|first=Carlos|last2=González|first2=José Rumazo|date=1932|title=Proa|url=https://doi.org/10.2307/40069491|journal=Books Abroad|volume=6|issue=3|pages=356|doi=10.2307/40069491|issn=0006-7431}}</ref> Za ovu zamišljenu državu Miranda je predložio naziv Kolumbija, prema istraživaču [[Kristofor Kolumbo|Kristoforu Kolumbu]]. === Slobodno zidarstvo === Poput nekih drugih istaknutih ličnosti u historiji američke borbe za nezavisnost, kao što su [[George Washington]], [[José de San Martín]], Bernardo O’Higgins i [[Simón Bolívar]], Miranda je bio [[Slobodno zidarstvo|slobodni zidar]]. U Londonu je osnovao ložu pod nazivom "The Great American Reunion".<ref name=":1" /> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-biog}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Miranda, Francisco de}} [[Kategorija:Rođeni 1752.]] [[Kategorija:Umrli 1816.]] [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] [[Kategorija:Venecuelanski generali]] lmgiztz25w4vr081wft5e2bptybgihr 0 149182 3892915 3853588 2026-06-04T07:46:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892915 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Gabrielle Giffords | slika = Gabrielle_Giffords_official_portrait.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|6|8}} | mjesto_rođenja = Tucson (Arizona), SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = političarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Gabrielle Dee "Gabby" Giffords'''<ref>{{Cite web|url=https://giffords.org/about/gabbys-story/|title=Gabby's Story|website=GIFFORDS|language=en-US|access-date=9. 11. 2025}}</ref> (8. juni 1970. -) je bivša [[SAD|američka]] [[Demokratska stranka SAD|demokratska]] političarka koja od 2007. u [[Predstavnički dom SAD|federalnom Kongresu]] zastupa 8. izborni okrug [[Arizona|Arizone]]. Od 2001. do 2003. bila je članica [[Predstavnički dom Arizone|Predstavničkog doma Arizone]], a od 2003. do 2006. [[Državni senat Arizone|Državnog Senata]]. U [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] prvi put je izabrana 2006. godine. Po svojim političkim stavovima ubrajala se u umjereno krilo [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]: s jedne strane podržavala je [[rat u Iraku]] i pravo na posjedovanje oružja, dok je s druge strane bila zagovornica zdravstvene reforme predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]] te protivnica kontroverznog zakona usmjerenog na suzbijanje ilegalne [[Imigracija|imigracije]]. Ponovno je izabrana 2008. i 2010. pri čemu je na posljednjim izborima tijesno pobijedila [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Jesse Kelly|Jessea Kellyja]] iza koga je stajao [[Tea Party pokret|"čajankaški" pokret]]. Prilikom redovnog susreta s biračima, održanog 8. januara 2010. godine u jednoj od poslovnica lanca Safeway, teško je ranjena u glavu kada je napadač otvorio vatru iz pištolja na nju i prisutne učesnike događaja. Tom prilikom je ubijeno 5 ljudi (uključujući njenog pomoćnika, federalnog suca Johna Molla i 9-godišnje dijete), a 11 ranjeno. Lokalne vlasti su uhapsile 21-godišnjeg Jareda Laughnera koga se sumnjiči da je počinio [[atentat]]. Giffords je od 2007. udata za [[US Navy|mornaričkog]] kapetana i [[astronaut]]a [[Mark E. Kelly|Marka E. Kellyja]]. == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Gabrielle Giffords}} *[https://web.archive.org/web/20110728205427/http://giffords.house.gov/ U.S. Congresswoman Gabrielle Giffords] ''službena U.S. House stranica'' **[https://web.archive.org/web/20110722121624/http://giffords.house.gov/Solar%20Energy%20in%20Southern%20Arizona%20Report_Exec%20Summary.pdf Giffords Community Solar Energy Initiative] *[https://web.archive.org/web/20060901233635/http://www.giffordsforcongress.com/ Gabrielle Giffords za U.S. Kongres] ''službena stranica kampanje'' *{{twitter|Rep_Giffords}} *[https://web.archive.org/web/20110722121756/http://giffords.house.gov/2010%2007%2007%20Border%20Security%20Action%20Plan.pdf Congresswoman Giffords Action Plan to Improve Border Security] *{{CongLinks|congbio=g000554|votesmart=28507|washpo=Gabrielle_Giffords|opencong=412188_Gabrielle_Giffords|cspan=1021830|ontheissuespath=House/Gabby_Giffords.htm|surge=|legistorm=838/Rep_Gabrielle_Giffords.html|fec=H6AZ08038|opensecrets=N00027829|followthemoney=|nyt=|findagrave=}} *[https://web.archive.org/web/20070929083613/http://www.sourcewatch.org/index.php?title=Gabrielle_Giffords Profile] at [[SourceWatch]] *[https://web.archive.org/web/20160304215635/https://content.usaa.com/mcontent/static_assets/Media/USAA_Mag_spring_2009.pdf?cacheid=1290388654 Gabrielle Giffords: USAA member since 2007] in ''USAA Magazine: A Member's Guide to Financial Security'' ([[United Services Automobile Association]]), Spring 2009, p.&nbsp;32 (back cover). {{startna kutija}} {{s-par|us-hs}} {{s-bef|prije=[[Jim Kolbe]]}} {{s-ttl|naslov=Član iz države [[Spisak članova Kongresa SAD iz države Arizone|Predstavnički dom SAD]] iz [[Arizona 8 At-large kongresni distrikt]]|godine=2007–}} {{s-aft|poslije=inkumbent}} {{s-prec|usa}} {{s-bef|prije=[[Keith Ellison (političar)|Keith Ellison]]<br><small>D-[[Minnesota]]}} {{s-ttl|naslov=''[[Popis trenutnih članova Predstavničkog doma SAD po senioritetu|Američki kongresnici po senioritetu]]''|godine=276.}} {{s-aft|poslije=[[Dean Heller]]<br><small>R-[[Nevada]]}} {{S-end}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Giffords, Gabrielle}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Žrtve nasilja]] [[Kategorija:Biografije, Tuscon (Arizona)]] [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7j6z5khdmnuqdaj7rm6ni8vm9l4ha6s 0 149461 3893121 3853597 2026-06-04T09:55:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Julija Volodimirivna Timošenko | slika = Yulia Tymoshenko 2015.jpg | redoslijed = Premijerka [[Ukrajina|Ukrajine]] | vrijeme_na_vlasti = 18. decembar 2007 – 4. mart 2010. | prethodnik = Viktor Yanukovych | nasljednik = Oleksandr Turchynov (v. d.) | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|11|27}} | mjesto_rođenja = [[Dnjepropetrovsk]], [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Юлія Володимирівна Тимошенко | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = Blok Julije Timošenko<br/>Sveukrajinski savez - Domovina | supruga = | supružnik = Oleksandr Timošenko | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Pravoslavlje|pravoslavna]] | potpis = | web_stranica = }} '''Julija Volodimirivna Timošenko''' ({{jez-uk|Юлія Володимирівна Тимошенко}}; rođena [[27. novembar|27. novembra]] 1960) jest [[Ukrajina|ukrajinska]] političarka i prva žena na mjestu ukrajinskog premijera od [[24. januar]]a do [[8. septembar|8. septembra]] 2005. godine. Ujedno je predsjednica stranaka "[[Sveukrajinski savez - Domovina]]" i "[[Blok Julije Timošenko]]". Prije dolaska na premijersku funkciju, predstavljala je uspješnu poslovnu ženu i širi saradnički tim u plinskoj industriji, ušavši pritom u krug najbogatijih ljudi [[Ukrajina|Ukrajine]]. Julija Timošenko je predstavljala jednog od savjetnika bivšeg premijer [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]] te mu je u [[Narančasta revolucija|Narandžastoj revoluciji]] bila glavni politički partner i jedna od ključnih osoba pri organizaciji protesta i skupova. U tom periodu neki mediji su je nazivali "[[Ivana Orleanska|Ivanom Orleanskom]] Narandžaste revolucije". Dana [[28. juli|28. jula]] [[2005]], časopis [[Forbes]] ju je proglasio trećom najmoćnijom ženom na svijetu, ispred nje su se našle jedino [[Condoleezza Rice]] i [[Wu Yi]]. Timošenko je od početka vršenja premijerske funkcije započela sa oštrim reformama, ali je u svojim radikalnim rezovima privrednog karaktera nailazila na političke nesuglasice sa strankom [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], što je dovelo do raskola njihove zajedničke koalicije. Nakon što je sišla sa svoje premijerske dužnosti, od [[18. decembar|18. decembra]] [[2007]]. ponovno je postala predsjednica Vlade [[Ukrajina|Ukrajine]] i jedan od ključnih reformatora ukrajinske ekonomije predodređene za otvaranje prema zapadnom tržištu. Julija Timošenko je premijersku poziciju napustila 11. marta 2010, a njeno mjesto je preuzeo opozicioni političar [[Mikola Azarov]]. Početkom oktobra [[2011]]. ukrajinski sud osudio ju je na sedam godina [[zatvor]]a zbog malverzacija prilikom sklapanja ugovora o trgovini [[Zemni plin|prirodnim plinom]].<ref name=BBC>{{en simbol}} [[BBC]]: [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15250742 Ukraine ex-PM Yulia Tymoshenko jailed over gas deal]</ref> == Biografija == Julija Timošenko je rođena u etnički [[Ukrajinci|ukrajinskom]], ali rusofonom dijelu [[Dnjipro|Dnjipra]]. Njeno porijeklo je jedno vrijeme u medijima ostavilo dosta zanimanja s obzirom da u mladosti nije koristila prezime oca ''Grygjan'', koji je nju i njenu majku napustio tri godine nakon Julijinog rođenja. Pod pritiskom javnosti i špekuliranja da bi prezime moglo biti [[Armenci|armensko]], jednom prilikom u medijima izjavila je da je s očeve strane već 10 koljeno [[Latvija|Latvijka]], te su uslijedila objašnjenja komentatora kako je latvijsko prezime ''Grigjanis'' s vremenom steklo slaveniziranu formu ''Grygjan''. S iste očeve strane jednim djelom ima i židovsko porijeklo. S druge strane je potvrdila da je etnička linija majke posve [[Ukrajinci|ukrajinska]], iako se njeno djevojačko i majčino prezime Telegina dovodilo u vezu s [[Rusi|ruskim korijenima]], ali često iz političkih razloga i činjenice da Julija govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]] kao materinjim. Julija je više puta izjavila da se smatra etničkom [[Ukrajinci|Ukrajinkom]] bez obzira na multikulturalno porijeklo. Julija se udala 1979. za Oleksandra Timošenka, sina [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetskog]] komunističkog aparatčika, nakon čega se počela uspinjati po položajima tadašnjeg sovjetskog sistema. Diplomirala je na dnjepropetrovskom Ekonomskom fakultetu stekavši doktorsko zvanje. Od tada je objavila oko 50 naučnih radova. Tokom 1989, osnovala je lanac videoteka koji je uspješno poslovao, pritom se probijajući kroz mnoge položaje u sovjetskom sistemu, ali se tek nakon sloma Sovjetskog Saveza domogla istaknute pozicije kada je upravljala s nekoliko energetskih poduzeća. Tokom privatizacije u [[Ukrajina|Ukrajini]] koja se kao i u [[Rusija|Rusiji]] odvijala u uslovima korupcije i pogodovanog poslovanja, njen muž je postao jedan od najbogatijih ukrajinskih [[tajkun]]a, obogativši se izvozom [[Metal (hemija)|metal]]a. U periodu od 1995. do 1997, Julija je predsjedavala "Ujedinjenim energetskim sistemima Ukrajine", privatnom firmom koja je 1996. postala glavni uvoznik ruskog [[plin]]a. U to vrijeme nazivali su je "plinskom princezom" pod optužbom da je u inostranstvo prodala enormne količine ukradenog ruskog plina. == Politička karijera == [[Datoteka:Tymoshenko Appointment Feb04 2005.jpg|mini|275px|desno|Premijerka Julija Timošenko u ukrajinskom parlamentu (2005.)]] [[Datoteka:Msc 2009-Saturday, 14.00 - 16.00 Uhr-Dett 010 Ilves Tymoshenko.jpg|mini|275px|desno|Julija Timošenko na 45. Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji (2009.)]] [[Datoteka:Вп юлия тимошенко.jpg|mini|275px|desno|Julija Timošenko na koncertu u vrijeme predsjedničke kampanje u [[Kijev]]u (2009.)]] Timošenko je ušla u politiku 1996. kada je izabrana za zastupnicu [[Kirovogradska oblast|Kirovogradske oblasti]] u [[Verhovna Rada|Verhovnoj Radi]] osvojivši rekordnih 92,3% glasova u svojoj oblasti. Ponovno je izabrana na istu funkciju 1998. i 2002. godine. Godine 1998. predvodila je Odbor za finansije i državni budžet [[Verhovna Rada|Vrhovne Rade]]. U periodu od 1999. do 2001, Timošenko je vršila dužnost zamjenice ministra za gorivo u energetskom sektoru pri Vladi [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]]. Tadašnji predsjednik [[Leonid Kučma]] otpušta je u januaru 2001. pod optužbom krivotvorenja carinskih dokumenata i krijumčarenja ruskog plina za vrijeme kada je predsjedavala Ujedinjenim energetskim sistemima Ukrajine od 1995. do 1997. godine. Uhapšena je u februaru 2001, ali je nekoliko sedmica kasnije puštena i oslobođena svih optužbi. Kako navodi Julija, optužbe su joj podmetnute od strane Kučminog režima i lobija industrije [[ugalj|uglja]], kojem je Timošenko prijetila da će iskorijeniti korupciju i uvesti neke trgovinske reforme. Nakon što su protiv nje odbačene sve optužbe, započela je s kampanjom protiv tadašnjeg predsjednika Kučme i njegove navodne upletenosti u ubistvo novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]]. Naredne godine desila joj se neobična automobilska nesreća gdje je umalo poginula, slučaj za koji neki vjeruju da se radi o pokušaju ubistva naručenog iz Vlade, ne bi li se na taj način s političke scene uklonilo sve popularniju Timošenkovu. Kritičari Juliji Timošenko najviše zamjeraju sumnjive metode kojima je stekla ogromno bogatstvo u kratkom vremenskom periodu. Neki smatraju da je ona najpogodnija osoba koja bi mogla, kada bi to zaista htjela, suzbiti korupciju u [[Ukrajina|Ukrajini]] s obzirom na to da je dobro upoznata s ilegalnim vođenjem poslova bivšeg sovjetskog državnog aparata. Njen bivši poslovni saradnik i bivši ukrajinski premijer [[Pavlo Lazarenko]], uvjetno je osuđen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] pod optužbom za [[pranje novca]], [[Korupcija|korupciju]] i prijevaru, a njegovo izručenje zatražila je Ukrajina koja ga tereti za zloupotrebu položaja i nepravomoćno stjecanje bogatstva. Vjeruje se da je Lazarenko iz zemlje prebacio milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]]. Osim toga, njen muž Oleksandr, proveo je dvije godine skrivajući se i izbjegavajući zatvorsku kaznu koja se zasniva, prema riječima bračnog para Timošenko, na neutemeljenima i političkim optužbama bivšeg predsjednika Kučme. Odmah nakon [[Narančasta revolucija|Narandžaste revolucije]], [[28. januar]]a 2005, ukrajinsko tužiteljstvo je zatvorilo slučaj protiv tadašnje premijerke Julije Timošenko i njenih članova porodice zbog nedostatka dokaza. Konkretno radilo se o optužbama protiv njenog muža Oleksandra i njegovog oca, Genadija Timošenka. Ubrzo nakon odbacivanja optužnica, Oleksandr Timošenko se vratio u Ukrajinu. === U opoziciji prije 2005. === Timošenko je bila nakratko uhapšena u februaru 2001. Upravo je u to vrijeme postala najgorljivija protivnica tadašnjeg predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]] i većina analitičara smatra da je pažnja [[Rusija|Rusije]] koju je Timošenko navukla na sebe, bila zapravo pokušaj Rusije da zaštiti Kučmu, u kojem je imala saveznika. Ruske optužbe protiv Timošenko nikad nisu bile jasno obrazložene, a odbačene su tek kada je sišla s mjesta ukrajinske premijerke. Kada je bila na čelu opozicije protiv Kučme od 2001. do 2004. godine, Timošenko ga je optuživala za korupciju i nejasnu smrt novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]], opozicionog novinara, koji je otet i brutalno ubijen krajem 2001. godine. U to je vrijeme i osnovala Blok Julije Timošenko ([[ukrajinski|ukr.]] ''Блок Юлії Тимошенко''), politički blok koji je na parlamentarnim izborima 2002. osvojio 7,2% glasova. Također je predsjednica političke stranke "Domovina" (ukr. ''Батьківщина''). == Premijerska funkcija == Dana [[24. januar]]a 2005. imenovana je ukrajinskom premijerkom pod Juščenkovim predsjedavanjem, postavši tako prva žena premijer u historiji Ukrajine. Nakon dugotrajnih pregovora o sastavljanju kabineta ministara, Juliju Timošenko kao premijerku priznala je i [[Verhovna Rada]] [[4. februar]]a 2005. sa većinom od 373 glasova (226 je bilo potrebno za potvrdu). Nakon nekoliko minuta, premijerka Julija Timošenko pročitala je imena svojih ministara, dok je predsjednik [[Viktor Juščenko]] potpisivao njihova imenovanja u [[parlament]]u. Na mjestu premijerke zadržala se sve do [[8. septembar|8. septembra]] [[2005]], kada je Juščenko raspustio Vladu. Kasnije ju je kritizirao kao premijerku, naglašavajući da je usporila [[Ekonomija|ekonomski]] rast. Nakon što je razriješena dužnosti, krenula je na turneju po [[Ukrajina|Ukrajini]] odlučna u svom naumu da osvoji predsjedničke izbore 2006. godine. Iz svega je bilo jasno da želi nazad pod svaku cijenu mjesto ukrajinske premijerke. Julija Timošenko je ojačala svoj Blok i ušla na predsjedničke izbore u martu [[2006]] kao njegov vođa te osvojila 129 mjesta, što je dovelo do spekulacija o koaliranju Juščenkove stranke "Naša Ukrajina" i "Bloka Julije Timošenko" zajedno s ukrajinskim socijalistima ako žele spriječiti da na vlast dođe proruska opozicija na čelu s [[Viktor Janukovič|Viktorom Janukovičem]] odnosno "Stranka Regiona". Ponovno je izjavila da pretendira na mjesto premijerke ukoliko dođe do takve koalicije. Trenutno je na čelu najjače stranke od onih koje su činile "Narandžastu koaliciju". === Reforme i posljedice === Uprkos sumnjivoj prošlosti, mnogi vjeruju da je njena promjena od tajkuna do reformatora iskrena i učinkovita. Kao zamjenica ministra goriva i [[energetika|energetike]], ona je zaista prekinula mnoge korupcijske i ilegalne dogovore u energetskom sektoru. Za vrijeme njenog upravljanja, prihod od [[Ukrajina|ukrajinske]] energetike povećao se nekoliko hiljada posto. Ukinula je plaćanje trampom odnosno razmjenom, zahtijevajući od platiša da plaćaju gotovinom. Isto tako, povukla je odluku o oslobađanju plaćanja mnogim organizacijama koje su bile izuzete od isključenja energije. Njene reforme su napunile fondove iz kojih su se plaćali [[državni službenici]], a i povećali su se [[dohodak|dohodci]]. Međutim, nekoliko mjeseci kako je bila ukrajinska premijerka, poteškoće u ispunjavanju datih obećanja za vrijeme [[Narančasta revolucija|Narandžaste revolucije]] polahko su počele štetiti Vladi Julije Timošenko. Dana [[8. septembar|8. septembra]] 2005, nakon ostavki nekoliko visokih funkcionera uključujući Petra Porošenka koji je bio na čelu Vijeća nacionalne sigurnosti i odbrane i zamjenika premijera Mikole Tomenka, Vlada Julije Timošenko je pala odlukom predsjednika Juščenka. Naslijedio je [[Jurij Jehanurov]], dotadašnji gubernator [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovske oblasti]]. Početkom oktobra 2011. ukrajinski sud osudio ju je na sedam godina [[zatvor]]a zbog malverzacija prilikom sklapanja ugovora o trgovini [[Zemni plin|prirodnim plinom]]<ref name=BBC/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Yulia Tymoshenko}} * [https://archive.today/20121211231904/http://www.tymoshenko.ua/en/ Stranica Julije Timošenko] {{en simbol}} * [http://www.byut.com.ua/ Батьківщина] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527034617/http://byut.com.ua/ |date=27. 5. 2010 }} Blok Julije Timošenko {{uk simbol}}, {{ru simbol}} * [http://www.time.com/time/europe/magazine/article/0,13005,901050207-1022561,00.html Profil Julije Timošenko u časopisu Time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050918081226/http://www.time.com/time/europe/magazine/article/0,13005,901050207-1022561,00.html |date=18. 9. 2005 }} {{en simbol}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4461169.stm Ukrajinska premijerka na naslovnici Elle (19. april 2005., [[BBC]]]) {{en simbol}} {{DEFAULTSORT:Timošenko, Julija}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] [[Kategorija:Ukrajinski premijeri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lezlkvke073kzntl3n8bpi6lcs7tnc0 0 149495 3892771 3853598 2026-06-03T14:50:01Z Makenzis 98619 3892771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EB0000 | Ime kluba = Jagiellonia Białystok | Puno ime = Jagiellonia Białystok<br />Sportowa Spółka Akcyjna | Grb = Jagiellonia Białystok logo.svg | Nadimak = ''Jaga'' | Osnovan = [[30. maj]] [[1920.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Białystok]]<br>{{ZD|POLJ}} [[Poljska]] | Boje = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Poljske|PZPN]] | Konfederacija = | Stadion = [[Stadion Miejski (Białystok)|Stadion Miejski]] | Kapacitet = 22.372<ref>[http://stadiumdb.com/stadiums/pol/stadion_miejski_w_bialymstoku Stadion Miejski (Białystok)] (stadiumdb.com)</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|POLJ}} Cezary Kulesza | Menadžer = {{ZD|POLJ}} Bogdan Zając | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Liga = [[Ekstraklasa]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica =[http://www.jagiellonia.pl/index.html jagiellonia.pl] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _jagiellonia1617h | uzorak_t1 = _jagiellonia1617h | uzorak_dr1 = _jagiellonia1617h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFF00 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = FFFF00 | šorc1 = FFFF00 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = _jagiellonia1617a | uzorak_t2 = _jagiellonia1617a | uzorak_dr2 = _jagiellonia1617a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Jagiellonia Białystok''' je profesionalni nogometni klub iz [[Białystok]]a, [[Poljska]]. Takmiči se u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]], najvišem nogometnom rangu u Poljskoj. Klub je osnovan 30. maja 1920. godine. Prvu utakmicu je igrao protiv ekipe ''Kresowcy'', bio je bolj isa 5-1. U sezoni 2016-17. osvaja drugo mjesto u ligi. 2010. godine je bio osvajač nacionalnog kupa. Tradicinalne boje kluba su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Miejski (Białystok)|Stadion Miejski]]. == Domaća takmičenja == * '''[[Ekstraklasa]]:''' ** '''Prvak (0):''' - ** Drugoplasirani (2): 2017, 2018 * '''[[Poljski Kup]]:''' ** '''Pobjednik (1):''' 2010 ** Drugoplasirani (2): 1989, 2019 * '''[[Poljski Superkup]]:''' ** '''Pobjednik (1):''' 2010 ** Drugoplasirani (0): - ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" style="text-align:left" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno ! |- | [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] | [[UEFA Evropska liga]] | 3Q | {{flagicon|GRČ}} [[Aris Thessaloniki FC|Aris Thessaloniki]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| '''3–4''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|KAZ}} [[FC Irtysh Pavlodar|Irtysh Pavlodar]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| '''1–2''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|LIT}} [[FK Kruoja Pakruojis|Kruoja Pakruojis]] | style="text-align:center;"| 8–0 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''9–0''' | [[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2Q | {{flagicon|KIP}} [[AC Omonia|Omonia]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| '''0–1''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|GRU}} [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | style="text-align:center;"| 4–0 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"|'''5–0''' | [[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2Q | {{flagicon|AZE}} [[Gabala FK]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"|'''1–3''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} == Igrači 2017/18<ref>[http://www.90minut.pl/kadra.php?id_sezon=91&jesien=1&id_klub=132 Jagiellonia ekipa 2017] (90minut.pl)</ref> == === Trenutni sastav === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Škotska|ime=Ziggy Gordon|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=UKR|ime=Taras Romanchuk|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=UKR|ime=Dmytro Khomchenovskyi|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=POL|ime=Łukasz Burliga|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=LTU|ime=Arvydas Novikovas|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=LTU|ime=Fiodor Černych|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BRA|ime=Guilherme Sitya|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=POL|ime=Przemysław Mystkowski|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POL|ime=Marek Wasiluk|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BRA|ime=Gutieri Tomelin|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=CRO|ime=Ivan Runje|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Irska|ime=Cillian Sheridan|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POL|ime=Dawid Szymonowicz|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=POL|ime=Przemysław Frankowski|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=POL|ime=Rafał Grzyb|poz=MF|other=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=POL|ime=Damian Szymański|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=SVK|ime=Marián Kelemen|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=CZE|ime=Martin Pospíšil|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=POL|ime=Karol Świderski|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=POL|ime=Bartosz Bida|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=POL|ime=Mikołaj Nawrocki|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=POL|ime=Krzysztof Karpieszuk|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=POL|ime=Łukasz Sekulski|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=66|nac=Gruzija|ime=Luka Gugeshashvili|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=POL|ime=Piotr Tomasik|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=POL|ime=Damian Węglarz|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=POL|ime=Bartosz Kwiecień|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.jagiellonia.pl/index.html Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170301042401/http://www.jagiellonia.pl/index.html |date=1. 3. 2017 }} * [http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=132&id_sezon=97 Jagiellonia Białystok] na 90minut.pl {{Ekstraklasa}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1920.]] a0sh8krbv5hv3mv3ncb4mczk6duk644 0 149887 3893266 3853613 2026-06-04T10:33:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Daniel Diges |žanr = [[Pop]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Flickr - aktivioslo - Eurovision - Dem fem store - First rehearsal (3).jpg |država = {{Španija}} |karijera = |rođenje = {{Datum rođenja i godine|1981|01|17}} |smrt = |instrument = [[Klavir]] |izdavač = [[Warner Music]] |zanimanje = |angažman = |URL = http://www.danieldiges.com |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Daniel Diges García''' ([[Madrid]], [[17. januar]] [[1981]]), poznatiji kao '''Dani Diges''', [[Španija|španski]] je [[glumac]], pjevač, [[klavir|pijanista]] i [[kompozitor]]. Iako je zvanično rođen u Madridu (otac José Luis Diges Beneit i majka Marcelina García Fernández), djetinstvo i mladost proveo je u gradiću [[Alcalá de Henares]]. Bio je španski predstavnik na [[Eurosong 2010.|Eurosongu 2010.]] Proslavio se u tinejdžerskoj [[televizijska serija|TV-seriji]] ''Nada es para siempre'' (''Ništa nije zauvijek'')<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0212680/ ''Nada es para siempre'' na IMDB]</ref> tokom [[1999]]. i [[2000]]. == Karijera == === Pozorište i televizija === Započeo je karijeru u pozorišnoj grupi '''Teatro Escuela Libre de Alcalá de Henares (TELA)'''. Radio je na raznim televizijskim dječijim programima, kao što je '''Club Megatrix''' ([[1995]]), odakle je prešao u već spomenutu seriju, u kojoj je u 275 epizoda glumio lik mladog Davida Gata, bliskog prijatelja glavnog junaka serije, Adriana. Pojavljivao se u zapaženim TV-serijama kao što su '''Ana y los siete''', '''Hospital Central''' i '''Aquí no hay quien viva''', kao i u programu '''Max Clan''' ([[2003]]-[[2004]]), u kojem je glumio Maxa, vođu neobičnog urbanog klana. [[2005]]. glumio je u seriji '''Agitación + IVA''' i nešto kasnije prešao u [[pozorište]] ([[2006]]), gdje je glumio u komadu '''En tu fiesta me colé''' i u '''Hoy no me puedo levantar''' kao protagonista Mario. [[2007]]. glumio je u [[mjuzikl]]u s muzikom grupe Queen '''We will rock you''' i ovaj put kao protagonista, Galileo. [[2008]]. glumio je u mjuziklu '''High School Musical''', opet kao protagonista, ''Troy''. [[2009]]. i početkom 2010. glumi u mjuziklu '''Mamma Mia''' kao zaručnik, ''Sky''. [[2010]]. u Madridu se postavlja nova produkcija poznatog mjuzikla '''Les Misérables''' (''Los Miserables'' u španskoj verziji)<ref>[http://www.losmiserables.es/ Zvanična stranica mjuzikla ''Los Miserables'' (špa.)]</ref> povodom 25-godišnjice ovog mjuzikla, gdje Diges glumi revolucionarnog vođu ''Enjolrasa''. U sezoni [[2011]]. taj mjuzikl seli se u [[Barcelona|Barcelonu]] i završava izvođenje u martu [[2012]]. 31. maja [[2012]]. je objavljeno da će igrati ulogu negativca ''Gastona'' u mjuziklu '''Ljepotica i zvijer''' (''La Bella y la Bestia'')<ref>[http://www.labellaylabestia.es/ Zvanična stranica mjuzikla ''Ljepotica i zvijer'' (špa.)]</ref> koji će imati premijeru u septembru [[2012]]. u Valladolidu i planira posjetiti 17 španskih gradova.<ref>[http://spain.broadwayworld.com/article/Confirmado-el-reparto-de-la-gira-de-La-Bella-y-la-Bestia-20120531 "Confirmado el reparto de la gira de 'La Bella y la Bestia'" - BroadwayWorld Spain (špa.)]</ref> [[2011]]. zajedno s još trojicom prijatelja i kolega (David Ordinas, Ignasi Vidal, Gerónimo Rauch) stvara šou pod imenom '''Poker de voces'''<ref>{{Cite web |url=http://www.pokerdevoces.com/ |title=Web stranica za ''Poker de voces'' (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-date=15. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111015151525/http://www.pokerdevoces.com/ |url-status=dead }}</ref> koji postiže značajan uspjeh kod publike i kritičara. U julu 2011. Gerónimo Rauch napušta šou da bi ga zamijenio Pablo Puyol<ref>[http://spain.broadwayworld.com/article/Pablo-Puyol-ser-el-nuevo-componente-de-Pker-de-Voces-20110712 "Pablo Puyol será el nuevo componente de Póker de Voces" - BroadwayWorld Spain (špa.)]</ref>, a u junu 2012. odlazi i Ignasi Vidal, a za njegovu zamjenu je odabran Paco Arrojo<ref>[http://spain.broadwayworld.com/article/Paco-Arrojo-ser-el-nuevo-integrante-de-Pker-de-Voces-20120602 "Paco Arrojo será el nuevo integrante de Póker de Voces" - BroadwayWorld Spain (špa.)]</ref>. === Eurosong 2010. === [[22. februar]]a 2010. pobijedio je na nacionalnom izboru za predstavnika na ''Eurosongu'', koji se te godine održavao u [[Oslo|Oslu]], s pjesmom '''Algo pequeñito''' (tekst i muzika: Jesús Cañadilla, aranžman: Alejandro de Pinedo). Za vrijeme njegovog nastupa u finalu u Oslu, [[29. maj]]a, došlo je do incidenta; na scenu je uskočio tzv. "scenski upadač" [[Jimmy Jump]], te je zbog toga Digesu bilo dozvoljeno da ponovi svoju izvedbu nakon svih ostalih izvođača, mada je Diges pokazao zavidnu staloženost i koncentraciju za vrijeme tog upada: nastavio je svoju izvedbu kao da se ništa ne dešava. Diges je u Oslu završio na 15. mjestu sa 68 glasova iz 14 zemalja. == Diskografija == U martu 2010, nakon što je bio izabran za predstavnika na ''Eurosongu'', Diges je potpisao ugovor s izdavačkom kućom ''[[Warner Music]]''. Njegov prvi album, nazvan jednostavno ''Daniel Diges''<ref>{{Cite web |url=http://www.rtve.es/television/20100506/primer-album-daniel-diges-sale-venta-mayo/330329.shtml |title="El primer álbum de Daniel Diges sale a la venta" - rtve.es (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-date=15. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100515130912/http://www.rtve.es/television/20100506/primer-album-daniel-diges-sale-venta-mayo/330329.shtml |url-status=dead }}</ref>, izdan je [[18. maj]]a 2010. u produkciji Óscara Gómeza. Na albumu se nalaze uglavnom pjesme koje je napisao i komponovao sam Diges, a također i dvije verzije pjesme ''Algo Pequeñito'' i španske verzije pjesama "Just the Way You Are" ([[Billy Joel]]), "Everything" (Michael Bublé) i "Angels" ([[Robbie Williams]]). Njegov drugi album, ''¿Dónde estabas tú en los 70?'', također u produkciji kuće ''Warner'', je objavljen u januaru [[2012]], i na njemu je Diges obradio 13 poznatih hitova sedamdesetih, a dostupne su i dodatne tri pjesme u digitalnoj verziji putem iTunes, među kojima se može naći i pjesma "Eres tú" koju sa Digesom izvode njegove kolege iz ''Poker de voces''. == Nagrade == * 2007 - ''Premio del Teatro Musical'' (''Nagrada muzičkog pozorišta'') za najboljeg glumca debitanta za ulogu Marija u ''Hoy no me puedo levantar''<ref>{{Cite web |url=http://www.premiosteatromusical.com/premios.php#anterior |title=Premios del Teatro Musical (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100315161816/http://www.premiosteatromusical.com/premios.php#anterior |archive-date=15. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> * 2009 - ''Premio Nacional de Teatro'' (''Nacionalna pozorišna nagrada'') za najboljeg glumca u mjuziklima<ref>{{Cite web |url=http://www.danieldiges.com/bio.aspx |title=Biografija Daniela Digesa (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100601100506/http://www.danieldiges.com/bio.aspx |archive-date=1. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> * 2010 - ''Premio Nacional de Teatro'' (''Nacionalna pozorišna nagrada'') za najboljeg glumca u mjuziklima<ref>[http://www.rtve.es/television/20100510/daniel-diges-gana-premio-mejor-actor-musical-segundo-ano-consecutivo/330712.shtml "Daniel Diges gana el premio de Mejor Actor de Musical" - ''rtve.es'' (špa.)]</ref> * 2011 - Nominacija za ''Premio del Teatro Musical'' (''Nagrada muzičkog pozorišta'') za najboljeg sporednog glumca za ulogu Enjolrasa u ''Los Miserables''<ref>{{Cite web |url=http://www.premiosteatromusical.com/actual.php#candidaturas |title=''Premios del Teatro Musical'' - nominacije 2011 (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100419165804/http://www.premiosteatromusical.com/actual.php#candidaturas |archive-date=19. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref> * 2011 - Nominacija za ''Premio de la Música'' (''Muzička nagrada'') za najboljeg autora debitanta za pjesmu ''Algo pequeñito'', zajedno s ostalim autorima pjesme<ref>{{Cite web |url=http://www.premiosdelamusica.com/dyn/historia/lista_ganadores.php?id_seccion=2&id_edicion=25 |title=''Premios de la Música'' (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160809041229/http://www.premiosdelamusica.com/dyn/historia/lista_ganadores.php?id_seccion=2&id_edicion=25 |archive-date=9. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.danieldiges.com Zvanična web-stranica] ([[španski jezik|špa.]]) * [http://www.facebook.com/DanielDiges Zvanična ''Facebook'' stranica] (špa.) * [https://web.archive.org/web/20111013113725/http://www.teatroateatro.com/blogs/el-blog-de-daniel-diges/ Blog Daniela Digesa] (špa.) * [http://danieldiges-english.blogspot.com/ Nezvanični blog sa prijevodima] ([[engleski jezik|engl.]]) {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Diges, Daniel}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Španski glumci]] [[Kategorija:Španski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fkh7xbd28705enbaj7d7d1nyod7kml2 3893267 3893266 2026-06-04T10:33:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Madrid]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Daniel Diges |žanr = [[Pop]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Flickr - aktivioslo - Eurovision - Dem fem store - First rehearsal (3).jpg |država = {{Španija}} |karijera = |rođenje = {{Datum rođenja i godine|1981|01|17}} |smrt = |instrument = [[Klavir]] |izdavač = [[Warner Music]] |zanimanje = |angažman = |URL = http://www.danieldiges.com |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Daniel Diges García''' ([[Madrid]], [[17. januar]] [[1981]]), poznatiji kao '''Dani Diges''', [[Španija|španski]] je [[glumac]], pjevač, [[klavir|pijanista]] i [[kompozitor]]. Iako je zvanično rođen u Madridu (otac José Luis Diges Beneit i majka Marcelina García Fernández), djetinstvo i mladost proveo je u gradiću [[Alcalá de Henares]]. Bio je španski predstavnik na [[Eurosong 2010.|Eurosongu 2010.]] Proslavio se u tinejdžerskoj [[televizijska serija|TV-seriji]] ''Nada es para siempre'' (''Ništa nije zauvijek'')<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0212680/ ''Nada es para siempre'' na IMDB]</ref> tokom [[1999]]. i [[2000]]. == Karijera == === Pozorište i televizija === Započeo je karijeru u pozorišnoj grupi '''Teatro Escuela Libre de Alcalá de Henares (TELA)'''. Radio je na raznim televizijskim dječijim programima, kao što je '''Club Megatrix''' ([[1995]]), odakle je prešao u već spomenutu seriju, u kojoj je u 275 epizoda glumio lik mladog Davida Gata, bliskog prijatelja glavnog junaka serije, Adriana. Pojavljivao se u zapaženim TV-serijama kao što su '''Ana y los siete''', '''Hospital Central''' i '''Aquí no hay quien viva''', kao i u programu '''Max Clan''' ([[2003]]-[[2004]]), u kojem je glumio Maxa, vođu neobičnog urbanog klana. [[2005]]. glumio je u seriji '''Agitación + IVA''' i nešto kasnije prešao u [[pozorište]] ([[2006]]), gdje je glumio u komadu '''En tu fiesta me colé''' i u '''Hoy no me puedo levantar''' kao protagonista Mario. [[2007]]. glumio je u [[mjuzikl]]u s muzikom grupe Queen '''We will rock you''' i ovaj put kao protagonista, Galileo. [[2008]]. glumio je u mjuziklu '''High School Musical''', opet kao protagonista, ''Troy''. [[2009]]. i početkom 2010. glumi u mjuziklu '''Mamma Mia''' kao zaručnik, ''Sky''. [[2010]]. u Madridu se postavlja nova produkcija poznatog mjuzikla '''Les Misérables''' (''Los Miserables'' u španskoj verziji)<ref>[http://www.losmiserables.es/ Zvanična stranica mjuzikla ''Los Miserables'' (špa.)]</ref> povodom 25-godišnjice ovog mjuzikla, gdje Diges glumi revolucionarnog vođu ''Enjolrasa''. U sezoni [[2011]]. taj mjuzikl seli se u [[Barcelona|Barcelonu]] i završava izvođenje u martu [[2012]]. 31. maja [[2012]]. je objavljeno da će igrati ulogu negativca ''Gastona'' u mjuziklu '''Ljepotica i zvijer''' (''La Bella y la Bestia'')<ref>[http://www.labellaylabestia.es/ Zvanična stranica mjuzikla ''Ljepotica i zvijer'' (špa.)]</ref> koji će imati premijeru u septembru [[2012]]. u Valladolidu i planira posjetiti 17 španskih gradova.<ref>[http://spain.broadwayworld.com/article/Confirmado-el-reparto-de-la-gira-de-La-Bella-y-la-Bestia-20120531 "Confirmado el reparto de la gira de 'La Bella y la Bestia'" - BroadwayWorld Spain (špa.)]</ref> [[2011]]. zajedno s još trojicom prijatelja i kolega (David Ordinas, Ignasi Vidal, Gerónimo Rauch) stvara šou pod imenom '''Poker de voces'''<ref>{{Cite web |url=http://www.pokerdevoces.com/ |title=Web stranica za ''Poker de voces'' (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-date=15. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111015151525/http://www.pokerdevoces.com/ |url-status=dead }}</ref> koji postiže značajan uspjeh kod publike i kritičara. U julu 2011. Gerónimo Rauch napušta šou da bi ga zamijenio Pablo Puyol<ref>[http://spain.broadwayworld.com/article/Pablo-Puyol-ser-el-nuevo-componente-de-Pker-de-Voces-20110712 "Pablo Puyol será el nuevo componente de Póker de Voces" - BroadwayWorld Spain (špa.)]</ref>, a u junu 2012. odlazi i Ignasi Vidal, a za njegovu zamjenu je odabran Paco Arrojo<ref>[http://spain.broadwayworld.com/article/Paco-Arrojo-ser-el-nuevo-integrante-de-Pker-de-Voces-20120602 "Paco Arrojo será el nuevo integrante de Póker de Voces" - BroadwayWorld Spain (špa.)]</ref>. === Eurosong 2010. === [[22. februar]]a 2010. pobijedio je na nacionalnom izboru za predstavnika na ''Eurosongu'', koji se te godine održavao u [[Oslo|Oslu]], s pjesmom '''Algo pequeñito''' (tekst i muzika: Jesús Cañadilla, aranžman: Alejandro de Pinedo). Za vrijeme njegovog nastupa u finalu u Oslu, [[29. maj]]a, došlo je do incidenta; na scenu je uskočio tzv. "scenski upadač" [[Jimmy Jump]], te je zbog toga Digesu bilo dozvoljeno da ponovi svoju izvedbu nakon svih ostalih izvođača, mada je Diges pokazao zavidnu staloženost i koncentraciju za vrijeme tog upada: nastavio je svoju izvedbu kao da se ništa ne dešava. Diges je u Oslu završio na 15. mjestu sa 68 glasova iz 14 zemalja. == Diskografija == U martu 2010, nakon što je bio izabran za predstavnika na ''Eurosongu'', Diges je potpisao ugovor s izdavačkom kućom ''[[Warner Music]]''. Njegov prvi album, nazvan jednostavno ''Daniel Diges''<ref>{{Cite web |url=http://www.rtve.es/television/20100506/primer-album-daniel-diges-sale-venta-mayo/330329.shtml |title="El primer álbum de Daniel Diges sale a la venta" - rtve.es (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-date=15. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100515130912/http://www.rtve.es/television/20100506/primer-album-daniel-diges-sale-venta-mayo/330329.shtml |url-status=dead }}</ref>, izdan je [[18. maj]]a 2010. u produkciji Óscara Gómeza. Na albumu se nalaze uglavnom pjesme koje je napisao i komponovao sam Diges, a također i dvije verzije pjesme ''Algo Pequeñito'' i španske verzije pjesama "Just the Way You Are" ([[Billy Joel]]), "Everything" (Michael Bublé) i "Angels" ([[Robbie Williams]]). Njegov drugi album, ''¿Dónde estabas tú en los 70?'', također u produkciji kuće ''Warner'', je objavljen u januaru [[2012]], i na njemu je Diges obradio 13 poznatih hitova sedamdesetih, a dostupne su i dodatne tri pjesme u digitalnoj verziji putem iTunes, među kojima se može naći i pjesma "Eres tú" koju sa Digesom izvode njegove kolege iz ''Poker de voces''. == Nagrade == * 2007 - ''Premio del Teatro Musical'' (''Nagrada muzičkog pozorišta'') za najboljeg glumca debitanta za ulogu Marija u ''Hoy no me puedo levantar''<ref>{{Cite web |url=http://www.premiosteatromusical.com/premios.php#anterior |title=Premios del Teatro Musical (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100315161816/http://www.premiosteatromusical.com/premios.php#anterior |archive-date=15. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> * 2009 - ''Premio Nacional de Teatro'' (''Nacionalna pozorišna nagrada'') za najboljeg glumca u mjuziklima<ref>{{Cite web |url=http://www.danieldiges.com/bio.aspx |title=Biografija Daniela Digesa (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100601100506/http://www.danieldiges.com/bio.aspx |archive-date=1. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> * 2010 - ''Premio Nacional de Teatro'' (''Nacionalna pozorišna nagrada'') za najboljeg glumca u mjuziklima<ref>[http://www.rtve.es/television/20100510/daniel-diges-gana-premio-mejor-actor-musical-segundo-ano-consecutivo/330712.shtml "Daniel Diges gana el premio de Mejor Actor de Musical" - ''rtve.es'' (špa.)]</ref> * 2011 - Nominacija za ''Premio del Teatro Musical'' (''Nagrada muzičkog pozorišta'') za najboljeg sporednog glumca za ulogu Enjolrasa u ''Los Miserables''<ref>{{Cite web |url=http://www.premiosteatromusical.com/actual.php#candidaturas |title=''Premios del Teatro Musical'' - nominacije 2011 (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100419165804/http://www.premiosteatromusical.com/actual.php#candidaturas |archive-date=19. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref> * 2011 - Nominacija za ''Premio de la Música'' (''Muzička nagrada'') za najboljeg autora debitanta za pjesmu ''Algo pequeñito'', zajedno s ostalim autorima pjesme<ref>{{Cite web |url=http://www.premiosdelamusica.com/dyn/historia/lista_ganadores.php?id_seccion=2&id_edicion=25 |title=''Premios de la Música'' (špa.) |access-date=25. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160809041229/http://www.premiosdelamusica.com/dyn/historia/lista_ganadores.php?id_seccion=2&id_edicion=25 |archive-date=9. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.danieldiges.com Zvanična web-stranica] ([[španski jezik|špa.]]) * [http://www.facebook.com/DanielDiges Zvanična ''Facebook'' stranica] (špa.) * [https://web.archive.org/web/20111013113725/http://www.teatroateatro.com/blogs/el-blog-de-daniel-diges/ Blog Daniela Digesa] (špa.) * [http://danieldiges-english.blogspot.com/ Nezvanični blog sa prijevodima] ([[engleski jezik|engl.]]) {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Diges, Daniel}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Španski glumci]] [[Kategorija:Španski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] j310bnrb1fixffaomptrj7mqpl1b1f3 0 150249 3893229 3887100 2026-06-04T10:28:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893229 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija politički vođa | ime = Michael D. Higgins | slika = 2022 Michael D. Higgins (51988246304) (cropped).jpg | redoslijed = Predsjednik [[Irska|Irske]] | vrijeme_na_vlasti = 11. novembar 2011 – | prethodnik = Mary McAleese | nasljednik = | redoslijed2 = Ministar za umjetnost, kulturu i Gaeltacht | vrijeme_na_vlasti2 = 15. decembar 1994 – 26. juni 1997. | prethodnik2 = Bertie Ahern | nasljednik2 = Síle de Valera | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = 12. januar 1993 – 17. novembar 1994. | prethodnik3 = John Wilson | nasljednik3 = Bertie Ahern | redoslijed4 = Teachta Dála | vrijeme_na_vlasti4 = 17. februar 1987 – 25. februar 2011. | prethodnik4 = Fintan Coogan | nasljednik4 = Derek Nolan | redoslijed5 = | vrijeme_na_vlasti5 = 11. juni 1981 – 24. novembar 1982. | prethodnik5 = | nasljednik5 = Fintan Coogan | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1941|04|18}} | mjesto_rođenja = Limerick, [[Irska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Michael Daniel Higgins | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = Laburistička stranka (1968–2011) | supruga = Sabina Coyne | djeca = 4 | obrazovanje = | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Michael Daniel Higgins''', poznat kao '''Michael D. Higgins''' (rođen 18. aprila 1941), jest [[Irska|irski]] [[Politika|političar]], pjesnik, pisac i TV-komentator. Postao je deveti po redu [[predsjednik Irske]] nakon što je osvojio [[Predsjednički izbori u Irskoj 2011|predsjedničke izbore u Irskoj]] održane [[27. oktobar|27. oktobra]] 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ireland/8856598/Michael-D.-Higgins-wins-Irish-presidential-election.html |title=Michael D. Higgins wins Irish presidential election |publisher=Telegraph |date=30. 10. 2011 |access-date=30. 10. 2011}}</ref> Sve do izbora je bio predsjednik [[Laburistička stranka (Irske)|irske Laburističke stranke]].<ref name="ExP">{{cite news |title=Higgins declared president elect with one million votes |newspaper=The Irish Times |date=29. 10. 2011 |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/breaking/2011/1029/breaking2.html |access-date=29. 10. 2011 |archive-date=30. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111030124716/http://www.irishtimes.com/newspaper/breaking/2011/1029/breaking2.html |url-status=dead }}</ref> Bio je bivši [[Teachta Dála]] (TD; član parlamenta) za izbornu jedinicu [[Galway West (izborna jedinica Dáil Éireanna)|Galway West]],<ref name="oireachtas_db">{{cite web |url=http://www.oireachtas.ie/members-hist/default.asp?housetype=0&HouseNum=30&MemberID=517&ConstID=108 |title=Mr. Michael D. Higgins |work=Oireachtas Members Database |access-date=21. 9. 2009 |archive-date=29. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160429190655/http://www.oireachtas.ie/members-hist/default.asp?housetype=0&HouseNum=30&MemberID=517&ConstID=108 |url-status=dead }}</ref> i ministar za djecu i omladinska pitanja od 1993. do 1997. ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.michaeldhiggins.ie/ Michael D. Higgins' page on the Labour Party website] *''Role of Honor: The Mayors of Galway City 1485–2001'', William Henry, Galway, 2002. {{ISBN|0906312509}} {{s-start}} {{s-par|ie/oi}} {{s-new|seat}} {{s-ttl|naslov = [[Laburistička stranka (Irska)|Laburistički]] [[Teachta Dála]]<br>za [[Galway West (izborna jedinica Dáil Éireanna)|Galway West]] |godine = 1981–1982.}} {{s-aft|poslije = [[Fintan Coogan, Jnr|Fintan Coogan]]<br><small>[[Fine Gael]]</small>}} {{s-bef|prije = Fintan Coogan<br><small>Fine Gael</small>}} {{s-ttl|naslov = {{nowrap|Laburistički Teachta Dála<br>za Galway West}} |godine = 1987–2011.}} {{s-aft|poslije = [[Derek Nolan]]<br><small>Laburistička stranka</small>}} {{s-civ}} {{s-bef|prije = [[Claude Toft]]}} {{s-ttl|naslov = [[gradonačelnik Galwaya]] |godine = 1981–1982.}} {{s-aft|poslije = [[Pat McNamara (Galway)|Pat McNamara]]}} {{s-bef|prije = [[Angela Lynch-Lupton]]}} {{s-ttl|naslov = gradonačelnik Galwaya |godine = 1990–1991.}} {{s-aft|poslije = [[Michael Leahy (političar)|Michael Leahy]]}} {{s-off}} {{s-bef|prije = [[John P. Wilson|John Wilson]]}} {{s-ttl|naslov = [[Ministar za zajednicu, jednakost i Gaeltacht poslove|Ministar za umjetnost, kulturu i Gaeltacht]] |godine = 1993–1994.}} {{s-aft|poslije = [[Bertie Ahern]]}} {{s-bef|prije = Bertie Ahern}} {{s-ttl|naslov = Ministar za umjetnost, kulturu i Gaeltacht |godine = 1994–1997.}} {{s-aft|poslije = [[Síle de Valera]]}} |- {{s-bef|prije=[[Mary McAleese]]}} {{s-ttl|naslov=[[predsjednik Irske]]<br><small>izabran</small>|godine=2011–}} {{s-inc}} {{s-end}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Irski političari]] [[Kategorija:Irski pjesnici]] [[Kategorija:Irski predsjednici]] [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] e3wbrvkvqmbfisq98cho1gwyqub49f0 0 150363 3893220 3853638 2026-06-04T10:26:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893220 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ksenia Milićević | slika = Ksenia2.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|9|15}} | mjesto_rođenja = [[Bosanski Petrovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ksenia Milićević''' (15. septembar 1942, [[Drinić]], [[Bosanski Petrovac]]) [[francuska]] je akademska [[slikarstvo|slikarica]], [[arhitekt]]ica i urbanistica porijeklom iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Živi i radi u [[Pariz]]u. ==Biografija== Rođena je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rane godine provodi s bakom i djedom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prve slikarske lekcije dobija u dobi od 17 godina kod [[Mihajlo Petrov|Mihajla Petrova]] u [[Beograd]]u. Nakon diplome u Petoj gimnaziji u Beogradu, polaže prijemni ispit na Tehničkom fakultetu u Beogradu, a sljedeće godine u Školi arhitekture u [[Alžir]]u, u kojoj je diplomirala arhitekturu 1968. i poslije toga radi u ECOTEC-u s timom arhitekta [[Oscar Niemayer|Oscara Niemeyera]]. Paralelno je studirala urbano planiranje na Institutu za urbanizam na Univerzitetu u Alžiru, te je također diplomirala 1968. Zgrada škole arhitekture sastojala se od dva krila, u čijem se drugom krilu nalazila škola likovnih umjetnosti. U svom slobodnom vremenu, posjećivala je klasu slikara M'hameda Issiakhema.<ref>Manuel Ruiz, "Ksenia Milicevic", ''Diart'', [[Madrid]], br. 26, juli 1982, str. 24.</ref> Godine 1970. preseljava se u [[Argentina|Argentinu]], gdje radi kao arhitektica u [[Tucumán]]u, na sjeveru zemlje. Upisuje se na Odsjek likovnih umjetnosti univerziteta u Tucumánu i diplomira 1975.<ref>Christian Germak, "Ksenia Milicevic", ''Univers des Arts'', Pariz, br. 4, februar [[1982]], str. 10.</ref>. Prvu samostalnu izložbu imala je 1970. Članica je doma likovnih umjetnika Francuske od 1982. Godine 1987, poslije boravka u [[Španija|Španiji]] i [[Meksiko|Meksiku]], seli se u Pariz i od 1989. dobija studio u Bateau-Lavoiru na [[Montmartre]]u.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.fr/books?id=y0ctAQAAIAAJ&hl=en|title=Art & métiers du livre|date=2000|publisher=Editions Filigranes|language=fr}}</ref> Od 1970. izlagala je u Argentini, Španiji, Francuskoj, [[Japan]]u, Meksiku, [[Portugal]]u, [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Engleska|Engleskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Luksemburg]]u, [[Ekvador]]u i [[Brazil]]u.<ref>''Who's who in International Art'', [[Lausanne]], 1987-88, str. 125.</ref>. Godine 2011. otvoren je [[muzej]] za Slikarstvo sa stalnom postavom od 30 slika Ksenije Milićević u [[Saint-Frajou]]u (Francuska).<ref>TV reportage FR3, 23/05/2016 [http://france3-regions.blog.francetvinfo.fr/le-blog-de-viure-al-pais-france3/2016/04/25/ksenia-milicevic-une-histoire-de-save.html]</</ref> U 2014. Ksenia Milićević je osnovala [[Pokret Art Résilience]].<ref>La Dépêche, Art Résilience, un concept actuel, 3 nov. 2015</ref> == Muzeji u kojima je izlagala== * ''Muzej lijepih umjetnosti'', [[Granada]], Španija * ''Muzej savremene umjetnosti'', [[Salamanca]], Španija * ''Muzej aktuelne umjetnosti'', [[Ayllon]], Španija * ''Muzej savremene umjetnosti'', [[Segobre]], Španija * ''Muzej savremene umjetnosti'', [[Malabo]], [[Ekvatorijalna Gvineja]] * ''Francuski kulturni centar'', [[Oslo]] * Muzej u [[Deifontes]]u, Španija * Muzej u Armilli, Granada * Politehnički institut, Meksiko * Francuski institut za [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], Meksiko * Muzej "Zarsuela del Monte", Španija * Gradski muzej, [[Spilimbergo]], Italija * Fondacija "Paul Ricard", Pariz * Kulturni centar meksičke ambasade u Brazilu * Umjetnička kolekcija Francuske alijanse iz Quita, Ekvador. * ''Muzej slikarstva'', Saint-Frajou, Francuska [http://www.musee-saint-frajou.com][https://www.expointhecity.com/2017/06/09/saint-frajou-ksenia-milicevic/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709202018/http://www.expointhecity.com/2017/06/09/saint-frajou-ksenia-milicevic/ |date=9. 7. 2017 }} == Književna djela == * Ksenia Milicevic, ''Art-confusion.com - De l'image d'art à l'oeuvre d'art'', Edilivre, Pariz, 2013 * Ksenia Milicevic, ''Résilience en art et art-thérapie pour la résilience'',éd. Edilivre, Paris, 2020 * Ksenia Milicevic, ''Résilience'', Amazon, 2021 * Ksenia Milicevic, ''Ange du jour-Jeu de divination'', Amazon, 2021 * Ksenia Milicevic, Collection ''Livres participatifs'', Apprentissage du dessin 1. ''Randonnées sous les arbres'', 2. ''Herbarium'', 3. ''Maison au bord de la mer'', 4. ''Lundi au marché'', 5. ''Maître Corbeau'', autoédition, Amazon, 2022 * Ksenia Milicevic, Collection ''Résilience en Art'' : 1. ''Soulage, un trait noir sur la peinture'', autoédition, Amazon, 2022, 2. ''Qui êtes-vous Mr. Duchamp ?'' autoédition, Amazon, 2022 * Ksenia Milicevic, ''60 Artistes du mouvement Art Résilience'', autoédition, Amazon, 2024 * Ksenia Milicevic, ''Musée de peinture de Saint-Frajou, dans le village de la fontaine miraculeuse'', autoédition, Amazon, 2025 == Literatura == * Christian Germak, "Ksenia Milicevic", ''Univers des Arts'', Pariz, br. 4, februar [[1982]], str. 10. * ''Pasaporte 2000'', Meksiko, maj 1982, str. 34. * Manuel Ruiz, "Ksenia Milicevic", ''Diart'', [[Madrid]], br. 26, juli 1982, str. 24. * Luis Cortés Vázquez,''Donde Sayago termina Fermoselle'',Ilustracije Ksenia Milicevic, Salamanca, 1978.[http://books.google.fr/books?isbn=8485664701] * ''Who's who in International Art'', [[Lausanne]], 1987-88, str. 125. * "Ksenia Milicevic" u ''Beaux Arts magazine'', Pariz, br. 172, septembar 1982, str. 124. * ''L'Oeil'', Pariz, br. 378, 1987, str. 200.[http://books.google.fr/books?id=wk1LAAAAYAAJ] * ''L'Officiel des Arts'', Pariz, maj [[1988]], str. 56-128. * ''Arpèges: français langue étrangère'', Ilustracije Ksenia Milicevic, Pariz, 1989.[http://books.google.fr/books?isbn=2190332885] * ''Livres hebdo - Numéros 9 à 13'', Ilustracije Ksenia Milicevic, Pariz, 1990.[http://books.google.fr/books?id=AOhXAAAAYAAJ] * ''Art et métiers du livre'', Pariz, 2000, str. 217, 220.[http://books.google.fr/books?id=y0ctAQAAIAAJ] * Vincent Albinet, ''FR3 12/13'', [[Toulouse]], [[26. februar]] [[2011]]. * Christine Frérot, ''Echanges artistiques contemporains: la France et le Mexique'', Pariz, [[1996]]. [http://books.google.fr/books?isbn=2738442404] * "Editorial Uno", ''Tiempo libre'', Meksiko, 1986. * Katalog muzeja Tamayo, Meksiko, 1983. * ''Artes visuales'', ''Muzej moderne umjetnosti'', Meksiko, 1982, str. 25. * Marlène Tchertafian-Delsouiller, ''[https://web.archive.org/web/20110209100606/http://irhis.recherche.univ-lille3.fr/AgendaSoutenances.html L'iconographie de l'Arbre sec au Moyen Age]'', Doktorat, Université Lille 3, France, ill.147 Drvo života-Ksenia Milicevic, [http://www.theses.fr/s61612 1] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.galerie-ksenia-milicevic.com Ksenia Milicevic-cerulean blue] *[http://www.musee-saint-frajou.com Muzej slikarstva u Saint-Frajou] *[http://www.art-resilience.com Site Art Resilience] {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Milićević, Ksenia}} {{DEFAULTSORT:Milićević, Ksenija}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]] [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9nwoz1ef47vs1ew3slv94hqypbb4152 0 150568 3893145 3703163 2026-06-04T09:57:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Julian Assange | slika = Julian Assange (Norway, March 2010).jpg | opis = Julian Assange u 2010. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|7|3}}<ref>{{cite web|url=http://www.magnetictimes.com.au/article-3554.html|date=7. 8. 2010|title=Julian Assange's mother recalls Magnetic|publisher=Magnetic Times|location=Australia|access-date=12. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20101130071416/http://www.magnetictimes.com.au/article-3554.html|archive-date=30. 11. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.newyorker.com/reporting/2010/06/07/100607fa_fact_khatchadourian|date=7. 6. 2010|title=No Secrets|first=Raffi|last=Khatchadourian|publisher=The New Yorker}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.interpol.int/public/data/wanted/notices/data/2010/86/2010_52486.asp|date=30. 11. 2010|title=ASSANGE, JULIAN PAUL|access-date=12. 11. 2011|archive-date=7. 12. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5unSsyDzh?url=http://www.interpol.int/public/data/wanted/notices/data/2010/86/2010_52486.asp|url-status=dead}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Townsville]], [[Queensland]], Australija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|1971|7|3}} --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> }} '''Julian Paul Assange''' ([[Townsville]], [[Queensland]], [[3. juli]] [[1971]].) je [[Australija|australijski]] [[novinar]] i internet aktivist<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2006789,00.html?xid=huffpo-direct |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 11. 2011 |archive-date=30. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101030120503/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2006789,00.html?xid=huffpo-direct |url-status=dead }}</ref>. Najpoznatiji je po internetskoj stranici [[WikiLeaks]], čiji je glasnogovornik i urednik. Prije rada na stranici, bio je student fizike i matematike te [[računar]]ski [[Programiranje|programer]]. == Biografija == U svojoj 16. godini Assange je počeo da se bavi [[hakeri]]sanjem. Uhapšen je 1991. zbog upada na računare. Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice, ali je zbog dobrog vladanja osuđen na novčanu kaznu od 2100 australijskih dolara. Assange je osnovao kontroverznu WikiLeaks stranicu [[2006]]. na svom kućnom serveru. Odonda Assange godišnje objavljuje više od 100 hiljada dokumenata [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji su vezani uz rat u [[Irak]]u i [[Afganistan]]u. [[Datoteka:Julian Assange in 2008.jpg|mini]] Od [[30. novembar|30. novembra]] [[2010]]., [[Interpol]] ga je smjestio na crveni popis traženih osoba.<ref>http://www.nytimes.com/2010/12/02/world/europe/02assange.html?_r=1</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.interpol.int/public/data/wanted/notices/data/2010/86/2010_52486.asp |title=Wanted: Assange, Julian Paul. Interpol.int. |access-date=12. 11. 2011 |archive-date=7. 12. 2010 |archive-url=https://www.webcitation.org/5unSsyDzh?url=http://www.interpol.int/public/data/wanted/notices/data/2010/86/2010_52486.asp |url-status=dead }}</ref> Tjeralica se temeljila na zahtjevu [[Švedska|Švedske]] gdje je protiv njega bila pokrenuta, prekinuta, a onda ponovno pokrenuta istraga zbog [[silovanje|silovanja]] navodno počinjenog u ljeto 2010. Dana 7. decembra Assange se u Londonu predao [[Scotland Yard]]u, te se protiv njega vodi postupak oko eventualnog izručenja. Trenutno se nalazi na slobodi nakon što je za njega plaćena [[kaucija]]. 19. juna 2012., Assange je ušao u ambasadu Ekvadora u Londonu, konstatirajući da je bio progonjen, i zatražio politički azil, pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Ekvadorski ministar vanjskih poslova Ricardo Patino je izjavio da se prijedlog razmatra.<ref name="ekvador" /> == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="ekvador">http://www.bbc.co.uk/news/uk-18514726</ref> }} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Julian Assange}} * [http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/tko-je-julian-assange Tko je Julian Assange?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101204121514/http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/tko-je-julian-assange |date=4. 12. 2010 }} {{DEFAULTSORT:Assange, Julian}} [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Townsville]] [[Kategorija:Živi ljudi]] c3lykqn4xnmvqqcu2fm1xofz22yj2bw 0 151075 3893168 3873787 2026-06-04T10:04:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893168 wikitext text/x-wiki '''Muhamed Mešić''' ''Muhi'', ([[1984]] u [[Tuzla|Tuzli]]) je bosanskohercegovački [[pravnik]], [[hebrejist]], [[japanolog]] <ref>Maria Sterkl: ''[http://derstandard.at/1285199128418/Tag-der-Sprachen-Bosnisch-fluchen-beim-Buegeln Bosnisch fluchen beim Bügeln]'' Članak u austrijskom dnevniku Standard, 24. septembra 2010. {{Simboli jezika|de|njemački}} </ref> i jezički genije. U svom rodnom gradu je već sa 16 godina bio gradski vijećnik.<ref name="FM4">[http://fm4.orf.at/radio/stories/1626793 FM4] </ref> S 26 godina govorio je već 56 jezika. Kod njega je potvrđena jedna vrsta [[Savant-sindrom]]a, jedna forma [[autizam|autizma]].<ref name="FM4"/> Njegova nadarenost privlači akademske interese.<ref>[http://www.uni-klu.ac.at/main/inhalt/40818_40711.htm Univerzitet u Klagenfurtu] </ref> Prvi strani jezik naučio je za vrijeme ljetovanja u [[Grčka|Grčkoj]], dok se želio sporazumjeti s domaćicom. Kasnije je koristio kontakte s vojnicima internacionalnih trupa, koji su za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] boravili u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Studij prava apsolvirao je 2002. u Beču. 2010. je dobio nagradu ''Brainswork Make a Difference Award''.<ref>[http://www.incredibleurope.com/_incredibl1/_images/IncrediblEurope_Summit0928.jpg Incredible Europe Summit]</ref> Prvi kurs stranog jezika bit će mu kurs [[znakovni jezik|znakovnog jezika]]. On je vanjski Senior Consultant za održivi razvoj, Creative Industries i obrazovanje kod [[Brainswork]]a, gdje je 2005. godine bio prvi Brainswork-stipendist.<ref>[http://www.brainswork.at/html_englisch/muhamed.htm Brainswork Muhamed Mesic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208141009/http://www.brainswork.at/html_englisch/muhamed.htm |date=8 Februar 2012 }},</ref> == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110927042030/http://www.muhamedmesic.com/deutsch/ueber.htm Web stranica Muhameda Mešića] {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.cjh.org/lemkin/bios/Mesic.php Biografija 2005-08.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100618120014/http://www.cjh.org/lemkin/bios/Mesic.php |date=18. 6. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}} * [http://www.profil.at/articles/1032/560/275301/gescheit-in-oesterreich-talente Članak na web stranici austrijskog tjednika Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926003658/http://www.profil.at/articles/1032/560/275301/gescheit-in-oesterreich-talente |date=26. 9. 2012 }} od 12. augusta 2010. godine. {{Simboli jezika|de|njemački}} * Markus Egger: ''[http://oe1.orf.at/programm/268242 Moment - Leben heute: Der Mann, der 58 Sprachen spricht]'', Prilog na austrijskom radiju ORF Radio Ö1, 28. februara 2011, 14:40. {{Simboli jezika|de|njemački}} * [http://www.brainswork.at/images/releases/Muhamed%20Mesic%20erhaelt%20Echenberg%20Fellowship.pdf Echenberg Fellowship]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} informacija Brainswork {{Simboli jezika|de|njemački}} * [http://derstandard.at/1282978898553/Echte-Wiener-Ich-wurde-oefter-Austrianer-als-Auslaender-genannt Echte Wiener] Članak u austrijskom dnevniku Standard, 4. septembra 2010. {{Simboli jezika|de|njemački}} * [http://www.youtube.com/watch?v=M-lAK0qCFcs Muhamed Mešić na TV1] sa [[Senad Hadžifejzović|Senadom Hadžifejzovićem]], ''youtube.com''. * Muhamed Mešić u emisiji ''Talenti BiH'', BHT televizija. [http://www.youtube.com/watch?v=CYLnsgKVbIw Prvi dio] i [http://www.youtube.com/watch?v=vRwY1ZVxQRA drugi dio], ''youtube.com'' {{DEFAULTSORT:Mešić, Muhamed}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Autizam]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački japanolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ga2rsshb73lbnx4tgg7s9c1nkawyx3v 0 151414 3892895 3511477 2026-06-04T07:42:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892895 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} '''Daria Knez''' Rukavina<ref>{{Cite news|url=http://www.story.hr/daria-knez-rukavina-zivot-mi-je-katkad-pjesma-92411|title=Daria Knez Rukavina: ‘Život mi je katkad pjesma’|newspaper=Story.hr|language=hr-HR|access-date=23. 3. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.24sata.hr/show/daria-knez-tajno-se-udala-za-tomislava-rukavinu-48571|title=Daria Knez tajno se udala za Tomislava Rukavinu|language=hr|access-date=23. 3. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.teatar.hr/osobe/daria-knez-rukavina/|title=Daria Knez Rukavina {{!}} TEATAR.HR|newspaper=TEATAR.HR|language=hr-HR|access-date=23. 3. 2017}}</ref> je [[hrvatska]] glumica, rođena u [[Šibenik]]u, 12. septembra 1977. godine. Članica je pozorišta Trešnja.<ref>{{Cite web|url=http://www.kazaliste-tresnja.hr/ansambl/daria-knez-rukavina/?id=19|title=Kazalište Trešnja - Ansambl - Daria Knez Rukavina|last=(http://www.monad.hr)|first=MONAD|website=www.kazaliste-tresnja.hr|access-date=23. 3. 2017}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === *"Bitange i princeze" kao Maja (2008.) *"Kazalište u kući" kao Sanja Gaćina (2006.-2007.) *"Bumerang" kao Martina Kralj (2005.-2006.) *"Big Brother 1" kao voditeljica (2004.) *"Skočidan" (2003.) === Filmske uloge<ref>{{Cite news|url=http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2bcff9c02c|title=Daria Knez|newspaper=BFI|language=en|access-date=23. 3. 2017}}</ref> === *"Groznica" (The Fever) kao mlađa sestra revolucionarke (2004.) *"Slučajna suputnica" kao Vanjina kolegica (2004.) *"Leti, leti" kao Ines (2003.) *"Policijske priče" (2001.) *"Četverored" kao Janjčeva sestra (1999.) == Vanjski linkovi == {{Refspisak|}} * http://www.imdb.com/name/nm0961215/ {{DEFAULTSORT:Knez, Daria}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lnfoe0gjjblylbpxl71w0i5ijgtqi7s 3892903 3892895 2026-06-04T07:45:23Z Panasko 146730 3892903 wikitext text/x-wiki '''Daria Knez''' Rukavina<ref>{{Cite news|url=http://www.story.hr/daria-knez-rukavina-zivot-mi-je-katkad-pjesma-92411|title=Daria Knez Rukavina: ‘Život mi je katkad pjesma’|newspaper=Story.hr|language=hr-HR|access-date=23. 3. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.24sata.hr/show/daria-knez-tajno-se-udala-za-tomislava-rukavinu-48571|title=Daria Knez tajno se udala za Tomislava Rukavinu|language=hr|access-date=23. 3. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.teatar.hr/osobe/daria-knez-rukavina/|title=Daria Knez Rukavina {{!}} TEATAR.HR|newspaper=TEATAR.HR|language=hr-HR|access-date=23. 3. 2017}}</ref> [[hrvatska]] je glumica, rođena u [[Šibenik]]u, 12. septembra 1977. Članica je pozorišta Trešnja.<ref>{{Cite web|url=http://www.kazaliste-tresnja.hr/ansambl/daria-knez-rukavina/?id=19|title=Kazalište Trešnja - Ansambl - Daria Knez Rukavina|last=(http://www.monad.hr)|first=MONAD|website=www.kazaliste-tresnja.hr|access-date=23. 3. 2017}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * ''[[Bitange i princeze]]'' kao Maja (2008) * ''[[Kazalište u kući]]'' kao Sanja Gaćina (2006-2007) * ''[[Bumerang (serija)|Bumerang]]'' kao Martina Kralj (2005-2006) * ''[[Big Brother 1]]'' kao voditeljica (2004) * ''[[Skočidan]]'' (2003) === Filmske uloge<ref>{{Cite news|url=http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2bcff9c02c|title=Daria Knez|newspaper=BFI|language=en|access-date=23. 3. 2017}}</ref> === * ''[[Groznica (film)|Groznica]]'' (The Fever) kao mlađa sestra revolucionarke (2004.) * ''[[Slučajna suputnica]]'' kao Vanjina kolegica (2004.) * ''[[Leti, leti]]'' kao Ines (2003.) * [[Policijske priče]] (2001.) * ''[[Četverored]]'' kao Janjčeva sestra (1999.) == Vanjski linkovi == {{Refspisak|}} *{{Imdb name|id=0961215}} {{DEFAULTSORT:Knez, Daria}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ow69qwhsebr8o5hykd9xh2ch36f5mzb 0 152496 3893269 3853688 2026-06-04T10:35:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Nela Hasanbegović | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 21. januar 1984. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Srednja škola primijenjenih umjetnosti, Sarajevo]] 2002<br />[[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo]] 2007. | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = skulptura | djela = ''Između svjetla i tame''<br/> ''Self-replication'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = [http://www.nelahasanbegovic.com/ Nela Hasanbegović] }} '''Nela Hasanbegović''' rođena je u Sarajevu (1984.) gdje je završila osnovno, a potom i srednje obrazovanje u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti. Na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu diplomirala 2007. na Odsjeku kiparstvo, gdje je na istom Odsjeku i magistrirala 2010 godine. Na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu doktorirala 2025. i stekla diplomu doktora umjetnosti – likovne umjetnosti. Zaposlena je na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu od 2012. godine. Trenutno je u zvanju docentice na grupi predmeta Metodika nastave likovne umjetnosti i likovne kulture. Trenutno kandidatkinja na interdisciplinarnom doktorskom studiju na trećoj godini Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Izlagala je na preko 131 međunarodne i domaće kolektivne i 23 samostalne izložbe, a njena djela su uvrštena u muzejske i privatne kolekcije. Učesnica više simpozijuma, panela, konferencija, rezidencijalnih programa, dobitnica nagrada i stipendija, te članica strukovnih Udruženja u BiH i inostranstvu. Sudjelovala je u realizaciji više likovno-edukativnih radionica (u svojstvu realizatorice i mentorice) i autorica je nekoliko članaka. Posebna područja njenog istraživačkog interesovanja su trodimenzionalna i intermedijalna umjetnost, kao i nastavni proces na svim nivoima obrazovanja, s naglaskom na Metodika nastave likovne umjetnosti i likovne kulture. == Djela == * ''Između svjetla i tame'' * ''Self-replication'' == Nagrade == * 2007. - Nagrada "Kenan Solaković" za skulpturu "Salon mladih", Sarajevo * 2008. - "Privatno i javno", Široki Brijeg, * 2011. - Nagrada za eksperimentalni crtež, Annale crteža, Mostar, BiH. * 2012. - Nagrada za savremene medije "Collegium Artisticum" * 2013. - Nagrada za nove medije [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBIH]]-a - za svjetlosnu instalaciju ''Između svjetla i tame'' == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] * [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo]] * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] == Vanjski linkovi == *[http://www.nelahasanbegovic.com/ Nela Hasanbegović] *[https://web.archive.org/web/20131121182712/http://www.alu.unsa.ba/content/nela-hasanbegovic ALU - Nela Hasanbegović] {{DEFAULTSORT:Hasanbegović, Nela}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 25yo4j2m60ae9x9eb4enuku4ri798xl 0 152682 3893086 3196609 2026-06-04T09:51:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893086 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Robyn |žanr = R'n'B, Sintisajzerski pop |bgcolour = solo_izvođač |slika = Nobel Peace Prize Concert 2010 Robyn IMG 6774.jpg |država = {{Švedska}} |karijera = 1995 - danas |rođenje = [[12. juni]] 1979 <br />[[Stockholm]], [[Švedska]] |smrt = |instrument = |izdavač = Interscope, Konichiwa |zanimanje = [[kantautor]]ica |angažman = |URL = [http://www.robyn.com/ Robyn.com] |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Robin Miriam Carlsson''' (12. juni 1979.) poznatija pod imenom '''Robyn''' je švedska pjevačica i [[kantautor]]ica. Robyn je postala poznata kasnih devedesetih sa hitom ''Do You Know (What It Takes)'' sa albuma ''Robyn Is Here'' (1997). Sa pjesmom ''With Every Heartbeat'' (2005) postiže veliki međunarodni uspjeh. 2010. godine izdaje trilogiju ''Body Talk'' sa hitovima ''Dancing on My Own'', ''Hang With Me'', ''Indestructible'' i ''Call Your Girlfriend''. == Diskografija == * ''Robyn Is Here'' (1995) * ''My Truth'' (1999) * ''Don't Stop the Music'' (2002) * ''Robyn'' (2005) * ''Body Talk Pt. 1'' (2010) * ''Body Talk Pt. 2'' (2010) * ''Body Talk'' (2010) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Robyn}} * [http://www.robyn.com/ Robyn.com] * [http://www.imdb.com/name/nm0138122/ Robyn] [[Internet Movie Database|IMDb]] [[Kategorija:Švedske pjevačice]] [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h39ibi3xm28p9dj4agry9w47pf3mlgj 0 153076 3893060 3707351 2026-06-04T09:46:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893060 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Sergeisviatchenko.JPG|mini|desno|Sergej Svjačenko]] '''Sergej Svjačenko''' (1952, [[Harkiv]]) [[Ukrajina|ukrajinski]] je [[umjetnik]] koji od 1990. živi u [[Danska|Danskoj]]. Studirao je [[arhitektura|arhitekturu]] i [[umjetnost]] na Akademiji umjetnosti i arhitekture u Harkivu od 1975. do 1986, a potom je odbranio doktorat na Arhitektonskoj školi u [[Kijev]]u. Svjačenka je jednostavno prepoznati. Njegov je stil vrsta apstraktnog ekspresionizma, u kojem često mijenja motive kako bi stvorio motiv koji kod posmatrača može izazvati određene osjećaje. Osim toga, stalno proširuje područja svog izraza eksperimentisanjem s medijima i instalacijama. Najčešće koristi akrilne boje, ali je već pravio instalacije, video, fotografije i kolaže. S vremena na vrijeme pravi manipulacije fotografijama i pejzažima u kojima je dubina važnija nego sami motivi. S [[kolaž]]ima je postao popularan u Ukrajini s obzirom na to da u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] [[apstraktna umjetnost]] koja nije služila očuvanju političkog sistema nije podržavana. Od sredine sedamdesetih do sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća prije svega je radio kolaže, dok se od sredine osamdesetih više posvetio slikanju. Svjačenkova inspiracija potječe prije svega iz [[Nadrealizam|nadrealizma]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Veliki majstori kao [[Miguel Ángel]] i [[Le Corbusier]] prije Svjačenka su uspjeli spojiti umjetnost i arhitekturu na način koji je arhetipan za Svjačenkovu umjetnost. Njegov otac Jevgenij, profesor arhitekture i umjetnik [[akvarel]]a, njegova je najvažnija inspiracija. On je sina uveo u tajne [[Rusija|ruske]] umjetnosti iz doba prije [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], koja se odlikovala upotrebom bijele boje za izražaje svjetla i prostora. == Također pogledajte == * [[Ukrajinski novi val]] == Literatura == * Sviatchenko, Sergei: Sergei Sviatchenko, Borgens Forlag, 2002. * Sviatchenko, Sergei. Sergei Sviatchenko: Paintings & Others 1991-2006, Hovedland, 2006. == Vanjski linkovi == * [http://www.sviatchenko.dk sviatchenko.dk] * [http://www.senko.dk senko.dk] * [http://www.gallerinb.com gallerinb.com] * [http://www.bbc.com/russian/features-37562476 BBC] * [http://www.islingtongazette.co.uk/entertainment/the-international-weird-collage-show-comes-to-shoreditch-1-5361791 islingtongazette.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406040421/http://www.islingtongazette.co.uk/entertainment/the-international-weird-collage-show-comes-to-shoreditch-1-5361791 |date=6. 4. 2018 }} * [https://www.calvertjournal.com/articles/show/7388/gift-guide-hristmas-new-east calvertjournal.com] {{DEFAULTSORT:Svjačenko, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Biografije, Harkiv]] [[Kategorija:Ukrajinski umjetnici]] [[Kategorija:Danski umjetnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lgd4wg4loloqiqbxn72kl60s7ec7y8u 0 153261 3892916 3853711 2026-06-04T07:46:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime = Jayne Atkinson |ime_pri_rođenju = |mjesto_rođenja = [[Bournemouth]] ([[Hampshire]]), {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |mjesto_smrti = |slika = Jayne Atkinson 2014 (cropped).jpg |opis = |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|2|18}} |datum_smrti = |godine_aktivnosti = [[1985]]-danas |pseudonim = |veb-sajt = http://www.jayne-atkinson.com |supruge = |značajna_djela = [[Karen Hayes (24)|Karen Hayes]] (''[[24 (serija)|24]]'') |važniji filmovi = |oskar = |olivier = |afi = |bafta = |zlatni globus = |emmy = |cesar = |goya = |tony = }} '''Jayne Atkinson''' (rođ. 18. februara 1959.) američka je [[film]]ska, [[pozorište|pozorišna]] i [[televizija|TV]]-[[glumac|glumica]] [[Englezi|engleskog]] porijekla. Najpoznatija je po ulozi [[Karen Hayes]] u [[TV-serija|seriji]] ''[[24 (serija)|24]]'', kao i po nominaciji za nagradu [[Nagrada "Tony"|''Tony'']] za ulogu u predstavama ''[[Trgovac kišom (drama)|Trgovac kišom]]'' i ''[[Začarani april]]''. Također je poznata i po ulogama u ''[[CBS]]''-ovoj seriji ''[[Zločinački umovi]]'', gdje glumi glavnu direktoricu [[Jedinica za analizu ponašanja|Jedinice za analizu ponašanja]] Erin Strauss, ulozi Potpredsjednice SAD-a Terese Hurst u drami ''Madam Secretary'' kao i ulozi [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|Državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država]] Catherine Durant u [[Netflix]]ovoj političkoj drami ''Kuća od karata''.<ref name="tvcom">{{cite web |url=http://www.tv.com/jayne-atkinson/person/16986/summary.html |title=Jayne Atkinson |work=tv.com |access-date=10. 7. 2019 |archive-date=24. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110224031746/http://www.tv.com/jayne-atkinson/person/16986/summary.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.broadwayworld.com/printcolumn.php?id=37955 |title=Noel Coward's 'BLITHE SPIRIT' Goes On Sale 12/20/08 |work=broadwayworld.com |access-date=10. 7. 2019 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.signonsandiego.com/uniontrib/20080413/news_1a13play.html |title='I became obsessed with Beethoven's obsession' |work= The San Diego Union-Tribune |publisher=signonsandiego.com |access-date=10. 7. 2019 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.highbeam.com/doc/1P1-73606839.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20121104152943/http://www.highbeam.com/doc/1P1-73606839.html |archive-date= 4. 11. 2012 |title=A getaway that takes us nowhere near their souls - The Record (Bergen County, NJ) | via =HighBeam Research |access-date=10. 7. 2019 }}</ref> == Djetinjstvo == [[Porođaj|Rođena]] je u Engleskoj, ali se njena porodica preselila u [[SAD]] kada je Jayne imala 9 godina. Odrasla je u [[Hollywood]]u i diplomirala na školi ''[[Pine Crest School]]''. Osim toga, pohađala je Northwestern University (BS Communications, 1981), gdje je inicirana kao članica [[Alpha Chi Omega]] društva i sestrinstva sestre [[Laura Innes]] a završila je i magistarski studij na Dramskoj školi [[Univerzitet Yale|Univerziteta Yale]] 1985. godine.<ref name="tvcom" /> == Karijera == Nakon rada u regionalnim pozorištima, Jayne se [[1987]]. pojavljuje u predstavi Bloody Poetry Off-Broadway produkcije Manhattan Theatre Kluba. Iste godine debituje na [[Broadway]]-u u ponovo oživljenom djelu [[Arthur Miller|Arthura Millera]] [[Svi moji sinovi]]. Nakon toga odigrala je nekoliko uloga u slijedećim djelima: Henry VIII, Tru i The Art of Success. Glumila je i u filmovima kao što su: Free Willy, Free Willy 2: The Adventure Home, 12 and Holding, Blank Check, The Village and Syriana. Kada je u pitanju njena tv karijera bitno je istaći da je ostvarila uloge u slijedećim filmskim ostvarenjima: A Year in the Life, Parenthood, [[Dosjei X (serija)|Dosjei X]], [[Zakon i red (serija)|Zakon i red]], [[Praksa (serija)|Praksa]] i [[Zločinački umovi]] and 24. Za ulogu u filmu Our Town nominovana je za nagradu Satellite Award u kategoriji najbolje sporedne glumice. == Privatni život == Udana je za glumca Michaela Gilla, s kojim ima jednog sina. == Filmografija == * "[[House of Cards (serija)|House of Cards]]" (2013) - Sekretarica State-a Catherine Durant * ''[[Perception (serija)|Perception]]'' (2012) - 9 epizoda, žena senatora * ''[[Zločinci u odijelima|White Collar]]'' (2011) - Helen Anderson * ''[[Gossip Girl (serija)|Gossip Girl]]'' (2010) - Dean Reuther * ''Handsome Harry'' (2009) - Kellyeva žena * ''[[Recount (film)|Recount]]'' (2008) - Theresa LePore * ''[[Zakon i red]]'' (2008) - Senatorka Melanie Carver * ''[[Zločinački umovi]]'' (2007–) - 18 epizoda, Erin Strauss * ''[[24 (serija)|24]]'' (2006–2007) - [[Karen Hayes]], 30 episoda * ''[[12 and Holding]]'' (2006) - Ashley Carges * ''[[Joan of Arcadia]]'' (2004) - Fran Montgomery * ''[[Syriana]]'' (2005) - Division Chief * ''[[The Village (film)|The Village]]'' (2004) - Tabitha Walker * ''[[Our Town]]'' (2003) - Mrs. Gibbs * ''[[The Education of Max Bickford]]'' (2003) - Lyla Ortiz * ''[[Law & Order]]'' (2002) - Dr. Claire Snyder * ''[[The Practice]]'' (1997) - Ruth Gibson * ''[[Free Willy 2: The Adventure Home]]'' (1995) - Annie Greenwood * ''[[The X-Files]]'' (1995) - Willa Ambrose * ''[[Blank Check (film)|Blank Check]]'' (1994) - Sandra Waters * ''[[Free Willy]]'' (1993) - Annie Greenwood * ''[[Parenthood (serija)|Parenthood]]'' (1990) - Karen Buckman * ''[[A Year in the Life]]'' (serija) (1987–1988) - Lindley Gardner Eisenberg * ''[[A Year in the Life]]'' (serija) (1986) - Lindley Gardner Eisenberg == [[Broadway|Brodvejske produkcije]] == * ''[[Blithe Spirit]]'' ([[15. mart]] [[2009]]. – [[19. juli]] [[2009]].) - Ruth * ''[[Enchanted April]]'' ([[29. april]] [[2003]]. – [[31. august]] [[2003]].) - Lotty Wilton * ''[[Our Town]]'' ([[4. decembar]] [[2002]]. – [[26. januar]] [[2003]].) - Mrs. Gibbs * ''[[The Rainmaker]]'' ([[11. novembar]] [[1999]]. – [[23. januar]] [[2002]].) - Lizzie Curry * ''[[Ivanov]]'' ([[20. novembar]] [[1997]]. – [[4. januar]] [[1998]].) - Anna Petrovna * ''[[Tru]]'' ([[14. decembar]] [[19b9]]. – [[1. septembar]] [[1990]].) - Posuđen glas za ulogu Jan * ''[[All My Sons]]'' ([[21. april]] [[1987]]. – [[17. maj]] [[1987]].) - Ann Deever == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.jayne-atkinson.com Oficijelna web stranica Jayne Atkinson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201017143525/https://www.jayne-atkinson.com/ |date=17. 10. 2020 }} *[http://www.ibdb.com/person.php?id=30317 Jayne Atkinson na Internet Broadway Database] *[https://web.archive.org/web/20120419090437/http://www.lortel.org/LLA_archive/index.cfm?search_by=people&first=Jayne&middle=&last=Atkinson Jayne Atkinson at Lortel Archives: The Internet Off-Broadway Database] {{DEFAULTSORT:Atkinson, Jayne}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Engleske televizijske glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gidf7ibzu39helpavxf81ah58dpbjuf 0 153717 3893185 3638085 2026-06-04T10:10:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Davide Rigon | slika = IMG 6935 Crop Crop.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|8|26}} | mjesto_rođenja =Italija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Davide Rigon''' (Vicenza, [[26. august]] [[1986]]) je [[Italija|italjanski]] vozač.<ref>{{Cite web|url=https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/davide-rigon/|title=Davide Rigon • Career & Character Info {{!}} Motorsport Database|website=Motorsport Database - Motor Sport Magazine|language=en-GB|access-date=5. 8. 2024}}</ref> ===Sažetak karijere=== {| border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" ! Godina ! Kategorija ! Ekipa ! Utrke ! pol pozicije ! Podijum ! Pobjede ! Bodovi ! Poredak |- | align="center" | '''2003''' | align="center" | Formula BMW ADAC | align="center" | ? | align="center" | 20 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 14 | align="center" | 17. |- | align="center" rowspan=3| '''2004''' | align="center" | Formula Gloria | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? |- | align="center" | Formula Renault Italija Zima | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? |- | align="center" | Formula 3 Italija | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? |- | align="center" rowspan=2| '''2005''' | align="center" | Formula Azzurra | align="center" | Europa Corse | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" | ? | align="center" bgcolor="#FFFFBF" | '''1.''' |- | align="center" | Formula Reanult 3.5 | align="center" | Victory Engineering | align="center" | 4 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 4 | align="center" | 26. |- | align="center" | '''2006''' | align="center" | Euroseries 3000 | align="center" | Minardi by GP Racing | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 8 | align="center" | 14. |- | align="center" | '''2007''' | align="center" | Euroseries 3000 | align="center" | Minardi by GP Racing | align="center" | 16 | align="center" | 4 | align="center" | 5 | align="center" | 13 | align="center" | 108 | align="center" bgcolor="#FFFFBF" | '''1.''' |- | align="center" rowspan=5| '''2008''' | align="center" | Euroseries 3000 | align="center" | TP Formula | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 9 | align="center" | 15. |- | align="center" | Superstar Series | align="center" | Ferlito Motors<br/>Racing4You | align="center" | 3 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 32 | align="center" | 6. |- | align="center" | International Formula Master | align="center" | ADM Motorsport | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 29. |- | align="center" | FIA GT Championship | align="center" | BMS Scuderia Italia | align="center" | 6 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 33.5 | align="center" | 12. |- | align="center" | Superleague Formula | align="center" | Beijing Guoan | align="center" | 12 | align="center" | 1 | align="center" | 5 | align="center" | 3 | align="center" | 413 | align="center" bgcolor="#FFFFBF" | '''1.''' |- | align="center" rowspan=3| '''2009''' | align="center" | GP2 Asia | align="center" | Trident Racing | align="center" | 6 | align="center" | 0 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 6 | align="center" | 17. |- | align="center" | GP2 | align="center" | Trident Racing | align="center" | 18 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 3 | align="center" | 22. |- | align="center" | Superleague Formula | align="center" | Olympiacos CFP | align="center" | 6 | align="center" | 1 | align="center" | 1 | align="center" | 0 | align="center" | 300 (99) | align="center" | 6. |- | align="center" | '''2010''' | align="center" | Superleague Formula | align="center" | R.S.C. Anderlecht | align="center" | 24 | align="center" | 4 | align="center" | 16 | align="center" | 5 | align="center" | 699 | align="center" bgcolor="#FFFFBF" | '''1.''' |- | align="center" | '''2011''' | align="center" | GP2 | align="center" | Scuderia Coloni | align="center" | 2 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 0 | align="center" | 29. |- | align="center" | '''2012''' | align="center" | [[Formula 1 sezona 2012|Formula 1]] | align="center" | [[Scuderia Ferrari]] | align="center" colspan=6| vozač za testiranje |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * https://www.motorsportstats.com/driver/davide-rigon/results {{Scuderia Ferrari}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rigon, Davide}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Thiene]] [[Kategorija:Italijanski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j0fpu8nr6zz89qjbhsdr4jjficle0yh 0 154327 3892938 3853750 2026-06-04T07:52:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892938 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija vojna osoba |ime = Mustafa Polutak |slika = |opis = |veličina = |datum rođenja = [[1. januar]] 1946. |mjesto rođenja = Vran Potok, [[Goražde]], [[FNRJ]] |datum smrti = |mjesto smrti = |nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = magistar vojnih nauka |knjige = "Kako smo branili Bosnu i Hercegovinu", ISBN 9789958819025 |služba = 1970–2000. |čin = [[Brigadni general]] |ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] |bitke = |vojska = [[Jugoslovenska narodna armija]] (1970–92)<br>[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (1992–95)<br>[[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (1995–2000) |rod = [[Artiljerija]] |jedinice = |zapovijedao = komandant 4. Korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] , komandant Artiljerijske divizije [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|VFBiH]] |nagrade = Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima; Orden za vojne zasluge sa srebrnim i zlatnim mačevima; Orden narodne armije sa srebrnom zvijezdom; Medalja za vojne zasluge; Medalja 30 godina JNA; Medalja 40 godina JNA; Medalja 50 godina JNA. Internacionalna priznanja: Republika Slovenija , Kraljevina Španija , Republika Turska, Slovačka Republika, Republika Italija }} '''Mustafa Polutak''' rođen je 1. januara 1946. godine u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio u [[Goražde|Goraždu]]. Vojnu Akademiju Kopnene vojske smjer artiljerija završio u [[Beograd]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] od 1966. do 1970. godine. U međuvremenu (1980.-1982.) završio Komandno-štabnu akademiju u [[Beograd]]u (magistrirao). Odlukom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] 1997. unaprijeđen u čin Brigadnog generala. Penzionisan je 2000. godine. Od 2002. godine na čelu je Udruženja za zaštitu tekovina borbe za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Objavio je više stručnih članaka u časopisu "Korak". Učesnik na više naučnih skupova sa kojih su objavljivani članci u časopisima i brošurama. Autor je knjige: "Kako smo branili Bosnu i Hercegovinu". Bio je član Predsjedništva Foruma seniora [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] u mandatu 2015-2019. ==Funkcije== Funkcije koje je general Mustafa Polutak obnašao u svojoj karijeri: *Komandant Četvrtog mješovitog artiljerijskog puka - JNA; *Organizator i koordinator TO na teritoriji srednje Bosne *Komandant taktičke grupe 1 "Igman", *Operativac u ŠVK ARBiH, *Načelnik uprave rodova GŠ ARBiH, *Komandant 4. Korpusa ARBIH, *Komandant Artiljerijske divizije VFBiH, *Načelnik Uprave za mobilizaciju, organizaciju i strukturu u ZK VFBiH ==Biografija== U [[Jugoslovenska Narodna Armija|Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji]] službovao je u [[Visoko]]m, [[Đakovo|Đakovu]], [[Našice|Našicama]], [[Kiseljak]]u. Obavljao je komandne dužnosti od komandira voda do komandanta puk-a. Pohađao i završio više stručnih kurseva i kurs Komandanata pukova i brigada. Redovno napredovao u činu od potporučnika do potpukovnika. [[Jugoslovenska Narodna Armija|Jugoslovensku Narodnu Armiju]] napustio početkom aprila 1992. i uključio se u Teritorijalnu odbranu Republike Bosne i Hercegovine (TORBiH) 8. aprila iste godine. U TO RBiH i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiji Republike Bosne i Hercegovine]] za vrijeme rata obavljao sljedeće dužnosti: *Organizator i koordinator TO na prostoru srednje Bosne (prostor Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače i Visokog) *Komandant Taktičke grupe 1. "Igman" *Operativac u Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine *Načelnik Uprave rodova Generalštaba Armije Republike Bosne i Hercegovine *Komandant 4. korpusa (Mostar) Poslije rata obavljao dužnosti: *Komandant artiljerijske divizije Vojske Federacije Bosne i Hercegovine *Načelnik Uprave za mobilizaciju, organizaciju i strukturu Zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine Penzionisan je 2000. godine. == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Proširiti sekciju}} {{DEFAULTSORT:Polutak, Mustafa}} [[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5brufp9pjk3e8nheu9ei0pt7fsolc0m 0 163743 3893137 3644683 2026-06-04T09:57:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sam Bird | slika = Sam Bird.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|9}} | mjesto_rođenja = Ujedinjeno Kraljevstvo | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sam Bird''' (Roehampton, [[9. januar]] [[1987]]) je [[UK|britanski]] vozač.<ref>{{Cite web|url=https://www.fiaformulae.com/en/drivers/dbd8e835-4091-4449-a94d-9dd5e064ac79/www.fiaformulae.com/en/drivers/dbd8e835-4091-4449-a94d-9dd5e064ac79/sam-bird|title=Sam Bird {{!}} Formula E|website=The Official Home of Formula E|language=en|access-date=20. 10. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> ===Sažetak karijere=== {| border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" ! Godina ! Kategorija ! Ekipa ! Utrke ! pol pozicije ! Pobjede ! Bodovi ! Poredak |- ! 2004 |align=left| Formula BMW UK |align=left| Carlin Motorsport | 14 | 1 | 1 | 22 | 14. |- ! 2005 |align=left| Formula BMW UK |align=left| Fortec Motorsport | 20 | 8 | 6 | 218 |bgcolor="#DFDFDF"| '''2.''' |- ! 2006 |align=left| Formula Renault UK |align=left| Fortec Motorsport | 20 | 6 | 4 | 373 | 4. |- ! 2007 |align=left| Formula 3 UK |align=left| Carlin Motorsport | 22 | 0 | 2 | 180 | 4. |- ! 2008 |align=left| Formula 3 Euroseries |align=left| Manor Motorsport | 20 | 0 | 0 | 23 | 11. |- !rowspan=3| 2009 |align=left| Formula 3 Euroseries |align=left| Mücke Motorsport | 18 | 1 | 0 | 40 | 8. |- |align=left| Formula 3 UK |align=left| Fortec Motorsport | 2 | 0 | 0 | 0 | NK |- |align=left| Macau Grand Prix |align=left| ART Grand Prix | 1 | 0 | 0 | - |bgcolor="#FFDF9F"| '''3.''' |- ! 2009–10 |align=left| GP2 Asia |align=left| ART Grand Prix | 8 | 0 | 0 | 12 | 7. |- ! 2010 |align=left| GP2 |align=left| ART Grand Prix | 20 | 1 | 1 | 48 | 5. |- !rowspan=2| 2011 |align=left| GP2 Asia |align=left| iSport International | 4 | 0 | 0 | 2 | 12. |- |align=left| GP2 |align=left| iSport International | 18 | 1 | 0 | 45 | 6. |- !2022-23 |align=left rowspan=2| Formula E |align=left| [[Jaguar Racing|Jaguar TCS Racing]] |14 |0 |2 |95 |7. |- !2023-24 |align=left| [[McLaren|NEOM McLaren Formula E Team]] |13 |0 |1 |48 |13. |} == Reference == {{Refspisak}}{{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Bird, Sam}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Britanski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8af0f6a9dv0277qf44r87ukalcuz1qa 0 164828 3892926 3853769 2026-06-04T07:47:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Admir Mujkić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1972. | mjesto_rođenja = [[Sisak]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = Grafika | djela = ''Krajišnici – Čuvari'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Admir Mujkić''' (rođen 1972) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademski [[Grafika|grafičar]]. Diplomirao na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]], Odsjek za grafiku, u klasi profesora [[Dževad Hozo|Dževada Hoze]]. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije. Grafičke mape Admira Mujkića odlikuju se filigranski preciznim likovnim jezikom sa fantastičnim svijetom mitskih bića. Bio je predsjednik je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika BiH]]<ref>{{Cite web |url=http://ulubih.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=30 |title=ulubih |access-date=18. 1. 2017 |archive-date=15. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160815074342/http://ulubih.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=30 |url-status=dead |archive-date=15. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160815074342/http://ulubih.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=30 }}</ref>. Docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na odsjeku za Grafiku. Člam ULUBiH. Živi i radi u Sarajevu. == Djela == * ''Ribolik'', grafička mapa, [[akvatinta]] i [[bakropis]] (2007 - 2011) * ''Karavan'', grafička mapa * ''Male zemlje'', ciklus * ''Krajišnici – Čuvari'', grafička mapa (2002-2007) * ''Putovanje'', ciklus (1997 - 2000) == Izložbe == Izdvojena hronologija samostalnih i kolektivnih izložbi * 2001. - ''Putovanje'', Kuršumli medresa * 2001. - ''Putovanje'', [[Gradska galerija Bihać]] * 2002. - Mali format, kolektivna izložba [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]], [[Galerija "Roman Petrović"]], Sarajevo * 2008. - ''Krajišnici – Čuvari'', Galerija bosanskog kulturnog centra Zagreb * 2010. - ''Ribe i ptice'' Bihać, izlaže sa sklulptorom [[Fikret Libovac]], Gradska galerija Bihać * 2011. - Četiri bosanskogercegovačka grafičara, [[Halil Tikveša]], [[Avdo Žiga]], Ahmet Hošić i Admir Mujkić, Gradska galerija Bihać * 2012. - ''Ribolik'', Galerija "Roman Petrović", Sarajevo * 2013. - ''Ribe iz Japodije'', Galerija Java, Sarajevo == Nagrade == * 2003. - Nagrada za grafiku [[Collegium Artisticum]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.alu.unsa.ba/content/mujkic-admir ALU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180627031301/http://www.alu.unsa.ba/content/mujkic-admir |date=27. 6. 2018 }} Mr. Admir Mujkić * [https://web.archive.org/web/20090713032454/http://www.ggbihac.ba/SinglePosting.php?ArticleID=300 ggbihac] Admir Mujkić - RADOVI * [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=39000 bosnjaci.net] Grafičke mape Admira Mujkića * [https://admirmujkic.blogspot.com/ blogspot] Admir Mujkić - Grafike - Portfolio * [https://www.akta.ba/licnosti/admir-mujkic-umjetnik-zaljubljenik-u-rijeku-unu/12168 Akta.ba] Admir Mujkić, umjetnik: Zaljubljenik u rijeku Unu {{DEFAULTSORT:Mujkić, Admir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Sisak]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kyd4bmee4o0venc2c9qtukf6kip8ux2 0 165112 3893218 3887106 2026-06-04T10:25:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Christiane Amanpour | slika = Christiane Amanpour 2011 Shankbone.JPG | veličina_slike = | opis = Amanpour na gala-priredbi ''Times 100'' [[2011]]. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|1|12}} | mjesto_rođenja = [[London]], Ujedinjeno Kraljevstvo | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet "Rhode Island"]] | zanimanje = [[Novinarstvo|Novinarka]] | supružnik = [[James Rubin]] ([[1998]]-) | djeca = Darius John (r. [[2000]]) | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Christiane Amanpour''' ([[perzijski jezik|perz.]] کریستین امانپور) jeste [[UK|britansko]]-[[iran]]ska [[novinarstvo|novinarka]] i voditeljica ''ABC Newsa'', bivši glavni međunarodni dopisnik [[CNN]]-a, na kojem je radila 27 godina. Također je i članica Glavnog odbora Međunarodne fondacije ženskih medija (''International Women's Media Foundation'').<ref>{{Cite web |url=http://www.iwmf.org/staff.aspx |title=Stranica Međunarodne fondacije ženskih medija |access-date=25. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100804163048/http://www.iwmf.org/staff.aspx |archive-date=4. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Biografija == === Rane godine === Christiane Amanpour je, prema nekim izvorima, rođena u Iranu<ref>{{Cite web |url=http://archives.cnn.com/TRANSCRIPTS/0506/01/ltm.02.html |title=American Morning |access-date=25. 3. 2012 |archive-date=28. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628183938/http://archives.cnn.com/TRANSCRIPTS/0506/01/ltm.02.html |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.usatoday.com/life/television/news/2010-08-01-amanpour-this-week_N.htm "Christiane Amanpour takes on ABC News' ''This Week''"]</ref><ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/asiapcf/08/08/hackel.kabul/index.html |title=In Afghanistan, secure feeling doesn't last long |access-date=25. 3. 2012 |archive-date=26. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101126063551/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/asiapcf/08/08/hackel.kabul/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/tv_and_radio/article2309429.ece |title=A gentle kick in the fundamentals |access-date=25. 3. 2012 |archive-date=15. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615185132/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/tv_and_radio/article2309429.ece |url-status=dead }}</ref>, dok je, prema drugim, njeno mjesto rođenja [[London]]<ref>{{Cite news |title= Christiane Amanpour's Biography |url= http://abcnews.go.com/ThisWeek/christiane-amanpour/biography-anchor-week-christiane-amanpour/story?id=11208824 |work=[[ABC News]]|access-date=23. 8. 2010}}</ref>. Njen otac je Iranac po imenu Mohammad, direktor jedne aviokompanije, a majka joj je [[Englezi|Engleskinja]] Patricia.<ref>{{Cite web |url=http://www.time.com/time/europe/hero2006/amanpour.html |title="Time Europe Magazine - 60 Years of Heros" |access-date=28. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061128025323/http://www.time.com/time/europe/hero2006/amanpour.html |archive-date=28. 11. 2006 |url-status=live }}</ref> U Iranu je porodica Amanpour vodila udoban život pod vlašću [[Muhamed Reza Pahlavi|Reze Pahlavija]]. Osnovno obrazovanje stekla je u Iranu, da bi je potom s 11 godina porodica poslala u internat u [[Engleska|Englesku]]. Pohađala je [[Katoličanstvo|katoličku]] žensku školu ''New Hall'', koja se nalazi u [[Chelmsford]]u ([[Essex]]). Ubrzo nakon izbijanja [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskog rata]], cijela porodica preselila se u Englesku, gdje i danas živi.<ref>{{Cite web |url=http://www.wowowow.com/pov/lesley-stahl-interview-christiane-amanpour-height-iranian-election-aftermath-322988?page=0%2C2 |title="The Lesley Stahl Interview: Christiane Amanpour, at the Height of the Iranian Election Crisis" |access-date=25. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625021437/http://www.wowowow.com/pov/lesley-stahl-interview-christiane-amanpour-height-iranian-election-aftermath-322988?page=0%2C2 |archive-date=25. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> Nakon što je diplomirala na ''New Hallu'', Amanpour se preselila u [[SAD]] na studije novinarstva na univerzitetu u [[Rhode Island]]u. Tokom studija radila je na radio stanici [[alternativni rock|alternativnog rocka]] u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], WBRU-FM, zatim za filijalu NBC-a, WJAR iz Providencea kao grafički dizajner<ref>{{cite web| title = CPJ Board of Directors| publisher =Committee to Protect Journalists| url =http://www.cpj.org/development/board.html#ca}}</ref>. Diplomirala je [[1983]]. godine.<ref>{{cite web |url=http://usliberals.about.com/od/thepressandjournalist1/p/Amanpour.htm |title=Profile of Christiane Amanpour, CNN Chief International Correspondent |access-date=24. 8. 2007 |author=Deborah White |archive-date=25. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225120009/http://usliberals.about.com/od/thepressandjournalist1/p/Amanpour.htm |url-status=dead }}</ref> === CNN === [[Datoteka:Christiane amanpour world economic forum 2009.jpg|mini|desno|Amanpour 2009. godine na Svjetskom ekonomskom forumu u [[Davos]]u]] Za [[CNN]] je počela raditi 1983, u stranoj redakciji u [[Atlanta|Atlanti]], kao asistentica. Prvi značajniji zadatak koji je dobila kad je počela raditi kao strani dopisnik bio je izvještavanje o Iračko-iranskom ratu, da bi 1986. bila poslana u [[Istočna Evropa|istočnu Evropu]] da izvještava o raspadu [[Evropa|evropskog]] [[komunizam|komunizma]]<ref>{{cite web| title = "Christiane Amanpour, CNN International Chief Correspondent"| publisher = White| url = http://usliberals.about.com/od/thepressandjournalist1/p/Amanpour.htm| access-date = 25. 3. 2012| archive-date = 25. 2. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20120225120009/http://usliberals.about.com/od/thepressandjournalist1/p/Amanpour.htm| url-status = dead}}</ref>. Tri godine kasnije premještena je u [[Frankfurt]], odakle je izvještavala o [[demokratija|demokratskim]] [[revolucija]]ma koje su se širile Istočnom Evropom u ono vrijeme. [[1990]]. izvještavala je o [[Iračka okupacija Kuvajta|iračkoj okupaciji Kuvajta]], kao i o [[Zaljevski rat|ratu u Perzijskom zalivu]], koji je uslijedio nakon toga. Nekoliko godina kasnije prešla je na [[Balkan]], odakle je počela izvještavati o ratu u Bosni, kao i mnogim drugim konfliktima u zoni. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], zbog emotivnih izvještaja koje je odande slala, gledaoci i kritičari doveli su u pitanje njenu profesionalnu objektivnost, navodeći da su mnogi njeni izvještaji bili nepravedno pristrasni u korist [[Bošnjaci|bosanskih muslimana]], na šta je ona odgovorila: {{citat|U nekim situacijama jednostavno je nemoguće biti neutralan, jer ako si neutralan, onda si saučesnik. Biti objektivan ne znači tretirati sve strane isto, nego dati jednaku priliku svim stranama da kažu svoje.<ref>{{cite web| title = "Five Years Later, the Gulf War Story Is Still Being Told"| publisher =New York Times|date=12. 5. 1996| url =http://writing.upenn.edu/~afilreis/Coursetexts/gulf-war-arnett.html}}</ref>}} U periodu od [[1992]]. do [[2010]]. Amanpour je bila CNN-ov glavni međunarodni dopisnik. Također je bila domaćin dnevnog CNN-ovog programa ''Amanpour'', u kojem je intervjuirala svjetski poznate političare i medijske ličnosti, kao što su [[Robert Mugabe]], [[Rania al-Jasin|princeza Rania]], [[Ehud Barak]], [[Hillary Clinton]] ili [[Bob Gates]]. Izvještavala je s glavnih svjetskih kriznih žarišta, kao što su [[Irak]], [[Afganistan]], [[Palestina]], [[Iran]], [[Izrael]], [[Pakistan]], [[Somalija]], [[Ruanda]], Balkan i [[SAD]], tokom [[Uragan Katrina|uragana ''Katrina'']]. Dobila je ekskluzivne intervjue od lidera [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], Evrope i [[Afrika|Afrike]], uključujući iranske predsjednike [[Mohammad Khatami|Mohammada Khatamija]] i [[Mahmoud Ahmadinejad|Mahmouda Ahmadinejada]], kao i predsjednike [[Afganistan]]a, [[Sudan]]a i [[Sirija|Sirije]]. Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]] [[2001]]. bila je prvi strani dopisnik koji je intervjuirao britanskog premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]], francuskog predsjednika [[Jacques Chirac|Jacquesa Chiraca]] i pakistanskog predsjednika [[Perwez Musharraf|Perweza Musharrafa]]. Između [[1996]]. i [[2005]]. autor poznatog američkog programa ''[[60 Minutes]]'' [[Don Hewitt]] angažirao ju je za svoj program. Zadatak joj je bio da uradi 4-5 međunarodnih izvještaja godišnje, koji su joj donijeli [[Nagrada "Peabody"|nagradu ''Peabody'']] 1998. godine. Hewittov nasljednik Jeff Fager nije bio u istoj mjeri oduševljen njenim radom, te je okončao njen ugovor s ovim programom. Tokom njene karijere bilo je nezaboravnih momenata, kao onaj kad joj je [[Yasser Arafat]] spustio slušalicu dok ga je [[telefon]]ski intervjuirala tokom opsade njegovog rezidencijalnog kompleksa u martu [[2002]].<ref>{{cite news|url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0203/29/bn.26.html|title="Israeli Troops Surround Arafat Compound"|publisher=CNN|date=29. 3. 2002|access-date=28. 11. 2007}}</ref> === ''ABC News'' === Marta 2010. Amanpour je objavila da napušta CNN i da prelazi na ''ABC News'', gdje je trebala raditi kao voditeljica emisije ''This Week''.<ref>{{cite news | url=http://news.blogs.cnn.com/2010/03/18/christiane-amanpour-to-join-abc-news/?hpt=T2 | work=CNN | title="Christiane Amanpour to join ABC News" | access-date=30. 4. 2010 | archive-date=23. 3. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100323032317/http://news.blogs.cnn.com/2010/03/18/christiane-amanpour-to-join-abc-news/?hpt=T2 | url-status=dead }}</ref> Prvu emisiju imala je [[1. august]]a 2010. Nakon prva 2 mjeseca gledanost ove emisije pala je na najniži nivo od [[2003]].<ref>Steve Krakauer, [http://www.mediaite.com/tv/this-weak-amanpour-leads-abc-to-worst-ratings-since-2003/ "''This Weak'': Christiane Amanpour Leads ABC To Worst Ratings Since 2003"], ''Mediaite'', [[27. septembar]] 2010.</ref> [[28. februar]]a [[2011]]. intervjuirala je [[Muammar el-Gaddafi|Muammara el-Gaddafija]] i njegova dva sina, Saifa al-Islama i Al-Sadija el-Gaddafija.<ref>{{Cite web |url=http://abcnews.go.com/ThisWeek/week-transcript-saif-al-islam-saadi-gadhafi/story?id=13012239&page=4 |title= Page 4: "''This Week'' Transcript: Saif al-Islam and Saadi Gadhafi" - ABC News|access-date= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=abcnews.go.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://abcnews.go.com/International/christiane-amanpour-interviews-libyas-moammar-gadhafi/story?id=13019942 |title= "U.S. Exclusive: Moammar Gadhafi Tells Christiane Amanpour that Libya's People Love Him" - ABC News|access-date= |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=abcnews.go.com}}</ref> == Kritike == === Američka politika === Konzervatinvno orijentirani Centar za istraživanje medija (''Media Research Center'') uputio je Amanpourovoj kritike na račun nekih njenih izvještaja u kojima ona iznosi pozitivne ocjene o demokratskim političarima.<ref name=MRC>{{cite web |url=http://newsbusters.org/blogs/scott-whitlock/2010/07/28/profile-bias-christiane-amanpour-abcs-new-host-week |title="A Profile in Bias: Christiane Amanpour, ABC's New Host of 'This Week'" |author=Whitlock, Scott |publisher=Media Research Center|date=29. 7. 2010 |work=NewsBusters |access-date=12. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100901085433/http://newsbusters.org/blogs/scott-whitlock/2010/07/28/profile-bias-christiane-amanpour-abcs-new-host-week |archive-date=1. 9. 2010 |url-status=dead }}</ref> [[1999]]. rekla je Hillary Clinton: "Mnoge žene koje srećem na svojim putovanjima van Amerike veoma su impresionirane vama i dive se vašoj dostojanstvenosti."<ref name="CNN HClinton">{{cite news |title="Transcript: Hillary Rodham Clinton Discusses Her Trip to Macedonia" - CNN The World Today |publisher=CNN |date=14. 5. 1999}}</ref> Također, 2009. godine, kad je [[Barack Obama]] dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], Amanpour je stala u njegovu odbranu pošto su mnogi smatrali da je nije zaslužio: "Mislim da je ta hajka na njegovu nagradu pretjerana. Očigledno je da je on uradio nešto značajno – nakon 8 godina tokom kojih su SAD bile predmet prezira u cijelom svijetu, SAD su sad uspostavile novi odnos s ostatkom svijeta."<ref name="CNN Obama">{{cite news |url=http://www.cnnstudentnews.cnn.com/TRANSCRIPTS/0912/10/ltm.02.html |title="Transcript: American Morning" |publisher=CNN |date=10. 12. 2009 |access-date=12. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110708171250/http://www.cnnstudentnews.cnn.com/TRANSCRIPTS/0912/10/ltm.02.html |archive-date=8. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> === Kritike na izvještavanje o genocidu u Bosni i Hercegovini === Oštre kritike na objektivnost reporterskog rada Christiane Amanpour došle su od proizraelski orijentiranih grupa, kao što su ''Honest Reporting'' ili ''Komitet za tačno izvještavanje sa Bliskog Istoka u Americi'' (Committee for Accuracy in Middle East Reporting in America – CAMERA), podstaknute CNN-ovim dokumentarcem ''God's Warriors'' (''Božiji ratnici''), u kojem ona kao [[filmski producent]] analizira porast i jačanje vjerskog fundamentalizma u svijetu. Neki su mediji epizodu ''Jevrejski Božiji ratnici'' (''God's Jewish Warriors'') okarakterizirali kao "gadost CNN-a".<ref>[http://www.camera.org/index.asp?x_context=3&x_outlet=14&x_article=1354 "God's Jewish Warriors — CNN's Abomination"]</ref> ''Honest reporting'' je u svojoj kritičkoj studiji ''Hard on Jews, soft on Islam'' (''Surova prema Jevrejima, blaga prema islamu'') zaključio da je izvještavanje Amanpourove "pristrasno, netačno i puno lažnog morala".<ref>{{Cite web |url=http://www.honestreporting.com/articles/45884734/critiques/new/CNNs_Gods_Warriors_Hard_on_Jews,_Soft_on_Islam.asp |title="CNN's ''God's Warriors'': Hard on Jews, Soft on Islam" |access-date=25. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100611060914/http://www.honestreporting.com/articles/45884734/critiques/new/CNNs_Gods_Warriors_Hard_on_Jews,_Soft_on_Islam.asp |archive-date=11. 6. 2010 |url-status=dead }}</ref> Amanpour se 1992. nalazila u Bosni u svojstvu ratnog izvještača. Izvještavala je iz [[Kiseljak]]a, koji je bio pod kontrolom hrvatskih snaga bez ikakvih oštećenja, iako je bio nedaleko od Sarajeva i ratnih dešavanja. [[22. decembar|22. decembra]] napisala je: {{citat|Dok ljudi u Sarajevu umiru od gladi, Srbi žive u izobilju<ref>[http://guskova.ru/misc/balcan/I_Accuse/24 "Guskova: Who is spreading disinformation, who is telling all the lies?"]</ref>}} Stefan Kinzer iz ''[[The New York Times|New York Timesa]]'' je [[9. oktobar|9. oktobra]] 1994. kritizirao njeno izvještavanje o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni]]. Citirao je jednog kolegu koji ju je opisao dok je izvještavala o [[Masakri na Markalama|dešavanjima na Markalama]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]: {{citat|Sjedila je u Beogradu kada se desio taj masakr na pijaci, a onda se pojavila u programu govoreći da su to najvjerovatnije uradili Srbi. Ona to nikako nije mogla znati. Mislila je da je sveznalica, što jednostavno ni jedan novinar ne može biti<ref>Steven Stotsky, [http://www.camera.org/index.asp?x_context=3&x_outlet=14&x_article=1370 "Amanpour's Troubling Journalism"], ''CAMERA.org'', [[4. oktobar]] [[2007]].</ref>}} U januaru 2004. tužioci u suđenju protiv Stanislava Galića, srpskog generala koji je učestvovao u opsadi Sarajeva, uključili su među dokaze izvještaj stručnjaka za oružje, Berka Zečevića, koji je naveo ukupno 6 mogućih pozicija odakle je bombardiranje pijace na Markalama moglo biti izvršeno, od kojih je 5 bilo pod [[Vojska Republike Srpske|srpskom kontrolom]], a jedno pod kontrolom [[ARBiH|muslimanskih snaga]]. Mjesto pod kontrolom muslimanskih snaga bilo je u vidokrugu posmatrača [[UNPROFOR]]-a, koji su izvijestili da s tog mjesta nije pucano. Zečević je također naveo i da su neki dijelovi projektila mogli biti proizvedeni na samo 2 mjesta, oba pod kontrolom snaga [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Sud je proglasio Galića krivim van svake sumnje.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/galic/acjug/en/gal-acjud061130.pdf Presuda Stanislavu Galiću, izvještaj UN-a]</ref> Amanpour je, komentirajući kritike na svoje izvještavanje zbog nedostatka neutralnosti tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, rekla: {{citat|Neki su me optužili da sam bila promuslimanski orijentirana u Bosni. Naš posao jeste da se pobrinemo da sve strane dobiju ravnopravan tretman u medijima, međutim, kod genocida se ne može biti neutralan. Ne možeš tek tako reći: 'Ovaj dječak je dobio metak u glavu i ubijen je u opsjednutom Sarajevu i to je učinio ovaj čovjek, ali možda je bio nervozan zato što se posvađao sa ženom.' Ne, tu ne postoji jednakost i mi moramo reći istinu.<ref>Julie Ferry, [http://www.guardian.co.uk/media/2007/aug/15/television "What we do is really tough"], ''[[The Guardian]]'', [[15. august]] 2007.</ref>}} == Privatni život == Amanpour je član Komiteta za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists), kao i mnogi drugi istaknuti novinari. [[Brak|Udana]] je za [[James Rubin|Jamesa Rubina]], bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD-a, predstavnika [[State Department]]a u administraciji [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i trenutno nezvaničnog savjetnika državne sekretarke SAD-a Hillary Clinton i predsjednika Obame. Njihov sin, Darius John, rođen je 2000. Porodica živi u [[New York]]u. Amanpour tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[perzijski jezik|perzijski]] i [[francuski jezik]]. == Pojavljivanja u medijima == Amanpour se pojavila u nekoliko filmova i serija glumeći samu sebe. Pojavila se u filmovima ''[[Ironman 2 (film)|Ironman 2]]'' i ''[[Pink Panther 2]]'', kao i u seriji ''[[Gilmorice]]''. ==Reference== {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Christiane Amanpour}} *[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/111319/Nepristojna+ponuda+za+Kristijan+Amanpour.html Nepristojna ponuda za Kristijan Amanpour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304224118/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/111319/Nepristojna+ponuda+za+Kristijan+Amanpour.html |date=4. 3. 2016 }} {{DEFAULTSORT:Amanpour, Christiane}} [[Kategorija:Britanski novinari]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6rzf4db4wyx6u6caagit2nb184c3qpp 0 165434 3893079 3836654 2026-06-04T09:49:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893079 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime_muzičara = Seal | slika = Seal2.jpg | Img_capt = Seal u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u, [[Njemačka]] (2006.) | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Seal Henry Olusegun Olumide Adeola Samuel | Pseudonim = | Rođenje = [[19. februar]] [[1963]]. | mjesto rođenja = [[London]], [[Engleska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokalist]], [[gitara]], [[bas-gitara]] | žanr = [[soul]], [[R&B]], [[pop]] | zanimanje = [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[muzičar]] | Djelatno_razdoblje = [[1989.]] - danas | producentska_kuća = ZTT Records, Sire Records, Warner Bros. Records | angažman = | URL = [http://www.seal.com Službene stranice] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Seal Henry Olusegun Olumida Adeola Samuel''' ([[London]], [[Engleska]], [[19. januar]] [[1963]].) poznatiji kao '''Seal''' [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] je [[pjevanje|pjevač]] i [[tekstopisac]] [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla, nagrađen s dva [[Grammy]]a. Njegovo ime Olusegun znači "''Bog je pobjednik''". Svoje poznate ožiljke na licu dobio je kao posljedicu [[autoimuna bolest|autoimune bolesti]]. == Biografija == Seal je rođen u londonskoj četvri [[Paddington]]. Studirao je i diplomirao arhitekturu, te je prije muzičke karijere radio niz poslova na području Londona. Kao muzičar je aktivan od [[1989]]. godine, a do sada je snimio šest studijskih [[album]]a. Njegovi albumi bili su jako uspješni na ljestvicama [[SAD]]-a i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Njegova [[muzika]] ima elemente [[R&B|rhythm&blues]]a, [[funk]]a, [[soul]]a, [[house]]a i [[dance]]a. Među hitovima su pjesme "Crazy", "Killer", "Amazing", "The Right Life" i mnoge druge. Supruga mu je poznata [[njemačka]] [[supermodel]] [[Heidi Klum]], sa kojom ima dva sina i kćer, Henryja, Johana i Helene. == Diskografija == === Studijski albumi === * 1991.: ''Seal'' * 1994.: ''Seal II'' * 1998.: ''Human Being'' * 2003.: ''Seal IV'' * 2007.: ''System'' * 2008.: ''Soul'' * 2010.: ''Commitment'' === Ostali albumi === * 1991.: ''The Acoustic Session'' * 1991.: ''Violet: Acoustic EP'' * 2004.: ''Best 1991-2004'' * 2005.: ''Live in Paris'' * 2006.: ''One Night to Remember'' * 2008.: ''Live in Hattiesburg'' === DVD-i === * 2004.: ''Videos - 1991 - 2004'' * 2005.: ''Live in Paris'' * 2005.: ''Live At the Point - 1992'' * 2006.: ''One Night to Remember'' * 2008.: ''Soundstage (Blu-ray only)'' == Vanjski linkovi == * http://www.seal.com/ * http://musicbrainz.org/artist/f053ae01-dae6-4aae-9883-e8c279fdbef4.html * http://www.imdb.com/name/nm0780499/ * http://seal.imeem.com/ * http://www.youtube.com/watch?v=4Fc67yQsPqQ {{Commonscat|Seal (musician)}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Britanski pjevači]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Britanski kompozitori]] [[Kategorija:Britanski tekstopisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Brit"]] [[Kategorija:Živi ljudi]] od2ln8kpptxhy9h9399lbtxtphzdg36 0 166287 3893244 3491641 2026-06-04T10:31:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893244 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=mart 2019}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Peter Nalič (Nalitch) | slika = Пётр_Налич_9.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|4|30}} | mjesto_rođenja = Moskva, SSSR | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Peter Nalič''' ([[ruski jezik|rus]]. '''Пётр Налич''', * [[30. april]] [[1981]] u Moskvi), je [[Rusija|ruski]] [[pop]] pjevač i glumac. Petar Nalič je rođen u porodici arhitekata Andreja i Valentine Markovne. Stariji brat Pavel je grafički dizajner. Djed Petra Naliča po ocu, Zahid Nalić iz [[Tuzla|Tuzle]]<ref>http://www.tuzlainfo.ba/novosti/1200-ruski-predstavnik-na-eurosongu-porijeklom-tuzlak{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, bio je lirski tenor i spiker Jugoslovenske redakcije Radio Moskva (od 1993 "Glas Rusije"). Peter je predstavljao [[Rusija|Rusiju]] na [[Eurovision Song Contest 2010|Evroviziji]] [[2010]]. sa pjesmom ''[[Lost and Forgotten]]''. {{Commonscat|Peter Nalitch}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Nalič, Peter}} [[Kategorija:Ruski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Moskva]] [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rttlcddkeo65d12mgibz1mbhkjn05lw 0 166560 3892917 3853814 2026-06-04T07:46:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Viktor Zubkov | slika = Viktor Zubkov official portrait.jpg | redoslijed = [[Premijer Rusije]] | vrijeme_na_vlasti = 14. septembar 2007 – 8. maj 2008. | prethodnik = Mihail Fradkov | nasljednik = [[Vladimir Putin]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1941|09|15}} | mjesto_rođenja = Kušva, [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]]<br /><small>(Sada: [[Rusija]])</small> | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Viktor Aleksejevič Zupkov | nacionalnost = | politička_stranka = [[Jedinstvena Rusija]] | supruga = Zoe Zubkova | djeca = 1 | obrazovanje = | vjera = | potpis = Signature of Viktor Zubkov.png | web_stranica = }} '''Viktor Aleksejevič Zubkov''' ({{simboli jezika|ru|Viktor Alekseevič Zubkov}}, [[15. septembar]] [[1941]], [[Sverdlovska oblast]], [[Sovjetski Savez]]) je ruski političar, bivši [[premijer Rusije]] od 2007. do 2008. Do [[12. septembar|12. septembra]] [[2007]]. bio je predsednik Komiteta za nadzor finansija, kada ga je [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Vladimir Putin]] predložio da zamijeni premijera Mihaila Fratkova, koji je podnio ostavku dan ranije. Ruska Duma je usvojila prijedlog [[14. septembar|14. septembra]] [[2007]]. Na mjestu premijera ga je zamijenio [[Vladimir Putin]] [[8. maj]]a [[2008]]. ==Biografija== Zubkov je diplomirao na ekonomskom odsjeku Lenjingradskog poljoprivrednog instituta. [[1966]]. je otišao u [[Crvena armija|Sovjetsku armiju]] na odsluženje vojnog roka od 18 mjeseci. Od [[1967]]. do [[1985]]. radio je na rukovodećim položajima u [[kolhoz]]ima u [[Lenjingradska oblast|Lenjingradskoj oblasti]]. Od [[1985]]. do [[1991]]. je zauzimao nekoliko važnih položaja u Komunističkoj partiji Sovjetskog Saveza, od [[1989]]. do [[1991]]. kao prvi zamjenik predsjednika Izvršnog komiteta partije u Lenjingradskoj oblasti. Od januara [[1992]]. do novembra [[1993]]. bio je zamjenik predsjednika odbora za vanjske veze gradonačelnika [[Sankt Peterburg]]a na čijem je čelu bio [[Vladimir Putin]]. Od [[3. novembar|3. novembra]] [[1993]]. do [[30. novembar|30. novembra]] [[1998]]. Zubkov je bio na čelu poreske inspekcije Sankt Peterburga i zamjenik načelnika poreske službe Rusije. Od decembra 1998., tokom mandata Jegenija Primakova, državna poreska inspekcija je reorganizovana u Ministarstvo za poreze i Zubkovljevo mjesto je ukinuto, ali je ponovno imenovan za načelnika sanktpeterburškog odsjeka ministarstva finansija. [[23. juli|23. jula]] [[1999.]] Zubkov je imenovan za zamjenika ministra finansija u Sjeverozapadnom regionu. Dana [[12. august]]a [[1999.]] kandidovao se za guvernera Lenjingradske oblasti, uz Borisa Grizlova kao rukovodioca njegove kampanje, ali je izgubio od Valerija Serdjukova, sa 8,64% osvojenih glasova (četvrto mjesto od 16 kanidadata). Dana [[5. novembar|5. novembra]] 1999. napustio je položaj u Ministarstvu za poreze i imenovan je za prvog zamjenika ministra finansija Rusije i predsjednika Komiteta za finansijski nadzor, čiji je cilj bio da se bori protiv [[pranje novca|pranja novca]]. Nakon ostavke kabineta Mihaila Kasjanova [[16. mart]]a, Komitet za finansijski nadzor je preimenovan u Komitet Ruske Federacije za finansijski nadzor ministarstva finansija, ali je Zubkov zadržao svoj položaj u vladama Mihaila Fratkova. Od [[14. septembar|14. septembra]] [[2007.]] do [[8. maj]]a [[2008.]] obavljao je dužnost [[Premijer Rusije|premijera Rusije]]. Zubkovljeva kćerka je udata za Anatolija Serdjukova, bivšeg ruskog ministra odbrane.<ref>[http://www.lenta.ru/news/2007/09/12/zubkov/ Putin appoints Prime Minister Viktor Zubkov], lenta.ru {{jez-ru|ruski}}</ref> ==Reference== {{commonscat|Viktor Zubkov}} {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Zubkov, Viktor}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Ruski političari]] [[Kategorija:Ruski premijeri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f18ejknc0pskprpf6ot7cfu0ynehmc3 0 168887 3893184 3438563 2026-06-04T10:10:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893184 wikitext text/x-wiki '''Goran Kukić''' (rođen 1. decembra 1956. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]) je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] fotograf. Diplomirao je na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]]. Godine 1980. postaje član Udruženja likovnih umjetnika [[Primijenjena umjetnost|primijenjenih umjetnosti]] i [[dizajn|dizajnera]] Bosne i Hercegovine ([[ULUPUBIH]]), a samim tim i Udruženja Jugoslavije. Sa 28 godina dobija status slobodnog umjetnika kao najmlađi u Jugoslaviji. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Sarajevu]] 1992. godine Kukić se preselio u [[Beograd]], gdje iste godine biva primljen u Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije ([[ULUPUDS]]). Pored fotografije, Kukić se bavi i dizajnom i dobitnik je mnogih konkursa za plakate, kalendare i druge dizajnerske forme. Sa porodicom živi i radi u [[Beograd]]u. == Nagrade == Dobitnik je mnogih nagrada za svoje radove, od kojih su među najvažnijima: * 1985. Zlatna plaketa za kolor fotografiju u [[Kraków]]u, ([[Poljska]]) * 2003. Aprilski salon Collegium Artisticum nagrada za rad iz oblasti Novih medija. * 2004. Bijenale u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], bronzana plaketa za rad iz oblasti Novih medija == Vanjski linkovi == *[http://www.ulupubih.com.ba web stranica ULUPUBiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170912012954/http://ulupubih.com.ba/ |date=12. 9. 2017 }} *[http://www.ulupuds.org.rs web stranica ULUPUDS] *[http://www.gorankukic.com web stranica Gorana Kukića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829235001/http://www.gorankukic.com/ |date=29. 8. 2012 }} {{DEFAULTSORT:Kukić, Goran}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Srbijanski umjetnici]] [[Kategorija:Srbijanski fotografi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0wvq816ucqg91rz64exygy69fxk2r65 0 169746 3892942 3765837 2026-06-04T07:53:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892942 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Semir Bukvić | slika = | punoime = Semir Bukvić | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1991|5|21|}} | rodnigrad = [[Visoko]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 188&nbsp;cm | pozicija = Golman | trenutniklub = [[FK Sloboda Tuzla]] | brojnadresu = 1 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] | godine1 = 2010–2011. | klubovi1 = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] | nastupi(golovi)1 = 4 (0) | godine2 = 2011-2013. | klubovi2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)2 = 3 (0) | godine3 = 2013-2014. | klubovi3 = [[Warta Poznań]] | nastupi(golovi)3 = 14 (0) | godine4 = 2014. | klubovi4 = [[NK Travnik|Travnik]] | nastupi(golovi)4 = 16 (0) | godine5 = 2014-2017. | klubovi5 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)5 = 11 (0) | godine6 = 2017-2021. | klubovi6 = [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] | nastupi(golovi)6 = 14 (0) | godine7 = 2021-2023. | klubovi7 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)7 = 62 (0) | godine8 = 2023-2024. | klubovi8 = [[FK Araz-Nakhchivan|Araz-Nakhchivan]] | nastupi(golovi)8 = 3 (0) | godine9 = 2024-2025. | klubovi9 = [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost DK]] | nastupi(golovi)9 = 32 (0) | godine10 = 2025-danas | klubovi10 = [[FK Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)10 = - (-) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 3. 10. 2025 }} '''Semir Bukvić''' ([[Visoko]], 21. maj 1991.) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometni golman. Trenutno nastupa za [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]].<ref>{{Cite news|url=http://sportske.ba/dva-bivsa-igraca-zelje-pojacala-mladost-doboj-kakanj|title=Semir Bukvić potpisao za Mladost Doboj Kakanj|access-date=28. 9. 2017|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201131804/http://sportske.ba/dva-bivsa-igraca-zelje-pojacala-mladost-doboj-kakanj/|url-status=dead}}</ref> ==Karijera== Karijeru je započeo u [[NK Bosna Visoko]], a bio je član i [[NK Čelik]], te [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpik]]. Iz redova najmlađeg sarajevskog premijerligaša prelazi u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], gdje nastavlja karijeru kao mladi rezervni golman. Bukvić je također standardni čuvar mreže [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U21 selekcije BiH]]. Bukvić je 12. novembra 2011, debitovao za mladu reprezentaciju u velikoj pobjedi na gostovanju kod Grčke od 1:0, a samo dvije sedmice nakon toga prvi put je stao na gol Željezničara (u pobjedi nad trebinjskim Leotarom od 2-0). == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://www.transfermarkt.co.uk/semir-bukvic/profil/spieler/112517 Semir Bukvić] na transfermarkt.co.uk {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bukvić, Semir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]] [[Kategorija:Nogometaši Warta Poznań]] [[Kategorija:Nogometaši Travnika]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Nogometaši Mladosti Doboj Kakanj]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0aedz32ooiihlafkzblhmb1ni78819s 0 170368 3893160 3853902 2026-06-04T10:04:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Oscar Pistorius | slika = Oscar Pistorius-2.jpg | veličina_slike = | opis = Oscar Pistorius | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|11|22}} | mjesto_rođenja = Sandton, Johannesburg, Južnoafrička Republika | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Oscar Pistorius''' (Sandton, 22. novembra 1986.) južnoafrički atletičar, koji trči sa protezama. Osvojio je četiri zlatne i jednu bronzanu medalju na [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskim igrama]] te srebrnu medalju u štafeti 4×400 m na Svjetskom atletskom prvenstvu u Daeguu 2011. godine. Oscar Pistorius rođen je sa urođenom manom. Prije prvog rođendana amputirane su mu noge ispod koljena. U srednjoj školi bavio se sportovima kao što su: [[ragbi]], [[vaterpolo]] i [[tenis]]. Najveće uspjehe postigao je u [[Atletika|atletici]]. Na Paraolimpijskim igrama u [[Atina|Atini]] 2004. osvojio je bronzanu medalju u disciplini trčanje na 100 metara. Prije [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskih igara u Pekingu]] 2008. najavio je, da se želi kvalifikovati za nastup na 400 metara. [[Međunarodna atletska federacija]] (IAAF) odbila je njegovo učešće u kvalifikacijama za [[Olimpijske igre]], nakon što su ga pozvali na naučno testiranje, tokom kojeg su ustanovili, da je sa protezama u prednosti pred ostalim [[Atletika|atletičarima]]. No, [[Međunarodni olimpijski komitet]] (MOK) sa sjedištem u Laussanni, dozvolio mu je nastup u kvalifikacijama sa obrazloženjem, da naučna istraživanja nisu obuhvatila sve aspekte, te da Pistorius ipak nije u prednosti pred ostalim atletičarima. Ali Pistorius nije zadovoljio kvalifikacionu normu i nije nastupio na Olimpijskim igrama u Pekingu. Na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008., osvojio je zlatne medalje u atletici na 100, 200 i 400 metara. Postavio je svjetski rekord na 400 m za osobe sa invaliditetom u vremenu od 47,49 s.<ref>http://news.xinhuanet.com/english/2008-09/16/content_10043476.htm Preuzeto 17. septembra 2011.</ref> U augustu 2011., na Svjetskom prvenstvu u južnokorejskom gradu Daeguu bio je dio južnoafričke štafete 4×400 m, koja je osvojila srebrnu medalju. Nastupio je u polufinalu, ali ne i u finalu. Postao je prva osoba sa invaliditetom, koja je osvojila medalju na atletskim takmičenjima, koja nisu za osobe sa invaliditetom. Nastupio je i na [[Olimpijske igre 2012.|Olimpijskim igrama u Londonu]] 2012. godine. U sklopu južnoafričkog tima nastupio je u utrkama 4x400m, te u utrci na 400m.<ref>{{citation|title=Bladerunner Pistorius included in SA's Olympic team|url=http://www.sascoc.co.za/2012/07/04/bladerunner-pistorius-included-in-sas-olympic-team/|archive-url=https://www.webcitation.org/69fflNW3q?url=http://www.sascoc.co.za/2012/07/04/bladerunner-pistorius-included-in-sas-olympic-team/|archive-date=4. 8. 2012|publisher=South African Sports Confederation and Olympic Committee|date=4. 7. 2012|access-date=5. 8. 2012|url-status=dead}}; {{citation|title=Oscar Pistorius set for long-awaited Olympic debut|url=http://timesofindia.indiatimes.com/sports/london-olympics-2012/news/Oscar-Pistorius-set-for-long-awaited-Olympic-debut/articleshow/15031679.cms|archivesurl=http://www.webcitation.org/69ffvRLgk|archivesdate=4. 8. 2012|newspaper=The Times of India|date=18. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120722051506/http://timesofindia.indiatimes.com/sports/london-olympics-2012/news/Oscar-Pistorius-set-for-long-awaited-Olympic-debut/articleshow/15031679.cms|archive-date=22. 7. 2012|access-date=5. 8. 2012|url-status=live}}</ref> == Tragični događaj 14. februara 2013. == 14. februara 2013., Pistorius je optužen za ubistvo svoje djevojke Reeva-e Steenkamp, koja je smrtno pogođena u njegovoj kući u Pretoriji, u ranim jutarnjim satima tog dana. Postojali su početni medijski izvještaji da je zabunom mislio da je u pitanju provalnik, ali ova tvrdnja ne potiče od lokalnih vlasti.<ref>http://www.smh.com.au/sport/oscar-pistorius-shot-girlfriend-report-20130214-2efj6.html</ref> U novembru 2021., južnoafričke zatvorske vlasti pokrenule su prve proceduralne korake za razmatranje uvjetnog puštanja na slobodu Oscara Pistoriusa, zatvorenog zbog ubistva svoje djevojke. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Pistorius, Oscar}} [[Kategorija:Biografije, Sandton, Johannesburg]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Južnoafrički sportisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h43mp45u4gbnmxkg0e8qcyiba4xagb2 0 170898 3892932 3834840 2026-06-04T07:51:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Roland Emmerich | slika = Roland Emmerich.5132 (cut).jpg|thumb| | opis = Roland Emmerich u Berlinu (2007) | datum_rođenja = 10. novembar, 1955. | mjesto_rođenja = [[Stuttgart]], Baden-Württemberg, Zapadna Njemačka | zanimanje = filmski režiser, producent i scenarist | periodaktivnosti = 1984– }} '''Roland Emmerich''' je [[Njemačka|njemački]] [[filmski režiser]], [[scenarista]] i [[filmski producent|producent]] rođen [[10. novembar|10. novembra]] [[1955]]. u [[Štutgart]]u (Nnemačka). Sin imućnog industrijalca. Studirao je [[Režiser|režiju]] na [[minhen]]skoj školi za film i [[Televizija|televiziju]], a njegov [[diplomski rad]], [[naučna fantastika|naučnofantastični]] film ''[[Princip Nojeve arke]]'', s budžetom od milion dolara bio je najskuplji njemački [[studentski film]]. Emerih je danas najpoznatiji je po [[akcioni film|akcionim]], [[naučna fantastika|naučnofantastičnim]] i [[Film katastrofe|filmovima katastrofe]].<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/roland-emmerich-interview-moonfall-1235080389/|title=Roland Emmerich, Master of Disaster, Returns to Big-Screen Cataclysms With ‘Moonfall’|last=Couch|first=Aaron|date=27. 1. 2022|website=The Hollywood Reporter|language=en-US|access-date=13. 8. 2025}}</ref> Od početka 90-tih godina 20. vijeka živi i radi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb name|id=0000386|name=Roland Emerih}} * [https://web.archive.org/web/20090825155603/http://the1secondfilm.com/producer/562 Roland Emmerich Producer Profile for The 1 Second Film] * [http://www.hossli.com/articles/2009/07/13/the-day-i-stop-making-movies-ill-die/ Intervju sa Rolandom Emerihom iz jula 2009.] * [https://web.archive.org/web/20180829063636/http://www.centropolis.com/ Centropolis Entertainment] * [http://www.rottentomatoes.com/celebrity/roland_emmerich/biography.php/ Biografija Rolanda Emeriha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116204900/http://www.rottentomatoes.com/celebrity/roland_emmerich/biography.php |date=16. 11. 2011 }} * [http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=435/ Biografija na portalu LZ „Miroslav Krleža“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111117050718/http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=435/ |date=17. 11. 2011 }} {{Roland Emmerich}} {{commonscat|Roland Emmerich}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Emnerich, Roland}} [[Kategorija:LGBTQ osobe iz Njemačke]] [[Kategorija:LGBTQ režiseri i režiserke]] [[Kategorija:LGBTQ producenti i producentkinje]] [[Kategorija:Njemački režiseri]] [[Kategorija:Njemački filmski producenti]] [[Kategorija:Roland Emmerich]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Biografije, Stuttgart]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gtpjhow45ahq93qafzq75gwmb4oli2b 0 171134 3893091 3638422 2026-06-04T09:51:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893091 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Lupe Fiasco (Wasalu Muhammad Jaco) |žanr = hip-hop |bgcolour = solo_izvođač |slika = Lupefiasco.jpg |država = [[Sjedinjene Američke Države]] |karijera = 1999 - |rođenje = [[Chicago]], [[Illinois]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 16. februar 1982. |smrt = |instrument = |izdavač = |zanimanje = pjevač, producent |angažman = [[Jay-Z]], [[Kanye West]], [[B.o.B]], [[Matthew Santos]] i [[Pharrell Williams]] |URL = |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Wasalu Muhammad Jaco''' ([[Chicago]], [[Illinois]], 16. februar 1982.) je američki hip-hoper i producent. Slavu je stekao albumom Food & Liquor iz 2006. godine, a 2008. je osnovao rock sastav Japanese Cartoon. Poznati reper [[Jay-Z]] mu je pomogao u izgradnji karijere. Ima potpisan ugovor za Atlantic Records, a pjesme je snimao i za Aristu Records i Epic Records. Njegov album "Food & liquor" bio je nominovan za tri [[Grammy]] nagrade. Nakon toga objavjulje album The Cool u decembru 2007. Njegov hit Superstar bio je 10. na listi Billboard Hot 100, a veliku popularnost doživila je i pjesma ''The Show Goes On'', te je bila 9. na listi 100 najboljih pjesama te godine. Između ostalog Lupe Fiasco se pojavio u reklamama za Snickers i Reebok. == Život i karijera == {{Proširiti sekciju}} == Diskografija == * '''[[Lupe Fiasco's Food & Liquor]]''' (2006) * '''[[Lupe Fiasco's The Cool]]''' (2007) * '''[[Lasers]]''' (2011) * '''[[Lupe Fiasco's Food & Liquor II:The Great American Rap Album Part 1]]''' (2012) * '''[[Tetsuo & Youth]]''' (2015) == The Lupe Fiasco Foundation == "The Lupe Fiasco Foundation" je muzička organizacija koja za cilj ima da svu talentovanu djecu i odrasle ljude od 10 pa do 24 godine napravi zvijezdama. {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fiasco, Lupe}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n4nsu7e8582w8gye3loxguhtz43540d 0 172115 3893157 3853948 2026-06-04T10:03:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Miralem Srkalović | slika = Lalo Srkalovic 2012.JPG | veličina_slike = | opis = Miralem Srkalović | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|7|6}} | mjesto_rođenja = Tešanj, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Ida Srkalović }} '''Miralem Srkalović''', (''Lalo Srkalović'') rođen je 1948. godine u [[Tešanj|Tešnju]], je bosanskohercegovački i austrijski slikar. ==Biografija== Diplomirao na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu]], u klasi profesora [[Ismar Mujezinović|Ismara Mujezinovića]] od 1975-79. godine. Radio jedno vrijeme u [[Goražde|Goraždu]], te istovremeno studirao historiju umjetnosti i arhitekture. Ilustrovao je nekoliko knjiga, književnih časopisa ([[Behar]]<ref>[http://www.oocities.org/paris/bistro/1347/galerija.html Web portal časopisa ''Behar'']</ref>) te radio na projektima pozorišta, plakata za film i pozorište. Od 1980. godine bio je urednik za kulturu tjednika [[Drinske novosti]] u Goraždu. Osnivač je [[Likovni klub|Likovnog kluba]] u Goraždu, organizacije, koja se bavi organiziranjem izložbi umjetnika sa područja bivše Jugoslavije. Radio je kao predavač u srednjim školama u Sarajevu i Goraždu. 1989. godine osnovao je i vodio galeriju "Art Media" u Goraždu. Od 1992. godine živi kao slobodni umjetnik u [[Graz]]u u [[Austrija|Austriji]].<ref name="Graz">Prilog na web stranici grada Graza o Miralemu Srkaloviću {{Simboli jezika|de|njemački jezik}}</ref> Od 2012. godine sa suprugom [[Ida Srkalović|Idom Srkalović]] i sinom [[Emil Srkalović|Emilom Srkalović]], vodi galeriju i atelje ''ARTiS'' u Grazu. Izlagao je u Londonu, Parizu, Grazu, Salzburgu i Torontu.<ref name="Artis">[http://www.atelier-artis.at/künstler/lalo-srkalovic/ausstellungen/ Službena stranica galerije i ateljea ARTiS {{Simboli jezika|de|njemački jezik}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Izložbe== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.atelier-artis.at/ Web stranica galerije Atelier - Galerie ARTiS {{Simboli jezika|de|njemački jezik}}] {{DEFAULTSORT:Srkalović, Lalo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Austrijski slikari]] [[Kategorija:Biografije, Tešanj]] [[Kategorija:Kultura u Grazu]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ct9wk2abd10h0b0ccays5qi5gx9n02r 0 172754 3893019 3880723 2026-06-04T09:41:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Predrag Finci | slika = Predrag_Finci,_philosophe_and_essayist,_2024.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|8|5}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pisac, filozof | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Predrag Finci''' ([[Sarajevo]], [[1946]].) je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[književnik]] i [[filozof]]. Glumio je [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u filmu [[Sarajevski atentat (film)|Sarajevski atentat]] [[redatelj]]a [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]].<ref>{{cite web|url = http://www.imdb.com/name/nm0277479/|title = Predrag Finci|website = imdb.com|access-date = 26. 8. 2015}}</ref> == Biografija == Studirao je [[filozofija|filozofiju]] u Sarajevu, [[Pariz]]u (kod Mikelea Dufrennea) i [[Freiburg]]u (kod [[Werner Marx|Wernera Marxa]]).<ref>{{cite book |last1=Finci |first1=Predrag |title=Elektronička špilja |publisher=Art Rabic |location=Sarajevo}}</ref> [[Magistar|Magistrirao]] je [[1977]]. godine na temu "''Umjetnost i sloboda – pokušaj kritičkog pristupa Camusovoj filozofiji''", a [[doktor]]irao [[1981]]. na temu "''Umjetnost i život''" na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Radio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] u periodu od [[1971]]-[[1992]]. Izabran je za redovnog profesora na nastavnom predmetu [[estetika]]. Od 1993. godine živi i radi u [[London]]u kao slobodni pisac i gostujući istraživač na [[Londonski Univerzitetski Koledž|Londonskom Univerzitetskom Koledžu]] (UCL). Predrag Finci je član ''Exiled Writes Ink'' (London), [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i član-osnivač [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|PEN-a BiH]]. Član je Hrvatskog filozofskog društva (HFD).<ref>{{Cite web|url = http://www.hrfd.hr/|title = Hrvatsko filozofsko društvo |website = hrfd.hr|access-date = 26. 8. 2015}}</ref> == Knjige == '''Objavljene u Bosni i Hercegovini:''' * "Govor prepiski" (Svjetlost, Sarajevo, 1980.) * "Umjetnost i iskustvo egzistencije" (Svjetlost, Sarajevo, 1986.) * "Ishodište pitanja" (Glas, Banja Luka, 1987.) * "O nekim sporednim stvarima" (Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.) * "Sentimentalni uvod u estetiku" (u Sarajevskim zapisima, Buybook, Sarajevo, 2004.) * "Pravo, stranputicom" (u Sarajevskim zapisima, Buybook, Sarajevo, 2004.) * "Poetozofski eseji" (MCZM, Sarajevo, 2004.) * "O kolodvoru i putniku", (Motrišta, Mostar 2013.; IK Rabic, Sarajevo 2015) {{ISBN|978-9958-33-101-5}}) * "Kratka, a tužna povijest uma, (IKB Rabic, Sarajevo, 2016.) {{ISBN|9789926428037}} COBIS: BH-ID 22956550 * "Elektronička špilja", Art Rabic, Sarajevo, 2017. {{ISBN|978-9926-428-21-1}} COBISS: BH-ID 23983110 * "O književnosti i piscima", Art Rabic, 2018. <nowiki>{{ISBN|978-9926-428-50-1}}</nowiki> COBISS: BiH-ID-26539782 * "Zapisi veselog filozofa (slikovni zapisi u knjizi: Amela Hadžimejlić)", Art Rabic, Sarajevo 2019. {{ISBN|978-9926-428-64-8}} * "Prošle godine u Barnetu (dnevnički zapisi", Buybook, Sarajevo 2022.{{ISBN|978-9958-306-74-7}} * "Gnome", Art Rabic, Sarajevo, 2023. {{ISBN|978-9926-503-33-8}} * Filozofske priče, Buybook, 2024 ISBN 9789926310943 * Abecedarij bivšeg Sarajeva: (sentimentalni uvod u estetiku), Buybook, Sarajevo i Zagreb 2025. {{ISBN|978-9926-31-173-5}} '''Objavljene u Hrvatskoj:''' * "Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust", (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005.) * "Priroda umjetnosti", (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006.) * "Tekst o tuđini, ilustracije napravio [[Mersad Berber]], Demetra, Zagreb, 2007.{{ISBN|953-225-088-3}} OCLC 444656056 Prevedeno i objavljeno na italijanskom jeziku pod nazivom "Il popolo del diluvio", Bottega Errante Edizioni, 2018. {{ISBN|9788899368272}} * "Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika", (Demetra, Zagreb, 2008.) * "Imaginacija", (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009.) * "Osobno kao tekst", (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011.) * "Čitatelj Hegelove estetike", (Naklada Breza, Zagreb, 2014.) * "Estetska terminologija", (Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014) * Korist filozofije, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017. {{ISBN|9789532491760}} * Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti. Hrvatsko filozofsko društvo, Biblioteka Filozofska istraživanja, Zagreb 2019. {{ISBN|9789531642040}} * "Prvo, bitno", U saradnji Factum izdavaštvo, Beograd; Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISNB 9788680254388 * "Sve dok", Fraktura, Zaprešić, 2021 ISBN 978-953358317-4 * "U unutarnjem, istina", TIM press, Zagreb 2022., ISBN 9789533690094 * Filozofske priče, Buybook, 2024 ISBN 9789926310943 * Abecedarij bivšeg Sarajeva: (sentimentalni uvod u estetiku), Buybook, Sarajevo i Zagreb 2025. {{ISBN|978-9926-31-173-5}} * Estetsko u promijenjenom svijetu, Filozofska istraživanja, Zagreb, 2025 ISBN 9789531642231 * Putovanje duše, TIM press, Zagreb '''Objavljene u Srbiji''': * "Ukratko", Factum Izdavaštvo, Beograd, 2018. {{ISBN|9788680254128}} ; Beograd 2020 ISNB 9788680254333 * "Misterij, iza svega", Factum izdavaštvo, Beograd, 2019. {{ISBN|9788680254197}} * "Prvo, bitno", U saradnji Factum izdavaštvo, Beograd; Jesenski i Turk, Zagreb 2020. ISNB 9788680254388 * "Emigrantska slikovnica", U suradnji Factum izdavaštvo, Beograd i Jesenski i Turk, Zagreb 2022. ISBN 9788680254494 '''Objavljene na engleskom jeziku:''' * "Applause, and then Silence", Predgovor napisao Moris Farhi, (Style Writers Now, 2012) * "Why I Killed Franz Ferdinand and Other Essays", Predgovor napisala Cathi Unsworth, (Style Writers Now, 2014) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi== * [http://www.elmundosefarad.eu/wiki/wiki/index.php?title=Predrag_Finci Elmundosefarad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231129115408/http://www.elmundosefarad.eu/wiki/wiki/index.php?title=Predrag_Finci |date=29. 11. 2023 }} * [https://web.archive.org/web/20131017212005/http://www.penbih.ba/kojeko/finci.htm PEN BiH] * [https://web.archive.org/web/20100311084000/http://www.exiledwriters.co.uk/writers.shtml#Finci%20 Exiled Writers Ink!] {{DEFAULTSORT:Finci, Predrag}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] haxy5dxtokb1zoswmtfv1t8fsl0vizd 0 173648 3893225 3814370 2026-06-04T10:27:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893225 wikitext text/x-wiki '''Tawadros II.''' (također '''Teodor''', [[arapski jezik|ar.]] البابا تواضروس الثاني, ''Waǧīh Ṣubḥī Bāqī Sulaymān'') (Mansura, [[Egipat]], [[4. novembar]] [[1952]].), je od 2012. [[Patrijarh Aleksandrije]] i papa [[Koptska crkva|Koptske pravoslavne Crkve]] koja vodi porijeklo još od [[Sveti Marko|svetog Marka]].<ref>http://www.jutarnji.hr/tawadros-ii-novi-koptski-papa/1064265/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305192737/http://www.jutarnji.hr/tawadros-ii-novi-koptski-papa/1064265/ |date=5. 3. 2016 }} Jutarnji list</ref> == Biografija == Wajih Sobhi Baki Solayman studirao je na aleksandrijskom univerzitetu [[farmacija|farmaciju]] i na kraju bio je poslovođa ''Državnog farmacijskog preduzeća Damanhur''. 1986. ulazi u pustinjski [[samostan]] Deir Anba Bischoi a 1988. polaže vječnu zakletvu kao [[monah]]. Sljedeće godine zaređen je za sveštenika. <ref>http://de.radiovaticana.va/articolo.asp?c=635651{{Mrtav link}} Radio Vatikan</ref> 1997. ga je Sinod Koptske pravoslavne Crkve izabrao za biskupa a zaredio ga je papa Koptske Crkve, Šenunda III. Nakon smrti Šenuda III. u martu 2012. Tawadros II. biva izabran za 118. crkvenog vođu [[Koptska crkva|Koptske pravoslavne Crkve]] 4. novembra 2012. Svečana inauguracija predviđena je za 18. novembar 2012. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Theodoros II}} {{DEFAULTSORT:Tawadros II.}} [[Kategorija:Koptske pape]] [[Kategorija:Orijetalni pravoslavni kršćani]] [[Kategorija:Biografije, Mansoura]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Egipatski farmaceuti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lfpj4qe4rv3thbyvcfonqaua6n0gxzr 0 174040 3893213 3854007 2026-06-04T10:19:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893213 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime = James Roday |ime_pri_rođenju = James David Rodriguez |mjesto_rođenja = [[San Antonio]], [[Texas]], [[SAD]] |mjesto_smrti = |slika = James_Roday_(2009).jpg |opis = Roday na Comic-con sajmu (2009.) |datum_rođenja = [[4. april|4. 4.]] [[1976]]. |datum_smrti = |godine_aktivnosti = [[1999.]]-danas |pseudonim = |veb-sajt = |supruge = Maggie Lawson ([[2006.]]–danas) |značajna_djela = [[Shawn Spencer]] (''[[Psych]]'') |važniji filmovi = [[The Dukes of Hazzard]] |oskar = |olivier = |afi = |bafta = |zlatni globus = |emmy = |cesar = |goya = |tony = }} '''James Roday''' (rođen 4. aprila, 1976.) je američki glumac, režiser i scenarist. Zvijezda je serije ''[[Psych]]'', kao policijski savjetnik u Santa Barbari i lažni vidovnjak [[Shawn Spencer]]. ==Privatni život== Roday je rođen u [[San Antonio, Texas]] kao '''James David Rodriguez'''.<ref>{{cite news|url=http://www.latina.com/entertainment/tv/exclusive-psych-star-james-roday-explains-why-he-changed-his-latino-last-name-holly|title=EXCLUSIVE: ‘Psych' Star James Roday Explains Why He Changed His Latino Last Name for Hollywood|author=Lee Hernandez|date=12. 10. 2011|publisher=[[Latina (časopis)|Latina]]|access-date=15. 5. 2012|archive-date=18. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120418222722/http://www.latina.com/entertainment/tv/exclusive-psych-star-james-roday-explains-why-he-changed-his-latino-last-name-holly|url-status=dead}}</ref> Pohađao je [[William Howard Taft High School (San Antonio, Texas)|Taft High School]] u San Antoniju.<ref name="LatinForum">{{cite web|url=http://hispaniconline.com/HispanicMag/2008_08/LatinForum-Film.html|title=Psych out|author=Martinez, Kiko|access-date=17. 2. 2011|work=Hispanic Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20090210042709/http://hispaniconline.com/HispanicMag/2008_08/LatinForum-Film.html|archive-date=10. 2. 2009|url-status=dead}}</ref> Otac mu je rodom iz [[Meksiko|Meksika]], dok mu je majka irskog, engleskog i škotskog porijekla. Rodayov otac Jaime "Jim" Rodriguez je radio za Boardwalk Auto Grupu, a danas radi kao menadžer u Taco Cabani.<ref>{{Cite web |url=http://www.latina.com/entertainment/tv/exclusive-psych-star-james-roday-explains-why-he-changed-his-latino-last-name-holly |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 11. 2012 |archive-date=18. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120418222722/http://www.latina.com/entertainment/tv/exclusive-psych-star-james-roday-explains-why-he-changed-his-latino-last-name-holly |url-status=dead }}</ref>. Na Univerzitetu u New Yorku je studirao glumu i dobio diplomu iz umjetnosti.<ref>Roberts, Robin (August 9, 2007). [http://www.tvguide.com/news/psych-roday-hill-37531.aspx "''Psych''<nowiki>'</nowiki>s Two Sleuths Reveal Their Poker Faces"]. ''[[TV Guide]]''.</ref> U 22. godini odlučio se promijeniti ime u '''James Roday''', obzirom da je već postojao "James Rodriguez" u američkoj udruzi glumaca.<ref name="LatinForum" /> Roday je umjetnički direktor [[Red Dog Squadron]]-a, pozorišne kompanije iz [[Los Angeles]]a, koju je osnovao sa [[Brad Raider]]om.<ref name="Popeater">{{cite web|url=http://www.popeater.com/2010/02/09/psych-james-roday-maggie-lawson|title='Psych' Star James Roday Is a Big, Fat Liar|last=Tarnoff|first=Brooke|date=9. 2. 2010|publisher=[[PopEater]]|access-date=30. 12. 2010|archive-date=9. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111209103419/http://www.popeater.com/2010/02/09/psych-james-roday-maggie-lawson|url-status=dead}}</ref><ref name=starpulse>{{cite web|url=http://www.starpulse.com/news/Bryan_Lufkin/2010/07/07/james_roday_steve_franks_promise_twin_|title=James Roday, Steve Franks Promise "Twin Peaks" Episode of ''Psych''|last=Lufkin|first=Bryan|date=7. 7. 2010|work=Starpulse.com|access-date=30. 12. 2010|archive-date=11. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100711065323/http://www.starpulse.com/news/Bryan_Lufkin/2010/07/07/james_roday_steve_franks_promise_twin_|url-status=dead}}</ref> U vezi je sa kolegicom iz serije ''[[Psych]]'', [[Maggie Lawson]] od 2006.<ref name="Popeater" /><ref name=starpulse /><ref name=rodayinterview>{{cite web|url=http://www.freejohnnydare.com/fjd/2009/06/interview-james-roday-6-25-09/comment-page-1/|title=Interview: James Roday|date=25. 6. 2009|work=freejohnnydare.com|access-date=30. 12. 2010|author=Dare, Johnny|archive-date=30. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140430073641/http://www.freejohnnydare.com/fjd/2009/06/interview-james-roday-6-25-09/comment-page-1/|url-status=dead}}</ref> ==Karijera== Roday je glumio u mnogim pozorišnim predstavama uključujući ''Tri sestre'', ''Dvanaesta noć'' kao Sebastian, ''Dostojno vjenčanje'', i ''Seksualna perverzija u Chicagu'' sa svojom pozorišnom kompanijom, [http://www.reddogsquadron.com '''Red Dog Squadron'''.] Glumio je u filmu iz 2003. ''[[Rolling Kansas]]'', i pojavio se u rimejku filma ''[[The Dukes of Hazzard (film)|The Dukes Of Hazzard]]'' kao Billy Prickett i u filmu iz 2006. ''[[Beerfest]]''. Iza scene, on i njegovi partneri Todd Harthan i James DeMonaco napisali su scenario za film ''[[Skinwalkers (film)|Skinwalkers]]''. Također, tim je radio na filmskoj adaptaciji video-igre ''Driver'' Na TV-u, nastupao je u [[NBC]]-jevoj seriji ''[[Miss Match]]'', kao i u ''First Years'', kao "Edgar 'Egg' Ross". Premijera serije ''[[Psych]]'' doživjela je veliki uspjeh i bila je najgledanija premijera na američkoj kablovskoj mreži 2006. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.tv.com/psych/show/59369/story.html?story_id=5278&tag=headlines;title;1|work=TV.com|title=Psych premiere sets basic cable mark|author=[[Reuters]]|date=11. 7. 2006|access-date=13. 11. 2012|archive-date=13. 9. 2012|archive-url=https://archive.today/20120913044011/http://www.tv.com/psych/show/59369/story.html?story_id=5278&tag=headlines;title;1|url-status=dead}}</ref> [[BuddyTV]] ga je rangirao na 89. mjesto ''"Najseksi glumaca s TV-a 2011."''.<ref>{{cite web|url=http://www.buddytv.com/slideshows/white-collar/tvs-100-sexiest-men-of-2011-29104.aspx|title=TV's 100 Sexiest Men of 2011|publisher=[[BuddyTV]]|access-date=9. 3. 2012}}</ref> ==Nagradne i nominacije== 2006. godine nominiran je za najboljeg glumca u seriji, komediji ili mjuziklu za [[Psych]] na [[Satellite Awards]]. Rangiran je kao 62. na listi najljepših ljudi koju je objavio People magazin 2007. godine. 2008. je nominiran za najboljeg glumca u TV-komediji, također za [[Psych]], na [[ALMA Awards]].<ref name=rodayinterview /> Uloga Shawna Spencera mu je donijela i nominaciju za najboljeg glumca u komediji na [[EWwy Award]] 2009. godine. I 2009. godine je dobio nominaciju na ALMA nagradama, kao i 2011. za omiljeng glavnog glumca. Također, ima i nominaciju za nagradu za pisanje scenarija, koju dodjeljuje Image Awards, u epizodi Psych-a ''"High Top Fade Out"'',. Roday je osvojio nagradu za najboljeg glumca u seriji na Timmy nagradama 2012. godine, nakon što ga je godinu ranije pobjedio [[Hugh Laurie]]. 2012. je dobio nagradu za najboljeg glumca u TV-serijama na [[Imagen Awards]]. ==Filmografija== {| class="wikitable" |- ! Godina || Naslov || Uloga || Zabilješke |- | rowspan="2" | [[1999]] || ''Coming Soon'' || Chad || |- | ''Ryan Caulfield: Year One'' || Vic || |- | rowspan="2" | [[2000]] || ''Believe'' || Bruce Arm/Agent Johnny || |- | ''Get Real'' || Trent Sykes || |- | rowspan="2" | [[2001]] || ''Thank Heaven'' || Receptionist || |- | ''First Years'' || Edgar 'Egg' Ross || |- | rowspan="3" | [[2002]] || ''Repli-Kate'' || Max || |- | ''Providence'' || Alexander Conrad || |- | ''[[Showtime]]'' || 'Maxis' kamerman || |- | rowspan="2" | [[2003]] || ''Rolling Kansas'' || Dick Murphy || |- | ''Miss Match'' || Nick Paine || Član postave |- | rowspan="2" | [[2005]] || ''Don't Come Knocking'' || Mickey, ko-režiser || |- | ''[[The Dukes of Hazzard]]'' || Billy Prickett || |- | rowspan="2" | [[2006]] || ''Beerfest'' || Njemački glasnik || |- | ''Skinwalkers'' || || Pisac |- | [[2006]]-[[2014]]|| ''[[Psych]]'' || [[Shawn Spencer]] ||Producent 2009–danas |- | [[2008]] ||''Fear Itself''|| Carlos || |- | [[2009]] ||''Gamer''|| Voditelj vijesti || |- | [[2011]] ||''WWE Tough Enough''|| || |- | [[2011]] ||''Love Bites''|| Jeff || |- | [[2012]] || ''WWE Raw'' || || Najavljivač borbe |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|James Roday}} * [http://www.imdb.com/name/nm0734442/ J. Roday na ''imdb.com''] * [http://www.tv.com/people/james-roday/ J. Roday na ''TV.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103185824/http://www.tv.com/people/james-roday/ |date=3. 11. 2012 }} * [http://www.tvguide.com/celebrities/james-roday/190092 J. Roday na ''TVGuide.com''] * [http://www.usanetwork.com/series/psych/theshow/characterprofiles/shawn/bio.html Biografija na ''USANetwork''] {{DEFAULTSORT:Roday, James}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jpyx1n64z955ugcezpaca9qs7hz6br4 0 174199 3892864 3023488 2026-06-04T07:35:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892864 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=mart 2019}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Goran Maksimović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|9|24}} | mjesto_rođenja = Foča, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = historičar književnosti | zanimanje = profesor | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Goran Maksimović''' ([[Foča]], 24. septembra [[1963]].) je [[Srbi|srpski]] historičar književnosti, književni kritičar, antologičar i profesor Univerziteta u Nišu. == Biografija == Studije književnosti završio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1987]]. godine, a postdiplomski na [[Univerzitet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u [[1993]]. godine, gdje je magistrirao s temom ''Branislav Nušić kao pripovjedač'', kod prof. dr. [[Jovan Deretić|Jovana Deretića]]. Pod mentorstvom istog profesora doktorirao je na temi ''Vrste smijeha u srpskom umjetničkoj prozi 19. vijeka'' 1997. godine na [[Univerzitet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u. Na [[Univerzitet u Nišu|Filozofskom fakultetu]] u [[Niš]] u [[1989]]. godine počeo je raditi kao asistent-pripravnik na predmetu ''Srpska književnost 18. i 19. stoljeća''. U vremenu od februara [[1991]]. godine do aprila [[1992]], do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], radio je kao asistent na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U proljeće [[1994]]. biran je u zvanje asistenta na Filozofskom fakultetu u [[Niš]]u, potom za [[docent]]a ([[1998]]) i izvanrednog profesora ([[2003]]). U zvanje redovnog profesora univerziteta za Srpsku književnost 18. i 19. stoljeća izabran je na Filozofskom fakultetu u Nišu 20. maja [[2008]]. godine. Bio je šef Katedre za srpsku književnost ([[2000]] - [[2002]]), prodekan i glavni i odgovorni urednik izdavačke djelatnosti na Filozofskom fakultetu u Nišu (2002-04) i član Vijeća [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]] (2002-06.). U junu 2010. godine na prijedlog Izbornog veća Filozofskog fakulteta u Nišu, Savjet Fakulteta izabrao ga je za dekana Filozofskog fakulteta u Nišu. Reizabran je na funkciju dekana 1. oktobra 2013. godine do 30. septembra 2016. godine. Kao gostujući/honorarni profesor predavao je na [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]] na ''Odsjeku za srpski jezik i književnost'' i na ''Odsjeku za opću književnost i bibliotekarstvo'' od početka školske 1997/98. do kraja školske 2010/2011. godine. Na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerziteta u Novom Sadu]] predavao je na ''Odsjeku za nauku o književnosti postdiplomskih studija'' u školskoj 2002/2003. i 2005/2006. godini. Na Odjelu za istočnoevropske jezike Filozofskog fakulteta Karlovog univerziteta u [[Prag]]u predavao je u zimskom semestru školske 2004/2005. godine. Na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Filološkom fakultetu Univerziteta]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] predavao je na ''Odsjeku za nauku o književnosti postdiplomskih studija'' u školskoj 2009/2010. i 2010/2011. godini. Bio je glavni i odgovorni urednik u ''IP Zograf'' iz [[Niš]]a (1998-2000), član uredništva časopisa [[Gradina (časopis)|Gradina]] (1997-2000), pokretač i zamjenik glavnog urednika časopisa ''[[Slava (časopis)|Slava]]'' (2002-05) i urednik u časopisu [[Bdenje (časopis)|Bdenje]] (2002-08). Član je redakcija:'' [[Srpski književni list|Književnog lista]]'' (od 1999. godine) i '' [[Nova zora|Nove zore]]'' (od 2004. godine). Od [[2009]]. godine nalazi u naučnoj redakciji ''Zbornika Matice srpske za književnost i jezik'', kao urednik za područje srpski književnosti 18. i 19. stoljeća. Od [[2009]]. nalazi se u znanstvenoj redakciji godišnjaka za srpski jezik i komparativnu književnost ''[[Philologie Mediana]]'', koji je pokrenuo Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu. Od 2010. godine nalazi u naučnoj redakciji časopisa [[Serbian Studies Research]], koji je pokrenulo Naučno udruženje za razvoj srpske studija iz Novog Sada. U razdoblju od januara 2002. do kraja 2005. godine, sudjelovao je kao istraživač na znanstvenom projektu Tehnika i semantika pripovijedanja. Od januara 2006. godine do kraja 2010. godine sudjelovao je kao istraživač na znanstvenom projektu ''Leksikon srpskih realizma''. Od januara 2011. godine sudjeluje kao istraživač na znanstvenom projektu ''Poetika srpskog realizma''. Sudjelovao je na 55 međunarodnih i nacionalnih znanstvenih skupova, u zemlji i inozemstvu, iz područja znanosti o književnosti. == Knjige studija == * Umjetnost pripovijedanja Branislava Nušića, [[Beograd]], [[1995]]. * Magija Sremčevog smijeha, [[Niš]], [[1998]]. * Domanovićevim smijeh, [[Beograd]], [[2000]]. * Srpski književne teme, [[Beograd]] - [[Banja Luka]], [[2002]]. * Trijumf smijeha (Komično u srpskom umjetničkoj prozi od Dositeja Obradovića do Petra Kočića), [[Niš]], [[2003]]. * Kritičko načelo, [[Banja Luka]] - [[Beograd]] - [[Niš]], [[2005]]. * Svijet i priča Petra Kočića, [[Banja Luka]] - [[Beograd]], [[2005]]. * Iskustvo i doživljaj, [[Beograd]], [[2007]]. * Komediografski Orfej i drugi ogledi, [[Beograd]], [[2010]]. * Identitet i pamćenje, [[Niš]], [[2011]]. * Kritička gozba, Niš, 2012. * Zaboravljeni književnici, Pale, 2013. == Antologije == * Još ljubiti mogu (Zbornik srpski ljubavne lirike XIX i HH vijeka), [[Banja Luka]], [[2002]]. * Antologija niških pripovjedača, [[Niš]], [[2002]]. * Nikad nije vito tvoje tijelo ... (Antologija ljubavne lirike srpski romantizma), [[Beograd]], [[2005]]. == Priređena izdanja == * Stevan Sremac, Zona Zamfirova, Podgorica, 1997. * Jovan Sterija Popović, Roman bez romana, Vršac, 1998. * Jovan Dučić, Moja ljubav (Najljepše ljubavne pjesme Jovana Dučića), Beograd, 1998. * Simo Matavulj, Boka i Bokelji, Beograd, 1999. * Jovan Dučić, Htio bih znadem ljubim li i sada (Zapisi o ljubavi i ljubavne pjesme), Niš 0,1999, (drugo prošireno izdanje, Niš 2000; treće popravljeno i dopunjeno izdanje, Srbinje - Novi Sad 0,2002). * Radoje Domanović, alegorično priče, Niš, 1999. * Jovan Sterija Popović, Žalostna pozorja, Vršac, 2000. * Simo Matavulj, Bokeljske novele, Foča - Novi Sad, 2001. * Radoje Domanović, Izabrana djela, Karlovac - Novi Sad, 2001. * Pavao Popović, Srpski komedija u XIX stoljeću, Pančevo, 2001. * Petar Kočić, Pričanja Simeuna Đaka, Beograd, 2003. * Stevan Sremac, Niška proza, Niš, 2003. * Milutin Ilić, Dva veselja, komedija, Novi Sad, 2003. * Kiril Cvjetković, avtobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića i njegovo stradanje za pravoslavlje, Herceg Novi, 2004. * Lazar Tomanović, Petar Drugi Petrović Njegoš kao vladalac, Novi Sad, 2004. * Živan Živanović, Niš i niške znamenitosti, Niš, 2004. * Prota Mateja Nenadović, Memoari, Beograd, 2005. * Stevan Sremac, Pop Ćira i pop Spira, Beograd, 2005. * Branislav Nušić, Sabrane komedije, Beograd, 2005. * Borisav Stanković, Odabrane priče, Niš, 2005. * Petar Kočić, Izabrana djela, Karlovac - Novi Sad, 2006. * Lazar Tomanović, Putopisna proza, Herceg Novi, 2007. * Prota Mateja Nenadović, Izabrana djela, Karlovac - Novi Sad, 2007. * Mita Kalić, U rezervi, šaljiva igra u jednom činu, Novi Sad, 2009. * Milan Đ. Milićević, Osobna pisma iz Niša 1882. godine, podnaslov: Stara pisma iz novih krajeva, Niš, 2009. * Mita Kalić, Gusle i Vila, pjesnička slika u jednom činu s pjevanjem, Niš, 2010. * Stevan Sremac, izabrana proza, Novi Sad, 2011. * Mita Kalić, Obmana, pozorišna igra u tri čina i jednoj promjeni, Beograd, 2011. * Milan Jovanović Morski, Nesuđeni, šaljiva igra u četiri čina, Beograd, 2011. == Literatura (izvod) == * Ivan Ljuštanović, "Nušić kao pripovjedač", Borba (Svijet knjige), Beograd, god. LXXIV, broj 144, četvrtak 23. svibnja 1996, str. III. * Dragana Vukićević, "Nušić pripovjedač", Književna povijest, god. XXIX, broj 102, Zagreb, 1997, str. 267-269. * Milenko Stašević, "Opis smijeha", Književne novine, Beograd, 15. rujna i 1. listopada 1999, broj 997/998, str. 13. * Dragana Vukićević, "Otkrivanje Magije Sremčevog smijeha", Književna povijest, Zagreb, 1999, god. XXXI, broj 107-108, str. 71-77. * Slavica Dejanović, "Goran Maksimović, Domanovićevim smijeh", Zbornik Filološkog fakulteta Sveučilišta u Prištini, knj. 9, Priština / Vranje 0,1999, str. 277-279. * Milena Stojanović, "Ozbiljno o smijehu", Sveske, Pančevo, rujan 2000, broj 54-55, godina deseta, str. 148-151. * Radoslav Eraković, "Studija o Domanovićevim smijehu", Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga XLIX, sveska 1-2/2001, str. 280-282. * Snežana Milosavljević-Milić, "Priroda komičnog u dijelu Stevana Sremca", Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knjiga XLIX, sveska 1-2/2001, str. 277-280. * Ivan Ljuštanović, "Goran Maksimović, Domanovićevim smijeh", Zbornik Matice srpske za slavistiku, broj 62, Novi Sad, 2002, str. 252-255. * Zlata Bojović, "avtobiografija protosinđela Kirila Cvjetkovića", Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, knj. 71, sv. 1-4, Zagreb, 2006, str. 323-324. * Dragoljub B. Đorđević, "Goran Maksimović - književni kritičar i povjesničar", Teme, god. XXXIV, br. 3, Niš, jul-rujan 2010, str. 1025-1037. * Milan D. Jovanović, "Iz književne ostavštine Niša i južne Srbije", Philologie Mediana, god. III, broj 3, Filozofski fakultet Sveučilišta u Nišu, Niš 0,2011, str. 568-570. * Mladenko Sadžak, "skrajnuta sudbine, trajni identiteti", Philologie Mediana, god. IV, broj 4, Filozofski fakultet Sveučilišta u Nišu, Niš 0,2012, str. 364-369. * Aleksandar Pejčić, "Preispitivanje identiteta", ", Književna povijest, god. Hliva, broj 146, Zagreb, 2012, str. 295-297. == Nagrade == *'' Brankova nagrada'' Matice srpskog za najbolji studentski diplomski rad, [[1987]], *'' Zlatna značka'' Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije, [[2002]]. * Nagrada'' Zlatna srpske književnost'' iz Fonda Aleksandra Arnautovića, za izuzetan doprinos proučavanju srpskog književnosti (Katedra za srpski sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu), [[2005]]. == Vanjski lninkovi == * [http://www.novazora.org.rs/Files/Cirilica/Nova_Zora_22-23/22-203.htm]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Maksimović, Goran}} [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski historičari književnosti]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9vbpkbwt7nw3grd2qxokz7fi7zozg70 0 175883 3893163 3875446 2026-06-04T10:04:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Milorad Pejić | slika = Image of Poet Milorad Pejic.jpg | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|4|8}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br/>Luleå University of Technology | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | druga_imena = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Milorad Pejić''' ([[Tuzla]], 8. april 1960) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je pjesnik. ==Biografija== Rođen 1960. u Tuzli, Bosna i Hercegovin. Završio studije ekonomije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. U ljeto 1992. napustio je Bosnu i Hercegovinu i nastanio se u Švedskoj, gdje i danas živi.<ref name="makdizdar.ba">{{cite journal |title=Milorad Pejić: bio-bibliografska bilješka |journal=Mak Dizdar Foundation Blog |url=http://makdizdar.ba/milorad-pejic-bio-bibliografska-biljeska/ |date=novembar 2012 |access-date=29. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110015634/http://makdizdar.ba/milorad-pejic-bio-bibliografska-biljeska/ |archive-date=10. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> ==Knjige== * Vaza za biljku Krin (1985)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://www.worldcat.org/title/vaza-za-biljku-krin/oclc/444876728|title=Vaza za biljku krin|publisher=Svjetlost|year=1985|isbn=|location=Sarajevo|pages=47|oclc=444876728}} </ref> * Oči ključaonica / Schlossaugen / The Eyes of Keyholes (2001)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://www.worldcat.org/title/oci-kljucaonica/oclc/52128987|title=Oči ključaonica / Schlossaugen|publisher=Bosanska riječ|year=2001|isbn=|location=Tuzla|pages=82}} </ref> (2012)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://books.google.se/books/about/O%C4%8Di_klju%C4%8Daonica.html?id=XbH0oAEACAAJ&redir_esc=y&hl=sv|title=Schlossaugen / Oči ključaonica|publisher=Bosanska riječ|year=2012|isbn=|location=Tuzla|pages=82}} </ref> (2015)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=http://www.thelostbookshelf.com/cervenabooks.html|title=The Eyes of Keyholes|publisher=Červená Barva Press|year=2015|isbn=|location=W. Sommerville|pages=44|access-date=14. 1. 2020|archive-date=18. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151118113353/http://www.thelostbookshelf.com/cervenabooks.html|url-status=bot: unknown}}</ref> * Hyperborea (2011)<ref>{{cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://search.mlp.cz/cz/titul/hyperborea/3562819/#/getPodobneTituly=deskriptory-eq:106993313-amp:key-eq:3562819|title=Hyperborea|publisher=Aula|year=2011|isbn=|location=Prague|pages=53}} </ref> (2013)<ref>{{cite book|url=http://libris.kb.se/bib/16875064|title=Hyperborea|last=Pejić|first=Milorad|publisher=Fondacija Mak Dizdar|year=2013|isbn=|location=Sarajevo|pages=51|access-date=9. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214170244/http://libris.kb.se/bib/16875064|archive-date=14. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> (2016)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/hyperborea-na%C5%A1-1|title=Hyperborea|publisher=Samizdat|year=2016|isbn=|location=Prag|pages=60}}</ref> (2018)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/kopia-pa-wernisch-nas-1|title=Hyperborea|publisher=Samizdat|year=2018|isbn=|location=Prag|pages=60}}</ref> * Treći život / The Third Life (2015)<ref name="Pejić 2015 78">{{Cite book|last=Pejić|first=Milorad|url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/22342406|title=Treći život|work=|publisher=Bosanska medijska grupa|year=2015|isbn=|location=Tuzla|page=78|pages=}}{{Mrtav link}}</ref> (2019)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/kopia-p%C3%A5-hyperborea-mala-na%C5%A1|title=The Third Life|publisher=Samizdat|year=2019|isbn=|location=Prag|pages=64}}</ref> *Sanna historier (2019)<ref name="Knjige, Palaver Press">{{Cite web|url=https://www.palaverpress.se/portfolio/sanna-historier-av-milorad-pejic/|title=Knjige, Palaver Press|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> *Pravdivé příběhy: vybrané básně (2020)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://protimluv.net/milorad-pejic-pravdive-pribehy-%CC%B6-vybrane-basne/|title=Pravdivé příběhy: vybrané básně (izbor pjesama u prevodu na češkiki)|publisher=Protimluv|year=2020|isbn=|location=Ostrava|pages=168}}</ref> *Istinite priče (2023)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://www.samizdat.nu/kopie-istinite-price-eng|title=Istinite priče|publisher=Samizdat|year=2023|location=Prag|pages=86}}</ref> *Sve pjesme (2024)<ref>{{Cite book|last=Pejic|first=Milorad|url=https://buybook.ba/proizvod/sve-pjesme-5924|title=Sve pjesme|publisher=Buybook|year=2024|location=Sarajevo|pages=309|access-date=27. 10. 2024|archive-date=15. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241015001745/https://buybook.ba/proizvod/sve-pjesme-5924|url-status=dead}}</ref> ==Nagrade== <ul> <li>Nagrada Trebinjskih večeri poezije za najbolju prvu knjigu poezije za ''Vazu za biljku krin'' (1986) <li>November 2012: ''Slovo Makovo - Mak Dizdar'' - nagrada Grada Sarajeva za najbolje poetsko djelo objavljeno u prethodnoj godini na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku.<ref>{{cite journal|last=Board|first=Editorial|date=|year=2013|title=Nagrada "Slovo Makovo – Mak Dizdar"|url=http://makdizdar.ba/category/nagrada-slovo-makovomak-dizdar/|journal=[[Duh Bosne]]|volume=8|issue=1|doi=|access-date=29. 12. 2012|archive-date=10. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141110015751/http://makdizdar.ba/category/nagrada-slovo-makovomak-dizdar/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-svecanoj-sjednici-dodijeljena-nagrada-slovo-makovo-miloradu-pejicu/121123116|title=Dodjela nagrade Slovo Makovo Mak Dizdar, novembar 2012|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-8-no-1-2013-january/slovo-makovo-mak-dizdar-award/|title=Duh Bosne, Nagrada Slovo Makovo Mak Dizdar|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref></li> </ul> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.allehanda.se/artikel/bosnien-prisar-sollefteapoet Članak na Švedskom o M. Pejiću, dobitniku nagrade "Slovo Makovo - Mak Dizdar"] * [https://web.archive.org/web/20141109193157/http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/6596/knjiga_mjeseca_milorad_pejic_hyperborea.html Članak o knjizi Hyperborea, knjiga mjeseca] * [https://www.guernicamag.com/tongariro/ Pjesma Tongariro, Guernica, June 2014] * [http://www.spiritofbosnia.org/bs/contributor/milorad-pejic/ Duh Bosne] * [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/hyperborea-milorada-pejica-poezija-puna-mraka/ Članak o knjizi Hyperborea: Poezija puna mraka] * [https://web.archive.org/web/20160115161315/http://www.ebibliotekos.com/2015/12/refugees-and-runes-of-war.html Refugees and Runes of War (Bibliotekos)] * [http://media.wix.com/ugd/0e3817_3217914bd143415a9705a93e2f43a7ff.pdf Pjesme objavljene u Tvar, Literární Obtýdeník] * [https://litvestnik.wordpress.com/2015/03/09/%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B4-%D0%BF%D0%B5%D0%B8%D1%87/ Pjesme objavljene u Literaturen Vestnik 8/2015] * [https://www.modernpoetryintranslation.com/magazine/no-1-2015-scorched-glass-sold-out/ Pjesme objavljene u Modern Poetry in Translation] * [https://www.jergovic.com/author/pejic/ Pjesme objavljene na www.jergović.com] * [https://poetrynz.net/pdf/PNZ50.pdf Poetry New Zealand] * [https://cld.bz/users/user-N5y4U8g/Trafika-Europe-Quarterly/Trafika-Europe-7-Ukrainian-Prayer Trafika Europa] * [https://web.archive.org/web/20160411012411/http://www.contemporaryverse2.ca/en/store/issue/poetry-only1 CV2 The Canadian Journal of Poetry and Critical Writing] * Eckermann: [https://web.archive.org/web/20170303115542/http://eckermann.org.rs/article/patriotizam-je-bolest/ Patriotizam je bolest], [https://web.archive.org/web/20170303115220/http://eckermann.org.rs/article/saraf/ Šaraf] * [https://web.archive.org/web/20170518200133/http://rhinopoetry.org/contests/translation-prize/ RHINO] *[https://d20b9bc2-fc1e-4254-9002-bd7d0cbb0695.filesusr.com/ugd/0e3817_1fb63d07c27e400ea8b9d7831d69f2ce.pdf Mlada je kula izdaleka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210812185452/http://ps.pfb.unbi.ba/index.php/home/article/view/8/13 |date=12. 8. 2021 }} *[https://www.urbanmagazin.ba/milorad-pejic-pjesnik-poezija-je-ljudska-sloboda-koju-je-nemoguce-ugusiti/ Buybook, intervju (Sve pjesme)] {{DEFAULTSORT:Pejić, Milorad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 62b4lswxnpf1wrqdyuo3es7g6e59f5d 14 176538 3892805 2078094 2026-06-03T19:00:47Z KWiki 9400 3892805 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Saint Petersburg}} [[Kategorija:Sankt Peterburg|Biografije]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Sankt Peterburg]] 7581bs97u4rl440c4bjml7ot6vxq3rc 0 177232 3892839 3875452 2026-06-03T20:04:35Z Sailko 5698 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Unidentified selucid anthropoid sarcophagus.jpg]] → [[File:Parthic anthropoid sarcophagus (GS 4945 a) 02.jpg]] 3892839 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sphinx Darius Louvre.jpg|desno|mini|200px|Krilata [[sfinga]] iz palače [[Darije I|Darija Velikog]] u Susi]] {{Drevna Mezopotamija}} '''Susa''' (na [[Perzijski jezik|perzijskom]]: شوش ''Shush'') je grad u [[iran]]skoj pokrajini [[Huzestan]]. Prema procjenama iz 2005, imao je 64.960 stanovnika.<ref>[http://www.mongabay.com/igapo/2005_world_city_populations/Iran.html World city populations: Susa]</ref> == Historija == '''Susa''' ([[Biblija|biblijski]] '''Šušan'''; također [[grčki]]: Σέλεύχεια, '''Seleukeia''' ili '''Seleukheia'''; [[Latinski jezik|latinski]] '''Seleucia ad Eulaeum'''; moderni '''Shush''', koordinate: {{coor d|32.18922|N|48.25778|E}}) bio je drevni grad u Elamskom, [[Perzijsko Carstvo|Perzijskom]] i [[Partsko Carstvo|Partskom]] carstvu u [[Iran]]u, smješten oko 240&nbsp;km istočno od rijeke [[Tigris]] u današnjoj provinciji [[Kuzistan]] u [[Iran]]u. Osim što je vrijedno [[Arheologija|arheološko]] nalazište, Shush je danas i živopisno naselje zahvaljujući tome što [[Šiitski islam|šiitski]] [[musliman]]i i [[Perzijski Židovi|perzijska židovska]] zajednica poštuju [[poslanik|prorok]]a [[Daniel]]a. Susa je jedno od najstarijih naselja u regiji, vjerovatno osnovano oko godine [[4000. p. n. e.]]; iako prvi tragovi seoskog života datiraju oko [[7000. p. n. e.]] Dokazi o [[Civilizacija|civilizaciji]] koja je bojala [[Grnčarija|grnčariju]] datiraju do [[5000. p. n. e.]] U historijskom dobu, Susa je bila prijestonica [[Elamsko Carstvo|Elamskog Carstva]]. Ime dolazi od elamskog jezika; različito se piše (''Šušan'', ''Šušun'' etc.) i izgleda da je izgovarano kao ''Šušən''. Šušan je bio napadan i od [[Babilon]]skog carstva i od [[Asirija|Asirskog]] carstva u nasilnim najezdama. Nakon babilonskog osvajanja, za ime se pogrešno vjerovalo da dolazi od [[Semitski jezici|semitske]] [[riječ]]i ''Šušan'' = "ljiljan." Susa se spominje u [[Ketuvim]]u u [[Hebrejska Biblija|Hebrejskoj Bibliji]], uglavnom u knjizi o [[Estera|Esteri]], ali također jednom u knjizi o [[Nehemija|Nehemiji]] i Danielu. I Danijel i Nehemija su živjeli u Susi za vrijeme [[Babilonsko ropstvo|Babilonskog ropstva]] u [[6. vijek p. n. e.|6. vijeku p. n. e.]] [[Estera]] je postala tamošnja kraljica i spasila [[Židovi|Židove]] od [[genocid]]a. Grob za koga se pretpostavlja da pripada Danijelu se nalazi u oblasti Suse, i poznat je pod nazivom ''Shush-Daniel''. Grob je označen neobičnim bijelim stožastim [[kamen]]om, koji nije [[Simetrija|simetričan]]. Ploča koju je godine [[1854]]. pronašao [[Henry Austin Layard]] u [[Niniva|Ninivi]] otkriva [[Asurbanipal]]a kao "osvetnika", koji traži odmazdu za poniženja koja su Elamiti činili [[Mesopotamija|Mesopotamcima]] kroz vijekove: "''Susu, veliki sveti grad, mjesto njihovih [[bog]]ova, sjedište njihovih misterija, osvojih. Uđoh u njihove palate, otvorih njihove riznice gdje [[srebro]] i [[zlato]], roba i bogatstvo bijahu prikupljeni... Uništih [[zigurat]] Susin. Razbih njene sjajne [[bakar]]ne rogove. Razbih [[hram]]ove Elama u paramparčad; njihove bogove i božice razbacah po vjetru. Uništih grobove njihovih drevnih i nedavnih kraljeva, I izložih ih [[Sunce|suncu]], i ponesoh njihove kosti u zemlju Ašura. Poharah Elam i na njihovu zemlju posijah [[sol]].''"<ref>"Persians: Masters of Empire" {{ISBN|0-8094-9104-4}} p. 7-8</ref> Danijel 8:2 ''Ja promatrah u viđenju, i evo kako, u viđenju, ja bijah u Suzi tvrđi, koja je u pokrajini Elam. Ja promatrah u viđenju, i ja sam bijah uz rijeku Ulaj'' Grad su nakon toga relativno brzo preuzeli [[Ahemenidi|ahemenidski]] Perzijanci pod [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] godine [[538. p. n. e.]] Pod Kirovim sinom [[Kambiz II|Kambizom II]], prijestonica carstva se premjestila iz [[Pasargadae]] u Susu. [[Datoteka:Rose cup Susa Louvre MAOS53.jpg|desno|mini|200px|Islamska umjetnost: Ćup s [[Ruža|ružinim]] laticama, 8-9. vijek]] [[Grad]] je izgubio dio svoje važnosti nakon osvajanja od strane [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] godine [[331. p. n. e.]] i uništenja prvog Perzijskog carstva, ali nakon što je veliko Aleksandrovo carstvo propalo nakon njegove smrti, Susa je uz [[Ktesifon]] postala jednom od dvije prijestonice Partije. Susa je pala pod [[Seleučko carstvo]] pri čemu je dobila ime ''Seleukeia''. Susa je često služila kao utočište za partijske, a kasnije i perzijske [[Sasanidi|sasanidske]] kraljeve jer su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] opljačkali Ktesifon pet puta između [[116]]. i [[297]]. n. e. Partski vladari su imali običaj zimovati u Susi, a ljetovati u Ktesifonu. Rimski car [[Trajan]] osvojio je Susu [[116]]. n. e., ali se zbog pobune u pozadini morao povući. To osvajanje je predstavljalo najistočniju točku do koje su doprle rimske vojske u svojoj [[Historija|historiji]]. Susa je uništena najmanje dva puta u svojoj historiji. Godine [[647. p. n. e.]], asirski kralj [[Asurbanipal]] je uništio grad za vrijeme rata tokom kojeg su građani Suse bili njegovi neprijatelji. Drugo uništenje Suse se dogodilo [[638]]. n. e., kada su [[muslimani|muslimanske]] vojske prvi put osvojile [[Perzijsko Carstvo|Perziju]]. Susa je konačno i potpuno uništena godine [[1218]]. od strane [[Mongoli|Mongola]]. U godinama što su slijedile, drevni grad je postepeno napušten. == Moderna Susa == U posljednje vrijeme arheološka nalazišta su ugrožena od strane nelegalnog iskopavanja, bacanja smeća od strane lokalnih [[vlast]]i i planova da se na još neiskopanom području sagradi [[autobus]]ka stanica.<ref>{{Cite web |url=http://www.ancientworlds.net/aw/NewsStory/397956 |title=Ancientworlds.net news |access-date=20. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060211203031/http://www.ancientworlds.net/aw/NewsStory/397956 |archive-date=11. 2. 2006 |url-status=dead }}</ref> <gallery> Image:Destruction of the Elamite city of Hamanu 645-635 BCE.jpg|<small>[[Asurbanipal]]ov brutalni pohod protiv Suse je trijumfalno prikazan na ovom reljefu koji prikazuje uništenje grada godine [[647. p. n. e.]] Ovdje plamenovi gutaju grad dok ga [[Asirija|asirski]] vojnici ruše s cepinima i motikama te nose plijen.</small> Image:Parthic anthropoid sarcophagus (GS 4945 a) 02.jpg|Anthropoid sarcophagus Image:Lion Darius Palace Louvre Sb3298.jpg|Lav na dekorativnom panou palate [[Darije I|Darija I]] Image:Palmtree vase Susa Louvre MAOS383.jpg|Islamska umjetnost: Vazna s palmama, 8-9. vijek </gallery> == Znamenitosti == [[Datoteka:Susa map.jpg|mini|400px|Karta grada Suze s ucrtanim palatama [[Darije I|Darija Velikog]] i [[Artakserks II.|Artakserksa II.]], akropolom, kraljevskim gradom i umjetničkom četvrti]] * '''Apadana (palata [[Darije I|Darija Velikog]])''' - raskošno zdanje [[Perzija|perzijskog]] vladara sastojalo se od dvorane za prijem i rezidencijalne palate, sa tri unutrašnja vrta, sobom za goste, ''Velikim vratima'' i terasom. * '''Akropola''' - povišeni dio grada<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=14&ll=32.190867,48.248177&spn=0.04133,0.069351&t=k Google Maps - Suza]</ref> nastao iz doba [[Elam]]a bogat kipovima [[sumer]]skih bogova i [[babilon]]skim dokumentima (''[[Hamurabijev zakonik]]''); na temeljima akropole [[Francuska|francuski]] arheolozi su [[1897.]] podigli veliki dvorac<ref>[Suza(http://Livius.org)]</ref>. * '''[[Hamurabijev zakonik]]''' - datira iz [[18. vijek p. n. e.|18. vijeka p. n. e.]], je zbirka [[Pravo|pravnih]] propisa koji predstavljaju izuzetno podrobnu kodifikaciju [[babilon]]skog prava i ujedno dragocjen izvor o [[Privreda|privrednim]] i socijalnim prilikama drevnih civilizacija [[Antika|antičkog]] Istoka. Pisan je na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]. * '''Akademija Gundišapur''' - osnovao ju je [[Sasanidi|sasanidski]] kralj [[Šapur I.]] u [[3. vijek]]u, a danas se smatra najstarijim [[univerzitet]]om na [[svijet]]u<ref>"PressTV - Gundishapur"</ref>. * '''Palata [[Artakserks II.|Artakserksa II.]]''' - izgrađena je od kamenih stubova i zidova od [[Opeka|opeke]], jedno vrijeme bila je [[Administracija|administrativno]] središte [[Ahemenidsko carstvo|Perzijskog carstva]]. * '''''Shahr Pishevaran''''' - smješten je na sjevernim i istočnim dijelovima Suse i predstavlja najstarije naselje iz [[islam]]skog doba; ovdje se nalaze ostaci jedne od najstarijih [[džamija]]. * '''Kraljev grad''' - nalazi se na istočnim brdima Suse, i bio je naseljen u doba [[Elam]]a, [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenida]], [[Partsko Carstvo|Partia]] i [[Sasanidsko carstvo|Sasanida]]. * '''[[Daniel]]ova grobnica''' - legenda o grobnici [[Židovi|židovskog]] proroka Danijela počela se spominjati nakon [[islam]]skih osvajanja [[Iran]]a, a temelji se na predaji kako je Daniel oko [[700. p. n. e.]] preselio u Iran skupa s nekolicinom Židova iz njegovog plemena, te umro u Suzi. U gradu postoji šest navodnih lokacija grobnice, a veličanstveni [[mauzolej]] izgrađen je [[1899.]] godine. * '''Zigurat [[Čoghazanbil]]''' - najveći zigurat na svijetu nalazi se 45&nbsp;km. jugoistočno od Suse, izgrađen je oko [[1300. p. n. e.]] u doba najvećeg uspona [[Elam]]a, a uništen je u osvajanjima [[Asirija|asirskog]] kralja [[Asurbanipal]]a. * '''Muzej Susa''' - sadrži mnoge historijske predmete, dokumente i grobnice iz raznih vremenskih razdoblja<ref>[http://www.caroun.com/Countries/Asia/Iran/Khuzistan/Khuzistan-Susa.html Susa City (Shush), Caroun.com]</ref>. == Također pogledajte == * [[Historija Irana]] * [[Elamsko Carstvo|Elam]] * [[Kuzistan]] * [[Choqa Zanbil]] * [[Roman Ghirshman]] * [[Monsieur Chouchani]] == Izvori i bilješke == {{refspisak}}{{Greške}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Susa|Susa}} * [https://web.archive.org/web/20110725051438/http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html Susa] * [http://www.livius.org/a/iran/susa/susa1.html Livius.org pictures of Susa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070320134636/http://www.livius.org/a/iran/susa/susa1.html |date=20. 3. 2007 }} * [http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/PA/IRAN/PAAI/IMAGES/ASF/10G11_72dpi.html Aerial views of Susa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060503070252/http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/PA/IRAN/PAAI/IMAGES/ASF/10G11_72dpi.html |date=3. 5. 2006 }} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Riječi sa četiri slova-S|USA]] c5wbj1mcn6xtc1ujdha9tmqgc6me72h 0 178006 3893056 3700375 2026-06-04T09:46:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Slobodan Marunović | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Mojkovac]], [[SFRJ]] | mjesto_smrti = | slika = Slobodan Marunović.JPG | opis = | datum_rođenja = 4. 7. 1957. | datum_smrti = | godine_aktivnosti = 1983. - do danas | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = Ljiljana Marunović | značajna_djela = [[Petar II Petrović Njegoš]] | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Slobodan Marunović''' (rođen 4. jula 1957. u [[Mojkovac|Mojkovcu]], [[Crna Gora]]) jeste glumac [[Crnogorsko narodno pozorište|Crnogorskog narodnog pozorišta]]. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u [[Danilovgrad]]u, a [[srpsko-hrvatski jezik]] i [[književnost]] studirao u [[Nikšić]]u i [[Beograd]]u. Oženjen je Ljiljanom Marunović sa kojom ima kćerku Anđelu i sinove blizance Blagotu i Danila.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/08/22/mojkovac-glumacko-vece-slobodana-marunovica/ Mojkovac: historic evening Slobodan Marunović]</ref> Kolekcionar je knjiga, slika i skulptura. U svojoj karijeri ostvario je veliki broj uloga u pozorištu, u [[film]]<nowiki/>u i [[televizija|televiziji]].<ref>[https://www.imdb.com/name/nm0555422/ Slobodan Marunovic]</ref> == Pozorišne predstave == Imao je blizu 100 nastupa u: matičnom ''Crnogorskom narodnom pozorištu'' čiji je stalni član od 1982. godine, zatim ''Kraljevskom pozorištu'' poznatom kao "Zetski dom", ''Gradskom teatru'' u [[Budva|budvi]], ''Barskom ljetopisu'' i ''Nikšićkom pozorištu''. Tu je igrao u slijedećim predstavama: {| class="wikitable" ! Predstava ! Uloga ! Režija |- | Prestupna godina | Damjan | Blagota Eraković |- | Robespjer | General Arno | Blagota Eraković |- | Zvijezda na čelu naroda | Jovan | Goran Bulajić |- | Veliki briljantni valcer | Veliki inspektor | Nikola Vavić |- | Dr Vukašin Marković | Ataman | Slobodan Milatović |- | Potonja ura Njegoševa | Njegoš | Blagota Eraković |- | Odbrana i posljednji dani | Doktor emigrant | Branislav Mićunović |- | Jesi li to doš'o da me vidiš | Petrašin | Blagota Eraković |- | Gospodska krv | Pušelja | Branislav Mićunović |- | Tetovirane duše | Tetovirač | Branko Stavrev |- | Dani mržnje | Borko Goričić | Nikola Vavić |- | Lažni car Šćepan mali | Monah | Blagota Eraković |- | Tartif | Valer | Janoš Marković |- | Događaji u magarčevoj sjenci | Komnen | Branislav Mićunović |- | Pisac porodične istorije | Mirko | Goran Bulajić |- | Egzekutori | Gas | Gojko Čelebić |- | Az Makarije | Makarije | Blagota Eraković |- | Princeza Ksenija od Crne Gore | Vukmanović | Radmila Vojvodić |- | Kako se ko rodi | Janko | Blagota Eraković |- | Marko Miljanov | Ljuba Kovačević | Blagota Eraković |- | Udadba | Krsto | Blagota Eraković |- | Jakov grli trnje | Mojsije | Blagota Eraković |- | San o svetom Petru cetinjskom | Krsto | Branislav Mićunović |- | Danilo | Đorđije Petrović | Radmila Vojvodić |- | San ljetnje noći | Egej | Paolo Mađeli |- | Revizor | Bobčinski | Veljko Mićunović |- | Gorski vijenac | Vladika Danilo | Blagota Eraković |- | Balkanska carica | Stanko | Čedo Dragović |- | Gorski vijenac | Vuk Mićunović | Diego de Brea |- | Hasanaginica | Suljo | Branislav Mićunović |- | Ispovijed Krsta Zrnova | Krsto Popivić | Blagota Eraković |- | Pećina i golgota vojvode Anta | Novinar | Blagota Eraković |- | Dvije kristalne čaše | Žan Pjer Linger | Blagota Eraković |- | Otelo | Brabancio | Veljko Mićunović |- | Srčana kap | Vasilj | Blagota Eraković |- | Kralj umire | Kralj Beranže | Blagota Eraković |- | Demon | Ljermontov | Dragan Blagojević |- | Ljudi sjenke | Leso Ivanović | Slobodan Marunović |- | Izbori | Petar II | Slobodan Milatović |- | Poesia Montenegrina | Rapsod | Slobodan Marunović |} ==Gostovanja i festivali== Sa predstavama gostovao je na pozorišnim scenama širom svijeta: Pariz, Njujork, Rim, Beč, Zürich, London, Moskva, [[Beograd]], [[Zagreb]], [[Sarajevo]], Ljubljana, Stokholm, Taškent, Samarkand, Toronto, Montreal, Halifaks, Čikago, Detroit, San Francisko, Los Andjeles, San Pedro, Melburn, Pert, Sidnej, Atina, Keln, Štutgart, Karlsrue, Kastroma. Monodramu ''Potonja ura Njegoševa'' po tekstu Slobodana Tomovića, čija je premijera bila 19. maja 1988. godine u ''Crnogorskom narodnom pozorištu'', izveo je do sada preko 1500 puta u raznim gradovima i zemljama na svim kontinentima. Učestvovao je sa raznim predstavama na mnogim domaćim i međunarodnim festivalima širom regiona i svijeta: [[Sterijino pozorje]] - Novi Sad, [[MESS]] - Sarajevo, [[Ex Ponto]] - Ljubljana, [[Dani Gavele]] - Zagreb, ''Zlatni vitez'' - Moskva, ''Festival monodrame i pantomime'' - Zemun, ''Svjetski festival pozorišta EST-WEST''-Taškent-Uzbekistan itd. == Djela == === Domaći filmovi === {| class="wikitable" ! Godina ! Naziv ! Film/Serija ! Režija |- | 1983. | Vuk Karadžić | TV Serija | Đorđe Kadijević |- | 1985. | Otac ratnik | Film | Živko Nikoilić |- | 1989. | Stare granice očevog imanja | Film | Mili Milaševic |- | 1996. | Potonja ura Njegoševa | Film | Blagota Eraković |- | 1997. | Az Makarije | Film | Milan Bilbija |- | 1999. | U ime oca i sina | Film | Bota Nikolić |- | 1999. | Marko Miljanov | Film | Blagota Eraković |- | 2000. | Princeza Ksenija od Crne Gore | Film | Radmila Vojvodić |- | 2001. | Prijemni ispit | Film | Draško Đurović |- | 2005. | Ispovijed Krsta Zrnova | Film | Blagota Eraković |- | 2009. | Ljubav, ožiljci | Film | I.Ćetkovć, B.Milatović, M.Vujačić, M.Pušonjić |- | 2009. | Visina | Film | Senad Šahmanović |- | 2009. | Mora ljubavi | Film | Đorđe Mirović |} === Strani filmovi === {| class="wikitable" ! Godina ! Naziv ! Režija ! Produkcija |- | 2005. | Rote Zora | Peter Kahane | Njemačka |- | 2005. | Poziv | Viktor Sergejev | Rusija |- | 2006. | Grof Montenegro | Marina Migunova | Rusija |- | 2007. | Malteški krst | Igor Glinski | Rusija |- | 2008. | Čovjek koji je htio da živi svoj zivot | Erik Latrigo | Francuska |- | 2009. | Road Kill | John Stockwell | SAD/Hollywood |} === Poezija === Objavio pet CD-ova poezije: * Potonja ura Njegoševa - po tekstu Slobodana Tomovića * Poessia Montenegrina - izbor iz crnogorske poezije, zajedno sa kantautorom [[Saša Kovačević (pjevač)|Sašom Kovačevićem]] * Ovidije sa Ibra - na stihove pjesnika [[Miroslav Đurović|Miroslava Đurovića]] * Dok sanjah o tebi Ana Marija - na stihove pjesnika [[Danilo Lompar|Danila Lompara]] * Praznina - na stihove pjesnika [[Miro Božović|Mira Božovića]]<ref>{{Cite web |url=http://www.cnp.me/onama/ansambl/marunovic-slobodan.htm |title=Marunović Free |access-date=24. 1. 2020 |archive-date=13. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160713185817/http://www.cnp.me/onama/ansambl/marunovic-slobodan.htm |url-status=dead }}</ref> === Režija === Režirao je više od 20 predstava sa studentskim, alternativnim i ad hoc pozorišnim grupama u Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Cetinju i Danilovgradu. == Nagrade == {| class="wikitable" ! Godina ! Nagrada ! Festival |- | 1977. | Zlatna maska |Festival festivala SFRJ, Trebinje, BIH |- | 1979. | Goranova nagrada | Goranovo proljeće, Zagreb, Hrvatska |- | 1988. | Povelja grada Detroita | Detroit, SAD |- | 1989. | Srebrena kolajna | Festival monodrame i pantomime, Zemun, Srbija |- | 1996. | Nagrada Oslobođenja Podgorice 19 decembar | Podgorica, Crna Gora |- | 1997. | Nagrada žirija za ulogu Njegoša | Jugoslavenski festival, Mojkovačka filmska jesen, Mojkovac, Crna Gora |- | 1999. | Gran pri za partnersku igru sa Mišom Janketićem | Međunarodni festival glumca, Nikšić, Crna Gora |} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Marunović, Slobodan}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Crnogorski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Mojkovac]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n50ju3tsgqsjtetn9ybadurbc2rwwtb 0 178008 3892963 3685565 2026-06-04T07:57:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892963 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Ivana Miličević | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|04|26}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = {{Nowrap|[[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]}} | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = 1995–danas | značajni_radovi = | supružnik = | rodbina = [[Tomo Miličević]] (brat) | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Ivana Miličević''' je američka glumica hrvatskog i bosanskohercegovačkog porijekla. Rođena je 26. aprila 1974. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Poznata je po velikom broju filmskih i televizijskih uloga, među kojima su uloge u fimovima ''[[Casino Royale]]'', ''[[Vanilla Sky]]'', ''[[Friends (serija)|Friends]]'', ''[[Buffy, ubica vampira]]'' i ''[[Seinfeld]]''. Trenutno glumi u [[HBO]]-ovoj seriji ''[[Banshee]]''. == Biografija == Ivana Miličević je rođena u Sarajevu. Kćerka je majke Tonke, domaćice i oca Damira Miličevića, radnika u klaonici i privatnog poduzetnika. Kada je Ivana navršila 5 godina, porodica je emigrirala u SAD, na područje Michigana, gdje je i odrasla. Ivana ima dva mlađa brata, Tomislava koji je gitarista u rock bandu [[30 Seconds to Mars]] i Fillipa. Prije odlaska iz Michigana, Ivana je radila kao model dok je pohađala Athens High School, te je bila plesačica u plesnoj grupi ''Troy Kids on the Block'', koja je nastala kao omaž tada popularnom boy bandu [[New Kids On The Block]]. == Karijera == Ivana Miličević se nakon završetka školovanja počela baviti glumom, te se pojavila u gostujućim ulogama u nekoliko televizijskih serija: ''Čarobnice'', ''Seinfeld'', ''Felicity'', ''Nash Bridges'', ''Dadilja'', ''Buzzkill'', ''Buffy, ubica vampira'', ''Yes, Dear'', ''Chuck'' i ''Prijatelji''. Njena glumačka karijera također podrazumjeva i stalnu ulogu u HBO-ovoj seriji ''The Mind of the Married Man''. 2006. godine je započela sa radom na CBS-ovoj seriji ''Love Monkey''. Imala je uloge i u filmovima ''Samo nebo zna'' i ''Isplata''. U filmu o [[James Bond|Jamesu Bondu]] u nastavku ''Casino Royale'' glumi lik Valenke. Uz ulogu Roxanne iz 2001. godine u ''Zaljubljeni do ušiju'' igrala je i ulogu Stacey u hitu ''Zapravo ljubav'' 2003. godine, te se pojavila kao Erika Helios u ''Frankensteinu'' 2004., na fotografijama kao Caroline u ''Baš kao ona'' 2005., i kao Jean Raynor u ''The Plague'' iz 2006. U 2007. godini igrala je lik Lene u ''Ružna Betty''. Zablistala je ulogom uz Paula Walkera u ''Running Scared'' kao lik Mila Yugorsky. U 2008. godini igrala je ulogu u ''Witness Protection'' te se pojavila u gostujućoj ulozi u četvrtoj sezoni serije ''Dr. House'' u epizodi "House's Head" i u drugoj sezoni serije ''Pushing Daisies'' u epizodi "The Norwegians". Miličević je lik kompjuterske igrice Dasha Fedorovich u ''Command & Conquer: Red Alert 3'' i u ''Command & Conquer Red Alert 3: Uprising''. Također je odglumila lik FBI agentice Sarah Tanner u ''Slipstream'' iz 2005. godine. == Vanjski linkovi == *{{Imdb name|0587431}} {{DEFAULTSORT:Miličević, Ivana}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u SAD-u]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rut5wk3bxfbfgomuobp2i0c55lz4an5 0 178252 3893159 3854163 2026-06-04T10:04:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tanja Stupar-Trifunović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1977. | mjesto_rođenja = Zadar, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Tanja Stupar-Trifunović'''<ref>{{Cite news|title=Književnice iz regije: Tanja Stupar Trifunović|url=http://radiosarajevo.ba/novost/55401/knjizevnice-iz-regije-tanja-stupar-trifunovic|newspaper=RadioSarajevo.ba|access-date=25. 6. 2025|language=en|last=RadioSarajevo@PromoCMS|archive-date=16. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416161245/http://www.radiosarajevo.ba/novost/55401/knjizevnice-iz-regije-tanja-stupar-trifunovic|url-status=dead}}</ref> rođena u [[Zadar|Zadru]] 1977. Diplomirala je na Filološkom fakultetu, odsjek srpski jezik i književnost u Banjaluci. Piše [[poezija|poeziju]], kolumne i književnu kritiku. Poezija joj je nagrađivana i prevođena na [[engleski]], [[francuski]], [[njemački]], [[poljski]], [[slovenski]] i [[danski jezik]]. Zastupljena je u više antologija i izbora iz poezije i proze, u zemlji i inostranstvu. Urednica je časopisa za književnost umjetnost i kulturu ''Putevi.'' Živi u [[Banja Luka|Banjaluci]]. == Djela == * ''Kuća od slova'', pjesme, Zadužbina „Petar Kočić, Banja Luka – Beograd, 1999. {{ISBN|978-8672500288}} * ''Uspostavljanje ravnoteže'', pjesme, KOV, Vršac, 2002. {{ISBN|978-86-7497-032-4}} * ''Adornova svraka'', izbor iz kolumni, Zalihica, Sarajevo 2007. {{ISBN|9789958787201}} * ''O čemu misle varvari dok doručkuju'', pjesme, Zoro, Sarajevo – Zagreb, 2008. {{ISBN|978-9958-589-54-6}} * ''Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću'', Fondacija/Zaklada ''Fra Grgo Martić'', Kreševo, 2010. {{ISBN|978-9958-9120-8-5}} == Nagrade == * Nagrada [[UniCredit]] banke za najbolju knjigu objavljenu u [[BiH]] u 2007/2008. za knjigu ''O čemu misle varvari dok doručkuju''. Knjiga se našla se u užem izboru za književnu nagradu za Istočnu i Jugoistočnu Europu (''CEE Literature Award'') u okviru kojeg je Stupar-Trifunovićeva nagrađena jednomjesečnim boravkom u [[Beč]]u. * Knjiga poezije ''Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću'' nagrađena je Književnom nagradom ''Fra Grgo Martić'' za najbolju knjigu poezije u 2009. godini, u Bosni i Hercegovini. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.banjalukain.com/kultura/nosim-svu-tragiku-i-komiku-ljudskog-bica "TANJA STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Nosim svu tragiku i komiku ljudskog bića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110801033007/http://www.banjalukain.com/kultura/nosim-svu-tragiku-i-komiku-ljudskog-bica |date=1. 8. 2011 }}, banjalukain.com. Učitano 14. februara 2014. * [http://www.nezavisne.com/umjetnost-zabava/pozornica/Nagradjena-Tanja-Stupar-Trifunovic-33035.html "Nagrađena Tanja Stupar-Trifunović"], nezvisne.com. Učitano 14. februara 2014. * [http://www.e-novine.com/intervju/intervju-kultura/29380-Izmeu-basne-Bosne.html "Između basne i Bosne"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100224012325/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-kultura/29380-Izmeu-basne-Bosne.html |date=24. 2. 2010 }}, e-novine.com. Učitano 14. februara 2014. * [http://www.nezavisne.com/umjetnost-zabava/knjizevnost/Tanja-Stupar-Trifunovic-U-prirodi-covjeka-je-da-ga-promjena-plasi-158136.html "Tanja Stupar Trifunović: U prirodi čovjeka je da ga promjena plaši"], nezavisne.com. Učitano 14. februara 2014. * [http://www.zurnal.info/novost/609/tanja-stupar-trifunovic-mrznja-je-postala-legitimna-i-dio-nase-istorije "TANJA STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Mržnja je postala legitimna i dio naše istorije"], zurnal.info. Učitano 14. februara 2014. * [http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1183032.html "Svi smo mi varvari..."], slobodnaevropa.org. Učitano 14. februara 2014. {{DEFAULTSORT:Stupar-Trifunović, Tanja}} [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] su8miuwkvp9rziofcead6zv6zu0anr6 0 179613 3893002 3509429 2026-06-04T09:39:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Anja Tepeš | slika = Anja TEPES 30.JPG | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = [[27. februar]] [[1991.]] | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 170 cm | klub = SD "Dolomiti" | skije = ''[[Elan (kompanija)|Elan]]'' | takmiči_se_za = {{ZD|SLO}} [[Slovenija|Sloveniju]] | lični_rekord = 93,5 m ([[Kranj]], 2005) | sezone = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2015.]] | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 14. 2. 2016. }} '''Anja Tepeš''' [[Slovenija|slovenska]] je [[skijaški skokovi|skijašica-skakačica]]. Dolazi iz sportske [[porodica|porodice]]: njen otac [[Miran Tepeš|Miran]] također se bavio ovim [[sport]]om, osvojivši i ekipnu srebrnu [[ZOI|olimpijsku]] medalju u [[Kanada|kanadskom]] [[Calgary]]ju [[Skijaški skokovi na ZOI 1988.|1988]], a i njen brat [[Jurij Tepeš|Jurij]] takmiči se u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]]. Prvi nastup u Svjetskom kupu za žene imala je 3. decembra 2011. u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. Tada je zauzela 41. mjesto skokom od 74 m.<ref>{{Cite web |author= Andrzej Mysiak |url= http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/9439,PS_Lillehammer_Sarah_Hendrickson_deklasuje_w_historycznym_konkursie |title= "PŚ Lillehammer: Sarah Hendrickson deklasuje w historycznym konkursie" |publisher=skokinarciarskie.pl|date= 3. 12. 2011}} {{pl simbol}}</ref> 24. novembra 2012. došla je i do prvih bodova u Svjetskom kupu, osvojivši 25. mjesto u Lillehammeru skokovima od 90,5 i 87,5 m.<ref>{{cite web |url= http://www.skijumping.pl/wyniki.php?id_zawodow=2728 |title= Rezultati takmičenja Svjetskog kupa 24. 11. 2012 |publisher= skijumping.pl}} {{pl simbol}}</ref> U septembru 2015. objavila je da zbog povrede koljena okončava skakačku karijeru u 24. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.rtvslo.si/sport/novice/anja-tepes-zaradi-zdravja-koncala-skakalno-kariero/375109 |title=Anja Tepeš zaradi zdravja končala skakalno kariero |access-date=29. 9. 2015 |date=29. 9. 2015 |work=RTV SLO}} {{sl simbol}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20130331135009/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?sector=JP&competitorid=94162&type=result Profil] na ''[[FIS]].com'' {{Stub-ski-skokovi}} {{DEFAULTSORT:Tepeš, Anja}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Slovenski skijaši-skakači]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Živi ljudi]] s44dtdccwrvc8o78y45yrphuwzbh558 0 202124 3893058 3753496 2026-06-04T09:46:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Goran Milić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{nowrap|{{Datum rođenja i godine|1946|1|24}}}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{nowrap|{{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Novinar, TV-urednik | godine_aktivnosti = 1970–2016. | poznat_po = Voditelj [[YUTEL]]-a <br> Urednik nedjeljnog ''Dnevnika'' ([[HRT]]) <br> | značajni_radovi = '''HRT:'''<br> • ''Brisani prostor'' <br> • ''Idemo u Ameriku'' <br> • ''A sad u Europu!'' <br> • ''Idemo na Sjever'' <br><br> '''[[Al Jazeera Balkans]]:''' <br> • ''Alhemija Balkana'' }} '''Goran Milić''' hrvatski je [[novinarstvo|novinar]] i TV-urednik. == Karijera == Rođen je u porodici nekadašnjeg [[SFRJ|jugoslavenskog]] [[ambasador]]a u [[Urugvaj]]u. Karijeru je započeo na [[Radiotelevizija Srbije|Televiziji Beograd]] 1970. godine. Za tu kuću radio je kao dopisnik iz [[New York]]a od 1980. do 1985, a zatim je bio i [[profesor]] novinarstva na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]] (1985–1988). Godine 1987. bio je predsjednik komisije za informiranje [[Univerzijada 1987.|Univerzijade]] u [[Zagreb]]u. Dvije godine kasnije bio je portparol ''sastanka na vrhu'' [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]] u [[Beograd]]u. Od 29. oktobra 1990. do 11. maja 1992. radio je kao urednik i voditelj TV-dnevnika [[YUTEL]]. Odmah nakon obustave rada ove emisije 1992. postaje direktor novinskog centra ratne vlade [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], a nakon toga i portparol [[Olimpijske igre|olimpijske]] delegacije Bosne i Hercegovine na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama 1992.]] u [[Barcelona|Barceloni]]. Od 1997. radi na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]], gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije ''Brisani prostor'', a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog ''Dnevnika''. U nekoliko posljednjih godina proslavio se [[putopis]]ima informativnog karaktera, poput ''Idemo u Ameriku'', ''A sad u Europu!'' i ''Idemo na Sjever'', kojima je privukao pažnju hrvatske javnosti, navodeći u njima nekolicinu već otprije poznatih informacija s nekim neobičnostima u kulturi ponašanja u tim dijelovima svijeta u odnosu na Hrvatsku. Do 2016. godine bio je direktor vijesti i programa na [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeeri Balkans]].<ref>{{Cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/profil/goran-milic |title= Milićev profil na ''Al Jazeeri Balkans''}}</ref> Govori više stranih [[jezik]]a: [[engleski jezik|engleski]], [[francuski jezik|francuski]], [[španski jezik|španski]] i [[italijanski jezik|italijanski]]. == Priznanja i nagrade == * 1992 – [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] * 2007 – novinar godine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Milić, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tms97xkk720lfdqbfwlrczy5v2y8xim 0 262012 3893158 3854459 2026-06-04T10:04:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893158 wikitext text/x-wiki '''Boris Buden''' ([[Garešnica]] [[1958]].) je [[filozof]] i publicist. Piše eseje i članke iz područja [[Filozofija|filozofije]], [[Politika|politike]], kritike kulture i [[umjetnost]]i. Na [[Zagreb]]ačkom univerzitetu diplomirao je filozofiju, uz dopunske studije [[Marksizam|marksizma]]. Doktorirao je iz teorije kulture na Univerzitetu Humbolt u [[Berlin]]u. Eseje je tokom devedesetih objavljivao uglavnom u “Arkzinu”, čiji je bio i urednik. Živi i radi u Berlinu. == Djela == Autor je sljedećih radova: * Barikade I, II, Zagreb: Arkzin 1996/1997. * Kaptolski Kolodvor, Beograd: Vesela nauka, 2001. * Vavilonska jama. O (ne)prevodivosti kulture, Beograd: Fabrika knjiga, 2007. (prvobitno objavljeno na nemačkom 2004.) * Zona prelaska – o kraju postkomunizma, Beograd: Fabrika knjiga, 2012. (prvobitno objavljeno na nemačkom 2009.) Prevodio je [[Sigmund Freud|Freuda]] (“Pronađena psihoanaliza”, te “Budućnost jedne iluzije i drugi spisi”) i Lorencera (“Intimnost i socijalna patnja”). == Kritike == Kritičari Borisu Budenu zamjeraju što odbacuje [[nauka|nauku]] kao ključni alat za bolje razumijevanje stvarnosti i što zastupa akademski [[postmodernizam]] čija glavna svojstva su odbojnost prema nauci, činjenicama, dokaznom postupku i empirijskoj provjeri te korištenje relativiziranja. Također mu zamjeraju što poziva na rješavanje društvenih problema nasilnim sredstvima i što u predočavanju tema o kojima piše iznosi neistine.<ref>{{cite web |last=Jović |first=Dejan |date=17. jul 2003 |title=Uspješna investicija komunizma : uz tekst Borisa Budena, Još o komunističkim krvolocima |url=http://zarez.hr/system/issue/pdf/451/109-110.pdf |publisher=Zarez |location=Zagreb |issn=1331-7970 |page=16–17 |archive-date=26. august 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xbHCCtS?url=http://zarez.hr/system/issue/pdf/451/109-110.pdf |url-status=live |access-date=3. septembar 2019}}</ref><ref>{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |date=10. januar 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=Slobodni Filozofski |location=Zagreb |id=[https://www.bib.irb.hr/935894 CROSBI 935894] |archive-date=26. august 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xb4v6wa?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |url-status=live |access-date=5. maj 2020}}</ref><ref>{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |date=24. august 2018 |title=Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |publisher=Slobodni Filozofski |location=Zagreb |id=[https://www.bib.irb.hr/951612 CROSBI 951612] |archive-date=26. august 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xbBOs7u?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |url-status=live |access-date=8. oktobar 2021}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://pescanik.net/author/boris-buden/ Boris Buden, tekstovi na Peščaniku] * [http://www.slobodnaevropa.org/content/intervju-borisa-budena-za-rse/24909497.html Intervju Boris Buden: U Jugoslaviji su sve nacije postigle optimum] * [http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=421893 Intervju Boris Buden: Iz rata se ništa korisno ne može naučiti]{{Mrtav link}} * [http://www.novossti.com/2011/02/kako-smo-implementirali-europu-i-pritom-postali-siromasni/ Intervju Boris Buden: Kako smo implementirali Europu i pritom postali siromašni] * [https://web.archive.org/web/20150327085303/http://kontra-punkt.info/magazin/fasizam-sutrasnjice-nece-imati-lik-fasizma-iz-proslosti Intervju Boris Buden: Fašizam sutrašnjice neće imati lik fašizma iz prošlosti] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Marksisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0zuw4mrvdzgce25x8tp2rkezh9th2zh 0 262214 3892890 3049450 2026-06-04T07:41:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = John Hickenlooper |slika = John_Hickenlooper_-_World_Economic_Forum_Annual_Meeting_2012_cropped.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Colorada|42. guverner]] [[Colorado|Colorada]] |vrijeme_na_vlasti = [[11. januar]] [[2011]]. - [[8. januar]] [[2019]]. |prethodnik = [[Bill Ritter]] |nasljednik = [[Jared Polis]] |redoslijed2 = 42. gradonačelnik Devera |vrijeme_na_vlasti2 = 21. juli 2003. – 11. januar 2011. |prethodnik2 = Wellington Webb |nasljednik2 = Bill Vidal |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1952|2|7}} |mjesto_rođenja = [[Narberth (Pennsylvania)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = John Wright Hickenlooper |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Helen Thorpe (rastavljeni) |djeca = |obrazovanje = Univerzitet Wesleyan |vjera = [[kvekeri]] |potpis = |web_stranica = http://www.colorado.gov/GOVERNOR }} '''John Wright Hickenlooper''' (rođen [[7. februar]]a [[1952]].) američki je političar na funkciji [[guverner]]a američke savezne države [[Colorado]] počev od 11. januara 2011. godine. Član je Demokratske stranke, a prije funkcije guvernera obavljao je dužnost gradonačelnika grada [[Denver]]a od 2003. do 2011. godine<ref name="denver"/>. == Rani život == Rođen je u porodici iz srednje klase u predgrađu Philadelphije. Otac mu je rano umro, pa ga je odgajala majka. Pohađao je Univerzitet Wesleyan gdje je diplomirao engleski jezik i književnost a magistarsku titulu je dobio 1980. godine iz područja [[geologija|geologije]]. == Karijera == Izabran je za gradonačelnika grada Denvera u julu 2003. godine. Prvi zadaci kao gradonačelnika bili su uravnoteženje gradskog budžeta i izmjena kadrovske organizacije gradske uprave. Na izborima za gradsku upravu 2007. godine ponovno je izabran za gradonačelnika sa 87% glasova. Magazin Time ga je 2005. godine imenovao kao jedan od pet najperspektivnijih gradonačelnika velikih američkih gradova.<ref name="gibbs"/> Iako je imao namjere da uđe u Senat SAD 2008. godine<ref name="osher"/>, tadašnji guverner Colorada Bill Ritter ga nije predložio te je umjesto njega na senatorsko mjesto imenovao Micheal Benneta.<ref name="parnes"/> Na izborima za guvernera Colorada održanim u novembru 2010. osvojio je 912.005 glasova odnosno preko 50% što je bilo dovoljno da bude izabran za novog guvernera. Položio je guvernersku zakletvu 11. januara 2011. godine kao [[Spisak guvernera Colorada|42. po redu]] guverner Colorada. ==Reference== {{refspisak|1|refs= <ref name="denver">[http://www.thedenverchannel.com/news/2346164/detail.html "Hickenlooper Sworn In As Denver's Mayor"]</ref> <ref name="gibbs">[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1050214-4,00.html Gibbs, Nancy (17.4.2005). "The 5 Best Big City Mayors". The Time.]</ref> <ref name="osher">[http://www.denverpost.com/newsheadlines/ci_11292904 Osher, Christopher (24.12.2008). "Denver mayor confirms interest in Senate job". Denver Post]</ref> <ref name="parnes">[http://www.denverpost.com/breakingnews/ci_11362547 Parnes, Amie (3.1.2009). "Bennet pick shocks some in Colorado". Denver Post]</ref> }} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Hickenlooper, John}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Narberth (Pennsylvania)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9oeq2ciyq9ckh6ye0rp31rmtstj05jf 0 263180 3893129 2985968 2026-06-04T09:56:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893129 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Stanko Perazić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1927. | mjesto_rođenja = Podgorica, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = prof. historije i metodičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Stanko Perazić''', [[profesor historije]] i [[Metodika nastave historije|metodičar nastave historije]], Vukovci kod Podgorice ([[1927]]). Studij historije završio je na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[1955]]. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu radio je od [[1975]]. kao metodičar, a kasnije i kao predavač. Bio je član redakcije [[Godišnjaka Društva istoričara Bosne i Hercegovine|Godišnjaka Društva istoričara BiH]], časopisa [[Putevi i dostignuća]] i Nastavne biblioteke [[Izdavačko preduzećeSvjetlost|Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”]] i član [[Republički prosvjetni zavod|Republičkog prosvjetnog zavoda]]. Objavio veći broj radova iz metodike nastave historije. Bio je direktor gimnazije u [[Jajce|Jajcu]] i [[Prva gimnazija u Zenici|Prve gimnazije u Zenici]] ([[1959]]-[[1960]]), te [[pedagoški savjetnik]] u [[Republički prosvjetno-pedagoški zavod u Sarajevu|Republičkom prosvjetno-pedagoškom zavodu u Sarajevu]]. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 123-124. {{Crna Gora portal}} {{DEFAULTSORT:Perazić, Stanko}} [[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] c4oemhh88ds5q0loyh15ba2xt0mz7ay 0 263241 3893020 3854733 2026-06-04T09:41:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zvonimir Radeljković | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|10|26}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Kraljevina Jugislavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | druga_imena = | zanimanje = anglist, književni historičar, književni kritičar, prevodilac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Zvonimir Radeljković''', (1943-2021) esejist, književni kritičar, književni prevodilac.<ref>{{Cite web|url=https://sveske.ba/en/autori/z/zvonimir-radeljkovic|title=Sarajevske Sveske|website=sveske.ba|access-date=16. 1. 2023}}</ref> Rođen je u Tuzli, 26. 10. 1943. Studirao je i 1967. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na studijskoj grupi Anglistika-Germanistika. Magistrirao je na Univerzitetu Indiana (Bloomington, IN, USA) 1969. godine. Doktorirao je 1975. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu sa disertacijom 'Toroov značaj u utemeljenju  američke književne tradicije'. Preminuo je u Sarajevu 23. 02. 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-prof-dr-zvonimir-radeljkovic-1943-2021|title=Univerzitet u Sarajevu|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=25. 1. 2023}}</ref> == Biografija == Završio je studij anglistike i germanistike na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1967. Magistrirao je na [[Univerzitet Indiana|Univerzitetu Indiana]] ([[SAD]]) 1969. Doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Toroov značaj u utemeljenju američke književne tradicije'' odbranio je na [[Filozofski fakulret u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1975. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu izabran je za asistenta 1969, za docenta 1975, za vanrednog profesora 1981, a za redovnog profesora 1988. Uspostavio je prve univerzitetske programe i kolegije iz američkih studija i američke književnosti u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]]. Kao gostujući profesor predavao je na Grand Valley State University ([[SAD]]), te na univerzitetima u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]], šef [[Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeka za anglistiku]], šefa Katedre za englesku i američku književnost, predsjednik [[Savjet Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Savjeta Filozofskog fakulteta]], šefa [[Kolegij za postdiplomski studij iz književnosti Filozofskog fakulteta u sarajevu|Kolegija za postdiplomski studij iz književnosti]], predsjednika [[Izdavački savjet Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Izdavačkog savjeta Fakulteta]]. Penzionisan je i imenovan za [[Profesor emeritus|profesora emeritusa]] 2013. Naučni doprinos Zvonimira Radeljkovića fokusiran je na američku i englesku književnost i kulturnu historiju (američki transcendentalizam, visoka moderna u američkoj poeziji i prozi, savremeni američki roman). Sa referatima je učestvovao na brojnim naučnim i stručnim skupovima u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Italija|Italiji]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Španija|Španiji]] i [[SAD]]-u. Objavio je veći broj radova u časopisima i naučnim edicijama ([[New York]], [[Tübingen]], [[Amsterdam]], [[Ohio]]). Istaknut doprinos dao je u oblasti prevođenja i priređivanja većeg broja značajnih djela američke i engleske književnosti. Bio je predsjednik [[Udruženje književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine|Udruženja književnih prevodilaca BiH]]. Jedan je osnivača, a od 2010. predsjednik [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]. == Bibliografija == '''Objavljene knjige:''' # '''''An American Reader''''' (sa S. Koljevićem i N. Dimitrijevićem), Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1973. # '''''Ka američkoj književnoj tradiciji: Henri Dejvid Toro''''' (Towards an American Literary Tradition: Henry David Thoreau), Svjetlost, Sarajevo, 1980. # '''''Snovi i jutra: dva stoljeća američke književnosti''''' (Dreams and Mornings: Two Centuries of American Literature), Veselin Masleša, Sarajevo, 1989. # '''''Američki broj Zidnih novina''''', izbor i prevod, Zid, Sarajevo, 1995. # '''''American Topics''''' (Američke teme), Buybook, Sarajevo, 2005<ref name="Univerzitet u Sarajevu">{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-prof-dr-zvonimir-radeljkovic-1943-2021|title=Univerzitet u Sarajevu|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=16. 1. 2023}}</ref> == Prijevodi == '''Prevodi s engleskog:''' # Kenneth Rosen, ur, '''''Čovjek koji će poslati kišne oblake''''', (The Man to Send Rainclouds), antologija savremenih pripovjedaka američkih Indijanaca, Svjetlost, Sarajevo, 1978. # Joseph Conrad, '''''Srce tame''''', (Heart of Darkness), kao dio zbirke novela naslovljene Tajfun, Svjetlost, 1980. # Mary Hemingway, '''''Kako je bilo''''', (How It Was), Svjetlost, Sarajevo, 1981. # Ernest Hemingway, "Pod grebenom" ("Under the Ridge"), Ray Bradbury, "Izgnanici" ("The Exiles"), William Faulkner, "Ruža za Emily" ("A Rose for Emily"), Flannery O'Connor, "Teško je naći dobrog čovjeka" ("A Good Man Is Hard to Find"), Bobbie Ann Mason, "Mrtva priroda s lubenicama" ("Still Life With Watermelons”), Mark Helprin, "Palais De Justice", u: '''''Antologiji američke novele XX stoljeća''''', ur. Mario Suško, Veselin Masleša, Sarajevo, dva izdanja: 1986 i 1990. # Ralph Waldo Emerson, '''''Društvo i osama''''' (Society and Solitude), izbor iz Emersonovih Dnevnika i osam ogleda, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. # Saul Bellow, '''''Više ih umire od tuge''''', (More Die of Heatbreak), Veselin Masleša-Svjetlost, 1990. # James Fenimore Cooper, '''''Posljednji Mohikanac''''' (The Last of the Mohicans), Svjetlost, Sarajevo, 1997. # William Faulkner, '''''Krik i bijes''''' (The Sound and the Fury), Svjetlost, Sarajevo, 1999. # T. S. Eliot, '''''Pusta zemlja''''' (The Waste Land, paralelni prijevod), Buybook, Sarajevo, 2004. # Ezra Pound, '''''Izabrane pjesme''''' (paralelni prijevod ), PEN centar BiH, Sarajevo 2008. # Ralph Ellison, '''''Nevidljivi čovjek''''', Ex Libris, Rijeka, 2018. '''Prevodi na engleski:''' # Mirko Marjanović, '''''Fra Petar Perica Vidić''''', monografija, prevod uvodnog teksta, 2004. # Marko Vešović, '''''Polish Cavalry''''' (prevod zbirke poezije Poljska konjica),  Prevod na engleski Radeljković i Omer Hadžiselimović,  Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011. # „Bosanski Isus - deset pjesama Nikole Šopa“, '''''Spirit of Bosnia''''', Vol. 5, No. 2, april 2010, objavljeno na: <nowiki>http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-5-no-2-2010-april/nikola-sop%E2%80%99s-bosnian-jesus/</nowiki><ref name="Univerzitet u Sarajevu"/> == Priređivanja == * Ernest Hemingway, '''''Starac i more''''', Svjetlost, Sarajevo, pet izdanja od 1974. do 1985. * James Fenimore Cooper, '''''Posljednji Mohikanac''''' (skraćeno izdanje), Svjetlost, Sarajevo, tri izdanja od 1980. do 1988. * Walt Whitman, '''''Vlati trave''''', Veselin Masleša, Sarajevo, 1984. * John Steinbeck, '''''Zemlji i nebu''''', Svjetlost, Sarajevo, 1986. * William Faulkner, '''''Svjetlost u augustu''''', Svjetlost, Sarajevo, 1988.<ref name="Univerzitet u Sarajevu"/> == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 35-36. * Amerikanist u Sarajevu, zbornik radova u čast 60 godina života prof. Zvonimira Radeljkovića, Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo 2003. * Životopis Zvonimira Radeljkovića, predsjednika Pen centra za Bosnu i Hercegovinu [https://web.archive.org/web/20120427173630/http://www.penbih.ba/kojeko/radeljkovic.htm] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Radeljković, Zvonimir}} [[Kategorija:Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari književnosti]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fl7zt951gvyu3bctb52ec23qyha4fbv 0 263458 3893067 3652899 2026-06-04T09:47:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josip Baotić | slika = Josip Baotić.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|4|20}} | mjesto_rođenja = Orašje, [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = lingvist | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Josip Baotić''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] i jugoslavenski [[lingvistika|lingvist]]. Rođen je u Kostrču kod [[Orašje|Orašja]]. Studij južnoslovenskih jezika i jugoslovenske književnosti završio na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1966. Magistarski rad pod nazivom ''Akcenat u govoru sela Kostrča'' odbranio je na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u 1975. [[Doktor]]sku disertaciju pod nazivom ''Ikavskošćakavski govori okoline [[Derventa|Dervente]]'' odbranio je na [[Filozofski fakultet u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 1983. Radio je u [[Institut za jezik u Sarajevu|Institutu za jezik u Sarajevu]] u periodu [[1973]]-[[1990]], a od [[1990]]. do penzionisanja radio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao redovni profesor. Izabran je za [[Profesor emeritus|profesora emeritusa]]. Kao profesor gostovao je na [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Univerzitetu "Džemal Bijedić"]] u [[Mostar]]u te u [[Würzburg]]u, [[Graz]]u, [[Oslo|Oslu]] i [[Torino|Torinu]]. Obavljao je dužnost [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekana]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu [[2006]]/[[2007]], a u periodu [[2003]]-[[2007]]. bio je prodekan za finansije. Bavi se [[Dijalektologija|dijalektologijom]] i [[Fonetika|fonetikom]] i u tim područjima objavio je preko 100 naučnih radova ([[Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik]], [[Radovi Instituta za jezik u Sarajevu]], [[Radovi HDZU]]). Učestvovao je u projektima: "Bosanskohercegovački dijalekatski kompleks", "Pravopisna problematika u Bosni i Hercegovini", "Standardnojezički izraz SH/HS jezika u Bosni i Hercegovini". Bio je član Redakcijskog odbora biblioteke "[[Lingvistika i poetika]]" izdavačke kuće "Svjetlost" iz Sarajeva. == Bibliografija == * "Ikavskošćakavski govori u okolini Dervente", ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik'', knj. IV, Institut za jezik, Sarajevo, [[1983]]. * ''Orijentalizmi u govoru starosjedilaca Bosanske Posavine'', Institut za jezik, Sarajevo, [[2007]]. == Literatura == * ''Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010)'', Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010, 49-50. {{DEFAULTSORT:Baotić, Josip}} [[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Orašje]] [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski lingvisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h8wbb1wxcuq6ulyog4ungzpei0zjct2 0 263518 3892937 3854748 2026-06-04T07:52:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adila Pašalić-Kreso | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|5|18}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Adila Pašalić-Kreso''' ([[1944]])<ref name="ipf.unze.ba">http://ipf.unze.ba/uploads/tx_extendedshop/CV_Adila_Pasalic_Kreso.pdf{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, [[pedagog]], dopisni član [[ANU BiH]]. Adila Pašalić-Kreso [[Osnovna škola|osnovnu školu]] ([[1951]]-[[1955]]) i [[Klasična gimnazija|Klasičnu gimnaziju]] ([[1955]]-[[1963]]) završila je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Studij pedagogije završila je na [[Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1967. Magistarski rad pod nazivom: Ostvarivanje osnovnoškolske obaveze u Bosni i Hercegovini i porodica, odbranila je na [[Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu|Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu]] 1977. Na istom fakultetu odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom: Društveni i pedagoški problemi smanjivanja nejednakosti u vaspitanju i obrazovanju mladih [[1983]]. U periodu [[1967]]-[[1970]]. radila je u [[Radnički Univerzitet „Đuro Đaković“ u Sarajevu|Radničkom Univerzitetu „Đuro Đaković“ u Sarajevu]] kao saradnik u Centru za obrazovanje mladih. Na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] birana u zvanja od asistenta do vanrednog profesora u periodu 1970-1987. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] izabrana je u zvanje vanrednog profesora [[1997]], a u zvanje redovnog profesora [[2003]]. Predavala je predmete: [[Opća pedagogija]], [[Porodična pedagogija]] i [[Komparativna pedagogija]]. Obavljala je dužnost šefa Odsjeka za pedagogiju. Kao honorarni nastavnik djelovala je na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]], [[Fakultet za sport u Sarajevu|Fakultetu za sport]], [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] i na [[Pedagoški fakultet u Sarajevu|Pedagoškom fakultetu u Sarajevu]]. Predmet naučnog interesa su: istraživanja u oblasti porodične/obiteljske pedagogije, komparativna pedagoška istraživanja, pitanja obrazovne politike, interkulturalnog odgoja i pitanja ravnopravnosti djece u obrazovanju. Objavila je preko 100 stručno-naučnih priloga u domaćim i stranim časopisima i zbornicima ([[Naša škola]], [[Pedagogija]], [[Pedagoška stvarnost]], [[Didaktički putokazi]], [[Current Issues in Comparative Education]], [[International Review of Education]], [[Education Comparéée]]). Bila je urednik časopisa [[Porodica i dijete]] i [[Opredjeljenja]], te član redakcija časopisa [[Naša škola]] i [[Obrazovanje odraslih]]. Vodila je organizaciju [[Svjetski kongres komparativnih i internacionalnih pedagoga u Sarajevu|Svjetskog kongresa komparativnih i internacionalnih pedagoga u Sarajevu]] [[2007]]. Bila je predsjednica [[Mediteransko udruženje komparativnih pedagoga|Mediteranskog udruženja komparativnih pedagoga]], a od 2007. je potpredsjednica [[Svjetsko vijeće komparativnih pedagoga (WCCES)|Svjetskog vijeća komparativnih pedagoga (WCCES)]]. Godine [[2008]]. izabrana za dopisnog člana [[ANU BiH]]. == Posebna izdanja == * Problemi osnovnog vaspitanja, obrazovanja i porodica, FPN, Sarajevo 1979, 190 str. * Nejednakosti u vaspitanju i obrazovanju mladih, Veselin Masleša, Sarajevo 1986, 280 str. * Rano učenje ili učenje u funkciji uvećavanja kapaciteta mozga, CZOI, Step by step, Sarajevo 2000, 76 str. * Koordinate obiteljskog odgoja – prilog sistemskom pristupu razumijevanja obitelji i obiteljskog odgoja, Jež, Sarajevo 2004, 417 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 240-241. * Adila Pašalić-Kreso, ANU BiH, [http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=253%3Aadila-paali-kreso&catid=28%3Adopisni&Itemid=101&lang=hr]{{Mrtav link}} * Adila Pašalić-Kreso, [http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=819]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Pašalić-Kreso, Adila}} [[Kategorija:Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pedagozi]] [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eu7elrsawnswoab7ofkzbg4fzr7h3ks 0 263554 3893061 3843002 2026-06-04T09:46:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vlado Sučić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1936|9|21}} | mjesto_rođenja = Livno, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|2023|11|27|1936|9|21}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | druga_imena = | zanimanje = romanist | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Vlado Sučić''' (rođen 21. septembra 1936, umro 27. novembra 2023), bio je jugoslavenski i hrvatski [[romanist]].<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-prof-dr-vlado-sucic-1936-2023|title=IN MEMORIAM {{!}} Prof. dr. Vlado Sučić (1936-2023)|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=5. 8. 2024}}</ref> == Biografija == Vlado Sučić rodio se u naselju [[Vidoši]] kod [[Livno|Livna]]. Studij [[Francuski jezik|francuskog jezika]] [[Francuska književnost|s književnošću]], [[Latinski jezik|latinskog jezika]] [[Rimska književnost|i rimsku književnost]], te [[Italijanski jezik|talijanskog jezika]] završio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1961. Magistarski rad pod nazivom: ''Osnovni idiomi u francuskoj nauci o književnosti i njihovo mjesto u nastavi francuskog jezika'' na Filozofskom fakultetu, odbranio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. Na istom Fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Vremenska rečenica u savremenom francuskom i srpskohrvatskom jeziku''1983. Za [[metodičar]]a za francuski jezik na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] izabran je 1971. Prošao je sva univerzitetska zvanja. Predavao je [[Morfosintaksa|Morfosintaksu]], [[Sintaksa|Sintaksu]] i [[Metodika nastave francuskog jezika|Metodiku nastave francuskog jezika]]. Jedan period bio je [[lektor]] srpskohrvatskog jezika na Univerzitetu IV Sorbonne u [[Pariz]]u (1985-1987). Bio je predavač na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 1987-88. Obavljao je funkciju prodekana za nastavno-naučna pitanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u tri navrata. Bio je šef odsjeka za romanistiku. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] u periodu 1998-2002. Penzionisan je 2006. Izabran je za [[Profesor emeritus|professora emeritusa]]. Vlado Sučić bavio se lingvistikom, primijenjenom lingvistikom i metodikom nastave francuskog jezika, proučava sintaksu i [[Leksikologija|leksikologiju]]. Objavio je jednu knjigu i četrnaest udžbenika francuskog jezika za [[osnovna škola|osnovnu školu]] i [[Gimnazija|gimnaziju]], tri metodička priručnika za nastavnike francuskog jezika, te nekoliko desetina naučnih i stručnih radova u različitim časopisima ([[Živi jezici]] [[Beograd]], [[Književni jezik]] [[Sarajevo]], [[Naša škola]] [[Sarajevo]], [[Strani jezici]] [[Zagreb]], [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]). Dobio je nagradu “Svjetlosti” za najbolje vaspitno-obrazovno djelo (Udžbenik francuskog jezika za V razred osnovne škole) 1990. == Bibliografija == * [https://books.google.ba/books/about/Temporalna_klauza_sa_veznikom_kad_u_savr.html?id=nVMLAQAAMAAJ&redir_esc=y Temporalna klauza sa veznikom kad u savremenom francuskom i srpskohrvatskom jeziku], Institut za jezik i književnost u Sarajevu, Sarajevo 1988, 166 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 273-274. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://scholar.google.com/citations?user=aDQlTlwAAAAJ&hl=en{{Mrtav link}} * http://izj.unsa.ba/files/1987-16-1/1-VladoSucic1-16.PDF {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sučić, Vlado}} [[Kategorija:Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nz2o7rph9x4sdhtyc9m7i7h7832ugm2 0 263562 3893179 3053918 2026-06-04T10:09:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mladen Bevanda | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|2|10}} | mjesto_rođenja = Čitluk, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = pedagog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Mladen Bevanda''', ([[1940]]), [[pedagog]]. Mladen Bevanda rođen je u [[Biletići]]ma kod [[Čitluk]]a. Završio je studij [[Pedagogija|pedagogije]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Na istom fakultetu pohađao je postdiplomski studij i odbranio magistarski rad podnazivom: ''Odnos KPJ/SKJ prema odgoju i obrazovanju'' ([[1977]]) i doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Pedagoška misao u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1941. god.'' ([[1990]]). Na Filozofskom fakultetu je u stalnom radnom odnosu od [[1992]]. Bio je šef Odsjeka za pedagogiju i vodio je postdiplomski studij. Radio je na fakultetima u [[Tuzla|Tuzli]] i [[Mostar]]u. Penzionisan je i izabran za [[profesor emeritus|preofessora emeritusa]]. Objavio četiri knjige te desetine članaka, osvrta i studija u različitim časopisima i glasilima. Član je uredništva časopisa: [[Lica (časopis)|Lica]], [[Opredjeljenja (časopis)|Opredjeljenaja]], [[Stećak (časopis)|Stećak]], [[Obrazovanje odraslih]], [[Hrvatska misao]], [[Suvremena pitanja]]. Urednik je Hrvatskog leksikona u BiH za oblast [[Školstvo|školstva]] i pedagogije. Dobitnik je godišnje nagrade općine Čitluk za [[2012]]. == Posebna izdanja == * Odnos KPJ/SKJ prema odgoju i obrazovanju, Veselin Masleša, Univerzitetska knjiga, Sarajevo 1984, 162 str. * Pedagoška misao u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1941, Filozofski fakultet, Sarajevo 2001, 310 str. * Život (ne)svakidašnji – Pedagoški ogledi, Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Sarajevo 2004, 457 str. * Spomenica Hrvatskog društva za znanost i umjetnost 1993-2003, Sarajevo 2005, 130 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 237-238. * Godišnja nagrada općine Čitluk, [https://web.archive.org/web/20130505182624/http://www.javno.ba/urednikov-odabir/opina-itluk-nagradila-dva-franjevca.html] {{DEFAULTSORT:Bevanda, Mladen}} [[Kategorija:Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Čitluk]] [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9dxg60isscuw39ftsf7vmlol01dv4le 0 263566 3893005 2985978 2026-06-04T09:39:40Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Svetozar Marković | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1912. | mjesto_rođenja = Stara Pazova, Austro-Ugarska | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Srbin | druga_imena = | zanimanje = lingvist | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Svetozar Marković''' ([[1912]]), [[lingvist]]. Svetozar Marković rođen je u naselju [[Stari Banovci]] kod [[Stare Pazova|Stare Pazove]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u ([[1934]]). Na istom Fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Jezik Ivana Ančića – bosanskog pisca XVIII veka ([[1957]]). Radio je u [[Institut za srpskohrvetski jezik SANU u Beogradu|Institutu za srpskohrvatski jezik SANU u Beogradu]]. Od [[1951]]. bio je nastavnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Panzionisan je [[1974]]. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Svetozar Marković naučno se bavio [[Dijalektologija|historijskom dijalektologijom]] i savremenim srpskohrvatskim jezikom i iz tih oblasti je objavio više naučnih i stručnih radova ([[Naš jezik]], [[Književni jezik]], [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]). Bio je urednik Rečnika srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske (knj. 1-6, Beograd 1976). == Posebna izdanja == * Jezik Ivana Ančića, Beograd 1958 * Pravopisni priručnik srpskohrvatskog – hrvatskosrpskog jezika (sa M. Ajanovićem i Z. Diklićem), Svjetlost, Sarajevo 1972. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 46. {{DEFAULTSORT:Marković, Svetozar}} [[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Stara Pazova]] [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] s9fpv49s684jnb1ybgc7lpf9ztyq3sl 0 263663 3893146 3837906 2026-06-04T09:57:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nedjeljka Gajanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1938. | mjesto_rođenja = Karlovac, Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvatica | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = psiholog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Nedjeljka Gajanović''' ([[1938]]), [[psiholog]]. Nedeljka Gajanović (djevojačko prezime Adžibaba) rođena je u naselju [[Primišlje]] kod [[Karlovac|Karlovca]]. Završila je studij [[Psihologija|psihologije]] na [[Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu|Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]. Na istom fakultetu odbranila je magistarski rad pod nazivom: Profesionalne i školske preferencije omladine na završetku osnovnog obrazovanja. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Organizirani predškolski odgoj kao determinanta razvoja kognitivno-konativnih osobina kod djece, odbranila je na Odsjeku za psihologiju u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radi od [[1974]]. Birana je u sva univerzitetska zvanja. Radila je na predmetima: [[Razvojna psihologija]], [[Metodologija istraživanja u psihologiji]], [[Statistika u psihologiji]], [[Profesionalna orijentacija]] i [[Psihometrija]]. Bila je šef Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predavalaje na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]] i [[Nastavnički fakultet „Džemal Bijedić“ Mostar|Nastavničkom fakultetu Univerziteta u Mostaru]]. Penzionisana je i izabrana u zvanje [[profesor emeritus|professora emeritusa]]. Objavila je više radova iz oblasti teorijskih i praktičnih pristupa [[Dijete|o razvoju djeteta]], profesionalnog razvoja pojedinca, praktičnih osnova učenja, teorijske i praktične primjene testova u odgojno-obrazovnom procesu, značaju dječijeg crteža, o djeci bez djetinjstva i dr. == Posebna izdanja == * Profesionalna orijentacija u školi (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1981. * Psihički razvoj djeteta i vaspitanje, Svjetlost, Sarajevo 1982. * Teorijske osnove upisa djece u školu, Svjetlost, Sarajevo 1984. * Psihologija u službi učenja i nastave, Grafokomerc Tunjić, Lukavac 1991. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 253-254. {{DEFAULTSORT:Gajanović, Nedjeljka}} [[Kategorija:Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori emeritusi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tpmmy68r53rjkyunoct529jjx0nkyna 0 263855 3893192 3701491 2026-06-04T10:12:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vlado Azinović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1963}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = historičar, politolog | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Vlado Azinović''' (rođen 1963), [[historičar]] i [[politolog]]. Završio je studij historije na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] ([[1990]]). Magistrirao je na [[Vermont College of Norwich University]] ([[SAD]]) i doktorirao na [[American University of London]] ([[Velika Britanija]]). Radio je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U periodu [[1996]]-[[2008]]. bio je urednik u [[Prag|praškom sjedištu]] [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] (Radio Free Europe/Radio Liberty). Od [[2008]]. radi na [[Odsjek za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu|Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije]] [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka u Sarajevu]]. Drži predmete [[Uvod u studije terorizma]], [[Terorizam i političko nasilje]] i [[Institucije i politike Evropske unije]]. Objavljuje radove iz oblasti [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]], [[sigurnost]]i i [[Terorizam|terorizma]]. Radijskim novinarstvom bavi se od [[1984]]. Jedan je od pokretača i urednika sarajevskih nezavisnih radija [[Studio 99]] i [[Zid]]. Bio je dopisnik [[Glas Amerike|Glasa Amerike]] iz opkoljenog [[Sarajevo|Sarajeva]]. Glavni je urednik časopisa [[Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi]] i član redakcije časopisa [[Pregled]]. Član je Upravnog odbora [[Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine]] i sekretar nevladine organizacije [[Atlantska inicijativa]]. == Bibliografija == * Uvod u studije terorizma, Sarajevo 2012. * Al-Kaida u Bosni i Hercegovini: Mit ili stvarna prijetnja, Prag 2007. * Istina o Bosni i Hercegovini: Činjenice iz istorije BiH, Sarajevo 1991. * Bosna i Hercegovina – jezgro velikosrpskog projekta, Beograd, 2006. * Američka politika u Bosni i Hercegovini 1992-1995 * Zapadne obavještajne službe i pad Srebrenice, (Dok je svijet spavao: Međunarodna zajednica i rat u BiH), Radio Slobodna Europa, Prag 2006. * Assessing the Potential for Renewed Ethnic Violence in Bosnia and Herzegovina: A Security Risk Analysis, Sarajevo 2011. * Analiza sistema postavljanja prioriteta u protuminskim akcijama u Bosni i Hercegovini i prijedlozi za njegovo unapređenje, Sarajevo 2011. == Literatura == * Vlado Azinović, [http://www.fpn.unsa.ba/ba/nastavno-osoblje/azinovic-vlado/]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Vlado Azinović, [http://bs.wikiquote.org/wiki/Vlado_Azinovi%C4%87] {{DEFAULTSORT:Azinović, Vlado}} [[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] [[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Odsjek za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kd587truq1wsf5hml54wgledrmf5i2r 0 263856 3893130 3416620 2026-06-04T09:56:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivo Šoljan | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|3|20}} | mjesto_rođenja = Split, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = anglist | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Ivo Šoljan''' ([[1947]]), [[anglist]]. Završio je studij [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i [[Engleska književnost|književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1969]]. Pohađao je postdiplomski studij na [[Univerzitet u Nottinghamu|Univerzitetu u Nottinghamu]] ([[Velika Britanija]] u periodu [[1970]]-[[1972]]) i odbranio magistarski rad pod nazivom: Comic Device in the Works of Philip Massinger ([[1973]]). Doktorsku disertaciju pod nazivom: Šekspir i engleska klasicistička dramska teorija u XVIII vijeku, odbranio je na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u [[1984]]. Na [[Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] radio je u periodu [[1972]]-[[1991]]. Biran je za asistenta [[1972]], docenta [[1985]], i vanrednog profesora [[1990]]. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan filološke grupacije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] ([[1985]]-[[1987]]). Predavao je englesku renesansu i Šekspira, pisao književnu kritiku te prevodio prozu i poeziju. Bio je predavač engleske književnosti u [[Lancaster]]u, ([[Velika Britanija]]) ([[1983]]-[[1984]]), na [[Pedagoški fakultet u Osijeku|Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku]] i na [[Grand Valley State University]] u [[Mičigen]]u ([[SAD]]) ([[1989]]-[[1990]]). Dobitnik je godišnje nagrade [[Udruženje književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine|Udruženja književnih prevodilaca BiH]] za prijevod antologije poezije pjesnikinja [[Jugoslavija|Jugoslavije]] na engleski jezik. Profesor je engleskog jezika i književnosti na [[Grand Valley State University]] u [[Mičigen]]u ([[SAD]]). == Bibliografija == * Okovi i sloboda: Šekspir i engleska klasicistička dramska teorija u XVIII stoljeću, ANU BiH, Sarajevo 1990, 219 str. * “On the Fields of Mars: Visions of War and History in the Work of Andrija Kacic Miosic” – a paper presented at the Croatian Academy of America 2004 Symposium, Toronto, Nov. 27, 2004, and published in English and Croatian in 2008. * “Introduction” and critical commentary for The Fourth Anthology of Croatian Immigrant Poetry, New York, 2004/2005. * “God’s Mystery Goes Beyond The Da Vinci Code – an article dealing with Dan Brown’s controversial novel (Grand Rapids Press –Sunday Essay, May 28, 2006). * Twelve poems (in English and Croatian) published in the book/anthology of immigrant poetry,My Song – The Lighthouse of Life, New York, 2007. * Introduction (“Lament, Struggle, Hope, and Joy: Croatian Poetry in Bosnia and Herzegovina,” to an anthology of Croatian poetry in English (translation: Vladimir Bubrin), Outskirts Press Book Publishing, Denver, CO, 2009, 28 pp. * Four articles on Philip Larkin’s poetry, in The Companion to Modern English Poetry, eds. R. Watson and J. Persoon, 2009. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 36-37 * Ivo Šoljan, [http://www.gvsu.edu/english/soljan-profile-69.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927194523/http://www.gvsu.edu/english/soljan-profile-69.htm |date=27. 9. 2013 }} {{DEFAULTSORT:Šoljan, Ivo}} [[Kategorija:Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7yyxngf0xo4koxv88dhwmusj8fypcnb 0 263958 3893206 3702931 2026-06-04T10:13:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893206 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mladen Jeličić-Troko - Intervju za OBN.jpg|mini]] '''Mladen Jeličić-Troko''' je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] zabavljač, voditelj i glumac, a profesionalnu karijeru je započeo 1971. godine. == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1948. godine gdje se i školovao. Bio je apsolvent na Ekonomskom fakultetu (nikada nije diplomirao), te član [[Akademsko pozorište Slobodan Princip Seljo|Akademskog pozorišta Slobodan Princip Seljo]], gdje je bio jedan od nosilaca [[Pozorište|pozorišnog]] repertoara. Više puta je nagrađivan u zemlji i inostranstvu, kao i nagradama za glumu na raznim festivalima. U periodu 1974. - '85 član je drame [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog Pozorišta]] u Sarajevu prvo kao sufler, zatim inspicijent, pa asistent režisera. U tom periodu je odigrao veći broj manjih i srednjih uloga.<ref>{{Cite web|url=http://www.orbus.be/aktua/2009/aktua2807.htm|title=MLADEN JELIČIĆ TROKO, sarajevski glumac:|website=www.orbus.be|access-date=7. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170607022930/http://www.orbus.be/aktua/2009/aktua2807.htm|archive-date=7. 6. 2017|url-status=dead}}</ref> U decembru 1983. godine igrao je glavnu ulogu u predstavi [[Olimpijska bajka (predstava)|Olimpijska bajka]] kojom je nezvanično otvorena [[Olimpijska dvorana Zetra]]. Ovu predstavu režirao je [[Ademir Kenović]], a učestvovali su mnogi glumci i izvodači iz tadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]] kao što su: [[Neda Arnerić]], [[Milena Dravić]], [[Arsen Dedić]], [[Zijah Sokolović]], [[Minja Subota]], [[Gordana Magaš]]. Od 1985. radio je u [[Radna organizacija ZOI '84|Radnoj organizaciji ZOI '84]] kao odgovorni organizator umjetničkih programa. Zajedno sa Sašom Bukvićem od 1987. - 89. godine bio je idejni tvorac likovnog projekta u kojem su učestvovali likovni umjetnici sa prostora cijele Jugoslavije pod nazivom “Jugoslovenska Dokumenta.” Ovaj projekat bio je proglašen najvećim likovnim događajem za 1987. godinu na području tadašnje zajedničke države. U periodu od 1986. pa do 1988. je igrao u više velikih projekata, uglavnom za djecu: “Čudesni šešir gospodina Gdjemijebrada”, “Kako su se zavoljeli Baba Roga i Djed Mraz” i druge. Od 1988. pa do početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] je kao član “[[Audicija (predstava)|Audicije]]” igrao širom bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], koja je odigrana oko 600 puta. Ovaj projekat je prema nekim procjenama vidjelo uživo i na VHS-u više od 6 miliona gledalaca. Početkom rata u Bosni i Hercegovini u okruženom Sarajevu odigrao je više od 960 predstava za djecu po skloništima, školama i haustorima. U ratnim godinama je poklonio djeci, u kostimu Djeda Mraza, sve igračke iz kuće koje su pripadale njegovoj kćerki i sestrićima. Do sada je učestvovao u više od 300 emisija na tv programima. ("Kaži mi kaži" režija V. Milašević, "Let let buba maro", "Pogled", "[[Teversenove bajke]]", "TV kabare", "Tragom ptice Do-Do" i druge) Od 1994. se aktivno uključio u rad [[SOS-Kinderdorf]] Internacional-a, gdje je radio do 2000. godine. Radio je na projektima nenasilnog razrješavanja sukoba, liječenja [[Posttraumatski sindrom|posttraumatskog sindroma]] "Play therapy." Vodio je klub za djecu i omladinu, te sačinio program rada u "Hermann Gmeiner centru za mlade." Oktobra 1998. učestvovao je kao predavač na “International conference on dealing with a human phenomenon“ u [[Tallinn]]u, [[Estonija]]. Od 2001. godine učestvovuje u radu organizacije "Sjeme mira" ([[Engleski jezik|engleski]] Seeds of Peace) u [[SAD]]-a. Radio je u sklopu projekta o ''Stereotipima i načinu primanja informacija te predstavljanja informacija i procjeni tačnosti informacija u raznim medijima'' u [[Prag]]u, gdje je u sklopu projekta prošao obrazovanje za vođu tima. Bio je uključen i na organizaciji obrazovnog susreta vođa delegacija SOP, koji se održao u Sarajevu krajem godine. Idejni je tvorac i autor projekta "Svijetla strana" u [[Tuzla|Tuzli]] u sklopu "Kuće plamena mira", gdje je radio sa srednjoškolcima u organizaciji predstava i TV emisija o svim temama koje interesuju srednjoškolce. Instruktor je ronjenja, uredio je prvi bosanskohercegovački autorski projekat o ronjenju u 6 epizoda pod nazivom "Ronjenje je zabavno" sniman u [[Vis (ostrvo)|Viškom]] akvatoriju, emitovano na [[NTV Hayat]]. Kolumnista je dvotjednika "Start", gdje je pisao kolumne o hrani i bosanskohercegovačkim specijalitetima, a pisao je i kolumne za [[Oslobođenje]]. Uređivao je za [[FTV]] emisiju "Trokin sveznadar", gdje se odgovaralo na pitanja o bontonu osmoškolcima. Za [[Dnevni Avaz]] obilazio je Sarajevo i pisao ocjene restoranske ponude u gradu. Za različite TV kuće snimio je više od 600 emisija o kuharima, autorski projekti. Autor je projekta "Naša djeca imaju prvo da znaju", na kojem aktivno radi od 1997. godine. U sklopu tog projekta trenutno je u izradi knjižica sa biografijama ličnosti po kojima osmogodišnje škole u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]] nose imena. == Filmografija == * [[1976]] Teversenove Bajke * [[1988]] Tragom Ptice Dodo * [[1989]] Puki * [[1991]] [[Audicija (predstava)|Nova Audicija]] * [[1997]] [[Savršeni krug|Savršeni Krug]] * [[2007]] [[Naša mala klinika]] * [[2007]] Duhovi Sarajeva * [[2010]] Dva smo svijeta različita * [[2011]] [[Lud, zbunjen, normalan]]<ref>{{Cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm2293183/|title=Mladen Jelicic|website=IMDb|access-date=7. 4. 2017}}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/troko-tv-sada-od-mladih-pravi-poluglupu-jeftinu-radnu-snagu/ Troko: TV sada od mladih pravi poluglupu, jeftinu radnu snagu, na balkans.aljazeera.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190730212017/http://balkans.aljazeera.net/vijesti/troko-tv-sada-od-mladih-pravi-poluglupu-jeftinu-radnu-snagu |date=30. 7. 2019 }} {{DEFAULTSORT:Jeličić-Troko, Mladen}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3rxrbl9hj2ckodr53283tkgrzrvw7yn 0 264235 3892924 3854804 2026-06-04T07:47:34Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892924 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nijaz Ibrulj | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1956|7|2}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Bošnjak | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = Filozof | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Nijaz Ibrulj''' ([[1956]]), [[filozof]]. Završio je studij [[Filozofija|filozofije]] i [[Komparativna književnost|komparativne književnosti]]<ref name="afs-phd.ba">http://www.afs-phd.ba/index.php/dokumenti/phd-program/profesori/60-drsc-nijaz-ibrulj/file{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1982]]. Na istom fakultetu odbranio je magistarski rad pod nazivom: Filozofski sadržaj logičko-matematičkih i semantičkih istraživanja Gottloba Fregea ([[1989]]), te doktorsku disertaciju pod nazivom: Filozofija i filozofija logike (Prilog istraživanju ontoloških i epistemoloških pretpostavki logike) ([[1998]]). Izabran je 1989. za višeg asistenta na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]], [[1998]]. u zvanje docenta, [[2002]]. u zvanje vanrednog profesora, a [[2007]]. u zvanje redovnog profesora. Studirao je [[Hebrejski jezik|hebrejski]] i [[starogrčki jezik]] na [[Franjevački teološki fakultet u Sarajevu|Franjevačkom teološkom fakultetu u Sarajevu]]. Preveo je sa starogrčkog i objavio [[Porfirije]]v tekst Isagoge. Saradnik je [[Centar za filozofska istraživanja ANU BiH|Centra za filozofska istraživanja ANU BiH]], predsjednik [[Filozofsko društvo „Theoria“|Filozofskog društva „Theoria“]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] (2005-2007), osnivač i predsjednik udruženja [[“Academia Analitica”]] (društva za razvoj [[Logika|logike]] i [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]), osnivač i mentor [[Znanstevno-istraživački inkubator ZINK|ZINK-a, prvog bosanskohercegovačkog znanstveno-istraživačkog inkubatora]]. == Posebna izdanja == * Filozofija logike, Sarajevo Publishing, Sarajevo 1999, 245 str. * Stoljeće rearanžiranja. Eseji o identitetu, znanju i društvu, Filozofsko društvo “Theoria”, Sarajevo, 2005, 255 str. == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 83. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://ziink.files.wordpress.com/2008/08/n-ibrulj-stoljece-rearanziranja.pdf * Nijaz Ibrulj, [http://academia-analitica.org/wp/?page_id=166]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Ibrulj, Nijaz}} [[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3wugi5iox8yffofepwoxaq388viiauc 0 264450 3892898 3049351 2026-06-04T07:44:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892898 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{U začetku}} {{Infokutija politički vođa |ime = Dannel Malloy |slika = Dannel Malloy 2016.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Connecticuta|88. guverner]] [[Connecticut]]a |vrijeme_na_vlasti = [[5. januar]] [[2011]] – 9. januar [[2019.]] |prethodnik = [[Jodi Rell]] |nasljednik = [[Ned Lamont]] |redoslijed2 = 29. gradonačelnik Stamforda |vrijeme_na_vlasti2 = 1. decembar 1995. – 1. decembar 2009. |prethodnik2 = Stanley Esposito |nasljednik2 = Michael Pavia |redoslijed3 = |vrijeme_na_vlasti3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1955|7|21}} |mjesto_rođenja = [[Stamford (Connecticut)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Dannel Patrick "Dan" Malloy |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Cathy Malloy |djeca = |obrazovanje = Boston College |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = |web_stranica = [http://www.ct.gov/malloy/site/default.asp Guverner] }} '''Dannel Patrick "Dan" Malloy''' američki je političar, poznat po tome što je bio 88. [[guverner]] američke savezne države [[Connecticut]] u periodu od 5. januara 2011. do 9. januara 2019. godine. Član je Demokratske stranke, a prije funkcije guvernera obavljao je dužnost gradonačelnika grada [[Stamford (Connecticut)|Stamforda]] od 1995. do 2009. godine. {{Commonscat|Dannel Malloy|Dan Malloy}} {{DEFAULTSORT:Malloy, Dannel}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Stamford (Connecticut)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6q2g85hz1et87ng1yss33d86vqrid0o 0 264604 3892962 3273541 2026-06-04T07:57:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Šemsudin Gegić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|10|29}} | mjesto_rođenja = Zavidovići, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pisac, dramaturg, režiser, | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Šemsudin Gegić''' (rođen 29. oktobra 1951. godine, u [[Dolina (Zavidovići)|Dolini]]- [[Zavidovići]], [[Bosna i Hercegovina]]) jest pisac, dramaturg, pozorišni, televizijski i filmski [[režiser]]. Jedan je od rijetkih autora sa područja bivše [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslavije]], koji je tokom svoje trodecenijske karijere dobio najviša međunarodna priznanja u svim medijima i žanrovima u kojima se okušao. == Biografija == Diplomirao je na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umetnosti]] (pozorište, film, radio i televizija) u [[Beograd]]u. U [[Milano|Milanu]] je imao jednogodišnje stručno usavršavanje multimedijalne režije: regista/režiser, podržano stipendijama [[Bosanskohercegovačka radiotelevizija|RTV BiH]] i Teatro Verdi-Italia, koje je završio 1995-96 godine. Bivši je direktor i umjetnički direktor [[Narodno Pozorište u Mostaru|Narodnog pozorišta Mostar]] do kada je uspješno obavljao poslove: Urednik-autor/reditelj na FTV, Animatora kulture, Sekretara Kulturno-prosvjetne zajednice BiH, urednika I i II, Odgovornog urednika Dokumentarno-dramskog programa RTV, Koordinatora programa RTV BiH, Direktora programa RTV BiH. Aktuelni je Predsjednik Upravnog odbora JU [[Pozorište mladih Sarajevo]] i ima članstvo u UFRBiH ([[Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine|Udruženje filmskih radnika BiH]]- reditelji) i Umjetnički je direktor ''Intimo Teatro Internazionale Milano'' iz [[Italija|Italije]]. Aktuelni je vanredni profesor na odsjecima Gluma i Produkcija [[Akademija dramskih umjetnosti u Tuzli|Akademije dramskih umjetnosti]] (pozorište, film, radio i televizija) [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]] i Stručni saradnik-profesor multimedijalne režije i kreativne produkcije na ''Istočnoevropskom koledžu'' u [[Plovdiv]]u, [[Bugarska]]. Učesnik je i predavač na konferencijama i seminarima o temi produkcija, režija i menadžment u pozorištu, filmu i elektronskim medijima. Također, predsjedavajući je član žirijem domaćih i međunarodnih pozorišnih i filmskih festivala. == Umjetničko djelovanje == '''Autor i režiser''' 10 igranih i dokumentarnih radio-drama, među kojima su: *Album čovjeka koji ide iz naroda *Mantijaši *Crni vrh *Udove jedne vojne *Zadnji stanari tekije i dr. '''Pisac i režiser''' u premijernoj izvedbi 10 originalnih pozorišnih drama: *Ruho *Trofejne noći *Sarajevska trokuka *Genetski ples-Hasanaginica *Fundamentalist ili tajna mlade udovice (koautor Emina Gegić) *Dobrovoljni davaoci kr(i)vi *Krvopija *Zadirkivanje u budale ili Veseli događaji *Časna grješnica *Koncert za pticu rugalicu '''Režiser''' predstava po tekstu Emine Gegić: *La Sibilla di Sarajevo (Sarajevska proročica) *360 Gradi di rabbia (360 Stepeni bijesa) Ove predstave su izvedene na scenama i u produkciji [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]], [[Narodno pozorište Mostar]], [[Narodno pozorište Zenica]], [[Pokazalište 99 Sarajevo]], [[Pozorište mladih Sarajevo]], ''Teatro Franco Parenti'' i ''Teatro Verdi'' – Milano, ''Teatro Galleria Toledo'' Napulj – Italija, ''Intimo Teatro Internazionale Milano'', [[Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo|ASU Sarajevo]], [[Hrvatsko narodno kazalište Mostar|HNK Mostar]]. '''Scenarista i režiser''' više od 30 dokumentarnih, dokumentarno-igranih i tv filmova kao što su: *Dopiši tugu, *Memento-Kasarne zla:trilogija, *Suada:božica dobrih namjera, *Dječak iz ratnog filma, *Karo, *Ambasadori uče jezike, *Nostalgični satovi, *Autograf, *Godine ponosa, *Narodni neprijatelj „A“ kategorije, *Titovaža- omnibus od 7 kratkih filmova, *Jeka Ajšina glasa, *Sarajevo zdesna nalijevo, *Vozna karta za prošlost Produkcija: Tv SA, Tv BiH, FTV, BHT, S.D. KUD Sarajevo, IR production-London, ADU, Flash production–Sarajevo, IEOC production Plovdiv, Bugarska, Hot spot films-Dubai, UAE-i i dr. '''U teatrografiji i filmografiji''' posebno su mu naznačena autorska djela (napisao i režirao) sa Mostarskim motivima: *Stopama sjenki, igrano-dokumentarni film o [[Stari most|Starom mostu]] i njegovom graditelju [[Mimar Hajrudin|Mimaru Hajrudinu]] (saradnja sa NP Mostar), *Šebi arus-Uoči Nevjestine noći, dokumentarni film (saradnja sa mostarskim/blagajskim dervišima) *Red Army Mostar, dokumentarni film o navijačima [[FK Velež Mostar|FK Velež]], *Zadnji stanari tekije, fičer o prvom filmu snimljenom u Mostaru "Posljednji most" sa Marijom Shell u glavnoj ulozi, *Frend of Bosnia, dokumentarni film o [[Teufik Velagić|Teufiku Velagiću]] i [[Mladi muslimani|Mladim muslimanima]], *Ruho – 3 (tri) premijerna i na desetine repriznih ambijentalno-scenskih izvođenja pozorišne predstave-1988, 1997, 2004. u produkciji NP Mostar i Teatro Toledo Napoli i režiji [[Jovica Pavić|Jovice Pavića]], Šemsudina Gegića i [[Laura Angiulli|Laure Angiulli]], *Trofejne noći, ambijentalna prva poslijeratna pozorišna predstava u devastiranom hotelu "Ruža"- 1998. godine (Saradnja sa Centrom za kulturu, [[Festival Mostarsko ljeto|Festivalom Mostarsko ljeto]] i BHT), *Fundamentalist ili Tajna mlade udovice-koautorstvo sa kćerkom Eminom Gegić (produkcija NP Mostar), *Krvopija, monodrama u izvođenju glumice HNK Mostar [[Jelena Kordić|Jelene Kordić]] (izvođenja na scenama Studio 64 NP Mostar, HNK Mostar i 32 reprizne predstave na scenama Bosne i Hercegovine i u regionu: Predstava je odabrana i zvanično je otvorila ''33. Internacionalni festival monodrame i pantomime Zemun - Beograd), *Seobe lica, autorska trilogija - drame Ruho, Sarajevska trokuka i Genetski ples (Izdavač IP "Slovo" Mostar, promocija Studio 64 NP Mostar - Nastavna literatura na fakultetima i akademijama [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], Tuzli, Sofiji, Napulju i Plovdivu; Radiofonska umjetnost; Enciklopedija bosanskohercegovačkog stvaralaštva. Urednik i autor koncepta – 100 epizoda (Između ostalih bosanskohercegovačkih stvaralaca snimljene su polusatne emisije o Mostarcima: [[Aleksa Šantić]], [[Hamza Humo]], [[Svetozar Ćorović]], [[Osman Đikić]], [[Himzo Polovina]]... itd.) *Mostarska tv trilogija: Pirati nad Mostarom, Mostarska terapija i Šantićeva 88 (filmovi o predratnom, ratnom i poratnom Mostaru i Mostarcima). '''Djela''' (pozorišna, filmska, radio i televizijska) su mu izvođena i prikazivana u takmičarskoj selekciji prestižnih festivala u: New Yorku [[Filmski festival Tribeca]], Moskvi - Zlatni vitez, Geteborgu - IFF, Berlinu - Prix Europa, Butrintiu - IFTeatro, Dohi – IFF AlJazeera, San Francisku - UNAFF, Budvi - ITF Grad teatar, Dubrovniku - Internacionalni film centar, Bolonji – Prix Italia, Kazanu – Zlatni minbar, Milanu -Scena Prima, Napulju - Napolidrammaturgia in Festival, Sofiji - Zlatna art amfora, Sarajevu - [[Sarajevo Film Festival]] (3 puta), Plovdivu - Balfest (2 puta) Beogradu- IFDF, Londonu - IFF, Cagliari – Prix Italia, Sardinija – Assuni film festival, Milano – Lombardia Teatro Fest, Palermu, Brčkom, Zenici, Bihaću... itd. Drame su mu objavljene u ediciji - Antologija savremene drame ''"Ka novoj drami"'', Nova knjiga, Beograd i ''"Seobe lica"'' ,Slovo, Mostar. Prevođen je na: engleski, francuski, ruski, italijanski, njemački, arapski i bugarski jezik. Pored rediteljskog i autorskog djela, također je predsjednik žirija festivala [[Mostarska liska]] (NP Mostar), te je autor ideje i koncepta pomoćne ambijentalne scene NP: BiHyde Park. == Nagrade i priznanja == Dobitnik je brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja za dramsku umjetnost i filmsku kreativnost: *Nagrada ''Hercegovačko sunce'' za filmsku umjetnost, Mostar, Bosna i Hercegovina, 2011. *Nagrada "Zlatne ruke" za ljudska prava i humanost, "Autograf", 2010. *Nagrada "Bez dubla" za majstorstvo snimanja igrano-dokumentarnog filma "Stopama sjenki", Plovdiv/Bugarska, 2009. *Grand Prix Camera Veritas za najbolji film "Ambasadori uče jezike", Plovdiv/Bugarska, 2008. *Maxi man of the year awards 2008. - film, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2008. *Zlatna art amphora za najbolji dokumentarni film "Dječak iz ratnog filma", Sofija/Bugarska, 2004. *Prix Europa:Berlin – Best European Radio Documentary of the Year 2005 za fitcher "Zadnji stanari tekije", 2005. *Prva Specijalna nagrada Napolidrammaturgiainfestival za najbolju dramu ''La Dote'', Napoli/Italia, 2002. *Statua ''Djevojka sa Une'' Festivala scenskih umjetnosti Bosne i Hercegovine za dramsko stvaralaštvo, Bihać/Bosna i Herecegovina, 2001. *Specijalna nagrada Međunarodnog žirija 6. Sarajevo Film Festivala za najbolji dokumentarno-igrani film "Stopama sjenki", Sarajevo/Bosna i Hercegovina, 2000. *Nagrada ''Scena Prima'' za najbolju predstavu "La Sibilla di Sarajevo", Emina Gegić/Šemsudin Gegić, Lombardia/Italija, 1996. *Medalja ACLI za najbolju predstavu "La Sibilla di Sarajevo", Emina Gegić/Šemsudin Gegić, Milano/Italija, 1995. *Godišnja nagrada [[Udruženje novinara Bosne i Hercegovine|Saveza novinara Bosne i Hercegovine]] za televizijsko-dokumentarni poduhvat godine, Sarajevo/Bosna i Hercegovina, 1992. *Godišnja nagrada ''Zlatno kolo'' KPZ Bosne i Hercegovine za književno-dramsko stvaralaštvo, Sarajevo/Bosna i Herecegovina,1988. *Top 3 najbolje drame za dramu "Mantijaši", Ohrid/Jugoslavija, 1986. *Prix Italia – ''The Best World Radio Documentari of the Year'' 1985 za fitcher ''Album čovjeka koji ide iz naroda'', Cagliari/Italia 1985. *Književna nagrada Isak Samokovlija za najbolju dramu ''Ruho'', Konkurs MRZ za Kulturno-prosvjetnu djelatnost Pljevlja, Beograd/ex Jugoslavija, 1984. i dr. == Vanjski linkovi == *http://www.bhfilm.ba/ *https://web.archive.org/web/20130928061218/http://www.narodno-mostar.info/ *http://www.adu.untz.ba/ {{DEFAULTSORT:Gegić, Šemsudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Biografije, Zavidovići]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 11pvcpk9k790fys1qy6lhm3fxwbezrw 0 266236 3893261 3854984 2026-06-04T10:33:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893261 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Naida Lindov | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|1|12}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = dramaturg | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Naida Lindov''' je rođena 12. januara 1982. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref name="cdobih">{{cite web|url=http://www.cdobih.org/cdo/files/REALITY%20KO%C5%A0MAR%20-%20Naida%20Lindov.doc|author=Centar za dramski odgoj Bosne i Hercegovine|title=Naida Lindov - Reality Košmar|access-date=12. 2. 2014}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Završila je studij [[Dramaturgija|dramaturgije]] na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]], u klasi prof. Marka Kovačevića.<ref name="cdobih" /><ref name="nps">{{cite web|url=http://nps.ba/Novost.aspx?broj=169&lang=BS|author=[[Narodno pozorište Sarajevo]]|title=Na rubu svemira|access-date=12. 2. 2014|access-date=12. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140227022415/http://nps.ba/Novost.aspx?broj=169&lang=BS|archive-date=27. 2. 2014}}</ref> Diplomirala je 2006. godine sa dramskim tekstom "''Reality košmar''" i teorijskim radom "''Dramaturgija Sarah Kane''". [[Drama]] "''Reality košmar''" je doživjela više javnih čitanja u BiH i [[Slovenija|Sloveniji]], a objavljena je u zborniku "''Daj dramu!''" 2007. godine. == Djela == {{Preuređivanje sekcija}} Autorica je dramskog teksta "''Kravata, džemper, salata''", javno čitanog u Novom Sadu na Sterijiom pozorju 2008. godine, kao i teksta "''Ljubav četvrtkom''", premijerno izvedeno 8. septembra 2013. godine u Narodnom pozorištu u Sarajevu, u sklopu teaterskog omnibusa "''Na rubu svemira''". Scenarista je i režiser kratkog igranog filma "''Tiha je noć''" (2004).<ref name="cdobih" /> Autorica je scenarija za TV serije: ''PEČAT''<ref name="cdobih" /><ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm2956945/|title=Naida Lindov - IMDb}}</ref> ([[FTV]], produkcija Mebius film, Sarajevo), ''CRNA HRONIKA''<ref name="cdobih" /> (FTV, Mebius film, Sarajevo). Dokumentarni filmovi: ''VAR SVENSK'', ''BE SWEDISH'', ''JA, ŠVEĐANIN'' (2004). == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb name|name=Naida Lindov|id=2956945}} * Reality Košmar {{DEFAULTSORT:Lindov, Naida}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lgiwmxzqpkku2n404ifnnbdq2anghq1 0 266343 3893071 3872368 2026-06-04T09:48:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija_šahista |ime = Zdenko Kožul |slika = Kozul,Zdenko 2016 Karlsruhe.jpeg |puno ime = |nadimak = |država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}} |datum rođenja = [[21. maj]] [[1966]]. |mjesto rođenja = [[Bihać]] |datum smrti = |mjesto smrti = |titula = [[velemajstor]] |godine šampion = |elo = 2632 <small>(decembar 2014)</small> |elo_max = 2649 <small>(oktobar 2004)</small> }} '''Zdenko Kožul''' je [[SFRJ|jugoslavenski]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]], te trenutno 137. šahist na [[FIDE-ina ljestvica|rejting-listi]] aktivnih šahista sa 2632 poena ''(stanje 22. decembar 2014)''<ref name="FIDE">{{FIDE|id=14502879|tekst=Zdenka Kožula}}</ref>, 107. na listi aktivnih evropskih šahista, te drugi hrvatski šahist.<ref name="FIDE" /> == Biografija == Od 1989. godine Kožul ima titulu [[velemajstor]]a<ref>Willy Iclicki: ''FIDE Golden book 1924-2002''. Euroadria, Slovenia, 2002, S. 80</ref> Te godine i 1990. postaje [[Prvenstvo Jugoslavije u šahu|Prvak Jugoslavije u šahu]]. Bio je dugogodišnji član [[ŠK "Bosna" Sarajevo|Šahovskog kluba Bosna]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], sa kojim je nastupio više puta u Evropskim pokalima u šahu, te osvojio tri naslova ekipnog prvaka Evrope. Nakon nastupa na [[Šahovska olimpijada 1990.|Šahovskoj olimpijadi 1990.]]<ref name="OLY29" /> godine za [[Jugoslaviju]], nastupio je [[Šahovska olimpijada 1992.|1992.]]<ref name="OLY30" /> godine za Bosnu i Hercegovinu, a od [[Šahovska olimpijada 1994.|1994.]]<ref name="OLY31" /> nastupa za [[Šahovska reprezentacija Hrvatske|Šahovsku reprezentaciju Hrvatske]]. Na [[Šahovska olimpijada 1990.|Šahovskoj olimpijadi 1990.]]<ref name="OLY29" /> osvojio je bronzanu medalju kao treća tabla za [[Šahovska reprezentacija Jugoslavije|Šahovsku reprezentaciju Jugoslavije]]. Pojedinačni je [[Prvenstvo Hrvatske u šahu|Prvak Hrvatske]] u šahu 2006. godine. == Rejting == {{Elo-dijagram|id=Q168943|visina=|širina=|xmax=|ymin=|ime1=}} == Rezultati == === Šahovske olimpijade === {| class="wikitable" style="float:left; width:900px; font-size: 90%;" |- bgcolor="#CCDDEE" ! style="width:50px;" | Godina ! style="width:140px;"| Olimpijada ! style="width:50px;" | Broj <br> table ! style="width:50px;" | Država ! style="width:50px;" | Trenutni <br> rejting ! style="width:40px;" | Bodovi ! style="width:40px;" | Pobjede ! style="width:40px;" | Remiji ! style="width:40px;" | Porazi ! style="width:40px;" | % ! style="width:40px;" | Plasman <br> <small>(pojedinačno)</small> ! style="width:40px;" | Plasman <br> <small>(ekipno)</small> |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[1990]]. || align="left" | [[29. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY29">[http://www.olimpbase.org/1990/1990yug.html Rezultati reprezentacije Jugoslavije na 29. šahovskoj olimpijadi 1990.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''3. tabla'' || {{ZD|SFRJ}} '''A''' || 2.560 || '''9''' <small>(12)</small> || 8 || 2 || 2 || 75,0% || '''3''' [[Datoteka:Bronze medal.svg|25px]] || '''5''' |- align="center" | | [[1992]]. || align="left" | [[30. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY30">[http://www.olimpbase.org/1992/1992bih.html Rezultati reprezentacije Bosne i Hercegovine na 30. šahovskoj olimpijadi 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921132622/http://www.olimpbase.org/1992/1992bih.html |date=21. 9. 2013 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''1. rezerva'' || {{ZD|BIH|1992}} || 2.590 || colspan="7" align="center"| '''Nije igrao''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[1994]]. || align="left" | [[31. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY31">[http://www.olimpbase.org/1994/1994cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 31. šahovskoj olimpijadi 1994.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''2. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.575 || '''8''' <small>(13)</small> || 5 || 6 || 2 || 61,5% || '''29''' || '''26''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[1996]]. || align="left" | [[32. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY32">[http://www.olimpbase.org/1996/1996cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 32. šahovskoj olimpijadi 1996.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''2. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.605 || '''6½''' <small>(12)</small> || 5 || 3 || 4 || 54,2% || '''40''' || '''16''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[1998]]. || align="left" | [[33. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY33">[http://www.olimpbase.org/1998/1998cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 33. šahovskoj olimpijadi 1998.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''1. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.570 || '''7''' <small>(12)</small> || 6 || 2 || 4 || 58,3% || '''29''' || '''25''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2000]]. || align="left" | [[34. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY34">[http://www.olimpbase.org/2000/2000cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 34. šahovskoj olimpijadi 2000.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''1. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.616 || '''7''' <small>(12)</small> || 5 || 4 || 3 || 58,3% || '''35''' || '''43''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2002]]. || align="left" | [[35. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY35">[http://www.olimpbase.org/2002/2002cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 35. šahovskoj olimpijadi 2002.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''1. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.565 || '''5½''' <small>(12)</small> || 4 || 3 || 5 || 45,8% || '''76''' || '''23''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2004]]. || align="left" | [[36. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY36">[http://www.olimpbase.org/2004/2004cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 36. šahovskoj olimpijadi 2004.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''1. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.640 || '''8''' <small>(12)</small> || 6 || 4 || 2 || 66,7% || '''13''' || '''46''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2006]]. || align="left" | [[37. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY37">[http://www.olimpbase.org/2006/2006cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 37. šahovskoj olimpijadi 2006.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''1. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.606 || '''3½''' <small>(10)</small> || 1 || 5 || 4 || 35,0% || '''123''' || '''25''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2008]]. || align="left" | [[38. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY38">[http://www.olimpbase.org/2008/2008cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 38. šahovskoj olimpijadi 2008.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''2. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.583 || '''6½''' <small>(10)</small> || 4 || 5 || 1 || 65,0% || '''26''' || '''27''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2010]]. || align="left" | [[39. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY39">[http://www.olimpbase.org/2010/2010cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 39. šahovskoj olimpijadi 2010.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''2. tabla'' || {{ZD|HRV}} || 2.604 || '''4½''' <small>(9)</small> || 2 || 5 || 2 || 50,0% || '''39''' || '''32''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2012]]. || align="left" | [[40. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY40">[http://www.olimpbase.org/2012/2012cro.html Rezultati reprezentacije Hrvatske na 40. šahovskoj olimpijadi 2012.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> || ''rezerva'' || {{ZD|HRV}} || 2.616 || '''6''' <small>(9)</small> || 2 || 5 || 2 || 66,7% || '''4''' || '''27''' |} {{raščistiti}} == Nagrade == * '''1989.''' - [[Jugoslavensko prvenstvo u šahu|Prvak Jugoslavije]]; * '''1990.''' - [[Jugoslavensko prvenstvo u šahu|Prvak Jugoslavije]]; * '''1990.''' - Bronzana medalja na [[Šahovska olimpijada 1990.|29. šahovskoj olimpijadi]] za treću tablu; * '''2006.''' - [[Prvenstvo Hrvatske u šahu|Prvak Hrvatske]]; * '''2006.''' - Zlana medalja na [[Evropsko pojedinačno prvenstvo u šahu 2006.|Evropskom pojedinačnom prvenstvu]]; == Vanjski linkovi == * {{FIDE|id=14502879|tekst=Zdenka Kožula}} * {{Chessgames2|id=13992|tekst=Zdenka Kožula}} {{commonscat|Zdenko Kožul}} == Reference == {{refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Kožul, Zdenko}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački šahisti]] [[Kategorija:Hrvatski šahisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski šahisti]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Živi ljudi]] twbkrk2pmm5prn7sjsrnk85t6pk193f 0 266813 3893113 3747907 2026-06-04T09:54:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893113 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa |ime = Jack Markell |slika = Jack Markell, U.S. Ambassador.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Delawarea|73. guverner]] [[Delaware]]a |vrijeme_na_vlasti = 20. januar 2009 – 17. januar 2017. |prethodnik = [[Ruth Ann Minner]] |nasljednik = [[John Carney (političar)|John Carney]] |redoslijed2 = Rizničar Delawarea |vrijeme_na_vlasti2 = 16. januar 1999 – 20. januar 2009. |prethodnik2 = Janet Rzewnicki |nasljednik2 = Velda Jones-Potter |redoslijed3 = Predsjednik Udruženja guvernera demokrata |vrijeme_na_vlasti3 = 2010–2011. |prethodnik3 = [[Christine Gregoire]] |nasljednik3 = [[Martin O'Malley]] |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1960|11|26}} |mjesto_rođenja = [[Newark (Delaware)|Newark]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Jack A. Markell |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Carla (Smathers) Markell |djeca = Molly (20), Michael (17) |obrazovanje = [[Univerzitet Brown]], Univerzitet Chicago |vjera = [[judaizam]] |potpis = Jack Markell signature.svg |web_stranica = [http://governor.delaware.gov/ Guverner] }} '''Jack Markell''' je američki političar, poznat po tome što je bio na funkciji [[guverner]]a američke savezne države [[Delaware]] od 20. januara 2009. do 17. januara 2017. gdine. Član je Demokratske stranke, a prije funkcije guvernera obavljao je dužnost rizničara Delawarea. Na mjesto guvernera Delawarea izabran je na guvernerskim izborima 2008. godine, a zakletvu je položio 20. januara 2009. godine kada je stupio na dužnost. Naslijedio ga je John Carney ml. == Biografija == Rođen je u Newarku, Delaware. Markell je diplomirao na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]] i Univerzitetu u Chicagu. Poslovnu karijeru započeo je radeći u banci kao konsultant i viši menadžer u [[First Chicago Corporation]], zatim u McKinsey & Company i Comcast Corp. Također je radio i za Nextel Communications, kojem je i dao ime, kao viši potpredsjednik za korporativni razvoj od 1989. do 1995. godine. Kada je započeo političku karijeru, Markell je služio tri mandata kao državni rizničar savezne države Delaware od 1999. do 2009. godine. Nakon što je bivša guvernerka [[Ruth Ann Minner]] odslužila svoj posljednji mandat pa se nije mogla ponovno kandidirati, Markell je objavio svoju namjeru da se kandidira kao demokratski kandidat za guvernera. Na predizborima Demokratske stranke, Markell je pobijedio zamjenika guvernera John C. Carneya, ml. sa 51% osvojenih glasova. Na guvernerskim izborima, kao kandidat Demokratske stranke, pobijedio je republikanskog protivkandidata bivšeg vrhovnog suca Delawarea William Swain Leea sa 67% osvojenih glasova, te tako postao prvi jevrejski guverner Delawarea. Nakon toga, na sljedećim guvernerskim izborima 2012. godine pobjeđuje republikanskog kandidata biznismena Jeff Cragga. Kao guverner, Markell je bio predsjednik Udruženja guvernera demokrata od 2010. do 2011. godine te predsjednik Nacionalnog udruženja guvernera od 2012. do 2013. godine. {{Commonscat|Jack Markell}} {{DEFAULTSORT:Markell, Jack}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Newark (Delaware)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b18m1k7qsmj9m488n9rqdf5vq4fy683 0 266832 3893009 2907745 2026-06-04T09:39:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893009 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Jahja Fehratović''' rođen je [[29. mart]]a [[1982]]. godine u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. Apsolvent je [[književnost|književnosti]] i jezika na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Piše poeziju, prozu, eseje i književnu kritiku. [[2004]]. godine objavio je knjigu pjesama "Korektor sveznadar" i [[2005]]. roman "Bedova". Stil Jahje Fehratovića, prema misljenju književene kritike, odlikuje određeni suodnos tradicionalnog i modernog, izrarziti je postmodernist. Njegov jezik je nakupina zaprtanog i pomalo zaboravljenog izvornog [[bosanski jezik|bosanskog]] jezika. Literarna ostvarenja mu se odlikuju postmodernističkim odnosom spram teksta kao dijela jednog sveopćeg dijaloga između civilizacija i kultura. Radove objavljuje u više književnih i književnokritičkih časopisa u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. Zastupljen je u nekoliko zbornika poezije i proze mlađih autora sa prostora bivše [[SFRJ]]. {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Fehratović, Jahja}} [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 601se5kkeiuq86raqu8y3q7smu1tek9 0 266904 3893207 3049674 2026-06-04T10:13:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893207 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa |ime = Rick Scott |slika = Rick Scott official portrait 2011.jpg |redoslijed = 45. guverner [[Florida|Floride]] |vrijeme_na_vlasti = [[4. januar]] [[2011]]. - |prethodnik = [[Charlie Crist]] |nasljednik = |redoslijed2 = |vrijeme_na_vlasti2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1952|12|1}} |mjesto_rođenja = [[Bloomington (Illinois)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Richard Lynn "Rick" Scott |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Ann Scott |djeca = 2 |obrazovanje = University of Missouri, Kansas City<br>Southern Methodist University |vjera = [[Protestantizam|evangelizam]] |potpis = |web_stranica = [http://www.flgov.com/ Guverner] }} '''Richard Lynn "Rick" Scott''' (rođen 1. decembra 1952.) je američki političar i privrednik, a vrši funkciju guvernera savezne države Floride. Član je Republikanske stranke, a na poziciji guvernera je od januara 2011. godine. Rođen je u gradu Bloomington, [[Illinois]]. Studirao je na Univerzitetu Missourija u [[Kansas City]]ju, a kasnije je dobio i diplomu iz oblasti prava na Pravnom fakultetu Southern Methodist University's Dedman. Služio je u američkoj mornarici prije nego što je počeo poslovnu karijeru, kada se zaposlio u firmu iz Dallasa. Zajedno sa partnerima osnovao je Columbia Hospital korporaciju 1987. godine koja se spojila sa Hospital Corporation of America 1989. godine te kasnije postala jedna od najvećih privatnih zdravstvenih kompanije u SAD. Scott je 2010. objavio namjeru da se kandidira za guvernera Floride. U preliminarnim izborima za republikanskog kandidata porazio je svog kolegu Bill McCollum, te je na izborima porazio demokratu Alexa Sinka u vrlo neizvjesnoj utrci. Scottovo bogatstvo u 2010. bilo je procjenjeno na 218 miliona US dolara, a u 2012. na 83 miliona US$. {{Commonscat|Rick Scott}} {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{DEFAULTSORT:Scott, Rick}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Bloomington (Illinois)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b99ezdmr746msgd6z6b6o784xkxutn0 0 267143 3892891 3800893 2026-06-04T07:41:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Neil Abercrombie |slika = Neil_Abercrombie.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Havaja|7. guverner]] [[Havaji|Havaja]] |vrijeme_na_vlasti = [[6. decembar]] [[2010.]] - 1. decembar 2014. |prethodnik = [[Linda Lingle]] |nasljednik = [[David Ige]] |redoslijed2 = Član Predstavničkog doma SAD iz 1. distrikta Havaja |vrijeme_na_vlasti2 = 1. put: 20. septembar 1986. – 3. januar 1987.<br>2. put: 3. januar 1991. – 28. februar 2010. |prethodnik2 = 1. put: Cecil Heftel<br>2. put: Pat Saiki |nasljednik2 = 1. put: Pat Saiki<br>2. put: Charles Djou |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1938|6|26}} |mjesto_rođenja = [[Buffalo (New York)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)]] |supruga = Nancie Caraway |djeca = |obrazovanje = Union College<br>Univerzitet Hawaii, Manoa |vjera = [[protestantizam|episkopalna crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://hawaii.gov/gov Guverner] }} '''Neil Abercrombie''' (rođen 26. juna 1938.) jeste [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[političar]], poznat po tome što je bio [[Spisak guvernera Havaja|7. po redu]] [[guverner]] američke savezne države [[Havaji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.hawaii.edu/leadership/neil-abercrombie/|title=Neil Abercrombie {{!}} University of Hawaii System|language=en-US|access-date=11. 4. 2024}}</ref> Na funkciju guvernera došao je u decembru 2010. godine. Prije toga, bio je predstavnik u Predstavničkom domu [[Kongres SAD|Kongresa SAD]] iz prvog distrikta Havaja a član je [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Član Kongresa je bio u dva navrata, od 1986. do 1987. te od 1991. do 2010. godine, kada je dao ostavku i kandidirao se za guvernera. U svojoj političkog karijeri bio je i u zakonodavnom domu Havaja i član gradskog vijeća [[Honolulu]]a. Na poziciji guvernera naslijedio ga je [[David Ige]]. {{Commonscat|Neil Abercrombie}} == Reference == {{Refspisak}}{{Kontrola autoriteta|TYP=p|LCCN=n/96/18580|VIAF=92689620}} {{DEFAULTSORT:Abercrombie, Neil}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Buffalo (New York)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] emzuwrp8g76qc4po4n7gybuisibxtic 0 267436 3893263 3855155 2026-06-04T10:33:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Butch Otter |slika = ButchOtterOfficialCongressionalPortrait.jpg |redoslijed = 32. guverner [[Idaho|Idaha]] |vrijeme_na_vlasti = 1. januar 2007. – 7. januar 2019 |prethodnik = [[Jim Risch]] |nasljednik = [[Brad Little]] |redoslijed2 = Član Predstavničkog doma Kongresa SAD iz 1. distrikta Idaha |vrijeme_na_vlasti2 = 3. januar 2001. – 1. januar 2007. |prethodnik2 = Helen Chenoweth-Hage |nasljednik2 = Bill Sali |redoslijed3 = 37. zamjenik guvernera Idaha |vrijeme_na_vlasti3 = 5. januar 1987. – 3. januar 2001. |prethodnik3 = David Leroy |nasljednik3 = Jack Riggs |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1946|5|3}} |mjesto_rođenja = [[Caldwell (Idaho)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Clement Leroy Otter |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Lori Easley (2006–danas)<br>Gay Simplot (1964–1992) |djeca = |obrazovanje = College of Idaho<br>Boise Junior College<br>St. Martin's Abbey |vjera =[[Katoličanstvo]] |potpis = Butch Otter Signature.svg |web_stranica = }} '''Clement Leroy Otter''' je američki političar, član Republikanske stranke i bivši 32. po redu guverner [[američke savezne države]] [[Idaho]] od 1. januara 2007. godine do 7. januara 2019. godine. U periodu od 1986. do 2001. bio je zamjenik guvernera Idaha, što je najduže od svih zamjenika guvernera Idaha<ref>[http://stateimpact.npr.org/idaho/tag/butch-otter/page/9/ C.L. "Butch" Otter]</ref>. Poslije toga, bio je član Predstavničkog doma [[Kongres SAD|Kongresa SAD]] do 2006. godine. Za guvernera Idaha izabran je na izborima 2006, te je na ovu funkciju biran još u jednom mandatu 2010. godine. Oženjen je s bivšom miss Idaha [[Lori Easley]], a ima i jednu kćerku iz prvog braka. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-pol}} {{DEFAULTSORT:Otter, Butch}} [[Kategorija:Američki političari|Otter, Butch]] [[Kategorija:Biografije, Caldwell (Idaho)|Otter, Butch]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama|Otter, Butch]] [[Kategorija:Rođeni 1942.|Otter, Butch]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f61v4witmhe9d0b5pt2326xf8748581 0 267464 3893156 3855156 2026-06-04T10:03:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Terry Branstad |slika = Terry_Branstad_by_Gage_Skidmore.jpg |redoslijed = Ambasador SAD u Kini |vrijeme_na_vlasti = od juna 2017 - |prethodnik = [[Max Baucus]] |nasljednik = - |redoslijed2 = 39. i 42. guverner [[Iowa|Iowe]] |vrijeme_na_vlasti2 = '''1. mandat''': 14. januar 1983 – 15. januar 1999.<br>'''2. mandat''': 14. januar 2011 – 24. maj 2017. |prethodnik2 = '''1. mandat''': [[Robert Ray]]<br>'''2. mandat''': [[Chet Culver]] |nasljednik2 = '''1. mandat''': [[Tom Vilsack]]<br>'''2. mandat''': [[Kim Reynolds]] |redoslijed3 = 41. zamjenik guvernera [[Iowa|Iowe]] |vrijeme_na_vlasti3 = 12. januar 1979 – 14. januar 1983. |prethodnik3 = Arthur A. Neu |nasljednik3 = Robert Anderson |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1946|11|17}} |mjesto_rođenja = [[Leland (Iowa)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Terry Edward Branstad |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Chris Branstad |djeca = |obrazovanje = Univerzitet Iowe, Univerzitet Drake |vjera = [[Katoličanstvo]] |potpis = |web_stranica = }} '''Terry Edward Branstad''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] političar i ambasador SAD u Kini od juna 2017. godine. Prethodno je u dva mandata bio guverner savezne države [[Iowa]]. Na mjestu guvernera nalazi se od januara 2011. godine. Osim toga, u periodu od 1983. do 1999. godine je također bio na istoj funkciji, tada kao 39. po redu guverner Iowe. Od 2003. do 2009. godine vršio je funkciju predsjednika Univerziteta Des Moines. Član je Republikanske stranke. Kao guverner, najduže je bio na tom mjestu u [[historija Iowe|historiji Iowe]], te je drugi guverner po dužini trajanja mandata u historiji SAD, nakon [[George Clinton]]a iz savezne države [[New York (savezna država)|New York]].<ref>{{Cite web |url=http://www.omaha.com/article/20091206/NEWS01/712069891 |title=Branstad's stand questioned |access-date=14. 11. 2013 |archive-date=15. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/69BRqsWwe?url=http://www.omaha.com/article/20091206/NEWS01/712069891 |url-status=dead }}</ref> Godine 2010. je pobijedio na preliminarnim izborima unutar Republikanske stranke, te bio kandidat te stranke na guvernerskim izborima. Na tim izborima se borio protiv demokratskog kandidata i tadašnjeg guvernera Chet Culvera i četiri druga kandidata. Izbori za guvernera su održani 2. novembra 2010. godine, kada je dobio 52,9% glasova, dok je Culvera dobio 43,3%.<ref>[http://elections.nytimes.com/2010/results/iowa Rezultati izbora]</ref> U decembru 2016. Branstad je prihvatio nominaciju predsjednika Trumpa na mjesto američkog ambasadora u Kini, a to je potvrdio i američki Senat u maju 2017. kada je Branstad i zvanično preuzeo tu poziciju. Nakon njegovog odlaska sa mjesta guvernera, guvernerka je postala dotadašnja zamjenica guvernera [[Kim Reynolds]], kao prva žena u historiji na mjestu guvernerke Iowe. {{Commonscat}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Branstad, Terry}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Leland (Iowa)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Američki ambasadori u Kini]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a5okd86xn3nx15g8i00c4u33t9r814j 0 267670 3892920 3855173 2026-06-04T07:47:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892920 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime =Simone Peter | slika =Simone Peter 2014.jpg | redoslijed =Ministrica za okolinu, energiju i promet [[Saarland]]a | vrijeme_na_vlasti =2009 - 2012 | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 =Predsjednica stranke [[Savez 90/Zeleni]] | vrijeme_na_vlasti2 =19. oktobar 2013 - | prethodnik2 =Claudia Roth | nasljednik2 = | datum_rođenja ={{datum rođenja i godine|1965|12|3}} | mjesto_rođenja =[[Quierschied]], {{ZID|Njemačka}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime =Simone Maria Peter | nacionalnost = Njemica | etnicitet = | politička_stranka =[[Savez 90/Zeleni]] | supruga = <!-- --> | supružnik = <!-- --> | djeca = jedno (sin) | obrazovanje = Gimnazija Albert-Schweitzer<br>Univerzitet u Saarbrückenu | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Simone Maria Peter''' (* 3. decembar 1965, [[Quierschied]]) njemačka poličarka i od oktobra 2013. predsjednica njemačke stranke [[Savez 90/Zeleni]].<ref>{{Cite web |url=http://www.gruene.de/partei/parteigremien-neu-gewaehlt.html |title=Webseite von Bündnis 90/Die Grünen zu den Ergebnissen der Bundesdelegiertenkonferenz am 18.- 20. Oktober 2013 in Berlin |access-date=18. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216123337/http://www.gruene.de/partei/parteigremien-neu-gewaehlt.html |archive-date=16. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> Od 2009. do 2012. bila je ministrica za okolinu, energiju i promet savezne pokrajine [[Saarland]]. == Karijera == === Obrazovanje === Simone Peter je kćerka Brunhilde Peter. Odrasla je u [[Dillingen/Saar]], gdje je završila gimnaziju "Albert Schweitzer" 1985. godine, te upisala fakultet mikrobiologije u [[Saarbrücken]]u.<ref>[http://www.unep.org/cpi/briefs/Brief2005May27.doc ''Chefin aus Dillingen'' (MS-Word-Dokument; 257&nbsp;kB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002101455/http://www.unep.org/cpi/briefs/Brief2005May27.doc |date=2. 10. 2013 }} članak u novinama ''Saarbrücker Zeitung''</ref> Tamo je i diplomirala te promovirana u doktora nauka. Od 2001. do 2004. godine Peter je bila naučna savjetnica i glavna urednika novina ''Solarzeitalter – Politik, Kultur und Ökonomie Erneuerbarer Energien''. Kasnije je osnovala agenturu za obnovljivu energiju u [[Berlin]]u i do 2006. godine bila njena voditeljica.<ref>[http://www.sol.de/titelseite/topnews/Gruene-Jamaika-Koalition-Regierung-Saarland-Simone-Peter-Umwelt-Ministerin-Simone-Peter-soll-Saar-Umweltministerin-werden;art26205,3131167 Simone Peter soll Saar-Umweltministerin werden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928055017/http://www.sol.de/titelseite/topnews/Gruene-Jamaika-Koalition-Regierung-Saarland-Simone-Peter-Umwelt-Ministerin-Simone-Peter-soll-Saar-Umweltministerin-werden%3Bart26205%2C3131167 |date=28. 9. 2013 }} članak na sol.de od 30. oktobra 2009</ref> Od 2006. do 2009. godine radila je kao projekt menadžer agenture.<ref>[http://www.sr-online.de/nachrichten/740/982227.html Die neue Landesregierung]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} članak na sr-online.de od 5. novembra 2009</ref> === Politika === Od 1999. do 2000. Peter je bila glasnogovornica pokrajinskog odjela stranke Savez 90/Zeleni u Saarlandu iz oblasti energije. Od 10. novembra 2009. godine Simone Peter je odabrana u kabinet vlade sarlandskog premijera Müllera kao ministrica za okolinu, energiju i promet, a funkciju je obavljala i u vladi premijerke Karrenbauer. Sa ove funkcije je otpuštena nakon što je propala crno-žuto-zelena koalicija 18. januara 2012. godine. Na pokrajinskim izborima u Saarlandu 2012. godine kandidirala se kao vodeći kandidat svoje stranke i izabrana je u sarlandski parlament. Zajedno sa svojim stranačkim kolegom Hubertom Urlichom činila je takozvanu ''frakciju u dvoje''.<ref>[http://www.focus.de/fotos/simone-peter-spitzenkandidatin-der-gruenen-bei-der-landtagswahl-im_mid_1047914.html Simone Peter, Spitzenkandidatin der Grünen bei der Landtagswahl im Saarland, Artikel bei] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130928041430/http://www.focus.de/fotos/simone-peter-spitzenkandidatin-der-gruenen-bei-der-landtagswahl-im_mid_1047914.html |date=28. 9. 2013 }} Focus Online</ref><ref>[http://www.taz.de/!90329/Mission einer Trümmerfrau]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U pokrajinskom parlamentarnom klubu bila je predsjednica stranačkog kluba i vođa parlamentarne grupe.<ref>[http://www.landtag-saar.de/AbgeordneteFraktionen/Fraktionen/DieGruenen/_Layouts/Profilseite/Steckbrief.aspx?account=LDS%5Cspeter Profil von Simone Peter, Personenseite bei] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927093826/http://www.landtag-saar.de/AbgeordneteFraktionen/Fraktionen/DieGruenen/_Layouts/Profilseite/Steckbrief.aspx?account=LDS%5Cspeter |date=27. 9. 2013 }} Landtag Saarlanda</ref><ref>[http://www.simone-peter.eu/ Offizielle Webpräsenz von Simone Peter]</ref> Krajem septembra 2013. godine objavila je kandidaturu za predsjednicu stranke Savez 90/Zeleni.<ref>{{Cite web |url=http://www.simone-peter.eu/mit-gruenen-leitthemen-zukunft-gestalten-mein-angebot-an-partei/ |title=Brief zur offenen Kandidatur |access-date=18. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928122603/http://www.simone-peter.eu/mit-gruenen-leitthemen-zukunft-gestalten-mein-angebot-an-partei/ |archive-date=28. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> Na stranačkoj konvenciji ''Zelenih'' 19. oktobra 2013. godine izabrana je sa svojim stranačkim kolegom [[Cem Özdemir]]om sa 75,9% glasova ''za'' i 13% suzdržanih u dvočlano predsjedništvo stranke.<ref>''[http://www.tagesschau.de/inland/gruenen-parteitag140.html Grünen-Parteitag wählt Bundesvorstand. Peter und Özdemir – die neue Doppelspitze]''. u: tagesschau.de. 19.&nbsp;oktobar 2013. Pristupljeno: 19.&nbsp;oktobar 2013.</ref> === Privatni život === Simone Peter je udana, ima sina i živi u [[Saarbrücken]]u. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Peter, Simone}} [[Kategorija:Rođeni 1965.|Peter, Simone]] [[Kategorija:Njemački političari|Peter, Simone]] [[Kategorija:Biografije, Quierschied]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pc4nczc8g8uezbd1yvfsk9xoxkaza71 0 267920 3893264 3855181 2026-06-04T10:33:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Sam Brownback |slika = Sam Brownback official portrait 2.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Kansasa|46. guverner]] [[Kansas]]a |vrijeme_na_vlasti = [[10. januar]] [[2011]] – [[31. januar]] [[2018.]] |prethodnik = [[Mark Parkinson]] |nasljednik = [[Jeff Colyer]] |redoslijed2 = Član Predstavničkog doma SAD-a iz 2. distrikta Kansasa |vrijeme_na_vlasti2 = 3. januar 1995 – 7. novembar 1996. |prethodnik2 = Jim Slattery |nasljednik2 = Jim Ryun |redoslijed3 = Senator SAD-a iz Kansasa |vrijeme_na_vlasti3 = 7. novembar 1996 – 3. januar 2011. |prethodnik3 = Sheila Frahm |nasljednik3 = Jerry Moran |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1956|9|12}} |mjesto_rođenja = [[Garnett (Kansas)|Garnett]], [[Kansas]], [[SAD]] |datum_smrti = |puno_ime = Samuel Dale "Sam" Brownback |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Mary Brownback |djeca = 5 |obrazovanje = Kansas State University<br>University of Kansas, Lawrence |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = Sam Brownback Signature.svg |web_stranica = }} '''Samuel Dale''' "'''Sam'''" '''Brownback''' (rođen 12. septembra 1956) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je političar i bivši guverner savezne države [[Kansas]]. Član je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]], bio je zastupnik u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a od 1995. do 1996. godine ispred 2. kongresnog distrikta Kansasa, da bi zatim bio izabran u [[Senat SAD]]-a kao predstavnik Kansasa od 1996. do 2011. godine. Učestvovao je u utrci za predsjedničkog kandidata 2008. godine ispred svoje stranke, ali je povukao kandidaturu prije preliminarnih stranačkih izbora te podržao kasnijeg predsjedničkog kandidata [[John McCain|Johna McCaina]].<ref name="rasmussenreports1">{{cite web|url=http://www.rasmussenreports.com/public_content/politics/elections2/election_2010/election_2010_governor_elections/kansas/election_2010_kansas_governor |title=Election 2010: Kansas Governor - Rasmussen Reports |publisher=Rasmussenreports.com |date= |access-date=23. 8. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cqpolitics.com/wmspage.cfm?parm1=183 |title=Election 2010 |publisher=CQ Politics |date= |access-date=23. 8. 2010 |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100825075820/http://www.cqpolitics.com/wmspage.cfm?parm1=183 |archive-date=25. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cookpolitical.com/charts/governors/raceratings_2010-02-04_10-04-22.php |title=The Cook Political Report - Charts - 2010 Governors Race Ratings |publisher=Cookpolitical.com |date=4. 2. 2010 |access-date=23. 8. 2010 |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101028142644/http://cookpolitical.com/charts/governors/raceratings_2010-02-04_10-04-22.php |archive-date=28. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> Izabran je kao 46. guverner Kansasa 2010. godine, a na dužnost je stupio u januaru 2011. godine. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Sam Brownback}} {{DEFAULTSORT:Brownback, Sam}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Garnett (Kansas)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tczypbemgpjp5sfegwdwyxcoopk1c67 0 268060 3893110 3855187 2026-06-04T09:54:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893110 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Bobby Jindal |slika = Bobby_Jindal_by_Gage_Skidmore.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Louisiane|55. guverner]] [[Louisiana|Louisiane]] |vrijeme_na_vlasti = 14. januar 2008. - 11. januar 2016. |prethodnik = [[Kathleen Blanco]] |nasljednik = [[John Bel Edwards]] |redoslijed2 = Predstavnik u Predstavničkom domu SAD iz 1. distrikta Louisiane |vrijeme_na_vlasti2 = 3. januar 2005. – 14. januar 2008. |prethodnik2 = David Vitter |nasljednik2 = Steve Scalise |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1971|6|10}}<ref>[http://www.nola.com/politics/index.ssf/2011/05/gov_bobby_jindal_releases_his.html "Gov. Bobby Jindal releases his birth certificate"]</ref> |mjesto_rođenja = [[Baton Rouge]], [[Louisiana]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Piyush "Bobby" Jindal |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Supriya Jolly |djeca = 3 |obrazovanje = [[Univerzitet Brown]]<br>New College, Oxford |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = Bobby_Jindal_signature.svg |web_stranica = http://www.gov.louisiana.gov/ }} '''Piyush "Bobby" Jindal ''' je američki političar, koji je vršio dužnost, 55. po redu, guvernera savezne države [[Louisiana]] i potpredsjednika [[Udruženje republikanskih guvernera|udruženja republikanskih guvernera]]. == Biografija == Jindal je rođen u gradu [[Baton Rouge]], [[Louisiana]] u porodici imigranata iz [[Indija|Indije]]. Prije angažmana u politici, Jindal je studirao biologiju i javnu politiku na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]] od 1988. do 1991. godine. Zatim je studirao političke nauke na New College, Oxford. Radio je za kompaniju [[McKinsey & Company]]. Guverner Murphy Foster je 1996. godine imenovao Jindala za sekretara Ministarstva zdravstva i bolnica Louisiane te 1999. godine kao predsjednika sistema Univerziteta Louisiane. Dvije godine kasnije, 2001. Jindal je postavljen za savjetnika [[Tommy Thompson|Tommyja Thompsona]], ministra zdravstva i socijalnih usluga u vladi SAD za vrijeme predsjednika [[George W. Bush]]a. Prvi put se kandidirao za guvernera Louisiane 2003. godine te osvojio većinu u primarnim nestranačkim izborima, međutim na općim izborima izgubio je u borbi protiv demokrate Kathleen Blanco. Nakon toga, uspio je ući u Predstavnički dom Kongresa SAD na izborima 2004. godine. Kao drugi amerikanac indijskog porijekla u historiji Kongresa SAD, po drugi put je izabran u Kongres 2006. godine. Ponovno se kandidira za mjesto guvernera Louisiane 2007. godine i sada uspjeva dobiti većinu glasova. Na istu funkciju je ponovno izabran i na guvernerskim izborima 2011. godine. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Jindal, Bobby}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Baton Rouge]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4kf75fxtt3zhb3izxl1mpvb8o18sk4q 0 268075 3893272 3855188 2026-06-04T10:35:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Bob McDonnell |slika = Bob_McDonnell_by_Gage_Skidmore.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Virginije|71. guverner]] [[Virginia|Virginije]] |vrijeme_na_vlasti = 16. januar 2010. - 14. januar 2014. |prethodnik = [[Tim Kaine]] |nasljednik = [[Terry McAuliffe]] |redoslijed2 = 45. državni javni pravobranilac Virginije |vrijeme_na_vlasti2 = 14. januar 2006. – 20. februar 2009. |prethodnik2 = Judith Jagdmann |nasljednik2 = Bill Mims |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1954|6|15}} |mjesto_rođenja = [[Philadelphia]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Robert Francis McDonnell |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)]] |supružnik = Maureen Gardner |djeca = 5 |obrazovanje = Univerzitet Notre Dame<br>Boston University<br>Regent University |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = Bob_McDonnell_Signature.jpg |web_stranica = [http://www.governor.virginia.gov/ Guverner] }} '''Robert Francis "Bob" McDonnell ''' je američki političar koji je bio 71. po redu guverner američke savezne države [[Virginia]]. Bio je i član izvršnog komiteta [[Udruženje republikanskih guvernera|Udruženja republikanskih guvernera]].<ref name="RGA">{{cite news|url=http://content.usatoday.com/communities/onpolitics/post/2011/08/bob-mcdonnell-republican-governors-association-vice-president-rick-perry/1 |title=Va.'s McDonnell succeeds Perry at GOP governors group |publisher=Content.usatoday.com |datum=15. 8. 2011|access-date=10. 4. 2012}}</ref> Ima čin [[potpukovnik]]a [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]]. Bio je zastupnik u Domu delegata Virginije od 1992. do 2006. godine, te državni javni pravobranilac Virginije od 2006. do 2009. godine. Na mjestu guvernera naslijedio ga je demokrata [[Terry McAuliffe]] 14. januara 2014. godine. McDonnell je izabran za guvernera Virginije 2009. godine. Tokom predizborne kampanje promovirao je slogan ''Bob's for Job'' (Bob je za posao)<ref>{{cite news|author=Walker Julian|title=Can McDonnell's proposals revive job creation?|url=http://hamptonroads.com/2010/01/can-mcdonnells-proposals-revive-job-creation|access-date=8. 8. 2011|newspaper=The Virginian-Pilot|datum=17. 1. 2010|archive-date=18. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118234743/http://hamptonroads.com/2010/01/can-mcdonnells-proposals-revive-job-creation|url-status=dead}}</ref> pobijedivši na [[Izbori za guvernera Virginije 2009.|guvernerskim izborima]] demokratskog senatora [[Creigh Deeds]]a sa 17%-tnom razlikom u broju glasova, a koji su bili u znaku recesije s kraja 2000-tih. McDonnell je na mjestu guvernera naslijedio demokratu [[Tim Kaine]]a.<ref name=time>{{Cite news|url=http://www.time.com/time/politics/article/0,8599,1991039,00.html#ixzz0pCET0IhO|work=Time|title=Bob McDonnell in Va.: From Conservative to Pragmatist|datum=22. 5. 2010|access-date=2. 12. 2013|archive-date=17. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130817141205/http://www.time.com/time/politics/article/0,8599,1991039,00.html#ixzz0pCET0IhO|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www2.timesdispatch.com/news/2009/nov/04/ed-bob04_20091103-210203-ar-15378/ |title=National Implications: McDonnell's Win Is a Model for Conservative Revival |publisher=Richmond Times-Dispatch |date= |access-date=10. 4. 2012 |access-date=2. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121005142841/http://www2.timesdispatch.com/news/2009/nov/04/ed-bob04_20091103-210203-ar-15378/ |archive-date=5. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> Od početka mandata na mjestu guvernera, McDonnell se zalagao za privatizaciju i promovirao ulaganja u ofšor bušenje [[nafta|nafte]] na obalama Virginije. Po statističkim pokazateljima, tokom njegovog mandata [[stopa nezaposlenosti]] u Virginiji je opala sa 7,4% u januaru 2010. kada je stupio na funkciju, na 5,7% u julu 2013. godine, što ne odstupa od procenata na nacionalnom američkom nivou gdje je stopa nezaposlenosti u istom periodu opala sa 9,8% na 7,4%.<ref>{{cite web|url=https://www.google.com/publicdata/explore?ds=z1ebjpgk2654c1_&met_y=unemployment_rate&idim=state:ST510000&fdim_y=seasonality:S&dl=en&hl=en&q=unemployment%20rate%20in%20virginia#!ctype=l&strail=false&bcs=d&nselm=h&met_y=unemployment_rate&fdim_y=seasonality:S&scale_y=lin&ind_y=false&rdim=country&idim=state:ST510000&ifdim=country&hl=en_US&dl=en&ind=false |title=Unemployment in the U.S. - Google Public Data Explorer |publisher=Google.com |date= |access-date=19. 7. 2013}}; [http://www.bls.gov/web/laus/laumstrk.htm "Local Area Unemployment"], pristupljeno 4. 9. 2013.</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Bob McDonnell}} {{DEFAULTSORT:McDonnell, Bob}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Philadelphia]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] afstd6dw56514c3gs1kqpbhfncwhe77 0 268077 3892899 3855189 2026-06-04T07:44:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Chris Christie |slika = Chris Christie 2011 Shankbone.JPG |redoslijed = [[Spisak guvernera New Jerseyja|55. guverner]] [[New Jersey]]ja |vrijeme_na_vlasti = 19. januar 2010 – 16. januar 2018. |prethodnik = [[Jon Corzine]] |nasljednik = [[Phil Murphy (političar)|Phil Murphy]] |redoslijed2 = Predsjednik Udruženja republikanskih guvernera |vrijeme_na_vlasti2 = 21. novembar 2013. - |prethodnik2 = [[Bobby Jindal]] |nasljednik2 = |redoslijed3 = Državni pravobranilac za distrikt New Jersey |vrijeme_na_vlasti3 = 17. januar 2002. – 1. decembar 2008.<ref>[http://online.wsj.com/public/resources/documents/AG-Letter111708.pdf Resignation Letter from Christopher J. Christie to Michael Mukasey], The Wall Street Journal. 17.11.2008.</ref> |prethodnik3 = Robert Cleary |nasljednik3 = Ralph Marra (v.d.) |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1962|9|6}} |mjesto_rođenja = [[Newark (New Jersey)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Christopher James Christie |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Mary Pat Foster |djeca = 4 |obrazovanje = University of Delaware<br>Seton Hall University |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = Chris Christie Signature.svg |web_stranica = [http://www.state.nj.us/governor/ Guverner] }} '''Christopher James "Chris" Christie''' je američki političar i bivši, 55. po redu, guverner američke savezne države [[New Jersey]]. Christie je jedan od vodećih političara [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke SAD]]. Rođen u Newarku, New Jersey, vrlo rano se počeo zanimati za politiku, te počeo volontirati u guvernerskoj kampanji za republikanca Tom Keana 1977. godine. Diplomirao je na [[Univerzitet Delawarea|Univerzitetu Delawarea]], te poslije toga magistrirao na Pravnoj školi Seton Hall. Nakon školovanja počeo je raditi za jednu pravnu firmu u Cranfordu, New Jersey 1987. godine, da bi 1993. godine postao partner i suvlasnik te firme sve do 2002. godine. U međuvremenu, izabran je kao legislator okruga Morris od 1995. do 1998. godine. Tokom tog perioda se uglavnom zalagao za snižavanje stope [[porez]]a i smanjenje javne potrošnje. Do 2002. godine Christie je učestvovao u predsjedničkim kampanjama za predsjednike [[George H. W. Bush]]a i [[George W. Bush|G. W. Busha]]. Mlađi Bush ga je za vrijeme svog mandata postavio za državnog javnog pravobranioca distrikta New Jersey, a Christie je tu funkciju vršio od 2002. do 2008. godine. Tokom mandata javnog pravobranioca, naglašavao je strožije krivično gonjenje u slučajevima političke [[korupcija|korupcije]], a dobijao je parnice u vezi seksualnog iskorištavanja, krijumčarenja oružja, reketiranja bandi i drugih federalnih zločina. U januaru 2009. godine, Christie je objavio svoju kandidaturu za guvernera države New Jersey. Osvojio je republikansku kandidaturu da bi nakon toga pobijedio dotadašnjeg guvernera Jon Corzinea na općim izborima. Christie je smatran i kao jedan od mogućih kandidata za [[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|predsjedničke izbore 2012.]], ali se nije kandidirao. Međutim, na republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2012. godine održao je uvodno obraćanje. Na guvernerskim izborima 2013. godine ponovno je izabran za guvernera, pobjedivši protivkandidatkinju Demokratske stranke Barbaru Buono.<ref>[http://nbcpolitics.nbcnews.com/_news/2013/11/05/21322371-nbc-news-projects-chris-christie-will-win-new-jersey-governors-race?lite "NBC News Projects Chris Christie will win race for governor".]</ref> Izabran je za predsjednika Udruženja republikanskih guvernera 21. novembra 2013. godine, kao nasljednik guvernera Louisiane Bobbyja Jindala. Christie se smatrao jednim od ozbiljnih kandidata na izborima za predsjednika SAD 2016. godine.<ref>[http://www.washingtonpost.com/blogs/plum-line/wp/2013/11/11/chris-christie-and-the-tea-party-bind/ Chris Christie and the Tea Party bind]</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Chris Christie}} {{DEFAULTSORT:Christie, Chris}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 774uugv1hav122ficgnfjfu5ctkxhba 0 268106 3893271 3855190 2026-06-04T10:35:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Deval Patrick |slika = Phil Murphy for Governor (33782680673) (cropped).jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Massachusettsa|71. guverner]] [[Massachusetts]]a |vrijeme_na_vlasti = 4. januar 2007 – 8. januar 2015. |prethodnik = [[Mitt Romney]] |nasljednik = [[Charlie Baker]] |redoslijed2 = Zamjenik državnog javnog pravobranioca SAD u odjeljenju za ljudska prava |vrijeme_na_vlasti2 = 1994–1997. |prethodnik2 = John R. Dunne |nasljednik2 = Bill Lann Lee |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1956|7|31}} |mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[Illinois]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = |puno_ime = Deval Laurdine Patrick |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Diane Bemus |djeca = 2 |obrazovanje = [[Harvard]] |vjera = [[prezbiterijanska crkva]]<ref>[http://usliberals.about.com/od/stategovernors/p/Profile-Deval-Patrick-Massachusetts-Governor.htm Profile of Deval Patrick, Massachusetts Governor]</ref> |potpis = Deval_Patrick_Signature.svg |web_stranica = }} '''Deval Laurdine Patrick''' (rođen 31. jula 1956) jest američki političar, poznat kao [[Spisak guvernera Massachusettsa|71. po redu]] [[guverner]] [[Massachusetts]]a. == Biografija == Član je Demokratske stranke. Bio je na funkciji zamjenika glavnog državnog pravobranioca u odjeljenju za ljudska prava tokom mandata predsjednika [[Bill Clinton|Clintona]]. Na mjesto guvernera je prvi put izabran 2006. godine, naslijedivši Mitt Romneya koji nije ušao u izbornu utrku za guvernera, a Patrick je i na sljedećim guvernerskim izborima 2010. također pobjedio. On je prvi afroamerikanac na mjestu guvernera Massachusettsa. Rođen je u South Sideu u Chicagu. Odgajala ga je samohrana majka. U osmom razredu dobio je stipendiju za Milton akademiju u Massachusettsu. Pohađao je harvardsku pravnu školu te je tako bio predsjednik Harvardskog biroa za pravnu pomoć. Nakon diplomiranja, bio je na pravnoj praksi u ''NAACP Legal Defense and Educational'' fondu a kasnije je počeo raditi za jednu [[boston]]sku pravnu kompaniju. Tamo je u 34. godini života postao suvlasnik i partner. Predsjednik Clinton 1994. godine ga imenuje za zamjenika glavnog državnog pravobranioca u odjeljenju za ljudska prava u Ministarstvu pravde SAD, gdje je radio na slučajevima rasnog profiliranja i nezakonitog rada policije. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} {{DEFAULTSORT:Patrick, Deval}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Chicago]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5x99mm5xhmh5850j5nju7wj9r0sr0ep 0 268122 3893270 3855192 2026-06-04T10:35:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Paul LePage |slika = Lepageumaine.jpg |redoslijed = 74. guverner [[Maine]]a |vrijeme_na_vlasti = 5. januar 2011. - 2. januar 2019 |prethodnik = [[John Baldacci]] |nasljednik = [[Janet Mills]] |redoslijed2 = Gradonačelnik [[Waterville (Maine)|Watervillea]] |vrijeme_na_vlasti2 = 2003. - 2011. |prethodnik2 = Nelson Madore |nasljednik2 = Dana Sennett |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1948|10|9}} |mjesto_rođenja = [[Lewiston (Maine)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Paul Richard LePage |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Ann LePage |djeca = 4 |obrazovanje = Husson College<br>University of Maine (Orono) |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = |web_stranica = [http://www.maine.gov/governor/lepage/index.shtml Zvanična stranica] }} '''Paul Richard LePage''' je američki biznismen i političar, koji je od januara 2011. do januara 2019. bio 74. po redu guverner [[američke savezne države|savezne države]] [[Maine]]. Član je Republikanske stranke, a prije nego što je došao na mjesto guvernera, bio je gradonačelnik grada [[Waterville (Maine)|Waterville]] od 2003. do 2011. godine, a prije toga član gradskog vijeća tog grada. Radio je i kao glavni direktor trgovačkog lanca "''Marden's Surplus and Salvage''" od 1996. do 2011. godine. Na mjestu guvernera naslijedila ga je [[Janet Mills]]. == Karijera == LePage je u dva mandata bio član gradskog vijeća Watervillea, prije nego što je 2003. godine postao gradonačelnik. Na tom mjestu je ostao sve do svoje ostavke u januaru 2011. godine kada je kandidiran za mjesto guvernera. Tokom svog mandata kao gradonačelnik, smanjio je poreze u Watervilleu, napravio reformu gradske uprave i povećao rezerve gradskog budžeta sa 1 milion na 10 miliona US dolara.<ref>Calder, Ann (10. juni 2010). "''[http://www.pressherald.com/home/governor/lepage-fiscal-sense-tops-political-experience_2010-06-10.html LePage: Fiscal sense tops political experience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322075315/http://www.pressherald.com/home/governor/lepage-fiscal-sense-tops-political-experience_2010-06-10.html |date=22. 3. 2012 }}''". The Portland Press Herald / Maine Sunday Telegram. Pristupljeno 15.1.2011.</ref> Njegova odluka da za šefa osoblja postavi svoju 22-godišnju kćerku Lauren izazvala je buru negodovanja i kritika za [[nepotizam]].<ref>[http://bangordailynews.com/2010/12/22/politics/lepage-chooses-daughter-for-administration-post/ LePage chooses daughter for administration post]</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:LePage, Paul}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Biografije, Lewiston (Maine)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9to26s99834gzhb72t8oyr0gx00klnd 0 268134 3893240 3526883 2026-06-04T10:29:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Anesa Kajtazović |slika = Anesakqq.jpg |redoslijed = Zastupnica u Zastupničkom domu [[Iowa|Iowe]] iz 61. distrikta |vrijeme_na_vlasti = 10. januar 2011 – 11. januar 2015. |prethodnik = Kerry Burt |nasljednik = Timi Brown-Powers |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1986|8|30}} |mjesto_rođenja = [[Bihać]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = Anesa Kajtazović |nacionalnost = Amerikanka |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supružnik = |djeca = |obrazovanje = Univerzitet Northern Iowa |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Anesa Kajtazović''' (rođena 30. augusta 1986) jest američka političarka [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] porijekla, i bivša zastupnica u Zastupničkom domu [[Iowa|Iowe]] iz 61. distrikta od 2011. do 2015. Po podacima iz decembra 2013, Anesa je bila jedan od kandidata iz Demokratske stranke za mjesto u Kongresu SAD-a iz 1. kongresnog distrikta Iowe, pošto je kongresmen demokrata Bruce Braley napustio Zastupnički dom SAD-a zbog kandidature za [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat SAD-a]]. Na primarnim izborima unutar Demokratske stranke, održanim 3. juna 2014., osvojila je 4.067 ili 14,7% glasova, a pobjedu i kandidaturu osvojio njen stranački kolega Pat Murphy.<ref>[http://electionresults.sos.iowa.gov/Views/TabularData.aspx?TabView=StateRaces^Federal%20/%20Statewide%20Races^83&ElectionID=83 Zvanični rezultati primarnih izbora Demokratske stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140608014224/http://electionresults.sos.iowa.gov/Views/TabularData.aspx?TabView=StateRaces%5EFederal%20%2F%20Statewide%20Races%5E83&ElectionID=83 |date=8 Juni 2014 }}, održanih 3. juna 2014.</ref> Prvi put izabrana sa 23 godine, Kajtazović je najmlađa žena ikad izabrana u zakonodavno tijelo Iowe i prva Amerikanka bosanskohercegovačkog porijekla u zakonodavnom tijelu Iowe. Povodom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|prirodnih nepogoda]] koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu i okolne zemlje, Anesa je pokrenula inicijativu za pomoć BiH, uputivši Kongresu SAD zahtjev za organiziranje akcija pomoći za poplavama pogođena područja.<ref name="poplave">{{Cite web |url=http://www.haber.ba/vijesti/bih/84997-bosanka-anesa-kajtazovic-trazila-od-americkog-kongresa-pomoc-za-bih.html |title=Bosanka Anesa Kajtazović tražila od američkog Kongresa pomoć za BiH |access-date=17. 5. 2014 |archive-date=30. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140530074541/http://www.haber.ba/vijesti/bih/84997-bosanka-anesa-kajtazovic-trazila-od-americkog-kongresa-pomoc-za-bih.html |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20130813014609/http://anesakajtazovic.com/ Zvanični sajt] (arhiva) * [http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/bosanka-anesa-kajtazovic-treci-mandat-parlament-Iowa---293904.html "Upoznajte Bosanku koja je POMELA političku scenu Iowe! A tek joj je 26!"] na sajtu dnevnik.hr {{DEFAULTSORT:Kajtazović, Anesa}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4a3xg3qld0enty8sx1e2wmk1g5jzufc 0 268279 3893262 3855205 2026-06-04T10:33:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893262 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Rick Snyder |slika = RickSnyder.jpg |redoslijed = 48. guverner [[Michigan]]a |vrijeme_na_vlasti = 1. januar 2011. - 1. januar 2019 |prethodnik = [[Jennifer Granholm]] |nasljednik = [[Gretchen Whitmer]] |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1958|8|19}} |mjesto_rođenja = [[Battle Creek (Michigan)]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Richard Dale Snyder |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Sue Snyder |djeca = 3 |obrazovanje = Univerzitet u Michiganu |vjera = [[prezbiterijanska crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://www.michigan.gov/gov/ Zvanična stranica] }} '''Rick Snyder''' je američki političar i poslovni čovjek, poznatiji kao 48. po redu i trenutni guverner [[američke savezne države]] [[Michigan]]. Član je Republikanske stranke. Na mjesto guvernera došao je 1. januara 2011. godine. U periodu od 2005. do 2007. godine Snyder je bio na mjestu predsjednika upravnog odbora kompanije [[Gateway Inc.]] sa sjedištem u gradu [[Irvine (Kalifornija)|Irvine]], [[Kalifornija]]. Prije nego što je izabran na mjesto guvernera bio je direktor i predsjednik upravnog odbora te jedan od osnivača kompanije Ardesta LLC, špekulativne firme sa sjedištem u Ann Arbor u Michiganu.<ref>Christoff, Chris; Bell, Dawson, i Dixon, Jennifer (2. novembar 2010). "[https://web.archive.org/web/20101108180203/http://www.freep.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20101102%2FNEWS15%2F101102075%2F1008%2FNEWS06%2FSnyder-heads-for-lopsided-win-as-GOP-tidal-wave-looms&template=fullarticle Snyder leads Republicans to sweep of Michigan's top 3 posts]". Detroit Free Press. Pristupljeno 8.11.2010.</ref> Snyder se spominjao kao jedan od mogućih kandidata Republikanske stranke za potpredsjednika SAD na izborima 2012. godine.<ref name=CBS62>WWJ Lansing (3. maj 2012).[http://detroit.cbslocal.com/2012/05/03/one-tough-veep-snyder-wont-quash-romney-running-mate-rumors/ One Tough Veep? Snyder Won’t Quash Romney Running Mate Rumors]. ''CBS'' Detroit.</ref><ref>Anders, Melissa (3. maj 2012).[http://www.mlive.com/politics/index.ssf/2012/05/michigan_gov_rick_snyder_as_mi.html Michigan Gov. Rick Snyder as Mitt Romney's vice presidential candidate?]. ''MLive.com''</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{DEFAULTSORT:Snyder, Rick}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Biografije, Battle Creek (Michigan)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2yn610qgxyfgif9d09lcxu2qkg08vsi 0 268359 3892951 3510591 2026-06-04T07:54:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892951 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Pat McCrory |slika = Governor McCrory cropped.jpg |redoslijed = 74. guverner [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] |vrijeme_na_vlasti = [[5. januar]] [[2013]] - 2. januar 2017. |prethodnik = [[Beverly Perdue]] |nasljednik = [[Roy Cooper]] |redoslijed2 = 53. gradonačelnik Charlotte |vrijeme_na_vlasti2 = 7. decembar 1995. – 7. decembar 2009. |prethodnik2 = Richard Vinroot |nasljednik2 = Anthony Foxx |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1956|10|17}} |mjesto_rođenja = [[Columbus (Ohio)|Columbus]], [[Ohio]] {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Patrick Lloyd McCrory |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Ann Gordon McCrory<ref>{{cite web|url=http://www.charlotteobserver.com/2013/01/10/3778645/ann-mccrory-a-private-woman-moves.html#.Uq2xJNLuL6c|archive-url=https://web.archive.org/web/20130112184546/http://www.charlotteobserver.com/2013/01/10/3778645/ann-mccrory-a-private-woman-moves.html#.Uq2xJNLuL6c|title=Ann McCrory, a private woman, moves into a public role|archive-date=12. 1. 2013|work=charlotteobserver.com|access-date=30. 12. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.nga.org/cms/home/governors/spouses-bios/col2-content/main-content-list/ann-mccrory.html |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 12. 2013 |archive-date=11. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131011025437/http://www.nga.org/cms/home/governors/spouses-bios/col2-content/main-content-list/ann-mccrory.html |url-status=dead }}</ref> |djeca = ''nema'' |obrazovanje = Catawba College |vjera = [[prezbiterijanska crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://www.governor.state.nc.us/ Guverner] }} '''Pat McCrory''' je američki političar, bivši 74. po redu [[guverner]] američke savezne države [[Sjeverna Karolina]], od 2013. do 2. januara 2017. godine. Član je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]]. Prethodno je bio na mjestu 53. po redu gradonačelnika grada Charlotte, na kojem je bio rekordnih 14 godina u periodu 1995. - 2009. Prije gradonačelničkog mjesta, bio je gradski vijećnik od 1989. do 1995. godine. McCrocy je dekretom predsjednika [[George W. Bush]]a imenovan u Savjetodavno vijeće za nacionalnu sigurnost SAD (HSAC) u periodu od 2002. do 2006. godine. Na izborima za guvernera Sjeverne Karoline, McCrory je bio republikanski kandidat na općim izborima 2008. godine, ali je u neizvjesnoj izbornoj utrci izgubio od dotadašnje zamjenice guvernera Beverly Perdue.<ref>{{cite web|url=http://www.wral.com/news/local/politics/story/3886614/|title=Beverly Perdue defeats Pat McCrory to become first N.C. female governor :: WRAL.com|author=WRAL|work=WRAL.com|access-date=30. 12. 2015}}</ref> Nakon izbora 2008. godine, McCrory se vratio u privatni sektor.<ref>{{cite web|url=http://www.mvalaw.com/news-room-139.html|title=Pat McCrory joins Moore & Van Allen|work=mvalaw.com|access-date=30. 12. 2015}}</ref> Ponovno se kandidirao za mjesto guvernera 31. januara 2012. godine te započeo svoju drugu izbornu kampanju. McCrory je postao prvi gradonačelnik Charlotte koji je došao na najvišu poziciju na nivou savezne države kao i prvi republikanac koji je izabran za guvernera Sjeverne Karoline od 1988. godine. == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|Pat McCroy|Pat McCrory}} {{DEFAULTSORT:McCrory, Pat}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Columbus (Ohio)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] saifr62cf09xanmzje0ua0e35lwdj88 0 268445 3893072 3872369 2026-06-04T09:48:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija_šahista |ime = Milan Vukić |slika = |puno ime = |nadimak = |država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} |datum rođenja = [[19. august]] [[1942]]. |mjesto rođenja = [[Sanski Most]], [[NDH]] |datum smrti = |mjesto smrti = |titula = [[velemajstor]] |godine šampion = |elo = 2384 <small>(decembar 2014.)</small> |elo_max = 2517 <small>(januar 2007.)</small> }} '''Milan Vukić''' je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]], te trenutno 2468. šahist na [[FIDE-ina ljestvica|rejting-listi]] aktivnih šahista sa 2384 poena ''(stanje 22. decembra 2014)''<ref name="FIDE">{{FIDE|id=900273|tekst=Milana Vukića}}</ref>, 1937. na listi aktivnih evropskih šahista, te petnaesti najbolji bosanskohercegovački šahist.<ref name="FIDE" /><ref>{{Cite web |url=http://www.bihchess.ba/rejting.htm |title=Rejting bosanskohercegovačkih šahista na službenoj stranici Šahovske unije Bosne i Hercegovine |access-date=18. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121104212446/http://www.bihchess.ba/rejting.htm |archive-date=4. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Milan Vukić rođen je [[19. august]]a [[1942]]. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]u. Titulu [[međunarodnog majstora]] dobio je 1967. godine, a [[velemajstor]]a 1975. godine.<ref name="FIDE" /> Učestvovao je u timu Jugoslavije na evropskim i na studentskim šahovskim prvenstvima. Četverostruki je [[Šahovsko prvenstvo Jugoslavije|prvak Jugosavije]] (1970, 1971, 1974 i 1994.), te [[Šahovsko prvenstvo Bosne i Hercegovine|prvak Bosne i Hercegovine]] 2007. godine. Po zanimanju je diplomirani pravnik, a trenuno je šahovski trener u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. == Rezultati == == Nagrade == * '''1970.''' - [[Jugoslavensko prvenstvo u šahu|Prvak SFR Jugoslavije]] sa [[Dragoljub Velimirović|Dragoljubom Velimirovićem]]; * '''1971.''' - [[Jugoslavensko prvenstvo u šahu|Prvak SFR Jugoslavije]] sa [[Predrag Ostojić|Predragom Ostojićem]]; * '''1974.''' - [[Jugoslavensko prvenstvo u šahu|Prvak SFR Jugoslavije]]; * '''1994.''' - [[Jugoslavensko prvenstvo u šahu|Prvak SR Jugoslavije]]; * '''2007.''' - [[Šahovsko prvenstvo Bosne i Hercegovine|Prvak Bosne i Hercegovine]] == Vanjski linkovi == * {{FIDE|id=900273|tekst=Milana Vukića}} * {{Chessgames2|id=14954|tekst=Milana Vukića}} * {{Chesstempo|id=226730|tekst=Milana Vukića}} {{commonscat|Milana Vukića}} == Reference == {{refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Vukić, Milan}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački šahisti]] [[Kategorija:Biografije, Sanski Most]] [[Kategorija:Jugoslavenski šahisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 03tttqssvc2gz5omd31px99rv8a98dw 0 268562 3892921 3855219 2026-06-04T07:47:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892921 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Susana Martinez |slika = Governor NewMexico.jpg |redoslijed = 31. guvernerka [[Novi Meksiko|Novog Meksika]] |vrijeme_na_vlasti = [[1. januar]] [[2011]] – |prethodnik = [[Bill Richardson]] |nasljednik = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1959|07|14}} |mjesto_rođenja = [[El Paso (Texas)|El Paso]], [[Texas]], [[SAD]] |datum_smrti = |puno_ime = Susana Martinez |nacionalnost = Amerikanka |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] {{smaller|(1995–danas)}} |supružnik = Chuck Franco |djeca = Carlo |obrazovanje = University of Texas, El Paso<br>University of Oklahoma |vjera = [[katoličanstvo]] |potpis = Signature_of_Susana_Martinez.png |web_stranica = [http://www.governor.state.nm.us/ stranica guvernerke] }} '''Susana Martinez''' je američka političarka 31. po redu na funkciji [[guverner]]ke američke savezne države [[Novi Meksiko]].<ref>Davis, Susan. [http://blogs.wsj.com/washwire/2010/06/02/political-trivia-new-mexico-marks-a-milestone/ Political Trivia: New Mexico Marks a Milestone],''Wall Street Journal'', 2.6.2010.</ref> Do 1995. godine članica Demokratske stranke, a danas republikanka, Martinez je prva izabrana žena na mjestu guvernera Novog Meksika i prva žena latinoameričkog porijekla na mjestu guvernera u SAD.<ref>{{cite web|url=http://www.latina.com/lifestyle/news-politics/new-mexicos-susana-martinez-elected-first-latina-governor-us|title=New Mexico's Susana Martinez Elected the First Latina Governor in the U.S|author=Mariela Rosario|publisher=Latina|date=3. 11. 2010|access-date=19. 9. 2011|archive-date=9. 7. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/692GBJ8iB?url=http://www.latina.com/lifestyle/news-politics/new-mexicos-susana-martinez-elected-first-latina-governor-us|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.doublex.com/blog/xxfactor/susana-martinez-first-latina-governor-will-be-tough-border-security|title=Susana Martinez, First Latina Governor, Will Be Tough on Border Security|author=Noreen Malone|date=3. 11. 2010|publisher=Slate|access-date=19. 9. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Bila je zamjenik okružnog tužioca za 3. juristički okrug Doña Ana u Novom Meksiku od 1986. do 1992. godine. Zatim je 14 godina bila okružni tužilac od 1997. do 2011. godine.<ref name="state1">{{cite web |url=http://www.governor.state.nm.us/Meet_Governor_Martinez.aspx |title=Susana Martinez - Governor of the State of New Mexico |publisher=Governor.state.nm.us |date= |access-date=22. 12. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/692GKPZc4?url=http://www.governor.state.nm.us/Meet_Governor_Martinez.aspx |archive-date=9. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> U 2013. godini [[Time Magazine]] je uvrstio Martinez u 100 najuticajnijih osoba na svijetu.<ref name="autogenerated1">{{cite news|last=Rove |first=Karl |url=http://time100.time.com/2013/04/18/time-100/slide/susana-martinez/ |title=Susana Martinez &#124; TIME 100: The 100 Most Influential People in the World &#124; TIME.com |publisher=Time100.time.com |datum=18. 4. 2013 |access-date=19. 7. 2013}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Susana Martinez}} {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{DEFAULTSORT:Martinez, Susana}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, El Paso (Texas)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f7ceaggar91imxuimgc1omtalef19wr 0 268712 3892897 3049353 2026-06-04T07:44:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Dave Heineman |slika = Dave Heineman official photo.jpg |redoslijed = 39. guverner [[Nebraska|Nebraske]] |vrijeme_na_vlasti = [[20. januar]] [[2005]]. - 8. januar 2015. |prethodnik = [[Mike Johanns]] |nasljednik = [[Pete Ricketts]] |redoslijed2 = 37. zamjenik guvernera Nebraske |vrijeme_na_vlasti2 = 1. oktobar 2001. – 20. januar 2005. |prethodnik2 = David Maurstad |nasljednik2 = Rick Sheehy |redoslijed3 = Rizničar Nebraske |vrijeme_na_vlasti3 = 2. januar 1995. – 1. oktobar 2001. |prethodnik3 = Dawn Rockey |nasljednik3 = Lorelee Hunt Byrd |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1948|5|12}} |mjesto_rođenja = [[Falls City (Nebraska)|Falls City]], Nebraska {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<ref name="falls" /> |datum_smrti = |puno_ime = David Eugene Heineman |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Sally Ganem |djeca = jedan sin |obrazovanje = Vojna akademija SAD |vjera = [[metodistička crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://www.governor.nebraska.gov/ Guverner] }} '''David Eugene "Dave" Heineman''' je američki političar, poznat po tome što je bio 39. po redu [[guverner]]a američke savezne države [[Nebraska]], počev od 2005. do 2015. godine. Član je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]], a prije guvernerskog mjesta bio je zamjenik guvernera i rizničar Nebraske. Na puni mandat izabran je dva puta 2006. i 2010. godine, tako da je nakon isteka mandata 8. januara 2015. godine postao guverner Nebraske sa najdužim mandatom u historiji ove savezne države.<ref name="omaha" /> == Karijera == Heineman je živio u mnogim gradovima u istočnoj Nebraski tokom svoje mladosti, da bi završio srednju školu u gradu Wahoo. Upisao je i diplomirao na Vojnoj akademiji SAD 1970. godine. Nakon toga je služio u Vojsci SAD pet godina, koju je napustio sa činom [[kapetan|kapetana]]. Osim toga završio je i program za vojnog rendžera. Heineman je bio član gradskog vijeća Fremonta od 1990. do 1994. godine. Osim toga u dva mandata je bio rizničar države Nebraska od 1994. do 2001. godine, nakon čega je imenovan za zamjenika guvernera za vrijeme guvernera Mike Johannsa nakon što je prethodni zamjenik David Maurstad imenovan u vladu predsjednika [[George W. Bush|George W. Busha]]. Svoj prvi puni mandat za zamjenika dobio je nakon izbora 2002. godine. Nakon što je dotadašnji guverner Mike Johanns imenovan ministrom poljoprivrede SAD, Heineman dolazi na mjesto guvernera 2005. godine, a tek nakon nepune dvije godine učestvovao je na redovnim izborima za guvenera na kojima je i pobijedio.<ref name="omaha" /> Heineman je oženjen sa Sally Ganem<ref name="lady" />, bivšom direktoricom osnovne škole i imaju jednog sina. == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="falls">[http://www.fallscitynebraska.org/uncategorized/famous-falls-city-residents/#heineman Famous Falls City Residents]</ref> <ref name="omaha">[http://www.omaha.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20130121/NEWS/130129975/1685 Heineman now in the record books as Nebraska's longest-serving governor]</ref> <ref name="lady">[http://www.nga.org/cms/home/governors/spouses-bios/col2-content/main-content-list/sally-ganem.html Sally Ganem (Nebraska)]</ref> }} {{Commonscat|Dave Heineman}} {{DEFAULTSORT:Heineman, Dave}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Falls City (Nebraska)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9d0o1j498ekmqmmjf8yt7e7zm65pejh 0 268962 3892922 3855237 2026-06-04T07:47:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892922 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Terry McAuliffe |slika = Terry McAuliffe 2020.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Virginije|72. guverner]] [[Virginia|Virginije]] |vrijeme_na_vlasti = 14. januar 2014 - 13. januar 2018. |prethodnik = [[Bob McDonnell]] |nasljednik = [[Ralph Northam]] |redoslijed2 = Predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta |vrijeme_na_vlasti2 = 3. februar 2001. – 12. februar 2005. |prethodnik2 = Ed Rendell |nasljednik2 = Howard Dean |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1957|2|9}} |mjesto_rođenja = [[Syracuse (New York)|Syracuse]], New York {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Terence Richard McAuliffe |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)]] |supruga = Dorothy McAuliffe |djeca = 5 |obrazovanje = Catholic University of America<br>Georgetown University |potpis = |web_stranica = [http://www.terrymcauliffe.com/ Zvanična stranica] }} '''Terence Richard "Terry" McAuliffe''' je američki privrednik i političar, bivši 72. po redu guverner američke savezne države [[Virginia]]. Na mjestu guvernera naslijedio je [[Bob McDonnell]]a 14. januara 2014. godine. Član je Demokratske stranke SAD. Prethodno je vršio funkciju predsjednika Demokratskog nacionalnog komiteta od 2001. do 2005. godine, a bio je i dopredsjednik izbornog tima predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] u izbornoj kampanji na predsjedničkim izborima 1996. godine, kao i predsjednik izbornog tima Hillary Clinton na predsjedničkim izborima 2008. godine. Prvi put se kandidirao na guvernerskim izborima u Virginiji 2009. godine, ali nije izabran za demokratskog kandidata. Ponovno se kandidirao na guvernerskim izborima 2013. godine, te je bez protivkandidata osvojio nominaciju ispred Demokratske stranke. Na općim izborima 2013. porazio je protivkandidate republikanca Kena Cuccinellia i libertarijanca Roberta Sarvisa, osvojivši 48% glasova.<ref>[http://www.politico.com/story/2013/11/election-2013-the-final-hours-99424.html?ml=po_r Izborni rezultati]</ref> Na mjestu guvernera naslijedio ga je Ralph Northam. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Terry McAuliffe}} {{DEFAULTSORT:McAuliffe, Terry}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Syracuse (New York)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 10ahnb49n5f53olzvgbl9zywthg5he5 0 269524 3892785 3822958 2026-06-03T16:49:31Z ~2026-33073-99 182142 3892785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime_muzičara = Aleksandar Matić | žanr = [[Folk]] | bgcolour = solo_izvođač | slika = Sasa Matic.jpg | država = {{Srbija}} | karijera = 1994– | rođenje = 26. april 1978, [[Drvar]] | smrt = 1. juni 2026, [[Beograd]] | instrument = | izdavač = Grand Production | zanimanje = | angažman = | URL = http://www.maticsasa.com/ | najnoviji_album = ''[[X godina zajedno]]'' | godina3 = 2011 | album2 = ''[[Nezaboravne]]'' | godina2 = 2011 | album1 = ''[[Nije ljubav trag na hartiji]]'' | godina1 = 2010 | pozadina = }} '''Saša Matić''' ([[26. april]] [[1978]]. [[Bihać]], [[Jugoslavija]]) je [[srbija]]nski pop-folk pjevač porijeklom iz Bosne i Hercegovine. ==Biografija== Aleksandar Matić rođen je [[1978]]. godine u Bihaću. Odrastao je u [[Drvar]]u<ref name="Hellasije">{{Cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/sasa-matic/|title=Saša Matić Biografija|last=Hellasije|date=4. 8. 2018|website=Biografije Poznatih|language=sr-RS|access-date=19. 3. 2026}}</ref> s bratom Dejanom, majkom Dragicom i ocem Zoranom. U dobi od 7 godina, 1985. godine, s porodicom napušta rodno mjesto i odlazi u [[Beograd]].<ref name="Hellasije"/> Nižu i srednju muzičku školu je završio u [[Zemun]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.radiozepa.com/sasa-matic-biografija-diskografija/|title=Saša Matić Biografija: Životni Put i Svi Hitovi|date=11. 1. 2026|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Tri godine je pjevao u klubu Španac, koji se nalazi u okviru Studentskog grada, u Novom Beogradu. Tada je bio popularan po idealnom interpretiranju pjesama [[Haris Džinović|Harisa Džinovića]]. Prvi album je objavio 15. marta 2001. i odmah je stekao široku popularnost. Pobjeđuje na Budvanskom festivalu 2003. i na prvom Grand festivalu 2006. ==Diskografija<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1013095-Sa%C5%A1a-Mati%C4%87|title=Saša Matić|website=Discogs|language=en|access-date=19. 3. 2026}}</ref>== * ''Maskara'' (2001) * ''Kad ljubav zakasni'' (2002) * ''Zbogom, ljubavi'' (2003) * ''Anđeo čuvar'' (2005) * ''Poklonite mi nju za rođendan'' (2007) * ''Nije ljubav trag na hartiji'' (2010) * ''Nezaboravne'' (2011) * ''X godina zajedno'' (2011) * ''Ja se ne predajem'' (2012) * ''Lagala je, grade'' (2015) * ''Ne bih ništa menjao'' (2017) * ''Dva života'' (2021) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/412405/javnosti_gotovo_nepoznato_sasa_i_dejan_matic_odrastali_su_u_bih_sale_progovorio_o_tome.html {{Commonscat}} * [http://www.maticsasa.com/ Zvanični sajt]{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Matić, Saša}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] nmzy51oxx98su5fc3b9m3lbpkdeob19 3892790 3892785 2026-06-03T17:00:00Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-33073-99|~2026-33073-99]] ([[User talk:~2026-33073-99|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3822958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime_muzičara = Aleksandar Matić | žanr = [[Folk]] | bgcolour = solo_izvođač | slika = Sasa Matic.jpg | država = {{Srbija}} | karijera = 1994– | rođenje = 26. april 1978, [[Drvar]] | smrt = | instrument = | izdavač = Grand Production | zanimanje = | angažman = | URL = http://www.maticsasa.com/ | najnoviji_album = ''[[X godina zajedno]]'' | godina3 = 2011 | album2 = ''[[Nezaboravne]]'' | godina2 = 2011 | album1 = ''[[Nije ljubav trag na hartiji]]'' | godina1 = 2010 | pozadina = }} '''Saša Matić''' ([[26. april]] [[1978]]. [[Bihać]], [[Jugoslavija]]) je [[srbija]]nski pop-folk pjevač porijeklom iz Bosne i Hercegovine. ==Biografija== Aleksandar Matić rođen je [[1978]]. godine u Bihaću. Odrastao je u [[Drvar]]u<ref name="Hellasije">{{Cite web|url=https://www.biografija.org/muzika/sasa-matic/|title=Saša Matić Biografija|last=Hellasije|date=4. 8. 2018|website=Biografije Poznatih|language=sr-RS|access-date=19. 3. 2026}}</ref> s bratom Dejanom, majkom Dragicom i ocem Zoranom. U dobi od 7 godina, 1985. godine, s porodicom napušta rodno mjesto i odlazi u [[Beograd]].<ref name="Hellasije"/> Nižu i srednju muzičku školu je završio u [[Zemun]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.radiozepa.com/sasa-matic-biografija-diskografija/|title=Saša Matić Biografija: Životni Put i Svi Hitovi|date=11. 1. 2026|language=hr|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Tri godine je pjevao u klubu Španac, koji se nalazi u okviru Studentskog grada, u Novom Beogradu. Tada je bio popularan po idealnom interpretiranju pjesama [[Haris Džinović|Harisa Džinovića]]. Prvi album je objavio 15. marta 2001. i odmah je stekao široku popularnost. Pobjeđuje na Budvanskom festivalu 2003. i na prvom Grand festivalu 2006. ==Diskografija<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/1013095-Sa%C5%A1a-Mati%C4%87|title=Saša Matić|website=Discogs|language=en|access-date=19. 3. 2026}}</ref>== * ''Maskara'' (2001) * ''Kad ljubav zakasni'' (2002) * ''Zbogom, ljubavi'' (2003) * ''Anđeo čuvar'' (2005) * ''Poklonite mi nju za rođendan'' (2007) * ''Nije ljubav trag na hartiji'' (2010) * ''Nezaboravne'' (2011) * ''X godina zajedno'' (2011) * ''Ja se ne predajem'' (2012) * ''Lagala je, grade'' (2015) * ''Ne bih ništa menjao'' (2017) * ''Dva života'' (2021) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/412405/javnosti_gotovo_nepoznato_sasa_i_dejan_matic_odrastali_su_u_bih_sale_progovorio_o_tome.html {{Commonscat}} * [http://www.maticsasa.com/ Zvanični sajt]{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Matić, Saša}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] 5000e3r13am3pelrvfr6kchutc8k1e0 0 269538 3892923 3855291 2026-06-04T07:47:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = John Kitzhaber |slika = John Kitzhaber acceptance speech-5.jpg |redoslijed = 35. i 37. guverner [[Oregon]]a |vrijeme_na_vlasti = 9. januar 1995. – 13. januar 2003. |prethodnik = [[Barbara Roberts]] |nasljednik = [[Ted Kulongoski]] |redoslijed2 = |vrijeme_na_vlasti2 = 10. januar 2011. - 18. februara 2015. |prethodnik2 = [[Ted Kulongoski]] |nasljednik2 = [[Kate Brown]] |redoslijed3 = Predsjednik Senata države Oregon |vrijeme_na_vlasti3 = 3. januar 1985. – 3. januar 1993. |prethodnik3 = Edward Fadeley |nasljednik3 = Bill Bradbury |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1947|3|5}} |mjesto_rođenja = [[Colfax (Washington)|Colfax]], [[Washington (savezna država)|Washington]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države|SAD}} |datum_smrti = |puno_ime = John Albert Kitzhaber |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Sharon LaCroix (1995–2003)<br>Cylvia Hayes (2003– ) |djeca = 1 sin |obrazovanje = Dartmouth College<br>Oregon Health and Science University |vjera = - |potpis = |web_stranica = [http://governor.oregon.gov/ Guverner] }} '''John Kitzhaber''' američki je političar, poznat po tome što je bio 37. guverner [[američke savezne države]] [[Oregon]]. Prethodno je u jednom mandatu također bio na položaju guvernera Oregona kao 35. po redu, te je prva osoba koja je izabrana na neku izvršnu funkciju tri puta nakon što je ponovo izabran 2010. na treći neuzastopni mandat. Prije nego što je počeo političku karijeru u Oregonu, bio je fizijatar. Kitzhaberova politička karijera počela je nakon što je izabran u [[Zastupnički dom Oregon]]a da bi u Senatu Oregona ostao 12 godina, od čega je osam godina bio predsjednik Senata. Kandidirao se na guvernerskim izborima 1994. te uvjerljivo pobijedio. Na sljedećim guvernerskim izborima 1998. ponovo je izabran većinom glasova. Nakon što je završio svoj drugi mandat na mjestu guvernera, Kitzhaber se vratio [[medicina|medicini]] i zalagao za poboljšanje javnog zdravstva. Ponovo se kandidirao 2010. za treći mandat na mjestu guvernera, te tijesno pobijedio republikanskog protivkandidata, bivšeg NBA igrača [[Chris Dudley|Chrisa Dudleyja]].<ref>{{Cite web |url=http://gov.oregonlive.com/election/2010primary/Governor/ |title=Oregon 2010 Primary Results: Governor |access-date=16. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100523234443/http://gov.oregonlive.com/election/2010primary/Governor/ |archive-date=23. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> Dana 13. februara 2015, suočen s kriminalističkom istragom, objavio je namjeru da podnese ostavku, efektivno od 18. februara 2015. Na mjestu guvernera naslijedila ga je Kate Brown. Da je na mjestu guvernera ostao puni mandat, postao bi guverner s drugim najdužim stažem u historiji SAD-a. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|John Kitzhaber}} {{DEFAULTSORT:Kitzhaber, John}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Colfax (Washington)]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fbzumw37atkrfzhrv63145q2ayofl49 0 269822 3893172 3845124 2026-06-04T10:09:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893172 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Dodaj_infokutiju|}} Osman Džiho je rođen 14. novembra 1963. godine u [[Mostar|Mostaru]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Humor|Humorom]] se počeo baviti u srednjoj školi, a svoje prve nastupe na TV i radiju imao je 1986. Humorističkim nastupima obišao je planetu nekoliko puta i nastupao u preko 50 država. Imitirao je poznate javne ličnosti, predsjednike susjednih država itd. Za humoritički rad dobio je brojne nagrade i priznanja od kojih izdvajamo: === Nagrade === * 1991. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] u KSC [[Skenderija]] proglašen za najboljeg mladog imitatora u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] * 1994. godine u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] ([[Njemačka]]) dobio je Oskara popularnosti kao najbolji humorista od Revije 'Mega Hit' * 1998. godine u Sarajevu '[[Večernje novine]]', priznanje kao najbolji humorista godine * 1999. godine u Sarajevu 'Večernje novine', ponovo dodjeljuju priznanje kao najbolji humorista godine * 2002. godine Sarajevo Oskar popularnosti kao najbolji humorista u BiH. To priznanje je dobio nekoliko puta kao humorista decenije. * 2024.godine u Mostaru dodijeljena Plaketa 'Nijaz Slipičević' za spajanje ljudi u dijaspori sa domovinom i 700 emisija 'U tuđoj avliji' === Projekti === Autor je više humorističkih projekata i kaseta: * Halo Mirsada, glupačo jedna * Međunarodna Audicija * Balkanska Metastaza * Halo Mirsada, puko frajer na mene * Živio pakt * Džnn show * kravlje ludilo * 15 godina zajedno - Halid Bešlic i Osman Džiho * Nasljednik * Pajdo i Horo * Ragib Nagib * Otkačeni telefon (TV emisija i DVD) Također je objavio i četiri knjige: "Živio Humor" , "Republika Smiješna" , "Na Drini korupcija" i "Vakcina protiv mrznje". Autor je projekta "Otkačeni telefon" i radio je preko 100 skečeva. Kolumne za bh. magazin "Express" pisao 14. godina. "Od 10.10.2010. urednik je TV emisije ''U tuđoj avliji'', koja govori o našim uspješnim ljudima rasutim po svijetu." {{DEFAULTSORT:Džiho, Osman}} [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 54w2wpk7n063rs3qby6y8u27aozw3qj 0 270273 3893153 3846973 2026-06-04T10:03:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Lincoln Chafee |slika = Lincoln Chafee official portrait.jpg |redoslijed = 74. guverner [[Rhode Island]]a |vrijeme_na_vlasti = 4. januar 2011. - 6. januar 2015. |prethodnik = [[Donald Carcieri]] |nasljednik = [[Gina Raimondo]] |redoslijed2 = Senator SAD iz [[Rhode Island]]a |vrijeme_na_vlasti2 = 4. novembar 1999. – 3. januar 2007. |prethodnik2 = [[John Chafee]] |nasljednik2 = [[Sheldon Whitehouse]] |redoslijed3 = Gradonačelnik grada [[Warkick (Rhode Island)|Warwicka]] |vrijeme_na_vlasti3 = 1992.–1999. |prethodnik3 = Charles Donovan |nasljednik3 = Scott Avedisian |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1953|3|26}} |mjesto_rođenja = [[Providence (Rhode Island)|Providence]], [[Rhode Island]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Lincoln Davenport Chafee |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = {{plainlist| * [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] {{smaller|(prije 2007)}} * nezavisan {{smaller|(2007–2013)}} * [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] {{smaller|(2013–)}} }} |supruga = Stephanie Chafee |djeca = troje |obrazovanje = Brown University<br>Montana State University, Bozeman |vjera = [[Episkopalna crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://www.governor.ri.gov/ Guverner] }} '''Lincoln Chafee''' (rođen 26. marta 1953., [[Providence (Rhode Island)|Providence]], [[Rhode Island]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) američki je političar, koji je bio 74. po redu guverner [[američke savezne države]] [[Rhode Island]]. Prije izbora na mjesto guvernera, Chafee je bio senator SAD kao republikanac od 1999. godine do 2006. godine kada je izgubio ponovni izbor u [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat SAD]] od demokrate Sheldona Whitehousea. Godine 2007. napustio je Republikansku stranku i postao nezavisan. On je i prvi nezavisni kandidat koji je služio kao [[guverner]] Rhode Islanda od John Collinsa, koji je bio guverner u periodu 1786. do 1790. godine. == Rani život, obrazovanje i karijera == Lincoln Davenport Chafee rođen je 26. marta 1953. godine u [[Providence (Rhode Island)|Providenceu, Rhode Island]], kao sin Virginije, rođene Coates, i Johna Chafeeja. <ref>{{Citation|title=Family Tree|url=https://doi.org/10.1007/978-1-4020-5614-7_1129|publisher=Springer Netherlands|date=2008|accessdate=2025-12-26|isbn=978-1-4020-5613-0|pages=446–446}}</ref> Chafeejev pra-pradjed Henry Lippitt bio je guverner Rhode Islanda, dok su među njegovim pra-pra-stričevima bili guverner Rhode Islanda Charles Warren Lippitt i senator Sjedinjenih Američkih Država Henry Frederick Lippitt . Pra-stric Zechariah Chafee bio je profesor prava na Harvardu i istaknuti borac za građanske slobode. Porodica Chafee bila je među najranijim doseljenicima Hinghama, Massachusetts, prije nego li se preselila na jug u Rhode Island. <ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/chaffeegenealog00chafgoog|title=The Chaffee Genealogy, William Henry Chaffee, 1635–1909, The Grafton Press, New York, 1909|date=September 2, 2000|publisher=Grafton Press|page=[https://archive.org/details/chaffeegenealog00chafgoog/page/n31 4]|quote=daniel cushing hingham clerk.|access-date=November 3, 2010|via=[[Internet Archive]]}}</ref> Pohađao je javne škole u Warwicku, Rhode Island, Providence Country Day School, te naposlijetku i Phillips Academy. Na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]], Chafee je bio kapiten [[Hrvanje|hrvačkog]] tima, a 1975. godine je stekao diplomu prvostupnika umjetnosti iz [[Klasika|klasičnih nauka]]. Pohađao Školu za potkivače bez diplome (šesnaestosedmični program potkivanja potkova ) na Državnom univerzitetu Montana u Bozemanu. U narednih sedam godina radio je kao potkivač na hipodromima za konje u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Jedan od konja koje je potkivao, Overburden, postavio je rekord staze u Northlands Parku u Edmontonu. Trudeći se opisati kako je vrijeme provedeno kao potkivač utjecalo na njega, Chafee je izjavio da "kada ste okruženi konjima, obično ste tiša osoba." <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/10/lincoln-chafee-2016/412141/|title=Why Did Lincoln Chafee Even Bother to Run?|last=Ball|first=Molly|date=October 23, 2015|website=The Atlantic|language=en|access-date=October 26, 2015}}</ref> == Vanjski linkovi == *[http://www.chafeeforgovernor.com/ Chafee for Governor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212143532/http://chafeeforgovernor.com/ |date=12. 2. 2014 }} ''zvanična predizborna stranica'' *[http://bioguide.congress.gov/scripts/biodisplay.pl?index=c001040 Biografija] {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Chafee, Lincoln}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Biografije, Providence (Rhode Island)]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9sv6tupzbwn8g3w1sx9m0bsf1r8gf73 0 270325 3892877 3678217 2026-06-04T07:38:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Nikki Haley |slika = Nikki Haley by Gage Skidmore 5.jpg |redoslijed = 29. ambasadorica SAD pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] |vrijeme_na_vlasti = 27. januar 2017 – 31. decembar 2018. |prethodnik = [[Samantha Power]] |nasljednik = [[Kelly Craft]] |redoslijed2 = 116. guvernerka savezne države [[Južna Karolina]] |vrijeme_na_vlasti2 = 12. januar 2011 – 24. januar 2017. |prethodnik2 = [[Mark Sanford]] |nasljednik2 = [[Henry McMaster]] |ime_pri_rođenju = Nimarata Nikki Randhawa |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1972|01|20}}<ref name="rodjen" /> |mjesto_rođenja = [[Bamberg (Južna Karolina)|Bamberg]], [[Južna Karolina]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |nacionalnost = Amerikanka |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supružnik = Michael Haley |djeca = 2 djece |obrazovanje = Univerzitet Clemson |vjera = [[Metodistička crkva]] |potpis = |web_stranica = [http://www.governor.sc.gov/ Guvernerka] }} '''Nimarata Nikki Haley''' (rođena 20. januara 1972) je američka političarka, koja je bila 116. [[guverner]]ka američke savezne države [[Južna Karolina]], počev od januara 2011. godine do januara 2017. Članica je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]]. Haley je predstavljala okrug Lexington u Predstavničkom domu Južne Karoline od 2005. do 2010. godine.<ref name="audry" /> U januaru 2017. predsjednik [[Donald Trump]] imenovao ju je ambasadoricom SAD pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]]. Svoju ostavku na dužnost ambasadorice SAD objavila je 9. oktobra 2018. godine, a tu poziciju zvanično je napustila 31. decembra 2018.<ref name="ostavka"/> == Reference == {{refspisak|1|refs= ><ref name="rodjen">[http://voices.washingtonpost.com/44/2010/06/nikki-haley-10-things-you-didn.html . "Nikki Haley: 10 things you didn't know about the S.C. Republican"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722235201/http://voices.washingtonpost.com/44/2010/06/nikki-haley-10-things-you-didn.html |date=22. 7. 2012 }}, Washington Post Voices.</ref> <ref name="audry">[https://web.archive.org/web/20060619013617/http://www.audreymagazine.com/April2006/Living01.asp "Belles of the South"], Audrey. april–maj 2006.</ref> <ref name="ostavka">{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2018/10/09/us/politics/nikki-haley-united-nations.html|title=Nikki Haley Resigned as U.S. Ambassador to the United Nations|publisher=New York Times|access-date=9. 10. 2018}}</ref> }} {{Commonscat|Nikki Haley}} {{DEFAULTSORT:Haley, Nikki}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Bamberg (Južna Karolina)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j72gqhuzwuu9eiypqcmctzpxw0e129p 0 319994 3892900 3855390 2026-06-04T07:44:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Peter Shumlin |slika = Peter Shumlin 2012.jpg |redoslijed = 81. guverner [[Vermont]]a |vrijeme_na_vlasti = 6. januar 2011 - 5. januar 2017. |prethodnik = [[Jim Douglas]] |nasljednik = [[Phil Scott (političar)|Phil Scott]] |redoslijed2 = Predsjednik Senata Vermonta |vrijeme_na_vlasti2 = 2007.–2011. |prethodnik2 = Peter Welch |nasljednik2 = John F. Campbell |vrijeme_na_vlasti3 = 1997–2003. |prethodnik3 = Stephen W. Webster |nasljednik3 = Peter Welch |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1956|3|24}} |mjesto_rođenja = [[Brattleboro (Vermont)|Brattleboro]], Vermont {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Peter Elliott Shumlin |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Deborah Holway Shumlin (razvedeni 2013.)<ref>''Vermont Marriage Index'', 1981-1984 and 1989-2001</ref> |djeca = Olivia i Rebecca<ref>[http://www.wcax.com/story/19856662/candidate-closeup-peter-shumlin Candidate Closeup: Peter Shumlin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121123054703/http://www.wcax.com/story/19856662/candidate-closeup-peter-shumlin |date=23. 11. 2012 }}, wcax.com 2012.</ref> |obrazovanje = Univerzitet Wesleyan |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Peter Shumlin''' je američki političar, koji je bio 81. po redu guverner [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke savezne države]] [[Vermont]], počev od januara 2011. godine do januara 2017. godine. Član je Demokratske stranke. Prethodno je bio zastupnik u Predstavničkom domu Vermonta. == Biografija == Pohađao je osnovnu školu Buxton u Vermontu, a diplomirao na Univerzitetu Wesleyan. Od 1990. do 1992. bio je zastupnik u Predstavničkom domu Vermonta, a od 1992. do 2002. te od 2006. do 2011. godine bio je član Senata Vermonta. Kao kandidat Demokratske stranke na izborima 2. novembra 2010. godine izabran je za guvernera Vermonta, pošto je prethodni guverner republikanac Jim Douglas odustao od učešća na izborima. Shumlinov protivkandidat bio je raniji zamjenik guvernera Brian Dubie, od kojeg je imao oko 4000 glasova više. U aprilu 2012. godine, Shumlin došao je na naslovnice brojnih svjetskih medija zbog kurioziteta koji se desio u Montpelieru gdje je živio. U toku noći probudila ga je buka u dvorištu, te je izašao van. Ugledao je četiri medvjeda koji su ušli u dvorište, popeli se na drvo i jeli iz posude za hranjenje ptica. Nakon što ih je ugledao, pobjegao je u kuću, a jedan od medvjeda ga je slijedio. Kasnije je izjavio a medije da ga je medvjed slijedio do ulaznih vrata i približio mu se na samo dva metra. Opovrgnuo je pisanja nekih medija da je iz kuće izašao bez odjeće.<ref >[http://www.huffingtonpost.com/2012/04/13/bears-chase-peter-shumlin-vermont-governor_n_1423491.html Bears Chase Peter Shumlin, Vermont Governor, In Backyard]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.globalpost.com/dispatches/globalpost-blogs/weird-wide-web/peter-shumlin-vermont-governor-narrowly-escapes-bear-atta |title=Peter Shumlin, Vermont governor, narrowly escapes bear attack |access-date=2. 2. 2014 |archive-date=15. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615055949/http://www.globalpost.com/dispatches/globalpost-blogs/weird-wide-web/peter-shumlin-vermont-governor-narrowly-escapes-bear-atta |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Peter Shumlin}} {{DEFAULTSORT:Shumlin, Peter}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Brattleboro (Vermont)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ms66k5lzkcicvmrvk63uf2or1wonwd0 0 350728 3893162 3875884 2026-06-04T10:04:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija atletičar | ime = Julija Lipnicka | slika = Julia Lipnitskaia Olympics 2014.jpeg | veličina_slike = | opis_slike = Lipnicka na ZOI 2014. | puno_ime = | nadimci = | nacionalnost = | udaljenost(i) = | klub = | trener = | datum_rođenja = [[5. juni]] [[1998.]] | mjesto_rođenja = [[Jekaterinburg]], [[Rusija]] | prebivalište = | visina = 158 [[cm]] | masa = | najbolji_rezultat_sport1 = | najbolji_rezultat1 = | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | najbolji_rezultat_sport4 = | najbolji_rezultat4 = | šabloni_medalja = {{MedaljaDržava|{{ZID|Rusija}}}} {{MedaljaSport|[[Umjetničko klizanje]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Zimske olimpijske igre 2014.|Soči 2014.]]|''ekipno''}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 2014.|Saitama 2014.]]|''pojedinačno''}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 2014.|Budimpešta 2014.]]|''pojedinačno''}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 2012.|Minsk 2012.]]|''pojedinačno''}} | aktualizirano = [[30. mart]]a [[2014.]] }} ''' Julija Lipnicka ''' ([[ruski jezik|rus.]] ''Ю́лия Вячесла́вовна Липни́цкая'') jeste [[Rusija|ruska]] [[umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]]. Ona je svjetska juniorska prvakinja (2012)<ref>{{cite web|url=http://www.isuresults.com/bios/isufs00013146.htm|title=Julia LIPNITSKAIA - Biography|publisher=ISU}}</ref>, evropska prvakinja (2014.)<ref>{{cite web|url=http://olympictalk.nbcsports.com/2014/01/17/yulia-lipnitskaya-15-wins-european-championships/|title=Yulia Lipnitskaya, 15, wins European Championships|publisher=NBC OlympicTalk|access-date=11. 2. 2014|archive-date=6. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150506041508/http://olympictalk.nbcsports.com/2014/01/17/yulia-lipnitskaya-15-wins-european-championships/|url-status=dead}}</ref> i olimpijska prvakinja u ekipnoj konkurenciji ([[Umjetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Soči 2014]])<ref>{{cite web|url=http://www.sochi2014.com/en/athlete-julia-lipnitskaia|title=Yulia LIPNITSKAYA Figure Skating Russian Fed. - Sochi 2014 Olympics|access-date=11. 2. 2014|archive-date=1. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401133406/http://www.sochi2014.com/en/athlete-julia-lipnitskaia|url-status=dead}}</ref>. == Biografija == Od svoje 4. godine bavi se umjetničkim klizanjem.<ref>{{cite web|url=http://mosfigurist.ru/?p=775|title=Идеальный прокат|publisher=Московский фигурист|access-date=11. 2. 2014|archive-date=2. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202222257/http://mosfigurist.ru/?p=775|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.championat.com/other/article-145078-lipnickaja--budushhee-nashego-odinochnogo-katanija.html|title=Юлия Липницкая — будущее фигурного катания|publisher=Чемпионат.com|access-date=11. 2. 2014|archive-date=14. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161114150725/http://www.championat.com/other/article-145078-lipnickaja--budushhee-nashego-odinochnogo-katanija.html|url-status=dead}}</ref> == Rezultati == [[Datoteka:2011 Grand Prix Final Julia LIPNITSKAIA.jpg|thumb|180px|right|Lipnicka u finalu Juniorskog Grand Prixa [[2011.]]]] {| class = " wikitable " |- ! Takmičenje / Sezona ! 2009/10. ! 2010/11. ! 2011/12. ! 2012/13. ! 2013/14. |- | [[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]] || || || || || align="center"|5 |- | [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetsko prvenstvo]] || || || || || align="center" bgcolor="silver"|2 |- | [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Evropsko prvenstvo]] || || || || || align="center" bgcolor= "gold"|1 |- | Finale Grand Prixa || || || || align="center"|WD || align="center" bgcolor="silver"|2 |- | Rusko prvenstvo || || align="center"|4 || align="center" bgcolor="silver"|2 || align="center"|WD || align="center" bgcolor="silver"|2 |- | Svjetsko juniorsko prvenstvo || || || align="center" bgcolor="gold"|1 || align="center" bgcolor="silver"|2 || |- | Finale juniorskog Grand Prixa || || || align="center" bgcolor="gold"|1 || || |- | Rusko juniorsko prvenstvo || align="center"|5 || align="center"|WD || align="center" bgcolor="gold"|1 || align="center"|5 || |- ! colspan="6"|Ekipa |- | [[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]] || || || || || align="center" bgcolor="gold"|1 |} {{-}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Julia Lipnitskaia}} * [http://www.isuresults.com/bios/isufs00013146.htm Biografija] na sajtu [[Međunarodna klizačka organizacija|ISU]] * [http://www.sochi2014.com/en/athlete-julia-lipnitskaia Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401133406/http://www.sochi2014.com/en/athlete-julia-lipnitskaia |date=1. 4. 2014 }} na sajtu [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.]] {{DEFAULTSORT:Lipnickaja, Julija}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Ruski sportisti]] [[Kategorija:Ruski umjetnički klizači]] [[Kategorija:Biografije, Jekaterinburg]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Ruski olimpijci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nx71p0plmvrn1f9zcui7eybkm7inpo8 0 351299 3892904 3855568 2026-06-04T07:46:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892904 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Vincent Gray |slika = Vincentgray.jpg |redoslijed = [[Spisak gradonačelnika Washingtona, D.C.|7. gradonačelnik]] [[Washington, D.C.|Washingtona]] |vrijeme_na_vlasti = 2. januar 2011. - 2. januar 2015. |prethodnik = [[Adrian Fenty]] |nasljednik = [[Muriel Bowser]] |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1942|11|8}} |mjesto_rođenja = [[Washington, D.C.]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Vincent Condol Gray |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Loretta (umr. 1998.) |djeca = dvoje |obrazovanje = Univerzitet George Washington |vjera = katoličanstvo |potpis = |web_stranica = }} '''Vincent Condol Gray''' (rođen 8. novembra 1942.) američki je političar koji bio na funkciji 7. po redu gradonačelnika Distrikta Columbia, odnosno glavnog grada SAD, [[Washington, D.C.|Washingtona]].<ref>Nikita Stewart (2010). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/11/02/AR2010110207069.html ''For Gray, a methodical path to the mayor's office'']. Washington Post.</ref> Prije nego što je postao gradonačelnik u januaru 2011., Gray je služio i kao predsjednik Vijeća Distrikta Columbia te kao član Vijeća iz Kvarta 7 (''Ward'') Washingtona. Tokom 1990tih je bio direktor Odjeljenja za socijalne usluge Distrikta. Član je [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Tokom svoje političke karijere, uglavnom je bio socijalno angažiran. Političku karijeru je počeo u Udruženju za retardirane osobe D.C., udruženju koje se zalagalo za pomoć ovoj populaciji građana. Tamo je potpomagao duševne bolesnike novim inovativnim javnim programom. Godine 1991. tadašnja gradonačelnica Sharon Pratt Kelly ga imenuje za direktora Odjeljenja za socijalne usluge grada Washingtona. Od 1994. do 2004. godine Gray je bio generalni direktor organizacije ''Convenant House Washington'', koja se brinula za omladinu beskućnike. Gray se 30. marta 2010. godine kandidirao za gradonačelnika Washingtona. Tokom svoje kampanje koristio je slogan, kojim se i ranije koristio kao potpredsjednik Gradskog vijeća: ''One City, Leadership We Need'' (bos. ''Jedan grad, (jednog) lidera trebamo''). Na izborima za gradonačelnika osvojio je 54% glasova, dok je njegov najveći protivnik [[Adrian Fenty]] osvojio 44% glasova. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Vincent Gray}} {{DEFAULTSORT:Gray, Vincent}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Gradonačelnici Washingtona]] [[Kategorija:Biografije, Washington]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3ae1vh8h3xoyosuzbz66s6ocyc8ix1c 0 351391 3892802 3763968 2026-06-03T18:34:10Z Ђидо 80442 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Мапа ауто-путева октобар 2023..jpg]] → [[File:2023 map of motorways in Serbia (2).jpg]] More precise name 3892802 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} '''Autoputevi u Srbiji''' su [[autoput]]evi koji prolaze kroz [[Srbija|Republiku Srbiju]]. Počeli su se graditi [[1990te|90ih]] godina [[20. vijek]]a. [[Srbija]] ima oko 950 [[kilometar|km]] autoputeva i brzih puteva. Za [[autoput]]eve u [[Srbija|Srbiji]] se plaća [[putarina]]. Ograničenje brzine iznosi 130&nbsp;km/h, ako nema drugih znakova za ograničenje brzine. [[Datoteka:Sweden_road_sign_E1.svg|100px|desno]] == Pregled autoputeva == Autoputevi u Srbiji su označeni velikim slovom '''A''' i brojnom oznakom iza slova. Sljedeća tabela prikazuje sve izgrađene i planirane autoputeve u Srbiji: [[Datoteka:2023 map of motorways in Serbia (2).jpg|alt=|mini|295x295piksel|Mreža autoputeva i brzih puteva u Srbiji]] [[Datoteka:A2_Srbija_slika.jpg|mini|200px|[[Autoput A1 (Srbija)|Autoput Horgoš-Preševo]] kod čvora ''Inđija'']] {| class="wikitable" |- ! Oznaka !! Naziv !! Dionica !! Dužina |- | align="center" | [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|40px|A1]] || [[Autoput A1 (Srbija)|Autoput Horgoš–Preševo]] || [[Horgoš]] – [[Novi Sad]] – [[Beograd]] – [[Niš]] – [[Preševo]] || align="right" | 584&nbsp;km |- | align="center" | [[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|40px|A2]] || [[Autoput A2 (Srbija)|Autoput Beograd–Boljare]] || [[Beograd]] – [[Ljig]] – [[Čačak]] – [[Požega]] – [[Sjenica]] – [[Boljare]] || align="right" | 258&nbsp;km |- | align="center" | [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|40px|A3]] || [[Autoput A3 (Srbija)|Autoput Batrovci–Beograd]] || [[Batrovci]] – [[Sremska Mitrovica]] – [[Ruma]] – [[Beograd]] || align="right" | 94&nbsp;km |- | align="center" | [[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|40px|A4]] || [[Autoput A4 (Srbija)|Autoput Niš–Dimitrovgrad]] || [[Niš]] – [[Pirot]] – [[Dimitrovgrad]] – [[Granični prijelaz Gradina|Gradina]] || align="right" | 109&nbsp;km |- | align="center" | [[Datoteka:Motorway-A5-Hex-Green.svg|40px|A5]] || [[Autoput A5 (Srbija)|Autoput Pojate–Preljina]] || [[Preljina]] – [[Kraljevo]] – [[Kruševac]] – [[Pojate]] || align="right" | 110&nbsp;km |- | align="center" | [[Datoteka:Motorway-A8-Hex-Green.svg|40px|A8]] || [[Autoput Ruma–Šabac]] || [[Ruma]] – [[Šabac]] || align="right" | 24,6&nbsp;km |- | align="right" | || '''Ukupna dužina autoputa''' || || align="right" | '''1179,6&nbsp;km''' |} == Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} * [http://www.putevi-srbije.rs/index.php?lang=sr&Itemid=216 Službena stranica JP Putevi Srbije] {{Autoputevi i državni putevi u Srbiji}} [[Kategorija:Autoputevi u Srbiji|*]] b5ic9osvi7q3eunuvzf4tti377ojqwd 0 351407 3892901 3855581 2026-06-04T07:44:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892901 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Alejandro García Padilla | slika = Alejandro Garcia Padilla -cropped.jpg | redoslijed = 11. guverner [[Portoriko|Portorika]] | vrijeme_na_vlasti = 2. januar 2013 – 2. januar 2017. | prethodnik = [[Luis Fortuño]] | nasljednik = [[Ricky Rosselló]] | redoslijed2 = Član 24. saziva Senata [[Portoriko|Portorika]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2. januar 2009 – 2. januar 2013. | prethodnik2 = | nasljednik2 = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1971|8|3}} | mjesto_rođenja = [[Coamo (Portoriko)|Coamo]], Portoriko | datum_smrti = | puno_ime = Alejandro Javier García Padilla | nacionalnost = Amerikanac | politička_stranka = [[Narodna demokratska stranka (Portoriko)|Narodna demokratska stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] | supruga = Wilma Pastrana | djeca = troje | obrazovanje = University of Puerto Rico<br>Interamerican University of Puerto Rico | veb-sajt = {{URL|fortaleza.gobierno.pr}} }} '''Alejandro Javier García Padilla''' (rođen 3. augusta 1971) političar je iz Portorika i bivši [[Spisak guvernera Portorika|guverner Portorika]]. Prije nego što je izabran za guvernera, García Padilla je vršio brojne političke funkcije u političkom životu [[Portoriko|Portorika]], prvo kao sekretar za brigu o potrošačima, zatim je ušao u 24. saziv Senata Portorika, a postao je i predsjednik Narodne demokratske stranke (''Popular Democratic Party'').<ref>{{Cite web |url=http://latino.foxnews.com/latino/politics/2012/11/07/puerto-rico-changes-course-elects-garcia-padilla-as-governor/ |title=Puerto Rico changes course, elects Garcia Padilla as governor {{!}} Fox News Latino |access-date=19. 2. 2014 |archive-date=10. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121110180233/http://latino.foxnews.com/latino/politics/2012/11/07/puerto-rico-changes-course-elects-garcia-padilla-as-governor/ |url-status=dead }}</ref><ref name="prfaa-biography">{{cite web |url=http://prfaa.pr.gov/governornd2.asp |title=Meet the Governor |author=Puerto Rico Federal Affairs Administration |access-date=19. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130904185547/http://prfaa.pr.gov/governornd2.asp |archive-date=4. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> Na nacionalnom nivou García Padilla je član [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke SAD]].<ref name="garcia-padilla-democrat">{{cite news |url=http://www.caribbeanbusinesspr.com/news03.php?nt_id=75736&ct_id=1 |title=Fortuño: Romney would be good for PR |publisher=Caribbean Business |date=28. 8. 2012 |access-date=19. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130925190410/http://www.caribbeanbusinesspr.com/news03.php?nt_id=75736&ct_id=1 |archive-date=25. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> Kao guverner, svoje zakonodavne i izvršne funkcije dijelio je sa 25. sazivom Senata i 29. sazivom Zastupničkog doma Portorika, a u oba doma [[parlament]]a njegova stranka je imala većinu.<ref name="2012-elections-results">{{cite web |url=http://64.185.222.182/REYDI_Escrutinio12/index.html |title=Elecciones Generales 2012 y Consulta Sobre el Estatus Político de Puerto Rico |language=es |author=Puerto Rico State Commission on Elections |access-date=19. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130804221854/http://64.185.222.182/REYDI_Escrutinio12/index.html |archive-date=4. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Alejandro García Padilla}} {{DEFAULTSORT:Padilla, Alejandro García}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Portoriko]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Guverneri Portorika]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qhwp50d09yzh3av3ptgn27l1npv21e8 0 351466 3893131 3638425 2026-06-04T09:56:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893131 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa |ime = John de Jongh |slika = Governor John de Jongh - United States Virgin Islands.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Američkih Djevičanskih ostrva|Guverner]] [[Američka Djevičanska ostrva|Američkih Djevičanskih ostrva]] |vrijeme_na_vlasti = 1. januar 2007. - 5. januar 2015. |prethodnik = [[Charles Wesley Turnbull]] |nasljednik = [[Kenneth Mapp]] |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1957|11|13}} |mjesto_rođenja = [[Saint Thomas (Američka Djevičanska ostrva)|Saint Thomas]], [[Američka Djevičanska ostrva]] |datum_smrti = |puno_ime = John Percy de Jongh, Jr. |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supruga = Cecile René Galiber |djeca = |obrazovanje = Antioch College |vjera = katoličanstvo |potpis = |web_stranica = }} '''John Percy de Jongh, Jr.''' (rođen 13. novembra 1957.) jeste političar i bivši guverner [[Američka Djevičanska ostrva|Američkih Djevičanskih ostrva]]. De Jongh je prethodno vršio dužnost komesara za finansije, funkciju na koju je postavljen 1987. godine. Godine 1992. napustio je javnu službu i posvetio se uspješnom privatnom biznisu. Kandidirao se za mjesto guvernera ostrva na općim izborima 2002. godine kao nezavisni kandidat, ali bez uspjeha. Na izborima 2002. godine osvojio je drugi najveći broj glasova odnosno 24,4%. Četiri godine kasnije, na izborima 2006. pobijedio je bivšeg zamjenika guvernera [[Kenneth Mapp|Kennetha Mappa]] u drugom krugu izbora i postao guverner. Prije mjesta guvernera, nije vršio nijednu izvršnu niti zakonodavnu funkciju. Svoj drugi mandat na mjestu guvernera započeo je 2010. godine, također pobjedivši na izborima. U svom djelovanju kao guverner, podržavao je mnoge poslovne zajednice i projekte, jednim dijelom jer je i sam bio biznismen i sekretar za finansije. {{Commonscat|John de Jongh}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:de Jongh, John}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Guverneri Američkih Djevičanskih ostrva]] [[Kategorija:Biografije, Saint Thomas (Američka Djevičanska ostrva)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] r4mqhuk9aoofkh0f4t9csbjsuagl5rb 0 352235 3893136 3834872 2026-06-04T09:57:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Erick Thohir | slika = Erick Thohir.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|5|30}} | mjesto_rođenja = Jakarta, Indonezija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | obrazovanje = Glendale Community College (California) ''(B.A.)'' <br /> National University (California) ''(M.B.A.)'' | zanimanje = Predsjednik [[Internazionale|FC Internazionale]]<br /> Vlasnik '''D.C. United''' i '''Persib Bandung''' | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = Elizabeth Tjandra | djeca = 4 | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Erick Thohir''' (rođen 30. maja 1970. godine u [[Jakarta|Jakarti]], [[Indonezija]]) je indonežanski poduzetnik. Predsjednik je italijanskog nogometnog kluba [[Internazionale]] iz [[Milano|Milana]], vlasnik većine dionica američkog nogometnog kluba [[D.C. United]] i indonežanskog '''Persib Bandunga'''. Također, Thohir je dio konzorcija koji je kupio [[NBA]] klub [[Philadelphia 76ers]]. == Privatni život == Erickov otac '''Teddy''' bio je suvlasnik automobilske firme '''Astra International''' zajedno sa '''Williamom Soeryadjayom'''. Njegov brat '''Garibaldi Thohir''' je investicioni bankar. Također ima sestru '''Riku Thohir'''. Kao dijete mlađi Thohir je pomagao u porodičnom biznisu. Svoju MBA diplomu je odbranio 1993. godine u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Od 2009. godine je otac četvero djece. == Karijera == Nakon povratka u Indoneziju je sa '''Muhammadom Lutfijem''', '''Wanu Wardhanom''' i '''R. Harry Zulnardyjem''' osnovao '''Mahaka grupaciju'''. 2001. je Mahaka kupila novine '''Republika''', koje su se tada suočavale s bankrotom. Zbog Thohirovih poznanstava u komunikacijama, on je izabran da predvodi novine. Neiskusan u svijetu medija, dobio je pomoć od oca. Mahaka grupa je kasnije postala vlasnik i nekih drugih medija, uključujući i tv-stanicu '''JakTV''', radio stanicu '''GEN 98.7''', te još nekoliko radijskih medija, kao i raznih web-portala. Također je i osnivač dvije humanitarne organizacije koje mladima pomažu u obrazovanju. == Sportski timovi == Nakon pregovora koji su započeli završetkom '''NBA All-Star utakmice 2011'''. godine, Thohir je postao dio konzorcija koji je kupio '''Philadelphia 76ers'''. Konzorcij je sačinjen i od nekih poznatih ličnosti kao što su [[Will Smith]] i njegova supruga [[Jada Pinkett Smith]]. Thohir je predsjednik Košarkaškog saveza Jugoistične Azije i predsjednik Košarkaškog saveza Indonezije od 2006. Vlasnik je i dva indonežanska košarkaška kluba. 2009. je postao vlasnik kluba '''Persib Bandung'''. 2012. je kupio i vlasnički dio američkog nogometnog kluba D.C. United. === Internazionale === U septembru 2013. predsjednik Internazionalea i vlasnik [[Massimo Moratti]] je potvrdio da je u pregovorima o prodaji većinskog dijela vlasništva (70%) kluba Thohiru.<ref>http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24176098</ref> 15. oktobra 2013., nakon dugih pregovora, Thohirov '''International Sports Capital''', je postao vlasnik većine dionica Intera sa 70% udjela u klubu.<ref>{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/43937 |title=FC Internazionale Milano SpA signs an agreement to open capital to new investors |publisher=F.C. Internazionale Milano |access-date=15. 10. 2013 |archive-date=23. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523033918/http://www.inter.it/en/news/43937 |url-status=dead }}</ref> 15. novembra ga je Upravni Odbor postavio za predsjednika, smjenivši Morattija koji je ostao počasni predsjednik.<ref>{{cite web |url=http://www.corriere.it/sport/13_novembre_15/inter-thohir-nuovo-presidente-nerazzurro-moratti-forse-carica-onorifica-27ba2072-4dea-11e3-a50b-09fe1c737ba4.shtml |title=Inter, Thohir nuovo presidente nerazzurro. Massimo Moratti sarà presidente onorario |publisher=Corriere della Sera |access-date=15. 11. 2013 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.insideworldsoccer.com/2013/11/erick-thohir-named-new-inter-milan-president.html |title=Erick Thohir named new Inter Milan President |work=inside World Soccer |date=16. 11. 2013}}</ref> ''Transferi Intera u Thohirovom periodu.'' {| class="wikitable sortable" |- !r/b !! Igrač !! Iz !! Cijena<br />(miliona €) !! Godina !! Izvor |- |1. || {{flagicon|Brazil}} '''[[Hernanes]]'''|| [[S.S. Lazio|Lazio]] || <center>15.0</center> ||<center>2014</center>||<ref>{{cite web|url=http://www.inter.it/en/news/44812|title=WELCOME TO INTER, HERNANES!|date=31. 1. 2014|access-date=31. 1. 2014|author=Inter|archive-date=1. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201234913/http://www.inter.it/en/news/44812|url-status=dead}}</ref> |- |2. || {{flagicon|Italija}} '''[[Danilo D'Ambrosio]]''' || [[Torino F.C.|Torino]] || <center>1.5</center> || <center>2014</center> || |- |3. || {{flagicon|Brazil}} '''[[Dodô]]''' || [[A.S. Roma|Roma]] || <center>1.2 || <center>2014</center> || |- |4. || {{flagicon|Srbija}} '''[[Nemanja Vidić]]''' || [[Manchester United F.C.|Manchester United]] || <center>0</center> || <center>2014</center> || |- |5. || {{flagicon|Italija}} '''[[Tommaso Berni]]''' || [[Torino F.C.|Torino]] || <center>0</center> || <center>2014</center> || |- |6. || {{flagicon|Francuska}} '''[[Yann M'Vila]]''' || [[Rubin Kazan]] || <center>0</center> || <center>2014</center> || |} Ukupno : 17.7 miliona € == Reference == {{refspisak|2}} {{Inter Milano - klub}} {{DEFAULTSORT:Thohir, Erick}} [[Kategorija:FC Inter Milano]] [[Kategorija:Biografije, Jakarta]] [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h27645w0c9s2xgbx66kj6emf0j28j6b 0 355312 3893258 3887142 2026-06-04T10:32:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Natalija Poklonskaja | slika = Natalia Poklonskaya 2019 - 08 (cropped).jpg | redoslijed2 = Vrhovni tužilac [[Krim|Republike Krim]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2. maj 2014 - 6. oktobar 2016. | prethodnik2 =- | nasljednik2 =Oleg Kamshylov | redoslijed = Zastupnica u Dumi | vrijeme_na_vlasti = 5. oktobar 2016. | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = [[18. mart]] [[1980.]] | mjesto_rođenja = naselje Mihajlovka, Perevaljska rejon, [[Luganska oblast|Vorošilovgradska oblast]], [[USSR]], [[SSSR]] | puno_ime = Natalija Vladimirovna Poklonska | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = | supruga = <!-- --> | supružnik = <!-- --> | djeca = | obrazovanje = Pravnica | vjera = | potpis = | web_stranica = }} '''Natalija Poklonska''' ([[ruski jezik|ruski]]: ''Наталья Поклонская'') je [[Ukrajina|ukrajinska]] i [[Rusija|ruskа]] pravnica, v.d. vrhovnog tužioca [[Republika Krim|Republike Krim]] u sastavu Rusije od 2014 - 2016. te zastupnica u ruskoj Dumi. Bila je od 11. marta 2014. vrhovna tužiteljica [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] u sastavu Ukrajine i samoproglašene nezavisne Republike Krim. == Biografija == Rođena je [[18. mart]]a [[1980.]]<ref>{{cite news|url=http://vm.ru/news/2014/03/23/prokuror-krima-natalya-poklonskaya-budu-delat-vse-dlya-togo-chtobi-krim-protsvetal-nelzya-dopustit-bespredela-kotorij-us-240897.html|title=Прокурор Крыма Наталья Поклонская Сделать все, чтобы к власти не пришли нацисты|newspaper=Вечерняя Москва|date=2014-003-23|access-date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140328055404/http://www.vm.ru/news/2014/03/23/prokuror-krima-natalya-poklonskaya-budu-delat-vse-dlya-togo-chtobi-krim-protsvetal-nelzya-dopustit-bespredela-kotorij-us-240897.html|archive-date=28. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> Poklonskaja je na samom Krim pažnju prvi put privukla 2011. godine, kada je kao državna tužiteljica vodila krivični postupak protiv Ruvima Aronova, bivšeg potpredsjednika Vrhovnog sovjeta Republike Krim, optuženog za povezanost s organiziranim kriminalom.<ref>{{cite news|url=http://www.nr2.ru/crimea/317040.html|title=Бывшего крымского депутата Аронова из банды "Башмаки" начали судить за убийства (ВИДЕО)|work=NR2.ru (Новый Регион)|date=28. 1. 2011|access-date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140328110938/http://www.nr2.ru/crimea/317040.html|archive-date=28. 3. 2014|url-status=dead}}<br />{{cite news|url=http://www.dp.ru/a/2014/03/26/Novij_prokuror_Krima_Nata/|title=Как новый прокурор Крыма Наталья Поклонская стала популярным героем аниме|work=dp.ru|publisher=ЗАО «Бонниер Бизнес Пресс»|date=26. 3. 2014|access-date=8. 4. 2014}}</ref><ref name="bloomberg20140320">{{cite web|last=Bershidsky|first=Leonid|title=Cartoonish Crimean Prosecutor a Hit in Japan|url=http://www.bloombergview.com/articles/2014-03-20/cartoonish-crimean-prosecutor-a-hit-in-japan|publisher=Bloomberg News|date=20. 3. 2014|access-date=8. 4. 2014|archive-date=23. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423215642/http://www.bloombergview.com/articles/2014-03-20/cartoonish-crimean-prosecutor-a-hit-in-japan|url-status=dead}}</ref> Iste godine je imenovana za simferopoljsku tužiteljicu zaduženu za zaštitu životne sredine.<ref name="rg20140320" /><ref>{{cite web|title=Natalia Poklonskaya she is the Putins new sexy prosecutor assigned by Russian for Crimea !|url=http://www.nationalturk.com/en/natalia-poklonskaya-she-is-the-putins-new-sexy-prosecutor-assigned-by-russian-for-crimea-breaking-news-48402|publisher=National Turk|date=14. 3. 2014|access-date=21. 3. 2014}}</ref> Nakon toga je premještena u [[Kijev]], u ured Vrhovnog tužioca Ukrajine.<ref name="rg20140320" /><ref name="bbbc20140320">{{cite web|title=Japan: Crimean attorney general inspires anime fan art|url=http://www.bbc.com/news/blogs-news-from-elsewhere-26663168|work=[[BBC News]]|date=20. 3. 2014|access-date=21. 3. 2014|archive-date=21. 3. 2014|archive-url=https://www.webcitation.org/6OEHfWXwI?url=http://www.bbc.com/news/blogs-news-from-elsewhere-26663168|url-status=live}}</ref> Poslije promjene vlasti u Kijevu, 25. februara 2014. je podnijela ostavku, objavivši kako "se stidi živjeti u zemlji u kojoj banditi mogu slobodno hodati po ulicama" (o aktivistima koji zauzimaju ulice). Ostavka nije prihvaćena. Umjesto toga, Poklonskaja se vratila na rodni Krim.<ref name="rg20140320" /><ref name="kp20140321-26209-3094459" /> Premijer Sergej Aksjonov imenovao je 11. marta Poklonsku vrhovnim tužiocem [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]], prije nje četvorica muškarca odbili su ovaj posao.<ref name="rg20140320">{{cite web|url=http://www.rg.ru/2014/03/20/poklonskaya.html|access-date=21. 3. 2014|language=|publisher=Российская газета|title=Прокурор республики|access-date=8. 4. 2014}}</ref><ref name="kp20140321-26209-3094459">{{cite news|url=http://www.kp.ru/daily/26209/3094459/|title=Наталья Поклонская: О том, что стала героиней аниме, узнала от дочери. Лучше бы люди оценили мою работу|work=Комсомольская правда|date=21. 3. 2014|access-date=8. 4. 2014}}</ref><ref name="kp20140321-1691301">{{cite web|url=http://www.kp.ru/online/news/1691301|title=Наталья Поклонская: Быть слепыми прокурорами мы просто не имеем права|author=|date=21. 3. 2014|work=Комсомольская правда|access-date=4. 4. 2014}}</ref> Poklonska je promjenu vlasti u Kijevu nazvala "antiustavnim pučem".<ref name="bbbc20140320" /><ref name="vor20140316">{{cite web|title=New Crimea prosecutor brands EuroMaidan as 'coup'|url=http://voiceofrussia.com/news/2014_03_16/Newly-elected-Crimea-prosecutor-condemns-Ukrainian-coup-8190|publisher=Voice of Russia|date=16. 3. 2014|access-date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140316101006/http://voiceofrussia.com/news/2014_03_16/Newly-elected-Crimea-prosecutor-condemns-Ukrainian-coup-8190/|archive-date=16. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> Na svojoj prvoj pres-konferenciji je izazvala veliku pažnju zbog svog neuobičajeno atraktivnog izgleda, a u roku od nekoliko dana je postala [[internet fenomen]], zahvaljujući novostvorenim poklonicima u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] koji su počeli raditi njene slike u anime stilu.<ref name="bbbc20140320" /><ref>{{cite web|title=Crimean prosecutor Natalia Poklonskaya's viral video inspires fan art|url=http://www.cbc.ca/newsblogs/yourcommunity/2014/03/crimean-prosecutor-natalia-poklonskayas-viral-video-inspires-fan-art.html|publisher=[[CBC News]]|access-date=21. 3. 2014}}< br />{{cite news|url=http://www.j-cast.com/2014/03/20199816.html?igred=on|title=ロシア編入・クリミアの検事総長が「美人すぎ」！　ネットユーザー萌えまくり|publisher=J-CAST|date=20. 3. 2014|accessate=0214-04-08}}<br />{{cite web|url=http://kotaku.com/crimeas-attorney-general-spawns-anime-fan-art-1547001178|title=Crimea's Attorney General Spawns Anime Fan Art|work=Kotaku|date=19. 3. 2014|accesdate=2014-034-08}}<br />{{cite news|url=http://russian.rt.com/inotv/2014-03-19/YAponci-priznalis-v-lyubvi-prokuroru|title=Японцы признались в любви прокурору Крыма в стиле аниме|work=Ino TV|publisher=Russia Today|date=19. 3. 2014|acessdate=8. 4. 2014}}<br />{{cite news|url=http://rus.ruvr.ru/news/2014_03_17/Prokuror-Krima-nashla-obozhatelej-v-JAponii-8185/|title=Прокурор Крыма нашла обожателей в Японии|publisher=Voice of Russia|date=17. 3. 2014|access-date=8. 4. 2014|language=|archive-date=17. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140317112424/http://rus.ruvr.ru/news/2014_03_17/Prokuror-Krima-nashla-obozhatelej-v-JAponii-8185/|url-status=dead}}</ref><ref name="bloomberg20140320" /><ref name="kp20140321-26209-3094459" /> Ukrajinske vlasti su protiv nje 26. marta izdale potjernicu.<ref>{{cite web|url=http://tsn.ua/politika/mvs-ogolosilo-u-rozshuk-krimsku-prokurorku-nyashku-341970.html|title=МВС оголосило у розшук кримську прокурорку-"няшку"|publisher=ТСН.ua|date=26. 3. 2014|access-date=8. 4. 2014}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Natalia Poklonskaya fan-art by Itachi Kanade.jpg Datoteka:Natalia Poklonskaya by phanc002.jpg Datoteka:Natalia Poklonskaya by ASLE.jpg Datoteka:Natalia_Poklonskaya_by_LoveChui.jpg Datoteka:Natalia Poklonskaya by BonKiru.jpg Datoteka:Natalia Poklonskaya by RAIL.jpg </gallery> == Izvori == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Natalia Poklonskaya}} * [http://www.youtube.com/watch?v=tqHkGaEE7WA Natalija Poklonskaja (konferencija za medije 11. marta 2014.)] - [[YouTube]] {{DEFAULTSORT:Poklonska, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Ruski političari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4f0q89o7qrugwgk7h87nh1wukbjgpq7 0 356302 3893141 3745467 2026-06-04T09:57:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Alija Pirić | slika = Alija Pirić - Slika 3.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|11|5}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[profesor|Redovni profesor]] [[književnost]]i / [[književna kritika|književni kritičar]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Alija Pirić''' redovni je [[profesor]] [[književnost]]i i [[književna kritika|književni kritičar]]. == Biografija == Rođen je u [[Crnići (Stolac)|Crnićima]] ([[Stolac]]), gdje je i završio [[osnovna škola|osnovnu školu]]. Završio je Učiteljsku školu i Pedagošku akademiju u [[Mostar]]u. Na Filozofskom fakultetu u [[Novi Sad|Novom Sadu]] (grupa ''Jugoslovenske književnosti'') diplomirao je 1976. Radio je kao profesor [[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]] i književnosti u Gimnaziji u Stocu. Više godina bio je sekretar SIZ-a za kulturu i predsjednik kulturne manifestacije [[Slovo Gorčina]] u Stocu. Bio je direktor Srednjoškolskog centra u [[Čapljina|Čapljini]]. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]] 1990. iz područja [[filologija|filologije]] i historije književnosti. [[Doktor]]irao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 1999. Od 1995. radio je kao predavač kulture izražavanja i književnosti na Pedagoškoj akademiji u Mostaru. Obavljao je dužnost predsjednika Kulturnog društva "Preporod" u Mostaru te dužnost direktora izdavačke kuće "Preporod" u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je na studijskom boravku u [[Beč]]u. Radio je kao profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u [[Tuzla|Tuzli]], Pedagoškom fakultetu u [[Bihać]]u, Pedagoškom fakultetu u [[Zenica|Zenici]] i Fakultetu humanističkih nauka na [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Univerzitetu "Džemal Bijedić"]] u Mostaru. Bio je savjetnik federalnog ministra obrazovanja i nauke. Priredio je za štampu više knjiga. Objavio je više izvornih naučnih radova, stručnih ogleda i studija, kao i više književnih prikaza i kritika. Objavljuje književnu kritiku, književne prikaze, oglede i studije u raznim časopisima i listovima: ''[[Odjek (časopis)|Odjeku]]'', ''[[Most (časopis)|Mostu]]'', ''[[Život (časopis)|Životu]]'', ''[[Izraz (časopis)|Izrazu]]'', ''[[Oslobođenje|Oslobođenju]]'', ''[[Motrišta (časopis)|Motrištima]]'', ''[[Ljiljan (novine)|Ljiljanu]]'', ''[[Hercegovina (časopis)|Hercegovini]]'', ''[[Behar (časopis)|Beharu]]'', ''Slovu Gorčina'', ''Pregledu'', ''[[Bosanska vila|Bosanskoj vili]]'', ''Didaktičkim putokazima'' i drugim. Učesnik je brojnih naučnih skupova u zemlji i inozemstvu. Bio je više puta mentor i član komisije za izradu doktorskih, magistarskih i završnih diplomskih radova. Radio je kao redovni profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Sarajevu. == Posebna izdanja == * ''Stil i tekst'', "Bosanska riječ", Wuppertal / Tuzla, 2000<ref>{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/stil-i-tekst-k1720.html|title=Stil i tekst, Alija Pirić, Bosanska riječ Tuzla, POINT knjižara, on-line trgovina|website=knjiga.ba|access-date=12. 5. 2022}}</ref> * ''[[Šemsudin Sarajlić]] – Od društvene funkcije do književnoestetske umjetnosti'', "Dobra knjiga", Sarajevo, 2009<ref>{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/monografija/semsudjin-sarajlic-odj-djrustvene-funkcije-djo-knjizevnoestetske-umjetnosti-k7375.html|title=Šemsudin Sarajlić – od društvene funkcije do književnoestetske umjetnosti, Alija Pirić, Dobra knjiga, POINT knjižara, on-line trgovina|website=knjiga.ba|access-date=12. 5. 2022}}</ref> * ''Arheologija teksta'', DES, Sarajevo, 2010<ref>{{Cite web|url=https://www.knjizara-dominovic.hr/proizvodi/izdavaci/des-sarajevo/|title=DES SARAJEVO|website= knjizara-dominovic.hr|access-date= 12. 5. 2022}}</ref> * ''Dubravski leksikon'', Udruženje "[[Bregava]]", Stolac, 2013<ref>{{Cite web|url=https://ehonews.com/product/dubravski-leksikon/|title=DUBRAVSKI LEKSIKON – EHONEWS|date=3. 3. 2022|access-date=12. 5. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> * ''Mogućnosti čitanja teksta'', Filozofski fakultet Sarajevo (e-izdanje), 2014<ref>{{Cite book|last=Pirić|first=Alija|url=https://ebooks.ff.unsa.ba/index.php/ebooks_ffunsa/catalog/book/16|title=Mogućnosti čitanja teksta|date= 1. 1. 2014|publisher=e-knjige Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |isbn=978-9958-525-40-7|language=en}}</ref> * ''Mogućnosti čitanja teksta''(drugo izdanje), IC štamparija, Mostar, 2015. * ''Snovi i oblaci – moji sagovornici u vrijeme corone'', zbirka [[antropologija|antropoloških]] i [[fenomenologija|fenomenoloških]] [[esej]]a, IC štamparija, Mostar, 2022<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/snovi-i-oblaci-alije-pirica-romanticno-uzdignuce-sublimirane-ljepote-744501|title= 'Snovi i oblaci' Alije Pirića: Romantično uzdignuće sublimirane ljepote |date= 23. 4. 2022 |work= [[Oslobođenje]] |language= bs-ba|access-date=11. 5. 2022}}</ref> == Literatura == * Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet Sarajevo, 2010. * [[Rašid Durić]], "Eminentni spoj znanstvene i umjetničko-stilističke kritike", ''Most'', Mostar, 140-141, juli–august 2001. * [[Muhamed Šator]], "Ka modernom tumačenju književnosti – prikaz knjige 'Stil i tekst'", ''Most'', Mostar, 137, april 2001. * [[Sead Mahmutefendić]], "Uzor jednom stilističkom periodu – prikaz knjige 'Stil i tekst'", "Oslobođenje", 18. 3. 2001. * [[Hadžem Hajdarević]], "Vjera u književnu riječ", ''Ljiljan'', Sarajevo, 9–16. 10. 2000. ==== Priređene knjige ==== * [[Aleksa Šantić]], ''Pjesme'', predgovor: "Posljednji vitez romantične riječi", "Ze Compani", Zenica, 2000. * [[Zuko Džumhur]], predgovor, ''Putopisi'', "Oslobođenje", Sarajevo, 2000. * [[Derviš Sušić]], predgovor, Pobune, "Oslobođenje", Sarajevo, 2000. * [[Irfan Horozović]], predgovor romanu ''[[Berlinski nepoznati prolaznik (roman)|Nepoznati berlinski prolaznik]]'', 2003. * Šemsudin i [[Nafija Sarajlić]], predgovor knjizi, Sarajevo, 2002. * Nafija Sarajlić, predgovor knjizi, Sarajevo, 2010. [[Datoteka:Alija Pirić - Slika 2.jpg|thumb|[[Hutovo blato]], 2010]] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Pirić, Alija}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]] [[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7a2x9dbf0pxyx3txuxv7qhvsodqj3ua 0 356952 3893154 3856060 2026-06-04T10:03:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Nataša Bekvalac | počasni_sufiks = | slika = Nataša_Bekvalac,_kuma_prajda.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1980|09|25}} | mjesto_rođenja = [[Novi Sad]], [[SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | zanimanje = | instrument = | karijera = 2000–danas | izdavač = Emotion Production | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|natasa.rs}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Nataša Bekvalac''' (rođena 25. septembra 1980) srbijanska je [[Pop-muzika|pop]] pjevačica. == Karijera == Svoju muzičku karijeru započinje svojim prvim albumom ''Ne brini'' s kojim osvaja veliku pažnju slušalaca. Godine 2003. godine osim što je izdala novi album ''Ništa lično'' iz kojeg je pjesma "Mali signali" postala hit okušala je svoju glumačku karijeru glumeći u tinejdžerskoj seriji ''Neki novi klinci''. Nakon udaje sa Danilom Ikodinovićem i na muzičku scenu se vraća sa singlom "Dobro moje", također postaje zaštitno lice modne marke Ekstreme intimo. U novembru 2010. izdaje album ''Ne valjam''.<ref>https://archive.today/20140427134329/natasab.weebly.com/biografija.html</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''[[Ne brini]]'' (2001) * ''[[Ništa lično]]'' (2002) * ''[[Stereo ljubav]]'' (2004) * ''[[Ne valjam]]'' (2010) * ''[[Original]]'' (2016) * ''[[Mama (album)|Mama]]'' (2025) === Singlovi === * "Laži me" (2000) * "Ne brini" (2001) * "Bolja sam od nje" (2001) * "Miris" (2002) * "Mali signali" (2002) * "Neću da se zaljubim" (2003) * "25" (2004) * "Nikotin" (2005) * "Navika" (2005) * "Ponovo" (2006) * "Dobro moje" (2007) * "Dve pilule" (2008) * "300 stepeni" (2008) * "Dve u meni" (2010) * "Ne valjam" (2011) * "Gospodine" (duet sa [[Emina Jahović|Eminom Jahović]]) (2011) * "Šta ću ja" (duet sa Ognjenom Radivojevićem) (2011) * "Ja sam dobro" (2011) * "Pozitivna" (2012) * "Sluškinja" (2012) * "Gram ljubavi" (sa [[DJ Shone]]) (2012) * "Kraljica novih ljubavi" (2013) * "Bolesno te volim" (2013) * "Najgora" (2014) * "Hiljadu nula" (2016) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Discogs izvođač}} {{DEFAULTSORT:Bekvalac, Nataša}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Srbijanske pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Novi Sad]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jzcuyyyd482py83yi82ljycjegdr8ve 0 357776 3892971 3856194 2026-06-04T08:46:34Z Z1KA 87045 3892971 wikitext text/x-wiki {{Politika Srbije}} [[Datoteka:Okruzi Srbije.PNG|mini|desno|300p|Okruzi Republike Srbije]] ''' Upravni okruzi ''' nisu oblik [[Lokalna samouprava|lokalne samouprave]] niti dio [[Teritorijalna organizacija Republike Srbije|teritorijalne organizacije]] [[Srbija|Republike Srbije]], već način obavljanja državne uprave. Prema Zakonu o državnoj upravi<ref>[https://web.archive.org/web/20090929182315/http://www.parlament.gov.rs/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=275&t=Z Zakon o državnoj upravi], Službeni glasnik 79-05 16. septembra 2005.</ref> je određeno da se [[administrativna podjela Srbije|upravni okrug]] obrazuje radi vršenja poslova državne uprave izvan sjedišta organa državne uprave. Uredbom [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]], od 29. januara [[1992]]. godine, određeni su poslovi državne uprave koje [[ministarstvo|ministarstva]] obavljaju izvan svojih sjedišta u okruzima kao područnim središtima državne vlasti. Prema uredbi Vlade Srbije iz februara 2006. godine okruzi mijenjaju ime u upravni okruzi.<ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/teritorija.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090219162658/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/teritorija.htm |archive-date=19. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> == Upravni okruzi u Srbiji == Upravni [[okrug]] je područni centar državne uprave koji obuhvata okružne područne jedinice. U upravnom okrugu organ državne prave, po vlastitoj odluci, može obavljati poslove državne uprave kao što su:rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju ili o žalbi, vršenje nadzora nad radom imatelja javnih ovlasti i vršenje inspekcijskog nadzora. U Republici Srbiji postoji 29 upravnih okruga, a područje svakog od upravnih okruga obuhvata određeni broj [[općina]] i [[grad]]ova. [[Beograd|Grad Beograd]] ima status posebne upravne jedinice u [[Srbija|Srbiji]], koja ima svoju upravu: [[Skupština grada Beograda|Skupštinu grada Beograda]], [[gradonačelnik]]a grada Beograda, Gradsko vijeće grada Beograda i Gradsku upravu grada Beograda. Područje [[Grad Beograd]] a je podijeljeno na 17 [[gradska općina|gradskih općina]], koje imaju svoje lokalne organe vlasti. Podjela grada Beograda na gradske općine utvrđuje se statutom grada Beograda. == Uloga upravnih okruga == {|class="wikitable" style="font-size: 90%;" width:700px; |- ! colspan=8 | Upravni okruzi tzv. ''[[Centralna Srbija|Centralne Srbije]]'' |- |- bgcolor=#cccccc ! Upravni okrug !! Sjedište <br/> okruga !! [[Statističke regije Srbije|Statistička<br />regija]]!! Površina <br/><small> km² </small> !! Stanovništvo <br/> [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|Popis 2011.]]<ref name="PS">{{Cite web |url=http://popis2011.stat.rs/ |title=Zvanični rezultati popisa na službenoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije |access-date=7. 5. 2014 |archive-date=4. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/ |url-status=dead }}</ref> <small> <br/> :[[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|Popis 2002.]],<br/>Indeks = I¹</small> !! Gustoća<br/>naseljenosti <small> <br/> (gradska:stan./km²) </small> !! Lokalne <br/> samouprave² !! Naselja <br/> <small> (gradska <br/> seoska) </small> |- |- align=center valign=top | [[Borski upravni okrug|Borski okrug]] <br/> [[Datoteka:Bor in Serbia.svg|60px]] | [[Bor (Srbija)|Bor]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 3.507 | <span style="display:none"> 0123848 </span> 123.848 <br/> <small> (146.551, I = 84,5) </small> | <span style="display:none"> 0353 </span> 35,3 | align=left| [[Bor (Srbija)|Bor]] <br/> [[Kladovo]] <br/> [[Majdanpek]] <br/> [[Negotin]] | ''' <span style="display:none"> 090 </span> 90 ''' <br/> (gradska:6<br>seoska:84) |- align=center valign=top | [[Braničevski upravni okrug|Braničevski okrug]] <br/> [[Datoteka:Branicevo in Serbia.svg|60px]] | [[Požarevac]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 3.865 | <span style="display:none"> 0180480 </span> 180.480 <br/> <small> (200.503, I = 90,0) </small> | <span style="display:none"> 0467 </span> 46,7 | align=left|[[Veliko Gradište]] <br/> [[Golubac]] <br/> [[Žabari]] <br/> [[Žagubica]] <br/> [[Kučevo]] <br/> [[Malo Crniće]] <br/> [[Petrovac na Mlavi]] <br/> [[Požarevac]] <br/> (gradska:<small>[[Kostolac]], [[Požarevac (općina)|Požarevac]]</small>) | ''' <span style="display:none"> 189 </span> 189 ''' <br/> (gradska:7<br>seoska:182) |- align=center valign=top | [[Beograd]] <br/> [[Datoteka:Belgrade in Serbia.svg|60px]] | [[Beograd|Beogradski upravni okrug]] | [[Beograd|Beogradski region]] | 3.227 | <span style="display:none"> 1639121 </span> 1.639.121 <br/> <small> (1.576.124, I = 104,0) </small> | <span style="display:none"> 05079 </span> 507,9 | align=left| <small> (''[[Barajevo]], [[Voždovac]], <br/> [[Vračar]], [[Grocka]], <br/> [[Zemun]], [[Zvezdara]], <br/> [[Lazarevac]], [[Mladenovac]], <br/> [[Novi Beograd]], [[Obrenovac]], <br/> [[Palilula (Beograd)|Palilula]], [[Rakovica]], <br/> [[Savski venac|Savski Venac]], [[Sopot (Beograd)|Sopot]], <br/> [[Stari grad (Beograd)|Stari grad]], [[Surčin]], <br/> [[Čukarica]]'') </small> | ''' <span style="display:none"> 169 </span> 169 ''' <br/> (gradska:18<br>seoska:151) |- align=center valign=top | [[Zaječarski upravni okrug|Zaječarski okrug]] <br/> [[Datoteka:Zajecar in Serbia.svg|60px]] | [[Zaječar]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 3.623 | <span style="display:none"> 0118561 </span> 118.295 <br/> <small> (137.561, I = 86,0) </small> | <span style="display:none"> 0327 </span> 32,7 | align=left| [[Boljevac]] <br/> [[Zaječar]] <br/> [[Knjaževac]] <br/> [[Sokobanja]] | ''' <span style="display:none"> 173 </span> 173 ''' <br/> (gradska:5<br>seoska:168) |- align=center valign=top | [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]] <br/> [[Datoteka:Zlatibor in Serbia.svg|60px]] | [[Užice]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 6.140 | <span style="display:none"> 0284929 </span> 284.929 <br/> <small> (313.396, I = 90,9) </small> | <span style="display:none"> 0464 </span> 46,4 | align=left| [[Arilje]] <br/> [[Bajina Bašta]] <br/> [[Kosjerić]] <br/> [[Nova Varoš]] <br/> [[Požega]] <br/> [[Priboj]] <br/> [[Prijepolje]] <br/> [[Sjenica (Srbija)|Sjenica]] <br/> [[Užice]] <br/> [[Čajetina]] | ''' <span style="display:none"> 438 </span> 438 ''' <br/> (gradska:11<br>seoska:427) |- align=center valign=top | [[Jablanički upravni okrug|Jablanički okrug]] ⁴ <br/> [[Datoteka:Jablanica in Serbia.svg|60px]] | [[Leskovac]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 2.769 | <span style="display:none"> 0215463 </span> 215.463 <br/> <small> (240.923, I = 89,4) </small> | <span style="display:none"> 0778 </span> 77,8 | align=left| [[Bojnik (Srbija)|Bojnik]] <br/> [[Vlasotince]] <br/> [[Lebane]] <br/> [[Leskovac]] <br/> [[Medveđa]] <br/> [[crna Trava]] | ''' <span style="display:none"> 336 </span> 336 ''' <br/> (gradska:7<br>seoska:329) |- align=center valign=top | [[Kolubarski upravni okrug|Kolubarski okrug]] <br/> [[Datoteka:Kolubara in Serbia.svg|60px]] | [[Valjevo]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 2.474 | <span style="display:none"> 0174228 </span> 174.228 <br/> <small> (192.204, I = 90,6) </small> | <span style="display:none"> 0704 </span> 70,4 | align=left| [[Valjevo]] <br/> [[Lajkovac]] <br/> [[Ljig]] <br/> [[Mionica]] <br/> [[Osečina]] <br/> [[Ub]] | ''' <span style="display:none"> 218 </span> 218 ''' <br/> (gradska:7<br>seoska:211) |- align=center valign=top | [[Mačvanski upravni okrug|Mačvanski okrug]] <br/> [[Datoteka:Macva in Serbia.svg|60px]] | [[Šabac]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 3.268 | <span style="display:none"> 0297778 </span> 297.778 <br/> <small> (329.625, I = 90,3) </small> | <span style="display:none"> 0911 </span> 91,1 | align=left| [[Bogatić]] <br/> [[Vladimirci]] <br/> [[Koceljeva]] <br/> [[Krupanj]] <br/> [[Loznica]] <br/> [[Ljubovija]] <br/> [[Mali Zvornik]] <br/> [[Šabac]] | ''' <span style="display:none"> 228 </span> 228 ''' <br/> (gradska:5<br>seoska:223) |- align=center valign=top | [[Moravički upravni okrug|Moravički okrug]] <br/> [[Datoteka:Moravica in Serbia.svg|60px]] | [[Čačak]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 3.016 | <span style="display:none"> 0212149 </span> 212.149 <br/> <small> (224.772, I = 94,4) </small> | <span style="display:none"> 0703 </span> 70,3 | align=left| [[Gornji Milanovac]] <br/> [[Ivanjica]] <br/> [[Lučani]] <br/> [[Čačak]] | ''' <span style="display:none"> 206 </span> 206 ''' <br/> (gradska:5<br>seoska:201) |- align=center valign=top | [[Nišavski upravni okrug|Nišavski okrug]] <br/> [[Datoteka:Nisava in Serbia.svg|60px]] | [[Niš]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 2.729 | <span style="display:none"> 0373404 </span> 373.404 <br/> <small> (381.757, I = 97,8) </small> | <span style="display:none"> 1368 </span> 136,8 | align=left| [[Aleksinac]] <br/> [[Doljevac]] <br/> [[Merošina]] <br/> [[Niš|Grad Niš]] <br/> ' ' (<small> [[Medijana|Medijan]], [[Niška Banja]], <br/> [[Palilula (Niš)|Palilula]], [[pantelej]], <br/> [[Crveni Križ]] </small>) '' <br/> [[Ražanj]] <br/> [[Svrljig]] <br/> [[Gadžin Han]] | ''' <span style="display:none"> 285 </span> 285 ''' <br/> (gradska:8<br>seoska:277) |- align=center valign=top | [[Pirotski upravni okrug|Pirotski okrug]] <br/> [[Datoteka:Pirot in Serbia.svg|60px]] | [[Pirot]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 2.761 | <span style="display:none"> 0092277 </span> 92.277 <br/> <small> (105.654, I = 87,3) </small> | <span style="display:none"> 0334 </span> 33,4 | align=left| [[Brinje]] <br/> [[Babušnica]] <br/> [[Dimitrovgrad (Srbija)|Dimitrovgrad]] <br/> [[Pirot]] | ''' <span style="display:none"> 214 </span> 214 ''' <br/> (gradska:4<br>seoska:210) |- align=center valign=top | [[Podunavski upravni okrug|Podunavski okrug]] <br/> [[Datoteka:Podunavlje in Serbia.svg|60px]] | [[Smederevo]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 1.248 | <span style="display:none"> 0198184 </span> 198.184 <br/> <small> (210,290, I = 94,2) </small> | <span style="display:none"> 1588 </span> 158,8 | align=left| [[Velika Plana]] <br/> [[Smederevo]] <br/> [[Smederevska Palanka]] | ''' <span style="display:none"> 058 </span> 58 ''' <br/> (gradska:3<br>seoska:55) |- align=center valign=top | [[Pomoravski upravni okrug|Pomoravski okrug]] <br/> [[Datoteka:Pomoravlje in Serbia.svg|60px]] | [[Jagodina]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 2.614 | <span style="display:none"> 0212839 </span> 212.839 <br/> <small> (227.435, I = 93,6) </small> | <span style="display:none"> 0814 </span> 81,4 | align=left|[[Despotovac]] <br/> [[Jagodina]] <br/> [[Paraćin]] <br/> [[Rekovac]] <br/> [[Svilajnac]] <br/> [[Ćuprija]] | ''' <span style="display:none"> 191 </span> 191 ''' <br/> (gradska:6<br>seoska:185) |- align=center valign=top | [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjski okrug]] ⁴ <br/> [[Datoteka:Pcinja in Serbia.svg|60px]] | [[Vranje]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 3.520 | <span style="display:none"> 0158717 </span> 158.717 <br/> <small> (227,690, I = 100) </small> | <span style="display:none"> 0451 </span> 45,1 | align=left| [[Bosilegrad]] <br/> [[Bujanovac]] <br/> [[Vladičin Han]] <br/> [[Vranje]] <br/> (gradska:<small> [[Vranje (općina)|Vranje]], [[Vranjska Banja]] </small>) <br/> [[Preševo ​|Preševo]]<br/> [[Trgovište]] | ''' <span style="display:none"> 363 </span> 363 ''' <br/> (gradska:6<br>seoska:357) |- align=center valign=top | [[Rasinski upravni okrug|Rasinski okrug]] <br/> [[Datoteka:Rasina in Serbia.svg|60px]] | [[Kruševac]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 2.667 | <span style="display:none"> 0240463 </span> 240.463 <br/> <small> (259.441, I = 92,7) </small> | <span style="display:none"> 0902 </span> 90,2 | align=left| [[Aleksandrovac]] <br/> [[Brus|Bruce]] <br/> [[Varvarin]] <br/> [[Kruševac]] <br/> [[Trstenik]] <br/> [[Ćićevac]] | ''' <span style="display:none"> 296 </span> 296 ''' <br/> (gradska:5<br>seoska:291) |- align=center valign=top | [[Raški upravni okrug|Raški okrug]] <br/> [[Datoteka:Raska in Serbia.svg|60px]] | [[Kraljevo]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 3.918 | <span style="display:none"> 0300102 </span> 300.102 <br/> <small> (291,230, I = 103,0) </small> | <span style="display:none"> 0766 </span> 76,6 | align=left| [[Vrnjačka Banja]] <br/> [[Kraljevo]] <br/> [[Novi Pazar]] <br/> [[Raška]] <br/> [[Tutin]] | ''' <span style="display:none"> 359 </span> 359 ''' <br/> (gradska:9<br>seoska:350) |- align=center valign=top | [[Toplički upravni okrug|Toplički okrug]] <br/> [[Datoteka:Toplica in Serbia.svg|60px]] | [[Prokuplje]] | [[Južna i istočna Srbija]] | 2.231 | <span style="display:none"> 0090600 </span> 90.600 <br/> <small> (102.075, I = 88,8) </small> | <span style="display:none"> 0406 </span> 40,6 | align=left| [[Blace (Srbija)|Blace]] <br/> [[Žitorađa]] <br/> [[Kuršumlija]] <br/> [[Prokuplje]] | ''' <span style="display:none"> 267 </span> 267 ''' <br/> (gradska:4<br>seoska:263) |- align=center valign=top | [[Šumadijski upravni okrug|Šumadijski okrug]] <br/> [[Datoteka:Sumadija in Serbia.svg|60px]] | [[Kragujevac]] | [[Šumadija i zapadna Srbija]] | 2.387 | <span style="display:none"> 0290900 </span> 290.900 <br/> <small> (298.778, I = 97,4) </small> | <span style="display:none"> 1219 </span> 121,9 | align=left| [[Aranđelovac]] <br/> [[Batočina]] <br/> [[Knić]] <br/> [[Kragujevac|Grad Kragujevac]] <br/> (gradska:<small>[[Aerodrom]], [[Pivara]], <br/> [[Stanovo (Kragujevac)|Stanovo]], [[Stari grad (Kragujevac)|Stari grad]], [[Stragari]]</small>) <br/> [[Lapovo]] <br/> [[Rača]] <br/> [[Topola]] | ''' <span style="display:none"> 174 </span> 174 ''' <br/> (gradska:5<br>seoska:169) |- ! colspan=8 | Upravni okruzi [[Vojvodina|Vojvodine]] |- align=center valign=top | [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatski okrug]] <br/> [[Datoteka:South Banat in Serbia.svg|60px]] | [[Pančevo]] | [[Vojvodina]] | 4.245 | <span style="display:none"> 0291327 </span> 291.327 <br/> <small> (313.937, I = 92,8) </small> | <span style="display:none"> 0686 </span> 68,6 | align=left|[[Alibunar]] <br/> [[Bela Crkva (Srbija)|Bela Crkva]] <br/> [[Vršac]] <br/> [[Kovačica]] <br/> [[Kovin]] <br/> [[Opovo]] <br/> [[Plandište]] <br/> [[Pančevo]] | ''' <span style="display:none"> 094 </span> 94 ''' <br/> (gradska:10<br>seoska:84) |- align=center valign=top | [[Južnobački upravni okrug|Južnobački okrug]] <br/> [[Datoteka:South Backa in Serbia.svg|60px]] | [[Novi Sad]] | [[Vojvodina]] | 4.016 | <span style="display:none"> 0607835 </span> 607.835 <br/> <small> (593.666, I = 102,4) </small> | <span style="display:none"> 1514 </span> 151,4 | align=left|[[Bač]] <br/> [[Bačka Palanka]] <br/> [[Bački Petrovac]] <br/> [[Beočin]] <br/> [[Bečej]] <br/> [[Vrbas]] <br/> [[Žabalj]] <br/> [[Novi Sad|Grad Novi Sad]] <br/> <small> ('' [[Novi Sad (općina)|Novi Sad]], [[Petrovaradin]] '') </small> <br/> [[Sremski Karlovci]] <br/> [[Srbobran]] <br/> [[Titel]] <br/> [[Temerin]] | ''' <span style="display:none"> 077 </span> 77 ''' <br/> (gradska:16<br>seoska:61) |- align=center valign=top | [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatski okrug]] <br/> [[Datoteka:North Banat in Serbia.svg|60px]] | [[Kikinda]] | [[Vojvodina]] | 2.329 | <span style="display:none"> 0146690 </span> 146.690 <br/> <small> (165.881, I = 88,4) </small> | <span style="display:none"> 0630 </span> 63,0 | align=left| [[Ada (Srbija)|Ada]] <br/> [[Kanjiža]] <br/> [[Kikinda]] <br/> [[Novi Kneževac]] <br/> [[Senta]] <br/> [[Čoka]] | ''' <span style="display:none"> 050 </span> 50 ''' <br/> (gradska:7<br>seoska:43) |- align=center valign=top | [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobački okrug]] <br/> [[Datoteka:North Backa in Serbia.svg|60px]] | [[Subotica]] | [[Vojvodina]] | 1.784 | <span style="display:none"> 0185552 </span> 185.552 <br/> <small> (200.140, I = 92,7) </small> | <span style="display:none"> 1040 </span> 104,0 | align=left|[[Bačka Topola]] <br/> [[Mali Iđoš]] <br/> [[Subotica]] | ''' <span style="display:none"> 045 </span> 45 ''' <br/> (gradska:3<br>seoska:42) |- align=center valign=top | [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjobanatski okrug]] <br/> [[Datoteka:Central Banat in Serbia.svg|60px]] | [[Zrenjanin]] | [[Vojvodina]] | 3.256 | <span style="display:none"> 0186851 </span> 186.851 <br/> <small> (208.456, I = 89,6) </small> | <span style="display:none"> 0574 </span> 57,4 | align=left| [[Žitište]] <br/> [[Zrenjanin]] <br/> [[Nova Crnja]] <br/> [[Novi Bečej]] <br/> [[Sečanj]] | ''' <span style="display:none"> 055 </span> 55 ''' <br/> (gradska:4<br>seoska:51) |- align=center valign=top | [[Sremski upravni okrug|Sremski okrug]] <br/> [[Datoteka:Srem in Serbia.svg|60px]] | [[Sremska Mitrovica|Sremska]] <br/> [[Sremska Mitrovica|Mitrovica]] | [[Vojvodina]] | 3.486 | <span style="display:none"> 0311053 </span> 311.053 <br/> <small> (335.901, I = 92,6) </small> | <span style="display:none"> 0892 </span> 89,2 | align=left| [[Inđija]] <br/> [[Irig]] <br/> [[Pećinci]] <br/> [[Ruma]] <br/> [[Sremska Mitrovica]] <br/> [[Stara Pazova]] <br/> [[Šid]] | ''' <span style="display:none"> 109 </span> 109 ''' <br/> (gradska:7<br>seoska:102 |- |- align=center valign=top | [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački okrug]] <br/> [[Datoteka:West Backa in Serbia.svg|60px]] | [[Sombor]] | [[Vojvodina]] | 2.420 | <span style="display:none"> 0187581 </span> 187.581 <br/> <small> (214.011, I = 87,7) </small> | <span style="display:none"> 0775 </span> 77,5 | align=left| [[Apatin]] <br/> [[Kula]] <br/> [[Odžaci (Srbija)|Odžaci]] <br/> [[Sombor]] | ''' <span style="display:none"> 037 </span> 37 ''' <br/> (gradska:5<br>seoska:32 |} === Kosovo i Metohija === {{Glavni|Administrativna podjela Kosova}} Upravni okruzi Kosova i Metohije ''de facto'' nemaju funkciju teritorijalne i administrativne podjele Kosova. Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, te se i dalje u zakonskim aktima Srbije, Kosovo pod imenom Kosovo i Metohija, smatra dijelom Srbije. Proglašavanjem nezavisnosti Kosova, 2008. godine, [[Kosovo]] je podijeljeno na 38 općina. {|class="wikitable" style="font-size: 90%;" width:700px; |- ! colspan=8 | Upravni okruzi [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]]³ |- |- bgcolor=#cccccc ! Upravni okrug !! Sjedište <br/> okruga !! [[Statističke regije Srbije|Statistička<br />regija]]!! Površina <br/><small> km² </small> !! Stanovništvo <br/> [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|Popis 2011.]]<ref name="PS"/> <small> <br/> (gradska:[[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|Popis 2002.]],<br/>Indeks = I¹</small> !! Gustoća<br/>naseljenosti <small> <br/> (gradska:stan./km²) </small> !! Lokalne <br/> samouprave² !! Naselja <br/> <small> (gradska <br/> seoska) </small> |- |- align=center valign=top | [[Kosovski upravni okrug|Kosovski okrug]] <br/> [[Datoteka:Kosovo in Serbia.svg|60px]] | [[Priština]] | [[Kosovo]] | 3.117 | <span style="display:none"> - </span> - <br/> <small> (672.292, I = -) </small> | <span style="display:none"> 2157 </span> 215,7 | align=left| [[Glogovac (Kosovo)|Glogovac]] <br/> [[Kačanik]] <br/> [[Kosovo Polje]] <br/> [[Lipljan]] <br/> [[Obilić]] <br/> [[Podujevo]] <br/> [[Priština|Grad Priština]] <br/> [[Uroševac]] <br/> [[Štimlje]] <br/> [[Štrpce]] | ''' <span style="display:none"> - </span> - ''' |- align=center valign=top | [[Kosovskomitrovački upravni okrug|Kosovskomitrovački okrug]]<br/> [[Datoteka:Kosovska Mitrovica in Serbia.svg|60px]] | [[Kosovska Mitrovica|Kosovska]] <br/> [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]] | [[Kosovo]] | 2.050 | <span style="display:none"> - </span> - <br/> <small> (275.904, I = -) </small> | <span style="display:none"> 1346 </span> 134,6 | align=left| [[Vučitrn]] <br/> [[Zvečan]] <br/> [[Zubin Potok]] <br/> [[Kosovska Mitrovica]] <br/> [[Leposavić]] <br/> [[Srbica]] | ''' <span style="display:none"> - </span> - ''' |- align=center valign=top | [[Kosovskopomoravski upravni okrug|Kosovskopomoravski okrug]] <br/> [[Datoteka:Kosovo-Pomoravlje in Serbia.svg|60px]] | [[Gnjilane]] | [[Kosovo]] | 1.412 | <span style="display:none"> - </span> - <br/> <small> (217.726, I = -) </small> | <span style="display:none"> 1542 </span> 154,2 | align=left| [[Vitina]] <br/> [[Gnjilane]] <br/> [[Kosovska Kamenica]] <br/> [[Novo Brdo]] | ''' <span style="display:none"> - </span> - ''' |- align=center valign=top | [[Pećki upravni okrug|Pećki okrug]] <br/> [[Datoteka:Pec in Serbia.svg|60px]] | [[Peć (grad)|Peć]] | [[Kosovo]] | 2.450 | <span style="display:none"> - </span> - <br/> <small> (414.187, I = -) </small> | <span style="display:none"> 01691 </span> 169,1 | align=left| [[Dečani]] <br/> [[Đakovica]] <br/> [[Istok]] <br/> [[Klina]] <br/> [[Peć]] | ''' <span style="display:none"> - </span> - ''' |- align=center valign=top | [[Prizrenski upravni okrug|Prizrenski okrug]] <br/> [[Datoteka:Prizren in Serbia.svg|60px]] | [[Prizren]] | [[Kosovo]] | 1.910 | <span style="display:none"> - </span> - <br/> <small> (376.085, I = -) </small> | <span style="display:none"> 1969 </span> 196,9 | align=left| [[Gora (Kosovo)|Gora]] <br/> [[Orahovac]] <br/> [[Prizren]] <br/> [[Suva Reka]] | ''' <span style="display:none"> - </span> - ''' |} <small> ¹ Indeks (I) je procentualni omjer broja stanovnika okruga prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|Popisu 2011]]. i prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2002.|Popisu 2002]]; ² Jedinice lokalne samouprave su [[Gradovi u Srbiji|gradovi]] i [[Općine u Srbiji|općine]]. Pojedini gradovi su podijeljeni na [[(gradska općina|gradske općine]], koje suštinski nemaju nadležnosti lokalne samouprave, već su ispostave Gradske samouprave. Stoga su gradske općine nabrojane u zagradi; ³ Nakon prelaska [[Kosovo|Kosova]] pod privremenu upravu [[UNMIK]] [[1999]]. godine, u ovoj [[kosovo i Metohija|pokrajini]] je usvojena drugačija teritorijalna organizacija. ⁴ Većina pripadnika albanske nacionalne manjine u Pčinjskom i Jablaničkom okrugu nije se odazvala Popisu 2011. godine, zbog čega date brojke ne odgovaraju stvarnom stanju. Slično tome, većina pripadnika albanske nacionalne manjine u datim okruzima nije se odazvala ni na Popisu 2002. godine, ali je u datom popisu urađena naknadna procjena stanja. </small> == Upravni okruzi i teritorijalna organizacija == [[Srbija|Republika Srbija]] je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. decembra 2007. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.parlament.gov.rs/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=466&t=Z |title=Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije Službeni glasnik 129-07 29. decembar 2007. |access-date=13. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513114716/http://www.parlament.gov.rs/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=466&t=Z |archive-date=13. 5. 2011 |url-status=dead }}</ref>. Prema Zakonu, teritorijalnu organizaciju Republike Srbije kao teritorijalne jedinice čine [[općina|općine]], [[grad]]ovi i grad [[Beograd]] (tj. [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]]) i [[pokrajina|autonomne pokrajine]] - kao oblici teritorijalne autonomije. Upravni okruzi nisu oblik teritorijalne organizacije. == Zbirka slika == <gallery> Datoteka:srbija_ - _Teritorijalna_organizacija_1993.gif|Teritorijalna organizacija i okruzi u Srbiji 1993. godine Datoteka:srbija_ - _Teritorijalna_organizacija_2001.gif|Teritorijalna organizacija i okruzi u Srbiji 2001. godine Datoteka:srbija_ - _Teritorijalna_organizacija_2005.gif|Teritorijalna organizacija i okruzi u Srbiji 2005. godine Datoteka:srbija_ - _Teritorijalna_organizacija_2009.gif|Teritorijalna organizacija i upravni okruzi u Srbiji 2009. godine Datoteka:srbija_ - _Teritorijalna_organizacija_2010.gif|Teritorijalna organizacija i upravni okruzi u Srbiji 2010. godine Datoteka:srbija_ - _Sudovi_opste_nadleznosti_2008.gif|Sudovi opće nadležnosti u Srbiji 2008. godine </gallery> == Takoder pogledajte == == Reference == {{refspisak}} {{Administrativne podjele država Evrope}} {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Okruzi Srbije|*]] 7uzg0nsugh7hz36ea8vgrg6e9x6ebb6 0 358558 3893251 3471359 2026-06-04T10:31:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Nejra Kalkan |slika = 9 - Nejra Kalkan.jpg |redoslijed = Kandidatkinja za Evropski parlament |vrijeme_na_vlasti = |prethodnik = |nasljednik = |datum_rođenja = 1983. |mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] |datum_smrti = |puno_ime = Nejra Kalkan |nacionalnost = Holanđanka |politička_stranka = [[Radnička stranka (Holandija)|Radnička stranka]] |supružnik = |djeca = |obrazovanje = Univerzitet u Amsterdamu |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Nejra Kalkan''' [[Holandija|holandska]] je političarka [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] porijekla, kandidatkinja Holandije za [[Evropski parlament]]. Kalkan je sa svojom porodicom zbog [[Rat u BiH|rata u BiH]] izbjegla u Holandiju. Diplomirala je na Univerzitetu u [[Amsterdam]]u iz oblasti međunarodnog i evropskog prava. Radila je u Odboru za vanjske poslove američkog Kongresa u [[Washington]]u. Već četiri godine (2014) Kalkan radi kao viša savjetnica u Evropskom parlamentu za pravosuđe, unutrašnje poslove i građanska prava u Evropi. Kalkan savjetuje i članicu Europskog parlamenta [[Emine Bozkurt]] o pitanjima koja se odnose na BiH i ženska prava na Zapadnom Balkanu. Povodom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.‎|prirodnih nepogoda]] koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu i okolne zemlje, Nejra je pozvala vladu Holandije za pomoć BiH.<ref name="poplave"/><ref name="biografija"/><ref name="NK"/> == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="poplave">[http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/kalkan-pozvala-holandiju-da-pomogne''Kalkan pozvala Holandiju da pomogne,avaz.ba''] pristupljeno 19.5.2014</ref> <ref name="biografija">[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/aktuelnosti/default.aspx?id=4533&langTag=bs-BA''Na listama za Evropski parlament četvero kandidata porijeklom iz BiH, zvanična stranica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice''] pristupljeno 19.5.2014</ref> <ref name="NK">[http://www.nejrakalkan.nl/biografie/''Biografija na vlastitoj stranici''] pristupljeno 19.5.2014 {{Simboli jezika|nl|Holandski}}</ref> }} {{DEFAULTSORT:Kalkan, Nejra}} [[Kategorija:Nizozemski političari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pwptzvgjc0b7kaa6nmbhqnew64rdjwk 0 358769 3892905 3856306 2026-06-04T07:46:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Dejan Matić |žanr = [[Folk]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = |država = {{BiH}} |karijera = [[2002]]. - danas |rođenje = 26. april 1978., [[Drvar]] |smrt = |instrument = |izdavač = Grand Production |zanimanje = |angažman = |URL = |najnoviji_album = ''[[100 života]]'' |godina3 = 2013 |album2 = ''[[Evo mene]]'' |godina2 = 2010 |album1 = ''[[Sinonim za ljubav]]'' |godina1 = 2009 }} '''Dejan Matić''' ([[26. april]] [[1978.]] [[Drvar]], [[BiH]]) je pop-folk pjevač iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. ==Biografija== Dejan Matić je rođen 26. aprila [[1978.]] godine u [[Drvar]]u. Sa majkom Dragicom, ocem Zoranom i bratom [[Saša Matić|Sašom]] koji je također pjevač se preselio u Beograd, a zatim upisao i muzičku školu u Zemunu odsjek klavir. Završio je nižu i srednju muzičku školu. Do sada je objavio 3 albuma, a trenutno radi na četvrtom. Oženjen je i živi na relaciji Beograd – Beč.<ref>{{Cite web |url=http://www.poznati.info/dejan-matic-biografija/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 5. 2014 |archive-date=6. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140106191856/http://poznati.info/dejan-matic-biografija/ |url-status=dead }}</ref> ==Diskografija== *[[Zaigraj]] (2002) *[[Željo moja]] (2004) *[[Sinonim za ljubav]] (2009) *[[Evo mene]] (2010) *[[100 života]] (2013) == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Matić, Dejan}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Drvar]] [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cqogsrq7w5vf47sqq061udh02d6btz9 0 359148 3892941 3700393 2026-06-04T07:52:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892941 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime =Eliza Dushku | ime_pri_rođenju =Eliza Patricia Dushku | mjesto_rođenja =[[Watertown (Massachusetts)]] | mjesto_smrti = | slika =Eliza Dushku at the 2007 Tribeca Film Festival-alt enhanced.jpg | opis =Eliza Dushku na Tribeca filmskom festivalu 2007. godine | datum_rođenja ={{datum rođenja i godine|1980|12|30}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti =1992.– danas | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = [[Rick Fox]] (2009–danas) | značajna_djela = | važniji filmovi =[[Dollhouse (serija)|Dollhouse]] | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Eliza Dushku''' (rođena 30. decembra 1980.) američka je glumica poznata po brojnim televizijskim i filmskim ulogama, uključujući serije poput [[Buffy, ubica vampira]] u ulozi Faith, kao i dvije Foxove serije ''[[Tru Calling]]'' i ''[[Dollhouse (serija)|Dollhouse]]''. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |+ Filmovi |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomena |- |1992 |''[[That Night]]'' |Alice Bloom | |- |1993 |''[[This Boy's Life (film)|This Boy's Life]] |Pearl | |- |1994 |''Fishing with George'' |Piper Reeves |kratki film |- |1994 |''[[True Lies]]'' |Dana Tasker | |- |1995 |''[[Bye Bye Love (film)|Bye Bye Love]]'' |Emma | |- |1996 |''[[Race the Sun]]'' |Cindy Johnson | |- |2000 |''[[Bring It On (film)|Bring It On]]'' |Missy Pantone | |- |2001 |''[[Jay and Silent Bob Strike Back]]'' |Sissy | |- |2001 |''[[Soul Survivors]]'' |Annabel | |- |2002 |''{{sortname|The|New Guy}}'' |Danielle | |- |2002 |''[[City by the Sea]]'' |Gina | |- |2003 |Stan Winston: Monster Mogul | sebe | kratki film |- |2003 |''[[Wrong Turn]]'' |Jessie Burlingame | |- |2003 |''{{sortname|The|Kiss|The Kiss (2003 film)}}'' |Megan |Video |- |2006 |''{{sortname|The|Last Supper|The Last Supper (2006 film)}}'' | konobarica |kratki film |- |2007 |''[[On Broadway (film)|On Broadway]]'' |Lena Wilson | |- |2007 |''[[Nobel Son]]'' |City Hall | |- |2007 |''[[Sex and Breakfast]]'' |Renee | |- |2008 |''[[Bottle Shock]]'' |Joe | |- |2008 |''{{sortname|The|Alphabet Killer}}'' |Megan Paige | ko-producent |- |2008 |''{{sortname|The|Coverup}}'' |Monica Wright | |- |2009 |''[[Open Graves]]'' |Erica | |- |2010 |''[[Locked In (film)|Locked In]]'' |Renee | |- |2011 |''[[Batman: Year One (film)|Batman: Year One]]'' |Selina Kyle/Catwoman (glas) |Animirani film |- |2011 |''[[DC Showcase: Catwoman]] |Selina Kyle/Catwoman (glas) |kratki animirani film |- |2012 |''[[Noah's Ark: The New Beginning]]'' |Zalbeth (glas) |Animirani film |- |2012 |''Dear Albania'' |Eliza |dokumentarni |- |2013 |''[[Jay & Silent Bob's Super Groovy Cartoon Movie]]'' |Lipstick Lesbian (glas) |Animirani film |- |2014 |''[[The Scribbler (film)|The Scribbler]]'' |Silk |Postprodukcija |- |2014 |''[[Midnight Rider (film)|Midnight Rider]]'' |Rita |snima se |} {| class="wikitable sortable" |+ Televizija |- ! godina ! naslov ! uloga ! class="unsortable" | napomena |- |1995 |''Journey'' |Cat |TV film |- |1998–2003 |''[[Buffy, ubica vampira]]'' |Faith |20 epizoda |- |2000–2003 |''[[Angel (1999 serija)|Angel]]'' |Faith |6 epizoda |- |2002 |''[[King of the Hill]]'' |Jordan Hilgren-Bronson (glas) |sezona 7 epizoda 1: "Get Your Freak Off" |- |2003–2005 |''[[Tru Calling]]'' |Tru Davies |26 epizoda |- |2005 |''[[That '70s Show]]'' |Sarah |sezona 7 epizoda 15: "It's All Over Now" |- |2007 |''Nurses'' |Eve Morrow |TV film |- |2007 |''[[Ugly Betty]]'' |Cameron Ashlock |sezona 2 epizoda 9: "Giving Up the Ghost" |- |2009–2010 |''[[Dollhouse (serija)|Dollhouse]]'' |Echo/Caroline Farrell |27 epizoda/producent |- |2010 |''The Big Bang Theory'' |specijalni agent FBI Angela Page |sezona 4 epizoda 7: "The Apology Insufficiency" |- |2010 |[[RuPaul's Drag Race]] |sebe |sezona 3 epizoda 7: "Face, Face, Face of Cakes" |- |2011 |''Herd Mentality'' |Casey |TV film |- |2011 |''[[Robotomy]]'' |Shockzana (glas) |sezona 1 epizoda 10: "From Wretchnya with Love" |- |2011 |''[[Zločinci u odijelima|White Collar]]'' |Raquel Laroque |sezona 3 epizoda 9: "On The Fence" |- |2011 |''[[The Cleveland Show]]'' |sebe (glas) |sezona 2 epizoda 22: "Hot Cocoa Bang Bang" |- |2011 |''[[The Guild]]'' |sebe |sezona 5 epizoda 8: "Social Traumas" |- |2011 |''[[Torchwood: Web of Lies]]'' |Hollu Mokri (glas) |7 epizoda/animirana TV serija |- |2011 |''[[The League]]'' |Kristen |sezona 3 epizoda 10: "The Light of Genesis" |- |2011–2012 |''Leap Year'' |June Pepper |5 epizoda/ko-producent |- |2013–danas |''[[Hulk and the Agents of S.M.A.S.H.]]'' |Jennifer Walters/She-Hulk, konobarica (glas) |animirana TV serija |- |2013 |''The Saint'' |Patricia Holm |TV film |} == Vanjski linkovi == *[http://www.elizapatriciadushku.com Zvanična web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210725090309/http://www.elizapatriciadushku.com/ |date=25. 7. 2021 }} {{Authority control|VIAF=46388514}} {{DEFAULTSORT:Dushku, Eliza}} [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5siqprifll3uvp5nfay1shqyyervpa3 0 360464 3893108 3856392 2026-06-04T09:54:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dragana Tomašević-Karahasan | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1958. | mjesto_rođenja = Zenica, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] | zanimanje = književnica, novinarka | supružnik = [[Dževad Karahasan]] | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Dragana Tomašević-Karahasan''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] književnica, književna kritičarka i novinarka, rođena u [[Zenica|Zenici]] 1958. godine. Studirala je [[Filozofija|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Objavljivala je kritike i eseje u [[Oslobođenje|Oslobođenju]], [[Dijalog (časopis)|Dijalog]]u, zagrebačkom [[Danas (časopis)|Danas]]u i [[Republika (časopis)|Republici]], beogradskom [[Delo (časopis)|Delu]] i novosadskim [[Polja (časopis)|Poljima]].<ref name="SA">'''Dragana Tomašević''', ''Sarajevo gdje je nekad bilo - Književna biografija grada 1462-1992.''; buybook, Sarajevo 2005.</ref> Objavljuje eseje i priče u novinama i časopisima koji izlaze na njemačkom, engleskom, francuskom i italijanskom jeziku: [[Die Zeit]], [[Frankfurter Rundschau]], [[Der Standard]], [[Welt der Frau]], [[Literatur und Kritik]], [[Freedom Review]], [[Les cahiers de Prospero]], [[Confluences, Alternative]].<ref name="SA"/> Živi u [[Graz]]u i Sarajevu sa suprugom [[Dževad Karahasan|Dževadom Karahasanom]] == Bibliografija == * '''1995.''' - ''Briefe nach Sarajevo'', Droschl Verlag Graz {{ISBN|978-385-420-40-39}};<ref name="SA"/><ref>[http://www.droschl.com/programm/buch.php?book_id=242 Briefe nach Sarajevo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * '''1996.''' - ''Das Leben ist stärker'', Welt der Frau - Veritas, Linz;<ref name="SA"/> * '''1999.''' - ''Lutka od riže'', Sarajevo publishing - Međunarodni centar za mir;<ref name="SA"/> * '''2005.''' - ''Sarajevo gdje je nekad bilo - Književna biografija grada 1462-1992.''; buybook, Sarajevo;<ref name="SA"/> * '''2010.''' - ''Sve bih zemlje za Saraj'vo dala'', Dobra knjiga, Sarajevo {{ISBN|978-995-868-88-43}}; * '''2014.''' - ''Bajram ide...'', Dobra knjiga, Sarajevo {{ISBN|978-9958-500-68-8}}; == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Tomašević-Karahasan, Dragana}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1ay83xtf7oi0e6ze84gvz6qzn7sx0te 0 360890 3893090 3682856 2026-06-04T09:51:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893090 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}}{{Preuređivanje}}{{Standardi}} {{Infokutija osoba | ime = Sanela Jenkins | slika = Dsc00942 copy.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1973. | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = preduzetnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Roger Jenkins (u braku 1999-2011) | djeca = 2 | web-stranica = [http://dianajenkins.com/ Zvanična stranica] }} '''Sanela Diana Jenkins''' (rođena '''Sanela Dijana Ćatić'''; 1973) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Kompanija|preduzetnica]] i [[filantrop]]. Trenutno živi u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>{{cite news| url=http://www.nytimes.com/2008/11/22/business/22bonus.html?ref=business | work=The New York Times | title=A Friendship's Paying Off for British Banking Giant | first=Landon | last=Thomas Jr | date=22. 11. 2008 | access-date=28. 6. 2014}}</ref> == Djetinjstvo i obrazovanje == Sanela Dijana Ćatić je rođena 1973. godine u Sarajevu u porodici s dvoje djece kao starije dijete. Studirala je ekonomiju na [[Sarajevski Univerzitet|sarajevskom univerzitetu]], a po izbijanju [[Rat u BiH|rata u BiH]] 1992. god. napušta BiH i godinu dana boravi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ubrzo se potom seli u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]] pod statusom izbjeglice i upisuje studije na [[london]]skom univerzitetu. == Rad == Dok je kao studentkinja živjela u Londonu, stekla je učešće u prozvodnji kupaćih kostima marke ''Melissa Odabash''.<ref>{{cite news| url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E4DB1E31F93BA25751C1A9639C8B63&sec=&spon=| title= Odabash | work=The New York Times | first=Mark | last=Jacobs | date=18. 12. 2005 | access-date=23. 5. 2010}}</ref> Radila je na fotoalbumu "Room 23," fotografkinje [[Deborah Anderson]]. Mnoge poznate ličnosti su uslikane i bliski su prijatelji sa Jenkins, uključujući i [[George Clooney|Georgea Clooneya]] i [[Elton John|Eltona Johna]]. Zarada stečena prodajom albuma Jenkins upotrebljava za filantropske aktivnosti.<ref>{{cite news| url=http://latimesblogs.latimes.com/alltherage/2009/02/diana-jenkins-h.html|title=Room 23 | work=Los Angeles Times | date=19. 2. 2009 | access-date=23. 5. 2010}}</ref> 2009, Jenkins osniva novu marku [[piće|pića]] pod nazivom [[Neurobrands|Neuro]]. Preduzeće ''Neuro'' sa sjedištem u [[Santa Monica|Santa Monici]], proizvodi pića s prirodnim sastojcima upakovana u reciklirane ambalaže. Distribucija se odvija širom [[SAD]]-a preko raznim lanaca samoposluga [[Target Corporation]], [[Walgreens]], [[Safeway Inc]] i [[Seven Eleven]].<ref name="Global Innovator, Business Woman and Philanthropist Diana Jenkins">{{cite news| url=http://www.reuters.com/article/2013/06/19/ca-diana-jenkins-idUSnPNLA34663+1e0+PRN20130619| title=Global Innovator, Business Woman and Philanthropist Diana Jenkins| work=reuters| date=19. 6. 2013| access-date=19. 6. 2013| archive-date=24. 6. 2013| archive-url=https://archive.today/20130624180220/http://www.reuters.com/article/2013/06/19/ca-diana-jenkins-idUSnPNLA34663+1e0+PRN20130619| url-status=dead}}</ref> Pića koja se nude variraju na osnovu u koje doba dana se piju i imaju shodno tome nazive:'' Passion, Sleep, Sonic, Trim, Daily, i Bliss'' ([[Bosanski jezik|bos.]] "strast, spavanje, glasan, kondicija, dnevni i spokoj").<ref>{{cite web| url=http://drinkneuro.com|title=Neuro Drinks}}</ref> 2012. Jenkins osniva muzički studio "D Empire Entertainment", koji nudi kompletan servis saradnje uključujući i multi-platin snimanje. Razni umjetnici i autori su snimali ovdje poput [[One Republic (bend)|One Republic]] sa [[Ryan Tedder]]om, [[Chris Brown]], [[Sean Kingston]] i [[Asher Monroe]].<ref name="Global Innovator, Business Woman and Philanthropist Diana Jenkins" /> == Filantropska aktivnost == Jenkins je 2002. godine osnovala fondaciju ''The Irnis Catic Foundation'' u znak sjećanja na brata Irnisa koji je ubijen u ratu. Ova fondacija je pomogla tokom osnivanja medicinskog fakulteta u Sarajevu. 2009. Jenkins dobija nagradu koju dodjeljuje "Centar za mir i multietničku saradnju" ([[Engleski jezik|eng.]] Center for Peace and Multi-Ethnic Cooperation).<ref>{{cite web | url=http://sdjfoundation.org/images/decision-SDJ.gif | title=Center for Peace and Multi-Ethnic Cooperation Peace Connection Prize | access-date=28. 6. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110728010213/http://sdjfoundation.org/images/decision-SDJ.gif | archive-date=28. 7. 2011 | url-status=dead }}</ref> Nosioci nagrada su [[Bono Vox|Bono]] kao i [[Nelson Mandela]]. Pdo njenim pokroviteljstvom u augustu 2008. uvodi se projekat za ljudska prava na kalifornijskom univerzitetu.<ref name="law.ucla.edu">{{cite web| url=http://law.ucla.edu/centers/international-law-and-human-rights/sanela-diana-jenkins-human-rights-project/about| title=Sanela Diana Jenkins Human Rights Project| access-date=28. 6. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140602200157/http://law.ucla.edu/centers/international-law-and-human-rights/sanela-diana-jenkins-human-rights-project/about| archive-date=2. 6. 2014| url-status=dead}}</ref> Ovaj projekat se bavi zastupanjem političkih prava i interesa kao i dokumentacijom.<ref name="law.ucla.edu"/> To je prvi program za međunarodnu pravdu i ljudska prav na univerzitetu u zapadnom dijelu SAD-a. === Zemljotres na Haitiju === 2010. godine težak [[zemljotres]] [[Potres u Haitiju 2010.|pogađa Haiti]], Jenkins i glumac [[Sean Penn]] osnivaju [[J/P Haitian Relief Organization|Jenkins-Penn Haitian Relief Organization]] koja dostavlja medicinske aparate i pruža medicisnku pomoć hiljadama građana na [[Haiti]]ju. Jenkins je sporu brzinu oporavka Haitija uporedila s Bosnom,<ref>{{cite news| url=http://www.huffingtonpost.com/diana-jenkins/dont-let-haitis-natural-d_b_433605.html|title=Don't Let Haiti's Natural Disaster Become a Man-Made Tragedy | work=Huffington Post | first=Diana| last=Jenkins| date=23. 1. 2010}}</ref> naglasivši da je potrebna pomoć za obnovu,<ref>{{cite news| url=http://www.huffingtonpost.com/diana-jenkins/among-the-building-blocks_b_436234.html|title=Among the Building Blocks in Haiti: Tetanus Shots and Prosthetics | work=Huffington Post | first=Diana| last=Jenkins| date=25. 1. 2010}}</ref> te zahtijevala da američka vojska ne napušta prebrzo Haiti.<ref>{{cite news| url=http://www.huffingtonpost.com/diana-jenkins/us-should-go-slow-on-hait_b_480832.html|title=U.S. Should Go Slow on Haiti Troop Withdrawal | work=Huffington Post | first=Diana| last=Jenkins| date=1. 3. 2010}}</ref> === Borba protiv side === Fondacija "Elton John AIDS Foundation" osnovana za borbu protiv [[Sida|Side]] je dobila podršku od Sanele Jenkins. Njeno preduzeće ''Neuro'' je sponzorisalo večeru na kojoj je sakupljeno oko 3.7 miliona [[dolar]]a. Jenkins je također jedna od aktivistkinja Clinton fondacije.<ref name="Global Innovator, Business Woman and Philanthropist Diana Jenkins" /> === Angažman u BiH === U martu 2010, nakon što je [[Ejup Ganić]] uhapšen, Jenkins je platila kauciju za njegovo puštanje iz zatvora.<ref>{{cite news| url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bosnia/7473782/Serbia-is-trying-to-distract-us-from-the-real-war-criminals.html|title=Serbia is trying to distract us from the real war criminals | location=London | work=The Daily Telegraph| date=18. 3. 2010}}</ref> U augustu 2010. Jenkins je učestvovala u osnivanju televizijske stanice [[TV1 (BiH)|TV1]].<ref>{{cite news| url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1727/ko_je_zapravo_sanela_jenkins.html|title=Ko je, zapravo. Sanela Jenkins? | location=Sarajevo | work=Slobodna Bosna| date=31. 7. 2012}}</ref> Nakon nezapamćenih [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava u BiH 2014]]. donirala je 200.000 [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{cite news| url=http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/218020-DONACIJE-FIZICKIH-LICA-Rekorderi-Sanela-Jenkins-Ramiz-Dzaferovic.html| title=DONACIJE FIZIČKIH LICA: Rekorderi Sanela Jenkins i Ramiz Džaferović!| location=Sarajevo| work=Vijesti| date=29. 6. 2014| access-date=29. 6. 2014| archive-date=3. 8. 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210803081336/https://vijesti.ba/vijesti/bih/218020-DONACIJE-FIZICKIH-LICA-Rekorderi-Sanela-Jenkins-Ramiz-Dzaferovic.html| url-status=dead}}</ref> == Privatni život == 1999. Jenkins se udala za [[Bankarstvo|bankarskog]] menadžera [[Roger Jenkins (bankar)|Rogera Jenkinsa]] sa kojim ima dvoje djece.<ref name="Diana Jenkins: Accidental Philanthropist">Cadwalladr, Carole. [http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2009/sep/27/celebrity "Diana Jenkins: Accidental Philanthropist"], [[The Observer]], 27. 9. 2009. pristupljeno: 22. 2. 2011.</ref> Nakon razvoda 2011. godine je dobila 150 miliona [[Britanska funta|funti]].<ref>{{cite news| url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2312860/How-ex-wives-super-wealthy-way-rich-list-divorce.html | location=London | work=Daily Mail | title=Best way to get rich quick? Get divorced: How ex-wives to the super-wealthy have made their way into the rich list}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jenkins, Sanela}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bqmyvnjd5enjirqxq9ziruzhxt1r3lg 0 363309 3892770 3856571 2026-06-03T14:15:42Z Makenzis 98619 3892770 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #008000 | Ime kluba = '''Legia Varšava''' | Puno ime = Legia Varšava | Grb = Legia Warsaw logo.png | Nadimak = ''Legionari'' | Osnovan = [[1916.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Varšava]]<br/>[[Poljska]] | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Poljske|PZPN]] | Konfederacija = | Liga = [[Ekstraklasa]] | Stadion = [[Stadion Poljske Armije|Stadion Armije]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/pepsiarena/ |title=Stadion Armije |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 31.800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Dariusz Mioduski | Menadžer = Aleksandar Vuković | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = 2025/2026. | Webstranica = [http://legia.com/ legia.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _legia1314h | uzorak_t1 = _legia1314h | uzorak_dr1 = _legia1314h | uzorak_š1 = _adidaswhite | uzorak_č1 = _3_stripes_black | lijeva ruka1 = ffffff | tijelo1 = ffffff | desna ruka1 = ffffff | šorc1 = 000000 | čarape1 = | uzorak_lr2 = _legia1314a | uzorak_t2 = _legia1314a | uzorak_dr2 = _legia1314a | uzorak_š2 = _adidasonwhite | uzorak_č2 = _color 3 stripes white | lijeva ruka2 = 008000 | tijelo2 = 008000 | desna ruka2 = 008000 | šorc2 = 008000 | čarape2 = 008000 | }} '''Legia Varšava''' je profesionalni nogometni klub iz [[Varšava|Varšave]], [[Poljska]]. Takmiči se u [[Ekstraklasa|Ekstraklasi]], najvišem rangu poljskog nogometa. == Historija == Legia je osnovana između 5. i 15. marta 1916. godine tokom vojnih operacija u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] na ''Istočnom frontu'' u okolini ''Maniewicze'' u regiji [[Volinj]]. U prvim godina postojanja igrala je na amaterskom nivou. Prvu međunarodnu prijateljsku utakmicu klub je igrao proiv ekipe ''Viktor Zičkov'' iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. 1927. godine po prvi put postaje član poljske lige. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] igra bitnu ulogu u poljskom nogometu. 29. septembra 1955. godine dolazi do svog prvog trofeja nakon što je u finalu nacionalog kupa bila bolja od [[Lechia Gdańsk|Lechie Gdańsk]] sa 5-0. Iste godine osvaja domaće prvenstvo. U sezoni 1955/56. debituje u evropskim takmičenjima. Igrala je protiv [[ŠK Slovan Bratislava|Slovana]] iz [[Bratislava|Bratislave]] u okviru [[UEFA Liga prvaka|Evropskog kupa]], te je poražena sa ukupnih 4-2. [[File:Warszawa 8645.jpg|thumb|260px|[[Stadion Poljske Armije]]]] == Uspjesi == *'''[[Ekstraklasa]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (15):''' 1955, 1956, 1969, 1970, 1994, 1995, 2002, 2006, 2013, 2014, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (13):''' 1960, 1968, 1971, 1985, 1986, 1993,1996, 1997, 2004, 2008, 2009, 2015, 2019. *'''[[Kup Poljske u nogometu|Kup Poljske]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (20):''' 1955, 1956, 1964, 1966, 1973, 1980, 1981, 1989, 1990, 1994, 1995, 1997, 2008, 2011, 2012, 2013, 2015, 2016, 2018, 2023. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (6):''' 1952, 1969, 1972, 1988, 1991, 2004. *'''[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup Poljske]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4):''' 1989, 1994, 1997, 2008. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (8):''' 1990, 1995, 2006, 2012, 2014, 2015, 2016, 2017. ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Stojan Vranješ]] ''(2015-2017)'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://legia.com/ Službena stranica] * [http://www.90minut.pl/skarb.php?id_klub=171&id_sezon=97 Legia Varšava] na 90minut.pl * [http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2015/clubs/club=50146/profile/ Legia Varšava] na zvaničnoj stranici UEFA-e {{Ekstraklasa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1916.]] [[Kategorija:Varšava]] 8y7vkb0kq4j4txzs5qck19cxv4l9mfm 0 364746 3893209 3878288 2026-06-04T10:19:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Andrija Popović | slika = Andrija Popovic.jpg|thumb | redoslijed = Predsjednik Liberalne partije Crne Gore | vrijeme_na_vlasti = 2009. | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Predsjednik Kluba crnogorskih olimpijaca | vrijeme_na_vlasti2 = [[29. juni]] 2011. | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|9|22}} | mjesto_rođenja = [[Kotor]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = [[Crnogorci|Crnogorac]] | politička_stranka = [[Liberalna partija Crne Gore|LPCG]] | supruga = | djeca = | obrazovanje = | vjera = [[Pravoslavlje]] | potpis = | web_stranica = www.lpcg.me }} '''Andrija Popović '''(22. septembar 1959) crnogorski je [[političar]] i [[vaterpolo|vaterpolist]]. Predsjednik je [[Liberalna partija Crne Gore|Liberalne partije Crne Gore]]. == Porijeklo == Otac mu je iz [[Erakovići|Erakovića]], pleme [[Njeguši]].<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=PROBLEM 19.02.2020 GOSTI GOJKO PEROVIC I ANDRIJA POPOVIC, 45.20 min.|year= |url=https://www.youtube.com/watch?v=IO_vdQVxJTA&fbclid=IwAR2JxxrsPMONyO_I6EM9p1h01bJCJEaLpkWbxDSh2y4STeqY5--AQ71x3lo |publisher= |pages=|location= |id= }}</ref> Popovići iz Erakovića imali su nekoliko poznatih ličnosti u historiji Crne Gore: serdar Pero Popović, alajbarjaktar Zeko Mašanov Popović i komandir Đuro Popović. Sva trojica su sahranjeni pored crkve [[Sveti Sava|svetog Save]] u Erakovićima.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Свети Сава у Катунској нахији|year= |url=https://mitropolija.com/2013/01/27/10527/|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref> == Sportska karijera == Andrija Popović jedan je od najtrofejnijih crnogorskih sportista svih vremena. S vaterpolskom reprezentacijom SFR Jugoslavije osvajač je zlatne medalje na [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1984.|Olmpijskim igrama 1984.]] godine, zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu 1986. i srebrnih medalja na Evropskim prvenstvima 1985. i 1987. godine. Nastupajući za zagrebački vaterpolski klub Mladost osvojio je dva [[Euroliga (vaterpolo)|Kupa evropskih šampiona]] 1989/90. i 1990/91. Proglašen je za najboljeg sportistu Crne Gore 1985. godine.<ref>[http://www.lpcg.me/predsjednik Andrija Popović: Predsjednik LP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063641/http://www.lpcg.me/predsjednik |date=7. 4. 2014 }}, pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> Potpredsjednik je Crnogorskog olimpijskog komiteta i predsjednik Kluba crnogorskih olimpijaca. == Politička karijera == Političku karijeru započeo je u [[Liberalni savez Crne Gore|Liberalnom savezu Crne Gore]] obavljajući poslove koordinatora. Godine 2004. nakon raskola u stranci povodom ''afere Trsteno'',<ref>{{Cite web |url=http://www.lscg.org/content/bivsi-lider-miodrag-zivkovic-DOKUMENTACIJA-afere-helkom-investment-grbalj-trsteno.html |title=Dokumentacija afere Trsteno |access-date=4. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111216230636/http://www.lscg.org/content/bivsi-lider-miodrag-zivkovic-DOKUMENTACIJA-afere-helkom-investment-grbalj-trsteno.html |archive-date=16. 12. 2011 |url-status=dead }}</ref> napustio je LSCG i priključio se smijenjenim i isključenim članovima iz stranke, koji su se okupili u novoosnovanoj [[Liberalna partija Crne Gore|Liberalnoj partiji Crne Gore]], čiji je i osnivač.<ref>[http://www.lscg.org/content/bivsi-koordinator-vk_sport.html Svojevoljno napustio LSCG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304082839/http://www.lscg.org/content/bivsi-koordinator-vk_sport.html |date=4. 3. 2016 }}, pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore u razdoblju od 2008. do 2009. Nakon što je Liberalna partija na parlamentarnim izborima 2009. izgubila parlamentarni status, a staro rukovodstvo s Miodragom Živkovićem na čelu podnijelo ostavku, na vanrednoj Konferenciji Liberalne partije 20. juna 2009. Andrija Popović izabran je za njenog predsjednika. Od njegovog dolaska na čelno mjesto Liberalne partije, stranka je obnovljena i povratila je parlamentarni status. Od oktobra 2012. i parlametarnih izbora na kojima LP nastupa u koaliciji "Evropska Crna Gora" s vladajućom Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokrataskom partijom, Andrija Popović ponovo je poslanik LPCG u Skupštini Crne Gore. Liberalna partija trenutno je zamrznula članstvo u Koaliciji sa DPS i SDP i u Skupštini nastupa samostalno u klubu s manjinskim partijama ([[Hrvatska građanska inicijativa|HGI]] i albanske partije). Na IV Redovnoj Konferenciji Liberalne partije Crne Gore 14. septembar 2013, velikom većinom glasova delegata, Popović je ponovo izabran za njenog Predsjednika. Bio je član Savjeta Pokreta za evropsku-nezavisnu Crnu Goru na državnom i općinskom nivou. == Privatni život == Živi u Kotoru. Oženjen je suprugom Nevenkom i ima troje djece: Jelenu, Andreu i Darju. == Vanjski linkovi == * [http://www.lpcg.me/ Zvanični sajt LPCG] * [https://www.facebook.com/pages/Andrija-Popovi%C4%87/619198311505727/ Facebook stranica] == Reference == {{refspisak}} {{Crna Gora portal}} {{DEFAULTSORT:Popović, Andrija}} [[Kategorija:Crnogorski političari]] [[Kategorija:Liberalna partija Crne Gore]] [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Jugoslavenski vaterpolisti]] [[Kategorija:Crnogorski vaterpolisti]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Jugoslavija)]] [[Kategorija:Vaterpolisti na Olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Jugoslavenski olimpijci u vaterpolu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kh1771nf8q3shm18qxjo9henhy1fiwt 0 370458 3893249 3554590 2026-06-04T10:31:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893249 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mustafa_Balel_(2013).jpg|mini|desno|'''Mustafa Balel''']] '''Mustafa Balel''' (1. septembar 1945, Sivas, [[Turska]]) jeste turski autor priče, romanopisac i prevodilac.<ref>{{Cite web|url=https://en-academic.com/dic.nsf/enwiki/3479770|title=Mustafa Balel|last=Sivas|first=Mustafa Balel Mustafa in 1981 Born 1 September 1945|last2=Turkey|website=Academic Dictionaries and Encyclopedias|language=en|access-date=26. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.authorsden.com/mustafabalel|title=Mustafa Balel (author) on AuthorsDen|website=AuthorsDen.com|access-date=26. 10. 2023}}</ref> Radovi su mu prevedeni na francuski, engleski, rumunski, persijski, portugalski i bugarski jezik. ==Djela== '''Romani''' *''Peygamber Çiçeği'' (''Cornflower'', 1981), *''Asmalı Pencere'' (''Window With the Grapevine'', 1984). '''Priče''' *''Kurtboğan'' (''Monkshood'', 1974), *''Kiraz Küpeler'' (''Cherry Earrings'', 1977), *''Gurbet Kaçtı Gözüme'' (''Foreign Lands Get In My Eyes'', 1983), *''Le Transanatolien'' (''Transanatolia'', 1988, French, Paris ), *''Turuncu Eleni'' (''Eleni, the Orange Color'', 1992 ). *''Karanfilli Ahmet Güzellemesi'' (''Praise for Ahmet With Carnation'', 2005) *''Etiyopya Kralının Gözleri'' (''The eyes of the King of Ethiopia'', 2011) '''Romane za djecu''' *''Bizim Sinemamız Var'' (''We Have Cinema'', 1979), *''Cumartesiye Çok Var mı?'' (''Is it Long to Saturday?'', 1981). '''Dječje priče''' *''Nöbetçi Ayakkabıcı Dükkânı'' (''Shoemaker's Store Open 24 hours'', 2005). *''Dedemin Bakır Koltukları'' (''My Grandfather's Copper Seats'', 2011). *''Havlamayı Unutan Köpek'' (''The Dog Who Forgets to Bark'', 2012). *''Ressamın Kedisi'' (''Peintre's Cat'', 2014). '''Dječje priče dvojezično''' *''Berke'nin Badem Şekerleri'' / Berke's Almond Candies (2007) *''Sincaplı Kalemtıraş'' / The Squirrel Pencil Sharpener (2007) *''Renkli Tebeşirler'' / Colored Chalk (2007) *''Kiraz Tokalı Kız'' / The Girl with the Cherry Barette (2007) *''Piknikte'' / The Picnic (2007) '''Turistička literatura''' *''Bükreş Günleri'' (''Days of [[Bucharest]]'', 1985) *''İstanbul Mektupları/Avrupa Yakası'' (Letters from İstanbul'', 2009) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *http://www.mustafabalel.com/ {{DEFAULTSORT:Balel, Mustafa}} [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8t1indro2anwr8r1azduycad9w2uip6 0 370644 3892759 3857237 2026-06-03T12:43:05Z Panasko 146730 3892759 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Zigot | Latin = | GraySubject = 5 | GrayPage = 45 | Image = Gray3.png | Caption = | Image2 = | Caption2 = | System = | CarnegieStage = | Days = 0 | Precursor = [[Gamet]]i | GivesRiseTo = [[Morula]] | MeshName = | MeshNumber = | Code = [[Embriološka trrminologija|TE]] E2.0.1.2.0.0.9 }} '''Zigot''' (grč. ζυγωτός - ''zygōtos'' = spajanje, spojeno ili od ζυγοῦν - ''zygoun'' = spojiti, ujarmiti, spregnuti)<ref>{{cite web|url=http://www.myetymology.com/english/zygote.html |title=English etymology of zygote |work=myetymology.com}}</ref> nastaje spajanjem dvije [[gamet]]ne [[ćelija (biologija)|ćelije]] tokom [[spol]]ne reprodukcije. Kod višećelijskih [[Organizam (biologija)|organizama]] ovo je najraniji stupanj [[Zametak|embriona]], tj. [[embriogeneza|embriogeneze]]. Kod jednoćelijskih organizama , oni su sami zigot, koji dijeljenje stvara potomstvo. To se odvija procesom ćelijske diobe, obično [[mitoza|mitoze]].<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,{{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> U višećelijskih organizama, zigot je uvijek spoj sadržaja dva gameta i predstavlja prvu fazu u razvoju i [[život]]u jedinstvenog organizma . Diploidni zigot obično nastaje [[oplodnja|oplodnjom]], tj. spajanjem haploplodnih [[spol]]nih [[gamet]]a: [[jaje|jajne ćelije]] i [[spermatozoid]]a. Takav zigot sadrži [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] oba roditelja i daje neophodnu [[genetika|genetičku informaciju]] za razvoj svih [[osobina]] novonastalog organizma . Kod [[kopno|kopnenih]] [[Biljke|biljaka]], zigot se formira unutar komore zvane [[arhegonija]]. Kod besjemenjača, arhegonija je obično pljosnata (u obliku okrugle boce sa grlićem), s dugim šupljim vratom kroz koji ulazi [[spermatozoid]]. U njemu se zigot se igot dijeli i raste. Od početka prve celularne diobe, životinjski zigot se pretvara u masu ćelija zvanu [[morula]]. Prva otkrića o formiranju zigota realizirali su [[Oscar Hertwig]] i [[Richard Hertwig]]. ==Zigot životinja== U opisima razvića životinja, termin ''zigot'' se ponekad neprecizno odnosi i na grupu ćelija formiranih u prvih nekoliko ćelijskih dioba, iako je za taj stupanj ispravan naziv [[morula]].<ref>{{Cite web|url=http://cwx.prenhall.com:80/bookbind/pubbooks/martini10/chapter28/custom3/deluxe-content.html|title=Human Anatomy Chapter 28 -- Embryology Atlas|website=cwx.prenhall.com|access-date=2026-06-03}}</ref> U reprodukciji [[Sisari|sisara]], nakon oplodnje, zigot putuje niz [[Jajovodi|jajovoda]], a ubrzanim [[mitoza]] ma nastaje sve više [[Ćelija (biologija)|ćelija]].<ref>{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/ency/article/002398.htm|title=Fetal development: MedlinePlus Medical Encyclopedia|website=medlineplus.gov|language=en|access-date=2026-06-03}}</ref> bez povećanja veličine zigota. Ova podjela ćelija je [[mitoza|mitotska]], a poznata je kao dekolte (embrija).<ref>{{Cite book|last=Klossner|first=N. Jayne|url=https://books.google.com/books?id=rAOTF7g6tbgC&pg=PA107&dq=zygote+cleavage+blastocyst&as_brr=3&ei=mJaYSbj2CZjEM-Hc9KQJ&hl=bs|title=Introductory Maternity & Pediatric Nursing|last2=Hatfield|first2=Nancy T.|date=2006|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-3690-9|language=en}}</ref> Svi sisari u početku [[život]]a prolaze kroz fazu zigota. Njihovi zigoti na kraju postaju [[blastocist]]e (petog dana), nakon čega se novi organizam općenito naziva embrij, a potom i [[fetus]].<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/69084/blastomere Blastomere Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online. Encyclopædia Britannica Inc.</ref><ref>{{Cite book|last=Blackburn|first=Susan Tucker|url=https://books.google.com/books?id=2y6zOSQcn14C&pg=PA77&dq=zygote&num=100&as_brr=3&ei=lwCTSf_4EoTOlQT4zdClAg&hl=bs|title=Maternal, Fetal, & Neonatal Physiology: A Clinical Perspective|date=2007|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-1-4160-2944-1|language=en}}</ref> == Ljudski zigot == {{Glavni|Rast i razvoj ljudskog organizma}} Kod ljudske fertilizacije, oslobođena jajna ćelija (haploidni sekundarni oocit sa dupliranim hromosomima) i haploidna spermatozoidna ćelija (muški gamet) spajaju se i formiraju jednu diploidnu ćeliju zvanu zigot. Kada se jedini [[spermatozoid]] spoji s [[Jajna ćelija|oocitom]], oocit dovršava drugu [[Mejoza|mejozu]], formirajući haploidnu ćerku ćeliju koja sadrži samo 23 hromosoma, gotovo svu citoplazmu i muški pronukleus. Drugi proizvod mejoze je drugi polarni tijelo, koje sadrži samo hromosome, ali nema sposobnost replikacije ili preživljavanja. U oplođenoj ćerki, DNK se zatim replicira u dva odvojena pronukleusa, koja potiču od spermatozoida i oocita, što privremeno čini broj hromosoma zigota 4n diploidnim. Otprilike 30 sati nakon fertilizacije, dolazi do spajanja pronukleusa i neposredne mitotske diobe, što proizvodi dvije 2n diploidne ćerke ćelije zvane [[Blastomera|blastomere]]. Između stadija fertilizacije i implantacije, razvijajući embrion se ponekad naziva preimplantacijski embrion. Ovaj stadij je u pravnim diskursima također nazivan i pre-embrion, što je relevantno, na primjer, za upotrebu embrionalnih matičnih ćelija.<ref>{{Cite journal|last=Condic|first=Maureen L.|date=2014-04-15|title=Totipotency: What It Is and What It Is Not|url=https://doi.org/10.1089/scd.2013.0364|journal=Stem Cells and Development|volume=23|issue=8|pages=796–812|doi=10.1089/scd.2013.0364|issn=1547-3287}}</ref> Nakon fertilizacije, konceptus putuje kroz [[Jajovodi|jajovod]] prema [[Materica|materici]], nastavljajući se dijeliti bez stvarnog povećanja u veličini, u procesu nazvanom segmentacija.<ref>{{Cite journal|last=Clarke|first=Dave|date=2008-11-13|title=Broadribb’s introductory pediatric nursing Nancy T Hatfield Broadribb’s introductory pediatric nursing 2007/7th Lippincott Williams and Wilkins 752 £22.50 9780781777063 0781777062|url=https://doi.org/10.7748/paed.20.9.7.s13|journal=Paediatric Nursing|volume=20|issue=9|pages=7–7|doi=10.7748/paed.20.9.7.s13|issn=0962-9513}}</ref> Nakon četiri diobe, konceptus se sastoji od 16 blastomera i naziva se [[morula]]. Kroz procese kompaktacije, diobe ćelija i blastulacije, konceptus do petog dana razvoja poprima oblik [[Blastocist|blastociste]], upravo kada se približava mjestu implantacije. Kada blastocista ispliva iz zona pellucide, može se implantirati u endometrij materice i započeti stadij gastrulacije u embrionalnom razvoju.<ref>{{Cite journal|last=Blackburn|first=Susan|date=2009|title=Maternal-Fetal Thyroid Interactions|url=https://doi.org/10.1097/jpn.0b013e3181bfdc56|journal=Journal of Perinatal &amp; Neonatal Nursing|volume=23|issue=4|pages=312–313|doi=10.1097/jpn.0b013e3181bfdc56|issn=0893-2190}}</ref> Ljudski zigot je genetski modificiran u eksperimentima koji su dizajnirani za liječenje nasljednih bolesti.<ref>{{Cite journal|last=Felis S|date=2023|title=Fetal oxygenation|url=https://doi.org/10.58372/2835-6276.1082|journal=American Journal of Medical and Clinical Research &amp; Reviews|volume=02|issue=10|pages=01–15|doi=10.58372/2835-6276.1082|issn=2835-6276}}</ref> ==Ostale vrste== Zigot [[alge]] ''Chlamydomonas'' koji sadrži [[hloroplast]]nu DNK (''cpDNK'') oba roditelja, ali takve ćelije su uglavnom su rijetke, jer se obično [[cpDNK]] nasljeđuje uniparentalno iz ''mt'' ([[mitohondrija|mitohondrijske]] DNK + nuklearni [[genom]] roditeljskog para . Takvi rijetki biparentalni zigoti, rekombinacijom, omogućavaju mapiranje gena [[hloroplast]]a. == Također pogledajte == * [[Gamet]] * [[Gametogeneza]] * [[Mitoza]] * [[Mejoza]] * [[Rast i razvoj ljudskog organizma]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Razvojna biologija]] [[Kategorija:Reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]] ijr3pl8zv8kj2o9zbzhb12pc0xf9tr8 0 371968 3892888 3053906 2026-06-04T07:41:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892888 wikitext text/x-wiki '''Mirsad Malićbegović''' rođen je u [[Zenica|Zenici]] 1940. godine. Bosanskohercegovački je pjesnik, prozaista i novinar. Poeziju počinje pisati vrlo rano. Već 1956. godine dobio je prvu nagradu za poeziju u listu "Naša riječ". Kao učenik drugog razreda Učiteljske škole u [[Travnik]]u objavljuje svoju prvu knjigu poezije pod naslovom "Tihi odlazak". Pored poezije Mirsad piše i prozu. Rat i stradanja Bošnjaka inspirišu ga da napiše i objavi 1994. godine dokumentarističku prozu "Rane duše moje", a 1997. godine izlazi iz štampe i njegov prvi roman "Tame i svitanje". Njegove pjesme su objavljivane u zagrebačkim časopisima "Telegram", "Republika","Behar". Učestvovao je na [http://Međunarodnom%20festivalu%20Struške%20večeri%20poezije Međunarodnom festivalu Struške večeri poezije]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, te [http://Majskim%20rukovanjima Majskim rukovanjima]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} u Podgorici. Živi i radi u Zenici. == Poezija == * "Tihi odlazak" 1960. * "Vatre pjesmom stišane" 1970. * "Noći će izludjeti" 1971. *"Voljeću vas pjesmom" 1982. * "Pod strehom samoće" 2003 == Proza == * "Tame i svitanje" 1998. (roman) * "Rane duše moje" 1994. (dokumentaristička proza) == Literatura == 1. Mirsad, Malićbegović "Pod strehom samoće", Planjax, 2003. Tešanj {{DEFAULTSORT:Malićbegović, Mirsad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1vg79urzmp78ermymsrgqcphm1lnswu 0 377111 3892869 3832893 2026-06-04T07:36:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivo Pranjković | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|8|17}} | mjesto_rođenja = Kotor-Varoš, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | vjera = | obrazovanje = Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu | zanimanje = lingvist | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Ivo Pranjković''' ([[Kotor Varoš]], [[FNRJ]], 17. augusta [[1947]].) jest [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[lingvist]] [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. ==Biografija== Nakon završene osnovne škole u [[Kotor-Varoš]]i i [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije u Visokom]], završio je studij [[kroatistika|kroatistike]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]]. Od [[1974]]. djeluje na Odsjeku za kroatistiku matičnog fakulteta. Ivo Pranjković je redovni profesor na Katedri za standardni hrvatski jezik. Kao ugledni lingvista i filolog širokog opusa interesa i suverenog poznavanja svoje oblasti, afirmirao se u više lingvističkih oblasti. Njegove studije ''Hrvatska skladnja'', [[1993]]., ''Druga hrvatska skladnja'', [[2001.]] i ''Gramatika hrvatskoga jezika'' (u koautorstvu s Josipom Silićem)[[2006]]., neki su od najvrjednijih doprinosa recentnoj hrvatskoj [[sintaksa|sintaksi]]. Pored ove oblasti lingvistike, područja Pranjkovićevog naučnog opusa su i opća [[lingvistika]] (''Lingvistički komentari'', [[1997]].), historija hrvatske filologije 19. i početka 20. stoljeća (studije "August Musić", [[1989]]., ''Adolfo Veber Tkalčević'', [[1993]].), a naročito jezična i lingvistička baština [[BiH|bosanskohercegovačkih]] [[Franjevci|franjevaca]]. U ovoj oblasti je objavio niz značajnih studija u zbornicima, uključujući kapitalno djelo ''Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene'', [[2000]]. To Pranjkovićevo djelo izuzetno važno za razvoj i standardizaciju hrvatskog jezika jer je popunilo dotadašnju prazninu u lingvistici [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] jezika. Ivo Pranjković je, pored [[Teorija|teorijske]] i [[Historija|historijske]] lingvistige maternjeg jezika, usmjerio zapaženu dozu energije i upornosti tokom lingvističkih polemika, prikaza i komentarima u suvremenim medijima. Rezultati tih aktivnosti su sabrani u nekoliko knjiga, među kojima naročitu pažnju privlače ''Kronika hrvatskoga jezikoslovlja'', [[1993]]. i ''Jezikoslovna sporenja'', [[1997]]. U njima se argumentirano sporio možda sa svim hrvatskim lingvistima starije generacije, a s jednim od njih se jedino složio u odbojnosti prema amaterskom jezičkom nadričistunstvu i u raspravama sa srpskim nastrojenim lingvistima, [[Novi Sad|novosadske]] škole. Zahvaljujući polivalentnom obrazovanju, ovaj lingvista je dao i značajan doprinos [[stilistika|stilistici]], što je iskazao u knjizi ''Jezik i beletristika'', [[2003]]. Iako je u široj javnosti prepoznatljiv kao argumentiran polemičar, Ivo Pranjković je svestran i moderan lingvista, autor niza važnih i utjecajnih djela u području sintakse i [[Historija|historiji]] filologije, a posebno u prikupljanju i analizi osobenog jezičkog blaga [[Bosna|bosanskih]] [[franjevac]]a [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]]. Ivo Pranjković je bio član ''Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika''<ref>[http://www.ihjj.hr/dokument /Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, stručnog tijela [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] za staranje o [[hrvatski jezik|hrvatskom]] [[standardni jezik|standardnom]] jeziku, do raspuštanja Vijeća 8. maja [[2012.]], odlukom nadležnog ministra Željka Jovanovića. Član je Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.<ref>{{Cite web |url=http://ihjj.hr/page/ustroj-instituta/6/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141224181420/http://ihjj.hr/page/ustroj-instituta/6/ |archive-date=24. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Pranjković, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] [[Kategorija:Biografije, Kotor-Varoš]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h1poc12tlleyooiee01vk7o7i6ttl3c 10 378327 3892966 3524755 2026-06-04T08:12:02Z KWiki 9400 3892966 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Druge dame SAD-a | naslov = [[Spisak drugih dama Sjedinjenih Američkih Država|Druge dame SAD-a]] | stanje = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Seal of the Vice President of the United States.svg|desno|70px]] |podaci1 = * [[Abigail Adams]] * [[Ann Gerry]] * [[Hannah Tompkins|Hannah Minthorne Tompkins]] * [[Floride Calhoun]] * [[Letitia Christian Tyler]] * [[Sophia Dallas]] * [[Abigail Fillmore]] * [[Mary Cyrene Burch Breckinridge]] * [[Ellen Hamlin|Ellen Vesta Emery Hamlin]] * [[Eliza McCardle Johnson|Eliza Johnson]] * [[Ellen Maria Colfax]] * [[Eliza Hendricks]] * [[Anna Morton]] * [[Letitia Stevenson]] * [[Jennie Tuttle Hobart]] * [[Edith Roosevelt]] * [[Cornelia Cole Fairbanks]] * [[Carrie Babcock Sherman]] * [[Lois Irene Marshall]] * [[Grace Coolidge]] * [[Caro Dawes]] * [[Mariette Rheiner Garner]] * [[Ilo Wallace]] * [[Bess Truman]] * [[Jane Hadley Barkley]] * [[Pat Nixon]] * [[Lady Bird Johnson]] * [[Muriel Humphrey Brown]] * [[Judy Agnew]] * [[Betty Ford]] * [[Happy Rockefeller]] * [[Joan Mondale]] * [[Barbara Bush]] * [[Marilyn Quayle]] * [[Tipper Gore]] * [[Lynne Cheney]] * [[Jill Biden]] * [[Karen Pence]] * [[Doug Emhoff|Douglas Emhoff]]* * [[Usha Vance]] |ispod = <nowiki>*</nowiki> – drugi gospodin (muž [[Kamala Harris|Kamale Harris]]) }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni|Druge dame SAD-a]] </noinclude> nehr53ic4d8htb1qy7cfknz8j3yyz3b 0 379753 3893083 3858293 2026-06-04T09:50:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Amira Halilović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|11|14}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Republika Bosna i Hercegovina | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Amira Halilović''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]], rođena 14. novembra 1993. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="FIS">{{Cite web |url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&listid=&competitorid=146509 |title=Biografija na web stranici Međunarodne skijaške federacije {{Simboli jezika{{!}}de{{!}}njemački}}{{Simboli jezika{{!}}en{{!}}engleski}}{{Simboli jezika{{!}}fr{{!}}francuski}} |access-date=17. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306235049/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&listid=&competitorid=146509 |archive-date=6. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Član je skijaškog kluba [[Skijaški klub Ilidža|Ilidža]] sa Ilidže. U kategoriji juniora u skijaškim takmičenja [[FIS]]-a učestvuje od 2013. godine. Nastupila je na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetskom prvenstvo u alpskom skijanju 2015.]] ==Rezultati== ===Svjetski kup=== ===Svjetska prvenstva=== {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !width="200"| [[Svjetska prvenstva u alpskom skijanju|Prvenstvo]] !!width="100"| Datum !!width="150"| Disciplina !!width="50"| Plasman !!width="80"| Zaostatak |- |rowspan="2"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.|Svjetsko prvenstvo 2013.]] <br><small>[[Schladming]], {{ZID|Austrija}} </small> |align="right"| 14. februar 2013. || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 - veleslalom (žene)|veleslalom]] ||align="center"| - ||align="center"| <small> nije završila utrku</small> |- |align="right"| 16. februar 2013. || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 - slalom (žene)|slalom]] ||align="center"| - ||align="center"| <small> nije završila utrku</small> |- |rowspan="2"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo 2015.]] <br><small>[[Beaver Creek]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} </small> |align="right"| 12. februar 2015. || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 - veleslalom (žene)|veleslalom]] ||align="center"| - ||align="center"| <small> nije završila utrku</small> |- |align="right"| 14. februar 2015. || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 - slalom (žene)|slalom]] ||align="center"| - ||align="center"| <small> nije završila utrku</small> |} == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina na svjetskim prvenstvima u alpskom skijanju]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20150213094150/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=146509&type=result Svi rezultati Amire Halilović na web stranici FIS-a {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}] {{DEFAULTSORT:Halilović, Amira}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački alpski skijaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4f86tutaf090hzmpu6anue9ae5c1xtg 0 379757 3893082 3858295 2026-06-04T09:49:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Šejla Merdanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|8|11}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Šejla Merdanović''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]], rođena 11. augusta 1998. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="FIS">[http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&listid=&competitorid=192064 Biografija na web stranici Međunarodne skijaške federacije {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}]</ref> Član je skijaškog kluba [[Skijaški klub Željezničar|Željezničar]] iz Sarajeva. U kategoriji juniora u skijaškim takmičenja [[FIS]]-a učestvuje od 2013. godine. Nastupila je na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetskom prvenstvo u alpskom skijanju 2015.]] ==Rezultati== ===Svjetski kup=== ===Svjetska prvenstva=== {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !width="200"| [[Svjetska prvenstva u alpskom skijanju|Prvenstvo]] !!width="100"| Datum !!width="150"| Disciplina !!width="50"| Plasman !!width="80"| Zaostatak |- |rowspan="2"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Svjetsko prvenstvo 2015.]] <br><small>[[Beaver Creek]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} </small> |align="right"| 12. februar 2015. || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 - veleslalom (žene)|veleslalom]] ||align="center"| - ||align="center"| <small> nije završila utrku</small> |- |align="right"| 14. februar 2015. || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 - slalom (žene)|slalom]] ||align="center"| 40 ||align="center"| 11.64 |} == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina na svjetskim prvenstvima u alpskom skijanju]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=192064&type=result Svi rezultati Šejle Merdanović na web stranici FIS-a {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}] {{DEFAULTSORT:Merdanović, Šejla}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački alpski skijaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] szrwxuvt5sefqk1up0jio81qdjqeqmz 0 380534 3893105 3858476 2026-06-04T09:53:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Stefan Anić | slika = 2020-12-19 Men's Prolog at FIS Cross-Country World Cup 2020-21 in Dresden by Sandro Halank–612.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|8|24}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Stefan Anić''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]], rođen 24. augusta 1997. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="FIS">[http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=185515&type=result Biografija na web stranici Međunarodne skijaške federacije {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nastupio je u disciplinama skijaškog trčanja na svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|2015]]). Član je skijaškog kluba [[SK Istočno Sarajevo]]. ==Rezultati== === Olimpijade === ===Svjetski kup=== ===Svjetska prvenstva=== {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !width="200"| [[Svjetska prvenstva u alpskom skijanju|Prvenstvo]] !!width="100"| Datum !!width="150"| Disciplina !!width="50"| Vrijeme !!width="50"| Plasman !!width="80"| Zaostatak |- | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|SP 2015]] <BR> <small> {{ZID|Švedska}}, [[Falun]]</small> | 18. februar 2015. | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – 15 km slobodno (muškarci)|15 km slobodno]] | colspan=3 bgcolor ="honeydew" align=center|Nije završio trku <br> 33. u kvalifikacijama |- |} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=185515&type=result Svi rezultati Stefana Anića na web stranici FIS-a {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Anić, Stefan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši-trkači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nordijski skijaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ntslqcp7084m1vyrfx87x7ou2cbbebu 0 380535 3893124 3858477 2026-06-04T09:55:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893124 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Teodora Đukić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|5|27}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Teodora Đukić''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]], rođena 27. maja 1998. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="FIS">[http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=193259&type=result Biografija na web stranici Međunarodne skijaške federacije {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nastupila je u disciplini skijaško trčanje na svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|2015]] i u disciplini biatlon na [[Europea Youth Olympic Festival 2015]]. Članica je skijaškog kluba [[SK Romanija]] sa [[Pale|Pala]]. ==Rezultati== === Olimpijade === ===Svjetski kup=== ===Svjetska prvenstva=== {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !width="200"| [[Svjetska prvenstva u alpskom skijanju|Prvenstvo]] !!width="100"| Datum !!width="150"| Disciplina !!width="50"| Vrijeme !!width="50"| Plasman !!width="80"| Zaostatak |- | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|SP 2015]] <BR> <small> {{ZID|Švedska}}, [[Falun]]</small> | 18. februara 2015. | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – 10 km slobodno (žene)|5 km slobodno]] | colspan="3" bgcolor="honeydew" align="center" |32. u kvalifikacijama |} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=193259&type=result Svi rezultati Teodore Đukić na web stranici FIS-a {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Đukić, Teodora}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši-trkači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nordijski skijaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f5psqoutaanh9g06hye4ywpsn17i1xr 0 380537 3893081 3858479 2026-06-04T09:49:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sara Mumović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|9|20}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sara Mumović''' je [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]] i [[biatlon]]ka<ref>[http://www.the-sports.org/sara-mumovic-biathlon-spf377034.html Sara Mumović na sports.org]</ref>, rođena 20. septembra 1998. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="FIS">[http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=193258&type=result Biografija na web stranici Međunarodne skijaške federacije {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}]</ref> Nastupila je u disciplinama skijaškog trčanja na svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|2015]]. Članica je skijaškog kluba [[SK Romanija]] sa [[Pale|Pala]]. ==Rezultati== === Olimpijade === ===Svjetski kup=== ===Svjetska prvenstva=== {|class="wikitable" style="font-size:90%" |- !width="200"| [[Svjetska prvenstva u alpskom skijanju|Prvenstvo]] !!width="100"| Datum !!width="150"| Disciplina !!width="50"| Vrijeme !!width="50"| Plasman !!width="80"| Zaostatak |- | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|SP 2015]] <BR> <small> {{ZID|Švedska}}, [[Falun]]</small> | 18. februara 2015. | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015 – 10 km slobodno (žene)|10 km slobodno]] | colspan=3 bgcolor ="honeydew" align=center|Nije završila trku <br> 28. u kvalifikacijama |} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=AL&competitorid=193258&type=result Svi rezultati Sare Mumović na web stranici FIS-a {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}] {{DEFAULTSORT:Mumović, Sara}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši-trkači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nordijski skijaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8i3uy54ul633u1wsb1dqrlksjhwm2z3 0 380559 3893123 3858481 2026-06-04T09:55:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kasim Bajrović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|7|15}} | mjesto_rođenja = Tutin, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = Profesor/Naučni savjetnik | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Kasim Bajrović''', redovni profesor i naučni savjetnik [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], rođen je 15. jula [[1965]]. u [[Tutin]]u, [[Srbija]]. Odsjek za biologiju [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] upisao je [[1985]]. a diplomirao je (pod mentorstvom prof. dr. [[Avdo Sofradžija|Avde Sofradžije]]) [[1990]]. sa diplomskim radom pod nazivom: *''Eksperimentalno proučavanje genotoksičnih efekata dva hormonska preparata klomifen-a i pregnyl-a u ćelijama korijena luka''. Postdiplomski studij je upisao [[1990]]., na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u [[Zagreb]]u, a magistarski rad pod naslovom: *''Djelovanje 1-(6-purinil)-2,5-dimetilpirola na rastenje kultura duhana i ukrasne koprive'' (mentor prof. dr. [[Jasna Vorkapić Furač]]) odbranio je [[1993]]. Doktorski studiji je upisao [[1994]]. na Fakultetu prirodnih nauka Istanbul Univerziteta u [[Istanbul]]u, a doktorsku disertaciju pod naslovom: *''Uspostavljanje kulture biljnoga tkiva i transformacija topole (Populus tremula) sa genima uključenim u biosintezi lignina''<br> (pod mentorstvom prof. dr. [[Nermin Gözukirmizi]]) odbranio je [[1997]]. Od [[1990]]. je zaposlen u [[INGEB|Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu]] kao asistent pripravnik ([[1990]].-[[1992]].), istraživač saradnik ([[1992]].-[[1997]].), naučni saradnik ([[1998]].-[[2000]].), viši naučni saradnik ([[2002]]-[[2006]].) i naučni savjetnik ([[2006]]. – ). Od [[2002]]. do [[2015]]., u tri mandata, je obavljao funkciju direktora [[INGEB|Instituta]].<ref>Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008). Jubilej INGEB 20, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.</ref> Stekao je i sva naučno-nastavna zvanja na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]]: docent ([[1999]].), vanredni profesor ([[2005]].) i redovni profesor ([[2009]].) iz oblasti ''Genetičko inženjerstvo i biotehnologija''. Do [[2015]]., profesor Bajrović publicirao je preko 100 naučnih radova (od kojih je većina ovjavljena u CC bazama podataka<ref>http://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&q=kasim+bajrovic&btnG=</ref><ref>http://www.researchgate.net/profile/Kasim_Bajrovic</ref>. Pored toga, autor je ili (ko)autor ukupno 11 knjiga, udžbenika i priručnika.<ref>Gozukirmizi N., Kazan K., Ari S., Gurel F., Bajrovic K., Cobanoglu G., Buyukkeskin R., Arican E. (1993) Bitki biyoteknolojisi: Doku kulturu ve molekuler uygulamalar, 08-12, Kasim, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Gozukirmizi N., Ari S., Mandaci S., Gurel F., Bajrovic K., Ogras T., Ture S., Albayrak G., Arican E., Altinkut A., Sahin S., Ipekci Z., Buyukkeskin, R. (1996) Bitki biyoteknolojisi: Bitkilere gen transferi. 30 Ekim – 01 Kasim, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Ipekci, Z., Bajrović, K. Bitkilerde doku kulturu. In Bitki biyoguvenlik arastirmalari egitim programi, (2001) Cilt I, Ed: N. Gozukirmizi, AR. Memon, S. Mandaci. 12-30 November, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Bajrović K., Ipekći Z. Bitkilerde gen aktarim yontemleri. In Bitki biyoguvenlik arastirmalari egitim programi, (2001) Cilt II, Ed: N. Gozukirmizi, AR. Memon, S. Mandaci. 12-30 November, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey, i mnogi drugi.</ref><ref>Bajrović K., Ed. (2002) Bitki biyoguvenlik arastirmalari uygulamali egitim programi – II. 20-21 Mayis, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gezbe/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A, Hadžiselimović R., Eds. (2005) Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. INGEB, Sarajevo.</ref><ref> Trkulja V., Bajrović K., Ostojić I., Vidović S. (2008) Genetički modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Sarajevo.</ref><ref>Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, (2014) 2.izdanje, Pojskić L. (Ed.). INGEB, Sarajevo BiH.</ref><ref>Trkulja V., Bajrović K., Vidović S., Ostojić I., Terzić R., Ballian D., Subašić Đ., Mačkić S., Radović R., Čolaković A. (2014). Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost. Uprava B&H za zaštitu zdravlja bilja & Agencija za sigurnost hrane BiH, Sarajevo.</ref><ref>Trkulja V., Bajrović K., Vidović S., Ostojić I., Terzić R., Ballian D., Subašić Đ., Mačkić S., Radović R., Čolaković A. (2014). Priručnik za uzorkovanje reprodukcijskog materijala bilja i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama (GMO). Agencija za sigurnost hrane BiH & Uprava B&H za zaštitu zdravlja bilja, Sarajevo.</ref> Tečno govori [[engleski jezik|engleski]], [[turski jezik|turski]] i [[ruski jezik|ruski]] jezik. ==Također pogledajte== * [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo]] ==Reference== {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bajrović, Kasim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Tutin]] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3w5iywxqgznhmbhpd9l5sgmnwy04wbq 0 381162 3892943 3669770 2026-06-04T07:53:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Almir Gredić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|4|27}} | rodnigrad = [[Prijepolje]] | rodnadržava = [[SFRJ]] (danas Srbija) | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = - 1999 | omladinskipogoni = Jasen Brodarevo | godine1 = 1999 - 200x | klubovi1 = Polimlje Prijepolje<br> Mogren Budva | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 2001 - 2007 | klubovi2 = [[FK Željezničar Sarajevo]] | nastupi(golovi)2 = 126 (28) | godine3 = | klubovi3 = → [[FK Olimpic Sarajevo]] | nastupi(golovi)3 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1999 | nacionalneekipe1 = Bosna i Hercegovina U-21 | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine2 = 2000 - 2005 | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 5. mart 2015 }} '''Almir Gredić''' (rođen 27. april 1976) jeste bivši bosanskohercegovački nogometaš. == Karijera == Tokom svoje karijere odigrao je četiri utakmice za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref>[http://eu-football.info/_player.php?id=25757 Almir Gredić] at EU-Football.info</ref> U klupskoj karijeri, nakon što je igrao za niželigaške srbijanske klubove poput Jasen Brodarevo i FK Polimlje, te crnogorski klub FK Morgen, došao je u [[Sarajevo|bosanskohercegovačku prijestolnicu]] gdje je igrao za [[FK Željezničar Sarajevo]] u kojem je proveo najveći dio svoje karijere.<ref>playerhistoryy.com</ref> Kratko je bio na posudbi i u [[FK Olimpic Sarajevo|sarajevskom Olimpicu]]. == Predsjednik FK Željezničar Sarajevo == Gredić je 27. decembra 2012. izabran za novog predsjednika [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] na mandat od četiri godine. Ovim činom, sa navršenih samo 36 godina kada je došao na ovu funkciju, postao je najmlađi predsjednik Željezničara u historiji kluba.<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/almir-gredic-novi-predsjednik-fk-zeljeznicar/121227142|title=Almir Gredić new chairman of Željezničar|access-date=28. 12. 2012|date=27. 12. 2012|publisher=Klix.ba}}</ref> Na tom mjestu je zamijenio Sabahudina Žuju, koji je nekoliko mjeseci prije toga podnio neopozivu ostavku. == Privatni život == Nakon završetka nogometne karijere, Gredić se zaposlio u bankarskom sektoru. Oženjen je od 2010. i sa suprugom Aidom Murtezić živi u Sarajevu. == Reference == {{refspisak|1}} == Vanjski linkovi == * [http://www.national-football-teams.com/player/12039.html Almir Gredić] na national-football-teams * [http://www.eufo.de/football/bih/2006/zeljjevo.htm Tim Željezničara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070827121145/http://www.eufo.de/football/bih/2006/zeljjevo.htm |date=27. 8. 2007 }} na EUFO. * [http://www.themaniacs.org/forum/viewtopic.php?t=13903&sid=f2e5e8f0a3edd7b2b4bb4d808c4ef906 Profili igrača Željezničara] na TheManiacs. {{DEFAULTSORT:Gredić, Almir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Prijepolje]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gk58hqxokrz0knn0fqdgylpdbzz6lkj 0 382168 3892911 3858618 2026-06-04T07:46:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892911 wikitext text/x-wiki '''Mensur Peljto''' je bivši bosanskohercegovački [[boks]]er, rođen 27. marta 1967. godine u [[Brčko]]m<ref name="boxrec.com">{{Cite web |url=http://boxrec.com/list_bouts.php?human_id=17024&cat=boxer |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150327210806/http://boxrec.com/list_bouts.php?human_id=17024&cat=boxer |archive-date=27. 3. 2015 |url-status=dead }}</ref> Kao profesionalni bokser je imao 22 profesionalne borbe, sa samo dvije neriješene, a od toga šest pobjeda nokautom. Bio je svjetski prvak u cruisser kategoriji (86,2&nbsp;kg) u UBF verziji 2000. godine.<ref name="regija.ba">http://www.regija.ba/contents/2090{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Sada vodi školu boksa Kamp-sport „Peljto“, koja je osnovana u aprilu 2012. godine.<ref name="muskiportal.com">{{Cite web |url=http://www.muskiportal.com/skola-boksa-kamp-sport-peljto/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 3. 2015 |archive-date=23. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130723095658/http://www.muskiportal.com/skola-boksa-kamp-sport-peljto/ |url-status=dead }}</ref> Tužilaštvo Brčko distrikta je 2014. protiv Peljte podiglo optužnicu za navodni ratni zločin.<ref>{{cite web|url = http://novovrijeme.ba/mensur-peljto-danas-mi-je-bosna-ring-u-kojem-vodim-bitku-zivota/|title = Mensur Peljto: "Danas mi je Bosna ring u kojem vodim bitku života"|access-date=9. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20160306005504/http://novovrijeme.ba/mensur-peljto-danas-mi-je-bosna-ring-u-kojem-vodim-bitku-zivota/|archive-date=6. 3. 2016|url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web|url = http://www.bir.ba/index.php/component/bt_media/4-audio-emisije/84-bir---podijum-mensur-peljto-20032015|title = BIR - Podijum: Mensur Peljto 20.03.2015.|access-date = 9. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304105007/http://www.bir.ba/index.php/component/bt_media/4-audio-emisije/84-bir---podijum-mensur-peljto-20032015|archive-date = 4. 3. 2016|url-status = dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Peljto, Mensur}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački bokseri]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jtek8etodo0r3ycjqoru54xmmxi3pqp 0 382305 3892912 3858643 2026-06-04T07:46:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nermin Gözükırmızı | slika = | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|6|18}} | mjesto_rođenja = Izmit, Turska | zanimanje = }} '''Nermin Gözükırmızı''', naučni savjetnik i profesor Univerziteta u [[Istanbul]]u<ref name="researchgate.net">http://www.researchgate.net/profile/Nermin_Gozukirmizi/publications</ref>, rođena je 18. juna [[1951]]. godine u [[İzmit]]u, [[Turska]]. Studije u Odjelu za [[botanika|botaniku]] – [[zoologija|zoologiju]] započela je na Univerzitetu u [[Istanbul]]u (''Istanbul University''), [[1967]]. godine, a diplomirala [[1972]].<ref>http://oubs.istanbul.edu.tr/akademik.php?91= {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114349/http://oubs.istanbul.edu.tr/akademik.php?91= |date=4 Mart 2016 }},</ref> Na doktorski studij je aplicirala kao PhD student na Katedri za botaniku i genetiku, a doktorsku disertaciju pod naslovom: 'Uticaj nekih hemikalija i zračenja na ''Vicia faba''' (mentor: dr. Emine Bilge ), odbranila je [[1979]]. godine. Istraživač je i edukator na Odjelu za biologiju u ''Istanbul University''kao asocirani (vanredni) profesor, [[1985]]. i (redovni) profesor u [[1992]]. Od [[2003]]. godine, Nermin Gözükırmızı je angažirana na Katedri za molekularnu biologiju i genetiku. Nermin Gözükırmızı je član akademske zajednice Univerziteta u Istanbulu od [[1972]]. Sudjelovala je u uspostavljanju ''Plant Biotechnology Research Unit'' na ''Marmara Research Centre'', ''Research Institute for Genetic Engineering and Biotechnology'', [[1992]]. – [[2006]]. Također je imala aktivnu ulogu u uspostavljanju [[Molekularna biologija|molekularne biologije]] i Odjela za genetiku na Univerzitetu u [[Istanbul]]u. Glavna područja naučnog interesa Nermin Gözukirmizi uključuju uspostavljanje sistema kulture biljnih tkiva i transfera [[gen]]a, [[polimorfizam]] [[genetički marker|molekularnih markera]], analizu [[genetički modificirana hrana|GMO]] i biosigurnost, [[epigenetika|epigenetiku]]. Vodi dodiplomske i postdiplomske i doktorske programe i projekte u ovim oblastima. Realizirala je mnoga istraživanja na različitim biljnim [[vrsta]]ma, kao što su [[ječam]], [[pšenica]], [[krompir]], [[leblebija]], [[topola]], [[pamuk]]. Autor je ili koautor brojnih znanstvenih radova (65) i poglavlja u knjigama, udžbenicima i priručnicima (20). Njeni dosadašnji međunarodno publicirani naučni radovi se odnose na [[transpozon|retrotranspozone]], [[genetičko inženjerstvo|transfere gena]] i njihovu kontrolu tolerancije [[mineral]]nih [[sol]]i. Do [[2014]]., bila je mentor 20 MSc i 20 doktorskih disertacija, a njeni učenici (docenti, vanredni profesori i profesori) doprinose razvoju nauke i kadrova u pripadajućoj oblasti, u Turskoj i drugim zemljama.<ref>Gozukirmizi N, Kazan K, Ari S, Gurel F, Bajrovic K, Cobanoglu G, Buyukkeskin R, Arican E. (1993): Bitki biyoteknolojisi: Doku kulturu ve molekuler uygulamalar, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Gozukirmizi N, Ari S, Mandaci S, Gurel F, Bajrovic K, Ogras T, Ture S, Albayrak G, Arican E, Altinkut A, Sahin S, Ipekci Z, Buyukkeskin R. (1996): Bitki biyoteknolojisi: Bitkilere gen transferi. 30 Ekim – 01 Kasim, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Gozukirmizi N, Memon A R, Mandaci S. (2001): Bitki biyoguvenlik arastirmalari egitim programi, Cilt I, 12-30 November, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref><ref>Gozukirmizi N, Memon AR, Mandaci S. (2001) Bitki biyoguvenlik arastirmalari egitim programi, Cilt II, 12-30 November, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.</ref> ==Reference== {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Gözukirmizi, Nermin}} [[Kategorija:Turski naučnici]] [[Kategorija:Biografije, Izmit]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] o6e9idohd68lfd2uwsnsfbok3s90r4w 0 383756 3893196 3858786 2026-06-04T10:12:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ivana Selakov | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | opis = | pozadina = solo_izvođač | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1978|11|08}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[pop]], [[folk]] | zanimanje = pjevačica | karijera = 2000–sada | izdavač = City Records<br>Grand Production }} '''Ivana Selakov''' (rođena 8. novembar 1978) [[srbija]]nska je pop-folk pjevačica. ==Biografija== Ivana Selakov rođena je 8. novembra 1978. godine u [[Beograd]]u, dok je djetinjstvo i odrastanje provela u [[Sombor]]u, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Godine 2002. završila je dizajn zvuka i muzičku produkciju na Akademiji umjetnosti u [[Beograd]]u. Tada je počela pjevati prateće vokale u grupi "Moby Dick", te je imala saradnju s tada poznatim imenima muzičke scene Srbije kao što su [[Ceca]] i [[Marija Šerifović]]. Sudjelovala je u muzičkim audicijama i takmičenjima kao što su ''3K dur'' i ''Zvezde Granda''. Bila je član grupe [[Beauty Queens]] s kojom je nastupila na [[Eurosong 2007.|Eurosongu 2007.]] [[2009.]] napušta grupu, svoj prvi album izdaje [[2010.]] godine pod nazivom ''Sreća'' u [[Grand Production]].<ref>{{Cite web |url=http://www.pulsonline.rs/licna-karta/608/ivana-selakov |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150420070959/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/608/ivana-selakov |archive-date=20. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> ==Diskografija== * [[Sreća]] ([[2010.]]) * [[Probijam led]] ([[2012.]]) ==Izvori== {{refspisak}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Biografije, Sombor]] [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Srbijanske pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dnw9nndk37deobrgevgnf8hxzuoz0gp 0 385616 3892913 3858865 2026-06-04T07:46:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Medžid Fakić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja =[[1960]]. | mjesto_rođenja =[[Tutin]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država za kategoriju = Srbija | nacionalnost = | obrazovanje =Akademski slikar, Akademija likovnih umjetnosti u Skoplju<br>MrSci., Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti =Slikarstvo | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Medžid Fakić''' je magistar slikarstva i [[Bošnjak|bošnjački]] i [[srbija]]nski akademski slikar. ==Biografija== Medžid Fakić je rođen [[1960]]. godine u [[Tutin]]u, danas [[Srbija]]. Završio je historiju umjetnosti s arheologijom u [[Skoplje|Skoplju]], [[Makedonija]] ([[1985]].), gdje je uporedo pohađao i studij na Likovnoj akademiji. Magistrirao je [[slikarstvo]], [[2009]]. na Internacionalnom univerzitetu u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], na temu "Žena kao inspiracija u Vermerovom slikarstvu", u klasi profesora Gordana Nikolića. Na istom univerzitetu je studirao i [[grafika|grafiku]] u klasi profesora Fehima Huskovića.<ref>Fakić M. (2008): Katalog izložbe /Exhibition catalogue. Centar za bošnjačke studije – Tutin, {{ISBN|978-86-7432-033-4}}.</ref><ref>Fakić M. (2014): Katalog slika,ulje na platnu, Tutin.</ref> ==Djela== MrSci. Medžid Fakić je član Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika - SULU. Živi i radi u Tutinu. Svoja djela je izlagao na 51 samostalnoj i preko 200 kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoj umjetnički rad više puta je nagrađivan. Najznačajnije samostalne izložbe Medžida Fakića, nakon [[2000]]. godine, su: *[[2001]]. - [[Prijepolje]], Gradski muzej; [[Rožaje]], Centar za kulturu; *[[2002]]. - [[Tutin]], Galerija "Resnik"; *[[2003]]. - [[Bijelo Polje]], Galerija Centar za kulturu; [[Podgorica]], Perjanički Dom Kralja Nikole; *[[2004]]. - [[Novi Pazar]], Galerija "Sopoćanska viđenja"; *[[2005]]. - [[Sarajevo]], Galerija "Preporod"; [[Mostar]], "Mostarsko kulturno ljeto" Centar za kulturu; *[[2006]]. - [[Novi Pazar]], Galerija „Sopoćanska viđenja“; [[Užice]], Gradska galerija; *[[2008]]. - [[Priboj]], Galerija "Spirala"; [[Ulcinj]], Galerija „Stari grad“; [[Veles]], Gradska galerija; [[Prijepolje]], Muzej u Prijepolju; [[Herceg Novi]], Galerija Josip-Bepo Benković; [[Tutin]], Centar za bošnjačke studije; *[[2009]]. - [[Novi Pazar]], Magistarska izložba, Galerija Internacionalnog univerziteta; [[Kraljevo]], Galerija Maržik; [[Skoplje]], Galerija Doma armije; [[Kavadarci]] – [[Makedonija]], Gradska galerija; *[[2010]]. – [[Mostar]], galerija "Kuća Ćorovića". ==Reference== {{refspisak}} ==Također pogledajte== [[Kategorija:Biografije, Tutin]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Srbijanski slikari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bpc9k1gfn8uk84etj8sx7yswslcd633 0 385773 3893015 3858882 2026-06-04T09:40:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Saša Kovačević |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1985|7|27}} |mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SFR Jugoslavija]] |žanr = pop, reggaeton |bgcolour = solo_izvođač |slika = Саша Ковачевић 2022.png |država = {{Srbija}} |karijera = 2006 - danas |rođenje = [[27. juli]] [[1985]]., [[Beograd]], [[SFRJ]] |smrt = |instrument = vokal |izdavač = SK Media |zanimanje = pjevač |angažman = |URL = |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Aleksandar "Saša" Kovačević''' ([[Beograd]], [[27. juli]] [[1985]]) je [[srbija]]nski pjevač zabavne muzike. == Biografija == Rođen je [[27. juli|27. jula]] [[1985]]. godine u [[Beograd]]u. Završio je srednju muzičku školu "Kosta Manojlović" u [[Zemun]]u (klavirski odsjek), kao i Akademiju umjetnosti — smjer za snimanje i dizajniranje zvuka. Prvu svirku je obavio sa 16 godina. Zajedno sa svojim bratom Radetom drži muzički studio. Također je i počasni građanin grada [[Zemun]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/18929-sasa-kovacevic-zasluzni-gradanin-zemuna.html |title=Pevač Saša Kovačević zaslužni građanin Zemuna (oktobar 2011) |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113055631/http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/18929-sasa-kovacevic-zasluzni-gradanin-zemuna.html |archive-date=13. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Prvo pojavljivanje na TV-u bilo je [[2004]]. godine na festivalu ''„Sunčane skale“'', gdje je nastupio sa pjesmom ''„Pakao i raj“''. Godine 2005. nastupa na Radijskom festivalu sa pjesmom „Korak do dna“ i izlazi pjesma "Jedina si vredela", a 2006. sa pjesmom „Ruka za spas“ koja ujedno najavljuje i njegov CD prvjenac za [[City Records]]. Pjesma „Ruka za spas“ proglašena je hitom godine. U 2007. godini dobija nagradu za otkriće godine, zatim slijede nagrade ''Melos estrade'', nagrada ''Beogradski pobjednik'' za pop pjevača godine, a na ''Danima estrade'' osvaja 1. mjesto za otkriće godine. Osvojio je 2. mjesto na festivalu zabavne muzike u Vrnjačkoj banji sa pjesmom „Lažu te“. Pobjednik je Radijskog festivala sa pjesmom „Bolji čovek“. Na sajtu [[YouTube]] pjesme "Lapsus" i "Slučajno" imaju preko 25 miliona pregleda. Krajem [[2008]]. godine izašao je i njegov prvi duet, sa [[Emina Jahović|Eminom Jahović]], pjesma ''„Još ti se nadam“''. Sljedeće godine dobija dvije nagrade: za pjevača godine i za duet godine. == Diskografija == === ''Jedina si vredela'' ([[2006]]) === # "Korak do dna" # "Kada nisu tu" # "Jedina si vredela" # "Jasno k'o dan" # "Ruka za spas" # "Lagala me il' ne lagala" # "Pakao i raj" # "Ostavi me" # "Ne umem sa njom" === ''Ornament'' ([[2010]]) === # "Ludak" # "Kome da verujem" # "Ponosna na nas" # "Mila" # "Tišina" # "Moje poslednje" # "Kako sada sam" # "Ornament" # "Još ti se nadam" (duet sa Eminom Jahović) # "Lažu te" # "Bolji čovek" === Singlovi === * "Idemo do mene" ([[2011]]) (marketing sa [[Nikolina Pišek|Nikolinom Pišek]]) * "Bežimo iz grada" ([[2011]]) * "Kako posle nas" ([[2012]]) * "Lapsus" ([[2012]]) * "Piši propalo" ([[2013]]) * "Slučajno" ([[2013]]) * "Nothing but the faith" ([[2013]]) * "Mogli smo sve" ([[2014]]) * "Branim" ([[2014]]) * "Noć do podne" ([[2014]]) * "Gde smo moja ljubavi" ([[2015]]) * "Rano je" ([[2015]]) * "Rođendan" ([[2015]]) * "Živim da te volim" ([[2016]]) * "Zamalo tvoj" ([[2016]]) * "Temperatura" ([[2016]]) * "Kažeš ne" ([[2017]]) * "Dices no" ([[2017]]) * "Bez tebe me nema" ([[2018]]) * "Jedra" (2018) *"Prevarena" (2019) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|user=SashaKovacevicTV|Saša Kovačević}} * {{Twitter|SashaKovacevic|Saša Kovačević}} {{DEFAULTSORT:Ковачевић, Саша}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Pop pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gm4mqvriqgk9bqohmitouczbdqc9r9l 3893017 3893015 2026-06-04T09:41:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Pop pjevači]] uklonjena; [[Kategorija:Pop-muzičari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Saša Kovačević |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1985|7|27}} |mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SFR Jugoslavija]] |žanr = pop, reggaeton |bgcolour = solo_izvođač |slika = Саша Ковачевић 2022.png |država = {{Srbija}} |karijera = 2006 - danas |rođenje = [[27. juli]] [[1985]]., [[Beograd]], [[SFRJ]] |smrt = |instrument = vokal |izdavač = SK Media |zanimanje = pjevač |angažman = |URL = |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Aleksandar "Saša" Kovačević''' ([[Beograd]], [[27. juli]] [[1985]]) je [[srbija]]nski pjevač zabavne muzike. == Biografija == Rođen je [[27. juli|27. jula]] [[1985]]. godine u [[Beograd]]u. Završio je srednju muzičku školu "Kosta Manojlović" u [[Zemun]]u (klavirski odsjek), kao i Akademiju umjetnosti — smjer za snimanje i dizajniranje zvuka. Prvu svirku je obavio sa 16 godina. Zajedno sa svojim bratom Radetom drži muzički studio. Također je i počasni građanin grada [[Zemun]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/18929-sasa-kovacevic-zasluzni-gradanin-zemuna.html |title=Pevač Saša Kovačević zaslužni građanin Zemuna (oktobar 2011) |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113055631/http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/18929-sasa-kovacevic-zasluzni-gradanin-zemuna.html |archive-date=13. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> Prvo pojavljivanje na TV-u bilo je [[2004]]. godine na festivalu ''„Sunčane skale“'', gdje je nastupio sa pjesmom ''„Pakao i raj“''. Godine 2005. nastupa na Radijskom festivalu sa pjesmom „Korak do dna“ i izlazi pjesma "Jedina si vredela", a 2006. sa pjesmom „Ruka za spas“ koja ujedno najavljuje i njegov CD prvjenac za [[City Records]]. Pjesma „Ruka za spas“ proglašena je hitom godine. U 2007. godini dobija nagradu za otkriće godine, zatim slijede nagrade ''Melos estrade'', nagrada ''Beogradski pobjednik'' za pop pjevača godine, a na ''Danima estrade'' osvaja 1. mjesto za otkriće godine. Osvojio je 2. mjesto na festivalu zabavne muzike u Vrnjačkoj banji sa pjesmom „Lažu te“. Pobjednik je Radijskog festivala sa pjesmom „Bolji čovek“. Na sajtu [[YouTube]] pjesme "Lapsus" i "Slučajno" imaju preko 25 miliona pregleda. Krajem [[2008]]. godine izašao je i njegov prvi duet, sa [[Emina Jahović|Eminom Jahović]], pjesma ''„Još ti se nadam“''. Sljedeće godine dobija dvije nagrade: za pjevača godine i za duet godine. == Diskografija == === ''Jedina si vredela'' ([[2006]]) === # "Korak do dna" # "Kada nisu tu" # "Jedina si vredela" # "Jasno k'o dan" # "Ruka za spas" # "Lagala me il' ne lagala" # "Pakao i raj" # "Ostavi me" # "Ne umem sa njom" === ''Ornament'' ([[2010]]) === # "Ludak" # "Kome da verujem" # "Ponosna na nas" # "Mila" # "Tišina" # "Moje poslednje" # "Kako sada sam" # "Ornament" # "Još ti se nadam" (duet sa Eminom Jahović) # "Lažu te" # "Bolji čovek" === Singlovi === * "Idemo do mene" ([[2011]]) (marketing sa [[Nikolina Pišek|Nikolinom Pišek]]) * "Bežimo iz grada" ([[2011]]) * "Kako posle nas" ([[2012]]) * "Lapsus" ([[2012]]) * "Piši propalo" ([[2013]]) * "Slučajno" ([[2013]]) * "Nothing but the faith" ([[2013]]) * "Mogli smo sve" ([[2014]]) * "Branim" ([[2014]]) * "Noć do podne" ([[2014]]) * "Gde smo moja ljubavi" ([[2015]]) * "Rano je" ([[2015]]) * "Rođendan" ([[2015]]) * "Živim da te volim" ([[2016]]) * "Zamalo tvoj" ([[2016]]) * "Temperatura" ([[2016]]) * "Kažeš ne" ([[2017]]) * "Dices no" ([[2017]]) * "Bez tebe me nema" ([[2018]]) * "Jedra" (2018) *"Prevarena" (2019) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|user=SashaKovacevicTV|Saša Kovačević}} * {{Twitter|SashaKovacevic|Saša Kovačević}} {{DEFAULTSORT:Ковачевић, Саша}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] njdd2nsdvpsgt0vda5q367y28z01guz 0 391771 3893166 3859312 2026-06-04T10:04:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893166 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:QLPHilo.JPG|mini|desno|140px|Park kraljice [[Liliuokalani]], [[Hilo]], [[Havaji]]. Kumalae je bio prvi poglavica Hila.]] '''Kumalae Nui-a-ʻUmi''' ("Kumalae Veliki, sin ʻUmija") bio je [[Havaji|havajski]] [[princ]] te [[poglavica]] [[Hilo|Hila]] na [[Ostrvo|ostrvu]] Havaji (Hawaiʻi).<ref>[http://www.geni.com/people/Kumalae-Kumalae-nui-a-umi-Ali-i-o-Hilo/6000000012850397584 ''Kumalae'']</ref> Rođen je oko [[1648]] godine. Bio je sin kralja [[ʻUmi-a-Līloa|ʻUmija]] i njegove supruge, princeze [[Maui|Mauija]] [[Piʻikea|Piʻikee]]<ref>{{Cite web |url=http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg54.htm |title=''Family trees of the Chiefs of Hawaii'' |access-date=20. 7. 2015 |archive-date=6. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160506055645/http://www.kekoolani.org/pages/kekoolani%20genealogy%20database%20(paf)/pafg54.htm |url-status=dead }}</ref> te unuk kralja [[Piʻilani|Piʻilanija]] i nećak [[Lono (kralj)|Lona]] i [[Kiha (kralj)|Kihe]].<ref>[[Abraham Fornander]], ''An Account of the Polynesian Race: Its Origin and Migrations,'' Rutland, VT: Charles E. Tuttle Company, 1969</ref> ʻUmi je Kumalaeu dao da vlada Hilom, a Kumalaeov polubrat [[Kealiʻiokaloa]] je postao kralj Havaja. Kumalae je oženio ženu zvanu Kuanuʻupü’awalau. Njihov sin je bio princ [[Makuanui]]. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1648.]] [[Kategorija:Havajski vladari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ttg3hx08s9gwaaj92xm1izmco8mi6g6 0 392189 3892988 3670092 2026-06-04T09:37:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biciklist | ime = Luis Herrera | slika = Luis Herrera.jpg | veličina_slike = 250px | slika_opis = Luis Herrera 2009. | puno_ime = Luis Alberto Herrera Herrera | nadimak = ''el jardinerito'' (''Vrtlarčić'') | državljanstvo = Kolumbijac | datum_rođenja = 4. maj 1961, [[Fusagasugá]] | datum_smrti = | visina = 167 cm | težina = | trenutni_tim = | disciplina = [[Cestovni biciklizam|cesta]] | tip_vozača = Penjač | amaterske_godine = | amaterski_timovi = *1981: Valyin de Pereira *1982: Lotería de Boyacá *1983: Leche La Gran Vía *1984: Varta Nacional A | profesionalne_godine = 1985–1992. | profesionalni_timovi = </div> *1985-1990: [[Café de Colombia (biciklistički tim)|Café de Colombia]] *1991-1992: [[Postobón (biciklistički tim)|Ryalco Postobón]] | značajnije_pobjede = '''[[Grand Tour (biciklizam)|Grand Tour]]''' :'''[[Tour de France]]''' ::'''[[Poredak penjača na Tour de Franceu|Poredak penjača]]''' ([[Tour de France 1985.|1985]], [[Tour de France 1987.|1987]]) [[Datoteka:Jersey polkadot.svg|20px]] ::3 pojedinačne etape ([[Tour de France 1984.|1984]], [[Tour de France 1985.|1985]]) :'''[[Giro d'Italia]]''' ::'''[[Poredak penjača na Giro d'Italiji|Poredak penjača]]''' ([[Giro d'Italia 1989.|1989]]) [[Datoteka:Jersey blue.svg|20px]] ::3 pojedinačne etape ([[Giro d'Italia 1989.|1989]], [[Giro d'Italia 1990.|1990]]) :'''[[Vuelta a España]]''' ::'''[[Generalni poredak na Vuelta a Españi|Generalni poredak]]''' [[Datoteka:Jersey red.svg|20px]] ([[Vuelta a España 1987.|1987]]) ::'''[[Poredak penjača na Vuelta a Españi|Poredak penjača]]''' [[Datoteka:Jersey blue polkadot.svg|20px]] ([[Vuelta a España 1987.|1987]], [[Vuelta a España 1991.|1991]]) ::2 pojedinačne etape ([[Vuelta a España 1987.|1987]], [[Vuelta a España 1991.|1991]]) '''[[Etapna utrka|Etapne utrke]]''' :[[Critérium du Dauphiné|Critérium du Dauphiné Libéré]] ::Generalni poredak ([[Critérium du Dauphiné Libéré 1988.|1988]], [[Critérium du Dauphiné Libéré 1991.|1991]]) :[[Vuelta a Colombia]] ::Generalni poredak (1984, 1985, 1986, 1988) :[[Clásico RCN]] ::Generalni poredak (1982, 1983, 1984, 1986) | medalje = }} '''Luis Alberto "Lucho" Herrera Herrera''', poznat kao ''el jardinerito'' (''Vrtlarčić''), bivši je [[Kolumbija|kolumbijski]] [[biciklizam|biciklist]]. Od 1985. do 1992. bio je profesionalac, ali je prije toga imao i vrlo uspješnu amatersku karijeru u Kolumbiji. == Karijera == Na [[Vuelta a Colombia|Vuelta a Colombiji]] prvi put je nastupio 1981, kad je završio kao 16. u generalnom poretku i treći u poretku novih vozača.<ref>{{cite web|url=http://members.fortunecity.es/pedalear/Vcol/Vcol1981.htm|title=31a Vuelta a Colombia 1981|access-date=20. 10. 2007 |archive-date=6. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120206123857/http://members.fortunecity.es/pedalear/Vcol/Vcol1981.htm|url-status=dead}}</ref> Iako je sljedeće godine na istoj utrci odustao, osvojio je drugu važniju kolumbijsku etapnu utrku, [[Clásico RCN]]. Godine 1983. odbranio je titulu na [[Clásico RCN|Clásicu RCN]], a na Vuelta a Colombiji zauzeo je drugo mjesto u generalnom poretku, pobijedivši u dvije etape.<ref>{{cite web|url=http://members.fortunecity.es/pedalear/Vcol/Vcol1983.htm|title=33a Vuelta a Colombia|access-date=20. 10. 2007 |archive-date= 8. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120308122025/http://members.fortunecity.es/pedalear/Vcol/Vcol1983.htm|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine osvojio je i Vuelta a Colombiju i Clásico RCN, ali i 17. etapu na [[Tour de France 1984.|Tour de Franceu]], sa čuvenim usponom do [[Alpe d'Huez]]a, postavši prvi Kolumbijac koji je pobijedio u jednoj etapi na Tour de Franceu, ali i prvi amaterski biciklist kome je to uspjelo u istoj toj utrci. Do kraja karijere osvojio je po četiri Vuelta a Colombije i Clásika RCN, ali je njegov najveći uspjeh pobjeda u [[Generalni poredak na Vuelta a Españi|generalnom poretku]] na [[Vuelta a España 1987.|Vuelta a Españi 1987]], postavši prvi [[Južna Amerika|Južnoamerikanac]] koji je osvojio jednu od tri najveće biciklističke utrke ([[Grand Tour (biciklizam)|Grand Tour]]). Također je pobijedio na [[Critérium du Dauphiné|Critérium du Dauphiné Libéréu]] 1988. i 1991, a ima i pet pobjeda u poretku penjača ("Kralj planina") sa sve tri velike utrke i drugi je biciklist u historiji koji je pobijedio u tom poretku na svim tim utrkama (prvi je bio [[Španci|Španac]] [[Federico Bahamontes]]). == Važniji rezultati == {{colbegin|2}} ;[[Tour de France]] : 27. ukupno ([[Tour de France 1984.|1984]]) :: 1 (17. etapa) : 7. ukupno ([[Tour de France 1985.|1985]]) :: 1 (11. i 14. etapa) ::Pobjednik u [[Poredak penjača na Tour de Franceu|poretku penjača]] [[Datoteka:Jersey polkadot.svg|20px]] : 22. ukupno ([[Tour de France 1986.|1986]]) : 5. ukupno ([[Tour de France 1987.|1987]]) ::Pobjednik u [[Poredak penjača na Tour de Franceu|poretku penjača]] [[Datoteka:Jersey polkadot.svg|20px]] : 6. ukupno ([[Tour de France 1988.|1988]]) : 19. ukupno ([[Tour de France 1989.|1989]]) ;[[Giro d'Italia]] : Pobjednik u [[Poredak penjača na Giro d'Italiji|poretku penjača]] (1989) [[Datoteka:Jersey blue.svg|20px]] ;[[Vuelta a España]] : 1. ukupno (1987) [[Datoteka:Jersey gold.svg|20px]] : Pobjednik u [[Poredak penjača na Vuelta a Españi|poretku penjača]] (1987, 1991) ;[[Critérium du Dauphiné Libéré]] : 1. ukupno (1988, 1991) {{colend}} === Uspjeh na Grand Tourovima po sezonama === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="font-size: 95%; border: #aaa solid 1px; border-collapse: collapse;" |- style="background:#eee;" !Grand Tour !1984. !1985. !1986. !1987. !1988. !1989. !1990. !1991. !1992. |- align=center | style="text-align:left; background:#efefef;"|[[Datoteka:Jersey gold.svg|20px|link=Generalni poredak na Vuelta a Españi|alt=Zlatna majica]] '''[[Vuelta a España|Vuelta]]''' |[[Vuelta a España 1984.|–]] |[[Vuelta a España 1985.|POV]] |[[Vuelta a España 1986.|–]] |bgcolor=gold|[[Vuelta a España 1987.|'''1.''']] |[[Vuelta a España 1988.|20.]] |[[Vuelta a España 1989.|–]] |[[Vuelta a España 1990.|12.]] |[[Vuelta a España 1991.|13.]] |[[Vuelta a España 1992.|POV]] |- align=center | style="text-align:left; background:#efefef;"|[[Datoteka:Jersey pink.svg|20px|link=Generalni poredak na Giro d'Italiji|alt=Ružičasta majica]] '''[[Giro d'Italia|Giro]]''' |[[Giro d'Italia 1984.|–]] |[[Giro d'Italia 1985.|–]] |[[Giro d'Italia 1986.|–]] |[[Giro d'Italia 1987.|–]] |[[Giro d'Italia 1988.|–]] |[[Giro d'Italia 1989.|18.]] |[[Giro d'Italia 1990.|–]] |[[Giro d'Italia 1991.|–]] |style="background:#ddddff;"|[[Giro d'Italia 1992.|8.]] |- align=center | style="text-align:left; background:#efefef;"|[[Datoteka:Jersey yellow.svg|20px|link=Generalni poredak na Tour de Franceu|alt=Žuta majica]] '''[[Tour de France|Tour]]''' |[[Tour de France 1984.|27.]] |style="background:#ddddff;"|[[Tour de France 1985.|7.]] |[[Tour de France 1986.|22.]] |style="background:#ddddff;"|[[Tour de France 1987.|5.]] |style="background:#ddddff;"|[[Tour de France 1988.|6.]] |[[Tour de France 1989.|19.]] |[[Tour de France 1990.|–]] |[[Tour de France 1991.|31.]] |[[Tour de France 1992.|–]] |} POV = povukao se == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.cyclingarchives.com/coureurfiche.php?coureurid=8584 Herrerin profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150722041821/http://www.cyclingarchives.com/coureurfiche.php?coureurid=8584 |date=22. 7. 2015 }} na ''Cycling Archivesu'' {{Pobjednici Vuelte}} {{Pobjednici Tour de Francea - penjači}} {{Pobjednici Giro d'Italije - penjači}} {{Pobjednici Vuelte - penjači}} {{DEFAULTSORT:Herrera, Luis}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Kolumbijski biciklisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] swbek70ml4ferxqb90uamyhh2r9tlpq 10 393320 3892808 3518676 2026-06-03T19:06:46Z KWiki 9400 3892808 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = MVP EuroBasketa U-16 |naslov = Najkorisniji igrači [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16|Evropskog prvenstva u košarci U-16]] |podaciklasa = hlist |podaci1= * 1999:&nbsp;[[Aleksandar Gajić|Gajić]] * 2001:&nbsp;[[Veljko Tomović|Tomović]] * 2003:&nbsp;[[Nemanja Aleksandrov|Aleksandrov]] * 2004:&nbsp;[[Vitalij Kuznjecov (košarkaš)|Kuznjecov]] * 2005:&nbsp;[[Antoine Diot|Diot]] * 2006:&nbsp;[[Ricky Rubio|Rubio]] * 2007:&nbsp;[[Dejan Musli|Musli]] * 2008:&nbsp;[[Jonas Valančiūnas|Valančiūnas]] * 2009:&nbsp;[[Tauras Jogėla|Jogėla]] * 2010:&nbsp;[[Dario Šarić|Šarić]] * 2011:&nbsp;[[Mario Hezonja|Hezonja]] * 2012:&nbsp;[[Okben Ulubay|Ulubay]] * 2013:&nbsp;[[Stefan Peno|Peno]] * 2014:&nbsp;[[Killian Tillie|Tillie]] * [[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 2015.|2015]]:&nbsp;[[Džanan Musa|Musa]] * 2016:&nbsp;[[Usman Garuba|Garuba]] * 2017:&nbsp;[[Killian Hayes|Hayes]] * 2018:&nbsp;[[Roko Prkačin|Prkačin]] * 2019:&nbsp;[[Rubén Domínguez (košarkaš)|Domínguez]] * 2022:&nbsp;[[Mario Saint-Supery|Saint-Supery]] * 2023:&nbsp;[[Guillermo del Pino|Del Pino]] * 2024:&nbsp;[[Cameron Houindo|Houindo]] * 2025:&nbsp;[[Nikola Kusturica|Kusturica]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacione kutije FIBA-e]] </noinclude> 0gu1nomezkn2jrn4tnywqtql7yop7bm 0 394219 3893024 3261023 2026-06-04T09:42:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Maya Berović | slika = Maya Berović.png | slika_veličina = 240px | alt = | opis = Maya Berović (2017) | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Maja Berović | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1987|7|8}} | mjesto_rođenja = [[Malešići (Ilijaš)|Malešići]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | porijeklo = | žanr = | zanimanje = pjevačica | instrument = vokali | karijera = 2006–sada | izdavač = {{hlist|Grand|City|[[Imperia]]}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[Jala Brat]]|[[Aca Lukas]]|[[Buba Corelli]]}} | veb-sajt = {{URL|www.maya.co.rs}} | značajni_instrumenti = }} '''Maja Berović''' (rođena 8. jula 1987), poznata po umjetničkom imenu '''Maya''', jest bosanskohercegovačko-srbijanska pop-folk pjevačica.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3092558-ja-sam-srpkinja-i-ponosim-se-time-maja-berovic-otkrila-koje-je-njeno-pravo-ime|title="Ja sam Srpkinja i ponosim se time": Maja Berović otkrila koje je njeno pravo ime|website=www.telegraf.rs|access-date=9. 11. 2019}}</ref> == Biografija == Maya Berović rođena je 8. jula 1987. u mjestu [[Malešići (Ilijaš)|Malešići]] kod [[Ilijaš]]a 20 km sjeverno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Svoj prvi album snimila je 2007. godine u [[Grand produkcija|Grand produkciji]] pod nazivom ''Život uživo''. Pjesme u albumu su napisali [[Marina Tucaković]] i [[Aleksandar Milić]]. Nakon prvg albuma, Maya se razilazi s Grand produkcijom i Sašom Popovićem, nakon čega prelazi u IN Music, a kasnije u City Records.<ref>http://www.srbijadanas.com/clanak/maya-berovic-nije-mi-bilo-mesto-u-grandu-sasa-popovic-i-ja-ne-zelimo-isto-02-01-2015</ref> Godine 2008. izdaje svoj drugi album ''Crno zlato''. Sljedeće godine objavljuje singl "Koliko te ludo volim ja",<ref>http://www.discogs.com/Maya-Koliko-Te-Ludo-Volim-Ja/release/5477487</ref> nakon čega nastupa po noćnim klubovima i diskotekama, praveći tako kratku medijsku pauzu. U izdavačkoj kući [[BN Music]] 2011. godine snima svoj album pod nazivom ''Maya 2011''.<ref>http://maya-berovic.blogspot.ba/p/biografija.html</ref> U oktobru 2012. izdaje album ''Djevojka sa juga'', sa uvrštenim pjesmama "Mama, mama, Djevojka sa juga" i "Jedan pravi". Dvije godine kasnije slijedi peti studijski album ''Opasne vode'' na kojem se nalazi pjesma "Dečko za provod". Na albumu se našla i pjesma "Alkohol" kojom se Maja prestavila na prvom [[Pink]]ovom festivalu. Trenutno živi i radi u [[Beograd]]u. == Diskografija == ;Studijski albumi * ''Život uživo'' (2007) * ''Crno zlato'' (2008) * ''Maya 2011'' (2011) * ''Djevojka sa juga'' (2012) * ''Opasne vode'' (2014) * ''Viktorijna tajna'' (2017) * ''7'' (2018) * ''Intime'' (2020) == Turneje == * ''Pravo vreme'' (2018/19) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Maya Berović}} *{{službeni sajt|http://www.maya.co.rs/}} {{DEFAULTSORT:Berović, Maja}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Biografije, Ilijaš]] [[Kategorija:Srbijanske pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f13y40sm9f7agopd5ev856voof132jd 0 396827 3893230 3883193 2026-06-04T10:28:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Faruk Dizdarević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1943. | mjesto_rođenja = Bijelo Polje, FNRJ }} '''Faruk Dizdarević''' ([[1943.]], [[Bijelo Polje]]), historičar kulture, publicista, književnik. Završio Filozofski fakultet u Beogradu. Bio dugogodišnji direktor Doma kulture u [[Priboj]]u. Autor je 2 knjige književne i likovne kritike; knjige priča; 2 hrestomatije; 2 knjige razgovora; knjige iz etnomuzikologije; priređivač je 10 knjiga izabranih pjesama naših poznatih pjesnika; 9 monografija i hronika. Učesnik je više naučnih skupova i okruglih stolova. Tekstovi su mu objavljivani u časopisima, zbornicima i dnevnim novinama. Uvršten je u više antologija, leksikona i almanaha: Vaza ot pjask – Antologija na Černogorskata proza, Književnici Zlatiborskog okruga, Leksikon pisaca prosvetnih radnika Srbije, Leksikon Zlatiborskog okruga, Ko je ko u Bošnjaka, i dr. Prevođen je na više stranih jezika. Član je Udruženja književnika Srbije. U dugogodišnjoj uspješnoj karijeri dobio je preko 30 nagrada i priznanja za svoje kulturne, književne i društvene aktivnosti. Među njima su: Pero Ćamila Sijarića, Zlatna Povelja sa Plaketom općine Priboj, Nagrada Blažo Šćepanović, Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za doprinos razvoju kulture, Nagrada Kemal Šećerkadić, Plaketa sa Poveljom Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Nagrada za naročiti doprinos i afirmaciju kulture Priboja, Priznanje gr. Kudowa Zdroj (Poljska), Medalja M.V. Frunze Republike Kirgizije (SSSR), Jugoslovenski Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima. Oženjen je i otac troje djece. Živi u [[Sarajevo|Sarajevu]]<ref>{{Cite web |url=http://farukdizdarevic.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 10. 2015 |archive-date=18. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170518164321/http://farukdizdarevic.com/ |url-status=dead }}</ref>. == Djela == '''Priredio:''' * "Orfej među mašinama" (sa Ruždijom Krupom), Zbornik poezije, Priboj, 1974. * "Između Lima i neba" (sa Milivojem Lalićem i Rasimom Ćelahmetovićem), Zbornik poezije, MRZ Pljevlja-KPZ Priboj, Priboj 1976. * "Göteborg: mali noćni razgovori" Izbor iz poezije Mehe Barakovića, Broarna-Mostovi, Göteborg, 2011. * "Alkatmeri u bašči sudbine" Izbor iz poezije Rasima Ćelahmetovića, Centar za bošnjačke studije, Novi Pazar, 2007. * "Ilijas Dobardžić, Lirika" (sa Ismetom Rebronjom), Izbor iz poezije Ilijasa Dobardžića, Centar za kulturu, Bijelo Polje, 2001. * "To davno bješe sjećam se ja" (276 tekstova najpopularnijih zabavnih i narodnih pjesama od 1947. do 1972. godine na prostoru Jugoslavije. Zabilježio Asim Brković), Incognito, Priboj, 2011. * "Pesme Limom umivene" Kulturno-prosvetna zajednica, Užice, 1996. * "Pod cvijetom vješala" Izbor iz poezije Safeta Hadrovića Vrbičkog, Almanah, Podgorica, 2009. * "Šetnje po Šipovicama" Izbor iz poezije Ćamila Sijarića, Petnjica, 2013. * "Izabrane pjesme" Izbor iz poezije Braha Adrovića, Pegaz, Berane, 2015. '''Književnost, književna i likovna kritika:''' * "Vaza od peska" Priče, Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Pljevlja, 1995. * "Ogledi" Književni i likovni tekstovi, Centar za djelatnosti kulture, Bijelo Polje 2010. * "U potrazi za smislom" Ogledi Zapisi Sjećanja, Grafičar, Užice, 2015. * "Odsjaj snažne reke" (sa Zoranom Bognarom), Hrestomatija, Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Dom kulture „Pivo Karamatijević“ Priboj, Pljevlja-Priboj, 1997. (Dva izdanja, treće dopunjeno izadanje od istih izdavača štampano 2002) * "Milan Konjović, čovek koji se nije bojao života" Razgovori, Ars Longa, Narodna knjiga, Beograd, 1998 * "Ćamil, gora razgovora" savremenici o Ćamilu Sijariću, Međurepublička zajednica za kulturno prosvjetnu djelatnost sa sjedištem u Pljevljima, Pljevlja, 2001. (Drugo izdanje Unireks, Podgorica 2006. u okviru Izabranih djela Ćamila Sijarića) '''Monografije, hronike, studije:''' * "Sa slikarom Radomirom Vergovićem" neobavezno, Monografija, Narodni muzej, Užice, 1997 * "Holujački Dizdarevići" Monografija, AI, Bijelo Polje, 1999. * "Talija u Priboju" Pozorišna hronika, Zavičajni muzej, Priboj, 1993. (Drugo dopunjeno izdanje od istog izdavača štampano 2000) * "O Hasan-agi i njegovoj vakufnami" Istorijska monografija, Zavičajni muzej, Priboj, 2000. * "Gajret u Priboju" Monografija, Zavičajni muzej, Priboj, 2004. * "Samo je prošlost večna" Monografija, Zavičajni muzej, Priboj, 2009. * "Sto godina Čitališta u Priboju (1898-1998)" Istorijski pregled, Zavičajni muzej, Dom kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj, 1998. * "Knjižara i papirnica Vasilija M. Jelića od 1929. do 1944. godine" Zavičajni muzej, Dom kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj, 1999. * "Katalog knjiga pribojskih autora i izdavača" Dom kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj, 2005. * "U vrtu razgranatih staza" Etnomuzikologija, Zavičajni muzej, Priboj, 1996. * "Dubrovnik i uskoci krajem XVI i početkom XVII veka u međunarodnim odnosima" Istorijska studija, Incognito, Priboj, 2011. ==Reference== {{refspisak}} {{Crna Gora portal}} {{DEFAULTSORT:Dizdarević, Faruk}} [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Crnogorski historičari]] [[Kategorija:Biografije, Bijelo Polje]] [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bkwk74m9x4nt4st5s2r39rq1ncrxf1c 0 400627 3892892 3314903 2026-06-04T07:41:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892892 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Matt Bevin |slika = Matt Bevin.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Kentuckyja|62.]] guverner [[Kentucky]]ja |vrijeme_na_vlasti = 8. decembar 2015. - |prethodnik = [[Steve Beshear]] |nasljednik = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1967|1|9}} |mjesto_rođenja = [[Denver]], Colorado {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Matthew Griswold Bevin |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Glenna Bevin |djeca = 9 |obrazovanje = Univerzitet "Washington and Lee" |vjera = Južna [[baptizam|Baptistička]] konvencija |potpis = |web_stranica =http://www.mattbevin.com/ }} '''Matthew Griswold "Matt" Bevin''' je američki političar, poslovni čovjek i [[Spisak guvernera Kentuckyja|62. po redu]] guverner američke savezne države [[Kentucky]]. U svojoj poslovnoj karijeri bio je predsjednik i suvlasnik kompanije ''Bevin Brothers Manufacturing Company'' od 2011. godine. Na guvernerskim izborima u Kentuckyju održanim 3. novembra 2015. osvojio je većinu glasova ispred kandidata Demokratske stranke Jacka Conwaya. Bevin je član [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]]. Bio je jedan od glavnih protivkandidata senatoru Mitch McConnellu na izborima u Senat Kentuckyja 2014. godine. Predviđeno je da na dužnost guvernera Kentuckyja stupi 8. decembra 2015. u podne. == Biografija == Rođen 9. januara 1967. u Denveru, [[Colorado]], Matt Bevin je drugo od šestoro djece Averyja i Louise Bevin.<ref name=longshot/><ref name=ilprofile/> Odrastao je u gradiću [[Shelburne (New Hampshire)|Shelburneu]] gdje je njegova porodica živjela u maloj farmerskoj kući.<ref name=etown/><ref name=self-made/> Njegov otac je radio u drvenom mlinu, a majka je radila povremeno u odjeljenju za prijavu u jednoj bolnici. Porodica je uzgajala stoku te su mnogo hrane sami uzgajali. Matt je pohađao Univerzitet "Washington and Lee". Tokom studija, jedno vrijeme se školovao u Japanu, gdje je dobro savladao i japanski jezik.<ref name=self-made /> Diplomirao je 1989. u oblasti istočnoazijskih studija.<ref name=longshot /> Nakon studiranja, primljen je u američku vojsku, s činom potporučnika, gdje je služio u 5. mehaniziranoj pješadijskoj diviziji. Iz vojske je istupio 1993. a sve do 2003. je bio u rezervnom sastavu s činom kapetana. Dok je bio u vojsci u Fort Polku, Louisiana, Bevin je upoznao svoju sadašnju suprugu Glennu. Par se vjenčao 1996. i imaju šestoro biološke djece. Najstarija kćerka Brittiney poginula je u saobraćajnoj nesreći u blizini kuće 2003. godine. Prije nego što je 2008. preuzeo upravu porodične firme Bevin Brothers Manufacturing Company, koju je početkom 19. vijeka osnovao jedan od njegovih predaka, Bevin je imao niz uspješnih poslovnih poduhvata iz oblasti finansijskog investiranja. Porodična firma do danas je ostala gotovo jedina američka kompanija koja ekskluzivno proizvodi samo zvona. == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name=longshot>{{cite news |author=Gerth Joseph |title=Senate longshot Matt Bevin touts self-reliance |newspaper=The Courier-Journal |date=2. 5. 2014 |url=http://www.courier-journal.com/story/news/politics/elections/kentucky/2014/05/02/senate-longshot-matt-bevin-touts-self-reliance/8605181/ |access-date=9. 11. 2015}}</ref> <ref name=ilprofile>{{cite web |author=Gregory John |title=Profile: Republican Gubernatorial Candidate Matt Bevin |publisher=Insider Louisville |date=30. 10. 2015 |url=http://insiderlouisville.com/metro/profile-republican-gubernatorial-candidate-matt-bevin/ |access-date=20. 11. 2015 |archive-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120214736/http://insiderlouisville.com/metro/profile-republican-gubernatorial-candidate-matt-bevin/ |url-status=dead }}</ref> <ref name=etown>{{cite news |author=Finley Marty |title=Bevin engages crowd in Elizabethtown |newspaper=The News-Enterprise |location=Ellizabethtown (Kentucky) |date=4. 9. 2013}}</ref> <ref name=self-made>{{cite news |url=http://www.courier-journal.com/story/news/politics/elections/kentucky/2015/10/15/self-made-bevin-mission-remake-kentucky/73597474/ |title='Self-made' Bevin on a mission to remake Ky. |newspaper=The Courier-Journal |publisher=Gannett |date=15. 10. 2015 |access-date=5. 11. 2015|author=Deborah Yetter}}</ref> }} {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{stub-pol}} {{DEFAULTSORT:Bevin, Matt}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eatrxc8fliuwcr5cwvdqa42f7b6lk6w 0 403405 3893253 3835087 2026-06-04T10:31:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893253 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=mart 2019}} {{Infokutija osoba | ime = Mireia Lalaguna Royo | slika = Mireia Lalaguna (2).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|11|22}} | mjesto_rođenja = Barcelona, Španija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Španjolka | druga_imena = | zanimanje = glumica, model | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | nagrade = [[Miss Atlántico Internacional]] [[2014]]<br/>[[Miss Španije]] [[2015]]<br/>[[Miss Svijeta]] [[2015]] }} '''''Mireia Lalaguna Royo''''' (rođena 28. novembar, 1992.) je [[Španija|španska]] glumica, model i misica, koja je 2015 krunisana [[Miss Španije]] a u decembru iste godine osvojila je titulu [[Miss svijeta]] [[2015]] u gradu [[Sanya]] u Kini. Ona je prva Miss svijeta porijeklom iz Španije.<ref>{{cite web|url=http://www.angelopedia.com/news/Mireia-Lalaguna-from-Barcelona-is-Miss-World-Spain-2015-Winner/1386|title=Mireia Lalaguna from Barcelona crowned Miss World Spain 2015|publisher=Angelopedia|date=26. 10. 2015|access-date=27. 10. 2015}}</ref> 2014. godine, Mireia je krunisana [[Miss Atlántico Internacional]] nakon što je osvojila takmičenje naslijedivši Lorenu Romaso. 24. oktobra 2015. godine, Mireia je okrunjena kao kandidatkinja za Miss svijeta ispred Španije za 2015. godinu nakon učešća na takmičenju za Miss svijeta koje je održano u [[Malaga|Malagi]], Španija. Ona je predstavljala Španiju na takmičenju za Miss svijeta, koje je održano u gradu [[Sanya]], [[Kina]].<ref>{{cite news|url=http://www.abc.es/estilo/gente/20151026/abci-mireia-lalaguna-miss-world-201510261606.html|title=Mireia Lalaguna se alza con la corona de Miss World Spain 2015|work=ABC News|language=Spanish|date=26. 10. 2015|access-date=27. 10. 2015}}</ref> Ona je okrunjena [[Miss svijeta]] 19. decembra 2015. godine, i ovo je bio prvi put da je Španija osvojila krunu [[Miss svijeta]].<ref>{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/12059378/Miss-World-2015-Miss-Canada-banned-from-the-competition-by-China.html|title=Miss World 2015: Spain wins and England doesn't make the Top 20|date=19. 12. 2015|work=Telegraph.co.uk|access-date=19. 12. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://heavy.com/entertainment/2015/12/miss-spain-mireia-lalaguna-royo-winner-miss-world-2015-who-won-wins-mundo-vv-2016-pageant-competition/|title=Miss Spain Mireia Lalaguna Royo Wins Miss World 2015|author=Lauren Weigle|work=Heavy.com|access-date=19. 12. 2015|archive-date=9. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191009123553/https://heavy.com/entertainment/2015/12/miss-spain-mireia-lalaguna-royo-winner-miss-world-2015-who-won-wins-mundo-vv-2016-pageant-competition/|url-status=dead}}</ref> Nedugo nakon što je doživjela uspjeh na takmičenju za Miss svijeta ispred Španije za 2015 godinu, Mireia je bila predmet kontroverze. Dok je web stranica za Miss svijeta pokazivala da je ona bila stara 22 godine, organizacija je utvrdila da je imala 23 godine.<ref>{{cite web|url=http://www.missosology.org/miss-world/news-miss-world/23883-mireia-lalaguna-is-miss-mundo-espana-2015/|title=Mireia Lalaguna is Miss Mundo España 2015|publisher=Missosology|date=26. 10. 2015|access-date=27. 10. 2015}}</ref> == Biografija == Mireia je diplomirala farmakologiju, a planira da završi magisterij za Prehranu. Tečno govori španski, katalonski, engleski i francuski jezik. Ona je nekada bila brineta, ali kada je okrunjena, bila je plavuša, ali Mireia eksperimentira s bojama kose.<ref>{{cite web|url=http://hollywoodlife.com/2015/12/19/who-is-miss-world-2015-mireia-lalaguna-royo-facts/|title=Mireia Lalaguna Royo: 5 Things To Know About Miss World 2015|author=hollywoodlife.com|access-date=20. 12. 2015|archive-date=20. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151220224801/http://hollywoodlife.com/2015/12/19/who-is-miss-world-2015-mireia-lalaguna-royo-facts/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Instagram|mlalaguna|Mireia Lalaguna Royo}} *{{Twitter|MWSBarcelona|Mireia Lalaguna Royo}} {{S-start}} {{s-bef|prije={{ZD|JAR}} [[Rolene Strauss]]}} {{s-ttl|naslov=[[Miss svijeta]] |godine=[[Miss svijeta 2015.|2015.]]}} {{s-aft|poslije= -}} {{s-bef|prije=Lourdes Fernández}} {{s-ttl|naslov=[[Miss Španije]] |godine=2015.}} {{s-aft|poslije= -}} {{s-bef|prije={{ZD|URU}} Loreno Romaso}} {{s-ttl|naslov=[[Miss Atlántico Internacional]] |godine=[[Miss Atlántico Internacional 2014.|2014.]]}} {{s-aft|poslije={{ZD|PAN}} Reyna Prescott}} {{s-end}} {{DEFAULTSORT:Royo, Mireia Lalaguna}} [[Kategorija:Biografije, Barcelona]] [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Španski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h2fxzdf4hqpg6qgzlclhf3mvt99uv1l 0 409468 3892878 3777258 2026-06-04T07:38:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892878 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} {{Sporna_autorska_prava|c/p sa http://digitalne-knjige.com/oxwall/blogs/1676}} '''Ali Faruk Biser''' je bosanskohercegovački pisac. Rođen je 15. novembra 1956. == Biografija == Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Doboj]]u. Studirao je opću i komparativnu književnost te diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studirao je godinu dana glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Radio je u Amaterskom pozorištu u Doboju. U "Književnoj omladini" je bio predsjednik KO Doboj i član Predsjedništva KO BiH. Objavljivao književne radove u časopisima i novinama i radove o kulturnoj historiji regije Doboj. U Norveškoj piše i režija dvije dvojezične predstave (bosanski-norveški): "Mir nemira – Ufredens fred" i "Ko si ti? – Hve er du?". Zastupljen u "Druga svjetlost" 1983. (zbirka radova članova književnog kluba "Ivo Andrić" Doboj) i "Pjeva krvava Bosna" 1994. Trenutno piše monodrame u formi duodrame i razvija Filozofski teatar kao oblik dijaloga sa publikom. == Djela == Objavio knjige: *"Slike Bosne" 1994. *"Grlice nad minskim poljem", 1995. (prevedena na norveški) *"Fredsdråper" (Kapi mira) na norveškom, 1997. *"Oni ne pucaju na nas", 1999. *"Mistična riječ domovina", 2009. *"Pletenica od 200 čestitki", 2011. *"Otata prošlost", 2014 (http://www.digitalne-knjige.com/biser.php) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *http://tipura.com/nasenovine/clanci/ali_faruk_biser.htm<nowiki/>{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Biser, Ali Faruk}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l9u9yclt0fuymsa9mb9aosm3dk0oqq9 0 414335 3893224 3883324 2026-06-04T10:27:50Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Stupava]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Adolf Benca | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 16. maj 1959. | mjesto_rođenja = [[Stupava]], [[Bratislava (regija)|Bratislava regija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Slovaci|Slovak]] | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[Moderna umjetnost]] | djela = ''Rabbinic dispute'', ''Spanish influenza'' i druga djela | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Adolf Benca''' američki je akademski slikar [[Slovaci|slovačkog]] porijekla. Njegova umjetnička djela se kupuju se i izlažu u najprestižnijim slikarskim galerijama u [[Amerika|Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. Njegova dva prestižna slikarska djela kupljena su i izložena u [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan]] muzeju moderne umjetnosti u [[New York]]u. Većina njegovih radova danas je u rukama privatnih kolekcionara i modernih galerija širom svijeta. Benca je danas jedan od najboljih predstavnika moderne svjetske umjetosti. == Biografija == Adolf Benca je rođen 16. maja 1959. godine u gradu Stupava [[Bratislava (regija)|Bratislava regija]], bivša [[Čehoslovačka]]. Porodica Benca je [[1969]]. godine sa desetogodišnjim Adolfom i mlađom kćerkom Lubicom emigrirala iz Česhoslovačke u [[Sjedinjene Američke Države]]. Najprije je 1981. godine završio [[The Cooper Union for the Advancement of Science and Art]], školu umjetnosti u New Yorku, sa diplomom Bachelor of Fine Arts (B.F.A.). Četiri godine kasnije završio je kolumbijski Univerzitet u New Yorku. Godine 1987. dodijeljena mu je titula Master of Fine Arts (M.F.A.) na prestižnom [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Studirao je od 1987-1988. godine ljudsku anatomiju na [[Univerzitet u Bologni|Unirzitetu Bologni]], [[Italija]], gdje je i sudjelovao na više od 3000 [[obdukcija]]. U Italiji, u arhivi [[Škola Lorenzo de Medici|Škole Lorenzo de Medici]] ispitao je više od 900 primjeraka djela [[Aristotel]]a. Na Univerzitetu u Bologni, Adolf Benca je dobio titulu "Doctor honoris causa (Dr.h.c.)" u oblasti [[Anatomija|anatomije]], kao i titulu "Doctor honoris causa" u oblasti [[Filozofija|filozofije]] koje mu je dodijelio [[Univerzitet "Johns Hopkins"]]. Nakon pada [[Željezna zavjesa|željezne zavjese]] odlučio je da produži svoju karijeru u [[Srednja Evropa|Srednjoj]] i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. Godine 2002. je počeo sa radom u [[Prag]]u i tu mu je dodijeljena prestižna nagrada [[Masarykov Univerzitet|Masarikovog Univerziteta]]. Svoju kompletiranu kolekciju umjetničke aktivnosti od [[2003]]. godine pa do danas, umjetnik predstavlja na riječnim lađama, tj. "Plutajućim galerijama" koje su nazvane po njemu i međunarodno su priznate. "Plutajuću galeriju", gdje su izložene slike Adolfa Benca u [[Bratislava|Bratislavi]] je 2012. godine posjetilo 22.437 ljudi. == Najznačajnija umjetnička djela == * <u>„Rabbinic dispute“</u> ''- Dimenzije 120 x 200 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: ulje i akril na platnu; Vrijeme nastanka: 2012. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"- Bratislava,'' * <u>„Nurse“</u> ''- Dimenzije 180 x 180 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na platnu; Vrijeme nastanka: 2004. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"''- Bratislava, * <u>„Spanish influenza”</u> ''- Dimenzije 196 x 281 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na platnu; Vrijeme nastanka: 2003. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije" ''- Bratislava, * <u>Kolekcija „Dialogues of the Dead Series: Triptych 1 Tryptich 2, Tryptich 3“</u> ''- Dimenzije 300 x 400 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na tepihu; Vrijeme nastanka: 2003. godina; Izložena na "Adolf Benca Akademija s.r.o."''- Bratislava, * <u>„Winner on the cross“</u> ''- Dimenzije 300 x 200 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril, industrijska boja i katran na tepihu; Vrijeme nastanka: 2003. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"''- Bratislava, * <u>„She”</u> ''- Koautor Katarina Hanušinová; Dimenzije 200 x 300 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na tepihu; Vrijeme nastanka: 2009-2012. godine; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"''- Bratislava, * "CESTA NA SEVEROZAPAD"- kolekcija od 16 slika; Različite veličine; Tehnika: akril na drva. Ova kolekcija je bila izložena u Evropskom parlamentu u Briselu. U privatnom vlasništvu kolekcionara * <u>Limitirana edicija „Stigma 54“</u> ''- Edicija sadrži 54 umjetničkih djela koje karakterišu i predstavljaju "Stigmu" tj.pečat kojim su se u starom Rimu i antičkoj Grčkoj, žigosali robovi, kriminalci, prostitutke, izdajnici i psihički bolesni ljudi. Dela su raznih dimenzija: visina od 30-45, x širina od 45-65cm; Slikarska tehnika je: akril na drvetu; 2012. godina; Neke su u vlasništvu članova saveza Adolf Benca Akademije. ''Ova umjetnička djela su mogli priuštiti samo privilegovani kolekcionari širom svijeta. == Izložbe == === Samostalne izložbe === · Aktuelno: Decembar 2016. - februar 2017., "Izložba Stigma", Niš, Srbija – posvjećena reformatoru hrišćanstva Konstantinu Velikom i inicijativi za pokretanje peticije pomirenja katoličke i pravoslavne crkve. · 2013-2014. Trajna postavka, Dunav, "Runa od Ahe", Bratislava, Slovačka · 2005. Mihalska brana galerija, Bratislava. Slike o Iraku · 2003. Internacionalna komercijalna banka galerija, Bratislava · Maj 2001. Panteon umetnosti i nauke, Kulturni dom, Budimpešta · Novembar 2000. Austria-Slovačka New World Information Exhibition Foundation · Novembar 2000. Panteon umetnosti i nauke, Kulturni dom, Stupava, Slovačka · Novembar 2000. Estetska galerija, Dom kulture, Stupava, Slovačka · Septembar 2000. Slovačka izložba, Kantos, [[Washington, D.C.]] · Januar 2000. Seton Hall University School of Law, Portreti, Istorija prava · Februar 1999. United Nations, Rad iz Sudana · Februar 1998 Seton Hall University School of Law, Jazz crteži · Oktobar 1998 Jazz crteži, New York, · Sept/Oktobar 1998. Inkubus galerija, [[Miami, Florida|Majami,]] Florida, Slike, „Rođenje kontinenata” · Maj/Jul 1998. Inkubus galerija, Majami Florida, Slike, „Enciklopedija” · April 1998. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike temperom · Mart 1998. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike · Februar 1998. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike · Novembar 1997. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike temperom · Avgust/Sept 1997. Inkubus galerija, Majami, Florida, Crteži · Maj 1997. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike · April 1997. Slovačka ambasada, Wašington, · Octobar 1996. Seton Hall University School of Law, Medicinski portreti crteži · Januar 1996. M-13 galerija, Njujork · Maj 1996. Baldachino Gallery, Njujork · Maj 1994. Sterling galerija, Čikago, Illinois · Maj 1993. Sterling galerija, Čikago, Illinois · Decembar 1992. M-13 galerija, Njujork · Septembar 1991. M-13 galerija · 1988. galerija Losange, Grenobl · 1988. Twining galerija, Njujork · 1988. ARTE FIERE, Bolonja · 1987. Saint-Gaudens National Historic Site, Corniš · 1986. Twining galerija, Njujork · 1985. Galerija Jean-Yves Noblet, Pariz · 1985. Twining galerija, Njujork · 1984. Twining galerija, Njujork · 1983. Paul Olsen galerija, Njujork · 1983. Twining galerija, Njujork · 1982. Alexander Carlson galerija, Njujork · 1981. Arthur A. Houghton galerija, The Cooper Union, Njujork == Reference == {{refspisak}}[http://www.idref.fr/031606113] [http://www.sudoc.abes.fr/DB=2.1/SRCH?IKT=12&TRM=17985058X] [https://de.wikipedia.org/wiki/Klaus_Schr%C3%B6ter] # [[:de:Klaus Schröter|Klaus Schröter]], ''[https://books.google.rs/books/about/Adolf_Benca.html?id=vm1xYgEACAAJ&redir_esc=y Adolf Benca]'', Twining Gallery, New York, 1985 # [[:cs:Miroslav Klivar|Miroslav Klivar]], ''[https://web.archive.org/web/20160814232157/http://www.mkic.sk/zvesti/zvesti2-2002.pdf Podpaštunske zvesti]'' - ''Kto je doma prorokom'', broj 2/2002, godina III, strana 1. # [[:en:Barbara Sullivan|Barbara Sullivan]], Intervju sa Jerry Chavinom, [http://articles.chicagotribune.com/1987-03-29/news/8701240466_1_paintings-walls-apartment Chicago Tribune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160814034539/http://articles.chicagotribune.com/1987-03-29/news/8701240466_1_paintings-walls-apartment |date=14. 8. 2016 }}, 1987 # ''Adolf Benca: The River is My Metaphor'', [http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html PEOPLE,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913132151/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html |date=13. 9. 2016 }} Maj 11, 1981 # https://web.archive.org/web/20160815154050/http://benca-museum.com/adolf-benca/ Pronađen link 29og juna, 2016 # https://web.archive.org/web/20160815165106/http://benca-museum.com/adolf-benca-academia/ Pronađen link 29og juna, 2016 # http://benca-museum.com/2016/06/15/hello-world/ {{Webarchive|url=https://archive.today/20160629113534/http://benca-museum.com/2016/06/15/hello-world/ |date=29. 6. 2016 }} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://wwwopac.upm.cz/zaznam.php?detail_num=1438&vers=&lang=eng&user_hash=7d6313c0bccc140d577e0696633152806ab7dc6c&ascdesc=0&sortby=&strana=0 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822195003/http://wwwopac.upm.cz/zaznam.php?detail_num=1438&vers=&lang=eng&user_hash=7d6313c0bccc140d577e0696633152806ab7dc6c&ascdesc=0&sortby=&strana=0 |date=22. 8. 2016 }} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.idref.fr/031606113 Pronađen link 29og juna, 2016 # http://bombmagazine.org/article/89/skellital-sea {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815134434/http://bombmagazine.org/article/89/skellital-sea |date=15. 8. 2016 }} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.slideshare.net/DrHcAdolfvonBenzCado/adolf-resume-50897746 Pronađen link 29og juna, 2016 # https://web.archive.org/web/20160817085026/http://www.artfinding.com/6951/Biography/Benca-Adolph Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.eantik.sk/autor/2490/adolf-benca/ Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.seizedacquisitions.com/itemdetails.cfm?auction=2460&cat=Art&subcat=941136704&itemnum=441891668&page=1{{Mrtav link}} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.worthpoint.com/worthopedia/benca-pastel-painting-czech-am-26764289 Pronađen link 29og juna, 2016 == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160815211540/http://benca-museum.com/ Adolf Benca official website] * [http://www.moma.org/collection/artists/464?locale=en MoMA Public Collection of A. Benca] * [http://www.askart.com/artist/Adolf_Benca/126350/Adolf_Benca.aspx Adolf Benca on askart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160808100045/http://www.askart.com/artist/Adolf_Benca/126350/Adolf_Benca.aspx |date=8. 8. 2016 }} * https://web.archive.org/web/20160816211619/http://www.artlandia.sk/en/webdizajn/adolf-benca-painter * http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913132151/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html |date=13. 9. 2016 }} * https://web.archive.org/web/20160120004918/http://www.adolfbenca.sk/ * [https://web.archive.org/web/20160806184401/http://matica.sk/events/event/plavajuce-galerie-pod-hradom-devin/ Plivajuće galerije] [[Kategorija:Američki umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Stupava]] qrfbmatbre4ft6py8avxs123mipblik 0 414909 3893242 3468517 2026-06-04T10:30:32Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Ciudad de Guadalajara]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893242 wikitext text/x-wiki '''Emma Laura''' [ema ˈlauɾa] ('''Emma Laura Gutiérrez''', [[1971.|1971]], [[Guadalajara|Ciudad de Guadalajara]],<ref>''Más'', volumen 4. ''Univision Publications'', 1992.</ref> [[Jalisco|Estado Libre y Soberano de Jalisco]], [[Meksiko]] – ) je meksička glumica poznata po ulogama u telenovelama.<ref>{{Cite web |url=http://www.oem.com.mx/eloccidental/notas/n2319250.htm |title=''Famous missing people from Mexico'' |access-date=18. 7. 2016 |archive-date=3. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103071046/https://www.oem.com.mx/oem/ |url-status=dead }}</ref> Najpoznatija je po ulozi zle Rossane u telenoveli ''[[Marisol (telenovela)|Marisol]]''.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0490994/ ''Emma Laura'']</ref><ref>[http://www.imdb.com/title/tt0211827/ ''Marisol'']</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.imdb.com/character/ch0246329/ |title=''Rossana Valverde (Marisol)'' |access-date=18. 7. 2016 |archive-date=14. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314132551/http://www.imdb.com/character/ch0246329/ |url-status=dead }}</ref> Njenu svekrvu je glumila [[Claudia Islas]]. == Telenovele == *''[[Cuando llega el amor]]'' – Verónica *''[[Ángeles blancos]]'' – Gabriela *''[[Muchachitas]]'' – Isabel Flores (heroina) *''[[Marisol (telenovela)|Marisol]]'' – Rossana Valverde == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Laura, Emma}} [[Kategorija:Meksički glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ciudad de Guadalajara]] bqmmlkzqz639o3ld3604rdnudlzj9j7 0 415574 3893177 3541452 2026-06-04T10:09:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893177 wikitext text/x-wiki '''Majlinda Kelmendi''' ([[Peć]], [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]], 9. maj 1991) [[Kosovo|kosovska]] je [[Džudo|džudista]], takmiči se u kategoriji do 52&nbsp;kg, bivša je svjetska i aktualna evropska prvakinja u toj kategoriji. Godine 2013. bila je prva na međunarodnoj skali [[Međunarodna džudo federacija|Međunarodne džudo federacije]] (IJF) u kategoriji do 52&nbsp;kg,<ref>{{cite web|url=http://www.intjudo.eu/News/cikk2445|title=IJF World Ranking List – 27/02/2013|last=|first=|date=|website=|publisher=Međunarodna džudo organizacija|access-date=27. 2. 2013|work=intjudo.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20130302004741/http://www.intjudo.eu/News/cikk2445|archive-date=2. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> a 2014. plasirala se na prvo mjesto IJF-ovog spiska najboljih džudista na svijetu u svim kategorijama.<ref>{{cite web|url=http://www.ijf.org/News/cikk3350|title=Kelmendi and Tchrikishvili crowned IJF Prestige World Ranking List winners|date=15. 12. 2014|website=www.ijf.org|publisher=International Judo Federation|access-date=11. 8. 2016|archive-url=https://archive.today/20160809033358/http://www.ijf.org/News/cikk3350|archive-date=9. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> Osvojila je zlatnu medalju na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016]].<ref>{{cite web|url=https://www.rio2016.com/en/news/kosovo-wins-first-ever-gold-medal-majlinda-kelmendi-womens-judo-rio-2016|title=Majlinda Kelmendi makes history with victory in women's judo as Kosovo wins first ever gold medal|last=|first=|date=|website=Rio 2016|publisher=|access-date=11. 8. 2016|archive-date=8. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160808061428/https://www.rio2016.com/en/news/kosovo-wins-first-ever-gold-medal-majlinda-kelmendi-womens-judo-rio-2016|url-status=dead}}</ref> Osvojila je zlatnu medalju na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Pariz]]u 2009, a godinu dana kasnije bila je 5. u [[Maroko|Maroku]]. Na Svjetskom džudo prvenstvu 2010. u [[Tokio|Tokiju]] bila je 9. Budući da se kosovski sportisti nisu mogli takmičiti pod [[Zastava Kosova|zastavom Kosova]] 2012, Majlinda je nastupala za [[Albanija|Albaniju]] na [[Olimpijske igre 2012.|Olimpijskim igrama]] u [[London]]u 2012.<ref>{{cite news|url=http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2012/07/24/feature-03|title=Kosovo disappointed about Olympics snub|last=Brajshori|first=Muhamet|date=24. 7. 2012|publisher=SETimes.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20120901054624/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2012/07/24/feature-03|archive-date=1. 9. 2012|access-date=17. 1. 2013|url-status=live}}</ref> Na Svjetskom prvenstvu 2013. u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] osvojila je zlatnu medalju u kategoriji do 52&nbsp;kg pobjedivši u finalu domaću predstavnicu [[Erika Miranda|Eriku Mirandu]]. Na Evropskom prvenstvu u [[Montpellier]]u 2014. osvojila je zlatnu medalju. Ima zlatnu medalju i sa [[IJF World Masters]]a, a na Grand Slam turnirima osvojila je 4 zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Na Grand Prix turnirima osvojila je 7 zlatnih i po jednu srebrnu i bronzanu medalju. Na Evropskom prvenstvu održanom u [[Kazanj]]u 2016. osvojila je zlatnu medalju i po drugi put postala evropska prvakinja.<ref>{{cite web|url=http://www.ippon.org/eju_sen2016.php|title=IJF live results|last=|first=|date=|website=ippon.org|publisher=European Judo Union|access-date=11. 8. 2016}}</ref> Predsjednica Kosova [[Atifete Jahjaga]] odlikovala ju je 24. decembra 2014. "Predsjedničkom medaljom za zasluge".<ref>{{cite web|url=http://www.telegrafi.com/sport/majlinda-kelmendi-dekorohet-me-medaljen-presidenciale-te-meritave-5-0-60429.html|title=Majlinda Kelmendi dekorohet me Medaljen Presidenciale të Meritave|last=|first=|date=|website=|publisher=Telegrafi|access-date=24. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141224150030/http://www.telegrafi.com/sport/majlinda-kelmendi-dekorohet-me-medaljen-presidenciale-te-meritave-5-0-60429.html|archive-date=24. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kelmendi, Majlinda}} [[Kategorija:Biografije, Peć]] [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Kosovski džudisti]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Kosovo)]] [[Kategorija:Albanski džudisti]] [[Kategorija:Džudisti na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Džudisti na Olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kkcn7oqvshb8ru4dtiz1t0fm7nf78qu 0 416862 3893149 3841102 2026-06-04T10:00:25Z Semso98 54573 3893149 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu Švicarska i Bosna i Hercegovina su odigrale 29. marta 2016. godine u [[Zürich]]u gdje je Bosna i Hercegovina zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Džeko]] u 14, i [[Miralem Pjanić]] u 57. minuti utakmice. [[Danijel Graovac]] i [[Haris Duljević]] zabilježili su debitantske nastupe za Bosnu i Hercegovinu. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠVI|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 29. mart 2016. | Lokacija = [[Zürich]], [[Švicarska]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠVI}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Switzerland 0-2 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2019549/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 18. juni 2026. | Lokacija = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠVI}} | Rezultat = – | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446|title=Switzerland vs Bosnia-Herzegovina|date=18. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=4. 6. 2026}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=194 Bosna i Hercegovina–Švicarska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/180/Bosnia_Herzegovina_vs_Switzerland.html Bosna i Hercegovina–Švicarska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Švicarska]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Švicarske|Bosna i Hercegovina]] rsulghmc8hfdd2g56cgd04jhrm4kz1k 0 417716 3893029 3834797 2026-06-04T09:42:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Anto Stanić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|2|2}} | mjesto_rođenja = [[Crnički Kamenik]], [[Kreševo]], [[Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{nowrap|{{Datum smrti i godine|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}}}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Književnik, biznismen | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Anto Stanić''' rođen 2. februara 1942. godine u [[Crnički Kamenik|Crničkom Kameniku]] (općina [[Kreševo]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] biznismen i [[Književnost|književnik]].<ref name=Biografija>{{Cite web |url=http://www.antostanic.com/index.php/o-meni |title=Biografija |work=antostanic.com |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=23. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023112413/http://antostanic.com/index.php/o-meni |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Anto Stanić rođen je 1942. godine u Crničkom Kameniku kod Kreševa. Završio je učiteljsku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]], a nakon toga je pet godina radio kao učitelj. 1969. godine odlazi na privremeni rad u [[Njemačka|Njemačku]] gdje ostaje osam godina. Vrativši se iz Njemačke, zajedno sa suprugom Lucijom započinje s bavljenjem privatnim poduzetništvom. Nakon [[Rat u BiH|rata]] počinje se aktivnije baviti [[Književnost|književnim]] radom. Radovi su mu objavljeni u mnogim listovima i časopisima BiH.{{Izvor}} Dobitnik je nekoliko velikih književnih priznanja. Promovirajući svoje knjige i nagrađene knjige od književne [[Fondacija fra Grgo Martić|fondacije fra Grgo Martić]], gostovao je u mnogim  televizijskim i radio emisijama u Bosni i Hercegovini. Predstavljao je svoje knjige u desetak država [[Evropa|Evrope]]. Na [[engleski jezik]] su mu prevedene: dvije zbirke pjesama „Jesen života“, i „Hodočašće“  četiri romana; „A samo je jednom pogriješio“, „Čovjek jakog srca“,  „Gdje je moja zvijezda“, „Bako, zašto plačeš“ i „Bili su k'o braća“. Roman „Bako, zašto plačeš“ je proglašen romanom 2014. godine od Udruženih 48 TV stanica Srbije. Roman „Život ispostavlja račune“ je preveden na engleski i [[švedski jezik]]. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Udruge pjesnika "Tin Ujević" iz Zagreba; član društva književnika Bosne i Hercegovine, te idejni tvorac i predsjednik Upravnog odbora Književne zaklade/fondacije "Fra Grgo Martić". Anto Stanić je do sad podijelio, darivao preko 12.000 knjiga, svojih i knjiga nagrađenih od fondacije „Fra Grga Martić“ jer vodi književnu Fondaciju već deset godina. == Anto Stanić u članstvu HAZU - Mostar == Anto je završio učiteljsku školu 1963. - 1964. a kao učitelj radio je samo pet godina. Tokom školovanja posebno se zanimao za [[pedagogija|pedagogiju]], [[Metodika|metodiku]], [[filozofiju]], [[Psihologija|psihologiju]] i [[Logika|logiku]] koje su mu kasnije pomogle u daljnjem književnim razvoju. U to vrijeme je već pokazivao veliki interes prema čitanju, pisanju i [[književnost]]i. Književni opus Ante Stanića sastoji se od: trideset knjiga pjesama, romana, pripovijetki, eseja, mudrosti života. Postao je član ''Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' i 25. augusta 2018. postado je članom HAZU – Mostar - BiH. == Bibliografija == #„Biseri ispod Inča“ (pjesme) IP Mladost Bjeljina 1998. #„Poetske kovanice iz Kreševa“ (pjesme) Štamparija Fojnica  2001. #„Kako uspjeti“ (savjeti mladima za uspjeh)Štamparija Fojnica  2001 #„Zlatni stihovi“ (pjesme) Štamparija Fojnica  2002. #„Pečat moje duše“ ( zbirka pjes. filmovana) Tiskara Centar Sarajevo  2003. #„Poduzetnička obitelj iz Kreševa“ (monografija obitelji) Štamparija Fojnica  2003. #„Ti si kormilar svoga života“ (psihologija-podsvijest) Štamparija Fojnica  2004. #„Život je poezija“ ( zbirka pjes. filmovana)  Prosperitet Sarajevo 2005. #„Zlatna pravila života“  ( mudrost življenja) Prosperitet Sarajevo 2005.          #„Istinita bajka“ (roman)  Arka Pres Sarajevo 2006.  Drugo izdanje je izašlo 2011. Štamparija Fojnica. #„Anticiklona“  ( pjesme) Štamparija Fojnica 2006. #„Epske pjesme A Stanić“ (pjesme u desetercu) Štamparija Fojnica  2006, a drugo izdanje 2010. #„Mudrost življenja“  ( filozofija življenja) Štamparija Fojnica 2008. #„Kreševski kod“  (pjesme)  Štamparija Fojnica  2008. #„Nadživjeti sebe“ ( narodne izreke) Štamparija Fojnica  2009. #„Nadnaravnost“ ( pripovijetke o nadnaravnim ljudima) Štamparija Fojnica 2010. #„Tko umije njemu...?“ (ljubavni roman) Štamparija Fojnica 2o10. #„Jesen života“ (pjesme prevedene na engleski) Štamparija Fojnica 2011. #„A samo je jednom pogriješio“ (roman preveden na engleski) Štamparija Fojnica 2011. #“Tragovi sudbine“ (pripovijetke) Štamparija    Fojnica  2012. #“Čovjek jakog srca“  (roman preveden na engleski) Štamparija Fojnica 2012. #„Gdje je moja zvijezda“ roman preveden na engleski  Tiskara Fojnica 2013. #„Hodočašće“ zbirka pjesama prevedena na engleski Tiskara Fojnica 2013. #„Bako, zašto plačeš“. Roman, prev na engleski Tiskara Fojnica 2014. #„Bili su k'o braća“ roman, prevden enegleski. Tiskara Fojnica 2015. #„Životni putokazi“ eseji, mudrost življenja  Tiskara Fojnica 2015. #„Ljubavne priče i pjesme“ pripovijetke i pjesme.  Tiskara Fojnica 2015. #„I Bogu treba pomoći“ roman Tiskara Fojnica. 2016.                #„Život ispostavlja račune“ roman  preveden na engleski i Švedsk  Tiskara Fojnica 2017. #„Zalazak sunca“ zbirka pjesama Tiskara Fojnica 2017. #„Moje viđenje života“ eseji Tiskara Fojnica 2018. #„Bijeg bez povratka“ roman Tiskara Fojnica 2018. == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.antostanic.com Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003192954/http://antostanic.com/ |date=3. 10. 2016 }} {{DEFAULTSORT:Stanić, Anto}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Kreševo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] quhwb3rb4f1r03f2iozcbajcnh3afwv 0 418458 3892990 3729485 2026-06-04T09:37:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Alice Cooper | počasni_sufiks = | slika = Alice Cooper 1977.JPG | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Vincent Damon Furnier | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1948|02|04}} | mjesto_rođenja = [[Detroit]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | porijeklo = [[Phoenix]], [[Arizona]], SAD | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Heavy metal]], [[hard rock]] | zanimanje = [[Pjevač]], [[muzičar]], [[tekstopisac]], [[glumac]] | instrument = [[Vokal]] | karijera = 1964–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Alice Cooper (grupa)|Alice Cooper]]<br>[[The Spiders (američka grupa)|The Spiders]]<br>[[Hollywood Vampires (grupa)|Hollywood Vampires]] | web_stranica = {{URL|alicecooper.com}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Alice Cooper''' (rođen [[4. februar]]a [[1948.]] kao '''Vincent Damon Furnier''') jest američki [[Rock muzika|rock]] muzičar.<ref>{{cite news|url=http://www.alicecooper.com/tour-dates/|title=alicecooper.com {{!}} TOUR DATES|date=8. 4. 2013|newspaper=alicecooper.com|language=en|access-date=6. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161006044908/http://www.alicecooper.com/tour-dates|archive-date=6. 10. 2016|url-status=dead}}</ref> Često ga nazivaju i "ocem metala", "osnivačem [[shock rock]]a", "bogom [[Glam metal|glama]]" ili "bogom [[Metal (muzika)|metala]]".<ref>{{cite web|url=http://www.nme.com/artists/alice-cooper|title=Alice Cooper Artist Page {{!}} NME.COM|last=NME.COM|website=NME.COM|language=en|access-date=6. 10. 2016}}</ref> Prvobitno, "Alice Cooper" bio je naziv njegove muzičke grupe. Svoje ime zvanično je promijenio u "Alice Cooper" zbog uspješne solo karijere.<ref>{{cite news|url=http://www.blabbermouth.net/news/alice-cooper-completes-work-on-covers-album/|title=ALICE COOPER Completes Work On Covers Album|date=29. 9. 2013|newspaper=BLABBERMOUTH.NET|language=en|access-date=6. 10. 2016}}</ref> == Diskografija == * ''[[Pretties for You]]'' (1969) * ''[[Easy Action]]'' (1970) * ''[[Love It to Death]]'' (1971) * ''[[Killer (album Alicea Coopera)|Killer]]'' (1971) * ''[[School's Out (album)|School's Out]]'' (1972) * ''[[Billion Dollar Babies]]'' (1973) * ''[[Muscle of Love]]'' (1973) * ''[[Welcome to My Nightmare]]'' (1975) * ''[[Alice Cooper Goes to Hell]]'' (1976) * ''[[Lace and Whiskey]]'' (1977) * ''[[From the Inside (album Alicea Coopera)|From the Inside]]'' (1978) * ''[[Flush the Fashion]]'' (1980) * ''[[Special Forces (album Alicea Coopera)|Special Forces]]'' (1981) * ''[[Zipper Catches Skin]]'' (1982) * ''[[DaDa]]'' (1983) * ''[[Constrictor (album)|Constrictor]]'' (1986) * ''[[Raise Your Fist and Yell]]'' (1987) * ''[[Trash (Alice Cooper)|Trash]]'' (1989) * ''[[Hey Stoopid]]'' (1991) * ''[[The Last Temptation (album Alicea Coopera)|The Last Temptation]]'' (1994) * ''[[Brutal Planet]]'' (2000) * ''[[Dragontown]]'' (2001) * ''[[The Eyes of Alice Cooper]]'' (2003) * ''[[Dirty Diamonds]]'' (2005) * ''[[Along Came a Spider (album)|Along Came a Spider]]'' (2008) * ''[[Welcome 2 My Nightmare]]'' (2011) * ''Paranormal'' (2017) * ''Detroit Stories'' (2021) * ''Road'' (2023) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.alicecooper.com/ Službeni sajt] * [http://www.nightswithalicecooper.com/ ''Nights with Alice Cooper''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716134403/http://www.nightswithalicecooper.com/ |date=16. 7. 2011 }} * [http://www.planetrock.com/on-air/nights-with-alice-cooper/ ''Nights With Alice Cooper'' na Planet Rocku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008150603/http://www.planetrock.com/on-air/nights-with-alice-cooper/ |date=8. 10. 2016 }} * [http://www.vh1.com/artists/az/cooper_alice/artist.jhtml Alice Cooper na sajtu VH1.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022114111/http://www.vh1.com/artists/az/cooper_alice/artist.jhtml |date=22. 10. 2012 }} {{DEFAULTSORT:Cooper, Alice}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Američki rok-muzičari]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Detroit]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9lb7bb4wh1b1psjl5to9vhnt8gr1tsm 0 420370 3892873 3586900 2026-06-04T07:37:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ismet Erdić | slika = | veličina = | opis slike = | pseudonim = | rođenje = [[12. oktobra]] [[1972.]] | smrt = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = autor stripa, ilustrator, slikar }} '''Ismet Erdić''' (rođen [[12. oktobar|12. oktobra]] [[1972.|1972]]. godine u [[Bužim]]u), je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] autor [[strip]]a, [[Ilustracija|ilustrator]] i [[Slikarstvo|slikar]]. == Biografija == Osnovnu školu završava u rodnom mjestu [[Bužim]]u (Čava), poslije odlazi u [[Sarajevo]] i upisuje Školu primijenjenih umjetnosti. U julu [[1991.]] odlazi u [[Linz]] gdje kao vanredni student upisuje Akademiju za umjetničko i industrijsko oblikovanje. Poslije četiri semestra odlazi u [[Graz]] gdje se upisuje na redovan studij na Institutu za tumače i prevodioce na Odsjeku za [[Njemački jezik|njemački]] i [[ruski jezik]]. Za vrijeme boravka u [[Austrija|Austriji]] aktivno se bavi [[Karikatura|karikaturom]] i [[strip]]om i objavljuje svoje radove u studenskim listovima. U junu [[1996.]] vraća se u [[Sarajevo]] i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Tamo radi kao [[strip]] autor i objavljuje mnoge radove: "Bošnjački književnici u stripu", "Iskrivljeni svijet", "Mangup i Maza", "Gramatika bosanskog jezika kroz strip i ilustracije" (autorica teksta Amina Salčinović) i "Smjehotresići". Osniva grupu "ERBEAL" koju čine Senad Begić, Edin Alić i Ismet Erdić, te ova grupa izdaje jedan strip pod nazivom "Mic Comics". Radove objavljuje u novinama: "[[Preporod (novine)|Preporod]]", "Svijet", "Azra", "Vesela sveska", "Male novine", "Pet plus", "Start", "Ljiljan", "Ekologija", "WUS Austria", "Slobodna Hercegovina" i dr. Ilustrovao je veliki broj knjiga među kojima su: "Zemlja dobrih Bošnjana" autora [[Velimir Milošević|Velimira Miloševića-Velje]], "Vesela strana sporta" autora Rasima Jakubovića-Gere, "Slovo o zavičaju" autora Amira Sijamhodžića, "Zbirka pjesama koje opominju" autora Hasana Durakovića i dr. Strip radovi "Bošnjački književnici u stripu" su zastupljeni i u nastavnom planu [[Bosanski jezik|bosanskoga jezika]] i književnosti, te se obrađuju u nekim čitankama. Učestvuje na nekoliko međunarodnih izložbi stripa i karikatura ([[Švedska]], [[Italija]], [[Austrija]]). Sarađuje sa [[Midhat Ajanović|Midhatom Ajanovićem-Ajanom]] gdje je autor teksta Ajanović. Objavljuje i radove: "Ruža za A.P.", "Simbiont", "Naš dragi tata". Autor je i poštanske markice "Una regata". U [[Bosanska krajina|Bosansku Krajinu]] se vraća [[2001.]] i zasniva porodicu, te počinje raditi u prosvjeti kao nastavnik likovne kulture. U [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]] radi kao profesor likovne kulture u Općoj gimnaziji. Predsjednik je likovnog udruženja "Krušnica". Izlagao je na mnogim kolektivnim izložbama u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i u inostranstvu. Član je, također, Kantonalnog udruženja likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona u [[Bihać]]u. == Reference == * http://buziminfo.ba/buzim-promovisan-strip-iskrivljeni-svijet-autora-ismeta-erdicafoto/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161023212159/http://buziminfo.ba/buzim-promovisan-strip-iskrivljeni-svijet-autora-ismeta-erdicafoto/ |date=23. 10. 2016 }} * https://web.archive.org/web/20160412025257/http://abc.ba/novost/42251/promocija-stripa-iskrivljeni-svijet-autora-ismeta-erdica * http://oscavnik.com/?p=1495 * https://web.archive.org/web/20150828095333/http://novovrijeme.ba/slobodarski-dani-viteskog-grada-buzima-dvadeset-godina-tuge-dvadeset-godina-ponosa/ {{DEFAULTSORT:Erdić, Ismet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biografije, Bužim]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7y0lzfen0ayu7krzlk48r6szy02vmqb 0 422227 3893221 3866296 2026-06-04T10:26:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Lisa Lougheed | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Etobicoke]], [[Ontario]], [[Kanada]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Kanada]] | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = Pjesma "Run with Us"<br/> album "Evergreen Nights" | značajni_radovi = }} '''Lisa Lougheed''' (rođena 9. septembra 1968) kanadska je [[Pjevanje|pjevačica]]. Njen najveći je uspjeh pjesma "Run with Us" iz [[Animirana serija|animirane serije]]  "The Raccoons".<ref>{{cite web|title=Lisa Lougheed 2016|url=http://www.vipfaq.com/Lisa%20Lougheed.html|website=VIPFAQ|access-date=16. 12. 2016|language=en}}</ref> == Biografija == Nakon obuke za [[ples]]ačicu na umjetničkoj školi u Etobikoku nastupala je u [[varijetet]]<nowiki/>u. Radila je kao sinhronizovani govornik u tv-seriji "Vid Kids". Najveći uspjeh, kao pjevačica, doživjela je sa 17 godina s New Wave pjesmom "Run with Us", koju je komponovao [[Kevin Gilis]]. Pjesma je korištena kod odjavne špice animirane serije The Raccoons.<ref>{{cite web|title=Lisa Lougheed|url=http://www.behindthevoiceactors.com/Lisa-Lougheed/|website=Behind the Voice Actors|access-date=16. 12. 2016|language=en}}</ref> U istoj seriji, za 40-tu epizodu, sinhronizovala je glas [[The Raccoons|Lise Raccoons]]. U 2011, ista pjesma je bila završni kredit u filmu ''[[Hobo with a Shotgun]]''. U Kanadi je singl "Run with Us" nekoliko sedmica bio na vrhu top liste. Sinti-pop bend "Spray" naprvio je kover ovog hita u 2004. Pjesma je objavljena albumu (1988.) "Evergreen Nights", koji je snimila Lougheed zajedno s Gillisom. Iste godine Lougheed je bila nominirana za "Juno Awards" kao najuspješniji muzički uzrast. U 1992. objavila je, u izdavačkoj kući Warner Music Canada, prvi vlastiti album "World Love". U istoj godini nominirana je dvaput za Juno Award (pjesme "World Love" i "Love Vibe") kao i za Canadian Music Video Award (video "Love Vibe").<ref>{{cite web|last1=Bush|first1=John|title=Biography|url=http://www.allmusic.com/artist/lisa-lougheed-mn0001577334|website=Allmusic|access-date=16. 12. 2016|language=en}}</ref> Nakon njenog drugog albuma pojavljuje se kao prateći vokal [[R. Kelly]]a i [[Céline Dion|Celine Dion]] . == Diskografija == === Albumi === * 1993: Peace and Harmony (Warner Music Group) * 1992: World Love (Warner Music Group) * 1988: Evergreen Nights === Singli === *1993: Won’t Give Up My Music (Warner Music Group) *1992: Love You By Heart (Warner Music Group) *1992: World Love (Warner Music Group) *1992: Love Vibe (Warner Music Group) *1992: Running Out Of Love mit Acosta Russell (Warner Music Group) *1988: Run With Us == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/name/nm0521734 Lisa Lougheed] na [[IMDB]] * [http://www.gilsinan.com/raccoons/ Nezvanična stranica animirane serije "Rakuni"] * [http://raccoons.wikia.com/wiki/Lisa_Lougheed Lisa Lougheed na Racoons Wikia] * [https://www.discogs.com/Lisa-Lougheed-Run-With-Us/release/1161302 Pjesma "Run with Us" na Disclogu] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Kanadski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Etobicoke]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jr5tmloqwo5k1pnugmo08wn3nj6ghun 0 422914 3892927 3866447 2026-06-04T07:47:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Eric Greitens |slika = Eric Greitens 2011-7.jpg |redoslijed = 56. guverner [[Missouri]]ja |vrijeme_na_vlasti = [[9. januar]] [[2017]] - |prethodnik = [[Jay Nixon]] |nasljednik = |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1974|4|10}} |mjesto_rođenja = [[Saint Louis]], Missouri {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |datum_smrti = |puno_ime = Eric Robert Greitens |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Sheena Elise Chestnut |djeca = dva sina |obrazovanje = University of Missouri (Columbia) |vjera = [[judaizam]] |potpis = |web_stranica = }} '''Eric Robert Greitens''' (rođen 10. aprila 1974) jest američki političar, pisac, humanitarac, bivši [[Američka ratna mornarica|marinac]] te trenutni 56. po redu [[guverner]] [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke savezne države]] [[Missouri]].<ref>{{cite web|url=http://news.stlpublicradio.org/post/politically-speaking-eric-greitens-his-latest-mission-become-missouris-next-governor|title=Politically Speaking: Eric Greitens on his latest mission to become Missouri's next governor|work=St. Louis Public Radio}}</ref> Greitens je bivši predsjednik i osnivač neprofitne organizacije ratnih veterana ''The Mission Continues''.<ref>{{cite web|url=http://www.riverfronttimes.com/newsblog/2015/04/17/daily-show-hosts-missouri-governor-hopeful-eric-greitens|title=Daily show hosts Missouri governor hopeful Eric Greitens|work=Riverfront Times|access-date=25. 12. 2016|archive-date=9. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161009000709/http://www.riverfronttimes.com/newsblog/2015/04/17/daily-show-hosts-missouri-governor-hopeful-eric-greitens|url-status=dead}}</ref> Magazin ''[[TIME|Time]]'' ga je 2013. uvrstio među 100 najutjecajnijih osoba u svijetu,<ref name=TIME>Mullen, Mike [http://time100.time.com/2013/04/18/time-100/slide/eric-greitens/ The 2013 TIME 100] ''TIME''. 18. februar 2015</ref> a magazin ''Fortune'' 2014. ga je stavio među 50 najznačajnijih vođa u svijetu.<ref name="freebeacon.com">{{cite web|url=http://fortune.com/2014/03/20/fortune-ranks-the-worlds-50-greatest-leaders/|title=The World's 50 Greatest Leaders|work=Fortune}}</ref> Studirao etiku, filozofiju i javno pravo na [[Univerzitet Duke|univerzitetu Duke]]. Doktorsku disertaciju branio je 2000. u školi ''Lady Margaret Hall'' u sklopu [[Univerzitet u Oxfordu|Oxforda]]. Godine 2001. priključio se američkoj mornarici, te je nešto kasnije postao i [[Navy SEAL]]. Tokom vojne karijere služio je u američkim snagama u [[Rat u Iraku 2003.|ratu u Iraku]] i Afganistanu. Nosilac je brojnih vojnih odlikovanja, između ostalih ''Purpurnog srca'' ({{jez-en|Purple Heart}}) i ''Bronzane zvijezde'' ({{jez-en|Bronze star}}). Kao pisac, napisao je veći broj radova vojne i ratne tematike. Dana 8. novembra 2016. Greitens je kao kandidat Republikanske stranke osvojio najveći broj glasova na izborima za guvernera Missourija, pobijedivši protivkandidata Demokratske stranke Chrisa Kostera. Tako je 9. januara 2017. naslijedio guvernera [[Jay Nixon|Jaya Nixona]], kojem je to bio posljednji mandat. == Djela == * 2008: ''Strength & Compassion: Photographs and Essays''. Leading Authorities Press. {{ISBN|978-0971007802}}. * 2011: ''The Heart and the Fist: The Education of a Humanitarian, the Making of a Navy SEAL''. Houghton Mifflin Harcourt. {{ISBN|978-0547424859}}. * 2012: ''The Warrior's Heart: Becoming a Man of Compassion and Courage''. HMH Books for Young Readers. {{ISBN|978-0547868523}}. * 2015: ''Resilience: Hard-Won Wisdom for Living a Better Life''. Houghton Mifflin Harcourt. {{ISBN|978-0544323988}}. == Reference == {{refspisak}} {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{DEFAULTSORT:Greitens, Eric}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Saint Louis]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 544873xj767hkj1jemoqkx7d0yj5yb1 0 426544 3893018 3867042 2026-06-04T09:41:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Harry Winks | slika = France - England U19, 20150331 51.jpg | punoime = Harry Winks<ref>{{Cite news|url=https://www.whoscored.com/Players/143990/Show/Harry-Winks|title=Harry Winks - Profil|access-date=5. 2. 2017}}</ref> | nadimak = | datumrođenja = [[2. februar]] [[1996.]] | rodnigrad = [[Hemel Hempstead]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = [[178]] [[cm]] | pozicija = Vezni igrač | trenutniklub = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | brojnadresu = 29 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014- | klubovi1 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | nastupi(golovi)1 = 60 (2) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2016- | nacionalneekipe1 = Engleska U21 | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2017- | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 12. 2. 2019 }} '''Harry Winks''' ([[Hemel Hempstead]], [[2. februar]] [[1996.]]) je [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske U-21|nogometnu reprezentaciju Engleske U-21]]. ==Karijera== Prve nogometne korake je napravio u ekipi [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]]. Za seniorski tim Tottanhama potpisuje 2014. godine. Debitovao je 27. novembra 2014. godine protiv [[FK Partizan|Partizana]] u okviru [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. U [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] je debitovao 27. augusta 2015. godine protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]]. Član je [[Nogometna reprezentacija Engleske U-21|nogometne reprezentacije Engleske U-21]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Harry Winks}} *[https://web.archive.org/web/20141129225509/http://www.tottenhamhotspur.com/professionals-profiles/harry-winks/ Harry Winks] na tottenhamhotspur.com *[http://www.thefa.com/england/all-teams/players?p=353156 Harry Winks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120822195801/http://www.thefa.com/england/all-teams/players?p=353156 |date=22. 8. 2012 }} na thefa.com *{{soccerbase|75114}} {{Tottenham Hotspur FC - ekipa}} {{DEFAULTSORT:Winks, Harry}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ts8jmpzps6xy8nlghzvf0x2iiwla09v 0 428173 3892880 3539915 2026-06-04T07:38:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jasminko Šarac | slika = JasminkoŠarac2.jpg | alt_slike = | opis = Jasminko Šarac, oktobar 2017. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|5|15}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Jasminko Šarac''' (rođen 15. maja 1961) bosanskohercegovački je pisac. Studij sociologije završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Radio je u industriji konfekcije Stolac (INKOS). Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) proveo je devet mjeseci u logorima tokom rata. == Književna djela == Godine 2001. u izdanju izdavačke kuće DID Jasminko Šarac objavljuje svoje prvo djelo ''Noć mrtvih''. U januaru 2004. godine, u izdanju BZK Preporod Stolac, izlazi zbirka poezije ''Melanholija u plavim daljinama Ferare'', potom, u februaru 2005, ''Kristova nevjesta'', njegovo sljedeće nadahnuće, također u izdanju BZK Preporod Stolac. Slijede ''Ljubičica Kazablanke'' i ''Svijetlost Betlehema'' 2006. godine, zatim ''Bošnjak'' 2007, ''Pero i skrivenost''<ref>{{cite web |url=http://www.stolac.ba/halidova-zelja.aspx |title=Halidova želja (preuzeto iz knjige Jasminka Šarca "Pero i skrivenost") |work=stolac.ba |access-date=9. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224090704/http://www.stolac.ba/halidova-zelja.aspx |archive-date=24. 12. 2016 |url-status=dead }}</ref> i ''Put u Magdalu'' 2008, ''Kapije čistih'' 2009, ''Tajna svetog imena'' i ''Keopsova poruka'' 2010, ''Fakir'' 2011, ''Kalki Avatar'' i ''Imhotepov nestanak'' 2012, ''Provincijalac'' 2013,<ref>{{cite web |url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/473-provincijalac |title=Provincijalac (komentar knjige) |website=lijeparijec.com |access-date=10. 3. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> ''Hramovi mudrosti'' i ''Stolačka bohemija'' 2014,<ref>{{cite web |url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/568-stolacka-bohemija |title=STOLAČKA BOHEMIJA (komentar knjige) |website=lijeparijec.com |access-date=10. 3. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> ''Nuhova lađa'' 2015,<ref>{{cite web |url=http://www.lijeparijec.com/cms/index.php/izdanja-fondacije-lijepa-rijec-konjic/479-imhotepov-nestanak |title=Imhotepov nestanak (objava knjige) |website=lijeparijec.com |access-date=10. 3. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> te jedan naučni rad ''Ljubav i put'' 2016. godine. Skriveni Šejh<ref>[https://jasminko.github.io/knjige/Skriveni%20Sejh_Jasminko%20Sarac%20-%20jasminko.github.io.pdf Šejh Mustafa Žujo]</ref> 2023 godine. Trenutno piše unutarnju [[Hermeneutika|hermeneutiku]] [[Kur'an]]a. == Reference == {{refspisak|30em}} {{DEFAULTSORT:Šarac, Jasminko}} [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0drjntdv1ic6fy4unqw2rteig6zd9bd 0 428720 3893188 3841734 2026-06-04T10:10:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Demet Akalın |žanr = [[Pop muzika|Pop]], arabeske, dance |background = solo_izvođač |slika = Demet Akalın.jpg |porijeklo = [[Turska]] |karijera = 1996–trenutno |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|4|23}} |mjesto_rođenja = [[Gölcük (Kocaeli)|Gölcüku]], [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |smrt = |instrument = |izdavač = [[Elenor Plak]], [[Şahin Özer Müzik]], [[Seyhan Müzik]], [[Doğan Music Company|DMC]] |zanimanje = Pjevačica, tekstopisac, model |povezani_umjetnici = |URL = {{URL|demetakalin.com.tr}} |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Demet Akalın''' (rođena 23. aprila 1972) jest [[turska]] pjevačica i bivši model. Rođena je u [[Gölcük (Kocaeli)|Gölcüku]], provincija [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]]. Pjevanjem se počela baviti od 1996. godine u kojoj je objavila i svoj prvi album ''Sebebim''. U svojoj dosadašnjom pjevačkoj karijeri objavila je preko 10 albuma, te preko 50 videospotova.<ref>{{cite web |url=http://www.biyografi.info/kisi/demet-akalin |title=Biografija Demet Akalın |language= turski |work=biyografi.info |access-date= 28. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.famousbirthdays.com/people/demet-akalin.html |title=Demet Akalin |language= engleski |work=famousbirthdays.com |access-date= 28. 3. 2017}}</ref> == Diskografija == * ''Sebebim'' (1996) * ''Unuttum'' (2003) * ''Banane'' (2004) * ''Kusursuz 19'' (2006) * ''Dans Et'' (2008) * ''Zirve'' (2010) * ''Giderli 16'' (2012) * ''Rekor'' (2014) * ''Pırlanta'' (2015) * ''Rakipsiz'' (2016) * ''Ateş'' (2019) == Literatura == * {{cite book |title=20. Yüzyılda Türkiye'de Popüler Müzikler |publisher=Pegem A Yayıncılık |author=Cemal Yurga |year=2002 |isbn=978-9-7568-0288-5}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Demet Akalın}} * {{službeni website|http://www.demetakalin.com.tr}} {{tr simbol}} * {{imdb name|3000905}} * [https://www.discogs.com/artist/1083706-Demet-Akal%C4%B1n Demet Akalın] na discogs.com {{en simbol}} {{DEFAULTSORT:Akalın, Demet}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Turske pjevačice]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ov1a8jhbz60u7n6yoa04eghk3d9gklv 0 429552 3893222 3700419 2026-06-04T10:27:30Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Sterling]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac|ime=Hilarie Burton|ime_pri_rođenju=Hilarie Ross Burton|mjesto_rođenja=[[Sterling (Virginia)|Sterling]], [[Virginia]], SAD|mjesto_smrti=|slika=Hilarie Burton Gitmo (crop).jpg|opis=|datum_rođenja={{Datum rođenja i godine|1982|7|1}}|datum_smrti=|godine_aktivnosti=1999–danas|pseudonim=|veb-sajt=|supružnik=Jeffrey Dean Morgan|značajna_djela=Peyton Sawyer|važniji filmovi=[[One Tree Hill (serija)|One Tree Hill]]|oskar=|olivier=|afi=|bafta=|zlatni globus=|emmy=|cesar=|goya=|tony=}} '''Hilarie Ross Burton''' (rođena 1. jula 1982) jeste [[Sjedinjene Američke Države|američka]] glumica i producentica. Ranije je bila voditelj MTV emisije ''Total Request Live'', a najviše je poznata po ulozi ''Peyton Sawyer'' u dramskoj seriji [[One Tree Hill (serija)|One Tree Hill]] tokom šest sezona (2003-2009), koja se prikazivala na američkim mrežama WB i [[The CW Television Network|CW]]. Zapažene uloge bile su joj u [[film]]ovima ''[[Our Very Own (2005)|Our Very Own]]'', ''[[Solstice (film)|Solstice]]'' i ''[[The List (2007)|The List]]''. Također, tumačila je ulogu Sare Ellis u kriminalističkoj drami ''[[Zločinci u odijelima]]'' (White Collar) emitiranoj na mreži [[USA Network]]. Pojavljivala se u sporednoj ulozi kao dr. Lauren Boswell u ABC medicinskoj drami ''[[Grey's Anatomy]]''. Godine 2014. pojavila se na kratkotrajnoj ABC dramskoj seriji ''Forever'' u ulozi Molly Dawes, kao i 2015. u [[CBS]]-ovoj naučnofantastičnoj dramskoj seriji ''Extant'' u sporednoj ulozi kao Anna Schaefer. Naredne 2016. godine Hilarie se pojavila u sporednoj ulozi kao [[DEA]] agentica Karen Palmer u [[Fox Broadcasting Company|FOX-ovoj]] dramskoj komediji ''Leathal Weapon''. Burton je 2009. započela vezu sa glumcem [[Jeffrey Dean Morgan|Jeffreyjem Dean Morganom]]. U martu 2010. rodila je sina Augustusa.<ref>{{cite web|url=http://www.usmagazine.com/momsbabies/news/jeffrey-dean-morgan-hilarie-burton-welcome-baby-201065|title=Jeffrey Dean Morgan, Hilarie Burton Welcome Baby|publisher=Us Weekly|date=6. 5. 2010|access-date=6. 5. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://uk.eonline.com/news/marc_malkin/jeffrey_dean_morgan_hilarie_burton_talk/275265|title=Jeffrey Dean Morgan and Hilarie Burton Talk Baby Son Gus, Parenthood: "It's Been Spectacular"|publisher=E!Online|date=15. 11. 2011|author=Marc Malkin|access-date=5. 5. 2012|access-date=24. 4. 2017|archive-url=https://archive.today/20120715205633/http://uk.eonline.com/news/marc_malkin/jeffrey_dean_morgan_hilarie_burton_talk/275265|archive-date=15. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> U julu 2015. u intervjuu za ''[[The Philippine Daily Inquirer]]'', Morgan je izjavio da, suprotno medijskim navodima, Hilarie i on nisu još vjenčani, ali imaju namjeru to uraditi čim budu imali dovoljno vremena nakon poslovnih obaveza.<ref>{{cite news|url=http://entertainment.inquirer.net/174781/scruffy-sexy-funny-jeffrey|title=Scruffy, sexy, funny Jeffrey Dean Morgan|publisher=Philippine Daily Inquirer|author=Ruben Nepalese|datum=23. 7. 2015}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Kontrola autoriteta|VIAF=5227307|LCCN=no2008061526}} {{DEFAULTSORT:Burton, Hilarie}} [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sterling]] md1n33e426n8obo34di0vumrihhubd9 0 429569 3893181 3834927 2026-06-04T10:10:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893181 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Tiffani Thiessen |ime_pri_rođenju= Tiffani-Amber Thiessen |mjesto_rođenja= [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]], [[Kalifornija]], SAD |mjesto_smrti= |slika=Tiffani Thiessen.jpg |opis= |datum_rođenja={{Datum rođenja i godine|1974|1|23}} |datum_smrti= |godine_aktivnosti=1989–danas |pseudonim= |veb-sajt={{URL|tiffanithiessen.com}} |supružnik=Brady Smith |značajna_djela= Valerie Malone <small>(''[[Beverly Hills, 90210]]'')</small> |važniji filmovi=''[[Zvono kao spas]]''<br>''[[Beverly Hills, 90210]]''<br>''[[Zločinci u odijelima]]'' |oskar= |olivier= |afi= |bafta= |zlatni globus= |emmy= |cesar= |goya= |tony= }} '''Tiffani-Amber Thiessen''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je glumica. Najpoznatija je po ulozi Kelly Kapowski u [[NBC]]-jevoj seriji za omladinu ''[[Zvono kao spas]]'' (1989–93), kao i ulozi Valerie Malone u [[Fox Broadcasting Company|Foxovom]] TV-hitu iz 1990tih ''[[Beverly Hills, 90210]]'' (1994-1998). Također je glumila u drugim televizijskim serijama kao što su [[Fox Broadcasting Company|Foxov]] ''Fastlane'' (2002-2003), zatim ABC-ov ''[[Šta sa Brianom]]'' (2007) i serija ''[[Zločinci u odijelima]]'' emitirana na mreži USA Network (2009-2014). Osim u serijama, glumila je i u brojnim filmovima poput ''[[Son in Law]]'' (1993), ''[[Shriek If You Know What I Did Last Friday the Thirteenth]]'' (2000), ''[[Hollywood Ending]]'' (2002) i ''[[Cyborg Soldier]]'' (2008). == Privatni život == Početkom 1992. počela je vezu sa [[Brian Austin Green|Brianom Austinom Greenom]], koga je upoznala preko zajedničkog prijatelja [[David Faustino|Davida Faustina]].<ref>{{cite web|url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20105065,00.html|title=Brian Austin Green & Tiffani-Amber Thiessen|date=13. 2. 1995|publisher=People.com|access-date=28. 6. 2012|archive-date=9. 3. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6F04UWbti?url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20105065,00.html|url-status=dead}}</ref> S Brianom je živjela do jula 1994, a naredne godine su prekinuli vezu.<ref>{{cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,299087,00.html|title=Robin Williams Secures an 'Aladdin' Sequel|date=9. 10. 1995|publisher=Entertainment Weekly|access-date=23. 12. 2012|archive-date=9. 3. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6F04XQrDS?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,299087,00.html|url-status=dead}}</ref> Godine 1999. prošla je kroz vrlo težak period privatnog života, kada je [[David Strickland]], također glumac s kojim se počela viđati, počinio [[samoubistvo]].<ref>{{cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,272971,00.html|title=Sudden Tragedy|date=2. 4. 1999|publisher=Entertainment Weekly|access-date=23. 12. 2012|archive-date=9. 3. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6F04Xwwe3?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,272971,00.html|url-status=dead}}</ref> Od 2001. do proljeća 2003, bila je vjerena sa glumcem [[Richard Ruccolo|Richardom Ruccolom]], s kojim se upoznala na snimanju serije ''[[Two Guys and a Girl]]''.<ref name="Wedding">{{cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,1081763,00.html|title=Tiffani Thiessen Weds Actor Brady Smith|date=12. 7. 2005|publisher=People.com|access-date=28. 6. 2012|archive-date=25. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425125629/http://www.people.com/people/article/0,,1081763,00.html|url-status=dead}}</ref> Udala se za glumca [[Brady Smith|Bradyja Smitha]] 9. jula 2005,<ref name="Wedding"/> te su dobili dvoje djece: kćer Harper (2010)<ref>{{cite web|url=http://celebritybabies.people.com/2010/06/15/tiffani-thiessen-welcomes-daughter-harper-renn|title=Tiffani Thiessen Welcomes Daughter Harper Renn|date=15. 6. 2010|author=Eunice Oh|publisher=People.com|access-date=28. 6. 2012|archive-date=25. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925093901/http://celebritybabies.people.com/2010/06/15/tiffani-thiessen-welcomes-daughter-harper-renn/|url-status=dead}}</ref> i sina Holta (2015).<ref>{{cite web|url=http://celebritybabies.people.com/2015/07/02/tiffani-thiessen-welcomes-son-holt-fisher/|title=Tiffani Thiessen Welcomes Son Holt Fisher|publisher=People.com|author=Stroup, Kate; Leon, Anya|date=2. 7. 2015|access-date=9. 10. 2016|archive-date=8. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908112454/http://celebritybabies.people.com/2015/07/02/tiffani-thiessen-welcomes-son-holt-fisher/|url-status=dead}}</ref> ==Filmografija== ===Televizija=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomena |- | 1989. | ''Live-In'' | | epizoda: "Mommy and Me and Au Pair Make Three" |- | 1989–93. | ''[[Zvono kao spas]]'' | Kelly Kapowski | glavna uloga (75 epizoda) |- | 1990. | ''[[Charles in Charge]]'' | Jennifer | epizoda: "There's a Girl in My Ficus" |- | 1990. | ''[[Bračne vode]]'' | Heather McCoy | epizoda: "What Goes Around Came Around" |- | 1990. | ''[[The Hogan Family|Valerie's Family: The Hogans]]'' | Brooke | epizode: "California Dreamin': dio 1", "California Dreamin': dio 2" |- | 1992. | ''[[Korak po korak]]'' | Tina Gordon | epizoda: "Daddy's Girl" |- | 1992. | ''Blossom'' | Ricki | epizoda: "Driver's Education" |- | 1992. | ''Zvono kao spas: Havajski stil'' | Kelly Kapowski | film |- | 1992. | ''The Powers That Be'' | Barbara | epizoda "The Intern" |- | 1992. | ''[[A Killer Among Friends]]'' | Jenny Monroe | film |- | 1993–94. | ''Zvono kao spas: Studentske godine'' | Kelly Kapowski | serija |- | 1994 | ''Zvono kao spas: Vjenčanje u Las Vegasu'' | Kelly Kapowski | film |- | 1994–98, 2000. | ''[[Beverly Hills, 90210]]'' | Valerie Malone | glavna uloga (136 epizoda) |- | 1995. | ''[[The Stranger Beside Me (film)|The Stranger Beside Me]]'' | Jennifer Gallagher | film |- | 1995. | ''[[She Fought Alone]]'' | Caitlin Rose | film |- | 1996. | ''[[Sweet Dreams (film iz 1996)|Sweet Dreams]]'' | Alison Sullivan | film |- | 1996. | ''[[Buried Secrets (film)|Buried Secrets]]'' | Annalisse Vellum | film; također i koproducent |- | 1999. |''Cupid'' | Stephanie MacGregor | epizoda: "Children's Hour" |- | 1999. | ''[[NewsRadio]]'' | Foxy Jackson | epizoda: "Assistant" |- | 2000. | ''[[Two Guys and a Girl]]'' | Marti | 8 epizoda |- | 2001. | ''Everything But the Girl'' | Denise | Pilot-film |- | 2001. | ''[[Just Shoot Me!]]'' | Amy Watson | 3 epizode |- | 2002–03. | ''[[Fastlane (serija)|Fastlane]]'' | Wilhelmina 'Billie' Chambers | 22 epizode |- | 2003–04. | ''[[Good Morning, Miami]]'' | Victoria Hill | 11 epizoda |- | 2006. | ''Stroller Wars'' | Lainey | Pilot film |- | 2007. | ''Pandemic'' | Kayla Martin | film |- | 2007. | ''[[Šta sa Brianom]]'' | Natasha Drew | 5 epizoda |- | 2009–14. | ''[[Zločinci u odijelima]]'' | Elizabeth Burke | glavna uloga (76 epizoda) |- | 2012–<br>trenutno | ''[[Jake and the Never Land Pirates]]'' | Misty, lijepa vještica / sirena | glasovna uloga |- | 2014. | ''[[Northpole (film)|Northpole]]'' | Chelsea Hastings | film |- | 2015. | ''Hell's Kitchen'' | sebe | epizoda: "Winner Chosen" |- | 2015. | ''The Tonight Show with Jimmy Fallon'' | Kelly Kapowski | epizoda 205: skeč o seriji ''Zvono kao spas'' |- | 2015–<br>trenutno | ''[[Večera kod Tiffani]]'' | voditeljica | kulinarski šou |} ===Film=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomena |- | 1993. | ''[[Son in Law]]'' | Tracy | |- | 1999. | ''[[Speedway Junky]]'' | Wilma Price | |- | 1999. | ''[[Od sumraka do zore 2]]'' | Pam | ''Direct-to-video'' |- | 1999. | ''[[Love Stinks (film)|Love Stinks]]'' | Rebecca Melini / Juliette | |- | 2000. | ''[[Ivans XTC]]'' | Marie Stein | |- | 2000. | ''The Ladies Man'' | Honey DeLune | |- | 2000. | ''[[Shriek If You Know What I Did Last Friday the Thirteenth]]'' | Hagitha Utslay | Direct-to-video |- | 2001. | ''A Christmas Adventure... from a Book Called Wisely's Tales'' | Vještica (glas) | ''Direct-to-video'' |- | 2002. | ''[[Hollywood Ending]]'' | Sharon Bates | |- | 2005. | ''Just Pray'' | | kratki film; režija |- | 2008. | ''[[Cyborg Soldier]]'' | Lindsey Reardon | |} == Reference == {{Refspisak}} {{Kontrola autoriteta|VIAF=78563214|LCCN=no2007095322}} {{DEFAULTSORT:Thiessen, Tiffani}} [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Long Beach (Kalifornija)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5vardjmwtbsdvmukectxzv9u3s4nqm2 0 430423 3893260 3868202 2026-06-04T10:33:14Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Zaragoza]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime =Rosa Fontana | ime_pri_rođenju =Rosa Engracia Sevilla Plo | mjesto_rođenja =[[Zaragoza]] | mjesto_smrti = | slika =Rosa Fontana - Upld 23-04-16.jpg | opis = | datum_rođenja = 21. januar 1938. | datum_smrti = | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Rosa Fontana''' je španska glumica,<ref>Alvaro Francisco. ''El espectador y la critica: el teatro en España''. 1982.</ref><ref>''Blanco y negro'', Opseg 87, Izd. 3413-3425. 1977.</ref> rođena kao '''Rosa Engracia Sevilla Plo''' u [[Zaragoza|Zaragozi]], 21. januara 1938. Njen otac je bio pjesnik Avelino Sevilla Hernández, a muževi su joj bili [[Rafael Rivelles|Rafael Rivelles Guillén]] i Carlos Manuel Lemos. == Filmografija == === Filmovi<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0284947/ IMDb: ''Rosa Fontana'']</ref> === *''[[¡Se armó el belén!]]'' *''[[Vente a Alemania, Pepe]]'' *''[[Hay que educar a papá]]'' *''[[Crónica del alba. Valentina]]'' *''Lala'' – Lucía === Serije === *''[[Ni pobre ni rico, sino todo lo contrario]]'' *''[[Diálogos de Carmelitas]]'' *''[[Aquí no hay quien viva]]'' == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Fontana, Rosa}} [[Kategorija:Španski glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zaragoza]] erpnebrr5wusry2202swy79hw9j5wlk 0 430594 3893248 3823732 2026-06-04T10:31:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893248 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Promocija znanstvenog časopisa Hrvatski sjever u Čakovcu.JPG|thumb|right|220px|Blažeka na promociji naučnog žurnala [[Hrvatski sjever]] u [[Čakovec|Čakovcu]] 2019. godine.]] '''Đuro Blažeka''' (rođen [[8. april]]a 1968. u [[Prelog]]u) jest hrvatski lingvist, leksikograf i poznavalac kajkavskog dijalekta [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]]. Osnovnu školu je završio u Prelogu, u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]]. U [[Varaždin]]u pohađao je gimnaziju. Godine 1992. je diplomirao kao profesor kroatistike i južnoslavenskih jezika u [[Zagreb]]u. Studirao je i u [[Salzburg]]u. Godine 1998. magistrirao je s temom ''Govor Preloga.'' Doktorski rad na temu ''Govori Međimurja'' odbranio je 2004. godine''.'' Od 1992. do 1999. predavao je hrvatski jezik po zagrebačkim gimnazijama. Od 1998. je bio predsjedavajući kroatističkog lingvističkog kolegija na Visokoj učiteljskoj školi u [[Čakovec|Čakovcu]]. Od 1. oktobra 2006. do 11. novembra 2008. bio je dekan visokoškolske ustanove, a od 12. novembra pomoćnik dekana Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Više puta je bio gost predavač na dodiplomskom studiju na katedrima za slavistiku u [[Mađarska|Mađarskoj]] ([[Budimpešta]], [[Sambotel]], [[Pečuh]], [[Baja]]). Na Pedagoškom fakultetu u [[Bihać]]u je potaknuo studente i asistente na vrlo detaljna istraživanja mjesnih govora sjeverozapadne [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. {{commonscat|Đuro Blažeka}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/blazeka-duro/ Đuro Blažeka: Biografija (ufzg.unizg.hr)]{{Mrtav link}} * [https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=244126 Đuro Blažeka (bib.irb.hr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200731220624/https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/244126?autor=244126 |date=31. 7. 2020 }} {{DEFAULTSORT:Blažeka, Đuro}} [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Prelog]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6ja0jdzsx2qebind5pcltm79spx5er4 0 430639 3892871 3813670 2026-06-04T07:36:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892871 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Alojzije Jembrih.jpg|mini|desno|270px|Alojzije Jembrih u [[2019.]]]] '''Alojzije Jembrih'''<ref>{{Cite web|url=https://www.fhs.unizg.hr/|title=Fakultet Hrvatskih studija|website=www.fhs.unizg.hr|language=hr|access-date=2026-02-28}}</ref> (rođen [[11. juni|11. juna]] [[1947.]] u [[Varaždin]]u) jest [[Hrvati|hrvatski]] literarni historičar, lingvist, slavist, filologist i poznavalac kajkavske literature. U [[Zagreb]]u pohađao je klasičnu gimnaziju. U [[Beč]]u je završio slavistične studije, umjetničku historiju i filozofiju. Godine [[1977.]] napisao je svoju doktorsku disertaciju o kajkavskom piscu [[Antun Vramec|Antunu Vramcu]] iz [[16. vijek]]a. Od [[1978.]] do [[1980.]] bio je pomoćnik Instituta Staroslavenskog jezika u [[Zagreb]]u. Od [[1983.]] do [[1996.]] bio je docent u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Od [[1997.]] uči [[hrvatski jezik]] u Visokoj učiteljskoj školi u [[Čakovec|Čakovcu]]. Sada je profesor na Fakultetu Hrvatskih studija u Zagrebu. Aktivno istraživa kajkavsku literaturu i kajkavske književnike. Istraživa još i hrvatske [[protestantizam|protestantske]] pisce i svećenike iz [[16. vijek]]a, zbog toga je vodio istraživanja u [[Njemačka|Njemačkoj]] među [[1986.]] i [[1991.]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat?patt=%22Jembrih%2C+Alojz%22&autorsko=Pretra%C5%BEi Hrvatska znanstvena Bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419101012/http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat?patt=%22Jembrih,+Alojz%22&autorsko=Pretra%C5%BEi |date=19. 4. 2017 }} == Literatura == * Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi, Zrinski, [[Čakovec]] [[1997]] {{ISBN|953-155-040-9}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jembrih, Alojzije}} [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Hrvatski historičari]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hbolt2b5v1lf4qfza6k43rabx11xwad 0 432873 3893210 3868581 2026-06-04T10:19:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Jo Nesbø | slika = Jo_Nesbo.jpg | opis_slike = Jo Nesbø | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1960|03|29}}<!-- {{Datum rođenja i godine|YYYY|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Oslo]], [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[pisac]] | jezik = [[norveški]] | nacionalnost = [[Norvežanin]] | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''[[Crvendać (roman)|Crvendać]]'' (2000) <br>''[[Nemeza]]'' (2002)<br>''[[Đavolja zvijezda (roman)|Đavolja zvijezda]]'' (2003)<br>''[[Snjegović (roman)|Snjegović]]'' (2007) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Jo Nesbø''' ([[29. mart]] 1960. [[Oslo]]) [[Norveška|norveški]] je pisac, muzičar, bivši ekonomist i [[novinar]]. Od marta 2014. godine, u Norveškoj je prodato više od 3 miliona primjeraka njegovih romana a djela su mu prevedena na više od 40 svjetskih jezika sa prodatih 30 miliona primjeraka širom svijeta. Nesbø je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima o inspektoru [[Harry Hole|Harryju Holeu]], ali je i pored pisanja poznat kao glavni vokal i tekstopisac norveške [[Rock muzika|rok]] grupe ''Di Derre''. 2007. godine Nesbø je objavio i svoju prvu dječiju knjigu, Doctor Proctor's Fart Powder. Na osnovu njegovog romana ''Lovci na glave'', 2011. godine je snimljen [[Lovci na glave (filmn)|istoimeni]] film. == Biografija == Jo Nesbø je rođen u Oslu ali je odrastao u [[Molde]]u. Nakon što je diplomirao na Norveškoj školi ekonomije (Norges Handelshøyskole) u [[Bergen]]u radio je kao nezavisni [[novinar]] i berzovni mešetar prije karijere pisca kriminalističkih romana.<ref>{{cite news |title= Jo Nesbo, nasljednik Stiega Larssona? |author=Monica Hesse |newspaper=The Washington Post |date=3. 5. 2011 |url = https://www.washingtonpost.com/lifestyle/style/jo-nesbo-the-next-stieg-larsson-the-norwegian-author-is-no-fan-of-the-thought/2011/05/03/AFdj3GhF_story.html |access-date=}}</ref> == Bibliografija == === Romani o detektivu Harryju Holeu === * 1997. &ndash; ''Flaggermusmannen'', [[Šišmiš (roman)|Šišmiš]] * 1998. &ndash; ''Kakerlakkene'', [[Žohari (roman|Žohari]] * 2000. &ndash; ''Rødstrupe'', [[Crvendać (roman)|Crvendać]] * 2002. &ndash; ''Sorgenfri'', [[Nemeza (roman)|Nemeza]] * 2003. &ndash; ''Marekors'', [[Đavolja zvijezda (roman)|Đavolja zvijezda]] * 2005. &ndash; ''Frelseren'', [[Spasitelj (roman)|Spasitelj]] * 2007. &ndash; ''Snømannen'', [[Snjegović (roman)|Snjegović]] * 2009. &ndash; ''Panserhjerte'', [[Leopard (roman)|Leopard]] * 2011. &ndash; ''Gjenferd'', [[Fantom (roman)|Fantom]] * 2013. &ndash; ''Politi'', [[Policija (roman)|Policija]] * 2017. &ndash; ''Tørst'', [[Žeđ (roman)|Žeđ]] === Romani s Doktorom Proktorom === * 2007. &ndash; ''Doktor Proktors Prompepulver'', [[Prdoprah doktora Proktora]] * 2008. &ndash; ''Doktor Proktors Prompepulver: tidsbadekaret'', [[Čarobna kupka doktora Proktora]] * 2010. &ndash; ''Doktor Proktor og verdens undergang. Kanskje.'', [[Doktor Proktor i smak svijeta. Možda]] * 2012. &ndash; ''Doktor Proktor og det store Gullrøveriet.'', [[Doktor Proktor i velika krađa zlata]] === Romani o Olavu Johansenu === * 2015. &ndash; ''Blod på snø'', [[Krv na snijegu]] * 2015. &ndash; ''Mere blod'', [[Ponoćno sunce]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Rođeni 1960.|Nesbø, Jo]] [[Kategorija:Norveški pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8g6sf7h5u9dozq9an2xqcbw9eshuesj 3893212 3893210 2026-06-04T10:19:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Oslo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Jo Nesbø | slika = Jo_Nesbo.jpg | opis_slike = Jo Nesbø | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1960|03|29}}<!-- {{Datum rođenja i godine|YYYY|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Oslo]], [[Norveška]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[pisac]] | jezik = [[norveški]] | nacionalnost = [[Norvežanin]] | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''[[Crvendać (roman)|Crvendać]]'' (2000) <br>''[[Nemeza]]'' (2002)<br>''[[Đavolja zvijezda (roman)|Đavolja zvijezda]]'' (2003)<br>''[[Snjegović (roman)|Snjegović]]'' (2007) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Jo Nesbø''' ([[29. mart]] 1960. [[Oslo]]) [[Norveška|norveški]] je pisac, muzičar, bivši ekonomist i [[novinar]]. Od marta 2014. godine, u Norveškoj je prodato više od 3 miliona primjeraka njegovih romana a djela su mu prevedena na više od 40 svjetskih jezika sa prodatih 30 miliona primjeraka širom svijeta. Nesbø je prvenstveno poznat po svojim kriminalističkim romanima o inspektoru [[Harry Hole|Harryju Holeu]], ali je i pored pisanja poznat kao glavni vokal i tekstopisac norveške [[Rock muzika|rok]] grupe ''Di Derre''. 2007. godine Nesbø je objavio i svoju prvu dječiju knjigu, Doctor Proctor's Fart Powder. Na osnovu njegovog romana ''Lovci na glave'', 2011. godine je snimljen [[Lovci na glave (filmn)|istoimeni]] film. == Biografija == Jo Nesbø je rođen u Oslu ali je odrastao u [[Molde]]u. Nakon što je diplomirao na Norveškoj školi ekonomije (Norges Handelshøyskole) u [[Bergen]]u radio je kao nezavisni [[novinar]] i berzovni mešetar prije karijere pisca kriminalističkih romana.<ref>{{cite news |title= Jo Nesbo, nasljednik Stiega Larssona? |author=Monica Hesse |newspaper=The Washington Post |date=3. 5. 2011 |url = https://www.washingtonpost.com/lifestyle/style/jo-nesbo-the-next-stieg-larsson-the-norwegian-author-is-no-fan-of-the-thought/2011/05/03/AFdj3GhF_story.html |access-date=}}</ref> == Bibliografija == === Romani o detektivu Harryju Holeu === * 1997. &ndash; ''Flaggermusmannen'', [[Šišmiš (roman)|Šišmiš]] * 1998. &ndash; ''Kakerlakkene'', [[Žohari (roman|Žohari]] * 2000. &ndash; ''Rødstrupe'', [[Crvendać (roman)|Crvendać]] * 2002. &ndash; ''Sorgenfri'', [[Nemeza (roman)|Nemeza]] * 2003. &ndash; ''Marekors'', [[Đavolja zvijezda (roman)|Đavolja zvijezda]] * 2005. &ndash; ''Frelseren'', [[Spasitelj (roman)|Spasitelj]] * 2007. &ndash; ''Snømannen'', [[Snjegović (roman)|Snjegović]] * 2009. &ndash; ''Panserhjerte'', [[Leopard (roman)|Leopard]] * 2011. &ndash; ''Gjenferd'', [[Fantom (roman)|Fantom]] * 2013. &ndash; ''Politi'', [[Policija (roman)|Policija]] * 2017. &ndash; ''Tørst'', [[Žeđ (roman)|Žeđ]] === Romani s Doktorom Proktorom === * 2007. &ndash; ''Doktor Proktors Prompepulver'', [[Prdoprah doktora Proktora]] * 2008. &ndash; ''Doktor Proktors Prompepulver: tidsbadekaret'', [[Čarobna kupka doktora Proktora]] * 2010. &ndash; ''Doktor Proktor og verdens undergang. Kanskje.'', [[Doktor Proktor i smak svijeta. Možda]] * 2012. &ndash; ''Doktor Proktor og det store Gullrøveriet.'', [[Doktor Proktor i velika krađa zlata]] === Romani o Olavu Johansenu === * 2015. &ndash; ''Blod på snø'', [[Krv na snijegu]] * 2015. &ndash; ''Mere blod'', [[Ponoćno sunce]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Rođeni 1960.|Nesbø, Jo]] [[Kategorija:Norveški pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Oslo]] igm08vcjbkeem5clkyw7061wm62oivy 0 433657 3893195 3866746 2026-06-04T10:12:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Darko Cvijetić | slika = Darko-Cvijetic.jpg | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{nowrap|{{Datum rođenja i godine|1968|01|11}}}} | mjesto_rođenja = [[Ljubija|Ljubija Rudnik]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''Masovne razglednice iz Bosne'', ''Mali ekshumatorski eseji'', ''Emotikoni u Viberu'', "Ježene kožice", "Schindlerov lift" | supružnik = | dijete = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Darko Cvjetić''' ([[Ljubija|Ljubija Rudnik]], 11. januar 1968) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac, režiser i dramaturg.<ref>{{cite web|title=Biografija|url=https://darkocvijetic.blogspot.com/p/darko-cvijetic-11.html|website=Hypomnemata blog|access-date=24. 10. 2018}}</ref> == Biografija == Rođen je 11. januara 1968. u naselju Ljubija Rudnik kod [[Prijedor|Prijedora]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/bs/arhipelag-jugoslavija-eseji-o-raspadu/a-57052075|title=Arhipelag Jugoslavija|date=5. 4. 2021|website=[[Deutsche Welle]]|access-date=24. 8. 2021}}</ref> Bavi se pisanjem poezije i kratke proze, a djeluje i kao [[režiser]] i [[dramaturg]] u [[Pozorištu u Prijedoru|Pozorištu Prijedor]]. Također je kolumnist sarajevskog portala "Žurnal". Njegove pjesme i romani prevedeni su na više jezika, među kojima su [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Makedonski jezik|makedonski]] i [[jidiš]]. Bio je urednik književnog bloga "Hypomnemata". Filozofiju vrtlarstva i etike, monoteističku teologiju te teatrologiju izučavao je na privatnom studiju kod Majstora Leona Weissa. Član je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]].<ref>{{cite web |title=Prof. Darko Cvijetić – IANUBIH |url=https://ianubih.ba/prof-darko-cvijetic/ |access-date=23. 3. 2023 |language=bs-BA |archive-date=22. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230222193820/https://ianubih.ba/prof-darko-cvijetic/ |url-status=dead }}</ref> Potpisnik je "[[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]]".<ref>{{Cite web|url=https://jezicinacionalizmi.com/deklaracija/|title=Jezici i nacionalizmi {{!}} Deklaracija|access-date=2026-05-28}}</ref> == Objavljena djela == * ''Noćni Gorbačov'', pjesme, 1990, Pegaz, Beograd; * ''Himenica'',  pjesme, 1996, Raskršća, Beograd; * ''Manifest Mlade Bosne'', 2000, kratke priče, Prometej, Novi Sad * ''Passport for Sforland'', 2004, pjesme, Udruženje književnika RS, Banja Luka * ''Masovne razglednice iz Bosne'', 2012, Besjeda, Banja Luka, Pozorište Prijedor * ''Konopci s otiskom vrata'', 2013, Centar za kritičku misao, Mostar * ''Mali ekshumatorski eseji'', 2015, Zadužbina "Petar Kočić",Banja Luka – Beograd * ''Emotikoni u Viberu'', 2016, Samouprava, Sarajevo * ''Paraolimpijske himne'', 2017, dvojezično, Poiesis, Ljubljana * ''Ježene kožice'', 2017. Vrijeme, Zenica * ''Schindlerov lift'', 2018. roman, Buybook, * ''Snijeg je dobro pazio da ne padne'', 2019. V.B.Z., Zagreb * ''Što na podu spavaš'', 2020, roman, Buybook, Sarajevo * ''Noćna straža'', 2021, kratke priče, Buybook, Zagreb/Sarajevo * ''Nakupine straha'', 2023, sabrane pjesme, Buybook, Zagreb /Sarajevo * ''Šum, Šumarice'', drama, Spomen-park "Kragujevački oktobar", Kragujevac, 2023. * ''Previše mi to. Osam devojčica'', 2024. roman, Buybook, Zagreb/Sarajevo * ''Brojala sam'', drama, Kulturni centar Miloš Crnjanski, Novi Sad, 2025. * ''Bilješkarica'', dnevnik, Buybook, Zagreb - Sarajevo, 2025. U antologijama je BiH poezije na makedonskom (Seida Beganović), srpskom (Milenko Stojčić, Milosav Tešić) i francuskom (Tomislav Dretar). Autor je preko 200 radio priča po tekstovima južnoslavenskih autora za "Dramski program Radio Prijedora". (1990 – 2008) == Značajnije kazališne režije == * ''Nije čovjek ko ne umre'', Velimir Stojanović, 1991. godine * Znakovi, Ivo Andrić, 1991. * Duplo dno, Goran Stefanovski, 1993. * ''Srpska drama'', Siniša Kovačević, 1995. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu, Kočićeva srpska scena, 1995.) * ''Mandragola'', N.Machiavelli, 1997. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Kočićeva srpska scena, 1997.) * ''Galeb'', paviljon 6, po A.P. Čehovu, 2003. (Specijalna nagrada za režiju, Festival Kočićeva srpska scena, 2003.) * ''Na čijoj strani'', Ronald Harwood, 2007. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Kočićeva srpska scena, 2007.) * ''Kvartet'', Ronald Harwood, 2012. * ''Feničanke'', materijali, autorski projekat, 2013. (Specijalna nagrada, Sarajevska zima, 2014.) * ''Generacija bez kosti'', autorski projekat, 2015. * ''Bunar'', Radmila Smiljanić, 2016. (Nagrada za najbolju režiju na Kazališnim/Pozorišnim igrama BiH, Jajce, 2017.) * ''Sve o ženama'', Miro Gavran, 2017. == Značajnije kazališne uloge == * Andreja Andrejević, Divlje meso, Goran Stefanovski, režija Ahmet Obradović, 1985. * Rodion Raskoljnikov, ''Zločin i kazna'', F.M. Dostojevski, režija Gradimir Gojer, 2007. * Boris Davidovič Novski, ''Grobnica za Borisa Davidoviča'', Danilo Kiš, režija Gradimir Gojer, 2009. * Estragon, ''U očekivanju Godota'', Samuel Beckett, režija Radenko Bilbija, 2003. * Clow, ''Svršetak igre'', Samuel Beckett, režija Dragoljub Mutić, 1989. * Svetozar Ružičić, ''Pokondirena tikva'', Jovan Sterija Popović, režija Radenko Bilbija, 1998. * dvanaestogodišnji Neven, ''Urnebesna tragedija'', Dušan Kovačević, režija Radenko Bilbija, 2006. godine * Darko Cvjetić, ''Što na podu spavaš'', Darko Cvjetić, režija Kokan Mladenović, 2022. == Časopisi == Objavljivao u: ''Književna reč'' (Beograd), ''Literatura'' (Ljubljana), ''Quorum'' (Zagreb), ''Split Mind'' (Split), ''Odjek'' (Sarajevo), ''Polja'' (Novi Sad), ''Koraci'' (Kragujevac), ''Povelja'' (Kraljevo), ''Reč'' (Beograd), ''Poezija'' (Beograd), ''Život'' (Sarajevo), ''Sarajevske sveske'' i druge. Vodio u više navrata "Dnevnik" za "Radio Slobodna Europa", Prag. == Nagrade i priznanja == * Dobitnik - [[Sterijina nagrada|Sterijine nagrade]] (u koautorstvu) za dramatizaciju romana "Što na podu spavaš", na 68. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, 2023. * Dobitnik srednjoeuropske nagrade Ambasador Nove Europe 2025. "Angelus" "The Literary Prize of Central Europe Angelus 2025." <ref>https://angelus.com.pl/laureaci/</ref> * Dobitnik specijalne nagrade za tekst i izvedbu predstave "Što na podu spavaš" na 10.Tvrđava teatru i Čortanovcima, 2023. * Dobitnik specijalne nagrade Narodnog pozorišta Sarajevo - piscu, dramaturgu i glumcu u predstavi "Što na podu spavaš", 2023.godine * Dobitnik godišnje nagrade Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, za predstavu "Što na podu spavaš", 2023. * Dobitnik nagrade [[Nagrada Uglješa Kojadinović|Uglješa Kojadinović]], za "Ukupan doprinos teatarskoj umjetnosti", koju dodjeljuje "Glas Srpske", Banja Luka, 1999. godine. * Dobitnik nagrade [[Nagrada Marko Pavković|Marko Pavković]]<ref>{{Cite web|url=https://www.gradprijedor.com/kultura/intervju-sa-darkom-cvijetiaeem|title=Intervju sa Darkom Cvijetićem - GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora|date=12. 3. 2009|language=sr|access-date=7. 4. 2022}}</ref>, za "Ukupan doprinos pozorišnoj umjetnosti u gradu Prijedoru", koju dodijeljuje Pozorište Prijedor, 2005. * Dobitnik nagrade za režiju, na Kazališnim/Pozorišnim Igrama u Jajcu<ref>{{Cite web|url=https://rtv7.ba/arhive/124159|title=Zatvorene 36. Pozorišne/kazališne igre u Jajcu: Nagrada za dramski lik Woyzecka pripala glumcu Midhatu Kušljugiću|last=RTV7|first=Urednik|website=RTV7 {{!}} Medijski servis grada Tuzle|language=bs-BA|access-date=7. 4. 2022|archive-date=12. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170712091855/http://rtv7.ba/arhive/124159|url-status=dead}}</ref> (Festival profesionalnih kazališta BiH) za režiju predstave "BUNAR", po tekstu Radmile Smiljanić, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR, 2017. god. * ''Dobitnik nagrade "Zoranov brk" za glumačku bravuru za ulogu Darka Cvijetića u predstavi Što na podu spavaš, po romanu Darka Cvijetića, u režiji Kokana Mladenovića u izvedbi Dramskog kazališta "Gavella" Zagreb, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo na "Zoranovim danima" u Zaječaru, listopad, 2022.'' * Dobitnik književne nagrade "Kočićevo pero"<ref>{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/darko-cvijetic-o-nagradi-za-shindlerov-liftmoje-jurisanje-na-nebo-je-krunisano-kocicevim-imenom/|title=Darko Cvijetić o nagradi za „Schindlerov lift“: Moje jurišanje na nebo je krunisano Kočićevim imenom|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=7. 4. 2022}}</ref> koju dodjeljuje Zadužbina PETAR KOČIĆ, Banja Luka/Beograd, za roman "Schindlerov lift" – jesen 2019. * Dobitnik književne nagrade "Fric – Miroslav Krleža"<ref>{{Cite web|url=https://mvinfo.hr/clanak/darko-cvijetic-dobitnik-knjizevne-nagrade-fric-2018-19|title=Darko Cvijetić dobitnik književne nagrade Fric 2018/19.|website=mvinfo.hr|language=hr-HR|access-date=7. 4. 2022}}</ref> koju dodjeljuje hrvatski tjednik "Express", Zagreb, za roman "Schindlerov lift" 2020. * Dobitnik književne nagrade "Ćamil Sijarić", Bijelo Polje, za roman "Previše mi to. Osam djevojčica", 2025. * Dobitnik nagrade za ukupan književni rad "Literarum fundatio"<ref>{{Cite web|url=https://fondacija.eu/nagrade/|title=Nagrade – Fondacija "Idriz Jakupovic"|language=bs-BA|access-date=7. 4. 2022|archive-date=25. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210925155914/https://fondacija.eu/nagrade/|url-status=dead}}</ref>, Fondacije "Idriz Jakupović" za 2018. godinu, Sanski Most/Prijedor, 2019. * Dobitnik Specijalne nagrade za režiju predstave "Srpska drama", po tekstu Siniše Kovačevića, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR na Festivalu "Zlatna vila" u Prijedoru, 1995. * Dobitnik nagrade "Amra Prutina" za umjetničku hrabrost<ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/dodjelom-nagrada-zavrsen-festival-autorske-poetike/|title=bhrt|website=bhrt.ba|access-date=7. 4. 2022}}</ref>, 2021. (Mostarski teatar mladih) * Dvostruki finalist nagrade Europski pjesnik slobode, koju dodjeljuje Međunarodni književni festival u Gdanjsku (Poljska), 2019/2020 godine, kao 2024. godine * Počasni je ambasador za kulturu "Bosanskog kulturnog centra" u Prijedoru i koordinator "Odsjeka za knjigu i izdavaštvo". == Dramska izvođenja == Po motivima romana SCHINDLEROV LIFT, u "Kamernom teatar 55", u Sarajevu, urađena je kazališna predstava<ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/premijera-predstave-schindlerov-lift-na-repertoaru-kamernog-teatra-55/|title=BHRT - Premijera predstave Schindlerov lift (Kamerni teatar 55)|website=bhrt.ba|access-date=7. 4. 2022}}</ref> u režiji Kokana Mladenovića (premijera – mart 2021.) Po motivima romana ŠTO NA PODU SPAVAŠ, u koprodukciji Dramskog kazališta "Gavella", Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo, urađena je kazališna predstava u režiji [[Kokan Mladenović|Kokana Mladenovića]] (Beograd), u kojoj lik Darka Cvjetića tumači autor. (premijera - rujan 2022.) Po motivima drame ŠUM ŠUMARICE, urađena je dramska izvedba u Spomen području Šumarice (Kragujevac) u novembru 2023. u izvedbi Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca i produkciji RTS Beograd, u režiji Marka Misirača (premijera, 21.10.2023.) Po motivima drame Bojala sam iz neobjavljene proze Roman na ruskom, urađena je dramska izvedba u Kulturnoj stanici Svilara i u produkciji Kulturnog centra Miloš Crnjanski, u režiji Igora Pavlovića (premijera, 21.5.2025.) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.slobodnaevropa.org/a/dnevnik_darka_cvijetica_masovne_razglednice_iz_bosne/24480222.html Masovne razglednice iz Bosne] (učitano 29.09.2017) * [http://www.tacno.net/interview/darko-cvijetic-pisanje-je-narusavanje-univerzuma-vaseljenski-incident/ Pisanje je narušavanje univerzuma, vaseljenski incident] (učitano 29.09.2017) * [http://www.6yka.com/novost/99052/buka-intervju-darko-cvijetic-nama-nece-biti-bolje-mi-bioloski-necemo-dohvatiti-bolje Nama neće biti bolje, mi biološki nećemo dohvatiti bolje] (učitano 29.09.2017) * [http://poskok.info/wp/darko-cvijetic-pisanje-je-pokusaj-da-se-krhotine-uviju/ Pisanje je pokušaj da se krhotine uviju u gazu] (učitano 29.09.2017) * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/darko-cvijetic-zlocinac-je-uvijek-banalan-i-obican-covjek Zločinac je uvijek banalan i običan čovjek] (učitano 29.09.2017) * [http://www.frontslobode.ba/vijesti/intervju/79006/buka-tv-darko-cvijetic-stotinu-godina-ovdje-traje-natjecaj-za-najuspjesniju-zrtvu-video Stotinu godina ovdje traje natječaj za najuspješniju žrtvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220629184746/https://www.frontslobode.ba/vijesti/intervju/79006/buka-tv-darko-cvijetic-stotinu-godina-ovdje-traje-natjecaj-za-najuspjesniju-zrtvu-video |date=29. 6. 2022 }} (učitano 29.09.2017) {{DEFAULTSORT:Cvijetić, Darko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Prijedor]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3fsmv0p0tfe76ribig8ut22k5z6pc1z 0 438755 3893180 3776979 2026-06-04T10:10:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Wayles Browne | počasni_sufiks = | slika = WaylesBrown.jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = [[engleski jezik]] | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1941. | mjesto_rođenja = [[Washington, D.C.]], [[SAD]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = | etnicitet = Amerikanac | državljanstvo = [[SAD]] | obrazovanje = [[Univerzitet Harvard]]<br/>[[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]<br/>[[Univerzitet u Novom Sadu]]<br/>[[Univerzitet u Zagrebu]] | alma_mater = | zanimanje = slavist, prevodilac, lingvist | godine_aktivnosti = | era = | poslodavac = [[Univerzitet Cornell]] | organizacija = | agent = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | poznat_po = | značajni_radovi = | stil = | rodni_grad = | plaća = | bogatstvo = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | denominacija = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | krivične_prijave = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = <!-- Koristiti prema nazivu članka ili uobičajeno ime --> | partner = <!-- Nevjenčani partner za duže vrijeme --> | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | web-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Wayles Browne''', rođen 1941. u [[Washington, DC]], je [[SAD|američki]] [[Lingvistika|lingvist]],<ref>{{Cite web|url=https://linguistics.cornell.edu/wayles-browne|title=Wayles Browne {{!}} Department of Linguistics|website=linguistics.cornell.edu|access-date=9. 4. 2024}}</ref> [[Slavistika|slavist]], prevodilac i izdavač slavističkih časopisa u nekoliko zemalja. Browne je profesor lingvistike na [[Univerzitetu Cornell]] s težištem na slavenskoj i općoj lingvistici, posebno proučavanju i analizi [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], gdje je jedan od vodećih zapadnih stručnjaka. == Biografija == == Lingivsika == == Prevodi == == Bibliografija == *Browne, W. (1975). Numerous articles. In R. Filipovic (Ed.), ''Contrastive analysis of English and Serbo-Croatian I.'' Zagreb. *Browne, W. (1986). ''Relative Clauses in Serbo-Croatian in Comaparison with English''. Zagreb. *Browne, W. (1990). Turkisms in the Balkans: True and false friends. ''Languages in Contact''. Zagreb. *Browne, W. (1993). Serbo-Croat. In B. Comrie and G. Corbett (Eds.), ''The Slavonic Languages''. London. * {{Cite book |last1=Browne |first1=Wayles |last2=Alt |first2=Theresa |author2-link=Theresa Alt |year=2004 |url=http://www.seelrc.org:8080/grammar/pdf/compgrammar_bcs.pdf |title=A Handbook of Bosnian, Serbian, and Croatian |format=PDF |publisher=SEELRC}} === Odabrani prijevodi === *"Why the Dwarf Had to be Shot (selection)," with [[Sasha Skenderija]] and Aaron Tate, in ''[http://www.absinthenew.com/ Absinthe: New European Writing]'' ([http://www.absinthenew.com/images/Skenderija.pdf Issue 5, March 2006]) *[http://www.spiritofbosnia.org/?lang=eng&x=63&y=78 DARK BLUE RIVER] by Mak Dizdar (2007), [http://www.spiritofbosnia.org/?lang=eng&x=63 ''Spirit of Bosnia''], Vol. 2, No. 3 *[http://www.spiritofbosnia.org/?lang=eng&x=96&y=103 On the One-Way Street, with a Dog], [http://www.spiritofbosnia.org/?lang=eng&x=96&y=104 Picture Postcard], [http://www.spiritofbosnia.org/?lang=eng&x=96&y=105 Common Places], [http://www.spiritofbosnia.org/?lang=eng&x=96&y=106 Wintertime Scene], 2008), [[Spirit of Bosnia]], Vol. 3, No. 2 == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://ling.cornell.edu/index.cfm/page/people/browne.htm Wayles Browne], Cornell Linguistics Department *[http://linguistlist.org/people/personal/get-personal-page2.cfm?PersonID=22045 Wayles Browne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304054559/http://linguistlist.org/people/personal/get-personal-page2.cfm?PersonID=22045 |date=4. 3. 2016 }}, The LINGUIST List *[https://web.archive.org/web/20120216131055/http://en.scientificcommons.org/wayles_browne Papers by Wayles Browne], Scientific Commons *{{worldcat id|id=lccn-nr89-11736}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Browne, Wayles}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Američki lingvisti]] [[Kategorija:Američki slavisti]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Harvardu]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Zagrebu]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Novom Sadu]] [[Kategorija:Predavači na Univerzitetu Cornell]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g5ohq809vuojyxyv8qak4bauknp22sv 0 441631 3893182 3761809 2026-06-04T10:10:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Gülşen Bayraktar | počasni_sufiks = | slika = Gülşen's Concert 2013 (cropped).jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|05|29}} | mjesto_rođenja = [[Fatih]], [[Istanbul]], [[Turska]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop muzika|Pop]], dance | zanimanje = | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --> | izdavač = {{hlist|Raks|Prestij|Erol Köse|Rec by Saatchi|Sony|DMC}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|gulsenonline.com}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Gülşen Bayraktar''', poznata i kao '''Gülşen''' (rođena 29. maja 1976) jeste [[turska]] pjevačica pop i dance muzike. == Biografija == Gülşen Bayraktar je rođena i odrasla u [[Istanbul]]u. Završila je srednju školu u "Şehremini". Nakon završetka srednje škole, Gülşen se upisala na "İstanbul Teknik Üniversitesi" (Tehnički univerzitet u Istanbulu), a istovremeno počela se baviti i muzikom. Zahvaljujući svojim pjevačkim sposobnostima otkrili su je kompozitori 1995. te je svoj prvi studijski album potpisala s izdavačkom kućom "Raks Müzik". Debitantski album ''Be Adam'' objavljen je 1996. godine. Nakon tri godine pauze od profesionalne karijere u muzici svoj drugi album ''Erkeksen'' Gülşen Bayraktar objavila je 1999. za izdavačku kuću "Prestij Müzik". Četvrti studijski album ''Of... Of...'' postao je najveći hit u Turskoj, a singl s istoimenim imenom osvojio je nagradu "Altın Kelebek Ödülleri" (Zlatni leptir). Ostali albumi imali su uspješnu prodaju dok je album ''Beni Durdursan mı?'' bio najprodavaniji album 2013. u Turskoj. Album ''Bangır Bangır'' postao je drugi najprodavaniji album u 2015. godini. Pojedinačni singlovi "Yurtta Aşk Cihanda Aşk", "Bi' An Gel", "Yeni Biri", "Sözde Ayrılık", "Yatcaz Kalkcaz Ordayım", "Kardan Adam", "İltimas" i "Bangır Bangır" postali su broj jedan na "Türkçe Top 20". == Diskografija == === Albumi === * ''Be Adam'' (1996) * ''Erkeksen'' (1999) * ''Şimdi'' (2001) * ''Of... Of...'' (2004) * ''Yurtta Aşk Cihanda Aşk'' (2006) * ''Mucize'' (2007) * ''Ama Bir Farkla'' (2007) * ''Önsöz'' (2009) * ''Beni Durdursan mı?'' (2013) * ''Bangır Bangır'' (2015) === Kantautor === {|class="wikitable" !Godina !! Pjesma !! Izvođač !! Album !! Kantautor !! Muzika |- |rowspan="1" | 2002. || "Alnının Yazısı" || [[Hülya Avşar]] || ''Aşıklar Delidir'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="1" | 2003. || "Büyüdüm Uslandım" || [[Rober Hatemo]] || ''Aşksız Prens'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="2" | 2009. || "Engelli Koşu" || Emir || ''Ben Sen Olamam'' || Gülşen || Gülşen |- | "Başı Bağlı" || [[Sibel Can]] || ''Benim Adım Aşk'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="5" | 2011. || "Suistimal" || [[Sibel Can]] || ''Seyyah'' || Gülşen || Gülşen |- | "Piyango" || [[Yeşim Salkım]] || ''Piyango'' || Gülşen || Gülşen |- | "Haberin Yok" || [[Yıldız Kaplan]] || ''Haberin Yok'' || Gülşen || Gülşen |- | "Aşktan Sabıkalı" || [[Bülent Ersoy]] || ''Aşktan Sabıkalı'' || Gülşen || Gülşen |- | "Superman" || [[Hadise]] || ''Aşk Kaç Beden Giyer?'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="3" | 2012. || "Bir Güzellik Yap" || [[Murat Dalkılıç]] || ''Bir Güzellik Yap'' || Gülşen || Gülşen |- | "Sudan Sebep" || [[Emir (singer)|Emir]] || ''Ateşten Bi' Rüzgar'' || Yıldız Tilbe || Gülşen |- | "Tamamen Yanılsama" || [[Metin Şentürk]] || ''Bana Sen Lazımsın'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="4" | 2013. || "Aşk" || Petek Dinçöz || ''Milat'' || Gülşen || Gülşen |- ||"Sade Tören" || Petek Dinçöz || ''Milat'' || Gülşen || Caner Güneysu |- | "Tesir Altında" || [[Mustafa Sandal]] || ''Tesir Altında'' || Gülşen || Gülşen |- | "Ara Sıcak" || [[Ajda Pekkan]] || ''Ara Sıcak'' || Gülşen || {{hlist|Gülşen|Ozan Çolakoğlu}} |- |rowspan="4" | 2014. || "İltimas" || [[Murat Boz]] || ''İltimas'' || Gülşen || {{hlist|Gülşen|Ozan Çolakoğlu}} |- | "Derine" || [[Murat Dalkılıç]] || ''Daha Derine'' || {{hlist|Gülşen|Amir Teima}} || Ahmet Salah Hosny |- | "İki Yol" || [[Murat Dalkılıç]] || ''Daha Derine'' || {{hlist|Gülşen|Murat Dalkılıç}} || Murat Dalkılıç |- | "Her Durumda" || [[Ebru Gündeş]] || ''Araftayım'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="1" | 2015. || "Kesin Bilgi" (feat. [[Ozan Çolakoğlu]]) || Roya || ''Kesin Bilgi'' || Gülşen || Gülşen |- |rowspan="1" | 2016. || "Hayalet" || [[Demet Akalın]] || ''Rakipsiz'' || Gülşen || {{hlist|Gülşen|Ozan Çolakoğlu}} |- | 2017. || "Bırakma Beni" || [[Funda Arar]] || ''Aşk Hikâyesi'' || Gülşen || Gülşen |- | 2018. || "Tak Tak" || Fatih Ürek || ''Tak Tak'' || Gülşen || Gülşen |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gülşen}} * {{službeni sajt|http://gulsenonline.com}} * {{Twitter|gulsen|Gülşen Bayraktar}} * {{Imdb name|9369956}} * [https://www.discogs.com/artist/1633545-G%C3%BCl%C5%9Fen Gülşen Bayraktar] na [[Discogs]]u {{en simbol}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turske pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qoowyp8b79bwwe8kp47yy5tcy0umvqb 0 446011 3893231 3869666 2026-06-04T10:28:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Jeff Colyer |slika = Jeff Colyer official portrait.jpg |redoslijed = [[Spisak guvernera Kansasa|47. guverner]] [[Kansas]]a |vrijeme_na_vlasti = [[31. januar]] [[2018]] – [[14. januar]] [[2019.]] |prethodnik = [[Sam Brownback]] |nasljednik = [[Laura Kelly]] |redoslijed2 = 49. zamjenik guvernera Kansasa |vrijeme_na_vlasti2 = 10. januar 2011 – 31. januar 2018. |prethodnik2 = Troy Findley |nasljednik2 = Tracey Mann |redoslijed3 = Član Senata Kansasa |vrijeme_na_vlasti3 = 12. januar 2009 – 10. januar 2011. |prethodnik3 = Dennis M. Wilson |nasljednik3 = Raymond Merrick |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1960|6|3}} |mjesto_rođenja = [[Hays (Kansas)|Hays]], [[Kansas]], [[SAD]] |datum_smrti = |puno_ime = Jeffrey William Colyer |nacionalnost = Amerikanac |politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] |supruga = Ruth Gutierrez |djeca = tri kćerke |obrazovanje = Univerzitet Georgetown<br />Clare Hall, Cambridge<br/>Univerzitet Kansasa |potpis = |web_stranica = }} '''Jeffrey William Colyer''' (rođen 3. juna 1960) američki je političar i hirurg koji je vršio dužnost [[Spisak guvernera Kansasa|47. po redu]] guvernera američke savezne države [[Kansas]]. Kao član [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]], ranije je vršio dužnost 49. zamjenika guvernera Kansasa od 2011. do 2018, te je bio senator u Senatu Kansasa od 2009. do 2011. i zastupnik u Predstavničkom domu Kansasa od 2007. do 2009. godine. == Biografija == Colyer je rođen i odrastao u gradu [[Hays (Kansas)|Hays]], Kansas, gdje je njegov otac James Daniel Colyer (umro 2015),<ref name="WE1">{{cite web |url=http://www.kansas.com/news/politics-government/article8927990.html|date=1. 2. 2015|title=Father of Kansas lieutenant governor dies at age 89|publisher=The Wichita Eagle}}</ref> radio kao stomatolog od 1955. do 1985. godine.<ref>{{cite web |url=http://m.legacy.com/obituaries/kansascity/obituary.aspx?n=james-daniel-colyer&pid=174049747&referrer=0&preview=false|title=James Daniel Colyer|publisher=Legacy|date=4. 2. 2015}}</ref><ref name=khi>{{cite news|author=Mike Shields |publisher=Kansas Health Institute News Service|title=Who’s Who: Dr. Jeff Colyer|url=http://www.khi.org/news/article/dr-jeff-colyer-whos-who/ |access-date=12. 5. 2018}}</ref> Jeffrey je 1978. maturirao u srednjoj školi ''Thomas More Prep''<ref>{{cite web|url=http://kcur.org/post/gov-colyer-era-and-campaign-extend-it-begin-earnest-kansas|title=The Gov. Colyer Era, And Campaign To Extend It, Begin In Earnest In Kansas|date=31. 1. 2018|access-date=12. 5. 2018|publisher=KCUR 89.3|last=Mclean|first=Jim|last2=Grimmett|first2=Brian}}</ref> nakon čega je upisao Univerzitet Georgetown, gdje je studirao ekonomiju. Na istom univerzitetu je i diplomirao 1981. godine. Nakon toga je magistrirao na fakultetu Clare Hall, Cambridge 1982. na polju međunarodnih odnosa, te je poslije doktorirao medicinu na Univerzitetu Kansasa 1986. godine.<ref name=aestheticare>{{cite news|work=AesthetiCare |title=AesthetiCare Staff |url=http://www.greatskinkc.com/about-us/staff.html|access-date=12. 5. 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100905051626/http://www.greatskinkc.com/about-us/staff.html |archivedate=5. 9. 2010}}</ref> Hiruršku praksu obavljao je u bolničkom centru Washington (u periodima 1986–1988, 1989–1991), zatim se specijalizirao na plastičnu hirurgiju na Univerzitetu Missourija u Kansas Cityju (1991–1993) te kraniofacijalnu i pedrijatrijsku plastičnu hirurgiju na međunarodnom kraniofacijalnom institutu u [[Dallas]]u, Texas (1993–1994).<ref name=aestheticare/> Colyer je bio uključen u program ''White House Fellows'' (bos. ''Saradnici Bijele kuće'') za vrijeme predsjednika [[Ronald Reagan|Reagana]] i [[George H. W. Bush|Busha starijeg]], gdje je radio na međunarodnim odnosima.<ref name=ltgov>{{cite news |publisher=Office of the Governor, State of Kansas |title=Lt. Governor Jeff Colyer, M.D. |url=https://governor.kansas.gov/about-the-office/lt-governor-jeff-colyer-m-d/ |access-date=12. 5. 2018 |archive-date=8. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170208161239/https://governor.kansas.gov/about-the-office/lt-governor-jeff-colyer-m-d/ |url-status=bot: unknown }}</ref> Godine 2002. neuspješno se kandidirao unutar Republikanske stranke za izbore na mjesto u Predstavničkom dom SAD. U periodu od 2007. do 2009. bio je član Predstavničkog doma Kansasa a nakon toga je od 2009. do 2011. bio senator u Senatu te savezne države. Godine 2010. izabran je za zamjenika guvernera Kansasa zajedno sa Samom Brownbackom kao guvernerom. Dana 26. jula 2017. Predsjednik SAD [[Donald Trump]] je imenovao guvernera Brownbacka za mjesto američkog ministra za međunarodnu slobodu religija u Washingtonu, D.C,<ref>Lowry, Byron. [http://www.kansascity.com/news/politics-government/article151397482.html Will Trump pick Brownback for religious freedom role?], ''Kansas City Star'', 19. maj 2017.</ref><ref>[https://www.theatlantic.com/politics/archive/2017/03/sam-brownback-might-not-be-governing-kansas-much-longer/519165/ Sam Brownback Might Not Be Governing Kansas Much Longer], ''The Atlantic'' (AP), Russell Berman, 10. mart 2017.</ref><ref name="NYTimesRelAmb07262017">{{cite news |author=Smith Mitch; Fortin Jacey |date=26. 7. 2017|title=Gov. Sam Brownback of Kansas Will Be Nominated as Religious Ambassador |url=https://www.nytimes.com/2017/07/26/us/politics/sam-brownback-kansas-ambassador-international-religious-freedom.html?ribbon-ad-idx=4&rref=us&module=Ribbon&version=context&region=Header&action=click&contentCollection=U.S.&pgtype=article |work=New York Times |location=New York City}}</ref> Kada je Brownback dao ostavku na mjesto guvernera Kansasa 31. januara 2018. da bi prešao na mjesto ministra, Colyer je postao njegov nasljednik.<ref>[https://www.kansascity.com/news/politics-government/article196606739.html Brownback sets time and date when he’ll hand off Kansas to Johnson County’s Colyer], ''Kansas City Star'', Brian Lowry, 25. januar 2018.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} {{DEFAULTSORT:Colyer, Jeffrey William}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Hays (Kansas)]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] axhrqigt7mq9d1g03bbirall5rlg9g4 0 451016 3892775 3870965 2026-06-03T15:35:21Z ~2026-32991-07 182137 /* */ Porodični život, sem Mulije je imao prvu ženu zvana Aursperger Alenka 3892775 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa | ime = Hasan Muratović | slika = HasanMuratovic.jpg | alt_slike = | redoslijed = [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 3. januar 1997 – 4. februar 1999. | prethodnik = | nasljednik = Mirsad Kurtović | redoslijed2 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 30. januar 1996 – 3. januar 1997. | prethodnik2 = [[Haris Silajdžić]] | nasljednik2 = [[Haris Silajdžić]] <br> {{small|(kao Kopredsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]])}} | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1940|04|11}} | mjesto_rođenja = [[Olovo (grad)|Olovo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2020|11|14|1940|04|11}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], BiH | uzrok_smrti = [[koronavirus]] | etnicitet = [[Bošnjak]] | politička_stranka = [[SDA]] | druga_imena = | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = poduzetnik, političar, profesor | godine_aktivnosti = | poznat_po = premijer Vlade Republike BiH (1996–1997),<br />rektor Univerziteta u Sarajevu (2004–2006) | značajna_djela = | supružnik = | djeca = Amir, Faruk | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Hasan Muratović''' ([[Čude]], [[Olovo (grad)|Olovo]], 11. april 1940 – [[Sarajevo]], 14. novembar 2020) bio je poduzetnik i [[političar]]. Bio je [[rektor]] i dugogodišnji profesor [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog]] i [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkog fakulteta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], ministar u vladama za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i prvi poslijeratni [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|premijer Republike Bosne i Hercegovine]], prvi [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa]], ambasador Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, član i potpredsjednik [[Parlamentarna skupština vijeće Evrope|Parlamentarne skupštine]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] u [[Strasbourg]]u. Bio je dugogodišnji konsultant Instituta za organizaciju i ekonomiku Sarajevo, direktor Instituta za istraživanje i razvoj [[UPI]] Sarajevo i predsjednik konsultantske firme [[Deloitte]] za područje BiH. Obavljao je nekoliko odgovornih menadžerskih funkcija u privredi i realizirao veliki broj projekata unapređenja poslovanja i kriznog menadžmenta. Zadnje godine je obavljao poslove konsultanta, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, a radio je i kao povremeni predavač na nekoliko univerziteta. == Obrazovanje == Hasan Muratović je diplomirao 1964. na Mašinskom fakultetu [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]], gdje je stekao zvanje dipl. ing. mašinstva. Magistrirao je Organizacijske nauke na Univerzitetu u Sarajevu 1972, a doktorirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1981. na temi: ''Strategija i organizacija istraživanja i razvoja velikih poslovnih sistema''.<ref>{{Cite web |url=http://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/CV/Hasan_Muratovic_2013.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 1. 2019 |archive-date=5. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190105201127/http://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/CV/Hasan_Muratovic_2013.pdf |url-status=dead }}</ref> == Karijera == === Akademska karijera === Akademsku karijeru je započeo 1974. kao asistent na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]]. Nakon odbranjene doktorske teze 1982. izabran je u zvanje docenta na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]], a kasnije i u zvanje vanrednog odnosno redovnog profesora na predmetima Teorija sistema i Analiza informacionih sistema, koje je predavao neprekidno do 2004. godine, kada je izabran za rektora Univerziteta u Sarajevu. Istovremeno je od 1989. godine predavao predmete Menadžment i Organizacija na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na istom fakultetu je bio jedan od osnivača i dugogodišnji rukovodilac Katedre za menadžment i organizaciju. Kao rektor inicirao je i organizirao reformu sistema visokog obrazovanja na bazi Bolonjskog procesa. Muratović je objavio 4 knjige kao samostalni autor, a koautor je 6 knjiga. Objavio je preko 120 stručnih i naučnih radova u časopisima i na naučnim i stručnim skupovima. Bio je rukovodilac 4 naučno-istraživačka projekta. Njegove knjige i objavljeni radovi su iz područja razvoja, strategije i organizacije preduzeća, kriznog menadžmenta, unapređenja poslovanja i vještina pregovaranja. === Poslovna karijera === Po završetku studija zaposlio se u [[FAMOS|Fabrici motora Sarajevo]] (FAMOS) gdje je radio prvo kao konstruktor u istraživanju i razvoju, zatim kao rukovodilac pripreme proizvodnje, koordinator projekta Daimler Benz i direktor zajedničkih službi (planiranje i razvoj, finansije i računovodstvo, kadrovi i informatika). Od 1973. do 1977. bio je regionalni menadžer United Bus Company of Zambia u Lusaki, a zatim direktor Instituta za istraživanje i razvoj U[[PI]] Sarajevo. 1990 godine je osnovao privatnu konsultantsku firmu BHM koja je funkcionirala do početka rata 1992. godine. Radio je kao konsultant na razvoju i unapređenju poslovanja u nekoliko preduzeća i 4 godine na makro-projektu izgradnje vojnog kompleksa u [[Irak]]u (1984—88). Od 2004 godine radi, prvo kao Chairman za BiH, a zatim kao konsultant konsultantske firme Deloitte. === Politička karijera === Juna 1992. godine imenovan je za ministra u prvoj Vladi Republike Bosne i Hercegovine. Bio je ministar u vladama za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u različitim resorima, najduže kao ministar bez portfelja i predsjednik državnog komiteta za odnose sa [[UNPROFOR]]-om i međunarodnim organizacijama. U memoarima međunarodnih dužnosnika u BiH u toku rata opisan je kao vrlo vješt, hrabar i tvrd pregovarač.{{Izvor}} Nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], čijem je potpisivanju u [[Pariz]]u prisustvovao,{{Izvor}} postao je prvi poslijeratni [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|premijer]]. Kao premijer, sa Vladom i ekspertima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], izradio je prvi plan obnove BiH, ispregovarao odnose sa Pariškim i Londonskim klubom kreditora i realizirao donatorske konferencije sa Međunarodnom zajednicom, koje su rezultirale sa 5,1 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] za hitnu obnovu.{{Izvor}} Bio je Guverner RBiH u Svjetskoj banci za period od 1996. do 1998.{{Izvor}} Vodio je dvije izborne kampanje [[SDA]] (1996 i 2002).{{Izvor}} i bio potpredsjednik te stranke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|izbora 1996. godine]] imenovan je za [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|ministra Ekonomskih odnosa i vanjske trgovine]], a zatim je 1999. podnio ostavku i imenovan je za ambasadora u Hrvatskoj. Za unapređenje odnosa između BiH i Hrvatske 2002. odlikovan je od Predsjednika Hrvatske. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|izbora 2002]]. bio je zastupnik u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]] i u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strasbourgu, u kojoj je bio i potpredsjednik. Kao potpredsjednik predsjedavao je zasjedanjima skupštine Vijeća Evrope. Sa političkih funkcija se povukao izborom za rektora Univerziteta u Sarajevu 2004. == Porodični život == Hasan Muratović je četvrto od petero djece roditelja Muje i Zade, rođene Hadrović. Prva žena mu je bila Aursperger Alenka. Druga žena mu je bila Mulija, rođenom Čabaravdić, s kojom je imao dvoje djece Amira i Faruka. == Priznanja == Dobitnik je velikog broja priznanja i nagrada različitih naziva i od različitih institucija. Dobitnik je Ordena Predsjedništva Federativne Republike Jugoslavije sa srebrnim vijencem (1998), [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] (1990),<ref>{{Cite web |url=https://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1990-godinu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181205135704/http://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1990-godinu/ |archive-date=5. 12. 2018 |url-status=dead }}</ref> Ordena Reda Kneza Trpimira Republike Hrvatske (2002), Povelje Univerziteta u Sarajevu (1990 i 2002), Zlatne značke Famos, Plakete (Pape) loannes Paulus PP.II (1997), plaketa i zahvalnica velikog broja preduzeća, sportskih, obrazovnih i kulturnih društava i organizacija. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Hasan Muratović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muratović, Hasan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Olovo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] mgeh17tsp3rzzgjz0bi2mwoo1q2nek6 3892776 3892775 2026-06-03T15:36:04Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-32991-07|~2026-32991-07]] ([[User talk:~2026-32991-07|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3870965 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa | ime = Hasan Muratović | slika = HasanMuratovic.jpg | alt_slike = | redoslijed = [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 3. januar 1997 – 4. februar 1999. | prethodnik = | nasljednik = Mirsad Kurtović | redoslijed2 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 30. januar 1996 – 3. januar 1997. | prethodnik2 = [[Haris Silajdžić]] | nasljednik2 = [[Haris Silajdžić]] <br> {{small|(kao Kopredsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]])}} | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1940|04|11}} | mjesto_rođenja = [[Olovo (grad)|Olovo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2020|11|14|1940|04|11}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], BiH | uzrok_smrti = [[koronavirus]] | etnicitet = [[Bošnjak]] | politička_stranka = [[SDA]] | druga_imena = | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = poduzetnik, političar, profesor | godine_aktivnosti = | poznat_po = premijer Vlade Republike BiH (1996–1997),<br />rektor Univerziteta u Sarajevu (2004–2006) | značajna_djela = | supružnik = | djeca = Amir, Faruk | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Hasan Muratović''' ([[Čude]], [[Olovo (grad)|Olovo]], 11. april 1940 – [[Sarajevo]], 14. novembar 2020) bio je poduzetnik i [[političar]]. Bio je [[rektor]] i dugogodišnji profesor [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog]] i [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkog fakulteta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], ministar u vladama za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i prvi poslijeratni [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|premijer Republike Bosne i Hercegovine]], prvi [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa]], ambasador Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, član i potpredsjednik [[Parlamentarna skupština vijeće Evrope|Parlamentarne skupštine]] [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] u [[Strasbourg]]u. Bio je dugogodišnji konsultant Instituta za organizaciju i ekonomiku Sarajevo, direktor Instituta za istraživanje i razvoj [[UPI]] Sarajevo i predsjednik konsultantske firme [[Deloitte]] za područje BiH. Obavljao je nekoliko odgovornih menadžerskih funkcija u privredi i realizirao veliki broj projekata unapređenja poslovanja i kriznog menadžmenta. Zadnje godine je obavljao poslove konsultanta, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, a radio je i kao povremeni predavač na nekoliko univerziteta. == Obrazovanje == Hasan Muratović je diplomirao 1964. na Mašinskom fakultetu [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]], gdje je stekao zvanje dipl. ing. mašinstva. Magistrirao je Organizacijske nauke na Univerzitetu u Sarajevu 1972, a doktorirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1981. na temi: ''Strategija i organizacija istraživanja i razvoja velikih poslovnih sistema''.<ref>{{Cite web |url=http://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/CV/Hasan_Muratovic_2013.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 1. 2019 |archive-date=5. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190105201127/http://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/CV/Hasan_Muratovic_2013.pdf |url-status=dead }}</ref> == Karijera == === Akademska karijera === Akademsku karijeru je započeo 1974. kao asistent na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]]. Nakon odbranjene doktorske teze 1982. izabran je u zvanje docenta na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]], a kasnije i u zvanje vanrednog odnosno redovnog profesora na predmetima Teorija sistema i Analiza informacionih sistema, koje je predavao neprekidno do 2004. godine, kada je izabran za rektora Univerziteta u Sarajevu. Istovremeno je od 1989. godine predavao predmete Menadžment i Organizacija na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na istom fakultetu je bio jedan od osnivača i dugogodišnji rukovodilac Katedre za menadžment i organizaciju. Kao rektor inicirao je i organizirao reformu sistema visokog obrazovanja na bazi Bolonjskog procesa. Muratović je objavio 4 knjige kao samostalni autor, a koautor je 6 knjiga. Objavio je preko 120 stručnih i naučnih radova u časopisima i na naučnim i stručnim skupovima. Bio je rukovodilac 4 naučno-istraživačka projekta. Njegove knjige i objavljeni radovi su iz područja razvoja, strategije i organizacije preduzeća, kriznog menadžmenta, unapređenja poslovanja i vještina pregovaranja. === Poslovna karijera === Po završetku studija zaposlio se u [[FAMOS|Fabrici motora Sarajevo]] (FAMOS) gdje je radio prvo kao konstruktor u istraživanju i razvoju, zatim kao rukovodilac pripreme proizvodnje, koordinator projekta Daimler Benz i direktor zajedničkih službi (planiranje i razvoj, finansije i računovodstvo, kadrovi i informatika). Od 1973. do 1977. bio je regionalni menadžer United Bus Company of Zambia u Lusaki, a zatim direktor Instituta za istraživanje i razvoj U[[PI]] Sarajevo. 1990 godine je osnovao privatnu konsultantsku firmu BHM koja je funkcionirala do početka rata 1992. godine. Radio je kao konsultant na razvoju i unapređenju poslovanja u nekoliko preduzeća i 4 godine na makro-projektu izgradnje vojnog kompleksa u [[Irak]]u (1984—88). Od 2004 godine radi, prvo kao Chairman za BiH, a zatim kao konsultant konsultantske firme Deloitte. === Politička karijera === Juna 1992. godine imenovan je za ministra u prvoj Vladi Republike Bosne i Hercegovine. Bio je ministar u vladama za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] u različitim resorima, najduže kao ministar bez portfelja i predsjednik državnog komiteta za odnose sa [[UNPROFOR]]-om i međunarodnim organizacijama. U memoarima međunarodnih dužnosnika u BiH u toku rata opisan je kao vrlo vješt, hrabar i tvrd pregovarač.{{Izvor}} Nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], čijem je potpisivanju u [[Pariz]]u prisustvovao,{{Izvor}} postao je prvi poslijeratni [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|premijer]]. Kao premijer, sa Vladom i ekspertima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], izradio je prvi plan obnove BiH, ispregovarao odnose sa Pariškim i Londonskim klubom kreditora i realizirao donatorske konferencije sa Međunarodnom zajednicom, koje su rezultirale sa 5,1 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] za hitnu obnovu.{{Izvor}} Bio je Guverner RBiH u Svjetskoj banci za period od 1996. do 1998.{{Izvor}} Vodio je dvije izborne kampanje [[SDA]] (1996 i 2002).{{Izvor}} i bio potpredsjednik te stranke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|izbora 1996. godine]] imenovan je za [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|ministra Ekonomskih odnosa i vanjske trgovine]], a zatim je 1999. podnio ostavku i imenovan je za ambasadora u Hrvatskoj. Za unapređenje odnosa između BiH i Hrvatske 2002. odlikovan je od Predsjednika Hrvatske. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|izbora 2002]]. bio je zastupnik u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]] i u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strasbourgu, u kojoj je bio i potpredsjednik. Kao potpredsjednik predsjedavao je zasjedanjima skupštine Vijeća Evrope. Sa političkih funkcija se povukao izborom za rektora Univerziteta u Sarajevu 2004. == Porodični život == Hasan Muratović je četvrto od petero djece roditelja Muje i Zade, rođene Hadrović. Bio je oženjen Mulijom, rođenom Čabaravdić, s kojom je imao dvoje djece Amira i Faruka. == Priznanja == Dobitnik je velikog broja priznanja i nagrada različitih naziva i od različitih institucija. Dobitnik je Ordena Predsjedništva Federativne Republike Jugoslavije sa srebrnim vijencem (1998), [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] (1990),<ref>{{Cite web |url=https://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1990-godinu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181205135704/http://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1990-godinu/ |archive-date=5. 12. 2018 |url-status=dead }}</ref> Ordena Reda Kneza Trpimira Republike Hrvatske (2002), Povelje Univerziteta u Sarajevu (1990 i 2002), Zlatne značke Famos, Plakete (Pape) loannes Paulus PP.II (1997), plaketa i zahvalnica velikog broja preduzeća, sportskih, obrazovnih i kulturnih društava i organizacija. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Hasan Muratović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muratović, Hasan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Olovo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački premijeri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]] in4gi54pug9kue4gt4s8163i0pi6dku 0 451431 3893312 3842560 2026-06-04T10:41:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893312 wikitext text/x-wiki '''Lepa Mlađenović''' je feministkinja i antiratna aktivistkinja koja je poznata kao jedna od pionirki drugog talasa feminističkog pokreta u Srbiji.<ref>{{Cite book|title=From Gender to Nation|url=https://archive.org/details/isbn_9798186706687|last=Iveković|first=Rada|last2=Mostov|first2=Julie|publisher=Longo|year=2002|isbn=8880633414|location=|pages=[https://archive.org/details/isbn_9798186706687/page/122 122]}}</ref><ref>{{Cite book|title=Feminists Under Fire: Exchanges Across War Zones|url=https://archive.org/details/feministsunderfi0000unse|last=Giles|first=Wenona Mary|last2=Women in Conflict Zones Network|first2=|publisher=Between The Lines|year=2003|isbn=9781896357782|editor-last=|editor-first=|location=Toronto|pages=[https://archive.org/details/feministsunderfi0000unse/page/n243 226]}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/index.html|title=JoanNestle.com: At-Home with Lepa Mladjenovic: Introduction|last=Nestle|first=Joan|website=www.joannestle.com|access-date=27. 2. 2018}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276893|title=Short Portrait: Lepa Mlađenović {{!}} Heinrich-Böll-Stiftung|last=Zaharijević|first=Adriana|date=27. 10. 2016|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276886|title=Anne Klein Women’s Award 2013: Lepa Mlađenović, Serbian Women’s and Human Rights Activist {{!}} Heinrich-Böll-Stiftung|last=Press Release|first=|date=|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}{{Mrtav link}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.dw.com/sr/%C5%BEiveti-sa-svojim-izborima/a-16434746|title=Živeti sa svojim izborima {{!}} Politika {{!}} DW {{!}} 07.12.2012|last=Petrović|first=Ivica|date=30. 10. 2017|website=Deutsche Welle|language=Serbian|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Ona je feministička savjetnica za žene preživjele muško nasilje ili lezbofobiju, facilitatorka radionica, spisateljica, predavačica i aktivna članica nekoliko internacionalnih odbora i mreža vezanih za lezbejska prava i nasilje nad ženama.<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.zenskestudie.edu.rs/en/about-us/lecturers|title=Lecturers - Women's Studies Center|website=www.zenskestudie.edu.rs|language=en-gb|access-date=27. 2. 2018|archive-date=16. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216203106/http://www.zenskestudie.edu.rs/en/about-us/lecturers|url-status=dead}}</ref> Lepa Mlađenović predstavlja simbol ženskog aktivizma u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].<ref name=":0" /> Rođena je u [[Beograd|Beogradu,]] u Jugoslaviji. Svoje djetinjstvo i ljetne praznike je provodila u Sarajevu i na [[Jadransko more|Jadranskome moru]]. Živi u Beogradu.<ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepa02bosnia.html|title=JoanNestle.com: At-Home with Lepa Mladjenovic: Sarajevo 1995-1996|last=Mladjenovic|first=Lepa|date=2000|website=www.joannestle.com|access-date=27. 2. 2018}}</ref> == Rad u polju ljudskih prava == === Alternativa psihijatriji === Lepa Mlađenović je diplomirala na Filozoskom fakultetu na Odsjeku za Psihologiju na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1980. godine. Tokom studija usprotivila se rigidnom obrazovnom sistemu pišući protestna pisma profesorima, kritizirajući konzervativna pravila koja nisu služila u svhu osnaživanja studenata i studentkinja.<ref name=":0" /> Prvi društveni pokret u kojemu aktivno učestvuje je Mreža Alternativa psihijatriji, čiji je cilj bio da se psihijatrija deinstitucionalizuje kao institucija nasilja i isključivanja. Odlazila je na njihove sastanke u Trst, Rim, Bremen i Sevilju stopirajući.<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2014/10/lepa-mlaenovic-anti-psihologistkinja.html|title=Lepa Mlađenović, (anti) psihologistkinja: Menjati odnos prema ljudima koji pate (1987)|last=Obradović|first=Milka|date=1987|website=www.yugopapir.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> 1983. godine Lepa Mlađenović je bila inicijatorka i jedna od organizatorki trodnevne Međunarodne konferencije "Psihijatrija i društvo" održane u Studentskom Kulturnom Centru u Beogradu.<ref name=":0" /> Poslije je volontirala u centrima za Mentalno zdravlje u Trstu i pisala o demokratskoj psihijatriji u Italiji<ref name=":8" />, kao i u terapijskim centrima organizacije [http://www.arboursassociation.org/ Arbours] u Londonu koja je proizašla iz antipsihijatrijskog pokreta.<ref>{{Cite news|url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/78-lokalne-vijesti/12391-mladenovic-zatvorimo-bolnice-koje-ne-lijece-vec-ponizavaju|title=MLAĐENOVIĆ: ZATVORIMO BOLNICE KOJE NE LIJEČE VEĆ PONIŽAVAJU|last=Kotor|first=Radio|work=Lokalni javni emiter Radio Kotor - www.radiokotor.com|language=en-gb|access-date=27. 2. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111045/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/78-lokalne-vijesti/12391-mladenovic-zatvorimo-bolnice-koje-ne-lijece-vec-ponizavaju|url-status=dead}}</ref> === Feministički i antiratni aktivizam === Feministički aktivizam Lepe Mlađenović počeo je 1978. kada je učestvovala na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji "DRUG-ca Žena"<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|title=Gender Politics and Security Discourse: Personal-Political Imaginations and Feminism in 'Post-conflict' Serbia|last=McLeod|first=Laura|publisher=Routledge|year=2015|isbn=9780822315483|location=|pages=49}}</ref><ref>{{Cite book|title=Women, Activism and Social Change: Stretching Boundaries|last=Mikula|first=Maja|publisher=Routledge|year=2006|isbn=9781136782718|location=|pages=87}}</ref>, organizovanoj od strane feministkinja Jugoslavije i održanoj u Studentskom Kulturnom Centru u Beogradu. Skup je bio prekretnica za feministkinje i historiju civilnog društva u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>{{Cite book|url=https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/31158|title=Remembering the conference «Drugarica Zena. Zensko Pitanje – Novi Pristup?»/ «Comrade Woman.The Women’s Question: A New Approach?» thirty years after|last=Chiara|first=Bonfiglioli|publisher=Universiteit Utrecht|year=2008|isbn=|location=Utrecht|pages=54-55, 86|oclc=428113304|access-date=27. 1. 2019|archive-date=4. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604122525/https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/31158|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://www.academia.edu/2042022/Žarana_Papić._Tekstovi_1977-2002?auto=download|title=Žarana Papić. Tekstovi 1977-2002|last=|first=|publisher=Centar za studije roda i politike, Rekonstrukcija Ženski fond, Žene u crnom|year=2012|isbn=978-86-84031-54-1|editor-last=Zaharijevic|editor-first=Adriana|location=Beograd|pages=11-12, 31|editor-last2=Ivanovic|editor-first2=Zorica|editor-last3=Duhacek|editor-first3=Dasa}}</ref> 1982. godine Lepa Mlađenović je zajedno sa Sonjom Drljević, Sofijom Trivunac, Linom Vuškovič, Verom Smiljanić, Nadeždom Ćetković, Ljiljanom Gaković, Žaranom Papić, Radom Iveković, Borkom Pavićević i [[Jasmina Tešanović|Jasminom Tešanović]] u Beogradu osnovala feminističku grupu "Žena i društvo".<ref>{{Cite journal|last=Hughson (Blagojevic)|first=Marina|date=novembar 2016|title=Unpacking Silence and Distortion: Mapping Misogyny in Serbia|url=https://www.academia.edu/29844123/Marina_Hughson_Blagojevic_Unpacking_Silence_and_Distortion_Mapping_Misogyny_in_Serbia|journal=Academia edu|volume=|pages=5|via=Academia edu|access-date=27. 1. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107220637/https://www.academia.edu/29844123/Marina_Hughson_Blagojevic_Unpacking_Silence_and_Distortion_Mapping_Misogyny_in_Serbia_published_in_Knjizenstvo_http_www.knjizenstvo.rs_magazine.php_text_216|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.womenngo.org.rs/zenski-pokret/istorija-zenskog-pokreta/216-feministicka-grupa-zena-i-drustvo|title=Feministička grupa "Žena i društvo" - Autonomni ženski centar|last=Vušković|first=Lina|last2=Trivunac|first2=Sofia|date=|website=Autonomni Ženski Centar Beograd|language=sr-yu|access-date=27. 2. 2018|archive-date=10. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210051643/https://womenngo.org.rs/zenski-pokret/istorija-zenskog-pokreta/216-feministicka-grupa-zena-i-drustvo|url-status=dead}}</ref> 1986. godine je Lepa Mlađenović organizovala feminističku grupu samo za žene u sklopu feminističke grupe "Žena i društvo" koja se bazirala na modelu samosvjesnosti.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|title=Social Currents in Eastern Europe: The Sources and Consequences of the Great Transformation|url=https://archive.org/details/socialcurrentsin01rame|last=Ramet|first=Sabrina P.|publisher=Duke University Press|year=1995|isbn=9780822315483|location=|pages=[https://archive.org/details/socialcurrentsin01rame/page/225 225]}}</ref> Lepa Mlađenović je bila jedna od učesnica prvog jugoslovenskog feminističkog susreta u Ljubljani 1987. koji su organizovale feministička organizacija LILIT i lezbejska organizacija LILIT LL iz Slovenije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/The_Last_Yugoslav_Generation.html?id=vDjADgAAQBAJ&redir_esc=y|title=The Last Yugoslav Generation: The Rethinking of Youth Politics and Cultures in Late Socialism|last=Spasovska|first=Ljubica|publisher=Oxford University Press|year=April 18, 2017|isbn=9781526106315|location=|pages=136}}</ref><ref>{{Cite book|url=http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=249390848|title=Jaz, ti, one...Za nas: dokumenti jugoslavenskih feminističkih susreta 1987-1991|last=|first=|publisher=Društvo Vita Activa, Ljubljana; Centar za žene žrtve rata / ROSA - Zagreb|year=2009|isbn=978-961-92800-0-3|editor-last=Dobnikar|editor-first=Mojca|location=|pages=14|language=Slovenian|format=Print book|editor-last2=Pamuković|editor-first2=Nela|access-date=27. 1. 2019|archive-date=10. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180210120943/http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=249390848|url-status=dead}}</ref> Skup je podstakao sestrinstvo, razmjenu, podršku za ženski aktivizam, diskusiju o nasilju nad ženama, žensko reproduktivno zdravlje, žensku umjetnost i kulturu te su se javile i prve inicijative o lezbejskom organizovanju.<ref name=":2">{{Cite book|url=https://rs.boell.org/sites/default/files/feminizam_2_gesamt_v3.pdf|title=Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na Žene XXI veka|last=Mima|first=Rašić|publisher=Heinrich Böll Stiftung|year=January 1, 2008|isbn=|editor-last=Zaharijević|editor-first=Adriana|location=Belgrade|pages=208, 233|chapter=Lezbejska egzistencija, lezbejska vidljivost}}</ref> 1990. godine Lepa Mlađenović je u Beogradu zajedno s drugim feministkinjama iz feminističke grupe "Žena i društvo" osnovala SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja gdje je radila kao koordinatorica i savjetnica ženama koje su preživjele muško nasilje, a poslije je također radila i sa ženama žrtvama rata.<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/demandingaccount0000bunc/page/37|title=Demanding accountability: the global campaign and Vienna Tribunal for women's human rights|last=Bunch|first=Charlotte|last2=Reilly|first2=Niamh|last3=Douglass College. Center for Women's Global Leadership|last4=United Nations Development Fund for Women|publisher=Rutgers University, Center for Women's Global Leadership|year=1994|isbn=9780912917290|location=|pages=[https://archive.org/details/demandingaccount0000bunc/page/37 37]}}</ref> Staša Zajović i još nekoliko žena koje su bile feministkinje i antiratne aktivistkinje 1991. su osnovale Žene u crnom. Lepa Mlađenović im se također pridružila prvoga dana.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=zU6HCwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PR7&dq=Globalization+and+militarism:+Feminists+make+the+link.&ots=F28Kx0p4yR&sig=vXooQN5g9B7oSr8vocI1BtA27Y4&redir_esc=y#v=onepage&q=Globalization%20and%20militarism%3A%20Feminists%20make%20the%20link.&f=false|title=Globalization and Militarism: Feminists Make the Link|last=Enloe|first=Cynthia|publisher=Rowman & Littlefield|year=2016|isbn=9781442265455|location=|pages=134}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.juditharmatta.com/works/vaw.aspx|title=Living in War Zones: Thoughts on War and Domestic Violence|last=|first=|date=9. 3. 2001|website=Judith Armatta|type=Presented at the Conference on “INTEGRATING DOMESTIC VIOLENCE EDUCATION INTO LAW SCHOOLS,” sponsored by the American Bar Association Committee on Domestic violence|format=PDF|access-date=28. 10. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.abc.net.au/radionational/programs/europeans/women-in-black/3618882|title=Women in Black|last=Presented by : Keri Phllips|first=|date=3. 12. 2001|website=Radio National|language=en-AU|access-date=28. 2. 2018}}</ref><ref name=":3">{{Cite book|title=Mothers of Adult Children|url=https://archive.org/details/mothersofadultch0000unse|last=Tesanović|first=Jasmina|publisher=Lexington Books|year=2013|isbn=9780739183014|editor-last=Guzman Bouvard|editor-first=Marguerite|location=|pages=[https://archive.org/details/mothersofadultch0000unse/page/n133 110]|chapter=Mothering in War}}</ref> Žene u crnom kao antiratna i feministička organizacija iz Beograda su se svake sedmice stajanjima na ulicama Beograda suprotstavljale srpskom režimu i poslije su postale dio internacionalne mreže Žena u crnom. Prvo stajanje Žena u crnom se desilo 9. oktobra 1991.<ref name=":3" /> U periodu od 1992. do 2012. Lepa Mlađenović je radila kao edukatorica za žensko savjetovanje u radu sa ženama koje su preživjele muško nasilje u Bosni i Hercegovini , Hrvatskoj i Mađarskoj. Lepa Mlađenović je skupa sa drugim feministkinjama volonterkama SOS telefona 1993. godine osnovala Autonomni ženski centar<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=-wUtCgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=Gender+Politics+and+Security+Discourse:+Personal-Political+Imaginations+and+Feminism+in+%27Post-conflict%27+Serbia&ots=a1hoWG2B3Y&sig=8vLmBUCz14UlZVqE8NpU7VeT8AU&redir_esc=y#v=onepage&q=Gender%20Politics%20and%20Security%20Discourse%3A%20Personal-Political%20Imaginations%20and%20Feminism%20in%20'Post-conflict'%20Serbia&f=false|title=Gender Politics and Security Discourse: Personal-Political Imaginations and Feminism in 'Post-conflict' Serbia|last=McLeod|first=Laura|publisher=Routledge|year=July 16, 2015|isbn=9781317635628|location=|pages=52}}</ref> u kome je do 2011. godine djelovala kao psihološka savjetnica i koordinatorica savjetodavnog tima te članica koordinacijskog odbora. Lepa Mlađenović je od 2000. do danas bila učesnica i facilitatorka nekoliko desetina radionica za žene i grupa podrške za žene preživjele muško nasilje.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.boell.de/en/navigation/awards-short-biography-lepa-mladjenovic-16215.html|title=Short biography: Lepa Mladjenovic|last=|first=|date=6. 12. 2012|website=Heinrich Boell Foundation|access-date=28. 10. 2017}}</ref> Također je facilitatorka radionica o iskustvima za emocionalnu pismenost aktivista i aktivistkinja a naročito lezbejki na Balkanu. === Lezbejski aktivizam === Lepa Mlađenović je bila jedna od dvije učesnice iz Jugoslavije na ILIS (Internacionalni lezbejski informacijski servis) konferenciji koja se održala 1986. godine u Ženevi. Druga učesnica iz Jugoslavije bila je Suzana Tratnik. Lepa Mlađenović, [[:sh:Dejan Nebrigić|Dejan Nebrigić]] i još nekoliko aktivista i aktivistkinja su 1990- godine osnovali/e prvu gej i lezbejsku organizaciju Arkadija - gej i lezbejski lobi koja je bila aktivna do 1997. godine.<ref name=":4" /><ref name=":5">{{Cite book|url=http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2011/12/Citanka-lezbejskih-i-gej-ljudskih-prava_FINAL.pdf|title=Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava|last=Savić|first=Marija|publisher=Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll|year=2011|isbn=978-9958-9959-3-4|editor-last=Gavrić|editor-first=Saša|location=Sarajevo|pages=102-103|chapter=Istorija LGBT aktivizma u Srbiji|type=PDF|editor-last2=Huremović|editor-first2=Lejla|editor-last3=Savić|editor-first3=Marija}}</ref> Lepa Mlađenović je prva osoba koja se javno deklarisala kao lezbejka na nacionalnom TV servisu 1994. godine kada je predstavljala lezbejsku i gej organizaciju Arkadija.<ref>{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/story/1995/one-step-forward|title=One Step Forward|last=Mertus|first=Julie|date=1. 3. 1995|website=War Resisters International|access-date=28. 10. 2017}}</ref> 1995. Lepa Mlađenović je zajedno sa nekoliko lezbejskih aktivistkinja iz gej i lezbejske organizacije Arkadija osnovala lezbejsku organizaciju Labris.<ref name=":2" /><ref name=":5" /> Lepa Mlađenović je 2001. godine o iskustvu i svome radu rekla:<ref>Lepa Mladjenovic, 2001 "Notes of a Feminist Lesbian during Wartime", ''European Journal of Women's Studies'' Vol 8, Issue 3, pp. 381 - 391.</ref> ''Napisala bih pismo solidarnosti i poslala ga u paketu nepoznatoj ženi u Sarajevu znajući da je pod opsadom i mecima svakodnevno i brinula bih o tome da li bi je bilo sramota da jednog dana vidi lezbejku koja joj je pisala pismo pred svojim vratima? Zašto je uvijek bilo teško reći da je pojedina humanitarna pomoć stizala od lezbejki?'' Lepa Mlađenović je ispred Labrisa bila jedna od organizatorki i učesnica Prve lezbejske nedjelje održane u Sloveniji 1997. u organizaciji feminističke lezbejske grupe Kasandra iz Slovenije.<ref>{{Cite web|url=http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/30-prva-lezbijska-nedjelja|title=Prva lezbijska nedjelja|last=|first=|date=|website=Udruga LORI|language=Croatian|access-date=28. 2. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111046/http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/30-prva-lezbijska-nedjelja|url-status=dead}}</ref> Učestvovalo je ukupno 45 osoba iz Novog Sada, Beograda, Maribora, Skopja, Zagreba, Prištine, Splita i Ljubljane. Ovaj događaj je bio prekretnica i početak kontinuirane regionalne feminističke saradnje. Lezbejska nedjelja je okupila lezbejske aktivistkinje i lezbejke oko zajedničkih tema značajnih za lezbejsko postojanje. Druga lezbejska nedjelja održala se u Somboru, u Vojvodini 2000. u organizaciji Labrisa. Treća lezbejska nedjelja je bila u Novom Sadu 2004. godine također u organizaciji Labrisa<ref>{{Cite web|url=http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/34-trea-lezbijska-nedjelja|title=Treća lezbijska nedjelja|last=|first=|date=|website=Udruga LORI|language=en-US|access-date=28. 2. 2018|archive-date=2. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191002145532/http://www.lori.hr/hr/aktivizam/regionalna-lezbijska-mreza/34-trea-lezbijska-nedjelja|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://labris.org.rs/en/our-network-our-strength-third-lesbian-week-2004|title=Our network, our strength: The Third Lesbian Week 2004 {{!}} Labris|last=|first=|date=8. 2. 2017|website=Labris|language=English|access-date=28. 2. 2018}}</ref>, i četvrta lezbejska nedjelja je bila organizovana 2011. Lepa Mlađenović je bila jedna od organizatorki prve Povorke ponosa u Beogradu 2001. godine. 2012. godine Lepa Mlađenović je zajedno sa nekoliko savjetnica za lezbejke pokrenula SOS telefon za lezbejke gdje radi kao facilitatorka radionica i psihološka savjetnica. == Nagrade i priznanja == Lepa Mlađenović je dobitnica međunarodne nagrade Felipa de Souza koju joj je 1994. dodijelila organizacija OutRight Action International za njen doprinos i aktivistički rad u polju LGBT ljudskih prava.<ref>{{Cite web|url=https://www.outrightinternational.org/events/awards-2016|title=Human rights Awards, The Felipa de Souza Award|last=|first=|date=|website=OutRight Action International|access-date=28. 10. 2017|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017141157/https://www.outrightinternational.org/events/awards-2016|url-status=dead}}</ref> Nagrada joj je uručena 1994. godine na obilježavanju prajda (Pride Celebration) u New Yorku.<ref name=":5" /> Na ceremoniji dodjele Lepa je rekla: Mjesto iz kojeg sam došla, nije nacija u kojoj sam rođena, već izgubljena lezbejska zemlja koju nikada nisam imala - ali uspjet ću da je stvorim, nekako.<ref name=":0" /> 2011. godine novosadska lezbejska organizacija (NLO) otvorila je lezbejsku, feminističku i radikalnu antifašističku čitaonicu koja je dobila naziv "Lepa Mlađenović". Lezbejsku čitaonicu pokrenule/i su feministkinja, aktivistkinja i profesorica Isabel Markus iz Sjedinjenih Američkih Država i aktivisti i aktivistkinje novosadske lezbejske organizacije (NLO) želeći time odati priznanje Lepoj Mlađenović za njen doprinos i rad u lezbejskoj i feminističkoj zajednici u Novom sadu i šire.<ref name=":4" /><ref>{{Cite web|url=https://www.libela.org/vijesti/2119-u-novom-sadu-otvorena-citaonica-lepa-mladjenovic/|title=U Novom Sadu otvorena Čitaonica Lepa Mlađenović — Vijesti — Libela|website=Libela|language=hr-HR|access-date=6. 3. 2018}}</ref> Lepa Mlađenović je 2013. dobila Nagradu za žene - Anne Klein<ref name=":1" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite news|url=https://www.boell.de/de/node/276889|title=Lepa Mladjenovic, Serbia, Wins 2013 Anne Klein Women’s Award - Statement by the jury|last=|first=|date=6. 12. 2012|work=Heinrich-Böll-Stiftung|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809111038/https://www.boell.de/de/node/276889|archive-date=9. 8. 2019|dead-url=|access-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.thenewcivilrightsmovement.com/lesbian-activist-lepa-mladjenovic-selected-for-ann-klein-award/news/2012/12/09/55624|title=Lesbian Activist Lepa Mladjenovic Selected For Ann Klein Award|last=Domi|first=Tanya|date=9. 12. 2012|work=The New Civil Rights Movement|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921142825/http://www.thenewcivilrightsmovement.com/lesbian-activist-lepa-mladjenovic-selected-for-ann-klein-award/news/2012/12/09/55624|archive-date=21. 9. 2016|dead-url=|access-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref>, koju joj je uručila Fondacija Heinrich Böll. Dodjela nagrada održana je iste godine u Berlinu,<ref>{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=mTBqJ8VM_Es&t=1166s|title=Lepa Mladjenovic - Speech on the Anne Klein Award|last=Roy|first=Jodie|date=26. 11. 2013|access-date=6. 3. 2018}}</ref> što je Lepa iskoristila i kao priliku da organizuje lezbejsku studijsku posjetu došavši u Berlin sa 22 lezbejke i aktivistkinje iz cijelog regiona.<ref>{{Cite web|url=http://vipa.kvinnatillkvinna.se/regioner/balkan/anne-klein-frauenpreis-award-ceremony-for-lepa-mladjenovic|title=Anne Klein Frauenpreis Award Ceremony for Lepa Mladjenovic {{!}} Vi på Kvinna till Kvinna|website=vipa.kvinnatillkvinna.se|language=en-GB|access-date=6. 3. 2018|archive-date=28. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170328010943/http://vipa.kvinnatillkvinna.se/regioner/balkan/anne-klein-frauenpreis-award-ceremony-for-lepa-mladjenovic|url-status=dead}}</ref> == Rad i publikacije == Od 1992. do 2012. godine Lepa Mlađenović aktivna članica i predavačica u Centru za ženske studije u Beogradu.<ref name=":7" /><ref name=":4" /> Autorka je nekoliko eseja o ratnim silovanjima, nasilju nad ženama, lezbejskim pravima, lezbejkama u ratu, femicidu, feminističkom pristupu tranzicijskoj pravdi, ženskoj solidarnosti i emocionalnoj pismenosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepapubs.html|title=At-Home with Lepa Mladjenovic: Publications|last=Nestle|first=Joan|date=|website=www.joannestle.com|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 3. 2018}}</ref> U svome kratkom manifestu "Politika ženske solidarnosti"<ref>{{Cite news|url=https://www.onebillionrising.org/37605/politics-of-womens-solidarity-by-lepa-mladjenovic/|title="POLITICS OF WOMEN'S SOLIDARITY" by Lepa Mladjenovic (Belgrade) - One Billion Rising Revolution|date=18. 9. 2016|work=One Billion Rising Revolution|language=en-US|access-date=6. 3. 2018}}</ref>, ona kaže: ''Ženska solidarnost je početak defašizacije svake od nas. Zbog toga što biramo razumijevanje a ne osuđivanje, mi biramo empatiju a ne mržnju. Biramo da budemo odgovorne za svoja djela, emocije i misli, umjesto da uzimamo uloge žrtvi. Ženska solidarnost je politika antifašizma zbog toga što biramo da nas zanima ona Druga, drukčija od mene. Kada posmatramo djecu očima solidarnosti onda naša djeca nisu nužno bolja niti ljepša od djece drugih.'' == Vanjski linkovi == * http://www.joannestle.com/livingrm/lepa/lepapubs.html == Reference == {{refspisak|3}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske feministice]] [[Kategorija:Queer]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7503cxzz2zrxjwqbo0ccwu6w0kzhgdx 0 451451 3892876 3780241 2026-06-04T07:38:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892876 wikitext text/x-wiki '''Jovica Spajić''' je jedan od najboljih [[ultramaraton]]aca na svijetu. Rođen je 15. januara 1987. godine kod [[Priboj]]a, u [[Lim|Polimlju]]. Nosilac je crnog pojasa u japanskoj [[Džiu-džica|džiu-džici]] i [[džudo]]u, [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisov rekorder]] (uradio je 2014. godine 30.000 trbušnjaka za 24 sata bez predaha) i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice, SAJ, u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Od [[2012.]] godine postao je reprezentativac Republike Srbije u ultramaratonu i od tada predstavlja svoju zemlju na najznačajnijim trkama izdržljivosti i takmičenjima. U svojoj prvoj trci "Sahara race" u dužini od 250 klimetara 2012. godine, Jovica je bio jedini predstavnik [[Balkan]]a i od 250 učesnika iz cijelog svijeta osvojio je 17. mjesto u ukupnom plasmanu, a 5. mjesto u svojoj konkurenciji. U 2014. godini učestvovao je u ultramaratonima IAU u Srbiji, "Tor des Geants" u [[Alpi]]ma, "Milano – San Remo "u [[Italija|Italiji]], "Badwater" i "Icarus Florida Ultra Fest" u [[SAD|Americi]] gde je osvojio drugo mjesto u ukupnoj konkurenciji, a prvo u svojoj starosnoj kategoriji, istrčavši i novi nacionalni rekord od 682,3&nbsp;km. ==Vanjski linkovi== * [https://www.youtube.com/watch?v=tQKsZXyHG8c Ultra Jovica (RTS Sasvim prirodno - Zvaničan kanal)] * [http://www.politika.rs/sr/clanak/241299/Jovica-Stajic-pretrcao-Saharu Jovica Spajić pretrčao Saharu (Politika, J. Kavaja, 27.11.2012.)] * [http://www.politika.rs/sr/clanak/352156/Јовица-Спајић-се-припрема-за-најекстремнију-трку-на-свету Jovica Spajić se priprema za najekstremniju trku na svijetu (Politika, B.V. 30.03.2016.)] * [http://mondo.rs/a931652/Info/Drustvo/Pretrcao-Himalaje-Jovica-Spajic-pobedio-u-ultramaratonu.html Pretrčao Himalaje: Jovica Spajić pobedio u ultramaratonu (Mondo, 19.08.2016.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190128191404/http://mondo.rs/a931652/Info/Drustvo/Pretrcao-Himalaje-Jovica-Spajic-pobedio-u-ultramaratonu.html |date=28. 1. 2019 }} * [http://www.politika.rs/sr/clanak/391559/Pripadnik-SAJ-a-pobedio-na-Dzungla-maratonu-kroz-Amazoniju Pripadnik SAJ-a pobedio na "Džungla maratonu" kroz Amazoniju (Politika, L.L.28.10.2017.)] {{DEFAULTSORT:Spajić, Jovica}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Biografije, Priboj]] [[Kategorija:Srbijanski atletičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0kgiumusfnfrt4ge6ezp3i2eo1h4qjc 0 452877 3893254 3547772 2026-06-04T10:31:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893254 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Khaltmaagiyn Battulga | slika = Khaltmaagiin Battulga (2017-09-07).jpg | zanimanje = sportista, političar }} {{Infokutija politički vođa}} '''Battulga Khaltmaa''' ([[Mongolski jezik|mongolski]]: ''Khaltmaagiin Battulga'' , [xɑɮtʰ.maː.ɡiːŋ ˈbɑtʰ.tʰʊ.ɮɐɢ] , rođen 3. marta 1963) jest [[Mongolija|mongolski]] političar koji je predsjednik Mongolije od 10. jula 2017. godine. Bio je član Državnog Velikog Khurala od 2004. do 2016. i Ministar puteva, saobraćaja, građevine i urbanog razvoja od 2008. do 2012. godine. On je bio kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 2017. godine, a izabran je za predsjednika sa 50,6% u drugom krugu, prvom izboru u drugom krugu u modernoj mongolskoj historiji. Mongoli su oštro podijeljeni oko njegove uloge u mongolskoj ustavnoj krizi 2019. godine . [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Ulan Bator]] [[Kategorija:Predsjednici Mongolije]] [[Kategorija:Mongolski umjetnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j1e3qckmyoprlt289y2ubix6uhrkipr 0 453468 3892894 3530277 2026-06-04T07:41:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892894 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Suman Pokhrel | slika = Suman_Pokhrel_00543.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1967|09|21}} | mjesto_rođenja = Biratnagar, [[Nepal]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Nepalci|Nepalac]] | druga_imena = | zanimanje = Pjesnik, tekstopisac, dramski pisac, prevodilac i umjetnik. | godine_aktivnosti = | poznat_po = Prijevodima mnogih svjetskih pjesnika i pisaca na nepalski jezik. | značajna_djela = [[Jeevanko Chheubaata]] <br /> [[Hazaar Aankhaa Yee Aankhaamaa]] | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = http://www.sumanpokhrel.com | potpis = }} '''Suman Pokhrel''' ([[Nepalski jezik|nepalski]]: [[:ne:सुमन पोखरेल|सुमन पोखरेल]]; rođen {{Datum rođenja|1967|09|21}}) jest [[nepal]]ski pjesnik, tekstopisac, dramski pisac, prevodilac i umjetnik. Smatra se jednim od najvažnijih kreativnih glasova [[Južna Azija|Južne Azije]].<ref>{{cite web |url=http://www.foundationsaarcwriters.com/add_peot_table_des.php?table_id=8&poet_id=1&des_id=140 |title=Suman Pokhrel |publisher=Foundation of SAARC Wirters and Literature |date= |access-date=4. 8. 2017 |archive-date=1. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190401182311/http://www.foundationsaarcwriters.com/add_peot_table_des.php?table_id=8&poet_id=1&des_id=140 |url-status=dead }}</ref><ref name="satchidanandna1">{{cite|title=The Songs We Share|first=|last=|editor=K. Satchidanandan & Ajeet Cour|publisher=Foundation of SAARC Wirters and Literature|date=2011|pages=88, 179, 255|ISBN=8188703214}}</ref><ref name="prachyareview.com">{{cite web|url=http://www.prachyareview.com/poems-by-suman-pokhrel|2=|first=Suman|last=Pokhrel|title=Two Poems by Suman Pokhrel|publisher=Prachya Review|website=prachyareview.com|date=12. 9. 2015|access-date=8. 8. 2017|archive-date=1. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401230912/https://www.prachyareview.com/poems-by-suman-pokhrel/|url-status=dead}}</ref> Njegovi radovi su priznati i objavljeni na međunarodnom nivou.<ref name="Being Human p.144, 145">Art of Being Human, An Anthology of International Poetry – Volume 9 p.144, 145, Canada Editors- Daniela Voicu & Brian Wrixon, {{ISBN|9781927682777}}</ref> Suman Pokhrel je jedini pisac koji je u dva navrata bio dobitnik SAARC književne nagrade. Dobitnik je ove nagrade 2013. i 2015. godine za poeziju i njegov doprinos [[Poezija|poeziji]] i [[umjetnost]]i uopće na području Južne Azije.<ref name="Being Human p.144, 145"/><ref name="lifeandlegends1">{{cite web|url=http://lifeandlegends.com/suman-pokhrel-translated-dr-abhi-subedi|title=Suman Pokhrel Translated by Dr Abhi Subedi|first=Suman|last=Pokhrel|publisher=Life and Legends|access-date=5. 8. 2017}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commons|Suman Pokhrel}} {{DEFAULTSORT:Pokhrel, Suman}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Nepalski pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Biratnagar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0g51e7om0cb0b7yk7kgjo9ugiafpy0z 0 453683 3892870 3828541 2026-06-04T07:36:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892870 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sia Seattle (cropped).jpg|thumb|desno|Sia]] '''Sia Kate Isobelle Furler''' (rođena 18. decembra 1975. godine u [[Adelaide]]u) [[Australija|australijska]] je pjevačica, tekstopisac, producent i direktor video spotova. Karijeru je počela kao pjevačica u [[jazz]] sastavu [[Crisp (grupa)|Crisp]] sredinom 1990-ih u Adelaideu. 1997. godine, kada se grupa Crisp raspala, objavila je svoj studijski album pod nazivom ''OnlySee'' u Australiji. Preselila se u [[London]], [[Engleska]], i počela pjevati za britanski duo ''Zero 7''. Godine 2000. Sia je izdala svoj drugi studijski album, ''Healing Is Difficult'', za izdavačku kuću ''Columbia'' sljedeće godine, kao i njen treći studijski album ''The Color of Small One''. , 2004, u kojima se borila da se tematski kroz pjesme poveže sa glavnom publikom. Sia se preselila u [[New York]] 2005. godine i obišla [[Sjedinjene Države]]. Njen četvrti i peti studijski album ''Some People Have Real Problems'' i ''We Are Born'' objavljeni su 2008. i 2010. godine. Za svaki od njih je dobila zlatno priznanje ''Udruženja muzičkih izdavača Australije'' i privukla je veću pažnju za razliku od njenih prethodnih albuma. Sa svojom sve većom slavom Sia se povukla od koncertnih nastupa, te se tokom tog perioda usredsredila na pisanje pjesama za druge umjetnike. Tako je uspješno sarađujući producirala pjesme poput: "Titanium" (s Davidom Guettom), "Diamonds" (s Rihannom) i "Wild Ones" (s Flo Rida). == Karijera == Njen otac Phil Colson je muzičar, a njena majka Loene Furler je predavač [[umjetnost]]i. 23. decembra 1997. godine Sia je u Australiji objavila svoj debitantski studijski album ''OnlySee'' za izdavačku kuću Flavored Records. Album je prodan u oko 1.200 primjeraka.<ref>{{cite web|author1=Leon |title=Sia's first album onlysee |url=http://boyprincess.com/why-it-bothers-people-that-sia-hides-her-face/d13b98750d6a-original/ |website=Boy Princess |access-date=28. 8. 2015 |date=1. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160106063531/http://boyprincess.com/why-it-bothers-people-that-sia-hides-her-face/d13b98750d6a-original/ |archive-date=6. 1. 2016 }}</ref><ref>{{cite web| title=Sia| url=http://www.discogs.com/artist/21991-Sia|website=Discogs|access-date=28. 8. 2015}}</ref> Za razliku od njenih kasnijih albuma, OnlySee je stavljen na tržište pod njenim punim imenom "Sia Furler".<ref>[https://trove.nla.gov.au/work/7556295?selectedversion=NBD13682423 "Onlysee (sound recording) / Sia Furler"], Flavoured Records, 1997, Trove.nla.gov.au, accessed 8 January 2018</ref> Pjesmu "Soon" ova pjevačica je ponovo snimila pod nazivom "Sober and Unkissed" i predstavljena je na njenom albumu ''Healing Is Difficult'' iz 2001. godine. === Umjetnost, muzički stil i priznanja === Nakon napuštanja grupe ''Zero 7'' 2009. godine, Sia se potpuno posvetila svojoj solo karijeri. Snimila je album ''We Are Born'' 2010. na kojem je pjevala pjesme u raznim pop stilovima, uključujući synthpop i [[R&B]]. Na ovom albumu su uočljive pjesme sa temama [[Samoposmatranje|samoposmatranja]] (introspekcije), popraćenih življim ritmovima. Sa albumom ''1000 Forms of Fear'' iz 2014. učvrstila je svoju vezu s [[Pop-muzika|pop muzikom]] (sa tragovima elektropopa, [[reggae]]a i [[hip-hop]]a).<ref>{{cite web| url=http://www.allmusic.com/album/1000-forms-of-fear-mw0002680594|title=1000 Forms of Fear – Sia|publisher=AllMusic|first=Heather|last=Phares| access-date=17. 2. 2015}}</ref> Ovaj album je sastavljen uglavnom od pjesama koje je Sia napisala po uzoru na druge ženske pop umjetnice. Sia je opisala pisanje pjesama za druge kao "glumu". == Privatni život == Nakon raspuštanja Crisp-a 1997. godine, Sia se odlučila preseliti u London kako bi nastavila svoju ljubavnu vezu sa Dan Pontifexom. Nekoliko sedmica kasnije, dok je boravila u [[Tajland]]u, primila je vijest da je Pontifex umro nakon automobilske nesreće u Londonu. Vratila se u Australiju, ali je ubrzo dobila poziv od jednog od bivših Pontifexovih stanara, koji ju je pozvao da ostane u Londonu. Njen album ''Healing Is Difficult'' iz 2001. godine bavi se temom Pontifexove smrti. Sia je patila od [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], zavisnosti od lijekova protiv bolova i alkohola, te je razmišljala o samoubistvu, tako daleko da je napisala poruku o samoubistvu. Sia je 2010. objavila da su svi planirani promotivni događaji i emisije otkazani zbog lošeg zdravlja. == Reference == {{refspisak}} {{Sia Furler}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Adelaide]] [[Kategorija:Australski muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1cxef04strwfz294vh4eyp4j9te03ka 0 453730 3893236 3512375 2026-06-04T10:29:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893236 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tipuric DGE 1913.jpg|mini|Darko Tipurić (2017)]] '''Darko Tipurić''' jest redovni profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]]. Šef je Katedre za organizaciju i menadžment i voditelj dva specijalistička postdiplomska studija („MBA – poslovno upravljanje“ i „Strategija i korporativno upravljanje“.<ref>{{Cite web|url=http://www.efzg.unizg.hr/katedre-29721/organizacija-i-menadzment-29786/clanovi-30611/prof-dr-sc-darko-tipuric-30635/30635|title=Prof. dr. sc. Darko Tipurić|last=UNIZG|first=EFZG|date=|website=www.efzg.hr|publisher=|language=hr|access-date=27. 5. 2019}}</ref> Rođen je 8. marta 1966. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je diplomirao i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu]]. U mladosti je svirao gitaru i bas-gitaru u sarajevskim rock grupama ("[[Bombaj štampa]]", "Blitz", "Ulična Garda" i dr.). Tokom svoje univerzitetske karijere bio je [[prodekan]], zamjenik dekana i [[dekan]] Ekonomskog fakulteta, član Matičnog odbora za društvene nauke – polje ekonomije i niza drugih odbora i komisija. Gostujući je profesor na više univerziteta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Evropa|Evropi]]. Objavio je 18 knjiga kao autor i urednik, te oko 200 naučnih i stručnih radova iz područja strateškog menadžmenta, poslovnog odlučivanja i korporativnog upravljanja u zemlji i inostranstvu. Njegove knjige "Korporativno upravljanje u Hrvatskoj" i "Iluzija strategije - razotkrivanje socijalno konstruirane zbilje poduzeća" znatno su utjecale na razvoj tih disciplina. Predsjednik je programskog odbora međunarodne naučne OFEL konferencije i član programskih i uređivačkih odbora nekoliko međunarodnih naučnih konferencija i časopisa.<ref>{{Cite web|url=https://www.ciru.hr/|title=CIRU - Governance Research and Development Centre - Home|website=www.ciru.hr|access-date=27. 5. 2019}}</ref> Dobitnik je više uglednih nagrada za svoj istraživački i nastavni rad. Osim univerzitetske karijere, savjetnik je brojnih hrvatskih i inostranih preduzeća i drugih institucija, te aktivno učestvuje na projektima razvoja poduzetništva, menadžmenta i korporativnog upravljanja u tranzicijskim zemljama. Ujedno je i počasni predsjednik Hrvatskog udruženja članova nadzornih i upravnih odbora (CID) i vrši dužnosti u Evropskoj konfederaciji udruženja direktora (ecoDa). Član je Glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista (HDE). Osnivač je i član akademske mreže za razvoj korporativnog upravljanja u zemljama [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] (SEECGAN), te brojnih drugih stručnih i naučnih društava/udruženja. Jedan je od osnivača i član Rotary kluba Zagreb Medveščak. Guverner je Rotary Distrikta 1913 Hrvatska za 2018/19. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://rotary.hr/|title=Rotary 1913 Croatia {{!}} District 1913 Croatia|website=rotary.hr|access-date=27. 5. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Tipurić, Darko}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]] [[Kategorija:Bombaj štampa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dn6ucwn0jc679f9y8acgozw5tnd2076 0 454137 3892887 3836257 2026-06-04T07:41:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = | počasni_sufiks = | slika = John McLaughlin Blue Note 2016.JPG | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = | izvorno_ime = John McLaughlin | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = 4. januar 1942. | mjesto_rođenja = [[Doncaster]], [[Velika Britanija]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Jazz]], [[Jazz fuzija]], [[Progresivni rock]], [[Psihodelični rock]] | zanimanje = Muzičar, kompozitor | instrument = Elekrična gitara | karijera = 1963. - | izdavač = Douglas, Columbia, Verve, Abstract Logix | povezani_umjetnici = [[Miles Davis]], [[Lifetime (grupa)|Lifetime]], [[Mahavishnu Orchestra]], [[Shakti (grupa)|Shakti]], Remember Shakti, [[Paco de Lucía]], [[Al Di Meola]], [[Carlos Santana]], [[Katia Labèque]], [[Zakir Hussain]], [[Jeff Beck]], [[Jimi Hendrix]], [[Joey DeFrancesco]], [[Jimmy Herring]] | veb-sajt = http://www.johnmclaughlin.com/ | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''John McLaughlin''' (rođen 4. januara 1942), poznat i kao Mahavishnu John McLaughlin, [[Engleska|engleski]] je gitarista, vođa sastava i kompozitor. Njegova muzika uključuje mnoge žanrove [[jazz]]a, kombinovane sa elementima [[rock]]a, [[Indijska klasična muzika|indijske klasične muzike]], [[Klasična muzika|zapadne klasične muzike]], [[Flamenko|flamenka]] i [[blues]]a. On je jedna od pionirskih figura u stvaranju muzičkog pravca poznatog pod nazivom [[Jazz fuzija]]. Nakon što je učestvovao u nekoliko ključnih britanskih grupa ranih 1960-ih, McLaughlin je napravio [[Extrapolation (album)|Extrapolation]], svoj prvi album kao vođa grupe [[Mahavishnu Orchestra]], 1969. Zatim se preselio u [[SAD]], gdje je svirao sa grupom [[Lifetime (grupa)|Lifetime]] bubnjara [[Tony Williams (bubnjar)|Tony Williams]]a , a zatim sa [[Miles Davis|Milesom Davisom]] na njegovom električnom jazz-fuzija albumima [[In a Silent Way (album)|In a Silent Way]], [[Bitches Brew (album)|Bitches Brew]], [[Jack Johnson (album)|Jack Johnson]] i [[On the Corner (album)|On the Corner]]. Njegova muzička grupa iz 1970-ih, Mahavishnu Orchestra, izvodila je tehnički virtuozan i složen stil u muzici koji je spajao električni jazz i rock sa indijskim uticajima. McLaughlinov solo na "Miles Beyond" s albuma ''Live at Ronnie Scott's'' osvojio je [[Nagrada Grammy|nagradu Grammy]] za najbolji improvizovani džez solo 2018.<ref>{{cite web|title=2018 GRAMMY Awards: Complete Winners List|url=https://www.grammy.com/grammys/news/2018-grammy-awards-complete-winners-list|publisher=Grammy.com|date=29. 1. 2018|access-date=30. 1. 2018|archive-date=28. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180128121536/https://www.grammy.com/grammys/news/60th-grammy-awards-full-nominees-list|url-status=dead}}</ref> Dobitnik je više nagrada "Guitarist of the Year" i "Best Jazz Guitarist" iz časopisa kao što su ''DownBeat'' i ''Guitar Player'' na osnovu anketa čitalaca. Godine 2003. bio je na 49. mjestu liste časopisa [[Rolling Stone]] za "100 najvećih gitarista svih vremena".<ref>{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/coverstory/5937559/page/29|title=Rolling Stone 100 Greatest Guitarists of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|access-date=3. 11. 2017|archive-date=10. 6. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080610011629/http://www.rollingstone.com/news/coverstory/5937559/page/29|url-status=dead}}</ref> Godine 2009. ''DownBeat'' je uvrstio McLaughlina u svoju neobjavljenu listu "75 velikih gitarista", u kategoriji "Modern Jazz Maestros".<ref>{{cite news|title=75 Great Guitarists|url=http://www.downbeat.com/digitaledition/2009/db0209/_art/db0209.pdf|access-date=3. 3. 2017|work=[[Down Beat]]|date=februar 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127175659/http://www.downbeat.com/digitaledition/2009/db0209/_art/db0209.pdf|archive-date=27. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Godine 2012. časopis ''Guitar World'' ga je svrstao na 63. mjesto na listi 100 najboljih.<ref>{{cite web|title=Top 100 Greatest Guitarists of All Time|url=http://www.guitarworld.com/features-news/readers-poll-results-100-greatest-guitarists-all-time/%0916495|website=Guitar World|access-date=3. 3. 2017|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160522140237/http://www.guitarworld.com/features-news/readers-poll-results-100-greatest-guitarists-all-time/%0916495|archive-date=22. 5. 2016}}</ref> Godine 2010., britanski rock gitarista [[Jeff Beck]] je nazvao McLaughlina "najboljim živim gitaristom", a [[Pat Metheny]] ga je opisao kao najvećeg svjetskog gitaristu.<ref>{{cite web|url=http://www.dallasobserver.com/music/qanda-john-mclaughlin-talks-miles-davis-indian-philosophy-and-frank-zappas-jealousy-7071644|title=Q&A: John McLaughlin Talks Miles Davis, Indian Philosophy and Frank Zappa's Jealousy|first=Darryl|last=Smyers|date=29. 11. 2010|website=Dallasobserver.com|access-date=3. 11. 2017}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Doncaster]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Britanski gitaristi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1zdyq6x7du9tqo90otg54ef3xkdb6v2 0 454250 3893167 3871161 2026-06-04T10:04:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Adrienne Jo Barbeau | počasni_sufiks = | slika = AdrienneBarbeauJune2011.jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Adrienne Barbeau na sajmu ''Calgary Comic & Entertainment Expo'' u [[Alberta|Alberti]], [[Kanada]] 2011. | izvorno_ime = | izvorni_jezik = <!-- U obliku koda ISO 639-1; npr. "fr" za francuski, "de" za njemački itd. --> | izgovor = Edrien Barbo | ime_pri_rođenju = <!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|06|11}} | mjesto_rođenja = [[Sacramento]], [[SAD]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | status_nestanka = | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = Amerikanka | druga_imena = | etnicitet = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = 70-danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | poznat_po = [[Bijeg iz New Yorka (1981)|Bijeg iz New Yorka]], [[Fog (1980)|Fog]] | značajna_djela = | stil = | rodni_grad = Sacramento | plaća = | bogatstvo = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | denominacija = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | krivične_prijave = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = <!-- Koristiti prema nazivu članka ili uobičajeno ime --> | partner = <!-- Nevjenčani partner za duže vrijeme --> | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | web-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Adrienne Jo Barbeau'''<ref name="fref">[http://www.filmreference.com/film/61/Adrienne-Barbeau.html Adrienne Barbieau] na filmreference.com</ref> (11. juni 1945. [[Sacramento]], [[Kalifornija]]) je američka glumica i pisateljica [[Francuska|francuskog]] i [[Armenija|armenskog]] porijekla.<ref>{{cite web|url=http://www.vice.com/read/off-hollywood-adrienne-barbeau|title=Interview: Off Hollywood – Adrienne Barbeau|publisher=[[Vice (Magazin)|Vice]]|access-date=10. 10. 2013}}</ref> ==Biografija== Dok je pohađala školu i [[koledž]] uzimala je redovno časove plesa i pjevanja. Sredinom 60-tih godina postaje član ansambla ''San Jose Light Opera'' koji je nastupao po američkim bazama u [[Pacifik]]u. Pored toga radila je razne poslove u [[New York]]u kao gogo plesačica i prodavačica karata u noćnim klubovima. Prve uloge igrala je u mjuziklima ''[[Anatevka]]'' (kao Hodel) i ''[[Musical Grase]]'' (kao Betty Rizzo). Performansom u Musical Grease bila je nominirana za [[Tony Award]] za najbolju glumu.<ref>[http://www.ibdb.com/production.asp?ID=3641 Info] auf ibdb.com</ref> Uspjeh na Broadwayu je privukao pažnju [[Norman Lear|Normana Leara]] koji joj je ponudio ulogu kao Carol Taynor u komediji Maude koju je igrala do 1978 do ukidanja serije. 1979 vjenčaje se s režiserom [[John Carpenter|Johnom Carpenterom]] u čijim je filmovima glumila: ''[[Stvor (1982)|Stvor]] , [[Fog (1980)|Fog]], [[Bijeg iz New Yorka (1981)|Bijeg iz Njujorka]]''. Glumiti će i u ''Creepshow'' režisera [[George A. Romero|Georga Romera]] kao i u ''Swamp Thing'' koji je režirao [[Wes Craven]]. Na televizije je glumila od 2003-2005 u seriji Carnivale. Nakon razvoda s Carpenterom udaje se za [[Billy Van Zandt]]<nowiki/>a s kojim ima dva sina. == Filmografija (izbor) == * [[Maude (serija)|Maude]] (serija 1972-1978) * [[The Great Houdinis]] (1976) *[[Red Alert (1977)|Red Alert]] (1977) * [[Someone’s Watching Me!]] (1978) * [[The Crash of Flight 401]] (1978) * [[Fog (1980)|Fog]] (1980) *[[Bijeg iz New Yorka (1981)|Bijeg iz Njujorka]] (1981) kao Maggie * [[The Cannonball Run]] (1981) * [[Swamp Thing]] (1982) * [[Creepshow (1982)|Creepshow]] (1982) *[[Stvor (1982)|Stvor]] (1982) glas kompjutera ''Chess Wizzard'' * [[Seduced (1985)|Seduced]] (1982) * [[The Twilight Zone]] (serija, 1985) *[[Murder She Wrote|Murder, She Wrote]] 2x09 ''Jessica Behind Bars'' i 3x16 ''The Bottom Line Is Murder'' * [[Back to School]] ''(1986)'' * [[Prince of Darkness]] (1987, samo glas) * [[Cannibal Women in the Avocado Jungle of Death]] (1989) * [[Due occhi diabolici]] (1990) * [[Blood River (1991)|Blood River]] (1991) * [[Double-Crossed]] (1991) * [[The Burden of Proof Silvia Hartnell]] (1991) * [[Father Hood]] (1993) * [[Silk Degrees]] * [[Rebel Highway (serija)|Rebel Highway]] (serija iz 1994, epizoda ''Jailbreakers'') * [[Babylon 5]] (serija 1994 sezona 2 6-ta epizoda) * [[Star Trek: Deep Space Nine]] (serija, epizoda 7x16) * [[Convent (2000)|Convent]] (2000) * [[Ghost Rock (2003)|Ghost Rock]] (2003) *[[Halloween (2007)|Halloween]] (2007) * [[Unholy (2007)|Unholy]] (2007) * [[Fly Me to the Moon 3D (2008|Fly Me to the Moon 3D]] (2008) *[[The Dog Who Saved Christmas (2009)|The Dog Who Saved Christmas]] (2009) * [[General Hospital]] (2010-2015 serija) * [[Revenge (serija)|Revenge]] (serija 2012–2015, 2 epizode) * [[Criminal Minds]] (serija 2014, epizoda 9x20) * [[Tales of Halloween (2015)|Tales of Halloween]] (2015) ==Reference== {{refspisak}} {{Commons|Adrienne Jo Barbeau}} {{DEFAULTSORT:Barbeau, Adrienne}} [[Kategorija:Biografije, Sacramento]] [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6cbefjhxpmoje0lazp7trxpvsq5o4gt 0 454258 3892889 3511282 2026-06-04T07:41:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892889 wikitext text/x-wiki '''Željko Kecojević''', rođen 9. januara 1961. u [[Tuzla|Tuzli]], je bosanskohercegovački glumac. Bio je jedan od prepoznatljivijih i talentiranijih [[Jugoslavija|jugoslavenskih]] mladih glumaca. Poznat je po ulogama Željka Stanarevića i Muse Puse Tufahije u kultnoj predstavi Audicija. Idejni je tvorac i autor predstave [[Sve mi diraj, očevinu ne]] sa [[Jasmin Geljo|Jasminom Geljom]]. Trenutno živi i radi u [[Toronto|Torontu]]. Gradi glumačku karijeru u [[Kanada|Kanadi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] učestvujući u većem broju filmova i nekoliko televizijskih serija<ref>{{cite web|url = https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/audicija-30-godina-poslije-gdje-su-i-sta-rade-cuveni-sarajevski-studenti/172608|title = Audicija, 30 godina poslije: Gdje su i šta rade čuveni sarajevski studenti?|publisher = radiosarajevo.ba|access-date=4. 7. 2019}}</ref> poput: [[Cosmopolis (film)|Cosmopolis]], [[ZOS: Zone of Separation]], [[Covert Affairs]] i drugi.<ref>{{cite web|url = https://www.imdb.com/name/nm1670255/bio?ref_=nm_ov_bio_sm|title = Željko Kecojević, biografija|publisher = imdb.com|access-date=4. 7. 2019}}</ref> == Filmografija == * [[The waiting room]] (2015) * [[Transporter: The Series]] (2012) * Cosmopolis (2012) * Covert Affairs (Pilot) (2010) * [[Gangster Exchange]] (2010) * [[Survival of the Dead]] (2009) * Zone of Separation (2009) * [[Air Emergency]] (2007) * [[1-800-Missing]] (2004) * [[This Is Wonderland]] (2004) * Blue Murder (2003) * [[Master Spy: The Robert Hanssen Story]] (2002) * [[Hajde da se volimo 2]] (1989) * [[Azra (film)|Azra]] (1988) * [[Vanja (film)|Vanja]] (1988) * [[Vanbračna putovanja]] (1988) * [[Posljednji skretničar uzanog kolosijeka]] (1986) * [[Misija Majora Atertona]] (1986) * [[Ja sam starinski ormar]] (1986) * [[Brisani prostor]] (1985) * [[Veliki talenat]] (1984) * [[Nastojanje]] (1982) == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kecojević, Željko}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Kanadski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g8txpdo8tbfeyc11awpy0zmbl1embl6 0 454858 3893302 3562040 2026-06-04T10:41:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893302 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hari Slipicevic (2).png|desno|mini|Hari Slipičević]] '''Hari Slipičević''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] autor rođen 30. decembra 1968. u [[Mostar]]u. Odrasta i školuje se u Mostaru do početka 90-ih godina prošlog vijeka. Od 1996. živi i radi u [[Holandija|Holandiji]]. == Bibliografija == Prve dvije knjige objavljuje 2016. godine: * "Biseri od kamena"<ref>{{Cite web|url=https://www.bljesak.info/kultura/flash/biseri-od-kamena-pred-citateljima-u-mostaru/144566|title='Biseri od kamena' pred čitateljima u Mostaru|website=Bljesak.info|language=en|access-date=11. 8. 2019}}</ref> i *"Mostarac lavljeg srca"<ref>{{Cite web|url=https://novi.ba/clanak/92429/uprilicena-promocija-knjige-mostarac-lavljeg-srca|title=Upriličena promocija knjige 'Mostarac lavljeg srca'|website=novi.ba|access-date=11. 8. 2019}}</ref>. Uskoro nastaje roman "Ključ besmrtnosti", prvi dio njegove trilogije. Nakon dva rasprodana izdanja u BiH<ref>{{Cite web|url=http://m.pogled.ba/clanak/kljuc-besmrtnosti-harija-slipicevica-najprodavaniji-bh-naslov-na-internetu/135128|title=​"Ključ besmrtnosti" Harija Slipičevića najprodavaniji bh. naslov na internetu|last=studio|first=Technabit-development|date=14. 2. 2018|website=Pogled.ba|language=hr|access-date=11. 8. 2019|archive-date=11. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190811113835/http://m.pogled.ba/clanak/kljuc-besmrtnosti-harija-slipicevica-najprodavaniji-bh-naslov-na-internetu/135128|url-status=dead}}</ref>, roman izlazi u nakladi beogradske izdavačke kuće Laguna.<ref>{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/n4300_knjiga_kljuc_besmrtnosti_laguna.html|title=Ključ besmrtnosti - Hari Slipičević {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|language=sr|access-date=11. 8. 2019}}</ref> Romana "Ključ besmrtnosti" je preveden i objavljen u izdanjima na engleskom<ref>{{Cite web|url=https://www.amazon.com/Key-Immortality-Hari-Slipicevic/dp/B08VCKZBZF|title=Amazon.com - Key to Immortality - Hari Slipicevic|website=Amazon.com|access-date=15. 10. 2021}}</ref>, njemačkom<ref>{{Cite web|url=https://www.amazon.com/Schl%C3%BCssel-Unsterblichkeit-German-Hari-Slipicevic/dp/B08TR4RVCP|title=Amazoncom - Schlüssel zur Unsterblichkeit (German Edition)|website=Amazon.com|access-date=15. 10. 2021}}</ref> i turskom<ref>{{Cite web|url=https://www.amazon.co.uk/%C3%96l%C3%BCms%C3%BCzl%C3%BC%C4%9F%C3%BCn-Anahtar%C4%B1-Hari-Slipi%C4%8Devi%C4%87/dp/6057139631|title=Ölümsüzlüğün Anahtarı Turkish edition - Paperback – 1 Jan. 2022|website=Amazon|access-date=Pristupljeno: 01. 01. 2024.}}</ref> jeziku. *Roman "Tetovirani grad" - drugi dio trilogije i nastavak "Ključa besmrtnosti" izlazi 2023. godine u izdanju izdavačke kuće Laguna<ref>{{Cite web|url=https://www.laguna.rs/n5900_knjiga_tetovirani_grad_laguna.html|title="Tetovirani grad", Hari Slipičević|website=Laguna|access-date=1. 1. 2024}}</ref>. == Fondacija == Pokrenuo je i vodi ''Fondaciju Slipičević''.<ref>{{Cite web|url=http://fondacijaslipicevic.com/|title=Fondacija Slipicevic|website=fondacijaslipicevic.com|access-date=11. 8. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Slipičević, Hari}} [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] joaeorbcemubyym3sqf4rbh5hko9egl 0 455068 3893165 3625882 2026-06-04T10:04:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zuzana Čaputová | slika = Зузана Чапутова (02-11-2021).jpg | redoslijed = 5. predsjednica [[Slovačka|Slovačke]] | vrijeme_na_vlasti = 15. juni 2019 – 15. juni 2024. | prethodnik = [[Andrej Kiska]] | nasljednik = [[Peter Pellegrini]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|5|21}} | mjesto_rođenja = [[Bratislava]], [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = Slovačko | etnicitet = | politička_stranka = [[Progresivna Slovačka]] (2017–2019) | supruga = Ivan Čaputa ​(razvod)<br/> Juraj Rizman (partner od 2020) | supružnik = | djeca = 2 kćerke | obrazovanje = [[Univerzitet u Bratislavi]] | vjera = | potpis = | web_stranica = http://zuzanacaputova.sk/ }} '''Zuzana Čaputová''' (rođena 21. juna 1973.<ref name="peticia-prezident-2019">{{Cite web | title = Petičný hárok : Zuzana Čaputová: voľby prezidenta Slovenskej republiky v roku 2019 | url = https://uploads-ssl.webflow.com/5b057f2560c8f6a40b8abfad/5b0d0f1dbe77e0bba83a81b5_peticia-Zuzana-Caputova.pdf | access-date = 30. 8. 2019 | archive-date = 1. 4. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190401112353/https://uploads-ssl.webflow.com/5b057f2560c8f6a40b8abfad/5b0d0f1dbe77e0bba83a81b5_peticia-Zuzana-Caputova.pdf | url-status = dead }}</ref><ref name="lv-10427">{{Cite web | title = Výpis z katastra nehnuteľností : List vlastníctva č. 10427 | url = http://www.katasterportal.sk/ | publisher = ÚGKK SR | access-date = 30. 8. 2019| place = Bratislava}}</ref><ref name="sme-2019-kto-je">{{Cite web | last = Kováč | first = Peter | title = Z jednoduchej vinohradníckej rodiny do prezidentského paláca. Kto je Zuzana Čaputová? | url = https://domov.sme.sk/c/22087180/z-jednoduchej-vinohradnickej-rodiny-do-prezidentskeho-palaca-kto-je-zuzana-caputova.html | issn = 1335-4418 | publisher = Petit Press | place = Bratislava | date = 30. 3. 2019 | access-date = 30. 8. 2019}}</ref>) [[Slovaci|slovačka]] je [[političar]]ka, pravnica, aktivistica i peta [[Predsjednik Slovačke|predsjednica]] [[Slovačka|Slovačke]].<ref name="sme-inauguracia-mpm">{{Cite book | author = Orviská Veronika, Kováč Peter | title = Kiska odovzdal palác novej prezidentke Čaputovej (minúta po minúte) | url = https://domov.sme.sk/c/22145591/inauguracia-zuzana-caputova-prezidentka.html | ISSN = 1335-4418 | publisher = Petit Press | access-date = 30. 8. 2019}}</ref> Prva je žena ikad izabrana na tu poziciju<ref name="nyt-won">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/03/30/world/europe/slovakia-election-president.html|title=Zuzana Caputova Is Elected Slovakia’s First Female President|last=Santora|first=Marc|date=30. 3. 2019|work=The New York Times|access-date= 30. 8. 2019|last2=Germanova|first2=Miroslava|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> i sa 45 godina, koliko je imala u trenutku inauguracije, najmlađa izabrana predsjednica u [[Historija Slovačke|historiji Slovačke]]. Od 2011. do 2014. bila je na funkciji predsjednika stranke [[Progresivna Slovačka]]. == Rani život i obrazovanje == Rođena je u [[Bratislava|Bratislavi]],<ref name="afp-won">{{Cite news|url=https://news.yahoo.com/outsider-caputova-leads-race-slovak-presidency-015757805.html|title=Outsider Caputova wins Slovak presidency|last=Juhasz|first=Laszlo|date=29. 3. 2019|access-date= 30. 8. 2019|agency=AFP|language=en-US|via=Yahoo! News}}</ref> u tadašnjoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], u porodici koja je pripadala radničkoj klasi.<ref name="fp-candidate" /> Odrasla je u obližnjem [[Pezinok]]u.<ref name="fp-candidate">{{Cite web|url=https://foreignpolicy.com/2019/03/28/can-zuzana-caputova-save-slovakia-smer-kocner-kuciak-sefcovic/|title=Can Zuzana Caputova Save Slovakia?|last=Kalan|first=Dariusz|date=28. 3. 2019|website=Foreign Policy|language=en|access-date= 30. 8. 2019}}</ref> Svoj odgoj opisala je kao odrastanje unutar ''otvorene kuće''.<ref name="fp-candidate" /> Upisala je Pravni fakultet Univerziteta u Bratislavu, gdje je diplomirala pravo 1996. Studirala je na Pravnom fakultetu<ref name="afp-won" /> [[Komenskov univerzitet|Komenskovog univerziteta]] a diplomirala je 1996. godine.<ref name=tasr-bio>{{cite web|url=http://newsnow.tasr.sk/policy/profile-of-presidential-candidate-zuzana-caputova/|title=Profile of Presidential Candidate Zuzana Caputova – News Now|first=Martin|last=Fabok|access-date=30. 8. 2019|archive-date=31. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190331154153/http://newsnow.tasr.sk/policy/profile-of-presidential-candidate-zuzana-caputova/|url-status=dead}}</ref> Tokom perioda između 1998. i 1999. završila je ciklus obuke "Opće upravljanje - upravljanje promjenama", a 1999. godine i kurs ARK - Kurs medijacije, akreditiran od Ministarstva obrazovanja Slovačke.<ref>{{Cite web| title = Profile| url = https://www.zuzanacaputova.sk/files/podklady/Zuzana_profil.pdf| publisher = Zuzana Čaputová| access-date = 30. 8. 2019| archive-date = 31. 3. 2019| archive-url = https://web.archive.org/web/20190331204409/https://www.zuzanacaputova.sk/files/podklady/Zuzana_profil.pdf| url-status = dead}}</ref> == Predsjednički izbori == Na predsjedničke izbore u Slovačkoj 2019. izašla je kao kandidat Progresivne Slovačka.<ref name="nyt-candidate">{{Cite news|url= https://www.nytimes.com/2019/03/15/world/europe/slovakia-election.html|title=In Slovakia, Unlikely Presidential Candidate Signals a Backlash Against Populism|last=Santora|first=Marc|date=15. 3. 2019|work=The New York Times|access-date=16. 3. 2019|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref> U prvom krugu izbora dobila je 40,6% glasova, te je izborila učešće u drugom krugu glasanja. Njen protivkandidat u drugom krugu bio je [[Maroš Šefčovič]]. U drugom krugu pobijedila je Šefčoviča, osvojivši 58,4% glasova.<ref>{{Cite web| title = Zuzana Caputova Is Elected Slovakia's First Female President| url = https://www.nytimes.com/2019/03/30/world/europe/slovakia-election-president.html | publisher = The New York Times| author=Santora, Marc and Miroslava Germanova| date=30. 3. 2019|access-date = 31. 3. 2019}}</ref> Na mjesto predsjednice, prve u historiji Slovačke, inaugurirana je 15. juna 2019.<ref>{{cite web|url=https://www.foxnews.com/world/zuzana-caputova-inaugurated-as-1st-slovak-female-president|title=Zuzana Caputova inaugurated as 1st Slovak female president|date=15. 6. 2019|publisher=Associated Press|website=foxnews.com}}</ref> == Porodični život == Razvedena je i majka dvije kćeri. Trenira zen jogu<ref name="fp-candidate"/> i živi u [[Pezinok]]u.<ref name=nyt-won/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Zuzana Čaputová}} * [http://zuzanacaputova.sk/ Službeni sajt] {{startna kutija}} {{s-off}} {{s-bef|prije=[[Andrej Kiska]]}} {{s-ttl|naslov=Predsjednica [[Slovačka|Slovačke]]|godine=2019–2024.}} {{s-aft|poslije=[[Peter Pellegrini]]}} {{s-end}} {{Predsjednici Slovačke}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čaputová, Zuzana}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Bratislava]] [[Kategorija:Slovački političari]] [[Kategorija:Slovački predsjednici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6ok9r5kb8bdxdjy9xxn61w8ovgrnlii 0 456071 3892766 3792179 2026-06-03T14:06:58Z Panasko 146730 3892766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | vrsta = SPA | godina = 2019. | događaj = | takmičenje = SP u atletici 2019 – 800 m (muškarci) | slika = | alt = | opis = | borilišta = | lokacija = [[Khalifa stadion]], [[Doha]], [[Katar]] | datumi = 28. i 29. septembar, 1. oktobar | takmičari = 45 | države = 28 | ekipe = | pobjeda_oznaka = Pobjedničko vrijeme | pobjeda_vrijednost = 1:42.34 | zlato = [[Donavan Brazier]] | srebro = [[Amel Tuka]] | bronza = [[Ferguson Cheruiyot Rotich]] | zlatoNOC = SAD | srebroNOC = BIH | bronzaNOC = KEN | pred = [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – 800 m (muškarci)|2017]]. | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2021 – 800 m (muškarci)|2021]]. }} {{SP u atletici 2019}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.}} Takmičenja na [[800 metara]] za muškarce na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2019.]] održana su 28. i 29. septembra i 1. oktobra na [[Khalifa stadion]]u u [[Doha|Dohi]] u [[Katar]]u.<ref>[https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-800-M-h----.SL2.pdf Start list]</ref> Takmičenje je bilo podijeljeno u tri faze: kvalifikacije, polufinale i finale. [[Donavan Brazier]] iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] s najbržim vremenom u finalu 1:42.34 osvojio je zlatnu medalju. [[Amel Tuka]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] osvojio je srebro, dok je [[Ferguson Cheruiyot Rotich]] iz [[Kenija|Kenije]] osvojio bronzanu medalju.<ref>[https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-800-M-f----.RS6.pdf Final results]</ref> Ovo je bilo prvo izdanje takmičenja pod izmijenjenim nazivom, nakon što je ranije bilo poznato kao Svjetsko prvenstvo u atletici, te ujedno i posljednje održano prije nego što je [[Međunarodna asocijacija atletskih federacija|IAAF]] preuzela novi identitet pod imenom '''World Athletics'''. Također, po prvi put takmičenje je održano na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], kao i prvi put da je završeno u oktobru. Zbog vruće klime nije bilo jutarnjih sesija, a takmičenja su se odvijala od kasnog popodneva nadalje. Dugoprugaške cestovne discipline bile su zakazane za početak oko ponoći po lokalnom vremenu.<ref>{{Cite web|url=https://doi.org/10.64628/ab.f5vh35jv4|title=World Athletics Championships: study busts myth of the hurdler’s start|last=Bezodis|first=Ian|last2=Wood|first2=Matthew|date=2019-09-27|website=doi.org|access-date=2025-12-23|last3=Walker|first3=Josh}}</ref> Po prvi put je bilo dozvoljeno da se sponzori nacionalnih reprezentacija pojavljuju na sportskoj opremi u kojoj su se atletičari takmičili.<ref>{{Cite book|last=Al-Abdulla|first=Tariq Saed|url=https://doi.org/10.4135/9781526446008|title=The Marketing Strategy for the 13th IAAF Indoor World Athletics Championships 2010 in Doha: Creating a Value Constellation|last2=Safi|first2=Maher N.|last3=Ferrand|first3=Alain|date=2012|publisher=SAGE Publications, Inc.|isbn=978-1-5264-4600-8|location=1 Oliver's Yard, 55 City Road, London EC1Y 1SP United Kingdom}}</ref> == Rekordi == Zvanični rekordi do početka takmičenja 28. septembra 2019.<ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/records/by-discipline/sprints/200-metres/outdoor/men| title=100 Metres Men − Records| website = [[International Association of Athletics Federations|IAAF]]| access-date=21. 9. 2019}}</ref> {| class="wikitable" style="font-size: 85%;" ! Rekord !! Vrijeme !! Atletičar !! Datum !! Lokacija |- |'''[[Svjetski rekordi u atletici|Svjetski rekord]]''' |align=right|1:40.91 |{{flagathlete|[[David Lekuta Rudisha]]|KEN}} |align=right|9. august 2012. |{{ZD|GBR}} [[London]] |- |'''[[Rekordi svjetskih prvenstava u atletici|Rekord prvenstava]]''' |align=right|1:43.06 |{{flagathlete|[[Billy Konchellah]]|KEN}} |align=right|1. septembar 1987. |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |- |'''Najbolji svjetski rezultat sezone''' |align=right|1:41.89 |{{flagathlete|[[Nijel Amos]]|BOC}} |align=right|12. juli 2019. |{{ZD|MNK}} [[Monako]] |- |'''[[Afrički rekordi u atletici|Afrički rekord]]''' |align=right|1:40.91 |{{flagathlete|[[David Lekuta Rudisha]]|KEN}} |align=right|9. august 2012. |{{ZD|GBR}} [[London]] |- |'''[[Azijski rekordi u atletici|Azijski rekord]]''' |align=right|1:42.79 |{{flagathlete|[[Yusuf Saad Kamel]]|BHR}} |align=right|29. juli 2008. |{{ZD|MNK}} [[Monako]] |- |'''[[Rekordi atletike Sjeverne i Centralne Amerike i Kariba|Rekord Sjeverne i Centralne Amerike i Kariba]]''' |align=right|1:42.60 |{{flagathlete|[[Johnny Gray]]|USA}} |align=right|28. august 1985. |{{ZD|Z NJE}} [[Koblenz]] |- |'''[[Južnoamerički rekordi u atletici|Južnoamerički rekord]]''' |align=right|1:41.77 |{{flagathlete|[[Joaquim Cruz]]|BRA}} |align=right|26. august 1984. |{{ZD|Z NJE}} [[Köln]] |- |'''[[Evropski rekordi u atletici|Evropski rekord]]''' |align=right|1:41.11 |{{flagathlete|[[Wilson Kipketer]]|DEN}} |align=right|24. august 1997. |{{ZD|Z NJE}} [[Köln]] |- |'''[[Rekordi Okeanije u atletici|Rekord Okeanije]]''' |align=right|1:44.3 |{{flagathlete|[[Peter Snell]]|NZL}} |align=right|3. februar 1962. |{{ZD|NZL}} [[Christchurch]] |} == Norma == Norma za kvalifikaciju bila je 1:45.80.<ref>{{cite news|url=https://www.iaaf.org/competition/standards/2019|title=Competitions Entry Standards 2019 – IAAF World Championships – PDF title, Qualification Standards for the IAAF World Athletics Championships Doha 2019|first=|last=|publisher=iaaf.org|date=2. 8. 2019}}</ref> == Raspored == {| class="wikitable" ! Datum ! Vrijeme<br>([[UTC+03:00|UTC+3]]) ! Runda |- |28. septembar || <center>17:15 || [[#Kvalifikacije|Kvalifikacije]] |- |29. septembar || <center>21:55 || [[#Polufinale|Polufinale]] |- |-style=background:lemonchiffon |1. oktobar || <center>22:10 || [[#Finale|Finale]] |} == Zemlje učesnice == {{sekcija}} == Rezultati == === Kvalifikacije === Kvalifikacije su održane 28. augusta. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Grupa !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 |- ! Vrijeme starta | 17:05 || 17:22 || 17:29 || 17:36 || 17:43 || 17:50 |- |} Prva tri takmičara u svakoj grupi ('''Q''') i sljedećih šest najbržih ('''q''') plasirali su se u [[#Polufinale|polufinale]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !{{Tooltip|<nowiki>#</nowiki>|Rang}} !! Grupa !! Takmičar !! Država !! Vrijeme !! Napomene |- |- bgcolor=ccffcc | 1 || 5 ||align=left| [[Emmanuel Korir]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:45.16 || Q |- bgcolor=ccffcc | 2 || 5 ||align=left| [[Mostafa Smaili]] ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR|2019.}} || 1:45.27 || Q |- bgcolor=ccffcc | 3 || 5 ||align=left| [[Wesley Vázquez]] ||align=left| {{ZastavaSPA|PUR|2019.}} || 1:45.47 || Q |- bgcolor=ccffcc | 4 || 6 ||align=left| [[Elliot Giles]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR|2019.}} || 1:45.53 || Q |- bgcolor=ccffcc | 5 || 6 ||align=left| [[Clayton Murphy]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:45.62 || Q |- bgcolor=ccffcc | 6 || 6 ||align=left| [[Amel Tuka]] ||align=left| {{ZastavaSPA|BIH|2019.}} || 1:45.62 || Q |- bgcolor=ddffdd | 7 || 6 ||align=left| [[Álvaro de Arriba]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP|2019.}} || 1:45.67 || q |- bgcolor=ddffdd | 7 || 5 ||align=left| [[Yassine Hethat]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ALG|2019.}} || 1:45.67 || q |- bgcolor=ccffcc | 9 || 3 ||align=left| [[Brandon McBride]] ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN|2019.}} || 1:45.96|| Q |- bgcolor=ccffcc | 10 || 4 ||align=left| [[Ferguson Cheruiyot Rotich]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:45.98 || Q |- bgcolor=ccffcc | 11 || 4 ||align=left| [[Bryce Hoppel]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:46.01 || Q |- bgcolor=ccffcc | 12 || 1 ||align=left| [[Donavan Brazier]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:46.04 || Q |- bgcolor=ccffcc | 13 || 2 ||align=left| [[Ngeno Kipngetich]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:46.07 || Q |- bgcolor=ccffcc | 14 || 4 ||align=left| [[Abdessalem Ayouni]] ||align=left| {{ZastavaSPA|TUN|2019.}} || 1:46.09 || Q |- bgcolor=ccffcc | 15 || 3 ||align=left| [[Abubaker Haydar Abdalla]] ||align=left| {{ZastavaSPA|QAT|2019.}} || 1:46.11 || Q |- bgcolor=ccffcc | 16 || 1 ||align=left| [[Marco Arop]] ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN|2019.}} || 1:46.12 || Q |- bgcolor=ccffcc | 17 || 2 ||align=left| [[Adrián Ben]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP|2019.}} || 1:46.12 || Q |- bgcolor=ccffcc | 18 || 3 ||align=left| [[Pierre-Ambroise Bosse]] ||align=left| {{ZastavaSPA|FRA|2019.}} || 1:46.14 || Q |-bgcolor=ddffdd | 18 || 5 ||align=left| [[Kyle Langford (runner)|Kyle Langford]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR|2019.}} || 1:46.14 || q |- bgcolor=ddffdd | 20 || 4 ||align=left| [[Oussama Nabil]] ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR|2019.}} || 1:46.17 || q |- bgcolor=ddffdd | 21 || 4 ||align=left| [[Adam Kszczot]] ||align=left| {{ZastavaSPA|POL|2019.}} || 1:46.20 || q |- bgcolor=ccffcc | 22 || 2 ||align=left| [[Jamie Webb]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR|2019.}} || 1:46.23 || Q |- bgcolor=ddffdd | 23 || 2 ||align=left| [[Brannon Kidder]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:46.29 || q |- | 24 || 2 ||align=left| [[Jamal Hairane]] ||align=left| {{ZastavaSPA|QAT|2019.}} || 1:46.40 || |- | 25 || 4 ||align=left| [[Mohamed Belbachir]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ALG|2019.}} || 1:46.52 || |- bgcolor=ccffcc | 26 || 1 ||align=left| [[Tshepo Tshite]] ||align=left| {{ZastavaSPA|RSA|2019.}} || 1:46.54 || Q |- | 27 || 3 ||align=left| [[Mouad Zahafi]] ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR|2019.}} || 1:46.56 || |- | 28 || 1 ||align=left| [[Andreas Kramer]] ||align=left| {{ZastavaSPA|SWE|2019.}} || 1:46.74 || |- | 29 || 6 ||align=left| [[Andrés Arroyo]] ||align=left| {{ZastavaSPA|PUR|2019.}} || 1:46.75 || |- | 30 || 1 ||align=left| [[Lucirio Antonio Garrido]] ||align=left| {{ZastavaSPA|VEN|2019.}} || 1:46.89 || |- | 31 || 3 ||align=left| [[Peter Bol (runner)|Peter Bol]] ||align=left| {{ZastavaSPA|AUS|2019.}} || 1:46.92 || |- | 32 || 4 ||align=left| [[Mark English (athlete)|Mark English]] ||align=left| {{ZastavaSPA|IRL|2019.}} || 1:47.25 || |- | 33 || 2 ||align=left| [[Marc Reuther]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GER|2019.}} || 1:47.31 || |- | 34 || 6 ||align=left| [[Edose Ibadin]] ||align=left| {{ZastavaSPA|NGR|2019.}} || 1:47.91 || |- | 35 || 6 ||align=left| [[Musa Hajdari]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KOS|2019.}} || 1:47.98 || |- | 36 || 5 ||align=left| [[Quamel Prince]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GUY|2019.}} || 1:48.41 || |- | 37 || 3 ||align=left| [[Pol Moya]] ||align=left| {{ZastavaSPA|AND|2019.}} || 1:48.52 || |- | 38 || 1 ||align=left| [[Mariano García]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP|2019.}} || 1:49.08 || |- | 39 || 1 ||align=left| [[Luke Mathews]] ||align=left| {{ZastavaSPA|AUS|2019.}} || 1:50.16 || |- | 40 || 5 ||align=left| [[Mohammed Al-Suleimani]] ||align=left| {{ZastavaSPA|OMA|2019.}} || 1:50.91 ||{{Abbr|PB}} |- | 41 || 5 ||align=left| [[Benjamín Enzema]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GEQ|2019.}} || 1:51.69 ||{{Abbr|SB}} |- | 42 || 3 ||align=left| [[Ryan Sánchez]] ||align=left| {{ZastavaSPA|PUR|2019.}} || 1:54.46 || |- | 43 || 1 ||align=left| [[Zaw Min Min]] ||align=left| {{ZastavaSPA|MYA|2019.}} || 1:56.85 ||{{Abbr|SB}} |- | 44 || 3 ||align=left| [[Roberto Belo Amaral Soares]] ||align=left| {{ZastavaSPA|TLS}} || 2:02.43 || |- | rowspan=2|{{hs|99}} || 6 ||align=left| [[Samer Al-Johar]] ||align=left| {{ZastavaSPA|JOR}} || {{AthAbbr|DQ}} ||{{Abbr|163.5|Leaving the lane before the breakline}} |- | 2 ||align=left| [[Nijel Amos]] ||align=left| {{ZastavaSPA|BOT}} || colspan=2|{{AthAbbr|DNS}} |} === Polufinale === Polufinalne utrke održane su 29. septembra. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Grupa !! 1 !! 2 !! 3 |- ! Vrijeme starta | 21:55 || 22:05 || 22:15 |- |} Prva dva takmičara u svakoj grupi ('''Q''') i sljedećih dva najbrža ('''q''') plasirali su se u [[#Finale|finale]]. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !{{Tooltip|<nowiki>#</nowiki>|Rang}} !! Grupa !! Takmičar !! Država !! Vrijeme !! Napomene |-bgcolor=ccffcc | 1 || 1 ||align=left| [[Wesley Vázquez]] ||align=left| {{ZastavaSPA|PUR|2019.}} || 1:43.96 || Q |-bgcolor=ccffcc | 2 || 1 ||align=left| [[Ferguson Cheruiyot Rotich]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:44.20 || Q |-bgcolor=ddffdd | 3 || 1 ||align=left| [[Clayton Murphy]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:44.48 || q |-bgcolor=ccffcc | 4 || 2 ||align=left| [[Donavan Brazier]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:44.87 || Q |-bgcolor=ddffdd | 5 || 1 ||align=left| [[Adrián Ben]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP|2019.}} || 1:44.97 || q, {{Abbr|PB}} |-bgcolor=ccffcc | 6 || 2 ||align=left| [[Marco Arop]] ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN|2019.}} || 1:45.07 || Q |- | 7 || 1 ||align=left| [[Elliot Giles]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR|2019.}} || 1:45.15 || |- | 8 || 2 ||align=left| [[Emmanuel Korir]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:45.19 || |- | 9 || 1 ||align=left| [[Adam Kszczot]] ||align=left| {{ZastavaSPA|POL|2019.}} || 1:45.22 || |- | 10 || 2 ||align=left| [[Brannon Kidder]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:45.62 || |-bgcolor=ccffcc | 11 || 3 ||align=left| [[Amel Tuka]] ||align=left| {{ZastavaSPA|BIH|2019.}} || 1:45.63 || Q |- | 12 || 2 ||align=left| [[Mostafa Smaili]] ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR|2019.}} || 1:45.78 || |- | 13 || 1 ||align=left| [[Abdessalem Ayouni]] ||align=left| {{ZastavaSPA|TUN|2019.}} || 1:45.80 || |-bgcolor=ccffcc | 14 || 3 ||align=left| [[Bryce Hoppel]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:45.95 || Q |- | 15 || 2 ||align=left| [[Tshepo Tshite]] ||align=left| {{ZastavaSPA|RSA|2019.}} || 1:46.08 || |- | 16 || 3 ||align=left| [[Álvaro de Arriba]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP|2019.}} || 1:46.09 || |- | 17 || 2 ||align=left| [[Yassine Hethat]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ALG|2019.}} || 1:46.15 || |- | 18 || 3 ||align=left| [[Brandon McBride]] ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN|2019.}} || 1:46.21 || |- | 19 || 3 ||align=left| [[Kyle Langford (runner)|Kyle Langford]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR|2019.}} || 1:46.41 || |- | 20 || 3 ||align=left| [[Ngeno Kipngetich]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:46.61 || |- | 21 || 1 ||align=left| [[Abubaker Haydar Abdalla]] ||align=left| {{ZastavaSPA|QAT|2019.}} || 1:46.87 || |- | 22 || 3 ||align=left| [[Pierre-Ambroise Bosse]] ||align=left| {{ZastavaSPA|FRA|2019.}} || 1:47.60 || |- | 23 || 2 ||align=left| [[Jamie Webb]] ||align=left| {{ZastavaSPA|GBR|2019.}} || 1:48.44 || |- | {{hs|24}} || 3 ||align=left| [[Oussama Nabil]] ||align=left| {{ZastavaSPA|MAR|}} || {{AthAbbr|DQ}} || {{Abbr|163.2(b)|Jostling / Obstruction}} |} === Finale === Finalna utrka održana je 1. oktobra. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Vrijeme starta | 22:10 |- |} {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" !{{Tooltip|<nowiki>#</nowiki>|Rang}} ! Staza ! Takmičar ! Država ! Vrijeme ! Napomene |- | {{gold1}} || 4 ||align=left| [[Donavan Brazier]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:42.34 || '''{{AthAbbr|CR|Rekordi svjetskih prvenstava u atletici}}''' '''[[Rekordi atletike Sjeverne i Centralne Amerike i Kariba|AR]]''' |- | {{silver2}} || 5 ||align=left| [[Amel Tuka]] ||align=left| {{ZastavaSPA|BIH|2019.}} || 1:43.47 || {{AthAbbr|SB}} |- | {{bronze3}} || 7 ||align=left| [[Ferguson Cheruiyot Rotich]] ||align=left| {{ZastavaSPA|KEN|2019.}} || 1:43.82 || |- | 4 || 2 ||align=left| [[Bryce Hoppel]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:44.25 || {{AthAbbr|PB}} |- | 5 || 6 ||align=left| [[Wesley Vázquez]] ||align=left| {{ZastavaSPA|PUR|2019.}} || 1:44.48 || |- | 6 || 3 ||align=left| [[Adrián Ben]] ||align=left| {{ZastavaSPA|ESP|2019.}} || 1:45.58 || |- | 7 || 8 ||align=left| [[Marco Arop]] ||align=left| {{ZastavaSPA|CAN|2019.}} || 1:45.78 || |- | 8 || 9 ||align=left| [[Clayton Murphy]] ||align=left| {{ZastavaSPA|USA|2019.}} || 1:47.84 || |} {{Atletske oznake}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|2019 World Championships in Athletics – Men's 800 metres}} * {{službeni website|http://www.iaafworldchampionships.com}} {{800 m na SP}} [[Kategorija:800 m na SP u atletici|2019.]] rfv0gmdcwm2zgn78e1n8ilofe3v31df 0 456561 3893041 3701217 2026-06-04T09:44:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Igor Mešin | slika = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|07|08}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Glumac]], tv voditelj | godine_aktivnosti = | supružnik = | veb-sajt = }} '''Igor Mešin''' ([[Zagreb]], 8. jula 1967.) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pozorište|pozorišni]], filmski i televizijski glumac i voditelj. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Samo ti pričaj]]" kao Ivan Jakšić (2015.) * "[[Larin izbor]]" kao svećenik (2012.) * "[[Stipe u gostima]]" kao Nenad "Neno" Kosmički (2008.; 2012.) * "[[Tito (serija)|Tito]]" (2010.) * "[[Bitange i princeze]]" kao pržinar (2009.) * "[[Bračne vode]]" kao Ivan "Ivica" Kumarica (2008.-2009.) * "[[Odmori se, zaslužio si]]" kao Neno Kosmički (2006.-2014.) * "[[Luda kuća]]" kao Rudolf "Rudi" Volarić (2006.-2010.) * "[[Naša mala klinika]]" kao Milan "Mile" Car (2004.-2007.) * "[[Žutokljunac]]" kao Žutokljunac (2005.) * "[[Osvajanja Ljudevita Posavca]]" (2004.) * "[[Olujne tišine]] 1895-1995" kao Stjepan Radić (1997.) * "[[Mlakarova ljubav]]" kao Mlakar (1993.) === Voditeljske uloge === * "[[Tvoje lice zvuči poznato]]" kao voditelj (2014.-danas) * "[[MasterChef Hrvatska]]" kao voditelj (2012.) * "[[Supertalent]]" kao voditelj (2009.-2011.; 2016.-danas) * "[[Ne zaboravi stihove]]" kao voditelj (2008.-2009.) * "[[Ljepotice i genijalci]]" kao voditelj (2019.) === Filmske uloge === * "[[Sve najbolje]]" kao policajac (2016.) * "[[Gdje pingvini lete]]" kao Miran (2008.) * "[[Nije kraj]]" kao carinik (2008.) * "[[Reality show|Reality]]" kao Roby W. (2008.) * "[[Mrtvi kutovi]]" kao voditelj (2005.) * "[[Pušća Bistra]]" kao Krivić (2005.) * "[[Doktor ludosti]]" kao Horkić Mlađi (2003.) * "Infekcija" kao policajac #1 (2003.) * "[[Posljednja volja]]" kao konobar "Kod Bepa" (2001.) * "[[Holding]]" kao Miroslav (2001.) * "[[Nebo, sateliti]]" kao Rudi (2000.) * "[[Crna kronika ili dan žena]]" kao policajac (2000.) * "[[Četverored]]" kao Ante Moskov (1999.) * "[[Bogorodica]]" kao vozač (1999.) * "[[Tri muškarca Melite Žganjer]]" kao policajac (1998.) * "[[Territorio Comanche]]" kao tehničar TV Bosne (1997.) * "[[Rusko meso]]" (1997.) * "[[Zagorje, dvorci]]" (1997.) * "[[Prepoznavanje]]" kao policajac (1996.) * "[[Gornja granica]]" (1995.) * "[[Mrtva točka]]" (1995.) * "[[Svaki put kad se rastajemo]]" (1994.) * "[[Na rubu pameti]]" (1993.) * "[[Zlatne godine]]" kao Talin dečko (1993.) * "[[Dok nitko ne gleda]]" (1992.) * "Vozačka dozvola" (1992.) * "[[Obećana zemlja]]" (1986.) === Sinhronizacija === * "[[Poštar Pat]]" kao Pat Clifton (2014.) * "[[MaksimUm]]" kao Metro Man (2010.) * "[[Žuta minuta]]" kao Josip Tata Vanzemaljac (2005.) * "[[Action Man]]" kao No Face (2002.) * "[[Scooby Doo i Scrappy Doo]]" kao Scrappy (1996.) * "[[Scooby Doo i braća Boo]]" kao Scrappy (1995.) * "[[Gospodar Brzine]] (Speed Racer) kao Speed Racer (1995.) * "[[Scooby Doo i prijatelji|Scooby Doo i prijatelj]]<nowiki/>i" kao Scrappy Doo, Petar Vodenkonj, miš Brbljalo * "[[Čarobnjak iz Oza (1939)|Čarobnjak iz Oza]]" kao Lav * "[[Medvjedići dobra srca]]" kao Hrabrić * "[[X-Men]]" kao Cyclops * "[[Iron Man]]" kao Iron Man * "[[Svi psi idu u raj]]" kao Charlie * "[[Casperov najbolji Božić]]" kao jedan od duhova * "[[Vitezovi Mon Colle]]" kao Tanaka == Vanjski linkovi == https://www.imdb.com/name/nm0581879/ {{DEFAULTSORT:Mešin, Igor}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5oxv0eq8yppfjcf96hmx5f8o7emi43f 0 456638 3893012 3746560 2026-06-04T09:40:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Moamer Kasumović | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|12|12}} | mjesto_rođenja = [[Bijelo Polje]], [[SR Crna Gora]], [[SFRJ]] | prebivalište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | godine_aktivnosti = | zanimanje = [[Glumac]] | alma_mater = [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]] | poznat_po = uloga Damir u ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' }} '''Moamer Kasumović''' ([[Bijelo Polje]], 12. decembar 1981) bosanskohercegovački je glumac.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekapija.com/website/sr/page/394268/Moamer-Kasumovi%C4%87-glumac-Ni-lud-ni-zbunjen-nego-normalan|title=eKapija {{!}} Moamer Kasumović, glumac: Ni lud ni zbunjen, nego normalan|date=5. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=1. 11. 2019|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305131940/http://www.ekapija.com/website/sr/page/394268/Moamer-Kasumovi%C4%87-glumac-Ni-lud-ni-zbunjen-nego-normalan|url-status=bot: unknown}}</ref> Kasumović je rodom iz [[Crna Gora|Crne Gore]], iz Bijelog Polja, ali se preselio u [[Sarajevo]] 1996. godine gdje je najprije završio Petu gimnaziju, zatim Akademiju scenskih umjetnosti. Prvu ulogu Moamer Kasumović dobio je u 21. godini, zaigravši u filmu [[Srđan Vuletić|Srđana Vuletića]] "[[Ljeto u zlatnoj dolini]]". Drugi njegov dugački film je "[[Dobro uštimani mrtvaci]]", te kratki filmovi "[[Prva plata]]" i "[[Anđeo i amnezija]]", TV-serija "[[Lud, zbunjen, normalan]]" koju je režirao [[Elmir Jukić]] prema scenariju [[Feđa Isović|Feđe Isovića]]. Igrao je i u predstavi '' [[Priviđenje iz srebrnog vijeka]]'' [[Almir Bašović|Almira Bašovića]] koju je režirao [[Sulejman Kupusović]], predstavi [[Cirkus inferno]] [[Almir Imširević|Almira Imširevića]], koju je režirao [[Pjer Žalica]] i u predstavi "Žaba" režisera [[Elmir Jukić|Elmira Jukića]]. Godine 2024. osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine za bludne radnje nad maloljetnikom. Umjesto izdržavanja kazne u zatvoru, platio je novčanu kaznu u iznosu od 36.500 KM.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/crna-hronika/glumac-moamer-kasumovic-osudjen-za-bludne-radnje-nad-maloljetnikom-prije-tri-godine/|title=Glumac Moamer Kasumović osuđen za bludne radnje nad maloljetnikom prije tri godine|last=BiH|first=N1|date=19. 9. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}</ref><ref>{{Cite news|title=Potvrđeno da je sarajevski glumac otkupio kaznu za seksualno zlostavljanje maloljetnika|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/moamer-kausmovic-presuda-zlostavljanje/33128179.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=20. 9. 2024|access-date=21. 9. 2024|language=sh|first=Marija|last=Augustinović|first2=Milorad|last2=Milojević}}</ref> == Filmografija == * ''[[Princ iz Eleja]]'' (2023.) * ''[[Nekad su bili ljudi]]'' (2021) * ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' kao Damir Fazlinović (2007–2021) * ''[[Dragi susjedi]]'' kao Tomislav Zovko (2018) * ''[[Žaba]]'' (2017) * ''[[Naša svakodnevna priča]]'' (2015) * ''[[Hiljadarka]]'' (2015) * ''[[Čefurji raus!]]'' kao carinik (2013) * ''[[Nova godina sa Magacinom Kabare (TV movie)]]'' kao Ðavo (2012) * ''[[Price iza diskrecione linije]]'' (TV mini-serija) kao Goc (2012) * ''[[Dvaput rođen]]'' (2012) * ''[[Piran-Pirano]]'' kao mladi Veljko (2010) * ''[[Majka (short)]]'' (2009) * ''[[Noćni stražari]]'' kao policajac (2008) * ''[[Sve džaba]]'' kao mršavi tip (2006) * ''[[Dobro uštimani mrtvaci]]'' (2005) * ''[[Sex i selo (TV-serija)]]'' kao Hamo (2005) * ''Prva plata'' (2005) * ''[[Crna hronika]]'' (2004–2005) * ''[[Ljeto u zlatnoj dolini]]'' (2003) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.imdb.com/name/nm2372250/ {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kasumović, Moamer}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Bijelo Polje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački osuđenici za pedofiliju]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j3gmt4lqiz2o49rgy51c6qw0bava81d 0 456662 3893011 3836923 2026-06-04T09:40:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jelisaveta Seka Sablić | slika = | opis = | ime_pri_rođenju = Jelisaveta Sablić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|06|13}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Glumac|Glumica]] | godine_aktivnosti = }} '''Jelisaveta Seka Sablić''' (Јелисавета Сека Саблић; [[Beograd]], 13. juna 1942.) je [[srbija]]nska i [[SFRJ|jugoslavenska]] pozorišna, televizijska i filmska glumica. == Životopis == Rođena je u Beogradu 13. juna 1942. godine. Još u gimnazijskim danima bila je jedan od osnivača amaterskog [[Dramski atelje Doma omladine Vračar (DADOV)|Dramskog ateljea Doma omladine Vračar (DADOV)]]. Diplomirala je glumu 1965. godine u klasi Mate Miloševića na [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu]], u [[Pozorište "Boško Buha" Beograd|Pozorištu "Boško Buha"]] igrala je u predstavi "Pepeljuga" [[Aleksandar Popović|Aleksandra Popovića]]. Od 1967. članica je [[Atelje 212|Ateljea 212]], gdje ostvaruje najznačajnije pozorišne uloge: u "Kralj Ibi", te u "Razvojnom putu Bore Šnajdera", Aleksandra Popovića, za koju prima nagradu "Ćuran" na festivalu Dani komedije u Jagodini (kao i kasnije za ulogu u "[[Ožalošćena porodica (Nušić)|Ožalošćenoj porodici]]" [[Branislav Nušić|Branislava Nušića]]); na [[Sterijino pozorje|Sterijinom pozorju]] nagrađena je za sporednu ulogu u "[[Klaustrofobična komedija|Klaustrofobičnoj komediji]]" [[Dušan Kovačević|Dušana Kovačevića]]. Na filmu debituje u crnohumornom rediteljskom prvencu Gordana Mihića i Ljubiše Kozomare pod nazivom "Vrane" (1969.). Uz rijetke izuzetke (npr. "[[Kičma (film)|Kičma]]" 1975., [[Vlatko Grlić|Vlatka Grlića]], i "[[Gospođica (film)|Gospođica]]", 1980., V. Jasnoga) glumi komične uloge popularnim komedijama [[Milan Jelić|Milana Jelića]] ("[[Rad na određeno vreme]]", 1980.; "[[Moj tata na određeno vreme]]", 1983.; "[[Razvod na određeno vreme]]", 1986.) i [[Zoran Čalić|Zorana Čalića]] ("[[Žikina dinastija]]", 1985. i "[[Druga žikina dinastija]]", 1986.). Najviše glumačke domete ostvarila je u dijelima [[Slobodan Šijan|Slobodana Šijana]]; "[[Kako sam sistematski uništen od idiota]]" (1983.), "[[Davitelj protiv davitelja]]“ (1984.) te posebno u groteski "[[Maratonci trče počasni krug]]" (1982.), gdje je za lik pijanistkinje Kristine nagrađena Zlatnom arenom za glavnu ulogu na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu igranog filma u Puli]]. Uspješno je nastupala i na televiziji. Seka je 2008. godine nagrađena nagradom "Žanka Stokić". == Uloge == {| class="wikitable" | colspan="4" |'''Filmografija glumice Jelisavete Sablić''' |- !God. !Naziv !Uloga |- |1968. |Ilustrovani život | |- |1968. |Noćno dežurstvo sestre Grizelde | |- |1968. |Neverovatni cilinder Nj. V. kralja Kristijana | |- |1968. |Martin Krpan s vrha |princeza |- |1968. |Nevolje jednog Bobana | |- |1969. |Hajde da se igramo | |- |1969. |Daleko je Australija |Desa |- |1969. |Zigmund Brabender, lovac i ser (serija) | |- |1969. |Vrane |Olja |- |1969. |Hajde da rastemo | |- |1969. |Leći na rudu | |- |1969. |Silom otac |Arsina kći Zorica |- |1970. |Ujka Vanja |Sofija Serebrjakova |- |1970. |Burna noć | |- |1970. |Engleski onakav kakav se govori | |- |1970. |Poezija Ogdena Neša | |- |1970. |Biciklisti | |- |1970. |Burduš |Rajka |- |1971. |Pendžeri ravnice | |- |1971. |Operacija 30 slova | |- |1971. |Čep koji ne propušta vodu |Rosa |- |1971. |Ceo život za godinu dana | |- |1971. |S vanglom u svet | |- |1971. |Čedomir Ilić |Bela Matović |- |1971. |Diplomci |Leonora Bah |- |1972. |Razvojni put Bore Šnajdera |Goca |- |1972. |Ćelava pevačica | |- |1972. |Proždrljivost | |- |1972. |Damon |Jelisaveta |- |1972. |Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera |Jelisaveta |- |1972. |Ptičje kupalište |Velma |- |1972. |Ženski razgovori | |- |1973. |Ludi rečnik | |- |1973. |Ženidba nosača Samuela | |- |1974. |Nedelje s Anjom |lekarka |- |1974. |Porodični orkestar | |- |1974. |Jednog lepog, lepog dana | |- |1974. |U registraturi |Justa Medonić |- |1972-1974. |Obraz uz obraz |Seka |- |1975. |Andra i Ljubica | |- |1975. |Nora |Nora |- |1975. |Povratak lopova |Milutinova žena |- |1975. |Kičma | |- |1975. |Mamika, hvata me panika | |- |1975. |Borisko i Natalija | |- |1975. |Dvosobna kafana | |- |1975. |Kraj nedelje | |- |1976. |Sestre | |- |1976. |Četiri dana do smrti | |- |1977. |Ranjeni orao |Anđelka Bojanić |- |1977. |Kućna terapija | |- |1977. |Leptirov oblak |Krckova majka |- |1977. |Marija Magdalena |Klara |- |1977. |Najdraža deca dragih roditelja | |- |1979. |Osma ofanziva |čistačica Dragica |- |1980. |Beogradska razglednica 1920 | |- |1980. |Rad na određeno vreme |Seka |- |1980. |Gospođica | |- |1981. |Laf u srcu |Živka |- |1981. |Radni dan | |- |1981. |Ujka Vanja |Sonja |- |1981. |Nepokoreni grad |Seka |- |1981. |Svetozar Marković |Ilka Marković |- |1982. |Podvizi družine 'Pet petlića' |Glas |- |1982. |Maratonci trče počasni krug |Kristina |- |1982. |Beograd nekad i sad |Mileva/Lora |- |1982. |Moj tata na određeno vreme |Seka |- |1982. |Sabinjanke |Mario |- |1983. |Zagrljenici |Hionija |- |1983. |Kako sam sistematski uništen od idiota |Rita |- |1984. |Davitelj protiv davitelja |gospođica Dobrila Skara |- |1984. |Moljac |luda rediteljka |- |1984. |Kamiondžije 2 |Cacina žena Sinđa |- |1984. |Jaguarov skok |Cajka |- |1984. |Formula 1 | |- |1985. |Jelisavetini ljubavni jadi |Jelka |- |1985. |Neuspela mućka |Ruža |- |1985. |Debeli i mršavi |Šećerovićka |- |1986. |Druga Žikina dinastija |domaćica |- |1986. |Sekula i njegove žene |Desa |- |1986. |Razvod na određeno vreme |Seka |- |1986. |Sivi dom |gospođa |- |1987. |Uvek spremne žene |Rajka |- |1988. |Vikend na mrtovci |sekretarka |- |1988. |Mala Nada |Nadina majka |- |1988. |Roman o Londonu |madam Džanin |- |1987-1988. |Bolji život |Seka Sekulović |- |1988. |Tesna koža 3 |Simka Milivojević |- |1989. |Bolji život |Seka Sekulović |- |1989. |poltron |Amelija Kasiković |- |1989. |Masmediologija na Balkanu |drugarica Protić |- |1989. |Čudo u Šarganu |Cmilja |- |1989. |Dome, slatki dome |Melanija |- |1989. |Drugarica ministarka |Živka |- |1990. |Vikend na mrtovci |sekretarka |- |1990. |Gala korisnica: Atelje 212 kroz vekove | |- |1990. |Balkanska perestrojka |drugarica Protić |- |1990. |Klaustrofobična komedija |Vesela Kraj |- |1991. |Sekula se opet ženi |Desa |- |1991. |U ime zakona |komšinica |- |1990-1991. |Bolji život 2 |Seka Sekulović |- |1991. |Holivud ili propast | |- |1992. |Juriš na skupštinu |Milka Sokolović |- |1992. |Sekula nevino optužen |Desa |- |1994. |Biće bolje | |- |1994. |Teatar u Srba | |- |1993-1994. |Srećni ljudi |Marijana Kolaković |- |1995. |Složna braća |Milena |- |1995. |Otvorena vrata |Milijana |- |1995. |Tamna je noć |Kosara Askerc |- |1995-1996. |Srećni ljudi 2 |Marijana Kolaković |- |1997. |Ljubav, ženidba i udadba |Jelka |- |1998. |Nikoljdan 1901. godine |Persida Rogić |- |1998. |Rane |komšinica |- |1999. |Kod male sirene | |- |1998-1999. |Porodično blago |glavna medicinska sestra |- |2001. |Sve je za ljude |Kića |- |2001. |Metla bez drške 5 |Desa |- |2003. |Picknick på kyrkogården | |- |2003. |Najbolje godine |Olga |- |2002-2003. |Kazneni prostor |Anina majka |- |2003. |Naša mala redakcija |Dama u baru |- |2003. |Ledina |Elza |- |2004. |Skela |žena |- |2004. |Stižu dolari |Magdalena |- |2005. |Bal-Kan-Kan |Zumbula |- |2006. |Drugo stanje |razredna |- |2005-2007. |Ljubav, navika, panika |Vera |- |2007. |Hadersfild |majka |- |2007. |Uvođenje u posao |Mira Pacov |- |2007. |Premijer |predsednica |- |2008. |[[Lud, zbunjen, normalan]] |Senka |- |2008. |Čitulja za Eskobara |žena |- |2008. |Selo gori, a baba se češlja |Dijana |} {{Zlatna arena - najbolja glumica}} {{DEFAULTSORT:Sablić, Seka}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Radoje Domanović"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Dobričin prsten"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Miloš Žutić"]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bmbbd1yms5xm2phdrkkjn7nmkrozhbf 0 456675 3893238 3512495 2026-06-04T10:29:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893238 wikitext text/x-wiki '''Iva Šulentić''', ([[Zagreb]], 15. maja 1983.) jest [[hrvatska]] [[Televizija|televizijska]] i radijska voditeljica, spikerica i glumica. Od februara 2014. ambasadorica je kampanje "Dislajkam mržnju - NE govoru mržnje na Internetu", koju je pokrenulo [[Vijeće Evrope]]. Porijeklom je iz [[Lika|Like]].<ref>{{Cite web|url=http://likaclub.eu/iva-sulentic-poziva-vidimo-se-na-lickoj-veceri-meni-treca-njoj-samoj-dvadeseta/|title=Iva Šulentić poziva: "Vidimo se na Ličkoj večeri - meni treća, a njoj samoj dvadeseta!"|date=11. 2. 2015|website=Lika Club|language=hr|access-date=2. 11. 2019}}</ref> == Filmografija == === Voditeljske uloge === '''HRT:''' * Zagonetni ulomak (1996.-1999.) * Dječji tjednik (2000.-2003.) * Obrazovni program (2003.-2004.); uživo * Bljeskalica (2003.-2004.); uživo * Dječja pjesma Eurovizije (2003.-2006.); uživo * Briljanteen (2004.-2011.) * Ususret Dori (2007.), uživo * Dora (2007., glavna pozornica); uživo * Garaža (2008.-danas) * Dora (2009.-2010., green room); uživo * Ples sa zvijezdama, natjecateljica (2009.) * Ljetna slagalica (2010., 2011.); uživo * Volim Hrvatsku!, natjecateljica (2012., 2014.) * Dobro jutro, Hrvatska (2012.-2013.); uživo * Život je lijep, reporterka (2015.-2016.); uživo * The Voice – Najljepši glas Hrvatske (2015.-2016.) * Kod nas doma (2017.-danas) '''SPTV:''' * "Vežite se, polijećemo!" (2011.-2012.) '''Radio:''' * "Vikend na Anteni Zagreb", Antena Zagreb (2008.-2010.) * "Poslijepodne na TFM-u" Totalni FM (2010.-2013.) === Televizijske uloge === * "Kad zvoni?" kao Ira Mladineo (2004.) * "[[Lud, zbunjen, normalan]]" kao Ines Gracin (2008.) * "Dnevnik plavuše" kao Morana (2010.-2011.) * "Stipe u gostima" kao novinarka (2010.) * "Sve će biti dobro" kao Nika Štajner (2008.-2009.) * "Luda kuća" kao Mia Voloder (2007.-2009.) * "Bumerang" kao Nina Kralj (2005.-2006.) * "Bitange i princeze" kao Vjekoslava (2005.) * "Zlatni vrč" kao Nina Hita (2003.) * "Kontrola, imamo problem!" (2007.) * "Ja, Che Guevara" (2007.) === Filmske uloge === * "Što ti znaš što se meni dogodilo?" (2012.) * "Sonja i bik" kao TV voditeljica (2012.) * "Brija" (2011.) * "Smash!" (2008.) * "Kradljivac uspomena" (2007.) === Sinhronizacija === * "Petar Zecimir" kao Jasmina i Sarabeth (2018.) * "Auti 3" kao Jasna Pouzdanić (2017.) * "Izvrnuto obrnuto" kao Gadljivost (2015.) * "[[Hotel Transilvanija]] kao Maja (2012.) * "[[Hotel Transilvanija 2]]" kao Maja (2015.) * "[[Hotel Transilvanija 3: Praznici počinju!]]" kao Maja (2018.) * "[[Hotel Transilvanija: Transformanija]]" kao Maja (2022.) * "Svemirski psi" kao Strelka (2011.) * "Hop" kao Sam O'Hare (2011.) * "Alfa i Omega 3D" kao Alfa (2010.) * "Cvijet bitke" kao Civil Entity (2009.) * "Garfield, 2" kao Liz Wilson (2004., 2006.) == Reference == {{DEFAULTSORT:Šulentic, Iva}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ld8i39b5vhsbc3k8m8xyw2diip5u2og 0 456679 3893226 3873968 2026-06-04T10:28:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893226 wikitext text/x-wiki '''Ranko Zidarić''' ([[Zagreb]], 1. februara 1965.) jest [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pozorište|pozorišni]], [[Televizija|televizijski]] i filmski glumac. == Životopis == Ranko Zidarić je diplomirao na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Iste godine je postao i članom [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Dramskog kazališta Gavella]]. Od 1994-2000. bio je u braku sa [[Saša Broz|Sašom Broz]], s kojom ima kćer Saru (1994), aod 2007. je u braku s Ivanom Uhlik Zidarić, s kojom ima kćer Zoru (2008).<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/show/ranko-zidaric-za-brak-su-vazni-ljubav-seks-i-novac-162968|title=Ranko Zidarić: Za brak su važni ljubav, seks i novac|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=2. 11. 2019}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Prava žena]]" kao Antonio (2016.) * "[[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]]" kao Stanislav (2015-2016.) * "[[Horvatovi]]" kao Goran Gotovac (2015.) * "[[Crno-bijeli svijet]]" kao urednik Starta (2015.) * "[[Počivali u miru]]" kao Vlatko (2013.) * "[[Špica]]" (2012.) * "[[Provodi i sprovodi]]" kao Pjer Plavinšak (2012.) * "[[Larin izbor]]" kao Ante Markoni (2011.) * "[[Pod sretnom zvijezdom]]" kao Martin Vrban (2011.) * "[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]" kao Obi Oneo (2010.) * "[[Dome slatki dome]]" kao redatelj (2010.) * "[[Dolina sunca]]" kao Gordan Tomek (2010.) * "[[Bitange i princeze]]" kao Buldog (2009.) * "[[Mamutica]]" kao Mladen (2008.) * "[[Zakon ljubavi]]" kao Dr. Fran Tadej (2008.) * "[[Bračne vode]]" kao Ranko Garić (2008.) * "[[Ponos Ratkajevih]]" kao Dr. Ranko Hebb (2007-2008.) * "[[Operacija Kajman]]" kao Domagoj Stipetić (2007.) * "[[Kazalište u kući]]" kao dr. Vrčić (2007.) * "[[Obični ljudi]]" kao Damijan Letica (2006-2007.) * "[[Luda kuća]]" kao Milivoj Tartarović (2006.) * "[[Naša mala klinika]]" kao Dr. Franjo Slaviček (2004-2007.) * "[[Ptice nebeske]]" (1989.) === Filmske uloge === * "[[Reality]]" kao Rambo/školski kapetan (2008.) * "[[Naši sretni trenuci]]" (2007.) * "[[Armin]]" kao Otac (2007.) * "[[Crveno i crno]]" kao trener (2006.) * "[[Pušća Bistra]]" kao Surlić "Surla" (2005.) * "[[Radio i ja]]" (2004.) * "[[Ispod crte]]" kao Mirko (2003.) * "[[Kiss of Life]]" kao šef (2003.) * "[[Prezimiti u Riju]]" (2002.) * "[[Polagana predaja]]" (2001.) * "[[Pomor tuljana]]" (2000.) * "[[Četverored]]" kao Tadija Jelčić (1999.) * "[[Prolazi sve]]" (1995.) * "[[Gospa]]" kao Doborovićeva pomoć (1994.) * "[[Death Train]]" kao pilot (1993.) * "[[Hod u tami]]" (1992.) * "[[Papa mora umrijeti]]" kao Otac Santini (1991.) * "[[Diploma za smrt]]" kao Berislav "Bero" Boban (1989.) * "[[Krvopijci]]" kao Brodski (1989.) * "[[U sredini mojih dana]]" (1988.) * "[[The Dirty Dozen: The Fatal Mission]]" kao Vasco Petrović (1988.) * "[[Honor Bound]]" kao MLM vojnik (1988.) * "[[Haloa - Praznik kurvi]]" kao mladić (1988.) === Sinhronizacija === * "[[Pustolovine mede Paddingtona]]" kao Paddington Novak (2018.) * "[[Coco i velika tajna]]" kao Ernesto De La Cruz [dijalog] (2017.) * "[[Moja čudovišna obitelj kao Drakula (2017.) * "[[Žak i Kvak]]" kao Belly-Up (2016.) * "[[Potraga za Dorom]]" kao Ljudevit (2016.) * "[[Zootropola]]" kao gradonačelnik Leonard Lavljogrud (2016.) * "[[Vrtuljići]]" kao pripovjedač (2015.) * "[[Avioni 2: Nebeski vatrogasci]]" kao Zrakonosac (2014.) * "[[Krš i lom]]" kao Clyde (2012.) * "[[Priča o igračkama" ''(franšiza)'' kao Baz Svjetlosni (2010. - 2014.) * "[[Fantazija 2000]]" kao Quincy Jones (2010.) * "[[Ljepotica i zvijer]]" kao Štednjak (2010.) * "[[101 dalmatinac]]" (serija (2010.) * "[[Čudovišta protiv vanzemaljaca]]" kao nestala karika (2009.) * "[[Madagaskar 2]]" kao Makunga (2008.) * "[[Tom i Jerry: Brzi i dlakavi kao Steed Dirkly (2005.) * "[[Legenda o medvjedu]]" kao Ovan #1 (2004.) * "[[Balto 3: Na krilima promjene]]" kao Divlji los (2004.) * "[[Pustolovine Vilka i Tile]]" kao pripovjedač * "[[Tom i Jerry]]" kao Spike * "[[Silvestrove i Čičijeve tajne]]" kao Hektor (glasovni efekt u nekim epizodama), chef Jumbalaya, taksi vozač, sivi pas u tvornici magle, francuski policajac, Sheik Tusheik, Johan Erik Jinglehairmerscmitt, egipatski vlasnik restorana, havajski konobar, grčki serviser, policajac u Springfieldu * "[[Action Man]]" kao Desmond "Drobilica" Sinclair == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Zidarić, Ranko}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Hrvatski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kshx74vapqy07l28hdjw64asezubqb4 0 456813 3892872 3423638 2026-06-04T07:36:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892872 wikitext text/x-wiki '''Džana Pinjo''' ([[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]) (1982.) je bosanskohercegovačka glumica. == Biografija == Rođena je u Sarajevu, a tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] živjela je u [[Visoko]]m. Završila je [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu]]. Nastupala je u pozorišnim predstavama, filmovima i serijama, uključujući izvođenje tragedije [[William Shakespeare|Williama Shakespeara]] ''[[Othello|Otelo]]'' i [[Anton Pavlovič Čehov|Čehovljevog]] [[Višnjik]]a. Trenutno predaje na Akademiji na Odsjeku za dramu. == Filmografija == === Serije === * (2014 - 2015) [[Lud, zbunjen, normalan]] kao Barbara Fazlinović (zamijenila Mariju Omaljev Grbić) * (2008) Pečat kao Azra * (2005) [[Naša mala klinika]] kao Suada === Filmovi === * (2012) [[Slatko od dunja]] kao Džana * (2011) [[U zemlji krvi i meda]] kao Nađa * (2002) 11. septembar kao Selma == Vanjski linkovi == https://www.imdb.com/name/nm1233906/ {{DEFAULTSORT:Pinjo, Džana}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 28v7j9gi977zc8d23hjmdr5couww4mp 0 456816 3893232 3331766 2026-06-04T10:28:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893232 wikitext text/x-wiki '''Ljubomir "Ljuba" Bandović''' ([[Berane]], 8. jul 1976.) je srpski glumac. == Uloge == {| class="wikitable" | colspan="4" |'''Filmografija glumca Ljubomira Bandovića''' |- !God. !Naziv !Uloga |- | colspan="4" |1990.-te |- |1996. |Gore-Dole (TV serija) | |- |1999. |Ranjena zemlja | |- | colspan="4" |2000.-te |- |2000. |Stari vruskavac | |- |2002. |Tridesetdva kvadrata |Milat |- |2002. |Zajedničko putovanje | |- |2003. |Ilka |Knez Milan Obrenović |- |2003. |Crni Gruja |Vidoje |- |2004. |Pad u raj |siledžija |- |2004. |Crni Gruja 2 |Stanko |- |2004. |Lift |Vozač Svetozar |- |2006. |Aporia |Boža |- |2006. |Sinovci | |- |2006. |Sutra ujutru |Bure |- |2006. |Ne skreći sa staze |Srbin |- |2007. |Konji vrani |Rama |- |2007. |S. O. S. - Spasite naše duše |Milan |- |2007. |Tegla puna vazduha |Jovo |- |2008. |Ljubav i drugi zločini |Nikola |- |2007-2008. |Vratiće se rode |Aki |- |2008. |Zaboravljeni umovi Srbije |Ljubomir Stojanović |- |2008. |Poslednja audijencija |Dragutin Dimitrijević Apis |- |2008. |Pare ili život |Marun |- |2008. |Gorki plodovi |Poštar „Mića“ |- |2008. |Pogled s prozora | |- |2009. |Rode u magli |Aki |- |2009. |Ono kao ljubav |Braco |- |2009. |Sveti Georgije ubiva aždahu |Baća |- |2009. |Neko me ipak čeka |Nadin muž |- |2009. |Čekaj me, ja sigurno neću doći |Todor |- | colspan="4" |2010.-te |- |2010. |Žena sa slomljenim nosem |Taksista Rajko |- |2011. |Moj rođak sa sela (serija) |Andrić |- |2011. |Neprijatelj |Sirovina |- |2011. |[[Naša mala klinika]] (serija) |Ljubomorni muž |- |2011. |Sestre |Tadija Tasić |- |2011. |Oktobar | |- |2011. |Albatros |Upravnik zatvora Ilija Vlah |- |2011. |Vojna akademija (serija) |Kapetan Žarač |- |2012. |Smrt čoveka na Balkanu |Policajac |- |2012. |My Beautiful Country | |- |2012. |Čekrk | |- |2013. |Poslednji i prvi | |- |2013. |Tesna koža 5 | |- |2013. |Mačori iz slivnika |} == Vanjski linkovi == https://www.imdb.com/name/nm51784/{{Mrtav link}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Berane]] [[Kategorija:Srbijanski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] og7mjk4brhw42yd7mqzc4yfrb2pslrq 0 456944 3893117 3510204 2026-06-04T09:54:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893117 wikitext text/x-wiki '''Momčilo Otašević''' ([[Cetinje]], 20. februar 1990) [[Crna Gora|crnogorski]] je pozorišni i televizijski glumac. == Životopis == Rođen je 20. februara 1990. u [[Cetinje|Cetinju]], gdje je završio osnovnu i srednju školu, kao i [[Fakultet dramskih umjetnosti u Cetinju|Fakultet dramskih umjetnosti]]. U Hrvatskoj je postao poznat po raznim ulogama u televizijskim serijama, posebno u ulozi Damira Gavrana u seriji "Kud puklo da puklo". Član je [[Crnogorsko narodno pozorište|Crnogorskog narodnog pozorišta]] te [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]] u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/momcilo-otasevic-i-jelena-percin-dobit-ce-djevojcicu---515136.html|title=Momčilo Otašević otkrio je spol bebe koju čeka s Jelenom Perčin: ''Život mi se preokrenuo''|website=Dnevnik.hr|language=hr|access-date=5. 11. 2019}}</ref> == Filmografija == * ''[[Drugo ime ljubavi (serija)|Drugo ime ljubavi]]'' kao Saša Krpan (2019–2020) * ''[[Ljepotice i genijalci]]'' kao gost emisije (2019) * ''[[Na granici (serija)|Na granici]]'' kao Krešo Butigan (2018–2019) * ''[[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]]'' kao Ranko Novak (2017–2018) * ''[[Saga o 3 nevina muškarca]]'' kao Zoran (2017) * ''[[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]]'' kao Damir Gavran (2014–2016) * ''[[Budva na pjenu od mora]]'' kao Luka Radmilović (2014) * ''[[Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa]]'' kao Stanko mlađi (2013) * ''[[Zora dubrovačka]]'' kao Filip (2013–2014) * ''[[Jagode (film)|Jagode]]'' kao mladić (2013) * ''[[Ravna Gora (film)|Ravna gora]]'' kao narednik (2013) * ''Led'' kao Milivoje (2012) * ''[[As pik]] – Loša sudbina'' (2012) * ''[[Mali ljubavni bog]]'' kao otac (2011) * ''[[Malo para puno želja]]'' kao Batko (2010) == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Otašević, Momčilo}} [[Kategorija:Biografije, Cetinje]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Crnogorski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ia4pchrk43pqdy37t2912nk5jg0vvka 0 456947 3892874 3511865 2026-06-04T07:38:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892874 wikitext text/x-wiki '''Dino Rogić''' (rođen 8. maja 1984) jest [[hrvatski]] pozorišni, filmski i televizijski glumac.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/iako-prezire-bogatase-skveranin-mate-osvojit-ce-srce-nikol-zlatar-344255|title=Iako prezire bogataše, škveranin Mate osvojit će srce Nikol Zlatar|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=5. 11. 2019}}</ref> == Biografija == Rogić je rođen 8. maja 1984. u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Köln]]u. Diplomirao je glumu na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Uz pozorišne uloge, ostvario je i zapaženiju ulogu u filmu ''Superglued''. Televizijskoj publici predstavio se ulogom mladog radnika Mate Škopljanca u telenoveli ''[[Larin izbor]]''. == Filmografija == === Televizijske uloge === * ''[[Volim Hrvatsku]]'' kao takmičar (2019) * ''[[IN Magazin]]'' kao gost u rubrici "Kuhanje je IN" (2019) * ''[[I godina nova 2019.]]'' kao Jure Penava (2018) * ''[[Na granici (serija)|Na granici]]'' kao Jure Penava (2018–2019) * ''[[Der Kroatien Krimi]]'' kao Pavel Marić (2018–2020) * ''[[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]]'' kao Ivica Brkić (2015) * ''[[Počivali u miru]]'' kao Igor Aris (2015) * ''[[Stella]]'' kao konobar Mislav (2013) * ''[[Larin izbor]]'' kao Mate Škopljanac (2011–2013) === Filmske uloge === * ''[[Broj 55]]'' kao Kovač (2014) * ''[[Cezar (film)|Cezar]]'' (2012) * ''[[Larin izbor]]: Izgubljeni princ'' kao Mate Škopljanac (2012) * ''[[Da vam nacrtam]]'' (2011) == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Rogić, Dino}} [[Kategorija:Biografije, Köln]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Hrvatski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mka98xje63611jf4bscuz16zxw77kf7 0 457063 3892945 3510528 2026-06-04T07:53:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892945 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivan Herceg | slika = Ivan Herceg Nije kraj 2008.jpg | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|11|02}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = Jakov "Jaša" Zlatar u ''[[Larin izbor]]'' }} '''Ivan Herceg''' (rođen 2. novembra 1981) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[film]]ski, [[Televizija|televizijski]] i [[Pozorište|pozorišni]] glumac. == Biografija == === Karijera === Glumu je upisao [[2000.]] iz drugog pokušaja.<ref>{{Cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm1254556/|title=Ivan Herceg|website=IMDb|access-date=9. 11. 2019}}</ref> Diplomirao je istu [[2009.]] godine na Akademiji dramskih umjetnosti u [[Zagreb]]u. === Privatni život === Stariji je brat hrvatske pjevačice [[Iva Herceg|Ive Herceg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ivan-herceg-vec-osvojio-glumiste-a-mladja-sestra-iva-osvaja-estradu-325570|title=Ivan Herceg već osvojio glumište, a mlađa sestra Iva osvaja estradu|website=www.vecernji.hr|language=hr|access-date=9. 11. 2019}}</ref> Osim Ive, ima i mlađeg brata Josipa. == Filmografija == === Televizijske uloge === * ''[[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]]'' kao Tomo Vitez (2017) * ''[[Zlatni dvori]]'' kao Mladen Kozarac (2016–2017) * ''[[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]]'' kao don Mirko Komadina (2014–2015) * ''[[Larin izbor]]'' kao Jakov "Jaša" Zlatar (2011–2012) * ''[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]'' kao Dino Popović (2010–2011) * ''[[Dolina sunca]]'' kao Kristijan Vitezović (2009–2010) * ''[[Cimmer fraj]]'' kao Frenki (2007) * ''[[Kad zvoni?]]'' kao Zvonko (2005) === Filmske uloge === * ''[[Larin izbor: Izgubljeni princ]]'' kao Jakov "Jaša" Zlatar (2012) * ''[[Lea i Darija]] - Dječje carstvo'' (2011) * ''[[Nije kraj]]'' kao Martin (2008) * ''[[Žena bez tijela]]'' kao Martin (2007) * ''[[Pjevajte nešto ljubavno]]'' kao Struja (2007) * ''[[Tu]]'' kao Karlo (2003) === Pozorišne uloge === * ''[[Eshil]]'': Orestija kao Orest (2006) === Sinhronizacija === * ''[[Zvončica i gusarska vila]]'' kao Kapetan Kuka (2014) == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Herceg, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 24g9lrmrna4a8o5iifku6lfrzdq2ua4 0 457197 3893233 3522423 2026-06-04T10:29:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893233 wikitext text/x-wiki '''Osman Topčagić''' (rođen 28. oktobra 1951) predsjednik je [[Panevropska unija Bosne i Hercegovine|Panevropske unije Bosne i Hercegovine]],<ref name="n1predsj">{{cite web |title=Osman Topčagić je novi predsjednik Panevropske unije BiH |url=https://ba.n1info.com/vijesti/a290915-osman-topcagic-je-novi-predsjednik-panevropske-unije-bih/ |website=N1 |access-date=28. 4. 2022 |date=13. 10. 2018}}</ref> te bivši ambasador Bosne i Hercegovine u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i ambasador Misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji u [[Bruxelles]]u. == Biografija == Osnovnu školu je završio 1966. u rodnom [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] u Sarajevu, klasični smjer (latinski i grčki jezik) 1970. godine. Diplomirao je na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]], Odsjek za matematiku, Opšti smjer, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 1975. godine. Radnu karijeru je započeo 1975. kao asistent-istraživač u [[Metalurški institut|Metalurškom institut]]u u [[Zenica|Zenici]]. Između ostalog radio je na uvođenju automatizovanog sistema za pretraživanje naučnih informacija iz oblasti metalurgije (METADEX) što je rezultiralo u uspostavi Specijaliziranog centra za naučne informacije. Tokom 1978. godine, kao samostalni programer i organizator radio je na projektima statističke obrade informacija u Republičkom zavodu za statistiku Bosne i Hercegovine. Od 1979. do 1984. radi kao sistem-inženjer specijalista u UNIS-Infos, kasnije UNIS-Unidata, gdje je radio u softverskoj podršci, projektima uvođenja informacionih sistema i održavanju seminara. Bio je vođa projekta za uvođenje informacionog sistema u SDK BiH, uključujući i po prvi put on-line prenos podataka između filijala i ekspozitura. Od 1985. do 1990, radi kao rukovodilac Informaciono-dokumentacionog centra u UNIS-Institutu, novoformiranoj naučnoj ustanovi u okviru sistema [[UNIS]]. Uveo je moderan način online povezivanja i pretraživanja svjetskih baza naučno-tehničkih i poslovnih informacija, automatizaciju biblioteke, korištenje relacionih baza podataka. Od 1990. do 1994, kao direktor Informacionog sistema u UNIS-Komerc uveo je potpunu informatizaciju poslovanja velike firme (1000 zaposlenih) korištenjem najmodernijih računarskih i aplikativnih softverskih rješenja zasnovanih na Oracleovoj relacionoj bazi podataka. Od 1993. do 1994. bio je pomoćnik ministra za Informacioni sistem u MUP RBiH. Od 1994. do 1996. bio je sekretar [[Ministarstvo vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine|Ministarstva vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine]]. Osigurao je funkcionisanje Ministarstva i vezu sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima u ratnim uslovima, radio na razvoju Ministarstva i diplomatsko-konzularne mreže, redovno održavao kontakte sa stranim diplomatskim predstavnicima te prisustvovao sjednicama Vlade RBiH zamjenjujući ministra. od 1996. do 1998. bio je ambasador u [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]. Od 1998. do 2001. bio je ambasador Bosne i Hercegovine u [[London]]u. Tokom 2002. bio je ministar-savjetnik u Misiji BiH pri EU i NATO u Bruxellesu. Od 2003. do 2008. obnašao je funkciju direktora [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=http://www.dei.gov.ba/direkcija/direktor/govori_intervjui/default.aspx?id=667&langTag=sr-SP-Cyrl|title=BiH MORA ISKORISTITI PREDSJEDAVANJE GRČKE I ITALIJE EVROPSKOM UNIJOM|website=www.dei.gov.ba|access-date=12. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> Radio je na formiranju Direkcije kao novog stalnog tijela [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] i ispunjenju uslova za napredak Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija. U ovom periodu BiH je 16. juna 2008. potpisala [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]]. Redovno je prisustvovao sjednicama Vijeća ministara BiH, ostvario brojne posjete evropskim institucijama i državama članicama Evropske unije, nastupao na konferencijama i stručnim skupovima, govorio za medije u zemlji i inostranstvu te je uspostavio radne veze sa partnerima u Evropskoj uniji i državama članicama. Od 2009. do 2012. godine bio je ambasador, Šef Misije BiH pri EU u Bruxellesu.<ref>{{Cite web|url=http://parco.gov.ba/2008/06/27/osman-topcagic-ambasador-u-briselu/|title=Osman Topčagić ambasador u Briselu – Ured koordinatora za reformu javne uprave|access-date=12. 11. 2019}}</ref> U ovom periodu BiH je ispunila uslove za dobijanje bezviznog režima za putovanja u države uključene u [[Šengenski sporazum|Šengensku grupu]] (od 1. decembra 2010). Od 2012. do 2015. u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bio je šef Odsjeka za Evropsku uniju. Od 2016. godine je u redovnoj penziji. == Ostalo == Od 2013. do 2018. bio je član Upravnog odbora [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. U oktobru 2018. izabran je za predsjednika [[Panevropska unija Bosne i Hercegovine|Panevropske unije Bosne i Hercegovine]].<ref name="n1predsj" /> == Priznanja== Odlukom predsjednika [[Jacques Chirac|Chiraca]] od 9. maja 2007. godine odlikovan ordenom Chevalier de l’Ordre National du Merite, Republique Francaise. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Topčagić, Osman}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Ambasadori Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nlt7q0nqegnfwbxut7zbmg4uiiq1rsu 0 458364 3893197 3871526 2026-06-04T10:12:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ljiljana Lašić | slika = Ljiljana Lašić.JPG | veličina_slike = | opis = Ljiljana Lašić na kraju predstave ''Jasmin na stranputici'', [[Pozorište Slavija]], 25. decembra 2019. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|12|17}} | mjesto_rođenja = [[Kragujevac]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Srbi|Srpkinja]] | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ljiljana Lašić''' ([[Kragujevac]], 17. decembra 1946.) je [[SFRJ|jugoslavenska]] i [[Srbija|srbijanska]] pozorišna, televizijska i filmska glumica. == Život i karijera == Djetinjstvo je provela u [[Beograd|beogradskom]] naselju [[Neimar]], a [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd]] je upisala iz prvog pokušaja u klasi profesora [[Minja Dedić|Minje Dedića]], zajedno sa: [[Svetlana Bojković|Svetlanom Bojković]], [[Petar Božović|Petrom Božovićem]] i [[Branko Milićević|Brankom Milićevićem Kockicom]]. Igrala je u mnogim beogradskim pozorištima, a skoro četiri decenije bila je stalni član [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskog dramskog pozorišta]]. Početkom sedamdesetih godina 20. vijeka dobila je ulogu ''Tine'', u seriji [[Pozorište u kući]], koja joj donosi veliku popularnost na prostorima bivše [[SFRJ]]. Uprkos uspješnoj televizijskoj i pozorišnoj karijeri, glumila je u samo pet filmova. Pored glume, Ljiljana Lašić se bavi i pisanjem scenarija za pozorišne predstave, a napisala je i nekoliko zbirki pjesama. Početkom devedesetih godina dvadesetog vijeka bila je politički aktivna. Za scenario predstave ''Jasmin na stranputici'', dobila je nagradu ''Zlatni ćuran'' na ''Danima komedija'' u [[Jagodina|Jagodini]]. Široj javnosti je poznata i po ulozi Lele Marković u seriji [[Bolji život]]. Scenograf [[Vladislav Lašić]] joj je muž sa kojim ima sina Đorđa. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Ни он ни ја нисмо веровали у љубав до гроба |year= |url=http://www.politika.rs/scc/clanak/171873/Ni-on-ni-ja-nismo-verovali-u-ljubav-do-groba |publisher= |pages=|location= |id= }}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Lašić, Ljiljana}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Kragujevac]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] aec6xjzqjn97we38ps8txyiwze4zpfg 0 458537 3892940 3514355 2026-06-04T07:52:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Igor Bacal | slika = | država = {{ZID|Moldavija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|01|18}} | mjesto rođenja = | država rođenja = SSSR | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 1998. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBrojač }} | aktualizirano = 1. 1. 2020 }} '''Igor Bacal''' (rođen 18. januara 1974.) je nekadašnji [[Moldavija|moldavski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Svjetski kup === Natupio je samo u jednoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa]]. Nakon raspada [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]], te kratkotrajnog nastupa nekadašnjih sovjetskih biatlonaca u zajedničkom timu, dobio je mogućnost nastupa u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|SK 1993/94.]] Prvi nastup imao je 9. decembra 1993. u [[Austrija|austrijskom]] [[Bad Gastein]]u u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj utrci]] na 20&nbsp;km, te je zauzeo zadnje mjesto, sa do danas rekordnim zaostatkom od 32:41.0 iza pobjednika [[Sergej Tarasov|Sergeja Tarasova]]. Te je sezone nastupio u osam utrka i uglavnom je zauzeo neke od zadnjih mjesta == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Igor Bacal}} * {{Sport365-m|3062}} {{DEFAULTSORT:Bacal, Igor}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 263wo95w7edaea4rq123oisdgqxbmvk 0 458546 3893074 3641246 2026-06-04T09:48:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893074 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Øystein Slettemark | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Danska}} <br> {{ZID|Grenland}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|08|20}} | mjesto rođenja = [[Rio de Janeiro]] | država rođenja = [[Brazil]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[Nuuk Biathlon]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede EK = | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = | medalje OI NS = | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|2013]]) | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač }} |ažurirano = 1. 1. 2020. }} '''Øystein Slettemark''' rođen 20. augusta 1967, u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], [[Brazil]], je bivši [[Danska|danski]] i [[grenland]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaški trkač]], [[Norveška|norveškog]] porijekla. Slettemark je predsjednik [[Biatlonski savez Grenlanda|Biatlonskog saveza Grenlanda]]. == Karijera == Slettemark se u mladosti u Norveškoj bavio nordijskim skijanjem. Nastupao je u vrijeme, tada dvojice najboljih norveških skijaša-trkača [[Bjørn Dæhlie|Bjørna Dæhlia]] i [[Kristen Skjeldal|Kristena Skjeldala]] na norveškim juniorskim prvenstvima, ali usljed jake konkurencije nije ostvario bolje rezultate.<ref name="nattavisen">{{cite web |url=http://www.nettavisen.no/sport/vinter/article2541287.ece |title=Den største, norske outsideren |access-date=20. 4. 2010 |author=Jarle Fredagsvik |date=14. 2. 2009 |publisher=www.nettavisen.no |pages= |language=norveški |archive-url=https://web.archive.org/web/20090524160539/http://nettavisen.no/sport/vinter/article2541287.ece |archive-date=24. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> Odustao je od bavljenja skijanjem te otišao na služenje vojnog roka u [[Norveška vojska|Norvešku vojsku]], nakon čega započinje studij u [[Oslo|Oslu]] gdje je upoznao grenlandsku biatlonku i nordijsku skijašicu [[Uiloq Helgessen]], sa kojom se nakon vjenčanja seli na [[Grenland]] u [[Nuuk]]. Počinje se ponovo baviti skijaškim trčanjem, ali zbog bolesti [[Diskus hernija|diskus hernije]], napušta aktivno bavljenje sportom. Intenziviranjem treninga, Slettemark zalijećuje bolest, te se ponovo vraća u aktivno bavljenje skijaškim trčanjem. Nakon petogodišnjeg boravka na Grenlandu, dobijanjem državljanstva, stiče pravo nastupa za [[Danska na Olimpijskim igrama|Dansku]] i odlučuje nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju]]. 2001. godine dobija kćerku Ukaleq Astri, te se kao i supruga Uiloq Slettemark, koja se od 1994. godine bavila biatlonom, odlučuje takođe dodatno baviti i biatlonom.<ref name="nattavisen" /> Nastupa za klub [[Nuuk Biathlon]], te postaje predsjednik, a Uiloq generalni sekretar Grenlandskog biatlonskog saveza. Istovremeno je trener biatlonske muške reprezentacije, a Uiloq ženske. Za svoj cilj postavlja nastup na [[Zimske olimpijske igre 2010.|Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] godine u [[Kanada|kanadskom]] [[Vancouver]]u.<ref name="nattavisen" /> U takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] nastupa za Grenland, a kako Grenland nije član [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] na Olimpijskim igrama nastupa za Dansku. Održavaju intenzivne kontakte sa norveškim biatloncima [[Ole Einar Bjørndalen|Oleom Bjørndalenom]], [[Lars Berger|Larsom Bergerom]] i [[Alexander Os|Alexanderom Osom]], a u treningu ih podržavaju [[Halvard Hanevold]] i [[Egil Gjelland]].<ref name="nattavisen" /> === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|88]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|86]] | |} Nastupio je samo jednom na Olimpijskim igrama i to prvi put sa 33 godine. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|biatlonskim takmičenjima]], nastupio je prvi put 14. februara 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|utrci sprinta]] i zauzeo predzadnje, 86-o mjesto od ukupno 87 biatlonaca koji su završili utrku. U drugoj utrci 18. februara 2010. [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|na 20&nbsp;km]] osvojio je zadnje 88-o mjesto.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> === Svjetski kup === {{Sekcija}} === IBU kup === Usporedo sa nastupima u Svjetskom kupu nastupao je sa prekidima u [[IBU kup]]u u biatlonu od sezone [[IBU kup 2002/2003.|IBU 2002/03]] do [[IBU kup 2018/2019.|IBU 2018/19]], bez većih uspjeha i osvojenih bodova, ali mu je najbolji plasman bilo 38-o mjesto u [[Garmisch Partenkirchen]]u 9. januara 2005. u sezoni [[IBU kup 2004/2005.|IBU 2004/05]]. === Svjetska prvenstva === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|84]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|81]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|100]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|82]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|90]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|89]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|104]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|77]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|98]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|86]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|97]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|103]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|108]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|102]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|122]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|99]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|124]] |} {{clear}} ==== Skijaško trčanje ==== <!-- Discipline u skijaškom trčanju provjeriti: slobodnim stilom, masovni start...---> {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km!! 50&nbsp;km |- |align="left" | {{NaziviSPNS|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2003 – 15 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2003 – 30 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2003 – 50 km|54]] |- |align="left" | {{NaziviSPNS|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009 – 15 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009 – 30 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009 – 50 km|55]] |- |align="left" | {{NaziviSPNS|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013 – 15 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013 – 30 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013 – 50 km|-]] |} {{clear}} == Ostala takmičenja == === Slettemark === Slettemark je nastupio i na utrkama skijaškog trčanja [[Skarverennet]] sa najmasovnijim nastupom skijaša-trkača. U trci na stazi dugoj 38&nbsp;km trče oko 14.000 takmičara, amatera i profesionalnih skijaša-trkača i biatlonaca. Najbolji mu je rezultat bilo drugo mjesto 2008. godine iza [[Kristen Skjeldal|Kristena Skjeldala]] u muškoj konkurenciji od 41-45 godine.<ref name="skarverennet">{{cite web |url=http://www.emit.biz/races/2008.04.19/Skarverennet/resultat/MENN_4145_AXR.HTM |title=Skarverennet |access-date=20. 4. 2010 |author= |year=2008 |publisher=Geilo Idrettslag (Sportski klub [[Geilo]]) |language=no |archive-date=18. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918081054/http://www.emit.biz/races/2008.04.19/Skarverennet/resultat/MENN_4145_AXR.HTM |url-status=dead }}</ref> === Arctic Circle Race === U utrkama [[Arctic Circle Race]] na stazi dužine 160&nbsp;km na Grenlandu pobjedio je 2004. godine Dæhlie, a ukupno je pobjedio četiri puta: 2002,<ref>{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2002.html |title=Results 2002 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163345/http://www.acr.gl/history/result-2002.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref> 2004,<ref name="acr2004">{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2004.html |title=Results 2004 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163353/http://www.acr.gl/history/result-2004.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref> 2006<ref>{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2006.html |title=Results 2006 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163404/http://www.acr.gl/history/result-2006.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref> i 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2007.html |title=Results 2007 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163409/http://www.acr.gl/history/result-2007.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref>, na ovoj najtežoj utrci skijaškog trčanja u sjevernom [[Polarni krugovi|polarnom krugu]], koja traje tri dana, a 72008<ref>{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2008.html |title=Results 2008 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163415/http://www.acr.gl/history/result-2008.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref> i 2010. bio je drugi; 2003.<ref>{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2003.html |title=Results 2003 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163348/http://www.acr.gl/history/result-2003.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref> i 2009.<ref>{{Cite web |url=http://www.acr.gl/history/result-2009.html |title=Results 2009 |publisher=Arctic Circle Race |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714163419/http://www.acr.gl/history/result-2009.html |archive-date=14. 7. 2010 |access-date=16. 1. 2014 |language=en}}</ref> treći, s tim da je utrka 2009. godine zbog nevremena skraćena.<ref>{{cite web |url=http://www.acr.gl/general-info/news/14-announcement.html |title=Cancellation of the race Friday |access-date=20. 4. 2010 |date=27. 3. 2009 |publisher=Arctic Circle Race |language=englisch |archive-date=17. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140117010733/http://www.acr.gl/general-info/news/14-announcement.html |url-status=dead }}</ref> == Privatni život == Osim aktivnog bavljenja sportom, Slettemark je na poziv [[Parlament Grenlanda]] i Ministarstva okoliša postao savjetnik ''[[Polar Bear Specialist Group]]'', organizacije koja se bavi zaštitom ugroženih vrsta životinja pod patronatom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa|Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa]] (IUCN).<ref>{{cite web |url=http://pbsg.npolar.no/en/meetings/participants.html#13 |title=Participants at 13th meeting of PBSG in Nuuk, Greenland 2001 |access-date=20. 4. 2010 |year=2008 |publisher=Polar Bear Specialist Group of the IUCN Species Survival Commission |language=engleski |archive-date=5. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090705132448/http://pbsg.npolar.no/en/meetings/participants.html#13 |url-status=dead }}</ref> Slettemark je [[nećak]] norveškog umjetnika [[Kjartan Slettemark|Kjartana Slettemarka]]. Njihova kćerka [[Ukaleq Slettemark]] je postala [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska svjetska prvakinja u biatlonu]] [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019.]] godine. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|926}} * {{Sport365-2|1895}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Slettemark, Øystein}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Rio de Janeiro]] [[Kategorija:Danski biatlonci]] [[Kategorija:Danski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Grenlandski biatlonci]] [[Kategorija:Danski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 34h2j5bfeg7cjh27bfzv0b0pint9wb5 0 459016 3893043 3656236 2026-06-04T09:45:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Philip Reeve | slika = Philip Reeve - Lucca Comics & Games 2016.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|02|28}} | mjesto_rođenja = [[Brighton]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | alma_mater = | druga_imena = | zanimanje = knjizevnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = {{Brak|Sarah Reeve|}} | potpis = | veb-sajt = {{URL|philip-reeve.com}} }} '''Philip Reeve''' (rođen 28. februara 1966.) je engleski autor i ilustrator knjiga za djecu,<ref>{{Cite web|url=https://literative.com/modern-authors/philip-reeve/|title=Philip Reeve|website=literative.com|language=en-US|access-date=2024-09-29}}</ref> prvenstveno poznat po knjizi ''[[Smrtonosne mašine|Mortal Engines]]'' iz 2001. i njenim nastavcima (''[[Hronike gladnog grada|Kvartet Mortal Engines]]'' od 2001. do 2006.). Njegov roman ''[[Ovdje leži Arthur|Here Lies Arthur]]'' iz 2007. godine, zasnovan na legendarnom [[Kralj Arthur|kralju Arthuru]], osvojio je [[Carnegie medalja (književna nagrada)|Karnegijevu medalju]]. == Radovi == === Romani === * ''[[Smrtonosne mašine]]'' (2001) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Philip Reeve}} * https://sf-encyclopedia.com/entry/reeve_philip * {{Commonscat-inline}} {{stub-biog}} {{Philip Reeve}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Reeve, Philip}} [[Kategorija:Philip Reeve| ]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Engleski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Brighton]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qc5nbedp7jhbb20gfvzrfwcb6eumnzk 0 462131 3893243 3805775 2026-06-04T10:30:49Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Madrid]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Abel Azcona | slika =Retrato del artista Abel Azcona -1.jpg | opis_slike =Abel Azcona, 2018 | datum_rođenja =1. april 1988. | mjesto_rođenja =Madrid, [[Španija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = performans | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} [[Datoteka:El_artista_Abel_Azcona,_retratado_en_el_Círculo_de_Bellas_Artes_de_Madrid.jpg|desno|mini|300x300piksel|Umjetnik Abel Azcona tokom ''smrti umjetnika'' u Madridu Círculo de Bellas Artes.]] [[Datoteka:Inauguración_de_la_exposición_"Los_Padres"_del_artista_Abel_Azcona_en_Madrid_-_2.jpg|desno|mini|300x300piksel|''Očevi Azcone'' održani u [[Madrid]]u.]] '''Abel Azcona''' ([[Madrid]], 1. april 1988) [[Španija|španski]] je umjetnik specijaliziran za [[performans]].<ref name="Landabaso">{{Harv|López Landabaso|2017}}</ref> Njegov se rad, sa izrazitim autobiografskim aspektom, {{Sfn|Gómez Torres|2017}} očituje u umjetničkim medijima koji se rađaju iz performansa i razvijaju se u instalacije,<ref>{{Cite news|first=Óscar|title=Las últimas horas de Abel Azcona|url=https://www.plataformadeartecontemporaneo.com/pac/las-ultimas-horas-de-abel-azcona/|access-date=11 de diciembre de 2019|date=25 de abril de 2016}}</ref> [[Skulptura|skulpture]],<ref>{{Cite news|first=Revista de Artes Visuales y Cultura Contemporánea|title=Abel Azcona inaugura Donostiartean|url=https://www.makma.net/abel-azcona-inaugura-donostiartean/|access-date=11 de diciembre de 2019|date=7 de agosto de 2014}}</ref> video umjetnosti,<ref>{{Cite news|first=Press|title=El Gallery Weekend Santander se despide este sábado en Enclave Pronillo|url=https://www.europapress.es/cantabria/cantabria-infinita-00662/noticia-cantabria-santander-gallery-weekend-sdr-despide-sabado-enclave-pronillo-20131102080441.html|access-date=11 de diciembre de 2019|date=17 de diciembre de 2013}}</ref> [[Slikarstvo|slikanje]]<ref>{{Cite web|url=https://www.regio7.cat/cultures/2019/02/22/abel-azcona-drets-llibertat-sant-fruitos/528759.html|title=Abel Azcona critica la manca de drets humans en una nova exposició a Sant Fruitós|date=22 de febrero de 2019|website=Regió7|language=Catalán|access-date=11 de diciembre de 2019}}</ref> ili [[pisanje]], s [[Književnost|književnim]] djelima od [[esej]]a, do književnih ili memorijalnih tekstova.{{Sfn|Molina Ruiz|2016}} Njegova prva djela bila su o ličnom identitetu, nasilju i granicama bola, evoluirajući u djela kritičke, političke i društvene prirode.<ref name="Muñoz">{{Harv|Muñoz Clemente|2016}}</ref><ref name="CSB">{{Cite news|last=Criado Santos|first=Brezo|title=Abel Azcona: "España es un país de tabúes”|url=https://cadenaser.com/programa/2019/06/28/los_muchos_libros/1561714847_080767.html|date=28 de junio de 2019|access-date=3 de noviembre de 2019|agency=Cadena Ser|location=España|page=|issue=|language=Español}}</ref><ref name="Peñuela">{{Harv|Peñuela|2017}}</ref> Njegovi radovi izloženi su u izložbama i galerijama širom svijeta, pri čemu su ostvarili međunarodnu projekciju na Venecijanskom Arsenalu, [[Azija|Azijskom]] bijenalu [[umjetnost]]i u [[Dhaka|Daki]] i [[Taipei|Tajpeju]],<ref>{{Cite web|url=http://www.daily-sun.com/printversion/details/334276/2018/09/07/Performance-Art-Mesmerises-Audience-At-18th-Asian-Art-Biennale|title=Performance Art Mesmerises Audience At 18th Asian Art Biennale|last=Enamul Hoque Chowdhury|date=7 de septiembre de 2018|access-date=23 de octubre de 2019}}</ref> [[Lyon|Lionskom]] bijenalu,<ref>{{Cite web|url=https://www.culturamas.es/blog/2013/08/17/abel-azcona-artista-o-heroe/|title=Abel Azcona: artista o héroe|last=Carolina Gómez|date=17 de febrero de 2013|access-date=23 de octubre de 2019}}</ref> Međunarodnom festivalu [[Miami]] Performance<ref>{{Cite web|url=http://www.miamiperformancefestival.org/Miami_Performance_Festival_/The_Festival_13_Espanol.html|title=Miami Performance Festival|date=31 de junio de 2013|access-date=23 de octubre de 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120126/http://www.miamiperformancefestival.org/Miami_Performance_Festival_/The_Festival_13_Espanol.html|url-status=dead|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120126/http://www.miamiperformancefestival.org/Miami_Performance_Festival_/The_Festival_13_Espanol.html}}</ref> ili [[Bangladeš]]ko živo biennale [[umjetnost]]i.<ref name="Bastart">{{Cite web|url=http://lebastart.com/2017/01/abel-azcona-la-empatia-como-materia-artistica/|title=Abel Azcona, la empatía como materia artística|last=Anna Adell|date=enero de 2017|access-date=21 de septiembre de 2019||}}</ref> Osim toga, Azcona je prisutna u raznim nacionalnim i međunarodnim muzejima i kulturnim centrima kao što su Malaga Centar za suvremenu umjetnost,<ref>{{Cite web|url=http://cacmalaga.eu/2013/01/23/performance/|title=Performance “I'm Lovin It” con Abel Azcona|last=|date=23 de enero de 2013|access-date=23 de octubre de 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120123/http://cacmalaga.eu/2013/01/23/performance/|url-status=dead|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120123/http://cacmalaga.eu/2013/01/23/performance/}}</ref> Muzej moderne umjetnosti u Bogoti,<ref>{{Cite web|url=https://www.elespectador.com/noticias/cultura/aventuras-de-abel-azcona-articulo-526945|title=Las aventuras de Abel Azcona|last=Jesús Fragozo Caro|date=noviembre de 2014|publisher=El Espectador|access-date=25 de septiembre de 2019}}</ref> Umjetnička liga [[Houston|Hjuston]],<ref>{{Cite web|url=https://glasstire.com/2014/02/26/lone-star-performance-explosion-some-of-night-2/|title=Lone Star Performance Explosion: Some of Night 2|last=Bill Davenport|date=26 de febrero de 2014|access-date=23 de octubre de 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120122/https://glasstire.com/2014/02/26/lone-star-performance-explosion-some-of-night-2/|url-status=dead|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024120122/https://glasstire.com/2014/02/26/lone-star-performance-explosion-some-of-night-2/}}</ref> Muzej Leslie Lohman iz [[New York]]a<ref name=":12">{{Cite web|url=https://www.scan-arte.com/single-post/2014/09/20/STIGMACARLOS-FRANKLIN-AND-SOMEONE-ELSEABEL-AZCONA-IN-NEW-YORK|title=Someone Else - Abel Azcona in New York|date=20 de septiembre de 2014|website=Spanish Contemporary Art Network|language=Inglés|access-date=11 de diciembre de 2019}}</ref> ili Círculo de Bellas Artes iz Madrida .<ref name="Muñoz"/><ref>{{Cite web|url=http://www.circulobellasartes.com/biografia/abel-azcona/|title=Abel Azcona|website=Círculo de Bellas Artes de Madrid|access-date=11 de diciembre de 2019}}</ref> Muzej savremene umjetnosti Bogote<ref name="Caellas29oc14">{{Cite web|url=https://revistadiners.com.co/artes/19673_abel-azcona-artes-vivas-en-el-museo-de-arte-contemporaneo-de-bogota/|title=Abel Azcona: artes vivas en el Museo de Arte Contemporáneo de Bogotá|last=Marc Caellas|date=29 de octubre de 2014|access-date=21 de septiembre de 2019|6=|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605135702/https://revistadiners.com.co/artes/19673_abel-azcona-artes-vivas-en-el-museo-de-arte-contemporaneo-de-bogota/|url-status=dead}}</ref> posvetio joj je retrospektivnu izložbu.<ref>{{Cite web|url=http://www.mac.org.co/exposiciones/pasadas/abel-azcona-no-deseado-una-vision-retrospectiva-del-artista|title=Abel Azcona. No deseado. Una visión retrospectiva del artista|last=Juan David Quintero Arbeláez|date=octubre de 2014|publisher=MAC|access-date=21 de septiembre de 2019|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605135646/http://www.mac.org.co/exposiciones/pasadas/abel-azcona-no-deseado-una-vision-retrospectiva-del-artista|url-status=dead|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605135646/http://www.mac.org.co/exposiciones/pasadas/abel-azcona-no-deseado-una-vision-retrospectiva-del-artista}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.plataformadeartecontemporaneo.com/pac/retrospectiva-de-abel-azcona-en-el-museo-de-arte-contemporaneo-de-bogota/|title=Retrospectiva de Abel Azcona en el Museo de Arte Contemporáneo de Bogotá|last=Oscar García García|date=octubre de 2014|publisher=Plataforma de Arte Contemporáneo|access-date=25 de septiembre de 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Azcona, Abel}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] h83grram38gq718n22n8k0k2jdbbekk 0 462373 3893259 3871687 2026-06-04T10:32:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Maksim Mrvica |žanr = [[klasična muzika]], [[crossover]] |background     = |slika = |ime_po_rođenju = |porijeklo       = [[Šibenik]] |karijera = 1999 – danas |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|05|03}} |mjesto_rođenja = Šibenik, [[SFRJ]] |smrt = |instrument = |izdavač         = [[EMI]] |povezani_umjetnici = |URL = {{URL|http://www.maksim.co.uk/}} }} '''Maksim Mrvica''' ([[Šibenik]], 3. maj 1975.<ref name="VL">{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/enciklopedija/maksim-mrvica-18362|title=Maksim Mrvica|work=vecernji.hr|language=hr|access-date=11. 4. 2020}}</ref>) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pijanist]] koji uglavnom izvodi klasičnu crossover muziku. == Biografija == Maksim Mrvica rođen je 3. maja 1975. godine u Šibeniku. Klavir je počeo svirati s 9 godina.<ref name=tt>[http://www.taipeitimes.com/News/feat/archives/2004/04/16/2003136932 Mrvica to dazzle on the ivories], ''Taipei Times'', April 16, 2004. Pristupljeno 11. 4. 2020.</ref> Tri godine kasnije izvodi svoj prvi koncert i to [[Joseph Haydn|Haydnov]] klavirski koncert u C-duru. Po izbijanju rata u Hrvatskoj 1991. godine on i njegov profesor klavira bili su odlučni da to neće poremetiti njegove muzičke studije. Uprkos ratu i turbulencijama koje rat donosi, Mrvica učestvuje i pobjeđuje na svom prvom velikom takmičenju u Zagrebu 1993. godine. Iste godine upisuje i Muzičku akademiju u Zagrebu te studira u klasi prof. Vladimira Krpana,<ref name="VL"/> koji je svojevremeno bio učenik [[Arturo Benedetti Michelangeli|Artura Benedettija Michelangelija]]. Potom provodi godinu dana na Muzičkoj akademiji Franz Liszt u Budimpešti,<ref name="VL" /><ref name=tt /> a tokom tog perioda osvoja prvu nagradu na međunarodnom klavirskom takmičenju Nikolaja Rubinsteina. Godine 2000. preselio se u Pariz kako bi studirao kod Igora Lazka, a 2001. godine osvaja prvu nagradu na klavirskom takmičenju u Pontoiseu. == Diskografija == *1999. &ndash; [[Gestures]] (Lisinski Studios) *2003. &ndash; [[The Piano Player]] (EMI) *2004. &ndash; [[Variations Part I & II]] (EMI) *2005. &ndash; [[A New World]] (EMI) *2006. &ndash; [[Electrik]] (EMI) *2007. &ndash; [[Pure]] (MBO) *2008. &ndash; [[Pure II]] (MBO) *2008. &ndash; [[Greatest Maksim]] (EMI) *2010. &ndash; [[Appassionata]] (Universal) *2012. &ndash; [[The Movies]] (Universal) *2014. &ndash; [[Mezzo E Mezzo]] (Universal) *2015. &ndash; [[Croatian Rhapsody]] (Universal) *2018. &ndash; [[New Silk Road]] (Universal) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{URL|http://www.maksim.co.uk/}} - Službeni sajt {{commonscat|Maksim Mrvica}} {{DEFAULTSORT:Mrvica, Maksim}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2j0mtxtw3jg22uteqtrnx0mia70jv40 0 462829 3893361 3236812 2026-06-04T10:48:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893361 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} [[Datoteka:Nina Ditmajer (2018).JPG|thumb|mini|right|Nina Ditmajer (2014.)]] '''Nina Ditmajer''' (rođena [[26. mart]] 1988. u [[Maribor]]u) jest [[Slovenci|slovenska]] istraživačica i historičarka slovenske književnosti. == Biografija == Osnovnu školu i gimnaziju je završila u [[Slovenska Bistrica|Slovenskoj Bistrici]], gdje je odrasla. Godine 2012. je diplomirala u Mariboru. Nakon toga je studirala na [[Teološki fakultet u Ljubljani|Teološkom fakultetu]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], koji studij je završila 2015. godine. Od 2016. godine nastavlja studij na doktoratu. Godine 2019. je doktorirala u Mariboru. Tema njezine djelatnosti je historija slovenskog književnog jezika, historija slovenskog jezika i književnosti te poezije u slovenskoj Štajerskoj u drugoj polovini 18. vijeka i prvoj polovini 19. vijeka te dijelom historija [[prekmurski jezik|prekmurskog jezika]]. == Vanjski linkovi == * [https://isllv.zrc-sazu.si/sl/sodelavci/nina-ditmajer-sl#v Inštitut za slovensko literaturo in literarne vede – Sodelavci: Nina Ditmajer] * [https://www.ludliteratura.si/avtor/nina-ditmajer/ Nina Ditmajer (ludliteratura.si)] {{DEFAULTSORT:Ditmajer, Nina}} [[Kategorija:Biografije, Slovenska Bistrica]] [[Kategorija:Slovenski historičari književnosti]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 93xlijgricvmb095l71j5bgnlw80e19 0 463235 3892868 3715569 2026-06-04T07:36:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Thom Yorke | počasni_sufiks = | slika = RadioheadMontreal170718-70 (43600493681) (cropped).jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = York 2018. | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Thomas Edward York | alias = {{flatlist| *Sisi Bakbak<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56534-thom-yorke-confirms-that-he-was-sisi-bakbak-mysterious-sbtrkt-remixer/|title=Thom Yorke Confirms That He Was Sisi BakBak, Mysterious SBTRKT Remixer|last=Pelly|first=John|date=2. 9. 2014|publisher=Pitchfork|access-date=2. 9. 2014}}</ref> *Tchock<ref>{{cite news|title=All messed up|publisher=guardian.co.uk|date=18. 6. 2006|url=https://www.theguardian.com/music/2006/jun/18/9|access-date=9. 7. 2009|location=London|first=Craig|last=McLean}}</ref> *The White Chocolate Farm *Zachariah Wildwood *Thmx }} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|10|7}} | mjesto_rođenja = [[Wellingborough]], Engleska | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Alternativni rock]], [[eksperimentalni rock]], [[IDM]], [[elektronska muzika]] | zanimanje = [[Pjevanje|Pjevač]], [[kompozitor]], [[tekstopisac]] | instrument = [[Pjevanje|Vokal]], [[Gitara|ritam gitara]], akustična gitara | karijera = [[1985.]]–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = {{flatlist| *[[Radiohead]] *[[Atoms for Peace (band)|Atoms for Peace]] *[[Nigel Godrich]] }} | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Thomas Edward Yorke''' (rođen [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1968.]]) [[Englezi|engleski]] je muzičar i glavni vokal i tekstopisac rock benda [[Radiohead]]. Multiinstrumentalista, uglavnom svira [[Gitara|gitaru]] i [[sintisajzer]], a poznat je po svom falsettu. York je rođen u [[Northamptonshire]]u. Rođen je s paraliziranim lijevim okom, a bio je podvrgnut pet operacija oka do njegove šeste godine.<ref>Randall, str. 19</ref> Prema Yorke-u, zadnja operacija bila je neuspješna, što mu je dalo okani očni kapak na lijevom oku.<ref name="MCLEAN">{{cite news|first=Craig|last=McLean|title=All messed up|date=18. 6. 2006|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/story/0,,1795948,00.html|work=The Observer|access-date=26. 3. 2007|location=London|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319200315/http://observer.guardian.co.uk/omm/story/0,,1795948,00.html|archive-date=19. 3. 2007|df=dmy}}</ref> Odlučio je protiv daljnih operacija: „Odlučio sam da mi se sviđa činjenica da to nije isto, i sviđa mi se to od tada. Kad ljudi kažu stvari, nekako sam mislio da je to značka ponosa, i još uvijek to rade."<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/b7zfNZjlKBK3r8s9t9ldhx/ten-things-we-learned-from-thom-yorkes-desert-island-discs|title=BBC Radio 4 - Desert Island Discs - Ten things we learned from Thom Yorke's Desert Island Discs|website=BBC|language=en-GB|access-date=23. 9. 2019}}</ref> Njegova porodica živjela je u [[Škotska|Škotskoj]] prije nego što se nastanila u [[Oxfordshire-u]] u [[Engleska|Engleskoj]], gdje je sa školskim kolegama osnovao [[Radiohead]]. Nakon što je diplomirao na Univerzitetu Exeter, Radiohead je potpisao Parlophone; njihov rani hit "Creep" učinio je Yorke slavnom osobom, a Radiohead je nastavio sa kritičkim priznanjem i prodajom više od 30 miliona albuma. Yorkeovi rani utjecaji uključivali su [[Alternativni rock|alternativna rock]] djela poput [[Pixies]] i [[R.E.M]]. Radioheadov četvrti album, ''Kid A'' (2000.), vidio je kako se Yorke i bend kreću u [[Elektronska muzika|elektronsku muziku]], često manipulirajući njegovim vokalom. Yorkeov solo rad sastoji se uglavnom od elektronske muzike. Njegov debitantski solo album, ''The Eraser'', objavljen je 2006. Da bi ga izveo uživo, 2009. osnovao je novi bend, [[Atoms for Peace (bend)|Atoms for Peace]], sa muzičarima uključujući [[Red Hot Chili Peppers]] basistu [[Flea (muzičar)|Flea]] i Radiohead producentom [[Nigel Godrich]]; objavili su album, ''Amok'', 2013. Yorkeov drugi solo album, ''Tomorrow's Modern Boxes'', objavljen je 2014., nakon čega slijedi ''Anima'' 2019. Surađivao je s umjetnicima uključujući [[PJ Harvey]], [[Björk]], [[Leteći Lotus]] i [[Modeselektor]], i skladao je za film i pozorište. Njegov prvi soundtrack za dugometražni film, ''[[Suspiria (2018. soundtrack)|Suspiria]]'' objavljen je u oktobru 2018.<ref name=":20">{{Cite news|url=https://www.clashmusic.com/news/listen-thom-yorke-has-ended|title=Listen: Thom Yorke - 'Has Ended'|last=Murray|first=Robin|date=3. 10. 2018|work=Clash Magazine|access-date=3. 10. 2018|language=en}}</ref> S umjetnikom [[Stanley Donwood|Stanleyjem Donwoodom]], Yorke stvara umjetnička djela za albume Radioheada. U svoje izvedbe često uključuje „nesavjestan“ ples. Yorke je aktivist u ime [[Ljudska prava|ljudskih prava]], prava životinja, [[Ekologija|okoliša]] i anti-ratnih uzroka, a njegovi tekstovi sadrže političke teme. Kritizirao je muzičku industriju, posebno usluge [[Izdavačka kuća|glavne izdavačke kuće]] i [[streaming]] usluge kao što su [[Spotify]]. S Radioheadom i njegovim solo radom pionirao je platforme za alternativno oslobađanje glazbe, poput [[pay-what-you-want]] i [[BitTorrent]]. Zajedno s ostalim članovima Radioheada, 2019. godine uveden je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/novi-clanovi-kuce-slavnih-radiohead-the-cure-i-janet-jackson/190330059|title=Novi članovi Kuće slavnih Radiohead, The Cure i Janet Jackson|date=30. 3. 2019|access-date=30. 3. 2019|language=bosanski|publisher=Klix.ba}}</ref> ==Diskografija== ===Solo=== ====Studio albumi==== *''[[The Eraser]]'' (2006.) *''[[Tomorrow's Modern Boxes]]'' (2014.) *''[[Anima (album Thoma Yorka)|Anima]]'' (2019.) ====Filmski soundtrackovi==== *''[[When the Dragon Swallowed the Sun]]'' (2010.; additional music only) *''[[The UK Gold]]'' (2013.; with [[Robert Del Naja]]) *''[[Why Can't We Get Along]]'' (2018.; [[Rag & Bone]] short film) *''[[Time of Day]]'' (2018.; Rag & Bone short film) *''[[Suspiria (2018. soundtrack)|Suspiria]] (2018. soundtrack)'' (2018.) ===Atoms for Peace=== *''[[Amok (Atoms for Peace album)|Amok]]'' (2013.) ===[[Radiohead]]=== *''[[Pablo Honey]]'' (1993.) *''[[The Bends (album)|The Bends]]'' (1995.) *''[[OK Computer]]'' (1997.) *''[[Kid A]]'' (2000.) *''[[Amnesiac (album)|Amnesiac]]'' (2001.) *''[[Hail to the Thief]]'' (2003.) *''[[In Rainbows]]'' (2007.) *''[[The King of Limbs]]'' (2011.) *''[[A Moon Shaped Pool]]'' (2016.) ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Thom Yorke}} *[https://www.discogs.com/artist/4854-Thom-Yorke Thom Yorke] na sajtu Discogs *[https://www.youtube.com/channel/UC9BJwi8Q2AiLtLHdGlWqsrQ Thom Yorke] na sajtu [[YouTube]] *[https://www.instagram.com/thomyorke/ Thom Yorke] na sajtu [[Instagram]] {{Radiohead}} {{DEFAULTSORT:Yorke, Thom}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Engleski muzičari]] [[Kategorija:Engleski pjevači]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l6hzt8z9b7ivjme3hg8uy43zyyw2whv 0 464691 3893241 3462196 2026-06-04T10:29:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893241 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Annegret Kramp-Karrenbauer | datum_rođenja = [[9. august]] [[1962.]] | mjesto_rođenja = [[Püttlingen]], [[Njemačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | malaslika = | opis male slike = | slika = Annegret Kramp-Karrenbauer 2 par Claude Truong-Ngoc janvier 2015.jpg | veličina = 200px | opis slike = | potpredsjednik = | podpremijer = | zamjenik = | politička_stranka = [[CDU]] | potpis = | supružnik = Helmut Karrenbauer | redoslijed = Ministarka odbrane | čin2 = Predsjednica Kršćansko-demokratske unije | čin3 = Glavna sekretarica od CDU | čin4 = Predsjednica [[Saarland]]a | zanimanje = | fusnote = | nasljednik = [[Christine Lambrecht]] | prethodnik = [[Ursula von der Leyen]] | prethodnik2 = [[Angela Merkel]] | nasljednik2 = [[Armin Laschet]] | nasljednik3 = [[Paul Ziemiak]] | prethodnik3 = [[Peter Tauber]] | nasljednik4 = [[Tobias Hans]] | prethodnik4 = [[Peter Müller]] | vrijeme_na_vlasti = [[9. juli]] [[2019]] – [[8. decembar]] [[2021]] | vrijeme_na_vlasti2 = [[7. decembar]] [[2018]] – [[16. januar]] [[2021]] | vrijeme_na_vlasti3 = 26. februar 2018 – 7. decembar 2018 | vrijeme_na_vlasti4 = 11. august 2011 – 1. mart 2018 | redoslijed2 = Predsjednica Kršćansko-demokratske unije| | redoslijed3 = Glavna sekretarica od CDU| | redoslijed4 = Predsjednica [[Saarland]]a | vjera = katolik | nacionalnost = | }} '''Annegret Kramp-Karrenbauer''' (djevojačko prezime ''Kramp''; rođena 9. augusta 1962. u [[Püttlingen]]u, [[Njemačka]]) je njemačka političarka. Bivša je predsjednica [[Kršćansko-demokratska unija|Kršćansko-demokratske unije]] ({{jez-de|Christlich Demokratische Union Deutschlands}}, [[CDU]]). Od 2019.<ref>{{cite web|url=https://www.kramp-karrenbauer.de/|title=Annegret Kramp-Karrenbauer}}</ref> do 2021. vladina ministarka odbrane. Predhodno bila je glavna sekretarica od CDU. 1999. je glasovala za regionalni parlament u [[Saarland]]u. Između 2011. i 2018. bila je predsjednica Saarlanda i prva žena koja je zauzela ovo mjesto. Na [[Izbori u Njemačkoj 2021.|saveznim izborima 2021.]] Annegret Kramp-Karrenbauer je izabrana u Bundestag za njemačku državu [[Saarland]], ali je odstupila s mandata prije konstituisanja novog parlamenta. == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Annegret Kramp-Karrenbauer}} {{DEFAULTSORT:Kramp-Karrenbauer, Annegret}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Njemački političari]] [[Kategorija:Njemački ministri]] [[Kategorija:Biografije, Püttlingen]] [[Kategorija:CDU]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lv2wzaq1waxu1tpaofbw2j7pjsdaipg 0 464748 3892862 3733808 2026-06-04T07:35:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892862 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jamala Volia Space 2024 (cropped).png|mini|311x311piksel|Džamala 2024.]] '''Susana Alimivna Džamaladinova''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Суса́на Алі́мівна Джамаладі́нова''<ref name=Narodna>{{cite web|url=http://www.president.gov.ua/news/ti-zrobila-shaslivimi-velicheznu-kilkist-lyudej-prezident-zu-37110|title=Ти зробила щасливими величезну кількість людей - Президент зустрівся зі співачкою Джамалою|date=16. 5. 2016 | website=president.gov.ua |publisher=Administracija Predsjednika Ukrajine |language=uk |access-date=17. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160517035333/http://www.president.gov.ua/news/ti-zrobila-shaslivimi-velicheznu-kilkist-lyudej-prezident-zu-37110 |archive-date=17. 5. 2016}}</ref>; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Susana Alim qızı Camaladinova''; [[Oš]], [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], 27. august 1983), poznata pod pseudonimom '''Džamala''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Джама́ла''; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Camala''), jest [[Ukrajina|ukrajinska]] [[Opera|operna]] i [[džez]] pjevačica, kompozitor, tekstopisac i glumica.<ref name='Narodna'/> Izvodi pjesme u stilovima [[džez]], [[soul]], [[funk]], [[folk]], [[Pop-muzika|pop]] i [[Elektronska muzika|elektronske]] muzike, a sudjeluje i u [[Opera|opernim]] produkcijama i predstavama.<ref name=Bondiana>{{cite web |url=http://www.umoloda.kiev.ua/print/84/45/80174/ |title=Стовідсоткова Джамала |date= |website=umoloda.kiev.ua |publisher=Україна молода |language=uk |access-date=4. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509034046/http://www.umoloda.kiev.ua/print/84/45/80174/ |archive-date=9. 5. 2016}}</ref><ref name=ZirkiVOperi>{{cite web |url=http://mediananny.com/raznoe/18232/ |title=Звезды в опере: Пономарев и Джамала разделили победу|date=4. 3. 2012 |website=mediananny.com |publisher=Медианяня |language=ru |access-date=4. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221054059/http://mediananny.com/raznoe/18232 |archive-date=21. 2. 2014}}</ref> Pjesmom [[1944 (pjesma)|1944.]] osvojila je nagradu ''Grand Prix'' na [[Eurosong 2016.|Pjesmi Evrovizije 2016]]. Nakon pobjede na ovom takmičenju bivši ukrajinski predsjednik [[Petro Porošenko]] uručio joj je nagradu ''Narodni glumac Ukrajine''. Tokom svoje kreativne karijere, koja traje do danas, snimila je i objavila: pet studijskih, dva nacionalna, jedan koncertni i dva mini albuma, kao i jedan maxisingle, na kojem su pjesme na engleskom, ukrajinskom, ruskom i krimskom tatarskom jeziku. Igrala je u filmu "Vodič" ukrajinskog režisera Olesa Sanina. Pobijedila je na 8. međunarodnom takmičenju za novi talas u [[Jurmala|Jurmali]] i na [[Eurosong 2016.|61. Eurosongu]] u [[Stockholm]]u. Dobitnik je sedam statua ukrajinske muzičke nagrade "YUNA", dvije nagrade "ELLE Style Award", kao i nagrade "Čovjek godine", "Najbolje modne nagrade", "Nagrade crvene jabuke", "Nagrade Eurostory", "Nagrada Marcel Bezençon" i "Cosmopolitan Awards". == Reference == {{Refspisak}} {{stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Džamala}} [[Kategorija:Ukrajinski muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Oš]] [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Ukrajinski predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2016.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g8anvo9o5lss2by7r1b8qtzj5dwj1sy 0 468531 3892960 3638602 2026-06-04T07:57:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Naim Logić | slika = | alt_slike = | opis = Na vrhu Mount Vinson | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1952. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = Vanredni profesor na univerzitetu | godine_aktivnosti = | poznat_po = Prvi bosanskohercegovački alpinista osvajač [[Sedam vrhova]] | značajna_djela = Svih 7 najviših vrhova kontinenata, Od Peruna do Everesta - Moj put iz srca Bosne do krova svijeta | nagrade = Nagrada za životno djelo Planinarskog Saveza BiH }} '''Naim Logić''' je [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački]] [[Alpinizam|alpinista]] i doktor elektrotehničkih nauka. == Biografija == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1952. gdje je diplomirao na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]]. Poslije studija, zaposlio se na istom fakultetu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] otišao je u [[Phoenix]] u Arizoni, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Tamo je doktorirao na Arizona State University, gdje se i zaposlio. Radio je i u elektroprivredi Arizone.<ref>[https://www.slobodnaevropa.org/a/naim-logic-prvi-bosanac-na-sedam-krovova-svijeta/26828323.html Naim Logić, prvi Bosanac na sedam krovova svijeta ]</ref> Logić živi u Phoenixu sa suprugom Mirjanom i kćerkom Miom.<ref name="Nail">{{Cite web |url=https://psbih.ba/naim-logic-kao-prvi-bh-drzavljanin-kompletirao-uspone-na-najvise-vrhove-svih-sedam-kontinenata/ |title=Planinarski savez - Naim Logić, kao prvi BH državljanin kompletirao uspone na najviše vrhove svih sedam kontinenata |work=Planinarski savez Bosne i Hercegovine |access-date= 13. 9. 2018}}</ref> == Alpinizam == U svoje slobodno vrijeme Naim se aktivno bavi [[planinarstvo]]m i ima 50 godina alpinističkog i visokogorskog iskustva. Godine 1974. bio je polaznik [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|sarajevske škole alpinizma]], a 1976. je stekao zvanje registrovanog alpiniste. Dobitnik je zlatne značke [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza BiH]] i specijalnog priznanja sportskog saveza BiH. Osnivač je ''Društva bosanskih planina u Sjevernoj Americi: NABMA – North American Bosnian Mountaineering Association. Dobitnik je Nagrade za životno djelo Planinarskog Saveza BiH.'' === Ekspedicije === Bio je učesnik 19 alpinističkih ekspedicija širom svijeta, [[File:Damavand in winter.jpg|mini|desno|[[Damawand]] je istovremeno 1984. (u ljetnim uslovima) ispenjalo 18 planinara iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], među njima i Naim Logić]] ==== Damawand i Ararat - 1984 ==== Godine 1984. u periodu juli-august [[Planinarski savez Vojvodine]] organizovao je [[Vojvođanska ekspedicija na Damavand i Ararat 1984.|ekspediciju]] na [[Damawand]] (5610 m) u masivu Elburs na teritoriji [[Iran]]a i na [[Ararat]] (5165 m) na teritoriji [[Turska|Turske]]. Kao članovi ekspedicije učestvovao je i veći broj planinara iz Bosne i Hercegovine koji su ostvarili uspone na oba vrha: Milorad Čarapić (Goražde), Zijo Deljo ([[Goražde]]), Nail Dervišević ([[Travnik]]), Miloš Droca (Goražde), Murat Gušo (Goražde), Selver Hadžić (Sarajevo), Ozrenka Jakovljević ([[Pale]]), Ljerka Kušec (Sarajevo), Naim Logić (Sarajevo), Srećko Mirić ([[Visoko]]), Slobodan Simić (Sarajevo), Mehmed Šišić (Sarajevo), [[Muhamed Šišić]] (Sarajevo), Mukrim Šišić ([[Zenica]]), Vesna Škramić (Sarajevo), Halil Udžvarlić (Sarajevo), [[Alirizah Vatrenjak]] (Sarajevo), Raza Voloder (Pazarić), pristupili na oba vrha. Nail Dervišević, Naim Logić, Mukrim Šišić i Alirizah Vatrenjak, ispenjali su nekoliko smjerova u Alam Kuhu (4850 m) - Iran.<ref name="Ande">{{Cite web |url=https://toplista.zone-2000.net/category/category1/ |title=U svjetskim velegorjima: 1980 – 1989 |work=zone-2000.net |access-date=15. 2. 2020 |archive-date=10. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200810182115/https://toplista.zone-2000.net/category/category1/ |url-status=dead }}</ref> ==== Ande - 1986 ==== Godine 1986. u periodu 23. maj – 16. juli UPSD “Bukovik” Sarajevo organizovao je ekspediciju na [[Andi|Ande]] (Cordilleri Blanca) na teritoriji [[Peru]]a. Kao član ekspedicije Naim Logić je ispenjao: [[Huascaran]] (6768 m) (drugi najviši vrh u Andima), Alpamayo (5947 m), Ranrapalca (6162 m) i Toccllalaraju (6034 m).<ref name="Ande"/> ==== Pamir - 1991 ==== Godine 1991. u periodu 15. juli – 24. august [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine]] organizovao je [[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Tian Shan 1991.|ekspedicija na Tian Shan]] u planinskom masivu [[Pamirske planine|Pamir]], na teritoriji [[Kirgistan]]a.<ref name="Pamir">{{Cite web |url=https://toplista.zone-2000.net/category/category2/ |title=U svjetskim velegorjima: 1990 – 1999 |work=zone-2000.net |access-date=15. 2. 2020 |archive-date=10. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200810182000/https://toplista.zone-2000.net/category/category2/ |url-status=dead }}</ref> Zajedno sa još trojicom penjača ([[Edin Durmo]], [[Muhamed Gafić]] i [[Dragan Zlatanović]] (Beograd)), Naim Logić ispenjao je vrh [[Han Tengri]] (7.010 m). === Sedam vrhova === Naimova lista [[Sedam vrhova|vrhova na sedam kontinenata]]:<ref name="Nail"/> * [[Aconcagua]], [[Južna Amerika]] – 6962 m (27. 12. 2005) * [[Kilimanjaro]], [[Afrika]] – 5896 m (2. 8. 2008) * [[Elbrus]], [[Evropa]] – 5642 m (15. 7. 2010) * [[Denali]], [[Sjeverna Amerika]] – 6194 m (7. 7. 2011) * [[Mount Everest]], [[Azija]] – 8848 m (19. 5. 2012)<ref>{{Cite web |url=http://www.zone-2000.net/service/toplista.htm |title=Top lista dosegnutih visina bosansko-hercegovačkih planinara i alpinista |work= ZONE 2020 |access-date=24. 9. 2020 |archive-date=21. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220421041225/http://www.zone-2000.net/service/toplista.htm |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url= https://startbih.ba/clanak/logic-penjanje-na-everest-je-smrtno-opasno-po-ljudsko-tijelo-308-ljudi-kostalo-je-zivota/113363 |title= Logić: Penjanje na Everest je smrtno opasno po ljudsko tijelo, 308 ljudi koštalo je života}}</ref> Prvi uspon na Everest je pokušao 2009, ali je nevrijeme onemogućilo uspon na vrh.<ref>[https://vslokar.files.wordpress.com/2013/08/novo-vrijeme.pdf Planina je odlična učiteljica života - NOVO VRIJEME]</ref> * [[Puncak Jaya]], [[Indonezija]] - (4884 m) (20. 11. 2013) * [[Vinsonov masiv|Vinson]], [[Antarktik]] – 4897 m, (7. 1. 2015)<ref name="NailNogić">{{Cite web |url=https://psbih.ba/alpinizam/ |title=Planinarski savez - Komisija za alpinizam |work=Planinarski savez Bosne i Hercegovine |access-date=13. 9. 2018 |archive-date=8. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190708194759/https://psbih.ba/alpinizam/ |url-status=dead }}</ref><ref name="NNogić">{{Cite web |url=https://sportsport.ba/zimski-sportovi/sezdesetdvogodisnji-sarajlija-osvojio-antarktik/151143 |title=Šezdesetdvogodišnji Sarajlija osvojio Antarktik |work=sport.ba |access-date= 13. 9. 2020}}</ref> Svoje dugogodišnje planinarenje opisao je u knjigama ''Od Peruna do Everesta - Moj put iz srca Bosne do krova svijeta'' i ''Svih 7 najviših vrhova kontinenata''. Perun je planina kod [[Vareš]]a, gdje je Logić počeo planinariti u ranoj mladosti. U drugoj knjizi naveo je nekoliko statističkih podataka koji govore o veličini ovog poduhvata. Za kompletiranje ovog projekta obavio je 57 letova avionom i tom prilikom u zraku boravio 273 sata, odnosno približno 12 dana. Preletio je 193.706&nbsp;km, što je ekvivalentno oblijetanju zemlje približno pet puta (4,83 puta), i zbog ovih razloga van kuće je boravio 174 noći pod šatorom (na ledu), a što je približno pola godine.<ref>{{cite web |url= https://tntportal.ba/resin-sportski-vremeplov-dr-naim-logic-prvi-bh-drzavljanin-koji-je-uspio-izaci-na-najvise-planine-svih-7-kontinenata/ |title= Dr. Naim Logić prvi bh. državljanin koji je uspio izaći na najviše planine svih 7 kontinenata}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == <nowiki>*</nowiki> [https://www.youtube.com/watch?v=E0VlBVyJPmA Podcast s Tomom 001 - Naim Logić i magično putovanje na 7 najviših vrhova na 7 kontinenata]{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Logić, Naim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački alpinisti]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Osvajači Sedam vrhova]] [[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2m6mxm2htxu7krd98832ik9v33b6t5y 0 468758 3893275 3674729 2026-06-04T10:36:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893275 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | porijeklo = | modul2 = | modul = | značajni_instrumenti = | veb-sajt = {{URL|sanah.pl}} | povezani_umjetnici = | izdavač = Universal Music, Magic Records | karijera = 2019.–sada | instrument = [[violina]], [[klavir]] | zanimanje = | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | mjesto_smrti = | datum_smrti = | mjesto_rođenja = [[Varšava]], [[Mazovjecko vojvodstvo]], [[Poljska]] | ime = Sanah | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1997|9|2}} | alias = | ime_po_rođenju = Zuzanna Irena Jurczak | izvorno_ime_jezik = | izvorno_ime = Sanah | pozadina = solo_izvođač | opis = Sanah (2024.) | alt = | široka_slika = | slika_veličina = | slika =Sanah, Ergo Arena, 20.03.2024 02.jpg | počasni_sufiks = | modul3 = }} '''Zuzanna Irena Jurczak''' (rođena 2. septembra 1997<ref>{{Cite web|url=https://otopress.pl/2020/03/14/sanah-zuzanna-jurczacz-wzrost-wiek-rodzenstwo/|title=Sanah - tego o niej nie wiedzieliście. Zaskakujące fakty o autorce hitu "Szampan" - OTOPRESS|date=2. 6. 2020|website=web.archive.org|access-date=5. 10. 2020|archive-date=2. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200602200453/https://otopress.pl/2020/03/14/sanah-zuzanna-jurczacz-wzrost-wiek-rodzenstwo/|url-status=bot: unknown}}</ref>), profesionalno poznata kao '''Sanah''', [[poljska]] je [[Pjevanje|pjevačica]] i tekstopisac koja je svoju karijeru započela 2019. godine. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću Magic Records.<ref>{{Cite web|url=https://zyciorysy.info/sanah/|title=Sanah - wiek piosenkarki, biografia, 10 ciekawostek, cytaty|date=5. 9. 2020|website=Zyciorysy.info|language=pl-PL|access-date=5. 10. 2020}}</ref> 2019. godine Sanah objavila je debitantski minialbum, ''[[Ja na imię niewidzialna mam]]'' (2019),<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.empik.com/ja-na-imie-niewidzialna-mam-limitowana-edycja-specjalna-z-autografem-sanah,p1234318679,muzyka-p|title=Ja na imię niewidzialna mam (limitowana edycja specjalna z autografem)|website=www.empik.com|language=pl|access-date=5. 10. 2020}}</ref> koji je debitovao kao broj tri na listi prodaje [[OiLS|OiLS (Winyl)]].<ref>{{Cite web|url=https://sanah.pl/index|title=sanah - oficjalna strona|website=sanah - oficjalna strona|language=pl|access-date=5. 10. 2020}}</ref> Njen prvi studijski album ''[[Królowa dram]]'' je izdan 2020. godine.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.empik.com/krolowa-dram-sanah,p1239501423,muzyka-p|title=Królowa dram|website=www.empik.com|language=pl|access-date=5. 10. 2020}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Królowa dram]]'' (2020.)<ref name=":1" /> * ''Irenka'' (2021.) * ''Uczta'' (2022.) * ''Sanah śpiewa poezyje'' (2022.) * ''Kaprysy'' (2024.) === Minialbumi === * ''[[Ja na imię niewidzialna mam]]'' (2019.)<ref name=":0" /> * ''[[Bujda]]'' (2020.) === Singlovi === * „Idź” * „Siebie zapytasz” * „Proszę Pana” * „Cząstka” * „Szampan” * „Melodia” * „Królowa dram” * „No sory” == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sanah.pl/ Službeni sajt] {{DEFAULTSORT:Sanah}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] [[Kategorija:Poljske pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t1dwkdnrkp6u1n113z0mnon83wgsefz 0 468921 3893132 3609139 2026-06-04T09:56:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Gerlinde Kaltenbrunner | slika = 2015 Gerlinde Kaltenbrunner (19355498445).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 13.12.1970 | mjesto_rođenja = [[Kirchdorf an der Krems]], {{ZID|Austrija}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Austrija]]nka | druga_imena = | zanimanje = Medicinska sestra | godine_aktivnosti = | poznat_po = Prva žena koja je ispenjala sve [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhove preko 8.000 metara]] bez upotrebe dodatnog kisika | značajna_djela = }} '''Gerlinde Kaltenbrunner''' (rođena 13. decembra 1970) [[Austrija|austrijska]] je [[Alpinizam|alpinistkinja]]. U augustu 2011, postala je druga žena u svijetu koja je ispenjala svih [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|14 osamhiljadaša]] i prva žena koja je to učinilaalpskim stilom (bez pomoći dodatnog [[kisik]]a ili visokogorskih nosača).<ref>{{Cite web |url=https://www.aktivator.hr/motivacija/7-inspirativnih-zena-koje-su-prve-stajale-na-najvisim-vrhovima/ |title=7 INSPIRATIVNIH ŽENA KOJE SU PRVE STAJALE NA NAJVIŠIM VRHOVIMA - Aktivator |access-date=11. 10. 2020 |archive-date=24. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724053252/https://www.aktivator.hr/motivacija/7-inspirativnih-zena-koje-su-prve-stajale-na-najvisim-vrhovima/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.8000ers.com/cms/download.html?func=startdown&id=155 |author=[[:de:Eberhard Jurgalski|Eberhard Jurgalski]] | title=Penjači na svih 14 vrhova- 26.07.2012 | publisher=8000ers.com |access-date=21. 2. 2014}}</ref><ref name="BBC News">{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14641414 |title=Austrijanka na Himalajima penje sa rekordima - 23.08.2011 |work=BBC New| access-date= 24. 12. 2019}}{{en simbol}}</ref><ref>[http://www.asiaone.com/News/AsiaOne%2BNews/World/Story/A1Story20110823-295884.html Austrijanka prva žena na listi 14 osamhiljadaša bez kisika]</ref> Godine 2012, zbog ovog uspjeha dobila je prestižnu nagradu za istraživača godine koju dodjeljuje [[National Geographic Explorer]].<ref>[http://voices.nationalgeographic.com/2012/06/15/2012-explorer-of-the-year-and-hubbard-medal-winners/ "National Geographic Explorer of the Year Award | 2012"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310182950/http://voices.nationalgeographic.com/2012/06/15/2012-explorer-of-the-year-and-hubbard-medal-winners/ |date=10. 3. 2016 }}{{en simbol}}</ref> Rođena je u [[Kirchdorf an der Krems]], [[Austrija]]. Kaltenbrunner je po obrazovanju medicinska sestra. Godine 2007. udala se za [[Njemačka|njemačkog]] alpinistu [[Ralf Dujmovits|Ralfa Dujmovitsa]], sa kojim se srela 2004. godine. Razveli su se 2015.<ref>[http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20150503_OTS0029/gerlinde-kaltenbrunner-auf-oe3-mit-den-achttausendern-habe-ich-abgeschlossen-ich-will-das-schicksal-nicht-mehr-herausfordern ''Gerlinde Kaltenbrunner auf Ö3: "Mit den Achttausendern habe ich abgeschlossen. Ich will das Schicksal nicht mehr herausfordern."''] APA-OTS, 3. Mai 2015</ref> Po načinu ishrane je [[Veganstvo|veganka]]. == Penjanje == Interesovanje za penjanje pokazala je u ranoj mladosti. Sa 13 godina je imala ispenjane sve smjerove u lokalnom Sturzhahnu. Treniranje je nastavila u [[Beč]]u, učestvujući u brojnim skijaškim i penjačkim turama. U 32-oj godini je ispenjala svoj četvrti osamhiljadaš, [[Nanga Parbat]]. Tada je odlučila da se profesionalno bavi alpinizmom.<ref>[http://www.nationalgeographic.com/explorers/bios/gerlinde-kaltenbrunner/ "National Geographic Explorer Bio | Gerlinde Kaltenbrunner"]</ref> Zajedno sa [[Edurne Pasaban]] i [[Nives Meroi]] ona je jedna od samo tri žene koja ima uspone na svih 14 osamhiljadaša. Kaltenbrunner je jedina penjala bez dodatnog kisika. Uspon na [[Broad Peak]] 12. jula 2007, penjala je zajedno sa Edurne Pasaban. Od tada se između njih dvije razvio sportski rivalitet u trci za svih 14 osamhiljadaša koji je nekoliko godina plijenio pažnju među alpinistima. U toj trci učestvovala je [[Južna Koreja|koreanka]] [[Oh Eun-Sun]] koja je prva prijavila svih 14 uspona. Međutim, njen uspon na [[Kangchenjunga|Kangchenjungu]] je osporen jer se naknadnom ekspertizom utvrdilo da se nije popela na vrh za samo nekoliko metara, u čemu ju je spriječilo nevrijeme, što je i ona kasnije sama priznala.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-south-asia-10266282 |title= Rekord Koreanske alpinistkinje osporen | work = BBC News - 27.08.2010 | access-date= 24. 12. 2019}}{{en simbol}}</ref> Augusta 2010, [[Fredrik Ericsson]] pridružio se Kaltenbrunner prilikom uspona na [[K2]]. Skliznuo je u dužini od 1.000 m i izgubio život. Kalterbrunner je prekinula daljnji uspon. Ona je inače imala šest neuspješnih pokušaja uspona na ovaj vrh. Tek u sedmom pokušaju, 23. augusta 2011 uspjela se ispenjati, čime je dovršila svoju listu [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|osamhiljadaša]]. == Reference == {{Refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Kaltenbrunner, Gerlinde}} [[Kategorija:Austrijski alpinisti]] [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Kirchdorf an der Krems]] [[Kategorija:Osvajači svih osamhiljadaša]] [[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]] [[Kategorija:Živi ljudi]] m6bxzmd5sp625gqsxpr18tr50kdsbrj 0 469332 3893223 3833065 2026-06-04T10:27:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893223 wikitext text/x-wiki '''Ćazim Hadžimejlić''' ([[Zenica]] 1964.- ) je redovni profesor na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti]] Univerziteta u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=http://www.alu.unsa.ba/content/hadzimejlic-cazim|title=Prof. dr. Hadžimejlić Ćazim, Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=29. oktobar 2020|archive-date=7. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200807084256/http://alu.unsa.ba/content/hadzimejlic-cazim|url-status=dead}}</ref> Osim matične institucije, predaje na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] od 2004.. Diplomirao je na [[Univerzitet Mimar Sinan|Univerzitetu Mimar Sinan]] u [[Istanbul]]u (1991), magistrirao na [[Univerzitet Marmara|Univerzitetu Marmara]] u Istanbulu (1994), doktorirao na Univerzitetu Mimar Sinan (1997) s tezom ''Umjetnost knjigovestva i unikati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Bosna i Hercegovina: njihov značaj, zaštita i čuvanje''. [[Kaligrafija|Kaligrafsku]] diplomu za sulus i nesh pismo dobija od [[Hasan Çelebi|Hasana Çelebije]], a kaligrafsku diplomu za talik pismo od Ali Alparslana. Na Univerzitetu Mimar Sinan, Fakulteta primijenjenih umjetnosti, odsjek "Umjetnost knjige, konzervacija i restauracija" predaje od 1992. do 2002. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima, a veliki broj naučnih skupova je sam inicirao i organizovao. Od 2000. predaje na Univerzitetu u Sarajevu grupu predmeta iz konzervacije i restauracije, umjetnosti knjige i kaligrafije na više odsjeka Akademije likovnih umjetnosti; od 2004, teorijske predmete iz historije umjetnosti na Odsjeku za historiju, potom na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta, a od 2014. predaje i nositelj je obaveznih kolegija iz konzervacije umjetničke i kulturne baštine na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi interdisciplinarnog studija Akademije likovnih umjetnosti i Prirodno-matematičkog fakulteta. Od 2021. predaje kaligrafiju na Odsjeku za arapski jezik i književnost Katedre za orijentalne jezike i književnost Islamsko-pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici.<ref>{{Cite web|url=https://www.alu.unsa.ba/content/hadzimejlic-cazim|title=Hadžimejlić Ćazim|website=Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo|language=bs|access-date=15. 4. 2023|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415183156/https://www.alu.unsa.ba/content/hadzimejlic-cazim|url-status=dead}}</ref> Od 2003. je pokretač, osnivač i glavni urednik ''Kelamu'l Šifa'', časopisa za historijsko naslijeđe, [[tesavuf]] i [[Kultura|kulturu]].<ref>{{Cite web|url=https://newsstand.joomag.com/en/kelamul-%25C5%25A0ifa/M0162451001444496954?page=1|title=Kelamu'l Šifa'- Online|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=29. oktobar 2020}}</ref> Glavni predmet njegovih istraživanja je [[islam]]sko i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] naslijeđe s fokusom na kaligrafiju, umjetnost knjige, ebru, kozervaciju, te historiju umjetnosti. Objavio je četiri knjige: ''Umjetnost islamske kaligrafije'' (2009), ''Umjetnost islamskog knjigovestva'' (2011), ''Ebru – umjetnost slikanja na vodi'' (2014), 40 bosanskohercegovačkih mushafa (2022), te 43 naučna i stručna rada. Aktivni je član [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] i predsjednik Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hadžimejlić, Ćazim}} [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nqew3zfthcimc4j8kt8oknw8dtedkbn 0 469559 3893010 3700430 2026-06-04T09:40:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893010 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Rob Benedict | ime_pri_rođenju = Robert Patrick Benedict | slika = Rob Benedict by Gage Skidmore 2.jpg | opis = Benedict na [[San Diego Comic-Con]]u 2017. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|10|21}} | mjesto_rođenja = [[Columbia (Missouri)|Columbia]] ([[Missouri]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | godine_aktivnosti = 1995– | pseudonim = | supružnik = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = | veb-sajt = }} '''Robert Patrick Benedict''' američki je televizijski, filmski i pozorišni [[glumac]]. U 25-godišnjoj karijeri imao je više od 70 televizijskih i filmskih uloga. Najpoznatiji je po onima u serijama ''[[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]]'', ''[[Prag (serija)|Prag]]'', ''[[Čeka se... (serija)|Čeka se...]]'' i ''[[Felicity (serija)|Felicity]]''. == Biografija == Rođen je u [[Columbia (Missouri)|Columbiji]] u [[Missouri]]ju. Diplomirao je scenske umjetnosti na [[Sjeverozapadni univerzitet|Sjeverozapadnom univerzitetu]]. Frontmen je i gitarist losanđeleske grupe Louden Swain. Ima kćerku Audrey i sina Calvina te tri starija brata. == Karijera == U [[The WB|WB-ovoj]] seriji ''Felicity'' pojavio se kao kolega Felicity Porter iz studentskog doma. U ''Pragu'' je glumio Lucasa Pegga, [[fizičar]]a i člana tajnog vladinog tima koji istražuje prvi kontakt s vanzemaljskom vrstom. U ''Lovcima na natprirodno'' glumi pisca Chucka Shurleyja. U 2016. vratio se u ''[[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]]'' na 4. zadnje epizode u 11. sezoni. U 2019. ponovno se vraća u ''[[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]]'' za finale 14. sezone. U 2017. godini napisao je scenarijo, producirao i glumio u 10 epizoda serije ''[[Kings of Con (serija)|Kings of Con]]'', sa svojim kolegom [[Richard Speight Jr.|Richard Speight Jr]].<ref>{{cite web |url=https://www.comic-conhq.com |title=Comic-Con HQ |publisher=Comic-Con HQ |date= |access-date=27. 10. 2016 |archive-date=28. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161028022025/https://www.comic-conhq.com/ |url-status=dead }}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Ime filma ! Uloga |- | 1995 || ''[[Trčanje milje u mojim cipelama (kratki film)]]'' || Nepoznato |- | rowspan=2| 1999 || ''[[Tequila snimke tijela]]'' || Ted |- | ''[[Loše gradsko plavo]]'' || Tommy |- | 2001 || ''[[Nije još jedan tinejdžerski film]]'' || Preston Wasserstein |- | rowspan=3| 2002 || ''[[Prvih 20 mil. $ je uvijek najteže]]'' || Willy |- | [[The Naked Run (short)|''Goli trk'']] || Lancer Higgins |- | [[American Pi (short)|''Amerikča pita'']] || Max |- | rowspan=2| 2003 || ''[[Dva Dana]]'' || Scott |- | ''[[Moja večera sa Jimi]]'' || Donovan |- | rowspan=3| 2005 || ''[[Pretjerani]]'' || Ben Martan |- | [[Udaranje& Vrištanje(2005 film)|''Udaranje& Vrištanje'']] || Beantown Employees |- | [[Čekanje... (film)|''Čekanje...'']] || Calvin |- | 2007 || ''[[Sex i Smrt 101]]'' || Bow-Tie Bob |- | 2008 || ''[[Reci Laku noć (film)|Reci Laku noć]]'' || Leroy |- | rowspan=3| 2009 || ''[[I dalje čekam...]]'' || Calvin |- | ''[[Nazovite]]'' || Levi |- | ''[[Stanje igre (film)]]'' || Milt |- | rowspan=3| 2010 || ''[[Mala pomoć]]'' || Paul Helms |- | [[Umjetnost i obrt (kratki film)|''Umjetnost i obrt'']] || Rob |- | [[Sex grupa (film)|''Sex grupa'']] || Donny |- | 2011 || ''[[Lifetripper]]'' || Stan Norman |- | rowspan=2| 2012 || [[Slučaj nestalog vrtnog patuljka (kratki film)|''Slučaj nestalog vrtnog patuljka'']] || Seamus |- | ''[[Seksi Tata]]'' || Nepoznato |- | rowspan=2| 2013 || [[Rasti(film)|''Rasti'']] || Nepoznato |- | ''[[Pomoćnik]]'' || Max McCabe |- | 2015 || ''[[Loš, loš čovjek]]'' || Ken |- | 2018 || ''[[30 milja od nigdje]]'' || Larry |- | 2021 || ''[[Violet]]'' || Fred Collins |} === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Ime serije ! Uloga ! class="unsortable" | Napomena |- | 1996 || ''[[Beverly Hills, 90210 (serija)|Beverly Hills, 90210]]'' || Student || 1. epizoda |- | 1997 || [[U redu (serija)|''U redu'']] || Jason || 1 epizoda |- | 1998 || [[pacifičko plavo (serija)|''pacifičko plavo'']] || Craig || 1. epizoda |- | 1999 || [[Pustara (serija)|''Pustara'']] || Nepoznato|| 1. epizoda |- | 1998–2002 || [[Srećnost (serija)|''Srećnost'']] || Richard Coad || 36. epizoda |- | rowspan=5| 2000 || [[Njuška (serija)|''Njuška'']] || Marv || 1. epizoda |- | ''[[Chicago Hope (serija)|''Chicago Hope'']] || Dr. Peter Ball || 2. epizode |- | ''[[Buffy ubojica vampira (serija)|''Buffy ubojica vampira'']] || Jape || 2. epizode |- | [[Suprotan Seks (serija)|''Suprotan Seks'']] || Cecil Livengood || 1. epizoda |- | [[Misteriozni načini (serija)|''Tajanstveni načini'']] || Warren || 1. epizoda |- | 2002 || ''[[NYPD plava (serija)|''NYPD plava'']] || Jeff Gamble || 1. epizoda |- | 2002–2003 || ''[[Ptice grabljivice (serija)|Ptice grabljivice]]'' || Gibson Kafka || 4. epizode |- | 2004 || ''[[Dođi tati (serija)|''Dođi tati'']] || Judah || 4. epizode |- | rowspan=4| 2005 || [[NCIS (serija)|''NCIS'']] || Aaron Alan Wright || 1. epizoda |- | [[Medium(serija)|''Srednje'']] || Male Passenger || 1. epizoda |- | [[Alias (serija)|''Alias'']] || Brodien || 2. epizoda |- | [[Monk (serija)|''Monk'']] || Jonathan Davenport || 1. epizoda |- | 2005–2006 || [[Prag (serija)|''Prag'']] || Lucas Pegg || 13. epizoda |- | rowspan=3| 2008 || [[Prljavština (serija)|''Prljavština'']] || Keith Straub || 1. epizoda |- | [[Kuća(serija)|''Kuća'']] || Dr. Jaime Conway || 1. epizoda |- | ''[[Obavijest o opeklinama (serija)|Obavijest o opeklinama]]'' || Eddie Ash || 1. epizoda |- | 2008–2009 || ''[[Slučaj glave (serija)|Slučaj glave]]'' || Jeremy Berger || 21. epizoda |- | 2009 || ''[[CSI: Istraga mjesta zločina (serija)|CSI: Istraga mjesta zločina]]''' || Brian Morley || 1. epizoda |- | 2009–2020 || [[Lovci na natprirodno(serija)|''Lovci na natprirodno'']] || Chuck Shurley/Carver Edlund <br /> [[Bog]] || 12. epizoda |- | rowspan=3| 2010 || [['Do smrti (serija)|Do smrti]]'' || Rainbow || 1. epizoda |- | ''[[Hladan slučaj (serija)|Hladan slučaj]]'' || Steve Burke '89 || 1. epizoda |- | ''[[Zakon i red: LA (serija)|Zakon i red: LA]]'' || Adam Yarborough || 1. epizoda |- | 2011 || ''[[Svetlana (serija)|Svetlana]]'' || Nepoznato|| 1. epizoda |- | rowspan=5| 2012 || [[Besramno (serija)|''Besramno'']] || Dr. Noah Pitts || 1. epizoda |- | ''[[Psych (serija)|Psych]]'' || Mandlebaum || 1. epizoda |- | ''[[Hawaii Five-0 (serija)|Hawaii Five-0]]'' || rowspan="2"|Jarrod Prodeman || 1. epizoda |- | ''[[NCIS: Los Angeles (serija)|NCIS: Los Angeles]]'' || 1. epizoda |- | ''[[Dodirnite (serija)|Touch]]'' || Walt King, The Invisible Prince || 2. epizode |- | rowspan=4| 2013 || ''[[Mentalist (serija)|Mentalist]]'' || Paul Friedman || 1. epizoda |- | ''[[1600 Penn (serija)|1600 Penn]]'' || Skeptic || 1. epizoda |- | [[Susanna (serija)|''Susanna'']] || Peter || 6. epizoda |- | ''[[Franklin & Bash (serija)|Franklin & Bash]]'' || Sandy Hall || 2. epizode |- | rowspan=3| 2015 || ''[[The Hillywood Show (serija)|The Hillywood Show]]'' || Cain || 1. epizoda: Lovci na natprirodno Parodija<ref name="buzzsuper">{{cite web | url=https://www.buzzfeed.com/staceygrant/dear-lord-this-is-the-best-thing-ever | title=This "Supernatural" Taylor Swift Parody Is The Video Fans Didn't Know They Needed | publisher=[[Buzzfeed.com]] | date=21. 6. 2015 | access-date=19. 12. 2016 | author=Grant, Stacey}}</ref> |- | ''[[Dokumentarni sada! (serija)|Dokumentarni sada!]]'' || Larry Fein || 1. epizoda |- | ''[[Majstori seksa (serija)|Majstori seksa]]'' || Jonathan Laurents || 3. epizode |- | 2016–2017 || ''[[Kings of Con (serija)|Kings of Con]]'' || Rob Bennett || 10. epizoda<ref>{{cite web | url=http://mashable.com/2016/11/14/kings-of-con-premiere-watch-episode-1-2-rob-benedict-richard-speight-supernatural/#.YzTVzA04kqN | title=Watch the first 2 episodes of 'Kings of Con,' a love letter to fans from the stars of 'Supernatural' | publisher=[[Mashable.com]] | date=15. 11. 2016 | access-date=9. 7. 2017 | author=Prudom, Laura}}</ref> |- | 2017 || ''[[WannabeZ (serija)|WannabeZ]]'' || The Manager || 1. epizoda |- | rowspan=2| 2019 || ''[[Bosch (serija)|Bosch]]'' || Dr. Victor Hansen || 2. epizoda |- | ''[[NCIS: New Orleans (serija)|NCIS: News Orleans]]'' ||Liam || 2. epizoda |- | 2021 || ''[[Lucifer (serija)|Lucifer]]'' || Vincent LeMec|| 5. Sezona , 15. Epizoda<ref>{{cite web |last1=Mitovich |first1=Matt Webb |title=Lucifer Season 5: Supernatural's Own God, Rob Benedict, Will Guest-Star |url=https://tvline.com/2020/06/26/lucifer-season-5-casting-rob-benedict-supernatural/ |website=TVLine |date=26. 6. 2020}}</ref> |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=0070810|title=Rob Benedict}} * [http://www.loudenswain.com/ Louden Swain] {{DEFAULTSORT:Benedict, Rob}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Columbia (Missouri)]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ms305765cawggc7xrpokj62jrscwvis 0 469670 3892959 3814015 2026-06-04T07:57:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dragan Jaćimović | slika = Dragan-Jacimovic-Everest2000.jpg | alt_slike = | opis = Na Everestu 2.000. god. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1969. | mjesto_rođenja = [[Požega (Srbija)|Požega]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Srbi]]n | druga_imena = | zanimanje = Vojno lice | godine_aktivnosti = | poznat_po = Prvi srbijanski alpinista na [[Mount Everest]]u | značajna_djela = }} '''Dragan Jaćimović''' je vojno lice, [[Alpinizam|alpinista]] i planinarski vodič iz [[Srbija|Srbije]]. Na [[Mount Everest]] (8.848 m.) se ispenjao 20. maja 2000. god. i postao prvi čovjek iz [[Srbija|Srbije]] kome je to uspjelo.<ref>{{Cite web |url=http://www.adventurestats.com/tables/esum1201-1350.htm |title=Penjači na Everest od RBr. 1200 - 1350 |access-date=9. 11. 2020 |archive-date=26. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210226134248/http://www.adventurestats.com/tables/esum1201-1350.htm |url-status=dead }}</ref> == Alpinista == Rođen je 1969 u [[Požega|Požegi]]. Kao vojno lice živio je u [[Slovenija|Sloveniji]] i tada se, nakon završenog kursa kod najboljih slovenskih penjača, počeo baviti [[Alpinizam|alpinizma]]. Na [[Himalaji|Himalaje]] je prvi put otišao 1996. godine i od tada se opredijelio za alpinizam.<ref name="Jać">{{Cite web |url= https://www.telegraf.rs/zivot-i-stil/putovanja/3074088-nas-najpoznatiji-alpinista-dragan-jacimovic-planine-nas-ne-menjaju-vec-samo-postavljaju-dijagnozu |title=Naš najpoznatiji alpinista Dragan Jaćimović: Planine nas ne mjenjaju, već samo postavljaju dijagnozu |work= telegraf.tv 21.03.2019 |access-date= 15. 9. 2020}}</ref> Na himalajski vrh [[Cho Oyu]] (8.201m) popeo se 1998. god., a tokom zimske sezone 1999 popeo je [[Ama Dablam]] (6.854m). Tokom uspješne vodičke karijere 7 puta je popeo najviši vrh [[Južna Amerika|Južne Amerike]] – [[Aconcagua]]<ref name="Jaći">{{Cite web |url= https://extremesummitteam.com/o-nama/nas-tim/ |title=Naš tim |work= Extreme Summit Team 26.06.2016 |access-date= 15. 9. 2020}}</ref> Uspon na Everest je počeo sa [[Goran Ferlan|Goranom Ferlanom]] koji je odustao na Južnom vrhu (8.711 metara nadmorske visine). Nastavio je sam da se penje bez boca sa [[Kisik|kiseonikom]].<ref name="Jaćimović">{{Cite web |url= https://www.ekspres.net/zivot/ispovest-sa-mont-everesta-dragan-jacimovic-alpinista-kako-sam-na-himalajima-postao-novi-covek |title= ISPOVEST SA MONT EVERESTA: Dragan Jaćimović, alpinista: Kako sam na Himalajima postao novi čovek |work= EKSPRES 26.06.2016 |access-date= 15. 9. 2020 |archive-date= 15. 8. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200815023224/https://www.ekspres.net/zivot/ispovest-sa-mont-everesta-dragan-jacimovic-alpinista-kako-sam-na-himalajima-postao-novi-covek |url-status= dead }}</ref> Kasnije je objasnio da je to bila njegova najveća greška u životu i da je jedino ispravno bilo odustati, a onda slijedeće godine opet pokušati. Njegov uspon na Mont Everest je i osporavan. [[Planinarski savez Srbije]] priznaje desetorici penjača uspon na Mount Everest i navodi da je to prvi učinio Dragan Jaćimović 26.05.2000. god.<ref name="PSS">{{Cite web |url= https://pss.rs/aktivnosti-pss/akcije-pss/popeti-vrhovi-preko-8000-metara/ |title=Popeti vrhovi preko 8.000 m.- HIMALAJI – Mont Everest 8848 m (Nepal, Kina) |work= Planinarski savez Srbije 26.06.2016 |access-date= 15. 9. 2020}}</ref> == Vodič == Sa nekoliko prijatelja osnovao je planinarski klub “Extreme Summit Team”, prvi te vrste u Srbiji u ekstremnim sportovima. Klub je od 2009. član [[Planinarski savez Srbije|Planinarskog saveza Srbije]] i [[UIAA]].<ref name="Jaćim">{{Cite web |url= https://osetisrbiju.rs/dragan-jacimovic-intervju/ |title=Dragan Jaćimović, alpinista: Godine provedene u osvajanju beskorisnog dobivaju smisao |work= osetisrbiju.rs - 06.12.2018 |access-date= 15. 9. 2020}}</ref> Kao organizatator i planinarski vodič postigao je značajne rezultate: * Uspon na [[Elbrus]] (5.642m). 2004. godine ostvarilo je 34 planinara ekspedicije, * U proljeće 2006, na ekspediciji Lobuche East, na vrh je izveo 11 ljudi od ukupno 15, * Iste godine je vodio ekspediciju "Cho Oyu 2006", koja je procentualno bila najuspšnija te godine na [[Himalaji]]ma, od 8 penjača na vrh je izašlo 7, * Februara 2008. godine svih 22 članova ekspedicije izveo je na Aconcagua (6.962 m.) * Na ekspediciji [[Manaslu]] 2008. god, na vrh je izveo 10 alpinista<ref name="Manaslu">{{Cite web |url= http://www.ultimatenutrition-fitness.com/promo_dragan-jacimovic.html |title= Dragan Jaćimović |work= ULTIMATE NUTRITION 06.12.2018 |access-date= 15. 9. 2020 |archive-date= 4. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190304162421/http://ultimatenutrition-fitness.com/promo_dragan-jacimovic.html |url-status= dead }}</ref> * Preko 1.000 planinara je ispenjalo vrhove preko 5.000 m, * Preko 400 planiralo je ispenjalo preko 6.000 m, * Na [[Vrhovi preko 8.000 m.|vrhove preko 8.000 m.]] ispenjala su se 24 alpinista, * U njegovim ekspedicijama, [[Dragana Rajblović]] prva žena iz Srbije, [[Petar Pećanac]] prvi planinar iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i prvi alpinista iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] koji se vratio živ kući poslije uspona, su popeli Mount Everest (8.848m). To je bilo 2007. god. kada je na vrh izašlo 7 od 9 penjača Koautor je knjige ''Everest za svakog i za odabrane'' Učestvovao je u više humanitarnih akcija za pomoć djeci bez roditeljskog staranja, a posebno je ponosan na pomoć [[Šerpa narod|Šerpa]] zajednici i opremanje osnovne škole u selu Namche Bazar (Khumbu, [[Nepal]]). == Reference == {{Refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Jaćimović, Dragan}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Srbijanski alpinisti]] [[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sgawjs2gw9xyra2eeol8lxp4asrzg64 0 469837 3893049 3700431 2026-06-04T09:45:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Jared Padalecki | ime_pri_rođenju = Jared Tristan Padalecki | slika = Jared Padalecki (48478246502) (cropped).jpg | opis = Benedict na [[San Diego Comic-Con]] u 2017. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|7|19}} | mjesto_rođenja = [[San Antonio]], [[Teksas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | godine_aktivnosti = 1999– | pseudonim = | supružnik = [[Genevieve Padalecki]] (2010) | značajna_djela = [[Sam Winchester]] | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = | veb-sajt = }} '''Jared Tristan Padalecki''' rođen je 19. jula 1982. godine.<ref name="TVG">{{cite web |url=https://www.tvguide.com/celebrities/jared-padalecki/bio/193608 |work=[[TV Guide]] |title=Jared Padalecki biography |access-date=24. 12. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131127070242/http://www.tvguide.com/celebrities/jared-padalecki/bio/193608 |archive-date=27. 11. 2013}}</ref> Američki je glumac, i najpoznatiji je po svojoj ulozi [[Sam Winchester|Sama Winchestera]] iz [[The CW|CW]]-ove serije [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]]. Odrastao je u [[Teksas]]u, a počeo je bit poznat 2000-ih po svojoj ulozi Dean Forester u seriji [[Gilmore Girls (serija)|Gilmore Girls]], kao i u filmovima [[New York Minute]] i [[House of Wax]]. == Obrazovanje == 1998. godine, Padalecki i njegov kolega Chris Cardenas pobijedili su na državnom prvenstvu [[Nacionalna forenzička liga|Nacionalne forenzičke lige]] u [[Duo Interpretation]]. Nakon što je završio školu 2000. godine, planirao je da pohađa [[Univerzitet Teksas u Austinu|Univerzitet u Teksasu]]. Jared je umjesto toga, odlučio je da nastavi svoju karijeru, te se preselio u [[Los Angeles|Los Angeles, California]]. == Karijera == Njegova prva uloga bila je u filmu [[Malo unutra]]. 2000. godine, pojavio se u seriji [[Gilmore Girls (serija)|Gilmore Girls]] kao Dean Forester. Tu ulogu glumio je sve do 2005. godine. Tokom ranih 2000-ih pojavio se u [[Tihi svjedok (serija)|Tihi svjedok]], [[Blizu kuće]] i pojavio se u [[Disney]]ovom filmu [[Prsten beskrajne svjetlosti]]. 2005. godine, pojavljuje se u [[The WB|WB-ovoj]] seriji [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]], u kojem glumi [[Sam Winchester]]a. Sam i njegov brat Dean([[Jensen Ackles]], voze se po [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u lovu na paranormalne pojave, bore se sa [[demon]]ima i [[anđeli]]ma. Trenutno se emitira zadnja petnaesta sezona serije. 2008. godine, u [[Božićna kućica|Božićnoj kućici]] glumio je Thomasa Kinkade, sa kolegom [[Peter O'Toole]]. 23. septembra 2019. najavljeno je da će Padalecki biti glavna uloga u seriji [[Walker (serija)|Walker]], koja je trenutno u proizvodnji.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2019/09/walker-texas-ranger-reboot-jared-padalecki-in-the-works-chuck-norris-1202741160/|title='Walker, Texas Ranger' Reboot Starring Jared Padalecki in the Works|last=Andreeva|first=Nellie|date=23. 9. 2019|access-date=24. 9. 2019|work=[[Deadline Hollywood]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2019/10/walker-texas-ranger-reboot-starring-jared-padalecki-the-cw-reimagening-chuck-norris-1202758080/|title=‘Walker, Texas Ranger’ Reboot Starring Jared Padalecki Lands at the CW|last=Andreeva|first=Nellie|publisher=Deadline|date=11. 10. 2019|access-date=12. 10. 2019}}</ref> Premijera serije zakazana je u januaru 2021. na [[The CW]].<ref>{{cite web|url=https://tvline.com/2020/01/14/walker-texas-ranger-reboot-jared-padalecki-series-ordered-the-cw/|title=Jared Padalecki's Walker, Texas Ranger Reboot Ordered to Series at The CW|last=Swift|first=Andy|publisher=TV Line|date=14. 1. 2020|access-date=15. 1. 2020}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Ime filma ! Uloga ! class="unsortable"|Napomena |- |1999 |''[[Malo iznutra]]'' |Matt Nelson | |- |2003 |''[[Jeftinije za desetak]]'' |High School Bully | |- |2004 |''[[New York Minuta]]'' |Trey Lipton | |- |2004 |''[[Let Feniksa]]'' |John Davis | |- |2005 |''[[Kuća od voska]]'' |Wade Felton | |- |2005 |''[[Plači vuk]]'' |Tom Jordan | |- |2007 |''[[Kuća strahova]]'' |J.P. | |- |2008 |''[[Dom Tomaša Kinkadea za Božić|Božićna kućica]]'' |[[Thomas Kinkade]] | |- |2009 |''[[Petak 13.]]'' |Clay Miller | |- |2015 |''[[Fantomski momak]]'' |Lieutenant Alex |Glasovna uloga |} === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Ime serije ! Uloga ! class="unsortable"|Napomena |- |2000 |''Tihi svjedok (serija)|Tihi svjedok'' |Sam |Televizijski film |- |2000–2005 |''[[Gilmore Girls (serija)|Gilmore Girls]]'' |Dean Forester | |- |2001 |''[[ER (TV series)|ER]]'' |Paul Harris |Epizoda: Piece of Mind |- |2002 |''[[Prsten beskrajne svjetlosti (serija)|Prsten beskrajne svjetlosti]]'' |Zachery Gray |Televizijski film |- |2003 |''Young MacGyver'' |Clay MacGyver |Neprodan televizijski pilot |- |2005–2020 |''[[Lovci na natprirodno(serija)|Lovci na natprirodno]]'' |[[Sam Winchester]] | Glavna uloga |- |2007 |''[[Room 401 (serija)|Room 401]]'' |Himself | 8. epizoda |- |2011 |''[[Lovci na natprirodno: Animirana serija (serija)|Lovci na natprirodno: Animirana serija]] |Sam Winchester |Glavna uloga, glasovna uloga; 22. epizode |- |2016 |''[[Gilmore Girls: Godina u životu (serija)|Gilmore Girls: Godina u životu]]'' |Dean Forester |Epizoda: "Fall" |- |2021 |''[[Walker (serija)|Walker]]'' |Cordell Walker |Glavna uloga |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=655585|title=Jared Padalecki}} * [http://suicidegirls.com/interviews/Friday+the+13th%3A+Jared+Padalecki/ Intervju s Jaredom Padaleckim] na SuicideGirls.com {{DEFAULTSORT:Padalecki, Jared}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, San Antonio]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 62aoxu4xz29jf9nld6ja2by6jiq91tm 0 469993 3893190 3693105 2026-06-04T10:10:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893190 wikitext text/x-wiki '''Tarik Džinić''' (30. oktobar 1996, [[Sarajevo]]) jest bosanskohercegovački glumac. Poznat je po ulogama u ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' i ''[[Konak kod Hilmije]]''.<ref>{{Cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm10243966/|title=Tarik Dzinic|website=IMDb|access-date=25. 11. 2020}}</ref> == Biografija == Završio je Akademiju scenskih umjetnosti 2020. u [[Zagreb|Sarajevu]]. Prvu ulogu ostvario u seriji ''Lud, zbunjen, normalan'' kada je njegov glumački talent uočio režiser serije [[Elmir Jukić]] koji mu je ujedno bio i profesor na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.]]<ref>{{Cite web|url=https://azra.ba/teme/114977/tarik-dzinic-kako-sam-usao-u-cipele-izeta-fazlinovica/|title=Tarik Džinić: Kako sam ušao u cipele Izeta Fazlinovića|last=Redakcija|first=Piše:|date=17. 11. 2018|website=Azra Magazin|language=bs-BA|access-date=25. 11. 2020}}</ref> == Filmografija == {{Filmografija-domaći}} |- style="background:Lavender; text-align:center;" |- | 2020. || [[Lud, zbunjen, normalan]] (TV) || Džebra |- | 2020. || [[Konak kod Hilmije]] (TV) || Mladi [[Izet Fazlinović]] |- |} == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Lud, zbunjen, normalan]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 40ptdzfgsed6v3j36h4wvzd1ef2p5vg 0 470118 3893047 3654752 2026-06-04T09:45:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vozač F1 | ime = Pietro Fittipaldi | slika = Pietro and Enzo Fittipaldi (cropped) (1).jpg | opis_slike = Pietro Fittipaldi u 2018. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|06|25}} | mjesto_rođenja = [[Miami]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|sGGGG|sMM|sDD|rGGGG|rMM|rDD}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZD|BRA}} [[Brazil]]ac | početak_karijere = | kraj_karijere = | tim_2020. = [[Haas F1|Haas]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | broj_auta_2020. = '''<span style="padding:1px 4px; color:#FFFFFF; background-color:#787878;">51</span>''' | trke = 1 (1 početak) | prvenstva = | pobjede = | podiji = | bodovi = | prve_startne_pozicije = | najbrži_krug = | prva_trka = [[Velika nagrada Sakhira 2020.|VN Sakhira 2020.]] | prva_pobjeda = | posljednja_pobjeda = | posljednja_trka = [[Velika nagrada Sakhira 2020.|VN Sakhira 2020.]] | posljednja_sezona = <!-- [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] --> | posljednja_pozicija = <!-- . ( bod) --> | aktualizirano = 7. 12. 2020. }} '''Pietro Fittipaldi da Cruz''' ([[Miami]], [[25. juni]] [[1996]]) [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[automobilizam|automobilistički vozač]]. Unuk je dvostrukog [[Kuća slavnih Formule 1|svjetskog prvaka]] [[Formula 1|Formule 1]] [[Emerson Fittipaldi|Emersona Fittipaldija]] i bratu vozača [[Enzo Fittipaldi|Enza Fittipaldija]]. Šampionske titule je osvajao u takmičenjima [[NASCAR]] Whelen All-American Series, Protyre Formula Renault, MRF Challenge i Svjetska Serija Formula V8 3.5. ==Sažetak karijere== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" ! Godina ! Kategorija ! Tim ! Utrke ! Pobjede ! {{Tooltip|Pol poz.|Pol pozicije}} ! {{Tooltip|N. krug|Najbrži krug}} ! Podiji ! Bodovi ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- ! 2011. |align="left"| [[NASCAR]] Whelen All-American Series |align="left"| Lee Faulk Racing | 20 | 4 | 3 | ? | 13 | 400 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.'''† |- ! 2012. |align="left"| [[NASCAR]] Whelen All-American Series |align="left"| Lee Faulk Racing | 23 | 1 | 2 | ? | 3 | 355 ! 5. |- !rowspan="4"| 2013. |align="left"| Protyre Formula Renault Prvenstvo |align="left" rowspan="2"| Jamun Racing Services | 16 | 0 | 0 | 0 | 0 | 163 ! 8. |- |align="left"| Protyre Formula Renault Jesenski Kup | 3 | 0 | 0 | 0 | 1 | 45 ! 6. |- |align="left"| BRDC Formula 4 Prvenstvo |align="left" rowspan="2"| MGR Motorsport | 18 | 1 | 0 | 1 | 1 | 165 ! 15. |- |align="left"| BRDC Formula 4 Zimsko Prvenstvo | 8 | 0 | 0 | 0 | 3 | 127 ! 6. |- !rowspan="3"| 2014. |align="left"| Protyre Formula Renault Prvenstvo |align="left" rowspan="2"| MGR Motorsport | 15 | 10 | 3 | 7 | 12 | 431 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- |align="left"| Formula Renault 2.0 Alpe | 8 | 0 | 0 | 0 | 0 | 43 ! 9. |- |align="left"| Eurocup Formula Renault 2.0 |align="left"| Koiranen GP | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! – |- !rowspan="2"| 2015. |align="left"| FIA Formula 3 Evropsko Prvenstvo |align="left" rowspan="2"| Fortec Motorsports | 33 | 0 | 0 | 0 | 0 | 32 ! 16. |- |align="left"| Masters of Formula 3 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | – ! 13. |- ! 2015–16. |align="left"| MRF Challenge Formula 2000 |align="left"| MRF Racing | 14 | 4 | 2 | 2 | 9 | 244 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! 2016. |align="left"| Formula V8 3.5 Serija |align="left"| Fortec Motorsports | 18 | 0 | 0 | 0 | 1 | 60 ! 10. |- ! 2017. |align="left"| Svjetska Serija Formula V8 3.5 |align="left"| Lotus | 18 | 6 | 10 | 2 | 10 | 259 |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- !rowspan="2"| 2018. |align="left"| IndyCar Series |align="left"| Dale Coyne Racing | 6 | 0 | 0 | 0 | 0 | 91 ! 26. |- |align="left"| Super Formula |align="left"| UOMO Sunoco Team LeMans | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! 22. |- ! 2018–19. |align="left"| FIA {{Tooltip|WEC|World Endurance Championship}} |align="left"| DragonSpeed | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 ! NK |- !rowspan="2"| 2019. |align="left" rowspan="2"| {{Tooltip|DTM|Deutsche Tourenwagen Masters}} |align="left"| Audi Sport Team WRT | 15 | 0 | 0 | 2 | 0 |rowspan="2"| 22 !rowspan="2"| 15. |- |align="left"| Audi Sport Team Rosberg | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 |- ! 2019–20. |align="left"| F3 Azijsko Prvenstvo |align="left"| Pinnacle Motorsport | 15 | 0 | 0 | 0 | 1 | 119 ! 5. |} ^† Fittipaldi nije pobijedio na nacionalnom prvenstvu; bio je pojedinačni šampion staze u [[Hickory Motor Speedway]]u. == Karijera u Formuli 1 == {| class="wikitable" !Godina !Tim |- | 2020. || [[Haas F1|Haas]] |} === Potpuni spisak rezultata u Formuli 1 === ([[Šablon:F1 driver results legend|Legenda]])(Utrke u '''podebljanim slovima''' označavaju najbolju startnu poziciju) (Utrke u ''kurzivu'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%" ! Godina ! Tim ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! {{Tooltip|Bod.|Bodovi}} ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- | [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! [[Haas F1|Haas F1 Team]] ! [[Haas VF-20]] ! [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] 065 1.6 V6 t | [[Velika nagrada Austrije 2020.|AUT]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Štajerske 2020.|ŠTA]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Mađarske 2020.|MAĐ]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Velike Britanije 2020.|VB]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada 70. godišnjice|70.]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Španije 2020.|ŠPA]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Belgije 2020.|BEL]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Italije 2020.|ITA]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Toskane 2020.|TOS]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Rusije 2020.|RUS]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Eifela 2020.|EIF]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Portugala 2020.|POR]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Emilia-Romagne 2020.|EMI]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Turske 2020.|TUR]]<br /><small></small> | [[Velika nagrada Bahreina 2020.|BHR]]<br /><small></small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Sakhira 2020.|SAK]]<br /><small>17.</small> | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2020.|ABU]]<br /><small></small> ! 0 ! 23. |} ''*'' Sezona u toku == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Pietro Fittipaldi}} * [https://www.statsf1.com/en/pietro-fittipaldi.aspx Pietro Fittipaldi – statistika] {{Vozači i ekipe Formule 1}} {{DEFAULTSORT:Fittipaldi, Pietro}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Miami]] [[Kategorija:Brazilski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mreht0u7zpvhdq8uz0g8ce6ssjuim18 0 470352 3893256 3792818 2026-06-04T10:31:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893256 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost|Vjerovatno autor napravio članak o sebi}} {{Preuređivanje}} {{Standardi}}'''Antonije Nino Žalica'''<ref>{{Cite web|url=https://www.sagafilm.com/About_us/Antonije_Zalica/?lang=BA|title=Sagafilm Sarajevo, Film Production Company|website=www.sagafilm.com|access-date=2025-12-25}}</ref> (rođen 29. oktobra 1959. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac i pjesnik. Sin je pjesnika [[Miodrag Žalica|Miodraga Žalice]] i brat filmskog režisera [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]]. == Biografija == Diplomirao je komparativnu [[književnost]] i [[Filozofija|filozofiju]] na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Njegovi romani, [[esej]]i, kratke priče objavljivani su pored maternjeg i na nizozemskom, engleskom, njemačkom, poljskom, grčkom, gruzijskom, slovenskom i rumunskom jeziku. Kao pisac učestvovao je u scenskom projektu ''Exellence in Exile'', koji je prikazivan u gradskim teatrima [[Utrecht]]a, [[Leiden]]a, [[Amsterdam]]a, [[Zwolle]]a i [[Groningen]]a. U Sarajevu je tokom 1980-ih pisao radio [[Drama|drame]] i adaptacije. Godine 1992. pridružio se autorskoj grupi [[SAGA]] u Sarajevu za koju je režirao nekoliko kratkih dokumentarnih filmova. Filmovi "[[Eight Years After]]" i "[[Travelling Children]]" nagrađeni su kao dio projekta ''SA-life'' sa ''Golden Grain Ear'' (prva nagrada) na ''Bienalle del cinema per la pace'', u italijanskom gradu [[Pisa|Pisi]] 1993. godine. SAGA Sarajevo nagrađena je [[Nagrada Evropske filmske akademije za dokumentarni film|Nagradom za najbolji dokumentarni film]] [[Evropska filmska akademija|Evropske filmske akademije]] 1994. godine za ukupnu produkciju u kojoj je bio zastupljen i film "[[Anđeli u Sarajevu]]". Drama "[[Rađanje hereze]]" predstavljena je u [[Sjedinjene Američke Drzave|SAD]]-u (''Global Express'' u [[Iowa City]] 2001. godine, ''New York Theatre Workshop''), a također je objavljena na [[Gruzijski jezik|gruzijskom jeziku]] i igrana u [[Tbilisi]]ju 2013. godine. Od 2000. do kraja 2011. godine predvodi [[On File]] - udruženje novinara i pisaca u izbjeglištvu u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Od 2016. godine radi za ''Ondertussen/Lima'', Limo interkulturalnu umjetničku komunu koja je djelovala u prostoru zgrade [[Holokaust muzej u Amsterdamu|Holokaust muzeja]] u [[Amsterdam]]u. Djeluje kao slobodni autor i nezavisni eBook autor-izdavač. Član je [[Holandski P.E.N.|nizozemskog PEN International]], udruženja ''On File'' i art grupe [[LimaLimo]]. Pored literature i filma, bavi se [[internet]] izdavaštvom, [[dizajn]]om, fotografijom i [[Muzika|muzikom]]. == Bibliografija == * Tilt, poezija, Svjetlost Sarajevo 1984 * Trag zmajeve šape / Žuti snijeg; roman - B92 Beograd 1994, GIK Oko, Sarajevo 2003, Meulenhoff, Amsterdam, 2001 (objavljen i u prijevodima na poljski, njemački, grčki i slovenski) * Bandiera Rossa, roman, Bosanska riječ - Das bosnische Wort, Tuzla – Wuppertal, 2008 * Een korte geschiedenis van de angst - confessies van een vluchteling (Kratka povijest straha – ispovijedi izbjeglice), 2016. === Zbirke, antologije === * Een paard dat Pools praat – antologija kratkih priča, Utrecht 1998 * Thuis – zbirka kratkih priča, Atlas / On File, Amsterdam 2008 * Schrijverskaravaan – zbirka kratkih priča, On File, Amsterdam 2008 * Priče – zbirka kratkih priča, Gratiartis, Brussel 2010 * Verhalen van Noord – zbirka kratkih priča, SLAA, Amsterdam 2011 * Vrijeme pričom otključano - zbirka kratkih priča, OFF-SET, Tuzla / Gratiartis, Brussel, 2011 * Svetionici, Antologija i monografija umjetnika Bosne i Hercegovine u dijaspori, Art Rabic, Sarajevo 2016 === Teatar === * Heresy Rising, drama (prezentacije na Global Express, Iowa City i New York Theatre Workshop, NY, 2001 * Exellence in Exile, pozorišni projekt, pisac; Veenfabriek, Leiden, 2008 * EuroGeorgia, drama (sa Datom Turašvilijem) Marjanishvili Theatre, Tbilisi, 2013 == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://azalica.wixsite.com/bookcase Bookcase] - autorska internet stranica, * [https://www.onfile.eu/professionals/35/antonije-nino-zalica Antonije Nino Žalica na online.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201127031438/https://onfile.eu/professionals/35/antonije-nino-zalica |date=27. 11. 2020 }}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Žalica, Antonije Nino}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] llk52n0wg1g9he8lf6yav8oegovlq4s 0 471201 3892930 3328310 2026-06-04T07:51:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892930 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Wanda Rutkiewicz | slika = Wanda Błaszkiewicz Rutkiewicz Sekcja Grotołazów Wrocław 1966.jpg | alt_slike = | opis = Na [[Tatre|Tatrama]] 1966. | ime_pri_rođenju = Wanda Błaszkiewicz | datum_rođenja = 04.02.1943 | mjesto_rođenja = [[Plungė]], [[Lithuania]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Poljaci|Poljakinja]] | druga_imena = | zanimanje = inžinjer računarstva | godine_aktivnosti = | poznat_po = prva žena sa usponom na [[K2]] i treća žena sa usponom na [[Mount Everest]] | značajna_djela = }} '''Wanda Rutkiewicz''' (4. februar 1943. – 12–13. maj 1992.) je [[poljska]] [[Alpinizam|alpinistkinja]] i inžinjer [[Računarstvo|računarstva]] Bila je prva žena sa usponom na [[K2]] i treća žena sa usponom na [[Mount Everest]].<ref name="Wanda">{{Cite web |url= https://www.tvp.info/25894910/wygladala-jakby-wrocila-z-ksiezyca-30-lat-temu-rutkiewicz-stanela-na-k2/ |title=Wanda Rutkiewicz – 30 god od kada je Wanda Rutkiewicz stala na K" |work=www.tvp.info |access-date= 13. 10. 2020}}</ref> Wanda Rutkiewicz je rođena u poljskoj familiji u [[Plungė]], gradu koji je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pripadao Poljskoj, a danas je u [[Litvanija|Litvaniji]]. Poslije rata, njena familija se preselila u Poljsku, najprije u Lancut, a zatim u [[Vroclav]] na jugozapadu Poljske. Tu joj je poginuo sedmogodišnji brat od zaostale mine iz rata. Sklonost prema [[sport]]u naslijedila je od oca pa je rano počela trenirati trčanje, skokove u dalj i vis, bacanje diska. Tokom studija na Politehničkom fakultetu trenirala je odbojku, pa je čak i bila vođa ekipe na univerzitetskom prvenstvu u [[Budimpešta|Budimpešti]], iako je bila niskog rasta, 168&nbsp;cm.<ref name="Wand">{{Cite web |url= https://sport.tvp.pl/48018063/wanda-rutkiewicz-28-rocznica-smierci-kim-byla-wanda-rutkiewicz |title=Wanda Rutkiewicz |work=sport.tvp.pl |access-date= 13. 10. 2020}}</ref> Wanda Rutkiewicz vozila je poljski motocikl Junak, što će je indirekno uvesti u svijet planinarstva. Kada joj se jednom prilikom pokvario motocikl, na ulici joj je pomogao kolega Bogdan Jankowski, koji se već dvije godine penjao po planinama. Ovo je rezultiralo zajedničkim penjanjem u Falkon planinama. [[File:Kamien.pamiatkowy.Wanda.Rutkiewicz.jpg|thumb|Memorijalna ploča na ulazu u srednju školu u [[Vroclav]]u]] == Penjačka karijera == Penjala se na vrhove Norveške, Tatre u Poljskoj. U [[Alpe|Alpama]] se popela na [[Eiger]] (1973. g.) i [[Matterhorn]] (1968. g.). Godine 1970 [[Andrzej Zawada]] ju je uvrstio u ekspediciju u [[Pamir planine|Pamir]], gdje se popela na vrh Lenjina, i imala neprijatna iskustva sa muškim dijelom ekipe. Godine 1972. popela se na vrh Noszak (7492 m) u Hindukušu. Slijedili su i usponi na [[Spisak vrhova viših od 8.000 m|vrhove preko 8000 m.u Himalajima]]. Za vrijeme svoje karijere uspješno je osvojila slijedeće vrhove: * 1975 – [[Gasherbrum III]] * 1978 – [[Mount Everest]], kao prva Poljakinja i treća Evropljanka. * 1985 – [[Nanga Parbat]] * 1986 – [[K2]]. Bio je to njen treći pokušaj uspona na ovu planinu i postala je prva žena kojoj je to uspjelo.<ref name="Wan">{{Cite web |url= https://culture.pl/en/article/death-before-failure-wanda-rutkiewicz-the-golden-age-of-polish-mountaineering |title=Wanda Rutkiewicz i zlatno doba poljskog alpinizma |work=culture.pl |access-date= 13. 10. 2020}}</ref> * 1987 – [[Shishapangma]] * 1989 – [[Gasherbrum II]] * 1990 – [[Gasherbrum I]] * 1991 – [[Cho Oyu]]. Nakon osvojenih 6 vrhova preko 8000 metara napravila je vlastiti ambiciozni plan ''Karavan snova'' u želji da bude prva žena koja će osvojiti svih 14 vrhova i to kratkom vremenskom periodu od dvije godine. * 1991 – [[Annapurna]] Nakon uspona na dva vrha sa njene liste desila se tragedija na [[Kangchenjunga|Kangchenjungi]] 1992. g.<ref name="Wanrut">{{Cite web |url= http://3pdh.pruszkow.zhp.pl/wandarutkiewicz.html |title= Wanda Rutkiewicz |work= |access-date= 13. 10. 2020 |archive-date= 26. 1. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210126043514/http://3pdh.pruszkow.zhp.pl/wandarutkiewicz.html |url-status= dead }}</ref> Tokom uspona susrela se sa [[Meksiko|meksičkim]] penjačem [[Carlos Carsolio]]m koji se vraćao sa vrha. U malom šatoru, Carlos ju je ubjeđivao da se vrate, što je ona odbila i sama nastavila penjanje. Carsolio ju je čekao nekoliko dana u baznom kampu, ali ona se nikad nije vratila. Bilo joj je 49 god.<ref name="Wan"/> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Commonscat|Wanda Rutkiewicz}} {{DEFAULTSORT:Rutkiewicz, Wanda}} [[Kategorija:Poljski alpinisti]] [[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]] [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] idwh536siv0cznad0zthuyvf1kps4mt 0 473430 3893200 3873856 2026-06-04T10:13:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac |ime=Bajram Redžepagić |datum_rođenja={{Datum rođenja i godine|1939|11|23}} |poznata_djela="Pobunjenik" (1977)<br> "Pustinjak" (1981)<br> "Bujice" (1974)<br> "Brod" (1986)<br> |državljanstvo=bosansko i crnogorsko |mjesto_rođenja=[[Plav]], Jugoslavija |period= od 1977. |obrazovanje=Filozofski fakultet i <br> Medicinski fakultet }} '''Bajram Redžepagić''' (rođen 23. novembra 1939) je pisac i doktor. Objavio je preko 30 priča u novinama i časopisima poput: [[Književne novine]], [[Oslobođenje]], Politika, Mostovi, Sloboda, Bagdala. Autor je romana: "Pobunjenik" (1977.)<ref>{{Cite web|url=http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/aktuelnosti/default.aspx?id=1913&langTag=sr-SP-Cyrl|title=Promocija djela Bajrama Redžepagića, nedjelja 24.4.2011. godine|website=www.mhrr.gov.ba|access-date=16. 3. 2021}}{{Mrtav link}}</ref>, "Pustinjak" (1981), "Bujice" (1974) i "Brod" (1986). Dobitnik je mnogih različitih nagrada, od kojih je jedna nagrada od Australijskog umjetničkog vijeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.austlit.edu.au/austlit/page/v1138|title=Australia Council Literature Board Grants - Grants for Established Writers {{!}} AustLit: Discover Australian Stories|last=Austlit|website=www.austlit.edu.au|language=en|access-date=16. 3. 2021}}</ref> == Biografija == Rođen je 1939. godine u [[Plav]]u u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U književnost je ušao sa prvom pričom 1956. godine, kada je osvojio prvu novčanu nagradu na konkursu za kratku priču za Novela film iz [[Zagreb]]a. Studirao je na Filozofskom i Medicinskom fakultetu u [[Skoplje|Skoplju]] i diplomirao 1970. godine na Medicinskom fakultetu. Magistrirao je 1976. godine na VMA-u u [[Beograd]]u, a specijalizirao se u internoj medicini u UKC Sarajevo.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.akta.ba/licnosti/bajram-redzepagic-akademik-naucnik-i-knjizevnik/23257|title=Bajram Redžepagić, akademik - Naučnik i književnik - Akta.ba|last=Akta.ba|website=www.akta.ba|access-date=16. 3. 2021}}</ref> Doktorsku disertaciju odbranio je na u [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] 1981.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://kliker.info/akademik-bajram-redzepagic-bajram-treci-poput-istocnjacke-magije/|title=Akademik Bajram Redžepagić : Bajram Treći – poput istočnjačke magije|date=22. 7. 2018|website=Kliker.info|language=bs-BA|access-date=16. 3. 2021}}</ref> Predavao je na postdiplomskim tečajevima, kao i na seminarima i simpozijumima na različitim univerzitetima u zemlji i inostranstvu, kao predavač ili gost profesor. Od 1992. do 1995. radio je na [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] kao voditelj 4 projekta. Nakon objavljivanja romana "Pustinjak" zatvoren je, a u dva navrata na njega je pokušan atentat u [[Plav]]u. Tamo je i zatvoren uz prijetnje da će biti likvidiran te je pušten nakon intervencije [[Amnesty International]]a i [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|Pena]].<ref>{{Cite web|url=https://www.austlit.edu.au/austlit/page/A85417|title=Bajram Redzepagic {{!}} AustLit: Discover Australian Stories|last=Austlit|website=www.austlit.edu.au|language=en|access-date=16. 3. 2021}}</ref> Emigrirao je u [[Australija|Australiju]]. == Bibliografija == * Pobunjenik (1977) * Pustinjak (1981) * Bujice (1974) * Brod (1986) * Ljubav i Mržnja * Hod Sudbine * Tjeskobe i Filozofski kamen * Nemoguće je moguće == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Redžepagić, Bajram}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Plav]] [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hw659dqf7kd8tmj2noqcjki5snlpluc 0 474729 3893202 3873879 2026-06-04T10:13:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jurij Koch | slika = Jurij_Koch_(1995).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1936|09|15}} | mjesto_rođenja = [[Horka (Crostwitz)|Horka]], [[Crostwitz]], [[Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pisac, novinar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | web-sajt = }} '''Jurij Koch''' je [[Lužički Srbi|lužičkosrpski]] i njemački pisac i novinar. Pisao je na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[lužičkosrpski jezik|lužičkosrpskim]] jezicima. == Život i rad == Rođen je 15. septembra 1936. u selu Horka. Otac mu je radio u obližnjem rudniku a majka na farmama. Školovao se po [[Crostwitz]]u, u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Bautzen]]u i [[Cottbus]]u. Nakon završetka srednje škole 1956. studirao je u [[Leipzig]]u [[novinarstvo]] do 1960. Od 1961. do 1966 studirao je teatrologiju. Nakon studiranja zaposlio se na radio-stanici gdje je bio urednik i novinar. Godine 1976. započinje svoj književni rad i postaje član [[P.E.N. Centar Njemačke|P.E.N. Centra Njemačke]]. Koch danas živi u selu [[Sielow]], blizu [[Cottbus]]a.<ref>{{cite web | url = http://www.jurij-koch.de/| title = Jurij Koch| last = | first =| date = 5. 4. 2021| website =jurij-koch.de| publisher = | access-date = 5. 4. 2021| language = de}}</ref> == Bibliografija == * "Nadrožny koncert" , 1965 * "Židowka Hana", 1963 * "Žydowka Ana", 1966 * "Mjez sydom mostami", 1968 * "Pućowanje k ranju", 1969 * "Lěto pjećaštyrceći", 1970 * "Poslednje pruwowanje", 1972 * "Die letzte Prüfung", 1972 * "Poslední zkouška", 1974 * "Róžamarja, abo Rozžohnowanje we nas", roman, 1975 * "Rosamarja", 1975 * "Rozamarja abo Rozžognowanje we nas", 1976 * "Wotydźenja doma", 1976 * "Wosamoćeny Nepomuk", 1976 * "Der einsame Nepomuk", 1980 * "Wšedny źeń na jsy", 1980 * "Landung der Träume", 1982 * "Nawrót sonow", 1983 * "Pintlašk a złote jehnjo", 1983 * "Pintlaschk und das goldene Schaf", 1983 * "Rědne źowćo", 1984 * "Wišnina", 1984 * "Wjesołe zwěrjatka", 1984 * "Rjana holčka", 1984 * "Piękna dziewczyna: bajka serbołużycka", 1984 * "Bagola: powědančko wo dźiwim hońtwjerju", 1985 * "Jagaŕ Bagola", 1985 * "Doma swět: antologija młodeje prozy", 1985 * "Jan und die größte Ohrfeige der Welt", 1986 * "Dwanasćo bratšow: serbska bajka", 1986 * "Dwanaće bratrow", 1986 * "Die zwölf Brüder", 1986 * "Gaž wišnje kwitu", 1987 * "Der Kirschbaum", 1987 * "Měrćinowy miksmaks z myšacym motorom", 1988 * "Augenoperationen", 1988 (1993 pod titulom "Schattenrisse") * "Das schöne Mädchen", 1988 * "Rosinen im Kopf", 1988 * "Pasitas de uva en la cabeza: una historia increíble pero cierta", 1988 * "Dwunastu braci: bajka serbołużycka", 1988 * "Bagola: die Geschichte eines Wilddiebs", 1988 * "Návrat snov", 1988 * "Sestup z hor snů", 1988 * "Wšitko, štož ja widźu", 1989 * "Die rasende Luftratte oder wie der Mäusemotor erfunden wurde", 1989 * "Golo a Logo abo Mazuch w Podgoli", 1990 * "W pěsku steji nowa wjeska", 1991 * "Das Sanddorf", 1991 * "Ha lećała je módra wróna", 1991 * "Wšitko, štož ja widźu", 1992 * "Jubel und Schmerz der Mandelkrähe", 1992 * "Kokot Jurko z čerwjenym pjerom", 1993 * "Daj mě, Jurko, jadnu štucku", 1994 * "Štó da kradnje złote zuby?", 1996 * "Golo und Logo", 1998 * "Koče slěbro", 2000 * "Jakub und das Katzensilber", 2001 * "Złoty palc", 2006 == Filmovi == * "[[Wie wär's mit uns beiden?]]" (1980) * "[[Rublak - Die Legende vom vermessenen Land]]" (1980) * "[[Sehnsucht]]", po noveli "Der Kirschbaum" (1990) * "[[Tanz auf der Kippe]]" (1991) * "[[Die Enkel der Lausitzer]]" == Vanjski linkovi == * {{cite web | url =https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&query=119461870| title = Jurij Koch| last = Katalog der Deutschen Nationalbibliotek| first =| date = 5. 4. 2021| website = portal.dnb.de| publisher = | access-date = 5. 4. 2021| language = de}} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Jurij Koch}} {{DEFAULTSORT:Koch, Jurij}} [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Biografije, Crostwitz]] [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Lužičkosrpski pisci]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Njemačke]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Ćišinskog]] [[Kategorija:Živi ljudi]] oxi3nf8cfjv3ca18rebqbfn12mm2644 0 475117 3893201 3873853 2026-06-04T10:13:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Florin Iordache |slika = Florin Iordache, Rovana Plumb si Gabriela Podasca la dezbaterea "Romania TA, Parerea TA" 2015 - 23.06.2015 (1) (cropped).jpg |redoslijed = [[Spisak ministara pravosuđa Rumunije|Ministar pravosuđa]] |vrijeme_na_vlasti = 4. januar 2017 – 9. februar 2017. |prethodnik = [[Raluca Prună]] |nasljednik = [[Ana Birchall]] |redoslijed2 = [[Spisak predsjednika Zastupničkog doma Rumunije|Predsjednik zastupničkog doma]] |vrijeme_na_vlasti2 = 5. oktobar 1996 – 13. oktobar 1998. |prethodnik2 = [[Valeriu Zgonea]] |nasljednik2 = [[Liviu Dragnea]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1960|12|04}} |mjesto_rođenja = [[Caracal]], [[Rumunija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |puno_ime = |nacionalnost = |politička_stranka = [[Socijaldemokratska partija Rumunije]] |supruga = |djeca = |obrazovanje = |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Florin Iordache''' (14. decembra 1960.) [[Rumunija|rumunski]] je socijaldemokratski političar i kratkotrajni ministar pravosuđa u vladi [[Sorin Grindeanu|Sorina Grindeanua]]. == Biografija == Političku karijeru započinje kao zastupnik u Zastupničkom domu Rumunskog parlameta, gdje je četiri mandata predstavljao [[Olt (okrug)|okrug Olt]]. Od juna do decembra 2016. godine obnašao je i dužnost predsjednika Zastupničkog doma.<ref>{{cite web| url = http://www.cdep.ro/pls/parlam/structura.mp?idm=153&cam=2&leg=2016&pag=1&idl=1| title = Florin Iordache| website = cdep.ro| publisher = Zastupnički dom Rumunjskog parlamenta| access-date = 9. 4. 2021| language = ro| ref = | archive-date = 15. 2. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20170215060531/http://www.cdep.ro/pls/parlam/structura.mp?idm=153&cam=2&leg=2016&pag=1&idl=1| url-status = dead}}</ref> Kao tvorac i predlagatelj kontroverznog nacrta zakona o dekriminalizaciji koruptivnih djela, njegova smjena sa mjesta ministra bila je jedan od glavnih zahtjeva tokom [[Protesti u Rumuniji 2017.|masovnih protuvladnih protesta 2017.]]<ref>{{cite web| url =http://www.telegram.hr/politika-kriminal/ministar-pravosuda-jedan-od-tvoraca-one-sporne-uredbe-u-rumunjskoj-podnio-je-ostavku/| title = Ministar pravosuđa, jedan od tvoraca one sporne uredbe u Rumunjskoj, podnio je ostavku| website = telegram.hr| publisher = Telegram| access-date = 9. 4. 2021| language = hr| ref=}}</ref> Svoju odluku o pomilovanju bolesnih zatvorenika ili onih koji su zašli u stariju životnu dob pravdao je prenapučenošću zatvora. Nakon višetjednog pritiska od strane građana, predsjednika [[Klaus Iohannis|Klausa Iohannisa]] i pravosudnih tijela, 9. februara 2017. službeno je dao ostavku na svoje ministarski položaj.<ref>{{cite web| url =http://www.reuters.com/article/us-romania-corruption-idUSKBN15O2HN?il=0| title = Romanian justice minister quits after graft decree debacle| website = reuters.com| publisher = Reuters| access-date = 9. 4. 2021| language = en| ref=}}</ref> == Također pogledajte == * [[Prosvjedi u Rumunjskoj 2017.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Florin Iordache}} {{DEFAULTSORT:Iordache, Flordin}} [[Kategorija:Rumunski političari]] [[Kategorija:Rumunski ministri pravde]] [[Kategorija:Predsjednici Zastupničkog doma Rumunije]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biografije, Caracal]] [[Kategorija:Socijaldemokratska partija Rumunije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] go2rrynhs7jkvjch3rk92wm7ece5uw6 0 475131 3893204 3873820 2026-06-04T10:13:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Bratislav Gašić |slika = Bratislav Gasic 2015-mc.rs (cropped).jpg |redoslijed = [[Spisak ministara odbrane Srbije|Ministar odbrane]] |vrijeme_na_vlasti = {{Datum|2014-04-27}} – {{Datum|2016-02-05}} |prethodnik = [[Nebojša Rodić]] |nasljednik = [[Dušan Vujović]] |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1967|06|30}} |mjesto_rođenja = [[Kruševac]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |puno_ime = |nacionalnost = |politička_stranka = [[Srpska napredna stranka]] |supruga = |djeca = |obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]] |vjera = |potpis = |web_stranica = }} '''Bratislav Gašić''' (rođen u [[Kruševac|Kruševcu]], 30. juna 1967.) je srbijanski poduzetnik, političar i direktor [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativne agencije]] od 2017. Bio je [[Spisak ministara odbrane Srbije|ministar obrane]] [[Srbija|Republike Srbije]] od 2014. do 2016. i gradonačelnik Kruševca od 2012. do 2014.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.istinomer.rs/akter/bratislav-gasic/|title=Bratislav Gašić|work=Istinomer|language=sr-RS|access-date=30. 3. 2021}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bia.gov.rs/lat/bia/direktor|title=Dirеktor|work=Bezbednosno-informativna agencija|language=sr-latn|access-date=30. 3. 2021}}</ref> Jedan je od visokih službenika [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]]. == Također pogledajte == == Literatura == == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{DEFAULTSORT:Gašić, Bratislav}} [[Kategorija:Biografije, Kruševac]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Srbijanski ministri odbrane]] [[Kategorija:Srpska napredna stranka]] [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 35lfqinf5j4fm86kik1tb7bqcgff4x7 0 475225 3893245 3847365 2026-06-04T10:31:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ruždija Adžović | slika = Ruzdija adzovic 2022.jpg|mini | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|1|23}} | mjesto_rođenja = [[Titograd]], [[NR Crna Gora]], [[FNR Jugoslavija]] | porijeklo = [[Tuzi]], Crna Gora | zanimanje = Novinar, publicista, književnik | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] }} '''Ruždija Adžović''' (rođen, 23. januara 1962) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Crna Gora|crnogorski]] novinar, publicista i književnik. == Biografija == Rođen je 23. januara 1962. u [[Titograd]]u ([[NR Crna Gora]], [[FNRJ]]). U Sarajevu je završio [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] - Odsjek žurnalistika.<ref name="biografija">[https://www.face.ba/magazin/kultura/adzovic-citalacka-publika-u-turskoj-kroz-roman-saznaje-o-desavanjima-u-bih/92437 Adžović : Čitalačka publika u Turskoj kroz roman saznaje o dešavanjima u BiH] ''face.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Od 1986. je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="biografija" /> Radio je ''Večernjim novinama'', ''Jutarnjim novinama'', ''Nezavisnim novinama'', bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih listova ''BH Dnevnik'' i ''AS'', urednik u ''[[Dnevni avaz|Dnevnom avazu]]'' te urednik biznis magazina ''Banke''.<ref name="biografija" /> Ruždija Adžović zastupljen je u biografskom leksikonu ''Ko je ko u Bosni i Hercegovini'' te u leksikonu ''[[Bošnjaci/Muslimani Crne Gore]]''. Dobio je Nagradu opštine [[Tuzi]] za 2019. za doprinos afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za opštinu Tuzi i šire, u književnoj, novinarskoj i publicističkoj djelatnosti.<ref name="tuzi">[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ruzdija-adzovic-dobio-nagradu-crnogorske-opstine-tuzi-za-2019-godinu-514677 Ruždija Adžović dobio nagradu crnogorske opštine Tuzi za 2019. godinu]''oslobodjenje.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web|url=https://bosnainfo.ba/ruzdija-adzovic-novi-clan-drustva-pisaca-bih-za-bosnainfo-ogrlica-iz-sanliurfe-je-moja-licna-karta-ali-ce-knjiga-o-sidranu-biti-bestseller/|title=Ruždija Adžović, novi član Društva pisaca BiH, za Bosnainfo: "Ogrlica iz Šanliurfe" je moja lična karta, ali će knjiga o Sidranu biti bestseler|date=20. 4. 2023|website=BosnaInfo|language=sr|access-date=1. 4. 2024}}</ref> i Udruženja pisaca i prevodilaca Crne Gore<ref name=":0">{{Cite web|url=https://raport.ba/ruzdija-adzovic-postao-clan-udruzenja-pisaca-crne-gore/|title=Ruždija Adžović postao član Udruženja pisaca Crne Gore|last=Edina|date=1. 4. 2024|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2024}}</ref>. Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine, sa suprugom Dudom, sinom Mirzom i kćerkom Aidom živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="biografija" /><ref name="tuzi" /> == Djela == * „Merhamet - 100 godina“ (Monografija), Amos Graf, Sarajevo, 2013.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/sarajevo-odr%C5%BEana-promocija-monografije-merhamet-100-godina-/260403 Sarajevo: Održana promocija monografije „Merhamet - 100 godina“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Merhamet - Yüz Yillik Yardimseverlik", na turskom jeziku: Ankara, Turska, 2013.<ref name="biografija" /> * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Amos Graf, Sarajevo, 2014.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/promoviran-roman-ogrlica-iz-sanliurfe-patnja-i-ljubav-su-sudbina-ljudi-u-bih/140611143 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Kilibarda - Sarajevski dani", Centar za kulturu - Bihor, Podgorica, 2014.<ref>[https://novakkilibarda.wordpress.com/ Posvećeno književnome i naučnome stvaralaštvu Novaka Kilibarde] ''novakkilibarda.wordpress.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Sebijini snovi" (Pripovijetke), Amos Graf, Sarajevo, 2017.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/kultura/sebijini-snovi-knjiga-koja-nikoga-ne-ostavlja-ravnodusnim-i-oslikava-realnost-zivota/171109138 "Sebijini snovi": Knjiga koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i oslikava realnost života] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> *"Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Buybook, Sarajevo, 2021.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/predstavljena-knjiga-ruzdije-adzovica-tunjo-razgovori-s-muhamedom-filipovicem/423253 Predstavljena knjiga Ruždije Adžovića "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 8.7.2021.</ref> *"Merhamet – 110 godina“ (Monografija), HO "Merhamet" MDD, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/803957/film-povodom-110-godina-merhameta-bit-ce-prikazan-u-februaru Film povodom 110 godina "Merhameta" bit će prikazan u februaru] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Merhamet Švedske“ (Monografija), MDD Merhamet Švedske, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/kultura/818066/objavljena-monografija-merhamet-svedske-30-godina-za-ponos-autora-ruzdije-adzovica Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", Connectum, Sarajevo, 2023.<ref>[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/318632/detaljni_opisi_i_brojne_pikanterije_objavljena_knjiga_ruzdije_adzovica_o_abdulahu_sidranu.html DETALJNI OPISI I BROJNE PIKANTERIJE: Objavljena knjiga Ruždije Adžovića o Abdulahu Sidranu] ''slobodna-bosna.ba'', pristupljeno: 24.9.2023.</ref> *"Centrotrans - 75 godina na tronu (Monografija)", Amos Graf, Sarajevo, 2023.<ref>{{Cite web|url=https://centrotrans.com/vijesti/45/centrotrans-sumirao-izuzetno-dobre-poslovne-rezultate-promovirao-monografiju-i-dodijelio-zahvalnice-bh-medijima|title=Centrotrans sumirao izuzetno dobre poslovne rezultate, promovirao monografiju i dodijelio zahvalnice bh. medijima|date=26. 10. 2023|website=Centrotrans|language=bs|access-date=18. 12. 2023}}</ref> *"Nakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje", Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, 2024.<ref>[https://books.google.ba/books/about/Nakon_60_godina_nova_pruga_za_sarajevske.html?id=M5h80QEACAAJ&redir_esc=yNakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje] ''books.google.ba'', pristupljeno: 1.4.2026.</ref> *"Stoljeće Natalije Milas", Buybook, Sarajevo, 2026.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/velika-prica-buybook-objavio-novi-roman-ruzdije-adzovica-stoljece-natalije-milas/634835|title=Velika priča | "Buybook" objavio novi roman Ruždije Adžovića "Stoljeće Natalije Milas"] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 17.5.2026.</ref> == Prevedena djela == * Şanlıurfa Kolyesi, prevod na turski: Hece Yayınları, Ankara, Turska, 2021.<ref name="knjiga">[https://www.urfapusula.com/haber/6352418/sanliurfa-kolyesi-romanini-urfada-sahiplenen-olmamis ‘Şanlıurfa Kolyesi’ romanını Urfa’da sahiplenen olmamış!]''urfapusula.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * Gjerdani nga Shanleurfa, prevod na albanski: CEKUM, Podgorica, Crna Gora 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-objavljen-na-albanskom-jeziku/2669308 Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” objavljen na albanskom jeziku“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> * Necklace from Shanliurfa, prevod na engleski: ‎Savvy Book, New York, Sjedinjene Američke Države 2023.<ref>[https://startbih.ba/clanak/roman-ruzdije-adzovica-ogrlica-iz-sanliurfe-objavljen-u-americi-na-engleskom-jeziku/204498 BiH: Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe“ i u audio izdanju, uskoro i na albanskom jeziku]''startbih.ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> == Djela u audio formatu == * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Sarajevo, 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-i-u-audio-izdanju-uskoro-i-na-albanskom-jeziku/2617966 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> * "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo, 2022.<ref>[https://bibsis.org.ba/2022/11/18/u-oktobru-2022-procitane-su-knjige/ PU oktobru 2022. pročitane su knjige] ''bibsis.org.ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Adžović, Ruždija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n65ekf87vppmg2vy6tu12wu9u95hona 0 475785 3893096 3641273 2026-06-04T09:52:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893096 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Despina Vavatsi | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|05|02}} | mjesto rođenja = [[Seres]] | država rođenja = [[Grčka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede EK ='''0''' | plasman EK = | kraj karijere = 2002. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = |ažurirano = 22. 4. 2021. }} '''Despina Vavatsi''' ({{jez-gr|Δέσποινα Βαβάτση}}) rođena 2. maja 1978. u [[Seres]]u je nekadašnja [[grčka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|68]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|70]] | | | |} Vavatsi je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]]. Najbolji plasman bilo joj je 68-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]]. == Svjetska prvenstva == {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|MS|Masovni start}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|73]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|68]] | colspan=4 | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] je nastupila samo jednom i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|SP 2001.]] gdje joj je najbolji rezultat bilo 68-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|sprintu na 7,5&nbsp;km]]. {{raščistiti}} === Svjetski kup === Prvi nastup Vavatsi u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], ali nije zabilježila bolje rezultate niti je osvojila bodove. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1053}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Vavatsi, Despina}} [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Seres]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Grčki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6kx26x0oc0z30jgm1jr2d4wrgd33tia 0 476319 3893227 3885587 2026-06-04T10:28:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = István II De Hungary | alma_mater = [[Univerzitet u Oxfordu]] | religija = Sunitski islam | nagrade = | autor_kratica_zoo = | autor_kratica_bot = | poznat_po = Unuk Mikloša Hortija, član indonezijskog kulturalnog društva "Subud" | utacali_na_njega = | uticao_na = | akademski_savjetnici = | doktorski_studenti = | doktorski_mentor = | radna_institucija = | slika = | polje = [[Fizika]], [[arhitektura]] | etnicitet = [[Mađar]] | narodnost = Mađarska | državljanstvo = | prebivalište = Lewes, Istočni Sussex | mjesto_smrti = | datum_smrti = | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Kraljevina Mađarska]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1941|01|17}} | naslov = | slika_širina = | fusnote = }} '''István Horthy de Nagybánya II''' (fonetski: ''Ištvan Horti de Nađbanja II''; rođen 17. januara 1941) jest [[Mađarska|mađarski]] [[fizičar]] i [[arhitekt]], sin zamjenika mađarskog regenta [[István Horty|Istvana Hortyja]] i Ilone Edelsheim-Gyulai. Njegov djed, grof [[Miklos Horty]] bio je regent [[Kraljevina Mađarska|Kraljevine Mađarske]] između 1920. i 1944, te njezin ''de facto'' vladar pod odsustvom kraljevske porodice. Godine 1965. prelazi na [[islam]] i uzima novo ime, Sharif Horthy. Bio je istaknuti član [[Indonezija|indonezijskog]] duhovnog udruženja [[Subud]], za koje je preveo nekoliko pisanih djela njihovog osnivača, [[Muhamed Subuh Sumohadiwidjojo|Muhameda Subuha Sumohadiwidjoja]] na engleski jezik.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.mythicjourneys.org/guest_horthy.html|title=Mythic Imagination Institute|last=Company|first=Brenda Sutton, Mythic Imagination|website=www.mythicjourneys.org|access-date=3. 8. 2018}}</ref> Diplomirao je 1962. na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] stekavši diplomu iz [[Fizika|fizike]]. Odmah poslije toga, upisuje Imperial Koledž u Londonu, odakle stiče zvanje diplomiranog inžinjera građevine 1966. Radio je kao inženjerski konsultant u Engleskoj, a kasnije i na [[Daleki istok|Dalekom istoku]], gdje je osnovao i vodio dvije velike indonezijske firme na polju konsultantskog inženjeringa, građevine i razvoja imovine. Živio je nekoliko godina u [[Boston]]u ([[Massachusetts]]), odakle je rukovodio projekte i pomogao klijentima u [[Evropa|Evropi]], na [[Tihi okean|Tihom okeanu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Na kraju se nastanio u Engleskoj. Ženio se dva puta, prvi put sa Henriettom Josephine Chamberlain sa kojom ima petero djece. Nakon njihovog razvoda, ponovno se oženio sa Tuti, ženom sa ostrva [[Java (ostrvo)|Java]], sa kojom živi i danas. Penzionisan je i živi u Lewesu u istočnom Sussexu. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Horthy Jr., István}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j8toz8kd03ru0bg5fb8lhc2a9vxue5m 0 477103 3893191 3312720 2026-06-04T10:10:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija atletičar | ime = Marina Beh-Romančuk | slika = Maryna Bekh (2013 World Championships in Athletics) 02 (cropped).jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | disciplina = [[Skok u dalj]] | klub = | trener = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1995|07|18}} | mjesto_rođenja = Moroziv, {{ZID|Ukrajina}} | prebivalište = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 174 cm | masa = 59 kg <!-- ** Možete samo koristiti {{{najbolji_rezultat1}}}; onda je {{{najbolj_rezultat_sport1}}}: "Lični najbolji rezultat" ** Ako koristite {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ili {{{najbolji_rezultat2-4}}} morate upisati nešto u {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ** --> | najbolji_rezultat_sport1 = Skok u dalj | najbolji_rezultat1 = '''Vani:''' 6,93 m <br/> '''Dvorana:''' 6,96 m | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | najbolji_rezultat_sport4 = | najbolji_rezultat4 = | šabloni_medalja = {{MedaljaDržava|{{ZID|Ukrajina}}}} {{MedaljaSport|[[Atletika]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Evropsko dvoransko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Torun 2021.]]|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaBronza|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|Glasgow 2019.]]|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore|Evropsko prvenstvo za mlađe seniore]]}} {{MedaljaBronza|Bydgoszcz 2017.|skok u dalj}} {{MedaljaTakmičenje|[[Univerzijada]]}} {{MedaljaZlato|[[Ljetna univerzijada 2019.|Napulj 2019.]]|skok u dalj}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBronza|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u atletici 2013.|Rijeti 2013.]]|skok u dalj}} | aktualizirano = }} '''Marina Beh-Romančuk''' [[Ukrajina|ukrajinska]] je [[atletika|atletičarka]], koja se takmiči u [[skok u dalj|skoku u dalj]]. == Vanjski linkovi == * [https://worldathletics.org/athletes/ukraine/maryna-bekh-romanchuk-14434131 Profil] [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4qv9hj1bzyo9u57wt3ukc57klpw9f4u 0 477775 3893246 3329392 2026-06-04T10:31:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jelena Gavrilović | izvorno_ime = Јелена Гавриловић | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|01|18}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | nacionalnost = Srpski | zanimanje = Glumica, pjevačica | godine_aktivnosti = 2004 }} {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}} '''Jelena Gavrilović''' (ćirilica: Јелена Гавриловић; rođena 18. januara 1983.) je [[srbija]]nska glumica i pjevačica. Tokom školovanja počela je da glumi u lokalnom pozorištu u svom rodnom [[Lazarevac|Lazarevcu]]. Za vrijeme studija glumila je u [[Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu|Srpskom narodnom pozorištu]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Gavrilović je igrala naslovne uloge za mjuzikle [[Hair (mjuzikl)|Hair]] (bos. Kosa) u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] i [[Grease (mjuzikl)|Grease]] (bos. Briljantin) u [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama]], oba u [[Beograd]]u. Glumila je Mariju, jednog od glavnih likova, u igranom filmu [[Srpski film (film)|Srpski film]]. Također, bila je takmičarka u emisiji Tvoje lice zvuči poznato. U finalu tog takmičenja plasirala se na 4. mesto kao i Branislav Mojićević, sa imitacijama poznatih javnih ličnosti iz svijeta kulture poput: Jelene Rozge, pjevačice [[Pink (pjevačica)|Pink]], [[Vesna Zmijanac|Vesne Zmijanac]], [[Predrag Živković Tozovac|Predraga Živkovića Tozovca]] i mnogih drugih. == Filmografija == * 2008. ''On The Beautiful Blue Danube'', sr:На лепом плавом Дунаву (филм) – Nina * 2008. ''Linden Street'', sr:Улица липа – Irena * 2008. Poslednja audijencija – Olga * 2009. ''Human Zoo'' – Nataša * 2009. Sve poruke su izbrisane * 2010. ''A Serbian Film'' – Marija * 2010. The Scent of Rain in the Balkans – Eli * 2011. ''Cat Run'', Američki film * 2011. Zlatna lavica – priča o Radivoju Koraċu * 2011. Žene sa Dedinja (TV serije) sr:Жене са Дедиња * 2013. Zaleđeno Kraljevstvo (Srpski dub za Disneyev film: Frozen) kao Elsa * 2017. Istine i laži (prva sezona) – Tatjana * 2017 ''Nemanjići - rađanje kraljevine'' - as Eudokia Angelina * 2018. Istine i laži (druga sezona) – Tatjana * 2019. ''The Outpost'' – Sana Vasić * 2019. Zaleđeno Kraljevstvo 2 (Srpski dub za Disneyev film: Frozen II) - Elsa [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Biografije, Lazarevac]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5r2htloym5rbsbickdaygz2mb3phkme 0 478041 3893228 3885707 2026-06-04T10:28:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | slika = | ime = Kaylee Bryant | ime_pri_rođenju = Kaylee Marie Kaneshiro Bryant | mjesto_rođenja = [[Florida|SAD, Florida]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|11|01}} | godine_aktivnosti = 2006 - danas }} '''Kaylee Marie Kaneshiro Bryant''' rođena je 1. novembra 1997. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.famousbirthdays.com/people/kaylee-bryant.html|title=Kaylee Bryant - TV Actress |date=23. 5. 2021|work=Famous birthdays|access-date=23. 5. 2021}}</ref> Američka je glumica i model. Poznata je po svojoj ulozi Josie Saltzman u televizijskoj seriji [[Potomci (serija)|Potomci]], koja je počela, da se emituje 2018. godine. == Biografija == Bryant odrasla je u [[Južna Kalifornija|Južnoj Kaliforniji]].<ref name="0.01">{{cite web|url=https://www.tvovermind.com/kaylee-bryant/|title=10 Things You Didn’t Know about Kaylee Bryant|date=23. 5. 2019|work=TVOM|access-date=23. 5. 2019}}</ref> Zbog rane karijere u manakenstvu i glumi, dio školovanja provela je u kući i sa 15 godina, upisala je se u nižu godinu Srednje škole.<ref name="0.01"/> == Karijera == Kada je imala 7 godina, karijeru modela započela je za marke odjeće poput Ralph Lauren, šetajući pistama i radeći reklame za štampu.<ref name="0.01"/><ref name="0.02">{{cite web|url=http://www.fountainofyouthproductions.com/blog/interview-teen-actress-kaylee-bryant-mary-loss-of-soul|title=Interview: Teen Actress Kaylee Bryant (Mary Loss of Soul) |date=14. 8. 2013|work=Fountain of You thproudcitons|access-date=14. 8. 2013}}</ref> Na kraju sa 8 godina, prešla je u glumu, i učestvovala je u dječjem kazalištu.<ref name="0.02"/> Glumila je u serijama [[Američka horror priča(serija)|Američka horror priča]], [[Dijeta Santa Clarite (serija)|Dijeta Santa Clarite]], [[Pravi O'Neali (seirja)|Pravi O'Neali]].<ref>{{cite web|url=https://www.seventeen.com/celebrity/movies-tv/a23712399/legacies-the-originals-vampire-diaries-spinoff-cast-characters/|title=Meet the Cast of "Legacies" and Their Characters |date=24. 10. 2018|work=Seventeen|access-date=24. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.seventeen.com/celebrity/a29429040/legacies-kaylee-bryant-facts/|title=8 Facts About "Legacies" Star Kaylee Bryant That’ll Make You Wanna Binge Season 2|date=10. 10. 2019|work=Seventeen|access-date=10. 10. 2019}}</ref> 2014. godine dobila je prvu glavnu ulogu Iblu, u nezavisnom filmu [[Mary Loss Of Soul]]. I trenutno zadnja glavna uloga je u [[The CW|CW-ovoj]], seriji [[Potomci (serija)|Potomci]], kao Josie Saltzman.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2018/03/the-vampire-diaries-the-originals-universe-spinoff-matt-davis-danielle-rose-russell-cast-hope-centric-series-the-cw-aria-shahghasemi-quincy-fouse-jenny-boyd-and-kaylee-bryant-1202312569/|title=‘TVD/The Originals’ Universe Spinoff: Matt Davis & Danielle Rose Russell Lead Cast of Hope-Centric Series In Works At the CW|date=6. 3. 2018|work=Deadline|access-date=6. 3. 2018}}</ref> == Filmografija == === Filmovi === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Ime filma ! Uloga ! class="unsortable"|Napomena |- |2014 |''[[Mary Loss of Soul]]'' |Mary Solis |Film |- |2015 |''[[Dupli tata]]'' |Paula |Televizijski film |- |2016 |''[[Ono što se uokolo događa]]'' |Charlotte |Televizijski film |} === Serije === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Ime serije ! Uloga ! class="unsortable"|Napomena |- |2011 |''[[Američka horor priča (serija)|Američka horor priča]]'' |Zombie slut |1. epizoda |- |2012 |''[[Dokazano tijelo (serija)|Dokazano tijelo]]'' |Glazbenik |1. epizoda |- |2013 |''[[Pas s blogom (serija)|Pas s blogom]]'' |Maddie |2. epizode |- |2013 |''[[Farma ANT (serija)|Farma ANT]]'' |Tina Garcetti |1. epizoda |- |2014 |''[[Suburgatory (serija)|Suburgatory]]'' |Djevojka |1. epizoda |- |2012-2014 |''[[Kickin' It(serija)|Kickin' It]]'' |Tori / Clarrie |3. epizode |- |2015 |''[[Čitatelji vijesti (serija)|Čitatelji vijesti]]'' |Madison Jordan |1. epizoda |- |2015 |''[[Backstrom(serija)|Backstrom]]'' |Amber |1. epizoda |- |2015 |''[[Chasing Life (serija)|Chasing Life]]'' |Sydney |2. epizode |- |2016 |''[[Pravi O'Neali (serija)|Pravi O'Neali]]'' |Lacey |3. epizode |- |2016 |''[[Zločinački umovi (serija)|Zločinački umovi]]'' |Amanda Bargstrom |1. epizoda |- |2017 |''[[Bez riječi (serija)|Bez riječi]]'' |India Hertzfied |1. epizoda |- |2017-2018 |''[[Dijete Santa Clarite (serija)|Dijete Santa Clarite]]'' |Sarah |3. epizode |- |2018 - 2022 |''[[Potomci (serija)|Potomci]]'' |Josie Saltzman |Glavna uloga |} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|id=nm2859626|title=Kaylee Bryant}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bryant, Kaylee }} [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Američki modeli]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0bdos45ca4dtfh2ofpqp39a4dsj4lv4 0 479493 3893042 3843676 2026-06-04T09:44:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Genevieve Padalecki | slika = Genevieve Cortese Padalecki Sept. 2011 (cropped).jpg | alt_slike = | opis = Genevieve Padalecki u Septembru 2011. | ime_pri_rođenju = Genevieve Nicole Cortese | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|1|8}} | mjesto_rođenja = [[San Francisco]], [[Kalifornija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = {{plainlist| * Genevieve Padalecki * Jennifer Cortese }} | zanimanje = [[Glumac]] | godine_aktivnosti = {{plainlist| * 2004–2012 * 2020– }} | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Jared Padalecki]] (2010) | djeca = 3 }} '''Genevieve Padalecki''' (rođena kao '''Cortese''')<ref name=TVG>{{cite web|url=http://www.tvguide.com/celebrities/genevieve-cortese/bio/1982162 |title=Genevieve Cortese bio |publisher=TV Guide.com |access-date=24. 12. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131225161643/http://www.tvguide.com/celebrities/genevieve-cortese/bio/1982162 |archive-date=25. 12. 2013 }}</ref> je američka glumica. Tumačila je ulogu Krisa Furillio u seriji [[Požar (serija)|Požar]] i imala je ponavljajuću ulogu u seriji [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]] kao demon Ruby.<ref>{{cite web|last=Peterson|first=Karla|title=Supernatural: Lazarus Rising|url=http://weblog.signonsandiego.com/tvtracker/archives/027595.html|work=Union Tribune|publisher=weblog.signonsandiego.com|access-date=16. 6. 2011|date=18. 9. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090626051445/http://weblog.signonsandiego.com/tvtracker/archives/027595.html|archive-date=26. 6. 2009}}</ref><ref>{{cite web|last=Blake|first=Katie|title=Why Supernatural Fans hate Ruby 2.0- and the demons they do like|url=http://multipleverses.com/2009/02/25/why-supernatural-fans-hate-ruby-20-and-the-demons-they-do-like|work=MultipleVerses|publisher=multipleverses.com|access-date=16. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20180322094155/http://multipleverses.com/2009/02/25/why-supernatural-fans-hate-ruby-20-and-the-demons-they-do-like|archive-date=22. 3. 2018|url-status=dead}}</ref> Prvobitno je ulogu Ruby tumačila [[Katie Cassidy]]. == Biografija == Rođena je u San Franciscu u Kaliforniji. Ima dva brata, Johnnyja i Bena, i sestru Saru. U 13. godini preselila se u Montanu, a kasnije se preselila u Sun Valley u Idahu. == Privatni život == Cortese je upoznala glumca [[Jared Padalecki|Jareda Padaleckog]], kada je tumačila ponavljajuću ulogu u seriji [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]] u 4. sezoni. Kasnije se ponovno pojavljuje u 6. sezoni serije [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]] kao izmišljena verzija sebe. 2009. godine, Padalecki ju je zaprostio ispred njihove omiljene slike "[[Jeanne d'Arc (slika)|Jeanne d'Arc]]", francuskog [[Realizam (likovna umjetnost)|realiste]] [[Jules Bastien-Lepage|Julesa Bastien-Lepagea]] u njujorškom muzeju umjetnosti [[Metropolitan]].<ref>{{cite web |url=http://www.sunvalleymag.com/Sun-Valley-Magazine/Summer-2010/The-Perfect-Winter-Wedding/index.php?cparticle=2 |title=The Perfect Winter Wedding |access-date=1. 6. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140605051521/http://www.sunvalleymag.com/Sun-Valley-Magazine/Summer-2010/The-Perfect-Winter-Wedding/index.php?cparticle=2 |archive-date=5. 6. 2014}}</ref> U januaru 2010. godine, su najavljene zaruke, a 27. februara 2010. godine, Padalecki i Cortese su se vjenčali u Corteseovom rodnom gradu Sun Valley, u [[Idaho|Idahu]]. Dana 10. oktobra 2011. godine, objavili su da očekuju prvo dijete, sina Thomasa Coltona Padaleckog, koji je rođen je 19. marta 2012. godine. Dana 22. decembra 2013. godine, Cortese i Padalecki dobili su drugog sina, Austina Shepherda Padaleckog, a 17. marta 2017. godine, prvu kćerku Odette Elliott Padalecki.<ref>{{Cite web | url=http://www.eonline.com/news/807583/jared-padalecki-and-wife-genevieve-cortese-expecting-baby-no-3 |title = Jared Padalecki and Wife Genevieve Cortese Expecting Baby No. 3|date=7. 11. 2016}}</ref><ref>{{Cite web | url=http://www.eonline.com/news/838992/supernatural-s-jared-padalecki-and-wife-genevieve-cortese-give-birth-to-a-baby-girl-odette-elliott-padalecki |title = Jared Padalecki & Wife Genevieve Cortese Welcome Baby No. 3|date= 27. 3. 2017}}</ref> Padalecki i Cortesee žive u Austinu u Teksasu, s troje djece. == Karijera == Dana 14. septembra 2020. godine, najavljeno je da će tumačiti ponavljajuću ulogu u kriminalističkoj dramskoj seriji [[Walker (serija)|Walker]] na [[The CW]]. Tumačit će ulogu Emily Walker, umrlu suprugu Cordella Walkera. Također Cordella Walkera u seriji Walker, tumači njen suprug [[Jared Padalecki]]. Serija je počela sa emitiranjem 21. januara 2021. godine.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/tv/news/walker-genevieve-padalecki-to-play-jared-padaleckis-wife-on-the-cw-series|title='Walker': Genevieve Padalecki To Play Jared Padalecki's Wife On the CW Series|last=Andreeva|first=Nellie|work=Deadline|date=14. 9. 2020|access-date=15. 9. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> == Filmografija == ===Film=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naziv ! Uloga ! class="unsortable" | Napomena |- |2004 |''[[Dolina smrti (film)|Dolina smrti]]'' |Amber | |- |2005 |''[[Djeca u Americi]]'' |Ashley Harris | |- |2005 |''[[Raspetljano]]'' | |Kratki video; Jennifer Cortese |- |2006 |''[[Cool ideje Bickforda Shmecklera]]'' |Toga girl |Jennifer Cortese |- |2006 |''[[Život je kratak]]'' |Ashley |Kratki film |- |2007 |''[[Slani orašasti plodovi]]'' |Jen |Jennifer Cortese |- |2012 |''[[Mrzim]]'' |Veronica | |} === Serije === {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naziv ! Godina ! class="unsortable" | Napomena |- |2005 |''[[Mrtva zona (serija)|Mrtva zona]] |Chloe Greeg / Laura Tierney |Epizoda: Still Life |- |2005–2008 |''[[Požar (serija)|Požar]]'' |[[Požar (serija)|Kris Furillo]] |Glavna uloga; 51.epizode |- |2008–2009; 2011, 2020 |''[[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]]'' |Ruby i sama sebe |Ponavljajuća uloga (4. sezona), Gostujuća uloga (15. sezona); 12 epizode and epizoda: "The French Mistake"; |- |2009–2010 |''[[FlashForward]]'' | |Ponavljajuća uloga; 10.epizoda |- |2021–2024 |''[[Walker (serija)|Walker]]'' |Emily Walker |Ponavljajuća uloga; 6.epizoda |} == Vanjski linkovi == {{Imdb name|id=nm1298809|name=Genevieve Padalecki}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cortese, Genevieve}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, San Francisco]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] m4e8y7fyqh6ypchkr128vbmsfk78vvj 0 480229 3893273 3685734 2026-06-04T10:35:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Halil Lagumdžija | slika = | redoslijed = Predsjednik [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 10. februar 2021 – 7. februar 2025. | prethodnik = [[Milan Tegeltija]] | nasljednik = [[Sanin Bogunić]] | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1960}} | mjesto_rođenja = [[Rudo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | politička_stranka = | supruga = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Halil Lagumdžija''' (rođen 1960) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik i bivši predsjednik [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine]]. ==Biografija== Rođen je 1960. godine u [[Rudo]]m. Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu u Sarajevu]] 1985. godine, a kao diplomirani pravnik naredne godine počeo je raditi u firmi "Poliester" u [[Priboj]]u. Od marta 1992. godine radio je kao potpredsjednik, a kasnije i predsjednik Izvršnog odbora [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|okruga Goražde]]. Na dužnost sudije Okružnog vojnog suda Goražde imenovan je 17. oktobra 1995. godine i ovu dužnost je obavljao do osnivanja Kantonalnog suda Goražde 4. septembra 1996. godine. Tu je radio kao sudija sve do juna 2010. godine. Od 2001 - 2003. godine bio je predsjednik tog suda. Za sudiju [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] imenovan je 27. maja 2010. godine, a na ovu dužnost stupio je 1. jula iste godine. Za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća izabran je od sudija [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]]. Na sjednici [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine]] 10. februara 2021. godine izabran je za predsjednika ove institucije, na mandat od 4 godine.<ref>{{Cite web|url= https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/ko-je-halil-lagumdzija-novi-predsjednik-vstv-a/406289|title= ''Biografija / Ko je Halil Lagumdžija, novi predsjednik VSTV-a''|work= radiosarajevo.ba|access-date= 22. 5. 2022}}</ref> Na poziciji predsjednik naslijedio ga je [[Sanin Bogunić]] 7. februara 2025.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanin-bogunic-je-novi-predsjednik-visokog-sudskog-i-tuzilackog-vijeca-bih/250207053|title=Sanin Bogunić je novi predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH|work=Klix.ba|access-date=7. 2. 2025}}</ref> ==Izvori== {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Lagumdžija, Halil}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biografije, Rudo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9p5mict6zbns0wmegsjh8o4x9ln2fjn 0 483927 3893318 3580438 2026-06-04T10:43:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893318 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Lolita Davidovich | slika = | opis = | ime_pri_rođenju = Lolita Davidovich | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|7|15}} | mjesto_rođenja = [[London (Ontario)|London]], [[Kanada]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | othername = Lolita David | homepage = | nacionalnost = [[Kanada]] | zanimanje = [[Glumac|Glumica]] | godine_aktivnosti = 1983&ndash; | supružnik = [[Ron Shelton]] | djeca = 2 }} '''Lolita Davidovich''' (15. juli 1961, [[London (Ontario)|London]], [[Kanada]]) je [[Kanada|kanadska]] [[glumica]] [[Srbi|srpskog]] porijekla, koja je postala poznata zahvaljujući ulozi slavne striptizete [[Blaze Starr]] u filmu ''[[Blaze (film)|Blaze]]'' (Guverner i striptizeta) iz 1989. godine. Udala se za režisera [[Ron Shelton|Rona Sheltona]] kome je rodila dvoje djece, i koji je poslije toga angažirao u nekoliko svojih filmova. == Filmografija == * ''[[Recruits (film)|Recruits]]'' (1986) — Susan * ''[[Adventures in Babysitting]]'' (1987) — Sue Ann * ''[[Blaze (film)|Blaze]]'' (1989) — [[Blaze Starr]] * ''[[The Object of Beauty]]'' (1991) — Joan * ''[[JFK (film)|JFK]]'' (1991) — Beverly Oliver * ''[[The Inner Circle (1991 film)|The Inner Circle]]'' (1991) — Anastasia * ''[[Raising Cain]]'' (1992) — Jenny * ''[[Leap of Faith (film)|Leap of Faith]]'' (1992) — Marva * ''[[Boiling Point (1993 film)|Boiling Point]]'' (1993) — Vikki * ''[[Cobb (film)|Cobb]]'' (1994) - Ramona * ''[[Intersection (film)|Intersection]]'' (1994) — Olivia Marshak * ''[[Harvest of Fire]]'' (1996) - Sally Russell * ''[[Santa Fe (film)|Santa Fe]]'' (1997) — Eleanor Braddock * ''[[Jungle 2 Jungle]]'' (1997) — Charlotte * ''[[Gods and Monsters]]'' (1998) — Betty * ''[[Mystery, Alaska]]'' (1999) - Mary Jane Pitcher * ''[[Play It to the Bone]]'' (1999) — Grace Pasic * ''[[Dark Blue (film)|Dark Blue]]'' (2002) - Sally Perry * ''[[Hollywood Homicide]]'' (2003) - Cleo Ricard * ''[[Kill Your Darlings]]'' (2006) — Lola * ''[[September Dawn]]'' (2007) — Nancy Dunlop * ''[[ZOS: Zone of Separation]]'' (2009 miniserija) — Mila Michailov * ''[[Cinema Verite]]'' (2011) — Val ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{imdb_name|0000357|name=Lolita Davidovich}} (engleski) {{stub-biog}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davidovich, Lolita}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, London (Ontario)]] [[Kategorija:Kanadski glumci]] [[Kategorija:Kanađani srpskog porijekla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n92oir4h7d3gk4gy0t9fy5j2toj6y0d 0 484243 3893055 3641383 2026-06-04T09:46:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tudevin Lhamsiren | slika = | država = {{ZID|Mongolija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1936|02|20}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Mongolija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 5. 11. 2021. }} '''Tudevin Lhamsiren''' ({{jez-mn|Түдэвийн Лхамсүрэн}}), rođen 20. februara 1936. je nekadašnji [[Mongolija|mongolski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == Lhamsiren je bio jedan od trinaest sportista, koji su prvi put nastupili na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] za [[Mongolija na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Mongoliju]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/tudeviin-lkhamsuren-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418101959/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/tudeviin-lkhamsuren-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Tudeviin Lkhamsüren Olympic Results |access-date=31. 5. 2019}}</ref> === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|44]] | |} Lhamsiren je jednom nastupio na Olimpijskim igrama i to na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964.]] u biatlonu. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|biatlonu]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964]], nastupio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20&nbsp;km]] zajedno sa [[Bajandžavin Damdindžav|Bajandžavinom Damdindžavom]], [[Bizjagin Dašgaj|Bizjaginom Dašgajom]] i [[Cambin Danzan|Cambinom Danzanom]], te zauzeo 44-o mjesto, od ukupno 51 takmičara sa osam promašaja i zaostatkom od 32:43.3&nbsp;min iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanin|Vladimira Melanina]], te je bio je bolji od svih švicarskih biatlonaca. U trčanju je imao naslabije vrijeme. {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Lhamsiren}} * {{Sport365-m|3423}} {{DEFAULTSORT:Lhamsiren, Bizjagin}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Mongolski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Mongolski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6mihg7p10r6hpcc9v55zo43j3ui5hkj 0 484250 3893014 3641381 2026-06-04T09:40:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Cambin Danzan | slika = | država = {{ZID|Mongolija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|01|29}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Mongolija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 5. 11. 2021. }} '''Cambin Danzan''' ({{jez-mn|Цамбын Данзан}}), rođen 29. januara 1945. je nekadašnji [[Mongolija|mongolski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == Danzan je bio jedan od trinaest sportista, koji su prvi put nastupili na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] za [[Mongolija na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Mongoliju]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/tudeviin-lkhamsuren-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418101959/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/tudeviin-lkhamsuren-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Tudeviin Lkhamsüren Olympic Results |access-date=31. 5. 2019}}</ref> === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|49]] | |} Danzan je jednom nastupio na Olimpijskim igrama i to na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964.]] u biatlonu. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|biatlonu]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964]], nastupio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20&nbsp;km]] zajedno sa [[Bajandžavin Damdindžav|Bajandžavinom Damdindžavom]], [[Bizjagin Dašgaj|Bizjaginom Dašgajom]] i [[Tudevin Lhamsiren|Tudevinom Lhamsirenom]], te zauzeo 49-o mjesto, od ukupno 51 takmičara s 15 promašaja i zaostatkom od 46:18.8&nbsp;min iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanin|Vladimira Melanina]], te je bio je bio najslabiji takmičar u utrci. {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tsambyn Danzan}} * {{Sport365-m|3428}} {{DEFAULTSORT:Danzan, Cambin}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Mongolski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Mongolski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 29npqx2dl4hj24c7dhl9r43x4x1rfzz 0 485794 3892879 3843677 2026-06-04T07:38:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Haruki Murakami | slika = HarukiMurakami (cropped).png | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|01|12}} | mjesto_rođenja = [[Fushimi-ku]], [[Kyoto]], [[Japan]] | zanimanje = [[Književnik]], [[prevodilac]] | jezik = | nacionalnost = [[Japanac]] | obrazovanje = [[Waseda Univerzitet]] | period = | žanr = [[Fikcija]], [[nadrealizam]], [[magijski realizam]], [[postmodernizam]], [[Realizam (književnost)|realizam]] | poznata_djela = [[Norveška šuma]] (1987) [[Kafka na obali]] (2002), [[1Q84]] (2010) | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = www.harukimurakami.com }} '''Haruki Murakami''' ({{jez-ja|村上春樹}}), ([[Kyoto]], 12. januar 1949.) je savremeni [[japan]]ski pisac i prevodilac. ==Biografija== Haruki Murakami rođen je u Kyotu, ali je veći dio svog odrastanja proveo u Kobeu.<ref>{{Cite web|url=https://www.harukimurakami.com/author/|title=Author|website=Haruki Murakami|language=en-US|access-date=7. 12. 2021}}</ref> Njegov je otac bio budistički sveštenik, a majka kćer veletrgovca iz [[Osaka|Osake]]. Oboje su predavali japansku književnost. Uprkos tome, Murakamija više interesuje [[američka književnost]], što ga i izdvaja iz glavne struje japanske književnosti. Studirao je dramu na Univerzitetu Waseda u [[Tokio|Tokiju]], gdje se i upoznao sa svojom budućom ženom, Yoko. Njegovo prvo zaposlenje bilo je u prodavnici gramofonskih ploča. Nakon završenog studija 1974. otvara jazz bar „Peter Cat“ u Tokiju, koji radi sve do 1982. Tema mnogih njegovih romana, kao i sami naslovi povezani su s muzikom, uključujući ''Igraj, igraj, igraj'' (''Dance, Dance, Dance'' od R&B grupe ''The Dells''), ''Norveška šuma'' (''Norwegian Wood'', po pjesmi ''[[The Beatles|Beatlesa]]'') i ''Južno od granice, zapadno od Sunca'' (''South of the Border, West of the Sun'', prvi dio naslov je pjesme ''Nata Kinga Colea''). Murakami je započeo s pisanjem u svojim ranim tridesetim godinama. Kako je sam rekao, gledajući bejzbol utakmicu odjednom je osjetio neobjašnjivu inspiraciju za pisanjem svog prvog romana (''Hear the Wind Sing'', 1979.). Nekoliko narednih mjeseci pisao je samo nekoliko sati nakon završenog radnog dana u baru, tako da je uspijevao pisati samo kratka poglavlja. Nakon što ga je završio, roman je poslao na jedino takmičenje koje je htjelo prihvatiti rad takve dužine i osvojio je nagradu. Taj prvobitni uspjeh ohrabrio ga je da nastavi s pisanjem. Godinu kasnije izdaje nastavak ''Pinball 1973''. Godine 1982. izdaje ''Lov na divlju ovcu'' (''A Wild Sheep Chase''). Godine 1985. objavljuje ''Tvrdo kuhana zemlja čudesa i kraj svijeta'' (''Hard-Boiled Wonderland and the End of the World''). Murakami postaje svjetski poznat objavljivanjem ''Norveške šume'' (''Norwegian Wood''), nostalgične priče o gubitku i seksualnosti. Milion kopija prodano je u [[Japan]]u. Među mladim Japancima Murakami je postao superzvijezda. Knjiga je printana u dva dijela, koja su prodavana zajedno. Jedna je imala zeleni, a druga crveni omot. Najveći obožavatelji izražavali su svoju naklonost jednom od dijelova noseći odjeću zelene, odnosno crvene boje. Godine 1986. Murakami napušta [[Japan]], putuje [[Europas|Evropom]] i nastanjuje se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Predaje, između ostalog, na Univerzitetu u Princetonu. Baš u to vrijeme i nastaju romani ''Igraj, igraj, igraj'' i ''Južno od granice, zapadno od sunca'' (''South of the Border, West of the Sun''). Kratke su priče važan dio Murakamijevog opusa. Priče napisane u periodu između 1983. i 1990. objavljene su pod naslovom ''Slon nestaje'' (''The Elephant Vanishes''). ''Poslije potresa'' (''After the Quake'') također je zbirka priča. Iako su Murakamijeva djela pretežno fikcija, objavio je i dvije knjige koje su bazirane na stvarnim pričama iz intervjua sa žrtvama Hanshin zemljotresa i napada sarin gasom u tokijskoj podzemnoj. Osim toga, poznat je i po esejima u kojima piše o trčanju pod naslovom ''O čemu govorim kada govorim o trčanju ( What I Talk About When I Talk About Running ).'' F. Scott Fitzgerald, Raymond Carver, Truman Capote, John Irving, Paul Theroux su neki od autora čija je djela Murakami prevodio. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n04kxdpt6s3i6v33xxx3lq9f7sosf3l 0 487892 3893199 3873859 2026-06-04T10:13:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Lucrécia Paco | slika = Lucrécia_Paco.jpg | alt_slike = Lucrécia Paco 2011. | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|10|19}} | mjesto_rođenja = [[Maputo]], [[Mozambik]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Lucrécia Ester Paco''' (rođena 19. oktobra 1969. u [[Maputo|Maputu]]) [[Mozambik|mozambička]] je glumica. == Biografija == === Mladost === Lucrécia Paco rođena 19. oktobra 1969. u Lourenço Marquesu (danas [[Maputo]]) u tadašnoj portugalskoj koloniji Mozambik. Odrasla je u gradskoj četvrti ''Bairro Aeroporto'' u blizini [[Aerodrom Maputo|aerodroma]] u porodici s još devetero braće i sestara, te se rano počela zanimati za ples i pjevanje.<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.biografia.co.mz/index.php/culturaescondi/38-biografia-de-lucrecia-paco|title=Revista Biografia - Biografia de Lucrécia Paco|author=Dalton Sitoe|work=www.biografia.co.mz|date=27. 5. 2016 |language=pt|access-date=3. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160913072230/http://www.biografia.co.mz/index.php/culturaescondi/38-biografia-de-lucrecia-paco|archive-date=13. 9. 2016|url-status=|archiv-bot=2018-12-05 08:40:14 InternetArchiveBot}}</ref> mada je za vrijeme kolonijalne uprave Portugala, bavljenje lokalnom tradicijom bilo zabranjeno. Nakon sticanja nezavisnosti Mozambika, kao i za vrijeme [[Građanski rat u Mozambiku|građanskog rata]] izmedu pokreta [[FRELIMO]] i [[RENAMO]] osnovane su manje pozorišne grupe u kojima je Paco nastupala.<ref name=":0" /> === Karijera === Godine 1984. Paco je dobila ulogu u pozorišnom komadu ''Tchova'', te je započela svoj rad u pozorištu [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenida]] u Maputu, gdje je upoznala i druge glumice, kao i režiserku [[Manuela Soeiro|Manuelu Soeiro]]. Zajedno sa Soeiro i nekoliko drugih glumaca osnovala je 1986/87. prvu profesionalnu pozorišnu grupu Mozamika ''Mutumbela Gogo''. ''Mutumbela Gogo'' je s pozorišnim komadom ''Nove Horas'' 1989. godine postala prezentna u teatarskim krugovima igrajući djela [[Mia Couto|Mie Couto]] i [[Henning Mankell|Henninga Mankela]].<ref name=":0" /> U jednoj kritici njemački tjednik [[Die Welt]] označio je Paco kao "Mankellovu najdražu glumicu".<ref>{{cite web|author=Helgard Below|title=In Afrika fand Henning Mankell Elend – und Stärke|Sammelwork=Welt Online|date=18. 2. 2016|language=de |url=https://www.welt.de/reise/Fern/article152389996/In-Afrika-fand-Henning-Mankell-Elend-und-Staerke.html|access-date=3. 9. 2016}}</ref> Pozorišna grupa od tada nastupa u cijelom Mozambiku, kako u manjim selima, ali i većim gradovima Mozambika. U prvoj mozambičkoj telenoveli ''[[Nineteens]]'' državne televizije [[Televisão de Moçambique|TVM]] 2010. godine, je Paco takođe nastupila. Seriju s ukupuno 38 epizoda je napisao pisac [[Chico Amorim]].<ref name=":0" /> === Medunarodna karijera === Paco je postala jedna od najpoznatijih glumica Mozambika, te nastuzpa u pozorištu, kao i u filmovima i televizijskim serijam i filmovima. <ref>{{cite web|url=http://opais.sapo.mz/index.php/component/content/article/82-cultura/41415-lucrecia-paco-homenageada-na-altura-em-que-celebra-30-anos-de-carreira-.html|title=Lucrécia Paco homenageada na altura em que celebra 30 anos de carreira {{!}} O País|author=Elcídio Bila|publisher=|work=O País|date=24. 7. 2016|language=pt|access-date=3. 9. 2016|archive-date=13. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160913145449/http://opais.sapo.mz/index.php/component/content/article/82-cultura/41415-lucrecia-paco-homenageada-na-altura-em-que-celebra-30-anos-de-carreira-.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.afribuku.com/teatro-mozambique-lucrecia-paco-mia-couto-henning-mankell/|title=Lucrecia Paco, la musa de Mia Couto y Henning Mankell|access-date=3. 9. 2016|archive-date=13. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160913072245/http://www.afribuku.com/teatro-mozambique-lucrecia-paco-mia-couto-henning-mankell/|url-status=dead}}</ref> Sudjelovala je u međunarodnim koprodukcijama kao u [[Backa Teater]] u [[Göteborg]]u, u [[Schauspielhaus Graz]], na [[Bonlieu Scène Nationale]] u [[Annecy]]ju, na [[Centre Dramatique de l’Océan Indien]] ([[Réunion]]).<ref>{{cite web|url=http://www.tri-buehne.de/ensemble/1/729|title=Theater tri-bühne Stuttgart - Lucrécia Paco (Gast)|author=Theater tri-buehne Stuttgart|work=www.tri-buehne.de|access-date=3. 9. 2016|url-status=|archiv-bot=2019-04-28 12:31:08 InternetArchiveBot|archive-url=https://web.archive.org/web/20160916161401/http://www.tri-buehne.de/ensemble/1/729|archive-date=16. 9. 2016|language=de}}</ref> === Privatni život === Paco je udate i majka troje djece. ==Uloge== === Televizija === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:85%" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | 2010 || ''[[Nineteens]]'' || Glória Monjane |- | 2002 || ''[[A Jóia de África]]'' || Abibi |- |} {{clear}} === Filmovi === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:85%" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga |- | 2010 || ''[[Quero Ser uma Estrela]]'' || Žena<ref>{{cite web|url=http://omelete.uol.com.br/filmes/quero-ser-uma-estrela/elenco/|title=Quero Ser uma Estrela (2010)|publisher=Omelete|access-date=8. 10. 2020|language=en|archive-date=21. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921155725/https://omelete.uol.com.br/filmes/quero-ser-uma-estrela/elenco/|url-status=dead}}</ref> |- | 2010 || ''Flores Silvestres'' || <ref>{{cite web|url=http://filmes.film-cine.com/flores-silvestres-m82214|title=Flores silvestres|publisher=Film-cine.com|access-date=8. 10. 2020|language=en|archive-date=1. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220201044346/http://filmes.film-cine.com/flores-silvestres-m82214|url-status=dead}}</ref> |- | 1998 || ''Nelio's Story'' || Maria<ref>{{cite web|url=http://www.cineplex.com/Movie/comedia-infantil|title=Comedia Infantil|publisher=Cineplex|access-date=8. 10. 2020| language=en}}</ref> |- | 1986 || ''O Vento Sopra do Norte'' || |- |- | 1984 || ''Maputo Mulher'' || |- |} {{clear}} === Pozorište === * ''Mulher Asfalto''<ref>{{cite web|url=http://revistaepoca.globo.com/Revista/Epoca/0,,EMI78162-15228,00-ENTAO+E+VERDADE+NO+BRASIL+E+DURO+SER+NEGRO.html|title=“Então é verdade? Que no Brasil é difícil ser negro?"|author=Eliane Brum|date=15. 4. 2016|publisher=[[Revista Época]]|language=pt|access-date=1. 2. 2022|archive-date=17. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210517001842/http://revistaepoca.globo.com/Revista/Epoca/0,,EMI78162-15228,00-ENTAO+E+VERDADE+NO+BRASIL+E+DURO+SER+NEGRO.html|url-status=dead}}</ref> * ''Xicalamidade''<ref>{{cite web|url=http://www.mol.co.mz/notmoc/001127cu.html|title="Xicalamidade" é a nova peça do Mutumbela Gogo|author=|date=27. 11. 2000|publisher=Notícias de Moçambique|access-date=15. 4. 2016|language=pt}}</ref> * ''O pão e o teatro''<ref>{{cite web|url=http://www.verdade.co.mz/cultura/23436-ecos-de-um-festival-de-prata|title=Ecos de um Festival de Prata!|author=|date=24. 11. 2011|publisher=Verdade|access-date=15. 4. 2016|language=pt|archive-date=25. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425031148/http://www.verdade.co.mz/cultura/23436-ecos-de-um-festival-de-prata|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Paco, Lucrecia}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Mozambički glumci]] [[Kategorija:Biografije, Maputo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5e114inkg0oo6fb62cbu6vbzedu8cep 0 487982 3893044 3624275 2026-06-04T09:45:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Alma Subašić |slika = |background = solo_izvođač |žanr = [[Sevdalinka]] |karijera = 2004– |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1994|5|30}} |mjesto_rođenja = [[Konjic]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] |izdavač = |zanimanje = Pjevačica }} '''Alma Subašić-Omerović''' (rođena 30. maja 1994) jest interpretatorica bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]] i ovu vrstu narodne muzike pjeva od svoje desete godine života.<ref name="Alma Subašić">{{Cite web|url=https://sevdalinka.info/izvodaci/nova-generacija/alma-subasic/|title=Alma Subašić|website=Sevdalinka|language=bs-BA|access-date=4. 2. 2022}}</ref> Ljubav za tradicionalne bosanske sevdalinke naslijedila je od oca koji je svirao [[Harmonika|harmoniku]]. Ovakav kućni ambijent u kojem je Alma odrastala muzički su je oblikovali, da je s nepunih 10 godina tako interpretirala sevdalinke i narodne pjesme, da su je savjetovali da snimi svoj prvi album. Nakon festivala ''Narodne muzike u Konjicu'' na kojem odnosi jednoglasnu pobjedu, publik i stručnog žirija, Alma polaže i audiciju u Javnom servisu Bosne i Hercegovine, te snima prvi [[Muzički singl|singl]] "Veni moja ljubavi" za arhiv [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radio-televizije Bosne i Hercegovine]], te potom završava i album pod nazivom "[[Pjesme u srcu i duši desetogodišnje djevojčice]]", koji kasnije broji svoja tri izdanja. Ubrzo slijedi i njen prvi solistički humanitarni koncert u rodnom gradu, gdje nastupa s velikim orkestrom i tako oduševljava prisutne. Nedugo za tim, Alma snima i svoje prve autorske pjesme, te nastupa na koncertima i festivalima na kojima osvaja visoka pobjednička mjesta. U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] prvi put je nastupala i pjevala sevdalinke sa samo 12 godina, a od tada redovno pjeva na koncertima "Sevdah u Lisinskom".<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Alma-Subasic-koncertom-Svdah-sehara-odusevila-mostarsku-publiku/549254|title=Alma Subašić koncertom 'Svdah sehara' oduševila mostarsku publiku|last=Fena|date=20. 7. 2019|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=4. 2. 2022}}</ref> Završava usporedo osnovnu i muzičku školu, potom Gimnaziju. Jedna je od najmlađih interpretatorica sevdaha, a predstavljala je Bosnu i Hercegovinu, bosansku tradiciju i kulturu kroz izvođenje, zajedno s eminentnim imenima sevdaha poput: [[Hanka Paldum|Hanke Paldum]], [[Meho Puzić|Mehe Puzića]], [[Zehra Deović|Zehre Deović]] i [[Beba Selimović|Bebe Selimović]]. Snimila je značajan broj sevdalinki za arhiv Radio-televizije Bosne i Hercegovine. Pjevala je u koncertnim dvoranama: [[Benaroya Hall]], [[Seattle]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; [[Beethoven Hall]], [[Stuttgart]]; [[Ataturk Hall]] [[Istanbul]], Kulturni centar Toronto, [[Kanada]], [[Sava centar]], Beograd, [[Dom Sindikata Beograd]], [[Narodno pozorište Sarajevo]]. Dobitnica je [[BiH Oskar]]a za otkriće godine i nagradu za najboljeg debitanta na [[Festival narodne muzike Ilidža|Ilidžanskom festivalu]]. Predstavljala je bosanski sevdah i tradiciju širom svijeta (Hrvatska, Srbija, Slovenija, Njemačka, Austrija, Švedska, Poljska, Kanada, Amerika).<ref name="Alma Subašić"/> Magistrirala je na Arhitektonskom fakultetu. == Pjesme == Pored interpretacija postojećih muzičkih numera, Alma posjeduje i autorska djela: * Bagrem stari * Nigdje tako k'o u Bosni nema * Prva ljubav == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Subašić, Alma}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Konjic]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Sevdalije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] si1aglh54oc5k6i8jkw4oz8ngqdrznh 0 488345 3893205 3871943 2026-06-04T10:13:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Vukšić | slika = Archbishop Tomo Vukšić in Sarajevo 2025.jpg | alt_slike = | opis = Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|01|09}} | mjesto_rođenja = [[Studenci (Ljubuški)|Studenci]], [[Ljubuški]] [[NR BiH]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = svećenik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = }} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tomo_Vukšić_(archbishop).svg|mini|180px|Grb Vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića]] '''Tomo Vukšić''' je bosanskohercegovački svećenik, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini. ==Biografija== Rođen je 9. januara 1954. godine u [[Studenci (Ljubuški)|Studencima]], općina [[Ljubuški]]. Osnovnu školu je pohađao u [[Studenci (Ljubuški)|Studencima]] i [[Ljubuški|Ljubuškom]], a klasičnu gimnaziju u [[Zagreb]]u. Teologiju je studirao u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1973-1980). godine, a zaređen je za svećenika 29. juna 1980. Doktorirao je na papinskom Orijentalnom institutu u [[Rim]]u (1988-1991.) disertacijom o odnosima između katolika i pravoslavnih u Bosni i Hercegovini 1878-1903. Od 1991. profesor je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu|Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji]] (današnjem Katoličkom bogoslovnom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]]), a predavao je i na raznim teološkim ustanovama u [[Zagreb]]u, [[Dubrovnik]]u i [[Mostar]]u. Bio je direktor Teološkog instituta u Mostaru (1991-1994.), te vicerektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa (1993-1998). Vršio je razne službe u crkvenim sudovima u Mostaru i u Sarajevu.<ref name="Vrhbosanska nadbiskupija">{{Cite web |url=https://vrhbosanska-nadbiskupija.org/ordinarij/nadbiskup-koadjutor |title=Mons. Tomo Vukšić – nadbiskup koadjutor |access-date=13. 2. 2022 |archive-date=13. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220213103029/https://vrhbosanska-nadbiskupija.org/ordinarij/nadbiskup-koadjutor |url-status=dead }}</ref> Od 2009. bio je generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Prvim vojnim ordinarijem u Bosni i Hercegovini imenovao ga je [[papa Benedikt XVI]]. 1. februara 2011. Zaređen je za biskupa 2. aprila 2011. u Mostaru.<ref name="Vrhbosanska nadbiskupija" /> [[Papa Franjo]] ga je imenovao nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim 22. januara 2020, a 29. januara 2022. vrhbosanskim nadbiskupom, čime Vukšić preuzima tu dužnost od dotadašnjeg nadbiskupa [[Vinko Puljić|Vinka Puljića]].<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/713360/ko-je-novi-vrhbosanski-nadbiskup-tomo-vuksic Ko je novi vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić?]</ref> == Bibliografija == * ''Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini (1878. – 1903.)'' (Teološki institut Mostar, Mostar 1994. Prevod sa knjige prvobitno izdane na italijanskom 1991.) * ''Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini'' (HKD Napredak, Sarajevo 1993., Sarajevo 1997., koautor) * ''Confessores fidei: Čule, Čekada, Majić, Nuić, Perić'' (Mostar, 2000.) * ''Još jedna kap'' (Mostar, 2005.) * ''Mi i oni: siguran identitet – pretpostavka susretanja'' (Sarajevo, 2000.) * ''Crkva i država u Bosni i Hercegovini. Zakoni, podzakonski akti, ugovori i komentari'' (Biskupska konferencija BiH, Sarajevo 2007.) Njegova cjelokupna bibliografija premašuje 750 naslova. == Reference == {{refspisak}} {{Vrhbosanski nadbiskupi}} {{DEFAULTSORT:Vukšić, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nadbiskupi]] [[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gi1o9lxthclxw80i0tytzb26he4jnq6 0 488456 3893114 3586353 2026-06-04T09:54:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zabine | slika = Zabine Alexander Zaglmaier Filmball Vienna 2016.jpg | alt_slike = | opis = Zabine i Alexander Zaglmaier 2016. godine | ime_pri_rođenju = Sabine Kapfinger | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1974|01|01}} | mjesto_rođenja = [[Niederndorf]], [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjevačica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Zabine''', ponegdje i '''Sabine''', rođena kao Sabine Kapfinger 1. januara 1974. u [[Niederndorf]]u u okrugu [[Okrug Kufstein|Kufstein]] u [[Pokrajine Austrije|austrijskoj pokrajini]] [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] je austrijska muzičarka, glumica i folk-pjevačica u [[Neue Volksmusik]] stilu austrijske narodne muzike.<ref name="DB">{{cite web|url=https://www.deutsche-biographie.de/pnd132085100.html | title =Zabine | last = | first = | date = | website =deutsche-biographie.de | publisher =Deutsche Biographie | access-date =15. 2. 2022 | language =de }}</ref> == Biografija == Od 1991. godine, pa sve do raspuštanja grupe [[Alpinkatzen]] 1994. godine, pjevala je s [[Hubert von Goisern|Hubertom von Goisernom]]. Nakon toga glumila je u filmu "Helden in Tirol" 1998. godine u režiji [[Niki List]]a. Njen muzički stil objedinjuje stilove: [[House muzika|house]], [[hip hop]] i [[Alpska folk-muzika|alpsku folk-muziku]]. Većina njenih pjesama su u [[rap]] stilu. Od 2007. godine učestvovala je u trećoj sezoni [[Dancing Stars]] austrijske televizije [[ORF]], gdje je upoznala svog budućeg muža, profesionalnog plesača Alexandra Zaglmaiera. U takmičenju su osvojili treće mjesto, a nakon vjenčanja 2008. godine dobili su dva sina.<ref>{{cite web | url =https://www.diepresse.com/334476/zabine-im-familienstress | title =Zabine im Familienstress | last = | first = | date =4. 10. 2007 | website =diepresse.com | publisher =[[Die Presse]] | access-date =15. 2. 2022 | language =de }}</ref> Zajedno vode školu plesa u Tirolu.<ref>{{cite web | url =http://tanzschule-zaglmaier.at/index.php/startseite.html | title =Tanzschule Zanglmeier | last = | first = | date = | website =tanzschule-zaglmaier.at | publisher = | access-date =15. 2. 2022 | language =de | archive-date =15. 2. 2022 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220215195844/http://tanzschule-zaglmaier.at/index.php/startseite.html | url-status =dead }}</ref> Zabine ima još jednog sina, rođenog 1998. Bila je član žirija od 2011-2013 u ORF šou-emisiji [[Die große Chance]]. == Diskografija == * 2001: ''[[Transalpin]]'' * 2002: [[Rilke Projekt]]: ''In meinem wilden Herzen'' (Bis wohin reicht mein Leben – s [[Klaus Meine|Klausom Meineom]]) * 2004: ''[[Shine On]]'' (Učestvovanje na kvalifikacijama za [[Eurosong 2004.]]) * 2004: ''Himmelherrgottkruzifix'' (duo s [[Georg Danzer|Georgom Danzerom]]) == Filmovi == * 1998: ''[[Helden in Tirol]]'' * 2000: ''[[Tatort: Passion]]'' * 2002: ''[[Da wo die Liebe wohnt]]'' * 2003: ''[[Katz und Hund]]'' * 2013: ''[[Stille (2013)|Stille]]'' == Mjuzikli i opere == * 2008: ''[[Im weißen Rössl]]'' (kao Josepha Vogelhuber) - [[Seefestspiele Mörbisch]]<ref>Daniela Tomasovsky: {{Webarchiv| url=http://diepresse.com/home/kultur/news/398089/Seefestspiele-Morbisch_Serafin-tobte-Zabine-jodelte| wayback=201610182100| text= ''Seefestspiele Mörbisch: Serafin tobte, Zabine jodelte.''}} In: ''[[DiePresse.com]]'', 11. 7. 2008</ref><ref>{{cite web | url =https://bglv1.orf.at/stories/297205 | title ="Weißes Rössl": Launige DVD-Präsentation | last = | first = | date = 2019| website =bglv1.orf.at | publisher =ORF | access-date =15. 2. 2022 | language =de }}</ref> * 2009/2010: ''[[Der Watzmann ruft]]'' (kao Gailtalerin)<ref>{{cite web | url =https://www.deutsches-theater.de/der-watzmann/ | title =Der Watzmann ruft | last = | first = | date = 2019| website =www.deutsches-theater.de | publisher =Das Deutsche Theater München | access-date =15. 2. 2022 | language =de }}</ref> == Nagrade == * Muzička nagrada [[Amadeus (nagrada)|Amadeus]] ** za najbolju umjetnicu u pop/rock okruženju za ''Transalpin'' ** za najbolju novu pjevačicu u 2002. godini == Literatura == . == Vanjski linkovi == * {{DNB-Portal|132085100}} * {{IMDb name|nm0438140}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Zabine}} [[Kategorija:Biografije, Niederndorf]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Austrijske pjevačice]] [[Kategorija:Austrijski muzičari]] [[Kategorija:Austrijske glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dh4kd7a5plfmdxpnx2vfc55yruak44d 0 489006 3893069 3871946 2026-06-04T09:48:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893069 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kessler Zwillinge.jpg|thumb|desno|200px|Alice i Ellen Kessler (2005)]] [[Datoteka:Gemelle Kessler 1965.jpg|thumb|desno|200px|TV Sorrisi e Canzoni (1965)]] [[Datoteka:Kessler Twins 1966.JPG|thumb|desno|200px|The [[Danny Kaye]] Show (1966)]] '''Alice i Ellen Kessler''' (rođene [[20. august]]a [[1936.]] u [[Nerchau]], [[Saksonija]], [[Njemačka]])<ref>https://www.abendzeitung-muenchen.de/inhalt.zum-82-geburtstag-im-bikini-oder-beim-putzen-wie-die-kesslers-sich-sehen.dfae2b86-3184-452d-86d4-349b70c919a3.html</ref> popularne su [[Blizanac|blizankinje]] u [[Evropa|Evropi]], posebno u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Italija|Italiji]], koje se bave pevanjem, plesom i glumom. Obično se nazivaju '''blizankinje Kessler''' (Die Kessler-Zwillinge u Njemačkoj i Le Gemelle Kessler u Italiji).<ref>http://www.spiegel.de/einestages/kessler-zwillinge-wir-haben-es-auch-mit-kleinem-busen-geschafft-a-1105768.html</ref> == Karijera == Njihovi roditelji, Paul i Elsa, upisali su ih na časove baleta sa šest godina. Kada su imale 18 godina, njihovi roditelji su koristili vizu za posetioce da bi pobegli u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]]. Nastupali su na festivalu Lido u [[Pariz]]u između [[1955.]] i [[1960.]] godine i predstavljale su Zapadnu Njemačku na [[Eurosong 1959.|takmičenju za pjesmu Eurovizije 1959.]], završivši na 8. mjestu sa pesmom "Heute Abend wollen wir tanzen geh'n" (Večeras želimo da idemo na ples). Na Pesmi Evrovizije su zauzele 8. mesto od 11 pesama sa 5 osvojenih bodova. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] nisu bile toliko popularne, ali su se pojavile u filmu "Sodom and Gomorrah" [[1963.]]<ref>https://www.imdb.com/name/nm0450300/</ref> kao plesačice i pojavile su se na naslovnici [[časopis Life|časopisa Life]] u toj godini. U [[Italija|Italiju]] se sele [[1960.]], a u [[Njemačka|Njemačku]] su se vratile [[1986.]] godine i trenutno žive u [[Grünwald]]u. Dobili su dve nagrade od njemačke i italijanske vlade za promovisanje njemačko-italijanske saradnje kroz svoj rad u šou biznisu. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kessler Twins}} * {{imdb_name|id=0450300|name=Alice Kessler}} * {{imdb_name|id=0450326|name=Ellen Kessler}} {{DEFAULTSORT:Kessler, Alice i Ellen}} [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Njemačke glumice]] [[Kategorija:Njemačke pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g5cqbx2jki9tdf7x8yb8kl8bb750auo 0 489045 3892865 3712979 2026-06-04T07:35:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892865 wikitext text/x-wiki '''Lamija Tanović''' ([[22. april]]a [[1947.]] u [[Zenica|Zenici]], [[NR Bosna i Hercegovina]]) bosanskohercegovačka je fizičarka. Autorica je niza naučno-stručnih radova, knjiga i udžbenika. Bila je profesorica atomske i nuklearne fizike i fizike čvrstog stanja na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom i na [[Sarajevo School of Science and Technology]]. Dugi niz godina angažovana je u aktivnostima na reformi i unapređenju školstva u Bosni i Hercegovini. Članica je [[Evropska akademija nauka|Evropske akademije nauka]].<ref>https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Lamijom-Tanovic-Meni-je-u-BiH-uvijek-bilo-najljepse/41880</ref> Bila je predsjedateljica UWC-IBO (Koledž Ujedinjenog svijeta) programa koji je od [[2006.]] do [[2012.]] godine osnovao Koledž Ujedinjenog svijeta u Bosni i Hercegovini i osnivačica je Fondacije Obrazovanje na djelu u Bosni i Hercegovini. Bila je aktivna i u politici kao predsjednica Liberalno demokratske stranke (LDS). == Biografija == Lamija Tanović je rođena 22. aprila 1947. u Zenici, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je fiziku na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 1971. godine. 1975. na institucijama PMF, ETF i Institut za nuklearne nauke Vinča [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beograd]]u godine stiče titulu Magistra tehničke fizike. Doktorira 1979. na Univerzitetu u Beogradu. Od 1971. do 1992. radi kao asistentica i kasnije redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] (ETF) Univerziteta u Sarajevu. Usljed [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], odlazi u [[Danska|Dansku]] gdje u Kopenhagenu postaje Ministar savjetnik i otpravnik poslova Ambasade u Kopenhagenu. Veliki dio vremena provedenog u Danskoj posvećuje humanitarnim pitanjima i pomaganju bosanskohercegovačkim izbjeglicama. Godine 2001. vraća se u Bosnu i Hercegovinu i radi kao rukovodilac odjela za međunarodnu naučnu, tehničku i obrazovnu saradnju pri [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]. Iste godine postaje i Redovni profesor iz oblasti eksperimentalne fizike na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) u Sarajevu]]. Glavni fokus njenog rada ovdje su eksperimentalna i opšta fizika, [[biofizika]] te medicinska i radijaciona fizika. Na PMF-u radi sve do 2014.<ref>http://fizika.pmf.unsa.ba/images/uposlenici/L-Tanovic.pdf</ref> Od 2014. do 2016. predaje kao Redovni profesor Medicinske fizike i biofizike na privatnom univerzitetu Sarajevska škola nauke i tehnologije ([[Sarajevo School of Science and Technology]] - SSST). Usavršavala se na Institutu za nuklearnu energiju "Boris Kidrič" Vinča, Slobodnom univerzitetu Brussels, [[Belgija]], H. C. Oersted Institutu u Kopenhagenu, Danska, Queens University u Kingstonu, Kanada, Institutu Max Planck za atomsku i nuklearnu fiziku u Münchenu, Njemačka, Univerzitetu Salford, Engleska, Niels Bohr Institutu pri Univerzitetu Kopenhagen i Odjelu za fiziku pri Univerzitetu u Heidelbergu. == Vidi još == *[[Univerzitet u Sarajevu]] *[[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]] == Izvori == *[http://fizika.pmf.unsa.ba/images/uposlenici/L-Tanovic.pdf Prirodno-matematički fakultet] *[https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Lamijom-Tanovic-Meni-je-u-BiH-uvijek-bilo-najljepse/41880 Nezavisne novine] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 472nxtxuceerb3zq2rncwqb5143xiq4 0 489211 3892893 3671220 2026-06-04T07:41:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Mirsada Hukić | slika = | slika_širina = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|03|27}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | polje = mikrobiologija, biomedicina | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet u Tuzli]] | poznat_po = izučavanje [[hantavirus]]a | fusnote = }} '''Mirsada Hukić''' (rođena 27. marta 1950) bosanskohercegovačka je naučnica, specijalistkinja mikrobiologije, osnivač i direktor Zavoda za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje "Nalaz", članica [[Evropska akademija nauka|Evropske akademije nauka]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/images/clanovi/redovni/biografije/20210226_CV_Mirsada_Hukic.pdf|title=CV - Mirsada Hukić|publisher=ANUBIH|access-date=8. 3. 2022}}</ref> == Karijera == Godine 1974. diplomirala je na [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], a specijalizirala je medicinsku mikrobiologiju na istom fakultetu 1981. Godine 1984. magistrirala je medicinske nauke na [[Medicinski fakultet u Tuzli|Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]], te na istom fakultetu 1992. stekla titulu doktor medicinskih nauka. Od 2003. redovni je član Evropske akademije nauka (EAS) u oblasti [[Biomedicina|biomedicine]], te od 2012. dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Posvetila je godine stručnom usavršavanju iz oblasti [[Imunologija|imunologije]], [[Bakteriologija|bakteriologije]], [[Virusologija|virusologije]] u Švedskoj, Norveškoj, Švicarskoj, Srbiji i Hrvatskoj. Objavila je preko 300 naučnih i stručnih radova, povezala mikrobiologe Bosne i Hercegovine i dala ogroman doprinos izučavanju [[hantavirus]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.fmon.gov.ba/Obavjest/Pregled/402|title=FMON - Pregled|date=17. 4. 2018|website=www.fmon.gov.ba|access-date=8. 3. 2022}}</ref> Hukić pred kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], 1995. u [[Tuzla|Tuzli]] počinje istraživati uzroke i posljedice epidemije [[Mišja groznica|mišje groznice]] od koje su počeli obolijevati vojnici. Zaintrigiralo ju je to što su pacijenti, zaraženi na istom mjestu, istu bolest proživljavali sa lakšim i težim simptomima i ishodima. Odlazi na ratište i uzročnika bolesti traži u miševima, koje su joj donosili čak i vojnici. Iz 800 uhvaćenih [[Prugasti poljski mi|poljskih miševa]] uspijeva izolirati dvije vrste virusa mišije groznice. Drugi virus, izoliran iz 43 miša (i zbog toga nazvan “Tuzla 43”) bio je genetski drugačiji i odgovoran za težu varijantu bolesti. Njeno otkriće odjeknulo je u svjetskoj naučnoj zajednici, jer je objasnilo različite forme ove opasne bolesti, te unaprijedilo dijagnostiku i terapiju.<ref>{{Cite web|url=https://enovosti.ba/mirsada-hukic-tuzlanka-koja-je-zivot-posvetila-nauci/|title=Mirsada Hukić - Tuzlanka Koja Je život Posvetila Nauci 2022|date=25. 1. 2022|website=enovosti.ba|language=|access-date=8. 3. 2022}}</ref> == Nagrade == * Magazin "21" – Najuspješnija žena u BiH 1999, Zlatni prsten za oblast nauke (1999) * Dobitnica Povelje Tuzlanskog kantona za poseban doprinos u oblasti nauke (2018) == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hukić, Mirsada }} [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački mikrobiolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pa0g18np0itp3hhzm8iim24zdhhjnxq 0 489375 3893070 3871948 2026-06-04T09:48:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vildana Selimbegović | slika = Vildana Selimbegović.jpg | ime_pri_rođenju = Vildana Lolić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|07|27}} | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[SFRJ]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = novinarka | poslodavac = glavna i odgovorna urednica ''Oslobođenja'' }} '''Vildana Selimbegović''' (rođena '''Lolić''', 27. jula 1963) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je novinarka, glavna i odgovorna urednica dnevnog lista ''[[Oslobođenje]]''. == Biografija == Vildana Selimbegović je rođena u [[Travnik]]u 1963. godine. U rodnom gradu je je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Studij [[novinarstvo|novinarstva]] na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] završava početkom 1987, a novinarsku karijeru započinje u sarajevskim ''Večernjim novinama'' 1989. U početku je radila u ''Sarajevskoj hronici'', a nakon toga je počela izvještavati za unutrašnjo-političku rubriku. Bila je najmlađa novinarka u rubrici, a narednih godinu i po dana pratila je štrajkove sindikata. Od početka [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], za ''Večernje novine'' izvještavala je s prvih linija fronta [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. U tom periodu napravila je otprilike 1.000 izvještaja s terena s područja cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Tokom 1997, kao novinarka magazina [[Dani (časopis)|''Dani'']], objavljivala je odlomke iz tajnih sudskih protokola s procesa iz 1994, u kojima optuženi detaljno opisuju ubistva na [[Zločin na Kazanima|Kazanima]]. Zbog toga je na ulici i telefonom dobijala prijetnje smrću, a bomba je eksplodirala pred redakcijom ''Dana''. Svojim djelovanjem i zalaganjem, uveliko je doprinijela memorizaciji zločina na Kazanima. Jedna je od inicijatorica podizanja spomen-obilježja na tom lokalitetu. Od 1994. do 2008. radila je u magazinu [[Dani (časopis)|''Dani'']], gdje je bila urednica, pomoćnica glavnog i odgovornog urednika, zamjenica glavnog i odgovornog urednika, izvršna urednica, zamjenica direktora, a u dva navrata i glavna i odgovorna urednica (2000–2003, 2005–2008). Kao glavna i odgovorna urednica ovog magazina, bila je prva žena na toj poziciji u nekom mediju od nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Od oktobra 2008. godine, Selimbegović je glavna i odgovorna urednica [[Oslobođenje|''Oslobođenja'']], najstarijeg dnevnog lista u Bosni i Hercegovini.<ref name="mreza-mira.org">{{cite web |title=Heroina:Vildana Selimbegović |url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/heroina-vildana-selimbegovic/ |publisher=Mreža za izgradnju mira |author=Enida Delimustafić |year=2019 |access-date=27. 10. 2020}}</ref> Za svoj profesionalan rad i angažman u dva navrata proglašavana je novinarkom godine u izboru Žene 21 (1997. i 2001). Godine 1998. od [[Evropska unija|Evropske unije]] i Vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] nagrađena je priznanjem za doprinos razvoju [[Demokratija|demokratije]] i poštovanja [[Ljudska prava|ljudskih prava]]. Godine 2015. je nagrađena u SAD-u priznanjem SAIS-a za istraživačko novinarstvo, 2017. od [[italija]]nskog udruženja Giavere primila je nagradu za doprinos poštovanju ljudskih prava, a iste godine proglašena je i novinarkom godine u Bosni i Hercegovini.<ref name="rtvbn.com">{{cite web |title=Dodijeljena nagrada Vildani Selimbegović |url=https://www.rtvbn.com/365205/Dodijeljena-nagrada-Vildani-Selimbegovic |publisher=BNTV |author=BNTV |year=2019 |access-date=27. 10. 2020}}</ref><ref name="depo.ba">{{cite web |title=''Nagrada 'Novinar godine' u rukama Dragana Bursaća, a među nagrađenima i Vildana Selimbegović, Zlatko Dizdarević...'' |url=https://depo.ba/clanak/175237/nagrada-novinar-godine-u-rukama-dragana-bursaca-a-medu-nagradenima-i-vildana-selimbegovic-zlatko-dizdarevic |publisher=Depo |author=Depo |year=2019 |access-date=27. 10. 2020}}</ref> Živi i djeluje u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/heroina-vildana-selimbegovic/ Heroina: Vildana Selimbegović] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Salimbegović, Vildans}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] he5upsaxt5dtzh7rfw395j795ak8aqh 0 489377 3892944 3834880 2026-06-04T07:53:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892944 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Admir Ćerеmida | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = Ćera II | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-rok]], [[Rok-muzika|rok]], [[novi primitivizam]] | zanimanje = [[Muzičar]] | instrument = [[Bubnjevi]] | karijera = 1981–danas | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Plavi orkestar]], [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Admir Ćerеmida''' (rođen 1964. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] muzičar. Najpoznatiji je kao bubnjar sarajevske [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] grupe [[Plavi orkestar]]. U ovom muzičkom sastavu svira zajedno s bratom blizancem [[Samir Ćerеmida|Samirom Ćeremidom]]. Nakon Plavog orkestra svirao je od 1994 - 96 u [[Progresivni rok|progresivnoj rok]] grupi [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]].<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/1128288-Admir-%C4%86eremida|title= ''Admir Ćerеmida''|work= discogs.com|access-date= 13. 3. 2022}}</ref> Admir Ćerеmida i njegov brat Samir vlasnici su muzičkog kluba "Havana" u centru Sarajeva.<ref>{{Cite web|url= https://www.tportal.hr/showtime/clanak/ovako-danas-izgledaju-clanovi-nekad-najpopularnije-grupe-u-bivsoj-drzavi-foto-20170831/print|title= ''Ovako danas izgledaju članovi nekad najpopularnije grupe u bivšoj državi''|work= tportal.hr|access-date= 13. 3. 2022}}</ref> == Diskografija == '''Plavi orkestar''' # ''[[Soldatski bal]]'' (1985) # ''[[Smrt fašizmu]]'' (1986) # ''[[Sunce na prozoru]]'' (1989) # ''[[Simpatija (album)|Simpatija]]'' (1991) # ''[[Long Play (album)|Long Play]]'' (1998) # ''[[Infinity (album)|Infinity]]'' (1999) # ''[[Sedam (album)|Sedam]]'' (2012) '''Teška industrija''' * ''[[Sarajevska noć (Teška industrija)|Sarajevska noć]]'' (Art of Voice-Megaton, 1996.) == Izvori == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Cerеmida, Admir}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački bubnjari]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski bubnjari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] k4p9dp8gotxw728l0pag3657cy6jfsk 0 490329 3893098 3409172 2026-06-04T09:52:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Olivier Marteel | slika = Olivier Marteel at Snooker German Masters (DerHexer) 2013-02-03 06-(cropped).jpg | opis = Na [[German Masters]]u [[German Masters 2013.|2013.]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|5|10}} | mjesto_rođenja = [[Nieuwpoort]], [[Belgija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Belgijanci|Belgijanac]] | zanimanje = [[Snuker]]ski sudija | godine_aktivnosti = 2006– | poznat_po = Dva finala na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|svjetskim prvenstvima]] }} '''Olivier Marteel''' [[Belgija|belgijski]] je [[snuker]]ski [[Spisak snukerskih sudija|sudija]]. Rođen je u [[Nieuwpoort]]u, a trenutno živi u [[Gijverinkhove]]u.<ref name=":0">{{Cite web |title= Olivier Marteel |work= World Snooker |access-date= 17. 4. 2022 |url= https://wst.tv/corporate/referees/oliveir-marteel/}}</ref> == Karijera == Za sudiju se prvi put kvalificirao 1994, a prvi profesionalni meč sudio je na [[Kvalifikacijski turnir za "Masters" (snuker)|Kvalifikacijskom turniru za Masters]] 2006. Devet godina kasnije postao je prvi Belgijanac i drugi nebritanski sudija (nakon [[Jan Verhaas|Jana Verhaasa]]) koji je sudio [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2015.|finale]] [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetskog prvenstva]],<ref>{{Cite web |title= Marteel To Referee World Final |work= World Snooker |date= 23. 3. 2015 |access-date= 17. 4. 2022 |url= https://wst.tv/marteel-to-referee-world-final/}}</ref> a ponovo ga je sudio [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.|2022.]]<ref>{{Cite web |title= Marteel To Take Charge of World Final |publisher= [[WPBSA]] |date= 11. 4. 2022 |access-date= 17. 4. 2022 |url= https://wpbsa.com/marteel-to-take-charge-of-world-final/}}</ref> Također je sudio finale [[UK Championship (snuker)|UK Championshipa]] [[UK Championship 2016 (snuker)|2016.]] i [[UK Championship 2020 (snuker)|2020.]] te finale [[Masters (snuker)|Mastersa]] [[Masters 2016 (snuker)|2016.]] i [[Masters 2018 (snuker)|2018.]] Osim toga što je sudija, Marteel i igra snuker. Najveći takmičarski brejk mu je 78, a na treninzima 133.<ref name=":0"/> Upitan šta nosi u džepu kao sudija, odgovorio je: "Četiri markera za kugle, kovanicu od dvije [[Britanska funta|funte]], [[olovka|olovku]] i fotografiju mog pokojnog djeda."<ref name=":0"/> == Izvan snukera == Marteel je obučeni [[radiologija|radiolog]], ali za vrijeme [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u Belgiji radio je kao bolničar.<ref>{{Cite web |title= How snooker ref joined frontline fight against Covid |work= [[BBC Sport]] |date= 6. 12. 2020 |access-date= 13. 4. 2022 |url= https://www.bbc.co.uk/sport/av/snooker/55209655}}</ref><ref>{{Cite web |title= Snooker referee Olivier Marteel is on hospital frontline in Belgium |work= [[Sky Sports]] |date= 21. 4. 2020 |access-date= 13. 4. 2022 |url= https://www.skysports.com/more-sports/snooker/news/12243/11976467/snooker-referee-olivier-marteel-is-on-hospital-frontline-in-belgium}}</ref> [[Hobi]]ji su mu [[nogomet]], čitanje [[medicina|medicinskih]] knjiga i gledanje [[naučna fantastika|naučnofantastičnih]] [[film]]ova. == Najvažnija finala == * [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetsko prvenstvo]] &ndash; [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2022.|2022.]] * [[UK Championship (snuker)|UK Championship]] &ndash; [[UK Championship 2016 (snuker)|2016]], [[UK Championship 2020 (snuker)|2020.]] * [[Masters (snuker)|Masters]] &ndash; [[Masters 2016 (snuker)|2016]], [[Masters 2018 (snuker)|2018.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Olivier Marteel}} * [https://wst.tv/corporate/referees/oliveir-marteel/ Profil] na ''World Snookeru'' {{DEFAULTSORT:Marteel, Olivier}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Nieuwpoort]] [[Kategorija:Snukerske sudije i zvaničnici]] [[Kategorija:Belgijske sportske sudije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tag2ksny78czbu216q3jenpz88vge1y 0 490656 3893198 3873850 2026-06-04T10:13:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Hasan Arnautović | slika = Hasan_Arnautović_Bihać.jpg | datum_rođenja = 10. 8. 1951 | mjesto_rođenja = Bihać | zanimanje = Televizijski snimatelj | godine_aktivnosti = 1971 - 2016 | značajna_djela = "Srce tame" | potpis = }} '''Hasan Arnautović''' (10. 8. 1951.) rođen je u [[Bihać]]u i televizijski je snimatelj.<ref>{{Cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/hasan-arnautovic-tv-snimatelj-iz-bihaca-covjek-koji-je-ovjekovjecio-krajinu|title=HASAN ARNAUTOVIĆ TV SNIMATELJ IZ BIHAĆA: Čovjek koji je ovjekovječio Krajinu|website=Cazin.NET|language=en|access-date=27. 4. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rtvusk.ba/vijest/hasan-arnautovic-u-svijetu-filma-na-festival-sa-filmom-sa-festivala-sa-nagradom/34203|title=HASAN ARNAUTOVIĆ U SVIJETU FILMA: NA FESTIVAL SA FILMOM, SA FESTIVALA SA NAGRADOM... {{!}} Vijesti na RTVUSK.ba|website=RTV USK|language=bs|access-date=28. 4. 2022|archive-date=31. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031101150/http://www.rtvusk.ba/vijest/hasan-arnautovic-u-svijetu-filma-na-festival-sa-filmom-sa-festivala-sa-nagradom/34203|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je u Bihaću gdje i završava osnovnu i srednju školu. Nakon škole zaposlio se kao fotoreporter u listu "Krajina"<ref>{{Cite web|url=https://akos.ba/hasan-arnautovic-covjek-koji-je-ovjekovjecio-krajinu/|title=Hasan Arnautović – Čovjek koji je ovjekovječio Krajinu|website=AKOS|language=en-US|access-date=28. 4. 2022}}</ref>, a nakon odsluženja vojnog roka honorarno radi za [[RTV Sarajevo|Televiziju Sarajevo]]. U stalni radni odnos je primljen 1978. kao snimatelj u dopisništvu [[Bihać]]. U proteklih 40 godina rada fotoaparatom i kamerom zabilježio je mnoge događaje na području Bihaća, Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatske]] i drugih zemalja u okruženju. Kamerom je proputovao skoro cijelu Europu, afričke zemlje, Sijera Leone, Senegal, Katar. U posljednje vrijeme bavi se dokumentarnim filmovima, učestvuje na mnogim festivalima  diljem svijeta. U stalni radni odnos je primljen 1978. kao snimatelj u dopisništvu [[Bihać]]. Do 1991. radi sa filmskom kamerom "Bolex" a u Bihaću sa video kamerom.Umirovljen je 2016. Od penzionisanja je član Asocijacije snimatelja Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://reprezent.ba/video-poznati-snimatelj-hasan-arnautovic-sa-malim-novinarima-os-sead-cehic/|title=(VIDEO) Poznati snimatelj Hasan Arnautović sa „Malim novinarima“ OŠ „Sead Ćehić“|last=Šabanagić|first=Esad|date=18. 4. 2020|website=Reprezent|language=hr|access-date=28. 4. 2022}}</ref> == Filmografija == Počeci snimanja počinju još od studentskih dana, a angažovanjem na TV SA snima veliki broj reportaža, dokumentarnih filmova, od kojih je prvi festivalski film "Srce tame" 1987. godine. Prije desetak godina snimio je veliki broj dokumentarnih filmova koje je slao na međunarodne festivale. Dva puta je bio član žirija na međunarodnom festivalu turističkog i ekološkog filma SILAFEST-Srbija.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtvusk.ba/|title=Hasan Arnautović - Radio-televizija Unsko-sanskog kantona|website=RTV USK|language=bs|access-date=27. 4. 2022}}</ref> == Nagrade == {{Preuređivanje}}{{Standardi}} Filmove je producirala Televizija Bosne i Hercegovine, iako je u penziji još uvijek je saradnik TVBH u vlastitoj produkciji. Njegovo prvo učešće na festivalu bilo je u Đakovu, u Republici Hrvatskoj, sa filmom "Mlinovi izgubljeni u vremenu", gde mu je dodeljeno posebno priznanje žirija. Nakon toga nastupao je na festivalima "Silafest" u Srbiji, "Jahorina film festival", "Zagreb tour film festival", "Mefest" u Srbiji, "Srem film festival" festival turističkog filma u Bakuu, festival turističkog filma u Turskoj. Za svoje filmove dobio je niz nagrada sa ovih festivala. Za film "Una", prvu nagradu za promotivni film na Jahorina film festivalu, na istom festivalu i nagradu za film "Bihać, grad za sva vremena", koji je osvojio i nagradu "Plavi Dunav" na " Silafest". "Maple Code", osvojio nekoliko nagrada .... film str priča koju radi u Kozarcu kod Prijedora sa filmom "Mehmedova crkva", autora Mirze Sadikovića. Sudjelovao je na Festivalu katoličkog filma na Trsatu u Rijeci. Na festivalu "Viva" u Sarajevu osvojio je treću nagradu za film "Vrijeme" o dvorcu Ostrožac, sa njegovom 1000-godišnjom istorijom, za koji je osvojio dvije nagrade na Silafestu, za montažu i Srem film festival specijalnu nagradu za umjetnički izraz u turističkom filmu. Osvojio je glavnu nagradu u kategoriji reportaže na Zagreb Tour Film Festivalu u Zagrebu za film Raif.<ref>{{Cite web|url=https://bedrudingusic.wordpress.com/2013/10/04/nagrada-plavi-dunav-doplovila-do-bihaca/|title=NAGRADA „PLAVI DUNAV“ DOPLOVILA DO BIHAĆA|date=4. 10. 2013|website=bedrudingusic|language=bs-BA|access-date=28. 4. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/unsko-sanski-kanton/430405/majstoru-transfomacije-raifu-ferhatovicu-najdrazi-lik-caplin|title=Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin|date=12. 11. 2018|website=Avaz.ba|language=hr|access-date=28. 4. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/kultura/film/Na-Palama-otvoren-Jahorina-film-festival/499579|title=Na Palama otvoren "Jahorina film festival"|last=Srna|date=26. 9. 2018|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=28. 4. 2022}}</ref> * "Mlinovi izgubljeni u vremenu"-specijalna nagrada 7. Međunarodni festival filma "Srce Slavonije"; Đakovo<ref>{{Cite web|url=http://djakovacki-rezovi.hr/7-eff-srce-slavonije-2010/|title=7. EFF Srce Slavonije (2010.) – ĐAKOVAČKI REZOVI|language=en-US|access-date=28. 4. 2022|archive-date=29. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211229154230/http://djakovacki-rezovi.hr/7-eff-srce-slavonije-2010/|url-status=dead}}</ref> * "Javorov kod",specijalna nagrada "Jahorinafilm festival", "Sremfilm festival", specijalna nagrada na "Grinfilm festivalu"-Crna Gora * "Una"- najbolji kratki film,nagrada "Zlatni javor-"Jahorinafilm festival" i specijalna nagrada "Sremfilm festival", specijalna nagrada "Mefest"-Srbija * "Vrijeme", nagrada najbolja montaža Silafest, specijalna nagrada "Sremfilm festival" * "Serenada boja", specijalna nagrada-Silafest * " 12 Jahorinafilmfestival", najbolji turistički film u regionalnoj selekciji ."Raif" == Drugi o njemu == * [https://balkans.aljazeera.net/teme/2016/11/11/covjek-koji-je-ovjekovjecio-krajinu balkans.aljazeera.net] * [https://reprezent.ba/video-zlatni-ljiljan-nijaz-veladzic-veljun-posvetio-pjesmu-ljutim-krajisnicima/nijaz-veladzic-veljun-i-hasan-arnautovic/ reprezent.ba] * [https://srpskainfo.com/hasan-arnautovic-hronicar-une-i-krajine-objektivom-biljezi-istoriju-i-osluskuje-rijeku/ srpskainfo.com/hasan-arnautovic] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Arnautović, Hasan}} [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački snimatelji]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3lu08xwfckf9bva1bkcu2urde0epcpa 0 490777 3892935 3884935 2026-06-04T07:51:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marcel Eckardt | slika = Marcel_Eckardt.jpg | opis = Eckardt 2020. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Gera]], [[Njemačka]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Nijemci|Nijemac]] | zanimanje = [[Snuker]]ski i [[bilijar]]ski sudija | godine_aktivnosti = 2013– | poznat_po = Finale [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetskog prvenstva]] }} '''Marcel Eckardt''' [[Njemačka|njemački]] je [[snuker]]ski i [[bilijar]]ski [[Spisak snukerskih sudija|sudija]]. Potječe iz [[Töppeln]]a kod [[Gera|Gere]].<ref name="PBC1">{{cite web |title= Marcel Eckardt schiedst Finale der PHC 2011 |website= pbc-erfurt.de |publisher= PBC Erfurt |url= http://www.pbc-erfurt.de/index.php/nachrichten/61-news/news-2011/199-marcel-eckardt-beim-qgerman-mastersq-dabei4 |access-date= 18. 2. 2015 |date= 2011 |language= de |archive-date= 19. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150219024033/http://www.pbc-erfurt.de/index.php/nachrichten/61-news/news-2011/199-marcel-eckardt-beim-qgerman-mastersq-dabei4 |url-status= dead }}</ref> == Karijera == Kad je imao 13 godina, zainteresovao se za snuker gledajući ga na [[Eurosport]]u.<ref name="FFS">{{cite web |title= Meet Marcel |publisher= Fast & Furious Snooker |url= http://www.angelfire.com/punk/dumping_ground/ffsnookermag12.pdf |format=[[PDF]] |access-date= 18. 2. 2015 |author= Rachael Rodgers |date= 22. 3. 2012 |language= en}}</ref> Ne imajući ga gdje igrati blizu rodnog mjesta, počeo se baviti njime tek kasnije u životu te i dalje većinom igra [[bilijar]].<ref name="FFS"/> Godine 2008. završio je prvi kurs za snukerskog sudiju, zaradivši najprije C-licencu u [[Tiringija|Tiringiji]], a kasnije i nacionalnu B-licencu. Prvi je put sudio profesionalnim igračima 2010, na egzibicijskom turniru u [[Brugge]]u, na kojem su, između ostalih, učestvovali [[Stephen Hendry]] i [[Steve Davis]].<ref name="PBC2">{{cite web |title= Snookerstars in Erfurt |website= pbc-erfurt.de |publisher= PBC Erfurt |language= de |url= http://www.pbc-erfurt.de/index.php?option=com_content&view=article&id=94:snookerstars-in-erfurt&catid=34:news-2010&Itemid=92 |access-date= 18. 2. 2015 |date= 9. 5. 2010 |archive-date= 19. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150219014259/http://www.pbc-erfurt.de/index.php?option=com_content&view=article&id=94:snookerstars-in-erfurt&catid=34:news-2010&Itemid=92 |url-status= dead }}</ref> Iste godine prijavio se da sudi na novom [[Players Tour Championship]]u (PTC) te stekao iskustvo na evropskim turnirima i u kvalifikacijskim mečevima za glavne turnire. Prvo finale PTC-ja sudio je na [[Paul Hunter Classic]]u [[European Tour 2012/2013 – prvi turnir|2012]],<ref name="PBC1"/> a prvi rangirni turnir bio mu je [[German Masters 2012.]] U sezoni [[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/14.]] s 23 godine postao je najmlađi sudija A-klase,<ref name="akader">{{cite web |title= Snooker – Marcel Eckardt jetzt A-Kader-Schiri |website= de.eurosport.yahoo.com |publisher= Eurosport |url= https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-a-kader-schiri-131311553.html |url-status= |access-date= 18. 2. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150219020358/https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-a-kader-schiri-131311553.html |archive-date= 19. 2. 2015 |author= Rolf Kalb |date= 21. 5. 2013 |language=de}}</ref> tj. grupe od 12 sudija s licencom za suđenje u završnim fazama svih rangirnih turnira. Na [[German Masters 2015.|German Mastersu 2015.]] postao je najmlađa osoba koja je sudila finale nekog rangirnog turnira.<ref>Hans Moritz, ''Weltkarriere hinterm Grünen Tisch'', ''[[Märkische Oderzeitung]]'', 19. 1. 2019.</ref> Sudio je i finale [[European Masters 2016.|European Mastersa 2016.]] u [[Bukurešt]]u.<ref>{{cite web |title= Un roman arbitreaza finala turneului de snooker de la Bucuresti |website= onlinesport.ro |url= https://www.onlinesport.ro/alte-sporturi/snooker/un-roman-arbitreaza-finala-turneului-de-snooker-de-la-bucuresti-nid-128847 |date= 17. 3. 2018 |language= rumunski}}</ref> Godine [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2018.|2018.]] i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2019.|2019.]] sudio je na [[Svjetsko prvenstvo u snukeru|Svjetskom prvenstvu]] u [[Sheffield]]u.<ref>{{cite web |title= Im feinen Zwirn zur WM: Deutscher richtet über die Snooker-Profis |website= n-tv.de |url= https://www.n-tv.de/sport/Deutscher-richtet-ueber-die-Snooker-Profis-article20406069.html |access-date= 29. 4. 2018 |author= Fabian Nitschmann |date= 26. 4. 2018}}</ref> Godine 2020. prvi je put sudio i [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|finale]] tog najvećeg turnira.<ref>{{cite web |title= Eckardt to referee Crucible final| url= https://wst.tv/eckardt-to-referee-crucible-final/ |publisher= World Snooker}}</ref> Dosad je bio sudija u devet mečeva u kojima je postignut [[maksimalni brejk]], od kojih je najpoznatiji rekordni 15. maksimalni brejk [[Ronnie O'Sullivan|Ronnieja O'Sullivana]] na [[English Open 2018 (snuker)|English Openu 2018.]]<ref>{{cite web |title=147 Breaks |url=https://wpbsa.com/about-us/history/147-breaks/ |website=WPBSA}}</ref> == Izdvojena finala == {{col-begin}} {{col-break}} * [[German Masters 2015.]] * [[Welsh Open 2015 (snuker)|Welsh Open 2015.]] * [[Indian Open 2016.]] * [[European Masters 2016.]] * [[Northern Ireland Open 2017.]] * [[UK Championship 2018 (snuker)|UK Championship 2018.]] * [[Scottish Open 2019 (snuker)|Scottish Open 2019.]] * [[Svjetsko prvenstvo u snukeru 2020.|Svjetsko prvenstvo 2020.]] * [[Championship League 2020 (rangirni)]] {{col-break}} * [[Northern Ireland Open 2020.]] * [[German Masters 2022.]] * [[Masters 2023 (snuker)|Masters 2023.]] * [[Scottish Open 2023 (snuker)|Scottish Open 2023.]] * [[Championship League 2024 (rangirni)]] * [[English Open 2024 (snuker)|English Open 2024.]] * [[Tour Championship 2025.]] * [[Players Championship 2026 (snuker)|Players Championship 2026.]] {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Marcel Eckardt}} * [https://www.wst.tv/referees/marceleckardt/ Profil] na ''World Snooker Touru'' * Katharina Schneider, [https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-weltspitze-hause-174239934--spt.html Snooker – Marcel Eckardt – in der Weltspitze zu Hause] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219022103/https://de.eurosport.yahoo.com/news/snooker-marcel-eckardt-weltspitze-hause-174239934--spt.html |date=19. 2. 2015 }}, 18. 2. 2015; pristupljeno; 22. 3. 2014. {{de simbol}} {{DEFAULTSORT:Eckardt, Marcel}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Gera]] [[Kategorija:Bilijarske sudije i zvaničnici]] [[Kategorija:Snukerske sudije i zvaničnici]] [[Kategorija:Njemačke sportske sudije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9dgeipaa9hrdz8ik7rocq8566e5ln4n 0 491270 3893239 3547787 2026-06-04T10:29:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ranko Krivokapić | slika = Ranko Krivokapić Senate of Poland.jpg | tekst = | redoslijed = [[Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore|Ministar vanjskih poslova]] | vrijeme_na_vlasti = od 28. aprila 2022. | prethodnik = [[Đorđe Radulović]] | nasljednik = | redoslijed2 = [[Predsjednik Skupštine Crne Gore|Predsjednik Skupštine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 3. juni 2003 – 18 maj 2016. | prethodnik2 = [[Filip Vujanović]] | nasljednik2 = [[Darko Pajović]] | redoslijed3 = Poslanik u [[Skupština Crne Gore|Skupštini]] | vrijeme_na_vlasti3 = 31. maj 1998 – 30. juli 2003.<br>18. maj 2016 – 30. august 2020. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|08|17}} | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_rođenja = [[Kotor]], [[SR Crna Gora]], [[SFRJ]] | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = [[Crna Gora]] | etnicitet = [[Crnogorci]] | politička_stranka = [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]] | supruga = <!-- --> | supružnik = <!-- --> | djeca = Dvoje | obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]]<br>[[Univerzitet u Beogradu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Ranko Krivokapić''' (rođen 17. augusta 1961) jest [[Pravo|diplomirani pravnik]] i [[Crna Gora|crnogorski]] [[političar]] na funkciji ministra vanjskih poslova od 28. aprila 2022.<ref>{{Cite web|url=https://sdp.co.me/pocasni-predsjednik/|title=Počasni predsjednik - SDP Crne Gore|website=sdp.co.me|access-date=22. 5. 2022}}</ref> Bivši je dugogodišnji [[predsjednik Skupštine Crne Gore]] od 2003. do 2016.<ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina.me/index1.php?module=1&sub=14|title=Skupstina Republike Crne Gore {{!}} The Parliament of the Republic of Montenegro|date=8. 3. 2009|website=web.archive.org|access-date=22. 5. 2022|archive-date=8. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090308093816/http://www.skupstina.me/index1.php?module=1&sub=14|url-status=bot: unknown}}</ref> i predsjednik [[Socijaldemokratska partija Crne Gore|Socijaldemokratske partije]] (SDP) od 2002. do ostavke 2017. Trenutno je počasni predsjednik SDP-a.<ref>{{Cite web|url=https://en.cdtmn.org/2021/12/14/peace-used-to-be-preserved-by-the-agreement-which-is-now-hard-to-reach-even-within-the-ruling-majority/|title=Peace used to be preserved by the agreement, which is now hard to reach even within the ruling majority|date=14. 12. 2021|website=Center for democratic transition|language=en-US|access-date=22. 5. 2022}}</ref> On je bio najduži predsjednik Skupštine Crne Gore u historiji zemlje. == Biografija == Rođen je 17. augusta 1961. u [[Kotor]]u, [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]. Njegovo političko interesovanje počelo je kasnih 1980-ih. Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Nišu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Osim maternjeg jezika, Krivokapić govori i [[Engleski jezik|engleski]]. === Politika === Šest puta je biran za poslanika u [[Skupština Crne Gore|Skupštini Crne Gore]], prvi put 1989. Bio je poslanik Crne Gore u [[Skupština SR Jugoslavije|Skupštini Jugoslavije]] od 1993. do 1997. Od 2003. do 2006. Krivokapić je bio predsjednik Skupštine Crne Gore u okviru državnog saveza [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]. Nakon što je Skupština Crne Gore ratificirala referendum o nezavisnosti koji je održan 2006. Krivokapić je postao predsjednik suverenog parlamenta, a ne konstitutivne države zajednice.<ref>{{Cite web|url=https://www.oscepa.org/en/news-a-media/press-releases/press-2013/montenegrin-speaker-of-parliament-elected-osce-pa-president|title=Montenegrin Speaker of Parliament elected OSCE PA President|website=www.oscepa.org|access-date=22. 5. 2022}}</ref> Nastavio je služiti na toj funkciji do smjene 2016.<ref>{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/ocekivano-pajovic-izabran-za-predsjednika-skupstine/|title=Očekivano: Pajović izabran za predsjednika Skupštine - CdM|website=www.cdm.me|language=en-US|access-date=22. 5. 2022}}</ref> Nakon loših rezultata na lokalnim izborima u maju 2019, Krivokapić je odlučio da podnese ostavku na funkciju predsjednika SDP-a. U junu 2019. [[Draginja Vuksanović]] je izabrana za novu predsjednicu stranke, a Krivokapić je imenovan za počasnog predsjednika.<ref>{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/draginja-vuksanovic-stankovic-od-danas-na-celu-sdp-a/|title=Draginja Vuksanović Stanković od danas na čelu SDP-a - CdM|website=www.cdm.me|language=en-US|access-date=22. 5. 2022}}</ref> Krivokapić je od 28. aprila 2022. ministar vanjskih poslova u manjinskoj vladi [[Dritan Abazović|Dritana Abazovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cdm.me/politika/crna-gora-dobila-novu-vladu/|title=Abazović premijer, Crna Gora dobila novu Vladu - CdM|website=www.cdm.me|language=en-US|access-date=22. 5. 2022}}</ref> === Privatni život === Otac je dvoje djece. == Također pogledajte == * [[Zdravko Krivokapić]] * [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]] == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Krivokapić, Ranko}} [[Kategorija:Biografije, Kotor]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Socijaldemokratska partija Crne Gore]] [[Kategorija:Predsjednici Skupštine Crne Gore]] [[Kategorija:Crnogorski političari]] [[Kategorija:Crnogorski ministri vanjskih poslova]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fthayv6t6oeuveuj53h9icysvq08i0s 0 491993 3892851 3785660 2026-06-04T00:06:58Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 3892851 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 15j704flry2jp6wvwo18x1a5ciri1vk 0 493788 3892777 3847768 2026-06-03T15:51:10Z Bakir123 110053 /* Trenerska statistika */ 3892777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mikel Arteta | slika = Mikel Arteta 2021 (cropped).png | punoime = Mikel Arteta Amatriain | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|3|26}} | rodnigrad = [[San Sebastián]] | rodnadržava = [[Španija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 175 cm | pozicija = Vezni | trenutniklub = [[Arsenal FC|Arsenal]] (trener) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine1 = 1991–1997. | omladinskipogoni1 = [[Antiguoko]] | omladinskegodine2 = 1997–1999. | omladinskipogoni2 = [[FC Barcelona|Barcelona]] | godine1 = 1999–2002. | klubovi1 = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] | nastupi(golovi)1 = 42 (3) | godine2 = 2001–2002. | klubovi2 = → [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] | nastupi(golovi)2 = 31 (2) | godine3 = 2002–2004. | klubovi3 = [[Rangers FC|Rangers]] | nastupi(golovi)3 = 50 (12) | godine4 = 2004–2005. | klubovi4 = [[Real Sociedad]] | nastupi(golovi)4 = 15 (1) | godine5 = 2005. | klubovi5 = → [[Everton FC|Everton]] | nastupi(golovi)5 = 12 (1) | godine6 = 2005–2011. | klubovi6 = [[Everton FC|Everton]] | nastupi(golovi)6 = 162 (27) | godine7 = 2011–2016. | klubovi7 = [[Arsenal FC|Arsenal]] | nastupi(golovi)7 = 110 (14) | nacionalnegodine1 = 1998–1999. | nacionalneekipe1 = [[Španska nogometna reprezentacija U16|Španija U-16]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 10 (4) | nacionalnegodine2 = 1999. | nacionalneekipe2 = [[Španska nogometna reprezentacija U17|Španija U-17]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalnegodine3 = 1999–2001. | nacionalneekipe3 = [[Španska nogometna reprezentacija U18|Španija U-18]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 13 (1) | nacionalnegodine4 = 2002–2003. | nacionalneekipe4 = [[Španska nogometna reprezentacija U21|Španija U-21]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 12 (2) | trenergodine = 2019– | trenerklubovi = [[Arsenal FC|Arsenal]] }} '''Mikel Arteta Amatriain''' (rođen 26. marta 1982) [[Španija|španski]] je nogometni trener i bivši [[nogometaš]]. Trenutno je trener [[Arsenal FC|Arsenala]]. Nastupao je za špansku rezprezentaciju kroz mlade selekcije, ali nikad nije zaigrao za [[Nogometna reprezentacija Španije|seniorski tim]].<ref>{{Cite web|url=http://www.evertonfc.com/news/archive/2010/04/01/cahill-calls-for-arteta-call-up|title=Cahill Calls For Arteta Call Up / News Archive / News / evertonfc.com - The Official Website of Everton Football Club|date=9. 10. 2012|website=web.archive.org|access-date=20. 10. 2022|archive-date=9. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121009083700/http://www.evertonfc.com/news/archive/2010/04/01/cahill-calls-for-arteta-call-up|url-status=dead}}</ref> Nakon okončanja igračke karijere 2016, postao je pomoćnik [[Pep Guardiola|Pepu Guardioli]] u [[Manchester City FC|Manchester Cityju]]. Godine 2019. vraća se u [[London]] i postaje glavni trener Arsenala. ==Trenerska statistika== ''Ažurirano: 30. maja 2026.''<ref>{{Cite web|url=https://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=142&teamTabs=results&season_id=152|title=Latest Arsenal Results, Fixtures & Betting Odds {{!}} Soccer Base|website=www.soccerbase.com|access-date=30. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Statistika treniranja po klubu ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Od ! rowspan="2" |Do ! colspan="5" |Rekord |- !{{abbr|U|Utakmica odigrano}} !{{abbr|P|Pobjede}} !{{abbr|N|Nerješeno}} !{{abbr|I|Izgubljeno}} !{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}} |- | align="left" |[[Arsenal FC|Arsenal]] | align="left" |22. decembar 2019. | align="left" |''Trenutno'' {{WDL|353|213|67|73|decimals=2}} |- ! colspan="3" |Ukupno {{WDLtot|353|213|67|73|decimals=2}} |} ==Uspjesi== ===Igrač=== '''Paris Saint-Germain''' *[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 2001.|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.repubblica.it/online/sport/intertoto/uefa/uefa.html|title=la Repubblica/sport: Brescia, sogno finito il Psg va in Uefa|website=www.repubblica.it|access-date=20. 10. 2022}}</ref> '''Rangers''' *[[Premijer liga Škotske]]: 2002/03. *[[Škotski Liga kup]]: 2002/03. '''Arsenal''' *[[FA kup|FA Kup]]: [[FA kup 2013/2014.|2013/14]],<ref>{{Cite news|title=Arsenal 3-2 Hull City|url=https://www.bbc.com/sport/football/27354148|newspaper=BBC Sport|access-date=20. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> [[FA kup 2014/2015.|2014/15.]]<ref>{{Cite news|title=Arsenal 4-0 Aston Villa|url=https://www.bbc.com/sport/football/32856754|newspaper=BBC Sport|access-date=20. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> *[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2014.|2014]],<ref>{{Cite news|title=Arsenal 3-0 Manchester City|url=https://www.bbc.com/sport/football/28647186|newspaper=BBC Sport|access-date=20. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> [[FA Community Shield 2015.|2015.]]<ref>{{Cite news|title=Arsenal 1-0 Chelsea|url=https://www.bbc.com/sport/football/33667216|newspaper=BBC Sport|access-date=20. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> '''Španija U-16''' *[[UEFA Evropsko prvenstvo U-16]]: 1999.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablese/ec-u16-99.html|title=European U-16 Championship 1999|website=www.rsssf.org|access-date=20. 10. 2022}}</ref> '''Španija U-18''' *[[UEFA–CAF Meridijan kup]]: 1999. '''Pojedinačno''' *Premijer liga Škotske – mladi igrač mjeseca: septembar 2002, august 2003. *Igrač sezone Evertona: 2005/06, 2006/07. ===Trener=== '''Arsenal''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2025/2026.|2025/26.]] *FA kup: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]]<ref>{{Cite news|title=Aubameyang double wins FA Cup for Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/53546100|newspaper=BBC Sport|access-date=20. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> *FA Community Shield: [[FA Community Shield 2020.|2020]],<ref>{{Cite news|title=Arsenal win Community Shield on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/53871874|newspaper=BBC Sport|access-date=20. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> [[FA Community Shield 2023.|2023.]]<ref>{{Cite news|title=Arsenal beat Man City in Community Shield shootout|url=https://www.bbc.com/sport/football/66352143|newspaper=BBC Sport|access-date=7. 8. 2023|language=en-GB}}</ref> '''Individualno''' *Trener mjeseca [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]]: [[Premier League 2021/2022.|septembar 2021]], mart 2022, [[Premier League 2022/2023.|august 2022]], Novembar/Decembar 2022, januar 2023, mart 2023, [[Premier League 2023/2024.|februar 2024]], [[Premier League 2025/2026.|mart 2026.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/managers/53055/Mikel-Arteta/overview|title=Mikel Arteta Arsenal Manager Profile, Record & Stats {{!}} Premier League|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=10. 4. 2023}}</ref> *London Football Awards Manager of the Year: 2023.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=10. 4. 2023}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Spisak Arsenalovih trenera]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mikel Arteta}} {{Arsenal FC - ekipa}} {{Arsenal FC - treneri}} {{DEFAULTSORT:Arteta, Mikel}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, San Sebastián]] [[Kategorija:Španski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši PSG-a]] [[Kategorija:Nogometaši Rangersa]] [[Kategorija:Nogometaši Real Sociedada]] [[Kategorija:Nogometaši Evertona]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] ez9v8kan3a1w332hd47mabu79b7fg1f 2 493809 3892861 3892282 2026-06-04T07:33:34Z Panasko 146730 3892861 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}} {{Babel-2|bs|en-4}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Azijski mjesec|2022}} {{Azijski mjesec|2023}} {{Azijski mjesec|2024}} {{Azijski mjesec|2025}} {{1000 članaka}} {{Feminizam i folklor|2023}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Feminizam i folklor|2025}} {{Feminizam i folklor|2026}} {{Međunarodni dan žena}} {{CEE Proljeće|2023}} {{CEE Proljeće|2024}} {{CEE Proljeće|2025}} {{CEE Proljeće|2026}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}} {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} {{Wiki voli ramazan|2025}} {{Wiki voli ramazan|2026}} {{Okeanijski mjesec|2025}} {{Mjesec Antarktika|2026}} {{kutijadno}} Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022. Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd. == Korisni linkovi == {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Administracija i spiskovi''''' [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[:Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju|Šabloni za automatsku kategorizaciju]] | [[Korisnik:Panasko/Spisak stranica koje je potrebno redovno ažurirati|Stranice koje je potrebno redovno ažurirati]] [[:Kategorija:Šabloni podaci o zastavi država|Šabloni podaci o zastavi država]] | [[Šablon:ZD]] | '''''Korisni alati''''' [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem SQL provjera umrlih] | [https://hrwp.toolforge.org/catcheck Provjera kategorije] | [https://mormegil.toolforge.org/catsuggest/ Category suggester] | [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs Statistika patroliranja] === Plan === {| | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Naučna fantastika/Fantastika''''' ''[[Točak vremena]]'' | ''[[Okidač]]'' | ''[[Svjetlost drugih dana]]'' | ''[[Oko vremena]]'' | ''[[Oluja sa sunca]]'' | ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Octavia E. Butler]] | [[Liu Cixin]] | [[Philip K. Dick]] | [[Stanisław Lem]] | [[Ray Bradbury]] | [[Douglas Adams]] | [[George Orwell]] | ''[[Dina (roman)|Dina]]'' | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | ''[[Babylon 5]]'' | ''[[Firefly]]'' | [[The Poppy War]] | ''[[Dragon Republic]]'' | ''[[The Burning God]]'' | [[Neuromancer]] (William Gibson) | [[Hyperion]] | [[The Left Hand of Darkness]] | [[Solaris]] | [[Snow Crash]] | [[The Forever War]] | [[Childhood's End]] | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | [[The Three-Body Problem]] | [[Blindsight]] (Peter Watts)| [[The Martian]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke''''' [[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Šablon:Tektonske ploče|Šablon:Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Spisak akademika ANUBiH]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Šablon:Agregatna stanja]]| [[Šablon:Potpredsjednici SAD-a]]| [[Šablon:Vrste stijena]] | [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine]] | [[Šablon:Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji]] | [[Šablon:Pape]] |[[Šablon:Diplomatija u Drugom svjetskom ratu]] | [[Šablon:Masakri nad Palestincima]] | [[Šablon:Filozofija uma]] | [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Gradonačelnici Bihaća]] | [[Šablon:Predsjednici HAZU|Predsjednici HAZU]] | [[Šablon:Predsjednici SANU|Predsjednici SANU]] | [[Šablon: Islamske teme|Islamske teme]] | |- | style="font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''''Napisati članke o nagradama''''' [[Nagrada "Skender Kulenović"]] | [[Nagrada "France Prešeren"]] | [[Nagrada "Isak Samokovlija" Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada "Satellite"]] | [[Nagrada "Hugo"]] | [[Nagrada "Nebula"]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine (World Soccer)]] | |} |} == To-do == * Provjeriti biografije s datumima smrti (Wikidata querry) - pregledano unazad do 2000.{{ok}} * Sve biografije dodati kategoriju Živi ljudi ili Umrli cca 2500 članaka/urađeno 1160 * Dodati kategoriju "Biografije" člancima gdje nedostaje cca 1900 članaka/urađeno 400 * provjeriti u kojim člancima je <nowiki><reference></nowiki> i zamijeniti odgovarajucim šablonom <nowiki>{{Refspisak}}</nowiki>{{ok}} * Dodati <nowiki>{{Normativna kontrola}}</nowiki> gdje nedostaje{{ok}} * Nogometaši i košarkaši dodati kategorije klubova gdje su igrali{{ok}} === Botovska posla === * [[Stranice koje vode na "Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)"|Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)]] --> Biblioteka (Pseudo-Apolodor) * [[Stranice koje vode na "Virgil"|Virgil]] --> [[Vergilije]] * [[Stranice koje vode na "Apollonius of Rhodes"|Apollonius of Rhodes]]-> [[Apolonije sa Rodosa]] * [[Stranice koje vode na "Theogony"|Theogony]] --> [[Teogonija]] * [[Stranice koje vode na "Ovid"|Ovid]] --> [[Ovidije]] * [[Stranice koje vode na "Metamorphoses"|Metamorphoses]] --> [[Metamorfoze]] * [[Stranice koje vode na "Plato"|Plato]] --> [[Platon]] * [[Stranice koje vode na "Aeneid"|Aeneid]] --> [[Eneida]] * [[Stranice koje vode na "Gaius Julius Hyginus"|Gaius Julius Hyginus]] --> [[Higin]] * [[Stranice koje vode na "Homeric Hymn"|Homeric Hymn]] -->[[Homerske himne]] * [[Stranice koje vode na "Iliad"|Iliad]] --> [[Ilijada]] * [[Stranice koje vode na "Odyssey"|Odyssey]] --> [[Odiseja]] * == Primljene nagrade == <gallery> Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]'' Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]] Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(septembar 2023.)<br>'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(februar 2024.)<br>'''''[[Planeta]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(mart 2024.)<br>'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2024.)<br>'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(august 2024.)<br>'''''[[Snijeg]]'''''</small> Odlikovanje udarnik.jpg|mini|lijevo|150px|Odlikovanje "Wiki-udarnik" za požrtvovan rad </gallery> == Ostale nagrade == {{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}} gdeop2swa17e4lxd56ubog7wlo13a60 0 494083 3893115 3832855 2026-06-04T09:54:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Shen Li-Chien | slika = | država = {{ZID|Tajvan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|01|12}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Tajvan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]]) | medalje OI NS = | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 11. 2022. }} '''Shen Li-Chien''', rođen 12. januara 1952. je nekadašnji [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{Cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/shen-li-chien-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418110518/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/shen-li-chien-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Shen Li-chien Olympic Results |access-date=1. 11. 2022| language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Shen je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 1976.|ZOI 1976.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 51-o mjesto [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20&nbsp;km]] kada je od 52 takmičara s devet promašaja i zaostatkom od 44:20.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]].<ref name=Biathlon>{{cite web | title = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1976 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf | publisher = LA84 Foundation | work = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich | year = 1976 | access-date = 20. 9. 2013}}</ref> Shen Li-Chien je s [[Ueng Ming-Yih]]om prvi tajvanski biatlonac, koji je nastupio na Zimskim olimpijskim igrama. {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|51]] | | |} {{clear}} ==== Skijaško trčanje ==== Ueng je takođe nastupio na [[Skijaško trčanje na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u skijaškom trčanju]] i to na istim igrama: [[Zimske olimpijske igre 1976.|ZOI 1976.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u. Nastupio je samo u utrci na 15&nbsp;km i najbolji mu je rezultat bilo 77-mo mjesto [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 15 km|na 15 km]], kada je sa zaostatkom od 22:47.23&nbsp;min bio iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Bažukov|Nikolaja Bažukova]]. U utrci je bio najslabiji tajvanski trkač, a osim njega nastupili su [[Liang Reng-Guey]] i [[Ueng Ming-Yih]].<ref>{{cite web |url=https://www.olympic.org/innsbruck-1976/cross-country-skiing/15km-men |title=15 km Men |website=www.olympic.org |publisher=IOC |access-date=25. 2. 2019| language=en}}</ref><ref name=skisport365>{{cite web |url=https://skisport365.com/ski/resultat.php?lop=785 |title=Seefeld in Tirol 15 km Men |website=www.skisport365.com |publisher=skisport365 |access-date=25. 2. 2019| language=en}}</ref> {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 15 km|77]] | | | |} {{clear}} === Svjetska prvenstva === ==== Biatlon ==== Od 1975-76. nastupio je dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]. Najbolji mu je rezultat bilo 55-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 31. januara 1976 u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], od ukupno 55 takmičara sa sedam promašaja i zaostatkom od 25:25.0&nbsp;min iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|67]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1976}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|55]] | | |} {{clear}} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1976. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Hajime Yoshimura}} * {{Sport365-m|3287}} {{DEFAULTSORT:Shen, Li-Chien}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Tajvanski biatlonci]] [[Kategorija:Tajvanski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Tajvanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Tajvanski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2yf2zy2u6cmcg35nuq58bl265bghu1a 0 494161 3893030 3832501 2026-06-04T09:42:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Yoshiyuki Shirate | slika = | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|03|21}} | mjesto rođenja = [[Hokkaido]] | država rođenja = Japan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 5. 11. 2022. }} '''Yoshiyuki Shirate''', rođen 21. marta 19467. u [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Hokkaido (prefektura)|Hokkaido]] je nekadašnji [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{Cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/yoshiyuki-shirate-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417211239/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/yoshiyuki-shirate-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Yoshiyuki Shirate Olympic Results |access-date=2. 6. 2019 | language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|14]] |} Suzuki je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 1976.|ZOI 1976.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u.<ref name=Biathlon>{{cite web | title = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1976 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf | publisher = LA84 Foundation | work = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich | year = 1976 | access-date = 20. 9. 2013}}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupio, a u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|štafeti]] je sa [[Isao Ono]], [[Hiroyuki Deguchi|Hiroyukijem Deguchijem]], [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzukijem]] zauzeo četrnaesto mjesto, a Yoshiyuki je imao tri promašaja i sa zaostatkom od 20:11.1&nbsp;min štafeta je bila slabija u odnosu na pobjedničku [[SSSR na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Ivan Bijakov]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1969}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta (muškarci)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta (muškarci)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta (muškarci)|10]] |} Od 1969-75. nastupio je četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvima u biatlonu]]. Najbolji mu je rezultat u pojedinačnoj kokurenciji bilo 35-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]] u [[Finska|finskom]] [[Hämeenlinna]]ju 6.marta u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 54 takmičara sa šest promašaja i zaostatkom od 11:46.3&nbsp;min iza pobjednika [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Dieter Speer|Dietera Speera]]. U utrkama štafeta najbolji plasmani su mu dva sedma mjesta: Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Poljska|poljskom]] [[Zakopane|Zakopanu]], u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Isao Ono|Isaom Onom]], [[Yoshio Ninomine]] i [[Miki Shibuya|Mikijem Shibuyom]] sa zaostatkom od 13:17.1&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[SSSR|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]], [[Vladimir Gundarcev]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u, u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Isao Ono|Isaom Onom]], [[Fumioki Ohmi|Fumiokijem Ohmijem]] i [[Miki Shibuya|Mikijem Shibuyom]] sa zaostatkom od 10:07.4&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[SSSR|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Viktor Mamatov]], [[Rinat Safin]], [[Aleksandar Ušakov]] i [[Aleksandar Tihonov]]. == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1976. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Yoshiyuki Shirate}} * {{Sport365-m|33304}} {{DEFAULTSORT:Shirate, Yoshiyuki}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Hokkaido]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jbsgt5bsko5vd9xi0opxnltsihs1dde 0 494445 3892950 3832606 2026-06-04T07:54:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892950 wikitext text/x-wiki {{Kinesko ime|Han}} {{Infokutija biatlonac | ime = Han Jinsuo | slika = | država = {{ZID|Kina}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|03|15}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Kina | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''0''' | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 13. 11. 2022. }} '''Han Jinsuo''', (韩金锁<ref>{{cite news|title=我运动员在十九日比赛中取得成绩|work=[[People's Daily]]|date=21. 2. 1980|language=zh|pages=6}}</ref>) rođen 15. marta 1959. je nekadašnji [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{Cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/han-jinsuo-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418113833/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ha/han-jinsuo-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Han Jinsuo Olympic Results |access-date=2. 6. 2019| language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|46]] | |}Hanje nastupio jednom na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 1980.|ZOI 1980.]] u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u.<ref name=Biathlon3>{{cite web |title = The Official Report of the XIIIth Olympic Winter Games Lake Placid 1980 – Official Results |url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1980/orw1980v2.pdf |publisher = LA84 Foundation |work = Lake Placid Organizing Committee |year = 1980 |access-date = 20. 9. 2013 |archive-date = 25. 8. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170825022339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1980/orw1980v2.pdf |url-status = dead }}</ref> Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 46-o mjesto [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] kada je od 50 takmičara sa šest promašaja i zaostatkom od 11:56.2 &nbsp;min bio iza pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]. U štafeti na Olimpijskim igrama nije nastupio. ===Svjetska prvenstva === Han Jinsuon nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]. == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1980. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Han Jinsuo}} * {{Sport365-m|3241}} {{DEFAULTSORT:Han, Jinsuo}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Kineski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Kineski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9isb6dhxui2b7c27169w0qfjjc5vott 0 494469 3893023 3832493 2026-06-04T09:41:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hwang Byung-dae | slika = | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|11|14}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Južna Koreja | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Azijskim igrama 1986.|AI 1986. (biatlon)]]|[[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 1 }} | aktualizirano = 20. 11. 2022. }} '''Hwang Byung-dae''', rođen 14. novembra 1960, je nekadašnji [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac<ref name="SportsRef">{{Cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/hw/hwang-byung-dae-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417233928/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/hw/hwang-byung-dae-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Hwang Byung-dae Olympic Results |access-date=3. 6. 2019|language=en}}</ref> i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaši-trkač]]. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|60]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|62]] | |}Hwang je nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] samo jednom i to na [[Zimske olimpijske igre 1984.|ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (tada u [[SFRJ]]).<ref name=Biathlon2>{{cite web | title = Sarajevo 1984 Official Report | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf | publisher = LA84 Foundation | work = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo | year = 1984 | access-date = 20. 1. 2015}}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]]. bilo mu je 60-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je od 64 takmičara s 15 promašaja i zaostatkom od 37:57.2&nbsp;min bio iza pobjednika [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]]. Bolji je bio samo od [[Kostarika na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|kostarikanskog]] biatlonca [[Hernán Carazo|Hernána Caraza]]. U utrci štafeta Južna Koreja nije imala predstavnike. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 15 km|59]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 30 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | |} U skijaškom trčanju na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] Hwang je nastupio na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] u [[Lake Placid]] u [[SAD]]-U. Nije osvojio ni jednu medalju, a najbolji plasman, bilo je bilo 59-o mjesto [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 15 km|u utrci na 15&nbsp;km]].<ref name="SR">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1980/CCS/mens-15-kilometres.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417181613/https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1980/CCS/mens-15-kilometres.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Cross Country Skiing at the 1980 Lake Placid Winter Games: Men's 15 kilometres |work=Sports Reference |access-date=30. 6. 2019}}</ref> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1985m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|77]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|73]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|74]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 4 × 7,5 km|19]] | |}Hwang Byung-dae je od 1984-86. nastupio je na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] [[Ruhpolding]]u (danas [[Njemačka]]) i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]]. Najbolji mu je rezultat bilo 73-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] 14. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 73 takmičara s 18 promašaja i zaostatkom od 39:41.3&nbsp;min iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Jurij Kaškarov|Jurija Kaškarova]]. U utrkama štafeta najbolji plasman mu je devetnaesto mjesto: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986|SP 1986.]] s [[Byung-Sik Hong]], [[Young-Suk Joung]] i [[Tea-Soo Kang]] sa zaostatkom od Tea-Soo Kang&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[SSSR|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Sergej Buligin]], [[Valerij Medvedcev]], [[Jurij Kaškarov]] i [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|1986}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 1986.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – 20 km| ]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – 10 km| ]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – štafeta (muškarci)|3]] |}Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] u [[Biatlon na Azijskim igrama|biatlonu]] osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti 1986]] sa [[Kang Tae-soo]]m, [[Hong Byung-sik]]om i [[Joung Young-suk]]om. === Svjetski kup === U utrkama [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] nije nastupao. == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1986. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Hwang Byung-dae}} * {{Sport365-m|3221}} * {{Sport365-2m|6926}} {{DEFAULTSORT:Hwang, Byung-dae}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Južnokorejski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 1986.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qkoeqipcojo59oplfguict7bg24j0m9 0 494598 3892999 3832491 2026-06-04T09:38:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kim Yong-woon | slika = | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|03|17}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Južna Koreja | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Azijskim igrama 1990.|AI 1990. (biatlon)]]|[[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 1 }} | aktualizirano = 25. 11. 2022. }} '''Kim Yong-woon''', rođen 17. marta 1969, je nekadašnji [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{Cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ki/kim-yong-woon-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417233949/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ki/kim-yong-woon-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Kim Yong-woon Olympic Results|access-date=5. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|65]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|67]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (muškarci)|16]] |}Kim je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 1988.|ZOI 1988.]] u [[Calgary]]ju u [[Kanada|Kanadi]].<ref name=Biathlon>{{cite web | title = Calgary 1988 Official Report | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf | publisher = LA84 Foundation | work = XV Olympic Winter Games Organizing Committee | year = 1988 | access-date = 20. 9. 2013}}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]]. bilo mu je 65-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je od 71 takmičara s 9 promašaja i zaostatkom od 20:49.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Najbolji plasman u štafeti na Olimpijskim igrama južnokorejska je [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (muškarci)|štafeta]] u kojoj je nastupio Kim ostvarila 1988. u sastavu: [[Hong Byung-sik]], [[Joo Young-dai]], Kim Yong-woon i [[Shin Young-sun]], te zauzela zadnje šesnaaesto mjesto, a Kim je imao dva promašaja i sa zaostatkom od 29:12.7&nbsp;min štafeta je bila slabija u odnosu na pobjedničku [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|63]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|73]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|72]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 4 × 7,5 km|17]] | |} Kim Yong-woon je od 1986-96. nastupio je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u (danas [[Bjelorusija]]) i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju. Najbolji mu je rezultat bilo 63-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] 12. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 68 takmičara s 16 promašaja i zaostatkom od 35:25.3 &nbsp;min iza pobjednika [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. U utrkama štafeta najbolji plasman mu je zadnje, sedamnaesto mjesto: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] s [[Kim Woon-ki]]jem, [[Park Chul-sung]]om i [[Han Myung-hee]]jem sa zaostatkom od 32:45.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[Njemačka|njemačku]] štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer]]. === Svjetski kup === Kim Yong-woon je nastupio prvi put na [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]], kada je u [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] [[Ruhpolding]]u u utrci štafeta sa [[Kim Woon-ki]]jem, [[Shin Young-sun]]om i [[Kim Sang-Wook]]om zauzeo zadnje dvadeseto mjesto. Jednom je nastupio u pojedinačnoj utrci u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u, kada je bio zadnji sa zaostatkom od 8:44.8&nbsp;min i s pet promašaja u odnosu na pobjednika [[Austrija]]nca [[Ludwig Gredler|Ludwiga Gredlera]] === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|1990}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 1990.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – 20 km| ]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – 10 km| ]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – štafeta (muškarci)|3]] |}Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] u [[Biatlon na Azijskim igrama|biatlonu]] osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti 1990]] sa [[Kim Sang-wook]]om, [[Shin Young-sun]]om i [[Kim Woon-ki]]jem. == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1996. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Kim Yong-woon}} * {{Sport365-m|1670}} {{DEFAULTSORT:Kim Yong-woon}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 1990.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 00grpye9hy82z3wrist4y6blhtysdoo 0 495281 3893250 3827955 2026-06-04T10:31:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Patrick James Rothfuss | slika = Patrick-rothfuss-2014-kyle-cassidy.jpg | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|06|06}} | mjesto_rođenja = [[Madison (Wisconsin)|Madison]], [[Wisconsin]], [[SAD]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = Amerikanac | obrazovanje = | period = | žanr = [[Fantastika]] | poznata_djela = [[Hronika o Kraljeubici]] <br/> Avanture Princeze i Gospodina Zviždukala | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = {{URL|patrickrothfuss.com}} }} '''Patrick James Rothfuss''' je američki autor [[Fantastika|fantastike]]. Najpoznatiji je po svojoj planiranoj trilogiji ''[[Hronika o kraljoubici]]'', koja mu je donijela nekoliko nagrada, uključujući [[Nagrada Quill|nagradu Quill]] 2007. za njegov debitantski roman, ''[[Ime vjetra]]''. Njegov nastavak, ''[[Strah mudroga]]'', našao se na vrhu liste najprodavanijih u [[The New York Times|New York Timesu]]. ==Rani život== Patrick Rothfuss je rođen u [[Madison (Wisconsin)|Madisonu]], [[Wisconsin]], i diplomirao je engleski jezik na ''Univerzitetu Wisconsin – Stevens Point'' 1999.<ref>{{cite web |url=http://locusmag.com/2010/08/patrick-rothfuss-worldbuilder/ |title=Patrick Rothfuss: Worldbuilder |work=[[Locus (časopis)|Locus]] |date=12. 8. 2010 |access-date=13. 12. 2017}}</ref> Pisao je za novine u kampusu ''The Pointer'',<ref name="CSG">{{cite news |url=http://pointeronline.uwsp.edu/May082008/LettersAndOpinion/YourCollegeSurvival.aspx |work=The Pointer |access-date=12. 6. 2009 |last=Rothfuss |first=Patrick |date=8. 5. 2008 |title=Your College Survival Guide: The End |publisher=[[University of Wisconsin–Stevens Point]] |archive-date=8. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908120314/http://pointeronline.uwsp.edu/May082008/LettersAndOpinion/YourCollegeSurvival.aspx |url-status=dead }}</ref> i napravio široko rasprostranjeno parodijsko upozorenje o Goodtimes Virusu.<ref>"Legend/AntiLegend: Humor as an Integral Part of the Contemporary Legend Process", in ''Rumor Mills: The Social Impact of Rumor and Legend'', ed. Gary Alan Fine, Veronique Campion-Vincent, and Chip Heath, str. 131-33. New York: [[Aldine de Gruyter]]. {{ISBN|978-0-202-30747-3}}</ref> Predavao je honorarno na Stevens Pointu.<ref name="PR_Bio">{{cite web |url=http://www.patrickrothfuss.com/content/author.asp |title=Bio |access-date=1. 9. 2008 |last=Rothfuss |first=Patrick |year=2007 |publisher=Patrick Rothfuss official website |archive-date=7. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150607151434/http://www.patrickrothfuss.com/content/author.asp |url-status=dead }}</ref> Godine 2002. magistrirao je umjetnost i engleski jezik na Državnom univerzitetu Washington.<ref>{{Cite web|title=WSU alum nails two fantasy bestsellers; third coming|url=https://news.wsu.edu/news/2013/02/27/wsu-alum-nails-two-fantasy-bestsellers-third-coming/|access-date=24. 10. 2021|website=WSU Insider|language=en-US}}</ref> Pobijedio je na takmičenju ''Writers of the Future'' u drugom kvartalu 2002. sa "Put u Levenshir", odlomkom iz njegovog tada neobjavljenog romana "Strah mudroga".<ref name="WoF">{{cite web |url=http://www.writersofthefuture.com/awards.htm#2002 |archive-url=https://archive.today/20070909041919/http://www.writersofthefuture.com/awards.htm |url-status=dead |archive-date=9. 9. 2007 |title=2002 |access-date=2. 9. 2008 |year=2007 |work=Writers of the Future Contest Winners |publisher=[[Author Services, Inc.]] }}</ref> ==Karijera== ===Pisanje=== Godine 2006. Rothfuss je prodao svoj roman "Ime vjetra" DAW Books-u, koji je objavljen 2007. Osvojio je Quill nagradu (za [[Naučna fantastika|naučnu fantastiku]], [[Fantastika|fantastiku]] i [[horor]])<ref>{{cite web|url=http://www.wnbc.com/thequills/14078987/detail.html |website=WNBC.com ([[Internet Archive]]) |title=2007 Quill Award Winners |archive-date=20. 2. 2008 |access-date=29. 10. 2019 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080220114638/http://www.wnbc.com/thequills/14078987/detail.html}}</ref> i uvršten je među knjige godine izdavača Weekly. Takođe je osvojio Alex nagradu 2008.<ref>{{Cite web |url= http://www.ala.org/yalsa/booklistsawards/bookawards/alexawards/alex08 |website= ala.org |title= 2008 Alex Awards |publisher=Young Adult Library Services Association, American Library Association |date=14. 1. 2008 |access-date=29. 10. 2019}}</ref> Ilustrovano deseto jubilarno izdanje objavljeno je 2017.<ref>{{Cite web|last=Rocket|first=Stubby the|date=11. 5. 2017|title=The Name of the Wind Celebrates Its 10th Anniversary with a Gorgeous Illustrated Edition|url=https://www.tor.com/2017/05/11/patrick-rothfuss-the-name-of-the-wind-illustrated-10th-anniversary-edition-art-by-dan-dos-santos/|access-date=29. 3. 2021|website=Tor.com|language=en-US}}</ref> Njegov nastavak, "Strah mudroga", objavljen je u martu 2011. i dostigao je broj 1 na New York Times Hardback Fiction listi bestselera.<ref>{{Cite web |url= https://www.nytimes.com/books/best-sellers/2011/03/20/hardcover-fiction/ |title= Hardcover Fiction Books - Best Sellers |date= 20. 3. 2011 |work= The New York Times| via= NYTimes.com}}</ref> "Muzika tišine", ilustrovana novela, objavljena je u oktobru 2014. kao prateća priča za "Hroniku o Kraljeubici", fokusirana na lik Auri.<ref>{{cite web|url=http://sf-fantasy.suvudu.com/2014/11/interview-nate-taylor-arts-silent-things.html|title=Interview: Nate Taylor Arts SILENT THINGS - Unbound Worlds|date=10. 11. 2014|first1=Shawn |last1=Speakman |archive-url=https://web.archive.org/web/20150331225738/http://sf-fantasy.suvudu.com/2014/11/interview-nate-taylor-arts-silent-things.html |archive-date=31. 3. 2015 |url-status=dead |publisher=[[Suvudu]]}}</ref> Rothfuss je također objavio dvije priče smještene u isti svijet kao i The Kingkiller Chronicle u antologijama. Prva je bila "How Old Holly Came To Be", objavljena u Unfettered u junu 2013. Druga je bila novela "The Lightning Tree", objavljena u Rogues u junu 2014, sa likom Bastom. Cijela antologija je nominirana za Svjetsku nagradu fantazije 2015. za najbolju antologiju.<ref>{{cite web| url= http://www.sfadb.com/World_Fantasy_Awards_2015|title=World Fantasy Awards 2015|date=8. 11. 2015|website=[[Science Fiction Awards Database]]|publisher=Locus Science Fiction Foundation|access-date=2. 3. 2016}}</ref> Godine 2018. Rothfuss je bio koautor ograničene serije stripova ''Rick and Morty vs. Dungeons & Dragons #1-4'' s [[Jim Zub|Jimom Zubom]] i s ilustracijama Troya Littlea. Crossover, između animiranog sitcoma za odrasle Rick i Morty stripa i Dungeons & Dragons, objavili su IDW Publishing i Oni Press.<ref>{{Cite web |last1=Mufson |first1=Beckett |last2=Messman |first2=Lauren |date=9. 4. 2018 |title=Rick and Morty Are Going on a 'Dungeons & Dragons' Adventure |url=https://www.vice.com/en_us/article/mbxp44/rick-and-morty-dungeons-and-dragons-comic-book-vgtrn |access-date=14. 6. 2019 |website=Vice |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Plante |first=Corey |title='Rick and Morty vs. D&D' Review: Totally Nails the 'D&D' Newb Experience |url=https://www.inverse.com/article/48465-rick-and-morty-dungeons-dragons-review-comic-relatable |access-date=14. 6. 2019 |website=Inverse |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Rick and Morty D&D Chapter 2 Comic Unveiled at D&D Live 2019 |url=https://www.bleedingcool.com/2019/05/17/rick-and-morty-dd-chapter-2-comic-unveiled-at-dd-live-2019/ |access-date=14. 6. 2019 |website=www.bleedingcool.com|date=17. 5. 2019 }}</ref>[15] ''The Rick and Morty vs Dungeons and Dragons Deluxe Edition'', autora Rothfussa, Zuba i Littlea, nominiran je za Eisnerovu nagradu "Najbolji grafički album—reprint" 2022.<ref>{{Cite web |last=MacDonald |first=Heidi |author-link=Heidi MacDonald |date=18. 5. 2022 |title=2022 Eisner Awards Nominations Announced, led by DC and Image |url=https://www.comicsbeat.com/2022-eisner-awards-nominations-announced-led-by-dc-and-image/ |access-date=18. 5. 2022 |website=The Beat |language=en-US}}</ref> U julu 2020, Rothfussova urednica i izdavač Betsy Wollheim javno je na svom Facebook nalogu odgovorila na članak u kojem se spekulira o razlozima zašto ''The Doors of Stone'', završni tom trilogije, nije objavljen,<ref name=newsweek-2020>{{Cite web|last=Whalen|first=Andrew|date=27. 7. 2020|title="Kingkiller Chronicle" editor believes author hasn't written anything for years|url=https://www.newsweek.com/kingkiller-chronicle-editor-believes-author-hasnt-written-anything-years-1520812|access-date=29. 3. 2021|website=Newsweek|language=en}}</ref> rekavši da "nikada nije vidjela riječ iz knjige tri" i da misli da Rothfuss nije ništa napisao od 2014.<ref name=newsweek-2020/> Objava je u međuvremenu izbrisana.<ref>{{Cite web|last=Flood|first=Alison|title=First George RR Martin, now Patrick Rothfuss: the curse of sequel-hungry fans|url=https://www.theguardian.com/books/booksblog/2020/jul/29/first-george-rr-martin-now-patrick-rothfuss-the-curse-of-sequel-hungry-fans|website=The Guardian|date=29. 7. 2020|access-date=1. 10. 2021}}</ref> U decembru 2021, Rothfuss se udružio s Grim Oak Pressom kako bi stvorio novog izdavača pod nazivom Underthing Press. Prvi projekat novog impresuma bit će reprint web stripa Digger Ursule Vernon, koji je osvojio nagradu Hugo 2012. Rothfuss je izjavio da je oduvijek maštao o pokretanju vlastite izdavačke kuće i odlučio je stvoriti Underthing Press kada je shvatio da ne možete kupiti novu kopiju Digger Omnibusa nakon što ste svoj orimjerak dali prijatelju.<ref>{{cite web |last1=Armstrong |first1=Vanessa |title=Patrick Rothfuss and Grim Oak Press Create New Imprint, Underthing Press |url=https://www.tor.com/2021/12/14/patrick-rothfuss-and-grim-oak-press-create-new-imprint-underthing-press/ |publisher=Tor |access-date=17. 12. 2021 |date=14. 12. 2021}}</ref> U decembru 2021. Rothfuss je tvitovao da će "[s]dijeliti cijelo poglavlje Doors of Stone" ako njegova dobrotvorna organizacija dostigne cilj prikupljanja sredstava od 333.333 dolara.<ref>{{cite tweet|number=1466628791271407622|user=PatrickRothfuss|title=1. Share the prologue of Doors of Stone on my livestream.2. Share a full chapter of Doors of Stone.3. Share a t…|date=3. 12. 2021}}</ref> Čitaoci željni više sadržaja Kingkillera postigli su cilj "nevjerovatno brzo",<ref>{{cite web | url=https://winteriscoming.net/2021/12/13/patrick-rothfuss-will-release-chapter-the-doors-of-stone-live-stream/ | title=Patrick Rothfuss will release a chapter of the Doors of Stone live on stream! | date=13. 12. 2021 }}</ref> ali do decembra 2022. nijedno poglavlje nije objavljeno. ===Humanitarni rad=== Rothfuss organizira dobrotvornu organizaciju ''Worldbuilders'', koja je od 2008. prikupila preko 11,5 miliona dolara, prvenstveno za Heifer International, dobrotvornu organizaciju koja obezbjeđuje stoku, čistu vodu, obrazovanje i obuku za zajednice svijeta u razvoju.<ref>{{cite web|url=https://worldbuilders.org/our-story/history/|title= Our Story - History| website= worldbuilders.org}} Retrieved 15. 5. 2020.</ref><ref>{{cite web |url= https://worldbuilders.org/|title= Geeks Doing Good| website= worldbuilders.org}} Retrieved 15. 5. 2020.</ref> Do 2020, Worldbuilders je prikupio preko 10 miliona dolara za podršku Heiferu.<ref>{{Cite web|title=Author Pat Rothfuss on Fundraising for Heifer International via Worldbuilders, Joy in a Dark Time and What It Means to Be a Geek|url=https://www.heifer.org/blog/culture/author-pat-rothfuss-on-fundraising-for-heifer-international-via-worldbuilders.html|access-date=29. 3. 2021|website=Heifer International|language=en}}</ref> ==Podcast== U avgustu 2012, Rothfuss je započeo mjesečni podcast, ''The Story Board'', o fantaziji, sa autorima kao što su [[Terry Brooks]] i [[Brandon Sanderson]].<ref>{{cite web|url= https://www.youtube.com/playlist?list=PL7atuZxmT957LDLBa4uMnJc8k6m5I1ZBz|title= The Story Board|publisher= Geek & Sundry|url-status= dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20130814082719/http://www.youtube.com/playlist?list=PL7atuZxmT957LDLBa4uMnJc8k6m5I1ZBz|archive-date= 14. 8. 2013|via= YouTube|access-date= 3. 1. 2019}}</ref> Story Board je trajao osam epizoda. U junu 2015, on i [[Max Temkin]] pokrenuli su podcast, ''Unattended Consequences'', koji je tada nazvan Untitled Patrick Rothfuss.<ref>{{Cite web| url= https://www.stevenspointjournal.com/story/life/2016/05/18/rothfuss-podcast-starts-second-season/84534036/|title=Rothfuss podcast starts second season| website= StevensPointJournal.com |publisher= Stevens Point Journal Media|language=en|access-date=24. 4. 2019}}</ref> Podcast je završen 2018. Rothfuss se pojavio nekoliko puta u podcastu ''Writing Excuses''.<ref>{{cite web | url=https://writingexcuses.com/2008/09/15/writing-excuses-episodes-32-talking-exposition-with-patrick-rothfuss/ | title=Writing Excuses Episodes 32: Talking Exposition with Patrick Rothfuss | publisher=Writing Excuses | date=15. 9. 2008 | access-date=11. 3. 2022 | archive-date=12. 6. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210612164917/https://writingexcuses.com/2008/09/15/writing-excuses-episodes-32-talking-exposition-with-patrick-rothfuss/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://writingexcuses.com/2011/09/04/writing-excuses-6-14-suspension-of-disbelief/ | title=Writing Excuses 6.14: Suspension of Disbelief | publisher=Writing Excuses | date=4. 9. 2011 | access-date=11. 3. 2022 | archive-date=20. 4. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210420110337/https://writingexcuses.com/2011/09/04/writing-excuses-6-14-suspension-of-disbelief/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://writingexcuses.com/2020/01/26/15-04-revision-with-patrick-rothfuss/ | title=15.04: Revision, with Patrick Rothfuss | publisher=Writing Excuses | date=26. 1. 2020 | access-date=11. 3. 2022 | archive-date=13. 6. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210613051507/https://writingexcuses.com/2020/01/26/15-04-revision-with-patrick-rothfuss/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://writingexcuses.com/2020/02/09/15-06-prose-and-cons-with-patrick-rothfuss/ | title=15.06: Prose and Cons, with Patrick Rothfuss | publisher=Writing Excuses | date=9. 2. 2020 | access-date=11. 3. 2022 | archive-date=22. 4. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210422120417/https://writingexcuses.com/2020/02/09/15-06-prose-and-cons-with-patrick-rothfuss/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://writingexcuses.com/2020/11/08/15-45-worldbuilding-fantasy-with-patrick-rothfuss/ | title=15.45: Worldbuilding Fantasy, with Patrick Rothfuss | publisher=Writing Excuses | date=8. 11. 2020 | access-date=11. 3. 2022 | archive-date=23. 11. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20211123001844/https://writingexcuses.com/2020/11/08/15-45-worldbuilding-fantasy-with-patrick-rothfuss/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://writingexcuses.com/2020/12/27/15-52-economy-of-phrase-with-patrick-rothfuss/ | title=15.52: Economy of Phrase, Being the Concentrated Concatenation of Complex Thoughts in Just a Very Few Words Which Must Fit In A Very Very Small Box, With Patrick Rothfuss | publisher=Writing Excuses | date=27. 12. 2020 | access-date=11. 3. 2022 | archive-date=8. 11. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20211128151155/https://writingexcuses.com/2020/12/27/15-52-economy-of-phrase-with-patrick-rothfuss/ | url-status=live }}</ref> ===Rolepaying i druge igre=== 2014. počeo je saradnju sa [[James Ernest]] na stvaranju apstraktne strateške igre pod nazivom "Tak" zasnovane na igri predstavljenoj u njegovoj knjizi "Strah mudroga".<ref>{{cite web|url= http://cheapass.com/node/215|title= Tak Abstract Strategy Game |archive-url= https://web.archive.org/web/20160515123650/http://cheapass.com/node/215 |archive-date=15. 5. 2016|url-status=dead|access-date=30. 5. 2016}}</ref> Rothfuss je igrao lik po imenu Viari u igrama Penny Arcade uživo Dungeons & Dragons poznate kao Acquisitions Inc. od 7. sezone nadalje, kao i gostujuću ulogu u njenoj spin-off emisiji "The 'C' Team". Također je igrao ulogu gostujućeg lika Kerreka u Geek and Sundryjevom showu Critical Role Campaign One Episode 56, "Hope", i ponovo u epizodama 81-84.<ref>{{cite web|url=http://geekandsundry.com/critical-role-episode-56/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160828202513/http://geekandsundry.com/critical-role-episode-56/|url-status=dead|archive-date=28. 8. 2016|title=Critical Role: Episode 56 - Hope|website=Geek and Sundry|access-date=27. 9. 2016}}</ref> Također je snimio pismo koje je njegov lik napisao, a koje se čulo u prvoj epizodi kampanje 69, "Passed Through Fire".<ref>{{cite web| title=Critical Role: Episode 69 - Passed Through Fire|url=http://geekandsundry.com/critical-role-episode-69/|website=Geek and Sundry|access-date=30. 9. 2016}} {{dead link|date=22. 1. 2022|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Rothfuss je bio gost na [[Wil Wheaton]] Tabletop-u, igrajući Lords of Waterdeep u 10. epizodi 2. sezone, koju je osvojio.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=D7DvEIfrP84 |archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/D7DvEIfrP84 |archive-date=21. 12. 2021 |url-status=live|title=Lords of Waterdeep: Felicia Day, Pat Rothfuss, and Brandon Laatsch Join Wil on TableTop SE2E10 | publisher= Geek & Sundry| access-date=3. 1. 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref> Bio je član Story Design tima za igru inXile's Torment: Tides of Numenera.<ref>{{Cite web|url=https://www.pcgamer.com/torment-tides-of-numenera-interview-with-colin-mccomb-and-patrick-rothfuss/ |title=Torment: Tides of Numenera interview with Colin McComb and Patrick Rothfuss|last=Hafer|first=T. J.| date=4. 4. 2013|website=PC Gamer|language=en-US|access-date=24. 4. 2019}}</ref> ==Djela== ===Hronika o Kraljeubici=== * ''[[Ime vjetra]]'' (2007) * ''[[Strah mudroga]]'' (2011) * "How Old Holly Came To Be" (2013, kratka priča) * ''[[The Lightning Tree]]'' (juni 2014, novela) * ''[[Muzika tišine]]'' (oktobar 2014, novela) * ''[[The Narrow Road Between Desires]] (novembar 2023, novela)'' ===Avanture Princeze i Gospodina Zviždukala=== * ''[[The Thing Beneath the Bed]]'' (2010) * ''[[The Dark of Deep Below]]'' (2013) ===Ostalo=== * ''Your Annotated'', Illustrated College Survival Guide (2005) * ''Rick and Morty vs. Dungeons & Dragons'' (2019) == Reference == {{Refspisak}} {{Patrick Rothfuss}} == External links == * [https://www.patrickrothfuss.com/ Zvanični web site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107041224/http://patrickrothfuss.com/ |date=7. 1. 2009 }} * {{isfdb name|id=40961|title=Patrick Rothfuss}} * {{IBList |type=author|id=18560|name=Patrick Rothfuss}} * [http://www.adriasnews.com/2015/04/patrick-rothfuss-interview.html?m=1/ Adria's News Interview (Summer 2014)] * [https://www.sffchronicles.com/threads/562212/ Patrick Rothfuss interview (Autumn 2015)] [[Kategorija:Američki pisci fantastike]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Madison (Wisconsin)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6n8e7bvsg5rxbxhuo51du1sqoc9cdxw 0 496354 3893365 3486420 2026-06-04T10:49:07Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sam Harris | slika = Sam Harris 2016 (cropped).jpg | opis = Sam Harris, 2016. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|04|09}} | mjesto_rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | zanimanje = Autor | supružnik = Annaka Gorton (<abbr title="vjenčani">v.</abbr> 2004) | djeca = 2 | roditelji = Berkeley Harris <br /> Susan Spivak | veb-sajt = https://samharris.org | potpis = Sam Harris signature.svg }} '''Samuel Benjamin Harris''' (rođen 9. aprila 1967) jest američki [[filozof]], neuronaučnik, autor i voditelj podcasta. Njegov rad dotiče se niza tema, uključujući racionalnost, [[Religija|religiju]], [[Etika|etiku]], [[Slobodna volja|slobodnu volju]], [[Neuronauka|neuronauku]], meditaciju, psihodeliku, filozofiju uma, [[Politika|politiku]], [[terorizam]] i [[Umjetna inteligencija|vještačku inteligenciju]]. Harris je postao poznat po svojoj kritici religije, posebno [[islam]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2018/12/24/technology/patreon-hate-speech-bans.html|title=Patreon Bars Anti-Feminist for Racist Speech, Inciting Revolt - The New York Times|date=4. 1. 2023|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104181650/https://www.nytimes.com/2018/12/24/technology/patreon-hate-speech-bans.html|url-status=bot: unknown}}</ref> a poznat je kao jedan od "četiri konjanika" novog ateizma,<ref>{{Cite journal|last=Finley|first=Wayne|date=2. 10. 2019|title=The Four Horsemen of New Atheism: A Select Bibliography|url=https://doi.org/10.1080/10477845.2019.1660464|journal=Journal of Religious & Theological Information|volume=18|issue=4|pages=115–125|doi=10.1080/10477845.2019.1660464|issn=1047-7845}}</ref> zajedno s [[Richard Dawkins|Richardom Dawkinsom]], Christopherom Hitchensom i Danielom Dennettom.<ref>{{Cite web|url=https://philosophynow.org/issues/78/Meet_the_New_Atheism_Same_as_the_Old_Atheism|title=Meet the New Atheism / Same as the Old Atheism? {{!}} Issue 78 {{!}} Philosophy Now|website=philosophynow.org|access-date=27. 1. 2023}}</ref><ref>{{Cite book|last=Bullivant|first=Stephen|url=https://books.google.rs/books?id=jbIVAgAAQBAJ&pg=PA246&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=The Oxford Handbook of Atheism|last2=Ruse|first2=Michael|date=2013|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-964465-0|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2013/05/the-atheist-who-strangled-me/309292/|title=The Atheist Who Strangled Me|last=Wood|first=Graeme|date=25. 4. 2013|website=The Atlantic|language=en|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Harrisova prva knjiga, ''Kraj vjere'' (2004), osvojila je nagradu PEN/Martha Albrand za prvu nefikciju i ostala 33 sedmice na listi najprodavanijih izdanja ''[[The New York Times]]a''. Harris je od tada napisao još šest knjiga: ''Pismo hrišćanskoj naciji'' (2006), ''Moralni pejzaž: Kako nauka može da odredi ljudske vrednosti'' (2010), esej u dugoj formi ''Laganje'' (2011), kratku knjigu ''Slobodna volja'' (2012), ''Buđenje: Vodič za duhovnost bez religije'' (2014) i (sa britanskim piscem Maajidom Nawazom) ''Islam i budućnost tolerancije: dijalog'' (2015). Harrisova djela su prevedena na više od 20 jezika. Harris je raspravljao s mnogim istaknutim ličnostima o temama Boga ili religije, uključujući Williama Lanea Craiga, Jordana Petersona, Ricka Warrena, Andrewa Sullivana, Rezu Aslana, Davida Wolpea, Deepaka Chopra, Bena Shapira i Jean Houston. Od septembra 2013. Harris je bio domaćin podcasta ''Making Sense'' (prvobitnog naziva ''Waking Up''), koji ima veliku slušanost. U septembru 2018, Harris je objavio [[Aplikativni softver|aplikaciju]] za meditaciju, ''Waking Up with Sam Harris''. Bio je jedan od prvobitnih ključnih članova "intelektualne mračne mreže"<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/the-big-idea/2018/5/10/17338290/intellectual-dark-web-rogan-peterson-harris-times-weiss|title=The "Intellectual Dark Web," explained: what Jordan Peterson has in common with the alt-right|last=Farrell|first=Henry|date=10. 5. 2018|website=Vox|language=en|access-date=27. 1. 2023}}</ref>, iako je Harris izjavio da se ne identifikuje kao dio te grupe.<ref>{{Cite web|url=https://www.politico.com/states/states/new-york/city-hall/story/2021/03/15/how-yang-charmed-the-right-on-his-road-to-political-stardom-1368366|title=How Yang charmed the right on his road to political stardom|website=POLITICO|language=en|access-date=27. 1. 2023}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ghostarchive.org/varchive/lmcdu6B_YUU|title=Republic Of Lies (Episode #225) {{!}} Ghostarchive|website=ghostarchive.org|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Kritičari su tvrdili da su Harrisovi spisi [[Islamofobija|islamofobični]].<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2013/apr/03/sam-harris-muslim-animus|title=Sam Harris, the New Atheists, and anti-Muslim animus {{!}} Glenn Greenwald|date=3. 4. 2013|website=the Guardian|language=en|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Harris i njegove pristalice, međutim, odbacuju ovu karakterizaciju,<ref>{{Citation|title=Religion, Politics, Free Speech {{!}} Sam Harris {{!}} ACADEMIA {{!}} Rubin Report|url=https://www.youtube.com/watch?v=zQqxlzHJrU0|access-date=27. 1. 2023|language=bs-Latn-BA}}</ref> dodajući da je takvo etiketiranje pokušaj da se ušutka kritika.<ref>{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/atheists-richard-dawkins-christopher-hitchens-and-sam-harris-face-islamophobia-backlash-8570580.html|title=Atheists Richard Dawkins, Christopher Hitchens and Sam Harris face Islamophobia backlash {{!}} The Independent {{!}} The Independent|date=16. 10. 2022|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=16. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221016092810/https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/atheists-richard-dawkins-christopher-hitchens-and-sam-harris-face-islamophobia-backlash-8570580.html|url-status=bot: unknown}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je u [[Los Angeles]]u ([[Kalifornija]]) 9. aprila 1967.<ref>{{Cite book|url=http://archive.org/details/Playboy_USA_Winter_2019|title=Playboy USA Winter 2019}}</ref> Sin je glumca Berkeleyja Harrisa, koji se uglavnom pojavljivao u zapadnim filmovima, i TV spisateljice i producentice Susan Harris (rođene Spivak), koja je između ostalih serijala kreirala ''Sapun'' i ''Zlatne djevojke''.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/books/2019/feb/16/sam-harris-interview-new-atheism-four-horsemen-faith-science-religion-rationalism|title=Sam Harris, the new atheist with a spiritual side|date=16. 2. 2019|website=the Guardian|language=en|access-date=27. 1. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1985-10-20-8503130034-story.html|title=`GIRLS` SERIES IS SOLID GOLD FOR HARRIS|website=Chicago Tribune|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Njegov otac, rođen u Sjevernoj Karolini, dolazi iz kvekerskog porijekla, a majka mu je [[Jevreji|Jevrejka]], ali nije religiozna.<ref>{{Cite web|url=https://www.tabletmag.com/sections/belief/articles/qa-sam-harris|title=How Atheist Author Sam Harris Unites the Christian Right, Radical Islamists and Secular Leftists|date=29. 5. 2012|website=Tablet Magazine|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Odgajala ga je majka nakon razvoda roditelja kada je imao dvije godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.samharris.org/blog/item/im-not-the-sexist-pig-youre-looking-for|title=“I’m Not the Sexist Pig You’re Looking For”: Sam Harris|date=18. 4. 2016|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=18. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160418202514/https://www.samharris.org/blog/item/im-not-the-sexist-pig-youre-looking-for|url-status=dead}}</ref> Harris je izjavio da je njegovo odrastanje bilo potpuno sekularno i da su njegovi roditelji rijetko razgovarali o vjeri, iako je također izjavio da nije odgajan kao ateista.<ref>{{Cite web|url=https://www.pbs.org/wnet/religionandethics/2007/01/05/january-5-2007-sam-harris-extended-interview/3736/|title=January 5, 2007 ~ Sam Harris Extended Interview {{!}} January 5, 2007 {{!}} Religion & Ethics NewsWeekly {{!}} PBS|last=comerj|date=5. 1. 2007|website=Religion & Ethics NewsWeekly|language=en-US|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Dok je njegov prvobitni smjer bio engleski, Harris se zainteresirao za filozofska pitanja dok je bio na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] nakon iskustva sa MDMA.<ref>{{Citation|title=Sam Harris: Science Studio 4/6|url=https://www.youtube.com/watch?v=AWEbGsXTWR0|access-date=27. 1. 2023|language=bs-Latn-BA}}</ref> Iskustvo ga je zainteresovalo za ideju da bi mogao postići duhovne uvide bez upotrebe droga.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/rationalist-sam-harris-believes-god-73859|title=Rationalist Sam Harris Believes in God|last=Miller|first=Lisa|date=18. 10. 2010|website=Newsweek|language=en|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Napuštajući Stanford na drugoj godini, četvrtinu nakon svog psihoaktivnog iskustva, posjetio je Indiju i Nepal, gdje je učio meditaciju sa učiteljima [[Budizam|budističkih]] i [[Hinduizam|hinduističkih]] religija,<ref name=":0" /> uključujući Dilgo Khyentse.<ref>{{Cite web|url=http://www.samharris.org/blog/item/science-on-the-brink-of-death|title=Science on the Brink of Death: Sam Harris|date=9. 9. 2017|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=9. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170909005157/http://www.samharris.org/blog/item/science-on-the-brink-of-death|url-status=dead}}</ref> Jedanaest godina kasnije, 1997, vratio se na Stanford i diplomirao filozofiju 2000. godine.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501998_pf.html|title=Atheist Evangelist|date=13. 10. 2022|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=24. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120624185450/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501998_pf.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2005/julaug/show/books.html|title=STANFORD Magazine: July/August 2005 > Books|date=16. 10. 2009|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=16. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091016012306/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2005/julaug/show/books.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.informationphilosopher.com/solutions/scientists/harris/|title=Sam Harris|website=www.informationphilosopher.com|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Harris je počeo pisati svoju prvu knjigu, ''Kraj vjere'', odmah nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]].<ref name=":1" /> Doktorirao je u kognitivnoj neuronauci 2009. s Univerziteta u Kaliforniji, Los Angeles,<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=http://www.magazine.ucla.edu/depts/quicktakes/making-belief/|title=Making Belief - Departments - UCLA Magazine Online|date=20. 10. 2021|website=web.archive.org|access-date=27. 1. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020004747/http://www.magazine.ucla.edu/depts/quicktakes/making-belief/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/blogs/booster-shots/story/2009-09-30/religion-the-heart-believes-what-it-will-but-the-brain-behaves-the-same-either-way|title=Religion: The heart believes what it will, but the brain behaves the same either way|last=Twitter|last2=Instagram|date=1. 10. 2009|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=27. 1. 2023|last3=Email|last4=Facebook}}</ref> koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu za sprovođenje istraživanja neuronske osnove vjerovanja, nevjerovanja i neizvjesnosti.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> Njegova teza nosila je naslov ''Moralni pejzaž: Kako nauka može odrediti ljudske vrijednosti''. Njegov savjetnik je bio Mark S. Cohen.<ref>{{Cite web|url=https://www.proquest.com/docview/366925574/|title=The moral landscape: How science could determine human values - ProQuest|website=www.proquest.com|language=en|access-date=27. 1. 2023}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Harris, Sam}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] 5hj25f78ovaf84denjiba7z8pc84b27 0 497273 3893299 3808796 2026-06-04T10:40:50Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893299 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Dragi Šestić | slika = Dragi Sestic in studio Neretva Mostar.jpg | pozadina = producent | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|05|14}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Etno muzika|Etno]] [[World Music]] | zanimanje = muzički producent | instrument = | karijera = 1998– | izdavač = [[Snail Records]], [[World Connection]] , [[Tiger Records]] | povezani_umjetnici = [[Mostar Sevdah Reunion]], [[Ljiljana Buttler]], [[Šaban Bajramović]], [[Amira Medunjanin]], [[Esma Redžepova]], [[Ljubiše Stojanović Louis]], [[Farida Ali]], [[Fulgerica and Mahala Gypsies]], [[Marin Jerkunica]], [[Klezmofobia]], [[Boban Marković]], [[Branko Galoić]], [[Merima Ključo]], [[Sarr e Roma]], [[Klapa Reful Split]] | veb-sajt = {{URL|www.snailrecords.nl}}<br>{{URL|www.mostarsevdahreunion.com}} }} '''Dragi Šestić''' (rođen 14. maja 1966) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je muzički producent. 1998. osnovao je prvi bosanskohercegovački [[World Music]] bend [[Mostar Sevdah Reunion]].<ref>{{Cite web|url=http://www.glas-slavonije.hr/369784/5/Sjajni-Mostar-Sevdah-Reunion-odusevio-osjecku-publiku|title=Sjajni Mostar Sevdah Reunion oduševio osječku publiku|date=16. 7. 2018|website=Glas Slavonije|access-date=20. 12. 2018|archive-date=18. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230118172010/http://www.glas-slavonije.hr/369784/5/Sjajni-Mostar-Sevdah-Reunion-odusevio-osjecku-publiku|url-status=dead}}</ref> Radio je i sa legendama romske muzike sa prostora bivše Jugoslavije, [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] i [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler - Petrović]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/culture-obituaries/music-obituaries/7692668/Ljiljana-Buttler.html|title=Ljiljana Buttler|date=7. 5. 2010|website=The Telegraph|access-date=20. 12. 2018}}</ref> i doveo ih u centar pažnje međunarodne World Music scene. Također je uradio i debitantski album [[Amira Medunjanin|Amire Medunjanin]], te posljednji album Ljubise Stojanovica Louisa. Radio je sa mnogim balkanskim zvijezdama poput [[Esma Redžepova|Esme Redžepove]], Bobana Markovića, Naat Veliova, [[Fulgerica]], Ljubiše Stojanovića Luisa i mnogim drugim. Radio je i sa poznatom zvijezdom arapskog makama Faridom Ali iz Iraka na albumu Ishraqaat, kao i sa danskim klezmer bendom Klezmofobia. Njegov rad se može naći na mnogim kompilacijama World Music-a, ali većina se nalazi na njegovoj izdavačkoj kući Snail Records, osnovanoj 2002. u Nizozemskoj. Živi i radi u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. == Diskografija == [[Datoteka:Dragi_Sestic.jpg|mini|Dragi Šestić]] # Mostar Sevdah Reunion: «Mostar Sevdah Reunion» (1999 – World Connection) # Mostar Sevdah Reunion presents [[Šaban Bajramović]]: «A Gypsy Legend» (2001. World Connection) # [[Ljiljana Buttler]]: «The Mother Of Gypsy Soul» (2002. Snail Records) # Fulgerica i Mahala Gipsies: «Gypsy Music From The City Of Bucharest» (2002. World Connection) # Mostar Sevdah Reunion: «A Secret Gate» (2003. Snail Records) # Amira: «Rosa» (2004. Snail Records) # Branko Galoić : «Above The Roofs» (2005. Snail Records) # Farida: «Ishraqaat» (2005. Snail Records) # Mostar Sevdah Reunion i Ljiljana Buttler: «The Legends Of Life» (2005. Snail Records) # Mostar Sevdah Reunion i Šaban Bajramović: «Šaban» (2006. Snail Records) # Mostar Sevdah Reunion: «Cafe Sevdah» (2007 Snail Records) # Ljiljana Buttler: «Frozen Roses» (2009 Snail Records) # Sarr e Roma: «Sarayland» (2010. Snail Records) # Louis: «The Last King Of The Balkans» (2011. Snail Records) # Klezmofobia: «Kartushnik» (2012 Tiger Records) # Mostar Sevdah Reunion: «Tales From A Forgotten City» (2013 Snail Records/ World Connection) # Mostar Sevdah Reunion: «Kings Of Sevdah» (2016 Snail Records) # Klapa Reful Split: «Heart Of Dalmatia» (2017. Snail Records) # Mostar Sevdah Reunion presents Sreta: «Balkanska jesen» (2018. Snail Records) # Marin Jerkunica: «Badija» (2019 Snail Records) # Mostar Sevdah Reunion: «Lady Sings The Balkan Blues» (2022 Snail Records) [[Datoteka:Mostar_Sevdah_Reunion_and_Dragi_Sestic.jpg|mini|Mostar Sevdah Reunion i Dragi Šestić]] == Nagrade == * [[Indexi (nagrada)|Nagrada "Davorin"]]: Specijalna nagrada 2002. * Nagrada "Davorin": Najbolji etno album 2003 (za "The Mother Of Gypsy Soul: Ljiljana Buttler") * Nagrada "Davorin": Najbolji album u svim kategorijama 2004. i najbolji etno album 2004 (za "A Secret Gate") == Filmovi == * ''Mostar Sevdah Reunion'' ([[Pjer Žalica]], 2000) * ''Sevdah most koji je preživio'' (Mira Erdevički, 2005) * ''Šaban'' (Miloš Stojanović, 2007) * ''Priče iz zaboravljenog grada'' (Amir Grabus, 2013) * ''Balkanski bluz- Priče iz Mostara'' (Lucio de Candia, 2016) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.discogs.com/artist/Dragi+%C5%A0esti%C4%87?anv=Dragi+Sestic&filter_anv=1/ Dragi Šestić na Discogs-u] * [http://snailrecords.nl/ Diskografska kuća Snail Records] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230327231516/https://www.snailrecords.nl/ |date=27. 3. 2023 }} * [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Zvanična veb-sajt MSR-a] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] bozoxnmogl6ais6vubfo9iypgagsen4 0 497457 3893357 3657249 2026-06-04T10:48:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893357 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | slika = Kateryna_Babkina.jpg | alt_slike = | opis = Katerina Babkina | izvorni_jezik = uk | izvorno_ime = Катерина Богданівна Бабкіна | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1985|07|22}} | mjesto_rođenja = [[Ivano-Frankivsk]], [[Ukrajinska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Katerina Bohdanivna Babkina''' ({{uk|Катерина Богданівна Бабкіна}}) rođena 22. jula 1985. u [[Ivano-Frankivsk]]u, [[Ukrajinska SSR]]; [[SSSR]] (danas [[Ukrajina]]) ukrajinska je pjesnikinja, spisateljica, dramaturginja i prevoditeljica. == Biografija == Katerina Babkna potiče iz zapadnoukrajinskog grada Ivano-Frankivsk, koji su nekada oblikovale njemačka i poljska kultura, a danas suvremeni ukrajinski pisci i intelektualci. Studirala je novinarstvo na [[Kijevski nacionalni univerzitet Tarasa Grigoroviča Ševčenka|Nacionalnom univerzitetu Taras Ševčenko]] u [[Kijev]]u, a nakon diplome 2006. radila je za međunarodne i ukrajinske novine i književne časopise [[Esquire]], [[Le Monde]], [[Art Ukraine]], [[The Insider]], [[Platforma]], Kur'er Krybasu, [[Sučasnist]], [[Svjatji Volodimir]], [[Ukraina moloda]], [[Hetver]], [[Forma(R)t]], [[Radar]]. == Djela == Babkina je objavila svoju prvu zbirku pjesama još kao studentica. Uslijedile su priče i pjesme u raznim ukrajinskim časopisima, koji su kasnije objavljeni kao zbornici pjesama i eseja, kao i njezin prvi roman "Sonja" 2013. godine. Pjesme su već prevedene na poljski, ruski, njemački, engleski, francuski i švedski jezik. Babkina pripada generaciji autora poput [[Irine Slavinske]] ili [[Andrija Ljubke]], koji su odrasli, žive i pišu bez iskustava iz bivšeg [[Sovjetskog Saveza]] i usporedbe s njihovom svakodnevicom. Kao i drugi ukrajinski autori, inspiraciju je crpila iz svojih brojnih putovanja i susreta. Tekstove živahne i predane mlade spisateljice često karakteriziraju [[melankolija]] i [[ironija]], a povremeno prožeti i prizvukom gorčine. Godine 2017. u [[Harkiv]]u je objavljen njezin prijevod knjige [[Meika Wikinga]] "[[Hygge]]". Godine 2012. realizirala je "Ukrajino zbogom" pod naslovom "Zlo" u sklopu većeg kinematografskog projekta mladih umjetnika. Njezin drugi kratki film "Yelow Box" iz 2013. isprva je bio zabranjen za javno prikazivanje zbog anarhističke političke izjave, likvidacije kriminalnih poduzetnika novobogataša. == Nagrade == * "2021: [[Srednjoevropska književna nagrada "Angelus"]] za roman ''"Moj deda je plesao bolje od svih"'' ({{pl|Nikt tak nie tańczył, jak mój dziadek}})<ref>{{cite web | url =https://euromaidanpress.com/2021/10/18/ukrainian-writer-kateryna-babkina-wins-angelus-central-european-literature-award/ | title =Ukrainische Schriftstellerin Kateryna Babkina gewinnt Angelus Central European Literature Award | authorlink = | last = | first = | date =18. 10. 2021 | website =euromaidanpress.com | publisher =Euromaidan Press | access-date =11. 3. 2023 | language =de }}</ref> == Bibliografija == === Priče === * "Вогні святого Ельма". Ivano-Frankivsk 2008. * "Гірчиця". Czernowitz 2011. * "Знеболювальне і снодійне". Harkiv 2011. * "Заговорено на любов". Harkiv 2017. === Proza === * "Лілу після тебе". Kijev 2008. * "Соня", roman. Harkiv 2013 * "Щасливі голі люди". Czernowitz 2016. * "Moj deda je plesao bolje od svih" ({{uk|Мій дід танцював краще за всіх}}, Blum izdavaštvo, ISBN 978-86-6070-011-9, 2020. === Knjige za djecu === * "Гарбузовий рік". Lavov 2014 * "Шапочка і кит". Lavov 2015 == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kateryna Babkina}} {{DEFAULTSORT:Babkina, Katerina}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Ivano-Frankivsk]] [[Kategorija:Ukrajinski pjesnici]] [[Kategorija:Ukrajinski pisci]] [[Kategorija:Ukrajinski prevodioci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Angelus"]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g2vswjczctxz6mmixhltiym9x0palxx 0 497662 3893351 3641238 2026-06-04T10:47:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893351 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Gabriela Lehká | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Čehoslovačka}} <br> {{ZID|Češka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|02|08}} | mjesto rođenja = [[Jablonec nad Nisou]], [[Čehoslovačka]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = '''-''' | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 24. 3. 2023. }} '''Gabriela Lehká''', rođena 8. februara 1972. u [[Jablonec nad Nisou|Jabloncu nad Nisou]], [[Čehoslovačka]] (danas [[Češka]]) kao '''Gabriela Sůvová''' je nekadašnja [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|63]] | |} Gabriela Sůvová je nastupila na dvijema olimpijskim igrama: Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] za selekciju Čehoslovačke i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] za Češku. Najbolji joj je rezultat bilo 18-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] na igrama u [[Albertvilla|Albertvillu]] 1992. godine, kada je sa 2:12.9&nbsp;min i dva promašaja bila sporija od ruske biatlonke [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]], koja je nastupila za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|ZOI 1992]], kada je sa [[Jana Kulhavá|Janom Kulhavom]] i [[Jiřina Pelcová|Jiřinom Pelcovom,]] osvojila osmo mjesto iza [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|francuske štafete]] u sastavu: [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} |colspan="3" | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|3]] |- |} Nastupila je samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992]], kada je osvojila bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Jiřina Adamičková|Jiřinom Adamičkovom]], [[Eva Háková|Evom Hákovom]] i [[Jana Kulhavá|Janom Kulhavom]]. === Svjetski kup === Sůvová je prvi put nastupila u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]]. Na prvom nastupu na [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 19. decembra 1991. godine osvojila je 26-to mjesto u utrci na 15&nbsp;km sa sedam promašaja i zaostatkom od 6:01.81&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Anne Elvebakk]]. Najbolji rezultati su joj: drugo mjesto 24. januara 1991. u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u; šesto mjesto 21. marta u istoj sezoni u [[Rusija|ruskom]] [[Novosibirsk]]u; te treće mjesto na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] sa [[Eva Háková|Evom Hákovom]], [[Jana Kulhavá|Janom Kulhavom]] i [[Jiřina Adamičková|Jiřinom Adamičkovom]] == Prestanak karijere == == Nagrade == == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|391}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Lehká, Gabriela }} [[Kategorija:Čehoslovački biatlonci]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Jablonec nad Nisou]] [[Kategorija:Čehoslovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Češki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] migr8ocbd6bjr890tr05b84t9uuk2wm 0 497688 3893331 3641409 2026-06-04T10:44:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893331 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Zofia Kiełpińska | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Poljska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|05|15}} | mjesto rođenja = [[Zakopane]] | država rođenja = [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = '''-''' | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1994. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 26. 3. 2023. }} '''Zofia Kiełpińska''' rođena 15. maja 1960. u [[Zakopane]] kao Zofia Topór-Huciańska, je nekadašnja [[poljska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|62]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|68]] | |} Zofia Kiełpińska je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]]. Najbolji joj je rezultat bilo 50-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] na igrama u [[Albertville|Albertvillu]] 1992. godine, kada je sa 4:10.5&nbsp;min i četiri promašaja bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske]] biatlonke [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|ZOI 1992]], kada je sa [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]] i [[Halina Pitoń|Halinom Pitoń]] osvojila 14-o mjesto iza [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|francuske štafete]] u sastavu: [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|44]] | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|10]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|3]] |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Kiełpińska je nastupila tri puta u periodu 1990-1993. godine. Osvojila je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Krystyna Liberda|Krystynom Liberda]], [[Anna Stera-Kustusz|Annom Stera-Kustusz]] i [[Helena Mikołajczyk|Helenom Mikołajczyk]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 33-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|15 km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 9:42.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Petra Behle|Petre Behle]], koja je završila utrku bez promašaja. === Svjetski kup === Prvi nastup Zofia Kiełpińska u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]]{{efn|ime=SKB|}} Na prvom nastupu u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 31. januara 1991. godine osvojila je 35-to mjesto u utrci sprinta na 15&nbsp;km sa osam promašaja i zaostatkom od 9:10.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Myriam Bédard]], što joj je ostao najbolji rezultat u toj disciplini. Najbolji rezultati su joj: 11-o mjesto 21. decembra 1992. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u; sedmo mjesto u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] s [[Anna Stera-Kustusz|Annom Stera-Kustusz]], [[Helena Mikołajczyk|Helenom Mikołajczyk]] i [[Halina Pitoń|Halinom Pitoń]], 23. januara 1994. u Antholzu. Nije pobijedila ni u jednoj utrci. == Kraj karijere == == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|424}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kiełpińska, Zofia }} [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biografije, Zakopane]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b489oy16tohi1fmyk6qhr695rowl71a 0 498240 3893298 3695090 2026-06-04T10:40:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Panagiota Tsakiri | slika = | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|05|12}} | mjesto rođenja = [[Drama (grad)|Drama]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 2013. <!-- IBU kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''166.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08]]) | pobjede EK štafeta= <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 15. 4. 2023. }} '''Panagiota Tsakiri''', ({{jez-gr|Παναγιώτα Τσακίρη}}) rođena 12. maja 1990. u [[Drama (grad)|Drami]] u [[Grčke periferije|grčkoj periferiji]] [[Periferija Istočna Makedonija i Trakija|Istočna Makedonija i Trakija]], nekadašnja je [[grčka]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]]. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|85]] | - | - | - |} Nastupila je na jednim olimpijskim igrama, i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]] Najbolji joj je rezultat bilo 84. mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|utrci na 15 km]] na igrama u [[Vancouver]]u 2010. godine, kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 13:43.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Norvežanke]] [[Tora Berger|Tore Berger]]. U štafetnim takmičenjima nije se takmičila. Nastupila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Zimskim olimpijskim igrama 2010.]], kada je na njima u biatlonu nastupio i njen otac [[Athanasios Tsakiris]], kome je to bio peti nastup na Zimskim olimpijskim igrama. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 10&nbsp;km !! 20&nbsp;km !! {{Tooltip|Sp.|Sprint}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Skijaško trčanje]]) | | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – sprint (žene)|66]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Skijaško trčanje]]) | | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – sprint (žene)|64]] |} {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|106]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|102]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|115]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|105]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|109]] | |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 102. mjesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]] u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Pyeongchang]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 6:32.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Kati Wilhelm]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] Na prvom nastupu u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 2. decembra 2009. osvojila je 110. mjesto u sprintu na 7,5&nbsp;km s 11 promašaja i zaostatkom od 16:08.0&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Helena Jonsson|Helenu Jonsson]]. Najbolji rezultati su joj: 90. mjesto 20. januara 1994. u utrci na 15&nbsp;km u istoj sezoni na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]]. U utrkama štafeta nije nastupala. == Privatni život == Njen otac [[Athanassios Tsakiris]] je nekadašnji grčki biatlonac, a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] su oboje nastupili u biatlonskim takmičenjima. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Panagiota Tsakiri}} * {{Sport365|919}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Athanassios Tsakiris]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Grčke na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Grčke]]: <br /> [[Zimske olimpijske igre 2014.|Soči 2014.]] | poslije = [[Sophia Ralli]] }} {{S-end}} {{DEFAULTSORT:Tsakiri, Panagiota}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Drama]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Grčki skijaši-trkači]] [[Kategorija:Grčki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5vzmqofx79gwo74876xgexulwnx90zx 0 498255 3893309 3641365 2026-06-04T10:41:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Diana Rasimovičiūtė | slika = Diana_Rasimoviciute_Ostersund_2008.jpg | puno ime = Diana Rasimovičiūtė | država = {{ZID|Litvanija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|02|25}} | mjesto rođenja = [[Ignalina]], [[Litavska Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''46.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''37.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) }} | pobjede SK štafeta= | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''36.''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10]]) | kraj karijere = 2019. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 4. 2023. }} '''Diana Rasimovičiūtė''', udata Diana Brice, rođena 25. februara 1984. u [[Ignalina|Ignalini]], u [[Litavska Sovjetska Socijalistička Republika|Litavskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]], [[SSSR]] (danas [[Litvanija]]), je nekadašnja [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | - | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|66]] | - | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|66]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|27]] | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|33]] | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|42]] | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|79]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|65]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – mješovita štafeta|19]] |} Rasimovičiūtė je nastupila na pet olimpijskih igara: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]]. Najbolji joj je rezultat bilo 18-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] na igrama u [[Torino|Torin]]u 2006. godine, kada je sa jednim promašajem i zaostatkom od 1:16.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Francuskinje]] [[Florence Baverel-Robert]]. U štafetnim takmičenjima je nastupila samo na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – mješovita štafeta|mješovitoj štafeti]], kada je sa [[Tomas Kaukėnas|Tomasom Kaukėnasom]], [[Vytautas Strolia|Vytautasom Strolijom]] i [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]] osvojila 19-o mjesto. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|78]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|78]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|49]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|32]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|45]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|28]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – mješovita štafeta|24]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|50]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|23]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|38]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – mješovita štafeta|24]] |} Nastupila je na devet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 11-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Pyeongchang]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|7,5 km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:28.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Kati Wilhelm]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] sa [[Gabrielė Leščinskaitė|Gabrielom Leščinskaitė]], [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]] i [[Natalija Paulauskaitė|Natalijom Paulauskaitė]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] |- | || || || || ||63||59||58||56||49||83||46||60||68|| || || || || |} {{raščistiti}} Prvi nastup Diane Rasimovičiūtė u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01.]] Na prvom nastupu u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 16. marta 2001. osvojila je 71-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km sa osam promašaja i zaostatkom od 7:58.9&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Liv Grete Poirée]]. Najbolji rezultat bilo joj je 9-to mjesto u utrci sprinta na 7,5&nbsp;km u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 6. januara 2012. sa jednim promašajam i zaostatkom od 1:28.7&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. U štafetnim utrkama bilo joj je 15-o mjesto 13. februara 2016. u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle]], zajedno sa [[Gabrielė Leščinskaitė|Gabrielom Leščinskaitė]], [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]] i [[Natalija Paulauskaitė|Natalijom Paulauskaitė]] == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == Udata je za [[Latvija|latvijskog]] biatlonca [[Ilmārs Brice|Ilmārsa Bricea]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Diana Rasimovičiūtė}} * {{Sport365|83}} {{DEFAULTSORT:Rasimovičiūtė, Diana }} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ignalina]] [[Kategorija:Litvanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Litvanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4ipn5ic3nvgf2mp5jaw60z49ivl03zf 0 498584 3893343 3769231 2026-06-04T10:46:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jevgenija Ivanovna Ropelj | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Rusija}}<br/>{{ZID|Kirgistan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|04|24}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''0''' | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/1993]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 24. 7. 2023. | ordeni = }} '''Jevgenija Ropelj''', ({{jez-ru|Евгения Ивановна Роппель|kurziv=da}}) rođena 24. aprila 1976. u [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), nekadašnja je ruska i [[kirgistan]]ska [[biatlon]]ka. Prva je i jedina predstavnica [[Kirgistan na Olimpijskim igrama|Kirgistana]] koja je nastupila na Olimpijskim igrama u biatlonu.{{efn|name=KIR| Stanje do [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Olimpijskih igara 2022.]]}} U mnogim statistikama pogrešno se vodi kao Bjeloruskinja. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|67.]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|66.]] | | |} Samo je jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], i to [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]] Najbolji plasman bilo joj je 66. mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|sprintu]], s tri promašaja i zaostatkom 4:59.2&nbsp; za pobjednicom [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Francuskinjom]] [[Myriam Bédard]]. {{clear}} === Svjetska prvenstva === Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] nije nastupala. === Svjetski kup === Ropelj je prvi put nastupila u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]], 18. marta 1993. u utrci na 15&nbsp;km, u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju kada je bila posljednja, 74. Najbolji rezultat bilo joj je 73. mjesto, dva dana kasnije u utrci na 7,5&nbsp;km. U štafetnim utrkama nastupila je samo jednom, s [[Irina Gorbačova|Irinom Gorbačovom]], [[Irina Jelisejeva|Irinom Jelisejevom]] i [[Natalija Hlebozodova|Natalijom Hlebozodovom]], kada su osvojile sedmo mjesto. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Jevgenija Ropelj}} * {{Sport365|1211}} * [https://biathlonresults.com/] {{S-start}} {{Redoslijed | prije = ''Niko'' | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Kirgistana na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Kirgistana]]: <br /> [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lillehammer 1994.]] | poslije = [[Aleksandar Tropnjikov]] }} {{S-end}} {{DEFAULTSORT:Ropelj, Jevgenija}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Kirgistanski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Kirgistanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kmo4szwp36nnkpiczwt5t0uidbvj3md 0 498660 3893350 3641371 2026-06-04T10:47:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893350 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Bernadett Dira | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Mađarska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|04|08}} | mjesto rođenja = [[Budimpešta]], [[Mađarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | zanimanje = | klub = [[Honvéd Zalka Gyöngyös]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!-- a=aktivan; k=kažnjen; n=n eaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 29. 4. 2023. }} '''Bernadett Dira''' rođena 8. aprila 1980. u [[Budimpešta|Budimpešti]] je nekadašnja [[mađarska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|63]] | |} Dira je nastupila samo jednom na olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] Najbolji joj je rezultat bilo 63-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] na igrama u [[Nagano|Naganu]]u 1998. godine, kada je sa pet promašaja i 5:40.9&nbsp;min zaostatka bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Ruskinje]] [[Galina Kukljeva|Galine Kukljeve]]. U štafetnim takmičenjima nije nastupila. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|65]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|62]] | | | |} Nastupila je na dva Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 62-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|15 km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 16:50.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Olena Zubrilova]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo zadnje 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] sa [[Éva Szemcsák|Évom Szemcsák]], [[Zsuzsanna Bekecs|Zsuzsannom Bekecs]] i [[Anna Bozsik|Annom Bozsik]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Bernadette Dira u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 9. marta 1996. kada je osvojila 62-o mjesto u utrci sprinta na 7,5&nbsp;km sa dva promašaja i zaostatkom od 3:50.1&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Petra Behle|Petru Behle]]. Najbolji rezultati su joj: 55-o mjesto 15. marta 1997. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni 1996/97.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Novosibirsk]]u, a u štafeti, 12-o mjesto 17. marta 1996. u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u sa [[Anna Bozsik|Annom Bozsik]], i [[Éva Szemcsák|Évom Szemcsák]] i [[Zsuzsanna Bekecs|Zsuzsannom Bekecs]]. ==== Ukupni plasman ==== U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije osvajala bodove. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|839}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Dira, Bernadett }} [[Kategorija:Mađarski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Mađarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qflo0ex43ghuxr6814tbq7q1wg20lkn 0 498665 3893349 3643908 2026-06-04T10:47:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Zsuzsanna Bekecs | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Mađarska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|05|17}} | mjesto rođenja = [[Salgótarján]] | država rođenja = [[Mađarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | zanimanje = | klub = [[Vasas SC]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2002. <!-- a=aktivan; k=kažnjen; n=n eaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 30. 4. 2023. }} '''Zsuzsanna Bekecs''' rođena 17. maja 1976. u [[Salgótarján]]u je nekadašnja [[mađarska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|64]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|65]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|67]] | |} Bekecs je nastupila na dvijema olimpijskim igrama: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji joj je rezultat bilo zadnje 64-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] na igrama u [[Nagano|Naganu]]u 1998. godine, kada je sa šest promašaja i 6:42.3&nbsp;min zaostatka bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Ruskinje]] [[Galina Kukljeva|Galine Kukljeve]]. U štafetnim takmičenjima nije nastupila. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|65]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|61]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|69]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|80]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|80]] | | |} Nastupila je na pet Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 57-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15 km]], kada je sa dva promašaja i zaostatkom od 9:43.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Emmanuelle Claret]], koja je završila utrku sa dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo zadnje 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Éva Szemcsák|Évom Szemcsák]], [[Bernadett Dira|Bernadett Dirom]] i [[Anna Bozsik|Annom Bozsik]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Zsuzsanna Bekecs u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] Na prvom nastupu u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u 15. januara 1994. kada je osvojila 109-o mjesto u utrci sprinta na 7,5&nbsp;km sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:41.01&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanu Paramiginu]]. Najbolji rezultati su joj: 41-o mjesto 8. januara 1999. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u, a u štafeti, 12-o mjesto 17. marta 1996. u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u sa [[Anna Bozsik|Annom Bozsik]] i [[Bernadett Dira|Bernadett Dirom]] i [[Éva Szemcsák|Évom Szemcsák]]. ==== Ukupni plasman ==== U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije osvajala bodove. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1052}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Bekecs, Zsuzsanna}} [[Kategorija:Mađarski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Salgótarján]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Mađarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jjutv1bekqn94xk8vw9t4vuyb2sv32o 0 498668 3893279 3641376 2026-06-04T10:37:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ivett Szöllősi | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Mađarska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|12|22}} | mjesto rođenja = [[Miškolc]] | država rođenja = [[Mađarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | zanimanje = | klub = [[Miskolci Honvéd Sportegyesület]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2005. <!-- a=aktivan; k=kažnjen; n=n eaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 30. 4. 2023. }} '''Ivett Szöllősi''' rođena 22. decembra 1982. u [[Miškolc]]u je nekadašnja [[mađarska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|58]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|71]] | |} Ivett Szöllősi je nastupila na samo jednim olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji joj je rezultat bilo zadnje 58-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|utrci na 15 km]] na igrama u u [[Soldier Hollow]]u skijaškom centru 85&nbsp;km udaljenom od [[Salt Lake City]]ja 2002. godine, kada je sa jednim promašajem i 9:05.7&nbsp;min zaostatka bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Njemice]] [[Andrea Henkel|Andree Henkel]]. U štafetnim takmičenjima nije nastupila. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|67]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|74]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|79]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|78]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|86]] |} Nastupila je četiri Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 67-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|15 km]], kada je sa pet promašaja i zaostatkom od 14:51.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Corinne Niogret]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup Ivett Szöllősi u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/2000.]] Na prvom nastupu u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]] 19. februara 2000. kada je osvojila 74-o mjesto u utrci sprinta na 7,5&nbsp;km sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:38.1&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanu Paramiginu]]. Najbolji rezultati su joj: 67-o mjesto 23. januara 2003. u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|sezoni 2002/03.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u. U štafetnim utrkama nije nastupala. ==== Ukupni plasman ==== U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije osvajala bodove. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|757}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Szöllősi, Ivett }} [[Kategorija:Mađarski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Miškolc]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Mađarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qmz9zfvwm5exw2cxtss3f8xc7iblknk 0 498872 3893289 3831298 2026-06-04T10:38:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893289 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Nikola Jokić | slika = Nikola Jokic free throw (cropped).jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Jokić 2020. <!-- Lični podaci --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1995|02|19}} | mjesto_rođenja = [[Sombor]], [[SR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine||||1995|02|19}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 211 cm | težina = 129 kg | nadimak = ''Jokara'', ''The Joker'' | pozicija = [[Centar (košarka)|Centar]] | početak_karijere = 2012. | NBA_draft = [[NBA draft 2014.|2014]] (41. pik – [[Denver Nuggets]]) | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Denver Nuggets]] | broj_na_dresu = 15 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 2012–2015. | klub1 = [[Mega Basket]] | godine2 = [[NBA 2015/2016.|2015]]– | klub2 = [[Denver Nuggets]] <!-- Trenirane ekipe --> | godine_treniranja = | trenirane_ekipe = <!-- Nagrade --> | nagrade = * [[Spisak prvaka NBA-lige|Prvak NBA]] ([[NBA finale 2023.|2023]]) * [[Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 2023.|2023]]) * 3× [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisniji igrač lige]] ([[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2023/2024.|2024]]) * 7× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2019.|2019]]–[[NBA All-Star utakmica 2025.|2025]]) * 4× član [[All-NBA ekipa|najbolje petorke]] ([[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2023/2024.|2024]]) * 2× član [[All-NBA ekipa|najbolje druge petorke]] ([[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2022/2023.|2023]]) * [[Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)|Najkorisniji igrač finala Zapadne konferencije]] ([[NBA doigravanje 2023.|2023]]) * Član [[Najbolja petorka novajlija (NBA)|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 2015/2016.|2016]]) * 4× [[srbijanski košarkaš godine]] (2018, 2021, 2022, 2024) * [[Najkorisniji igrač ABA lige]] ([[ABA liga 2014/2015.|2015]]) * [[Najbolji mladi igrač ABA lige]] ([[ABA liga 2014/2015.|2015]]) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – muškarci|Reprezentacija]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]]|[[Košarka na Olimpijskim igrama 2024 – muškarci|Reprezentacija]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetsko prvenstvo U-19]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2013.|Češka 2013.]]|[[Košarkaška reprezentacija Srbije U-19|Reprezentacija]]}} | oznakastat1 = [[Poen (košarka)|Poeni]] | vrijednoststat1 = | oznakastat2 = [[Skok (košarka)|Skokovi]] | vrijednoststat2 = | oznakastat3 = [[Asistencija (košarka)|Asistencije]] | vrijednoststat3 = }} '''Nikola Jokić''' [[srbija]]nski je [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Centar (košarka)|centra]], a nastupa za [[Denver Nuggets]]e. Prvi je Srbijanac koji je proglašen [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem]] [[NBA]] lige, i to uzastopno: [[NBA 2020/2021.|2020/21.]]<ref name="2021 MVP">{{cite web |title= Denver Nuggets' Nikola Jokić named NBA's Most Valuable Player |url= https://www.nba.com/nuggets/news/jokic-mvp-20210608 |publisher= Denver Nuggets |language=en}}</ref> i [[NBA 2021/2022.|2021/22.]]<ref name="2022 MVP">{{cite web |url= https://www.nba.com/news/nuggets-nikola-jokic-wins-2021-22-kia-most-valuable-player-award |title= Nuggets' Nikola Jokic wins 2021-22 Kia Most Valuable Player award |website= NBA.com |date= 12. 5. 2022 |access-date= 12. 5. 2022 |language= en}}</ref> te još jednom [[NBA 2021/2022.|2024.]] Također je bio [[najkorisniji igrač NBA finala]] [[NBA finale 2023.|2023]], predvodivši Nuggetse do prve titule prvaka u klupskoj historiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.nba.com/news/nikola-jokic-2023-bill-russell-nba-finals-mvp-award|title=Nikola Jokic earns 2023 Bill Russell NBA Finals Most Valuable Player award|website=NBA.com|language=en|access-date=13. 6. 2023}}</ref> Tri sezone nastupao je za [[KK Mega Basket|Mega Leks]] i proglašen je najkorisnijim igračem [[ABA liga|ABA lige]]. U drugom krugu [[NBA draft]]a [[NBA draft 2014.|2014.]] kao 41. pik izabrali su ga Denver Nuggetsi, s kojima je u julu 2015. potpisao ugovor. Godine 2018. prvi je put izabran da igra na All-Star utakmici. S njim kao liderom franšize, Denver je izborio plasman u doigravanje u sezoni [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] i poslije deset godina prošao prvi krug doigravanja da bi [[NBA 2022/2023.|2023.]] osvojio i prvu titulu prvaka u klupskoj historiji. Jokić je četiri puta izabran u najbolju petorku NBA lige (2019, 2021, 2022, 2024). Ostvario je najbrži [[tripl-dabl]] u historiji NBA lige za samo 14 minuta i 33 sekunde. Ujedno je postao evropski košarkaš s najvećim brojem tripl-dablova i ušao među trojicu najboljih igrača po tom parametru u historiji NBA lige. Također je jedan od trojice u historiji NBA lige koji su sezonu završili s tripl-dablom u prosjeku, uz [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]] i [[Russell Westbrook|Russella Westbrooka]],<ref>{{Cite web |date= 12. 4. 2025 |title= Nuggets star Nikola Jokić becomes 3rd NBA player to average triple-double for a season |url= https://www.nba.com/news/nuggets-nikola-jokic-averages-triple-double-for-season |access-date= 12. 4. 2025 |website= NBA.com |language=en}}</ref> te jedini koji je na kraju sezone bio plasiran među tri najbolja u ligi u četiri kategorije: poeni, [[Skok (košarka)|skokovi]], [[Asistencija (košarka)|asistencije]] i [[Ukradena lopta (košarka)|ukradene lopte]].<ref>{{Cite web |date= 18. 4. 2025 |title= The Athletic: The Nikola Jokić effect – How a quiet MVP front-runner elevates his teammates |url= https://www.nba.com/news/the-athletic-the-nikola-jokic-effect-how-a-quiet-mvp-front-runner-gets-the-most-from-his-teammates |access-date= 18. 4. 2025 |website= NBA.com |language=en}}</ref> S [[Košarkaška reprezentacija Srbije|reprezentacijom Srbije]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – muškarci|osvojio je]] srebrnu medalju na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] i bronzanu [[Olimpijske igre 2024.|2024.]] [[Košarkaški savez Srbije]] četiri puta dodijelio mu je nagradu za najboljeg srbijanskog košarkaša. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Nikola Jokić}} * [https://www.basketball-reference.com/players/j/jokicni01.html Profil] na ''[[Basketball Reference]]u'' * [https://www.nba.com/stats/player/203999 Jokićeva NBA statistika] {{NBA draft 2014.}} {{Najkorisniji igrač NBA}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)}} {{Najbolji skakač sezone u NBA}} {{Najbolji asistenti sezone u NBA}} {{Najkorisniji igrač ABA lige‎}} {{Najbolji mladi igrač ABA lige‎}} {{Najbolji skakač sezone ABA lige‎}} {{Srbijanski košarkaš godine}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Srbije na OI 2016}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Srbije na OI 2024}} {{DEFAULTSORT:Jokić, Nikola}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Sombor]] [[Kategorija:Srbijanski košarkaši]] [[Kategorija:Srbijanski olimpijci u košarci]] [[Kategorija:Košarkaši Mega Basketa]] [[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tugd40881ufpy3mv248ubws33j6x4uu 0 498933 3893360 3517647 2026-06-04T10:48:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Vivijana Papić | slika = | država = {{ZID|Hrvatska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|04|14}} | mjesto rođenja = [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 2009. <!-- IBU kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''163.''' ([[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]]) | pobjede EK štafeta= <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 16. 5. 2023. }} '''Vivijana Papić''', rođena 14. aprila 1992. u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nekadašnja [[hrvatska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Papić nije nastupala na olimpijskim igrama. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|105]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|108]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|22]] |} Nastupila je na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 105-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Pyeongchang]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]], kada je s devet promašaja i zaostatkom od 18:17.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Kati Wilhelm]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Na istom prvenstvu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafete]] sa [[Andrijana Stipaničić|Andrijanom Stipaničić]], [[Anamarija Brajdić|Anamarijom Brajdić]] i [[Marina Kovačec|Marinom Kovačec]] osvojila je zadnje 22-o mjesto. === Svjetski kup === Prvi nastup Vivijane Papić u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] Na prvom nastupu u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u 14. januara 2009. osvojila je zadnje 18-o mjesto sa [[Andrijana Stipaničić|Andrijanom Stipaničić]], [[Anamarija Brajdić|Anamarijom Brajdić]] i [[Marina Kovačec|Marinom Kovačec]]. Nastupala je samo u štafetnim utrkama. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Vivijana Papić}} * {{Sport365|920}} {{DEFAULTSORT:Papić, Vivijana}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvatski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nl7jfv8q0maup7ho9v2c06eo3ciw67c 0 498961 3893315 3680485 2026-06-04T10:42:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Mihaela Cârstoi | slika = | država = {{ZID|Rumunija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|02|24}} | mjesto rođenja = [[Predeal]] | država rođenja = Rumunija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 1999. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 16. 5. 2023. }} '''Mihaela Cârstoi''', rođena 24. februara 1970. u [[Predeal]]u u [[Okruzi Rumunije|okrugu]] [[Brașov (okrug)|Brașov]] je nekadašnja [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|55]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|10]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|63]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|16]] |} Cârstoi je nastupila na dvijema olimpijskim igrama: Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Najbolji joj je rezultat bilo 51-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|utrci na 15 km]] na igrama u [[Albertville|Albertvillu]] 1992. godine, kada je s osam promašaja i zaostatkom od 8:42.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Njemice]] [[Antje Misersky]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|ZOI 1992.]], kada je sa [[Adina Țuțulan-Șotropa|Adinüm Țuțulan-Șotropa]] i [[Ileana Ianoşiu-Hangan|Ileanom Ianoşiu-Hangan]] osvojila deseto mjesto. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 5&nbsp;km !! 20&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 5 km|51]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|48]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (žene)|12]] |} {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|32]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|71]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|11]] |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|15 km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 7:11.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo deveto mjesto, od ukupno jedanaest štafeta, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] sa [[Monica Jauca|Monicom Jaucom]] i [[Adina Țuțulan-Șotropa|Adinom Țuțulan-Șotropa]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Mihaele Cârstoi u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] Na prvom nastupu u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 24. januara 1991. osvojila je 31-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km sa sedam promašaja i zaostatkom od 7:07.0&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Svjetlana Pečorska|Svjetlanu Pečorsku]]. Najbolji rezultati su joj: 22-o mjesto 21. januara 1993. u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u, a u štafeti, sedmo mjesto 20. decembra 1993. na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] sa [[Adina Țuțulan-Șotropa|Adinom Țuțulan-Șotropa]], [[Monica Jauca|Monicom Jaucom]] i [[Daniela Gârbacea|Danielom Gârbacea]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Mihaela Cârstoi}} * {{Sport365|364}} {{DEFAULTSORT:Cârstoi, Mihaela}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Predeal]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a768an8z7b8n71ezrj6tillxwx2qleg 0 499191 3893344 3641251 2026-06-04T10:46:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Merle Viirmaa | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|06|15}} | mjesto_rođenja = [[Tallinn]], [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]] | država rođenja = {{ZID|SSSR}} | država = {{ZID|Estonija}} | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 1995. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Merle Viirmaa''' rođena 15. juna 1974. u [[Tallinn]]u, [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Estonija]]) je nekadašnja estonska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|12]] |} Merle Viirmaa nastupila samo jedno na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]]. U pojedinčnim disciplinama nije nastupala, a u štafeti je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|ZOI 1994]], osvojila dvanaesto mjesto sa [[Eveli Peterson]], [[Jelena Poljakova-Všivceva|Jelenom Poljakovom-Všivcevov]] i [[Krista Lepik|Kristom Lepik]] osvojila deveto mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske štafete]] u sastavu: [[Nadežda Talanova]], [[Natalija Snjitina]], [[Luiza Noskova]] i [[Anfisa Rezcova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|65]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|76]] | | |} Nastupila je na dva Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 65-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|15 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 10:58.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Corinne Niogret]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Jelena Poljakova-Všivceva|Jelena Poljakovom-Všivcevom]], [[Krista Lepik|Kristom Lepik]] i [[Eveli Peterson]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Merle Viirmaa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] Na prvom nastupu u [[Rusija|ruskom]] [[Novosibirsk]]u 21. marta 1992. osvojila je 33-e mjesto u utrci sprinta na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom od 4:42.0&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Anfisa Rezcova|Anfisu Rezcovu]], što joj i najbolji rezultat, te dva osma mjesta u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] Nije pobijedila ni u jednoj utrci. ==== Ukupni plasman ==== U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije osvajala bodove. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Merle Viirmaa}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1203}} {{DEFAULTSORT:Viirmaa, Merle}} [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ru7m0k9wrpmaoyxq04g9m6iu7vx9xzh 0 499508 3893320 3641412 2026-06-04T10:43:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Halina Pitoń | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Poljska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|09|26}} | mjesto rođenja = [[Kościelisko]] | država rođenja = [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]]) | pobjede u dis = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1994. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 8. 6. 2023. }} '''Halina Pitoń''' rođena 26. septembra 1972. u [[Kościelisko|Kościelisku]], je nekadašnja [[poljska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|40]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|51]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|13]] |} Halina Pitoń je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]. Najbolji joj je rezultat bilo 20-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|utrci na 15 km]] na igrama u [[Albertville|Albertvillu]] 1992. godine, kada je sa 4:20.0&nbsp;min i četiri promašaja bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke]] biatlonke [[Antje Harvey]]. U štafetnim takmičenjima najbolji joj je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|ZOI 1994]], kada je sa [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]], [[Anna Stera-Kustucz|Annom Stera-Kustucz]] i [[Helena Mikołajczyk|Helenom Mikołajczyk]] osvojila 11-o mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske štafete]] u sastavu: [[Nadežda Talanova]], [[Natalija Snitina]], [[Luiza Noskova]] i [[Anfisa Rezcova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|63]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|9]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|60]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|11]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (žene)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|7]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|35]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|12]] |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Pitoń je nastupila četiri puta u periodu 1995-1998. godine. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Slovačka|slovačkom]] [[Brezno (Slovačka)|Breznu]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5 km]], kada je sa dva promašaja i zaostatkom od 2:18.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Olga Romasko|Olge Romasko]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo sedmo mjesto, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]], [[Anna Stera-Kustucz|Annom Stera-Kustucz]] i [[Halina Guńka|Halinom Guńka]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Haline Pitoń u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] {{efn|ime=SKB|}} Na prvom nastupu u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 23. januara 1992. godine osvojila je 63-to mjesto u utrci na 15&nbsp;km sa šest promašaja i zaostatkom od 8:06.7&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Nadežda Aleksijeva|Nadeždu Aleksijevu]]. Najbolji rezultati su joj: 16-o mjesto 16. decembra 1995. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]]; peto mjesto u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] s [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]], [[Anna Stera-Kustusz|Annom Stera-Kustusz]] i [[Halina Guńka|Halinom Guńka]]. Nije pobijedila ni u jednoj utrci. == Kraj karijere == == Privatni život == Od 1999. godine udata je za poljskog biatlonca [[Wojciech Kozub (biatlonac)|Wojciecha Kozuba]]. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|295}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Pitoń, Halina}} [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biografije, Kościelisko]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g2x73o9ec58p3mdi6zsfhd62d30ra9y 0 499590 3893307 3526982 2026-06-04T10:41:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893307 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kari Swenson | slika = | puno ime = Kari Swenson | država = {{ZID|SAD}} | datum rođenja = {{Godina rođenja i godine|1961}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[SAD]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = veterinar | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|1984]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = '''0''' <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = | pobjede u dis = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1986. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|SP 1984.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 13. 6. 2023. }} '''Kari Swenson''' rođena 1961. je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Kari Swenson nije nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1984}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – 10 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – 5 km|13]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – štafeta (žene)|3]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1985ž}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 5 km|26]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1986ž}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km (žene)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 5 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (žene)|7]] |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Swenson je nastupila tri puta u periodu 1984-86. godine. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|SP 1984.]] u [[Francuska|francuskom]] gradu [[Chamonix]]u u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – 10 km|na 10 km]], kada je s jednim promašaja i zaostatkom od 1:27.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Venera Černjišova|Venere Černjišove]], koja je završila utrku s četiri promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osvajanje bronzane medalje na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] sa [[Julie Newman]] i [[Holly Beatie]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] nije nastupala. == Kraj karijere == Nakon završetka karijere završila je veterinu na [[Colorado State University]]. == Privatni život == Bila je žrtva otmice 1984. godine, kada su je prilikom treninga otela dvojica otmičara.<ref>{{cite web | url =https://www.stern.de/panorama/verbrechen/stern-crime/fallgeschichten/die-entfuehrung-der-kari-swenson-31685308.html | title =Die Entführung der Kari Swenson | authorlink = | last =Ben Cramer | first =Richard | date =3. 4. 2022 | website = | publisher =stern.de | access-date =13. 6. 2023 | language =de }}</ref> Po tim događajima snimljena je dvosatna drama napravljena za televiziju pod nazivom ''"The Abduction of Kari Swenson"'', u produkciji NBC-a, emitirana je 8. marta 1987. godine.<ref name="Entertainment 1987">{{cite web | last=Mackay| first= Kathleen | title=SKIER VICTORIOUS IN UPHILL BATTLE AFTER KIDNAPING | website=chicagotribune.com | date=8. 3. 1987| url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1987-03-08-8701180872-story.html | access-date=3. 12. 2019| language =en}}</ref> == Nagrade == Swenson je zajedno sa Julie Newman i Holly Beatie 2015. godine primljena u [[Kuća slavnih američkog biatlona|Kuću slavnih američkog biatlona]].<ref name="espn">{{cite news |last1=Ford |first1=Bonnie D. |title=30 for 30 podcast -- How gender politics and tragedy changed Kari Swenson's biathlon generation |url=https://www.espn.com/olympics/story/_/id/28086785/30-30-podcast-how-gender-politics-tragedy-changed-kari-swenson-biathlon-generation |access-date=22. 11. 2019 |publisher=ESPN |date=19. 11. 2019| language =en}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1090}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Swenson, Kari}} [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kav0v8s5j60b8xqnfvf94orte7mis33 0 499824 3893301 3539168 2026-06-04T10:41:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Seija Hyytiäinen | slika = | puno ime = Seija Hyytiäinen | država = {{ZID|Finska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|08|14}} | mjesto rođenja = [[Saarijärvi]] | država rođenja = [[Finska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = policajac | klub = [[Saarijärven Bulistus]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | pobjede SK štafeta= 2 | plasman SK = '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1 | [[Finsko prvenstvo u biatlonu|Finska prvenstva]]| - | - | - }} |ažurirano = 27. 6. 2023. }} '''Seija Hyytiäinen''' rođena 14. augusta 1962. u [[Saarijärvi]]ju je nekadašnja finska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Hyytiäinen nije nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1988}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 5 km|33]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 7,5 km|29]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (žene)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 7,5 km|25]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (žene)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (žene)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|10]] |} Nastupala je na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] u periodu 1988-93. i osvojila je jednu bronzanu medalju, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Pirjo Aalto]] i [[Tuija Vuoksiala|Tuijom Vuoksiala]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 14-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|15 km]], kada je sa tri promašaja i zaostatkom od 5:31.09&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Petra Behle|Petre Behle]], koja je završila utrku bez promašaja. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] |- |20||26||18||23||34||69 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Seije Hyytiäinen u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|sezoni 1987/88.]] Na prvom nastupu u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 21. januara 1988. je osvojila deseto mjesto u utrci sprinta na 5&nbsp;km sa tri promašaja i zaostatkom od 1:37.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Elin Kristiansen]]. Najbolji rezultat bila su joj dva treća mjesta u sprintu: u [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|sezoni 1988/89.]] u finskoj [[Hämeenlinna|Hämeenlinni]] i u [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|narednoj sezoni]] u Antholzu. Najbolji rezultati u štafeti je jedna pobjeda u [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|sezoni 1989/90.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u sa [[Tuija Vuoksiala|Tuijom Vuoksiala]], [[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]] i [[Päivi Kallio]], a u ekipnim utrkama u finskoj [[Hämeenlinna|Hämeenlinni]] u [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|sezoni 1988/89.]] u istom sastavu. === Finska prvenstva === {{sekcija}} == Privatni život == Finska olimpijska skijašica-trkačica [[Eija Hyytiäinen]] je njena sestra. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|413}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hyytiäinen, Seija}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Saarijärvi]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6ihsfapu3rpoqz8xja5uo7gpy4k8cdj 0 500254 3893337 3536951 2026-06-04T10:45:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Irina Kakujeva | slika = | puno ime = Irina Kakujeva | država = {{ZID|Bjelorusija|1991}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|06|24}} | mjesto rođenja = [[Podoserci]], | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]]) | medalje SP = '''1''' | zlato SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/1994]]) | pobjede SK štafeta= 1 | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1994. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 1 | 0 | 0 }} |ažurirano = 8. 8. 2023. }} '''Irina Kakujeva''' ({{jez-be|Ірына Какуева|kurziv=da}}) rođena 24. juni 1973. u [[Podoserci]]ju, [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), je nekadašnja [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|Svjetska prvakinja]] je u ekipnoj utrci. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|6]] |} Irina Kakujeva je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] iu to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]]. Na prvom nastupu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]] osvojila je šesto mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 30.0&nbsp;s u odnosu na pobjednicu [[Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Kanađanku]] [[Myriam Bédard]], koja je utrku završila s dva promašaja. Na istim igrama nastupila je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] i sa [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]], [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]] osvojila šesto mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske štafete]] u sastavu: [[Nadežda Talanova]], [[Natalija Snitina]], [[Luiza Noskova]] i [[Anfisa Rezcova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno (žene)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|1]] |} Rižankova je nastupila na samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] gdje je osvojila jednu zlatnu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Natalija Rižankova|Natalija Rižankovom]], [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup Natalije Rižankove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 9. decembra 1993. osvojila je 52-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km sa sedam promašaja i zaostatkom od 9:05.3&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Nathalie Santer-Bjørndalen|Nathalie Santer]], što joj bio i najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji. U štafetnim utrkama pobijedila je jednom u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|istoj sezoni 1993/94.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 19. decembra 1993. sa [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]], [[Natalija Rižankova|Natalija Rižankovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]]. Te je sezone osvojila 20-o mjesto u ukupnom plasmanu. == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|}} * {{Sport365|378}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Kakujeva, Irina }} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Podoserci]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] h30r7x2svnpqwsd1zgewcw3720zcdl4 0 500643 3893284 3542858 2026-06-04T10:37:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Päivi Kallio | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Finska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|07|01}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Finska | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | pobjede SK štafeta= 1 | plasman SK = '''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1993. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Finsko prvenstvo u biatlonu|Finska prvenstva]]| - | - | - }} |ažurirano = 2. 9. 2023. }} '''Päivi Kallio''' rođena 1. jula 1970. je nekadašnja finska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Kallio nije nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|31]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (žene)|7]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|7]] |} Nastupala je na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] u periodu 1990-91, ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultati su joj u pojedinačnoj konkurenciji: 31-o mjesto u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990]], kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|15&nbsp;km]] s pet promašaja i zaostatkom od 6:50.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice, sovjetske biatlonke [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]]. U ekipnim utrkama najbolji rezultati su joj dva sedma mjesta: na istom prvenstvu: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (žene)|utrci]] s [[Tuija Vuoksiala|Tuijom Vuoksiala]], [[Pirjo Aalto]] i [[Seija Hyytiäinen|Seijom Hyytiäinen]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|utrci]] s [[Sari Lähde]], [[Tuija Sikiö|Tuijom Sikiö]] i [[Seija Hyytiäinen|Seijom Hyytiäinen]] === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="5" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] |- |36||45||-||-||- |} {{raščistiti}} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 3. marta 1985. u [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezoni 1984/85.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila deseto mjesto što joj je ostao i najbolji nastup u karijeri. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|sezoni 1988/89.]] u [[Finska|finskom]] [[Hämeenlinna|Hämeenlinnu]] je pobijedila u ekipnoj utrcu s [[Tuija Vuoksiala|Tuijom Vuoksiala]], [[Pirjo Aalto|Pirjo Mattila]] i [[Seija Hyytiäinen|Seijom Hyytiäinen]] === Finska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1174}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kallio, Päivi}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Finski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] aa11slppesxxv0fmrwpg9z7uksxz4t5 0 500783 3893330 3542828 2026-06-04T10:44:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893330 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Dragan Rokvić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|11|08}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Crtač stripa, muzičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Dragan Rokvić''' (rođen 28. novembra 1969) jest bosanskohercegovački crtač [[strip]]ova i basista grupe [[Sikter]]. Pored muzičke karijere, Dragan je također član [[Narodno pozorište Sarajevo|Opere Narodnog pozorišta]]. Svoje obrazovanje je započeo na Školi umjetnosti u Sarajevu, gde je 1988. diplomirao sa fokusom na stripovima. Ratne godine proveo je radeći kao ilustrator na [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Učestvovao je više puta na svjetskom festivalu stripa u Angoulemmu. == Stripovi == * ''It's Hot in the South'' (1993) * ''Intruder'' (1994) * ''Hamsun's Baedeker'' (1994) * ''Tha Season Without a Devil'' (1995) * ''Oh, No!'' (1996) * ''Sylvia's Break'' (1996) * ''Long Travelling'' (1997–1998) == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=wm8t0-bl5GE Dragan Rokvic - Eraser] * [https://www.youtube.com/watch?v=jm9n7paN3rQ Kad Porastem... bit ću strip crtač] {{DEFAULTSORT:Rokvić, Dragan}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački crtači stripa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački autori stripa]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8tas2s8urjsojwjhiuq4fo47gwx5bz9 0 500784 3893314 3702887 2026-06-04T10:42:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893314 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Filip Andronik | slika = FiipAndronik.jpg | alt_slike = | opis = Filip Andronik na Salonu stripa u Laktašima 2025. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1981 | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Crtač stripa, muzičar, ''stand-up'' komičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Filip Andronik''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je ilustrator, dizajner i autor [[strip]]a te ''stand-up'' komičar. Završio je srednju školu primijenjenih umjetnosti. Obrazovanje je počeo u [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti]] u Sarajevu.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/filip-andronik-strip-je-umjetnost-koju-radimo-po-svojim-pravilima/181129142|title=Filip Andronik: Strip je umjetnost koju radimo po svojim pravilima|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=15. 9. 2023}}</ref> Organizuje i vodi radionice iz ilustracije za djecu i mlade. S više od dvije decenije iskustva, radio je na širokom spektru projekata, uključujući knjige i stripove, kao i animacije i postere. Ušao je u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] 1996. sa zbirkom od 2000 omota humanitarne pomoći koju je skupljao tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], a koju je poklonio [[Muzej ratnog djetinjstva|Muzeju ratnog djetinjstva]] u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kolekcija-filipa-andronika-za-guinnessa-omoti-humanitarne-pomo%C4%87i-iz-opsade-sarajeva-92-96-/31121544.html|title=Kolekcija Filipa Andronika za Guinnessa: Omoti humanitarne pomoći iz opsade Sarajeva '92-96.|date=1. 3. 2021|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=15. 9. 2023}}</ref> Sarađivao je s bosanskohercegovačkim bendom [[Dubioza kolektiv]], za koji je radio na crtežu za spot "Rijaliti".<ref name=":0" /> == Stripovi == * ''Ratne mašine'' (2021) * ''Dream Team'' (2023) == Nagrade == * Nagrada za najbolji historijski rad na [[Festival stripa Bulles d'air|festivalu stripa "Bulles d'air"]]<ref name=":0" /> * Nagrada publike na Red Bull Doodle Art natjecanja u Amsterdamu<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/bh-umjetnik-filip-andronik-dobitnik-nagrade-na-globalnom-red-bull-takmicenju-865481|title= Bh. umjetnik Filip Andronik dobitnik nagrade na globalnom Red Bull takmičenju|date=1. 6. 2023|work= [[Oslobođenje]] |language=bs-ba|access-date=15. 9. 2023}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanski linkovi== * [https://www.instagram.com/andronikfilip Profil] na [[Instagram]]u * [https://www.behance.net/superamnesia Profil s crtežima] na ''Behanceu'' {{DEFAULTSORT:Andronik, Filip}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački crtači stripa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački autori stripa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački stand-up komičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 45w5rm5i2qy1uys4g1gl0wdze8z86dr 0 500798 3893306 3846708 2026-06-04T10:41:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Predrag Ikonić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1974|05|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Crtač stripa | godine_aktivnosti = | poznat_po = Ilustracije priča Petra Kočića | značajna_djela = }} '''Predrag Ikonić''', poznat i kao "Peđa Slavni", rođen je 22. maja 1974. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je mašinsko inžinjerstvo i trenutno je član "Udruženja za promociju i produkciju stripa" u Beogradu. Ikonić živi i radi na [[Pale (RS)|Palama]]. Objavio je kraće stripove, ilustracije i karikature u časopisima Madcap (Ivanić Grad), Gavran (Virovitica), Male novine (Sarajevo), Bumerang (Subotica), Sextaza (Sarajevo), Buka (Banja Luka), Pressing (Niš), Žvrljoskop (Istočno Sarajevo), Pravnik (Niš). == Biografija == Interesovanje za svijet stripa je imao još u ranom djetinjstvu, nekoliko godina pre nego što je pošao u školu, zahvaljujući rođaku koji ga je upoznao sa klasičnim stripovima poput "[[Mikijev zabavnik|Mikijevog zabavnika]]". U osnovnoj školi počeo je da objavljuje svoje radove u školskim listovima, a tokom srednje škole, njegov angažman u svijetu stripa postao je ozbiljniji, uz uspostavljanje kontakata sa poznatim autorima i izdavačima. Kroz svoju karijeru učestvovao je u brojnim izložbama širom [[Balkan]]a, uključujući Balkansku smotru stripa u Leskovcu od 2001. do 2005. godine, Šabački festival stripa 2003. i 2006. godine, te Prvi međunarodni salon stripa u Banjoj Luci 2018. godine. Jedno od njegovih značajnijih ostvarenja je strip „Ekstra Gedža – tatko na superheroji“, nastao u saradnji sa Dejanom Stojiljkovićem. Strip je objavljen 2008. godine u tiražu od 300 primjeraka. Priče Petra Kočića su inspirisale neke od njegovih novijih dijela. Neki od tih radova nastali su u saradnji sa rođakom [[Milan Mladić|Milanom Mladićem]]. == Izložbe == Tokom svoje karijere učestvovao je u različitim izložbama stripa, kako samostalno tako i u saradnji sa drugim autorima. Neki od najvažnijih događaja na kojima je predstavio svoje radove uključuju: * Balkanska smotra stripa u Leskovcu (2001-2005) * Izložba stripa u Nišu (2003, 2004) * Šabački festival stripa (2003, 2006) * Festival stripa u Beogradu (2003-2006) * Smotra mladih strip autora u Leskovcu (2006) * Prvi Međunarodni salon stripa u Banjoj Luci (2018) * Četvrta Izložba stripa Srpske (2020) * Izložba "Gluvo doba" (2020) {{DEFAULTSORT:Ikonić, Predrag}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački crtači stripa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački autori stripa]] [[Kategorija:Rođeni 1974.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cxl0kyeiam59j3yid73w9u43d6jeoxa 0 501007 3893287 3641231 2026-06-04T10:37:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Vera Vučeva | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Bugarska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|01|22}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[Bugarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''0''' | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = '''72.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1992. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 7. 10. 2023. }} '''Vera Vučeva''' ({{jez-bg|Вера Вучева}}) rođena 22. januara 1973. je nekadašnja [[bugarska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|23]] | | |} Vučeva je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]]. Nastupila je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|utrci sprinta]], kada je sa osvojila 23-o mjesto s 2:31.8&nbsp;min zaostataka i jednim promašajem iza pobjednice [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]], koja je nastupila za [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]].{{efn|name=EUN|Pod imenom Ujedinjeni tim, na ovoj olimpijadi nastupili su takmičari iz nekadašnjih sovjetskih republika Rusije, Ukrajine, Kazahstana, Bjelorusije, Uzbekistana i Armenije.}} === Svjetska prvenstva === Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] nije nastupala. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 23. januara 1992. u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Antholz]]u, kada je osvojila 47-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km s 6:45.4&nbsp;min zaostatka i pet promašaja, iza pobjednice [[Nadežda Aleksijeva|Nadežde Aleksijeve]]. Najbolji rezultat joj je 23-o mjesto dva dana kasnije u utrci na 7,5&nbsp;km s 1:48.2&nbsp;min zaostatka i jednim promašajem, iza pobjednice [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]]. == Kraj karijere == == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|441}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Vučeva, Vera}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Bugarski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Bugarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f1fmxyewqmoz7kvxgmxzds2lie9x16u 0 501589 3893367 3777912 2026-06-04T10:49:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893367 wikitext text/x-wiki {{Kinesko ime|Wang}} {{About|kineskoj biatlonki Wang Jinping |druge osobe s istim imenom|Wang Jinping}} {{Infokutija biatlonac | ime = Wang Jinping | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Kina}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|05|11}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Kina | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI ='''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI ='''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP ='''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK =[[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] | pobjede SK ='''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]]) | pobjede u dis = 0 <!-- IBU kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = | medalje OI NS = | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!-- Aktivnost --> | kraj karijere = 1994. <!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Skijaško trčanje na Azijskim igrama|Azijske igre (skijaško trčanje)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 1. 11. 2023. }} '''Wang Jinping''', ({{zh|c=王锦萍}}) rođena 11. maja 1971. je nekadašnja [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wa/wang-jinping-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418055638/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wa/wang-jinping-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020|language=en |title=Wang Jinping Olympic Results |access-date=20. 11. 2017}}</ref> Mlađa sestra je kineske biatlonke [[Wang Jinfen]]. == Biografija == === Karijera === {{sekcija}} ==== Olimpijske igre ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|61]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|52]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|14]] |} Wang Jinping je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]<ref name=Biathlon92>{{cite web |title=Albertville 1992 Official Report |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville |year=1992 |access-date=12. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |url-status=dead }}</ref> i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]].<ref name=Biathlon94>{{cite web | title = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4 | url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF | publisher = LA84 Foundation | work = Lillehammer Olympic Organizing Committee | year = 1994 | access-date=1. 12. 2016}}</ref> Najbolji rezultat u štafetnim utrkama bilo joj je 12-o mjesto na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 - štafeta (žene)|štafeti]], sa [[Song Aiqin]] i [[Liu Giulan]] sa zaostatkom od 7:55.4&nbsp;min iza [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|francuske štafete]] u sastavu [[Corinne Niogret]], [[Véronique Claudel]] i [[Anne Briand]]. Utrku je završila sa četiri promašaja. U pojedinačnim utrkama najbolji plasman je ostvarila u [[Albertville|Albertvillu]] na [[ZOI 1992.]] kada je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]] zauzela 52-o mjesto s jednim promašajem i 4:13.2&nbsp;min zaostatka iza pobjednice [[Anfisa Rezcova|Anfisa Rezcove]], koja je nastupila za [[Ujedinjeni tim na Olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]{{Ujedinjeni tim}} ==== Svjetska prvenstva ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|42]] | | | |} Nastupila je na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]]. Na prvom nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u, osvojila je 20. februara 42-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] sa sedam promašaja i 10:50.8&nbsp;min zaostatka iza pobjednice [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]]. Najbolji rezultat joj je 38-o mjesto na istom takmičenju, kada je u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 - 7,5 km|na 7,5 km]] s četiri promašaja i zaostatkom od 4:50.5&nbsp;min, iza pobjednice [[Anne Elvebakk]], koja je završila trku takođe s dva promašaja. U ekipnim disciplinama nije nastupala. ==== Svjetski kup ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="5" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] |- | || || || ||76 |} {{clear}} Aktivno je počela nastupati u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kup u biatlonu]] u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92]], kada je u njemačkom [[Ruhpolding]]u 16. januara 1992. osvojila 52-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama, bilo joj je 23-e mjesto 20. januara 1994. u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94]], u utrci na 15&nbsp;km u [[Antholz]]u. U ekipnim utrkama u istoj sezoni osvojila je deveto mjesto - od 14 ekipa koje su nastupile, 16. januara 1994. u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] s [[Liu Giulan]] i [[Wang Jingge]] i [[Song Aiqin]]. ==== Azijske igre ==== ===== Skijaško trčanje ===== {{sekcija}} ===== Biatlon ===== {{sekcija}} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukla se 1994. godine. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|392}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTCHN21507197001#/datacenter Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Wang, Jinping}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Kineski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Kineski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d21k9s71o2erjuu1nat33terl0yl6sp 0 502647 3893329 3832541 2026-06-04T10:43:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893329 wikitext text/x-wiki {{About|američkoj biatlonki Joan Smith|druge osobe s istim imenom|Joan Smith (višeznačnica)}} {{Infokutija biatlonac | ime = Joan Smith | slika = | puno ime = Joan Miller Smith | država = {{ZID|SAD}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|06|25}} | mjesto rođenja = [[Rochester (New York)|Rochester]], [[New York (savezna država)|New York]] | država rođenja = [[SAD]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|1988]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/1994]], [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/1995]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''62.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1998 <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 29. 12. 2023. }} '''Joan Miller Smith''' rođena 25. juna 1967. u [[Rochester (New York)|Rochester]]u, [[New York (savezna država)|New York]], kao Joan Smith je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|55]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|8]] |} Joan Smith je nastupila na dvijema [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sm/joan-smith-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418053835/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sm/joan-smith-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Joan Smith Olympic Results |access-date=21. 11. 2017|language=en}}</ref> Najbolji rezultat ostvarila je na ZOI 1994.u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila je 14-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 2:40.1&nbsp;min iza pobjednice [[Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Kanađanke]] [[Myriam Bédard]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat na istim igrama bilo osmo mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Beth Coats]], [[Laurie Tavares]] i [[Joan Guetschow]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1988}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988 – 5 km|38]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 15 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 7,5 km|33]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 7,5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (žene)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (žene)|4]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|37]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|52]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|11]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|5]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|14]] | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Smith je od 1988-96. nastupila sedam puta. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|na 15 km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 5:16.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji rezultat bilo joj je četvrto mjesto na istom takmičenju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Nancy Bell-Johnstone]], [[Patrice Jankowski]] i [[Anna Sonnerup|Annom Sonnerup]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="12" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] |- |25|| ||33||52||33||24||24|| || || ||86 |} {{clear}} U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 23. januara 1988. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|SK 1987/88.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u, kada je u utrci na 10&nbsp;km sa zaostatkom od 5:16.1&nbsp;min i sedam promašaja osvojila 22-o mjesto iza pobjednice [[Iva Karađozova|Ive Karađozove]]. Najbolji plasman u pojedinačnim disciplinama bilo joj je četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|SK 1993/94.]] 19. marta 1994. u [[Kanada|kanadskom]] [[Canmore (Alberta)|Canmoru]] u, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km bez promašaja i zaostatkom od 33.7&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Nadežda Talanova|Nadežde Talanove]], a 22&nbsp;s sporija od trećeplasirane [[Nathalie Santer-Bjørndalen|Nathalie Santer]]. Na istom takmičenju dan kasnije, u štafetnoj utrci s [[Beth Coats]], [[Laurie Tavares]] i [[Ntala Skinner]] osvojila je drugo mjesto, što joj je ujedno i najbolji rezultat. == Kraj karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|306}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Smith, Joan}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Rochester (New York)]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] fonzn0056wu7flz3aru00pm9q6c0hzq 0 503298 3893285 3832536 2026-06-04T10:37:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kristina Sabasteanski | slika = US Navy 020207-N-3995K-004 Winter Olympics 2002 - Military Olympian.jpg | puno ime = Kristina Sabasteanski-Viljanen | država = {{ZID|SAD}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|01|24}} | mjesto rođenja = [[Pittsfield (Massachusetts)|Pittsfield]], [[Massachusetts]] | država rođenja = [[SAD]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''46.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2002. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 1. 2. 2024. }} '''Kristina Sabasteanski''' rođena 1. aprila 1969, u [[Pittsfield (Massachusetts)|Pittsfieldu]], [[Massachusetts]] je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|55]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|15]] |} Kristina Sabasteanski je nastupila na dvijema [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji rezultat ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila je 33-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:04.2&nbsp;min iza pobjednice [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Ruskinje]] [[Galina Kukljeva|Galine Kukljeve]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat na istim igrama bilo 15-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Stacey Wooley]], [[Kara Salmela|Karom Salmela]] i [[Ntala Skinner|Ntalom Skinner]], kao i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Andrea Nahrgang|Andreom Nahrgang]], [[Kara Salmela|Karom Salmela]] i [[Rachel Steer]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|44]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|13]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|20]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|5]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|41]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|9]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|10]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|48]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|12]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|61]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] nastupila je šest puta. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 4:52.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice Francuskinje [[Emmanuelle Claret]]. U ekipnim utrkama je s [[Deborah Nordyke]], [[Stacey Wooley]] i [[Ntala Skinner|Ntalom Skinner]] na istom prvenstvu osvojila peto mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s 2:08.4&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Katrin Apel]], [[Simone Greiner-Petter-Memm]], [[Uschi Disl]] i [[Petra Behle]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="8" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] |- |62||66|| ||54|| || || || |} {{clear}} U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 19. januara 1995. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|SK 1994/95.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u, kada je u utrci na 15&nbsp;km sa zaostatkom od 6:36.6&nbsp;min i tri promašaja osvojila 41-o mjesto iza pobjednice ruske biatlonke [[Uschi Disl]], koja je utrku završila s dva promašaja. Svoj najbolji plasman u pojedinačnim utrkama, ostvarila je 7. marta 1998. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|SK 1997/98.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] osvojivši deveto mjesto u utrci na 15&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 1:39.7&nbsp;min iza pobjednice Šveđanke [[Magdalena Forsberg]]. U ekipnim utrkama u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|SK 1994/95.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]]u 19. marta 1995. s [[Stacey Wooley]], [[Deborah Nordyke]] i [[Kara Salmela|Karom Salmela]] osvojila je sedmo mjesto u štafetnoj utrci. == Kraj karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti nakon nastupa na Olimpijskim igrama 2002. godine. Po zanimanju je vojnik. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|282}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Sabasteanski, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Pittsfield (Massachusetts)]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0zggpw3uc1tvivfkod7ez1zoc3jswt6 0 503355 3893368 3828095 2026-06-04T10:49:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893368 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Anne Archibald | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 1976.<ref>{{Cite web|url=https://data.bibliotheken.nl/doc/thes/p411861298|title=Nationale bibliotheken|website=data.bibliotheken.nl|access-date=19. 1. 2024|archive-date=8. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508194127/http://data.bibliotheken.nl/doc/thes/p411861298|url-status=dead}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Kanada]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = Kanadsko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Astronomija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nagrada Cecilia Payne-Gaposchkin]] <br/> [[Medalja J.S. Plaskett]] | religija = | fusnote = }} '''Anne Murray Archibald''' (1976.) jest [[Kanada|kanadska]] [[astronom]]kinja poznata po svojim zapažanjima [[pulsar]]a<ref name=recycled>{{citation|url=https://www.wired.com/2009/05/missing-link-pulsar/|title=Missing link in pulsar evolution Is a cannibal|magazine=[[Wired (časopis)|Wired]]|date=21. 5. 2009|first=Lisa|last=Grossman}}</ref><ref name=triple>{{citation|url=https://astronomy.com/news/2014/01/a-pulsar-discovered-in-a-unique-triple-star-system|magazine=[[Astronomy (časopis)|Astronomy]]|title=A pulsar discovered in a unique triple star system|date=6. 1. 2014}}</ref><ref name=einstein>{{citation| last = Karouzos | first = Marios| date = juli 2018 | doi = 10.1038/s41550-018-0537-6| issue = 8| journal = [[Nature Astronomy]]| pages = 614| title = Einstein still right| volume = 2| bibcode = 2018NatAs...2..614K| s2cid = 125460309| doi-access = free}}</ref> i kao jedan od programera [[SciPyja]], biblioteke naučne programiranja za [[Python (programski jezik)|programski jezik Python]]. == Obrazovanje i karijera == Dodiplomske studije [[Matematika|matematike]] je završila na [[Univerzitet Waterloo|Univerzitetu Waterloo]], uključujući stažiranje koje je uključivalo [[Grafika|kompjutersku grafiku]] i analizu slika [[radar]]skih podataka. Nakon što je magistrirala iz čiste matematike na [[Univerzitet McGill|Univerzitetu McGill]], postala je doktorantica [[astrofizičar]]ke [[Viktoria Kaspi|Viktorije Kaspi]] na McGill-u,<ref name=cpg>{{citation|url=https://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Archibald&first_nm=Anne&year=2015|title=2015 Cecilia Payne-Gaposchkin Doctoral Dissertation Award in Astrophysics Recipient: Anne Archibald, McGill University|access-date=24. 9. 2020}}</ref> i osvojila i nagradu za doktorsku disertaciju [[Nagrada Cecilia Payne-Gaposchkin|Cecilia Payne-Gaposchkin]] iz astrofizike [[Američko fizičko društvo|Američkog fizičkog društva]] i [[Medalja J.S. Plaskett|J.S. Plaskett Medalju]] Kanadskog astronomskog društva za doktorsku disertaciju iz 2013, "Kraj akrecije: rendgenski binarni/milisekundni pulsarni prelazni objekat PSR J1023+0038".<ref name=cpg /><ref name=plaskett>{{citation|url=https://casca.ca/?p=7230|title=2015 Plaskett Medal|date=16. 5. 2016 |publisher=Canadian Astronomical Society|access-date=24. 9. 2020}}</ref> Nakon postdoktorskog istraživanja na [[ASTRON]]-u, a zatim na Institutu za astronomiju Anton Pannekoek, oba u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i uz podršku Veni stipendije nizozemske organizacije za naučna istraživanja,<ref name=cpg /><ref name=orcid>{{citation|url=https://orcid.org/0000-0003-0638-3340|title=Anne M. Archibald|work=ORCID|access-date=24. 9. 2020}}</ref><ref name=veni>{{citation|url=https://www.astron.nl/veni-fellowship-for-anne-archibald/|title=Veni fellowship for Anne Archibald|publisher=ASTRON|date=17. 7. 2015|access-date=24. 9. 2020}}</ref> bila je viši predavač na [[Univerzitet Newcastle|Univerzitetu Newcastle]] od 2019. do 2023.<ref name=orcid /> == Također pogledajte == * [[Spisak astronoma]] * [[Spisak astronomkinja]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Anne Archibald}} *[https://www.ncl.ac.uk/maths-physics/staff/profile/annearchibaldnewcastleacuk.html Home page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201124102015/https://www.ncl.ac.uk/maths-physics/staff/profile/annearchibaldnewcastleacuk.html |date=24. 11. 2020 }} {{DEFAULTSORT:Archibald, Anne}} [[Kategorija:Kanadski astronomi]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iq3cxgwe8em3qog8o2l5xcoqcdjrxb0 0 503373 3893332 3832544 2026-06-04T10:44:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Deborah Nordyke | slika = | puno ime = Deborah Nordyke | država = {{ZID|SAD}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|05|20}} | mjesto rođenja = [[Belthalto (Illinois)|Belthalto]], [[Illinois]] | država rođenja = [[SAD]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = učiteljica | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1998. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 2. 2. 2024. }} '''Deborah Nordyke''' rođena 20. maja 1962, u [[Belthalto (Illinois)|Belthaltou]], [[Illinois]] je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/deborah-nordyke-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417224908/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/deborah-nordyke-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Deborah Nordyke Olympic Results |access-date=24. 11. 2017|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|48]] | |} Deborah Nordyke je nastupila samo na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]. Jedini rezultat ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila je 48-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:42.5&nbsp;min iza pobjednice [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Ruskinje]] [[Galina Kukljeva|Galine Kukljeve]]. U štafetnim utrkama nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|59]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|5]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|71]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|9]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|10]] |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupila je tri puta. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 39-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|potjeri]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:46.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice Šveđanke [[Magdalena Forsberg|Magdalene Forsberg]]. U ekipnim utrkama je s [[Kristina Sabasteanski|Kristinom Sabasteanski]], [[Stacey Wooley]] i [[Ntala Skinner|Ntalom Skinner]] na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] osvojila peto mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s 2:08.4&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Katrin Apel]], [[Simone Greiner-Petter-Memm]], [[Uschi Disl]] i [[Petra Behle]]. === Svjetski kup === U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 9. marta 1995. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|SK 1995/96.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju, kada je u utrci na 15&nbsp;km sa zaostatkom od 12:06.5&nbsp;min i osam promašaja osvojila 41-o mjesto iza pobjednice slovačke biatlonke [[Martina Halinárová]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Svoj najbolji plasman u pojedinačnim utrkama, ostvarila je 7. marta 1998. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|SK 1997/98.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] osvojivši 38-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom od 3:14.7&nbsp;min iza Šveđanke [[Magdalena Forsberg|Magdalene Forsberg]]. U ekipnim utrkama u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|SK 1994/95.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]] 19. marta 1995. s [[Stacey Wooley]], [[Kara Salmela|Karom Salmelom]] i [[Kristina Sabasteanski|Kristinom Sabasteanski]] osvojila je sedmo mjesto u štafetnoj utrci. == Kraj karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti nakon nastupa na Olimpijskim igrama 1998. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|301}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Nordyke, Deborah}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Belthalto (Illinois)]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jdfks1kws6rlldzmhozxj9xw36emdjp 0 503403 3893328 3832546 2026-06-04T10:43:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Lanny Barnes | slika = | puno ime = Lanny Barnes-Coliander | država = {{ZID|SAD}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|04|26}} | mjesto rođenja = [[Durango (Colorado)|Durango]], [[Colorado]] | država rođenja = [[SAD]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = UMFK Bengals | trener = [[Mikael Löfgren]], [[Per Nilsson]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''41''' ([[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]]) | kraj karijere = 2014. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 3. 2. 2024. }} '''Lanny Barnes''' rođena 26. aprila 1982, u [[Durango (Colorado)|Durangu]], [[Colorado]] je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|64]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|77]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|16]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|63]] | | | |} Lanny Barnes je nastupila tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji rezultat ostvarila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|15&nbsp;km]] kada je osvojila 23-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 2:39.0&nbsp;min iza pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Norvežanke]] [[Tora Berger|Tore Berger]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat bilo 15-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Rachel Steer]], [[Tracy Barnes (biatlonka)|Tracy Barnes]] i [[Carolyn Treacy]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|16]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|18]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|63]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|18]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|10]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|67]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|11]] | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] nastupila je šest puta. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 37-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:36.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice Norvežanke [[Tora Berger|Tore Berger]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U ekipnim utrkama je s [[Tracy Barnes (biatlonka)|Tracy Barnes]], [[Haley Johnson]] i [[Laura Spector|Laurom Spector]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] osvojila deseto mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s 5:29.5&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke ruske štafete u sastavu: [[Svetlana Slepcova]], [[Ana Buligina]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]] |- | ||||||||||65||||92||82||||94|| |} {{clear}} U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 9. marta 2002. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|SK 2001/02.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u kada je u utrci na 7,5&nbsp;km sa zaostatkom od 6:28.7&nbsp;min i četiri promašaja osvojila 54-o mjesto iza pobjednice norveške biatlonke [[Liv Grete Poirée]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Svoje najbolje plasmane u pojedinačnim utrkama, ostvarila je 29. novembra 2006. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|SK 2006/07.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u osvojivši 15-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 2:13.5&nbsp;min iza pobjednice ruske biatlonke [[Irina Malgina|Irine Malgine]], koja je utrku završila s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji joj je rezultat osmo mjesto 7. decembra 2013. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|SK 2013/4.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u, kada je s [[Susan Dunklee]], [[Sara Studebaker|Sarom Studebaker]] i [[Hannah Dreissigacker]] i zaostatkom od 2:44.8&nbsp;min bile sporije od pobjedničke ukrajinske štafete u sastavu: [[Julija Džima]], [[Vita Semerenko]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. == Kraj karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2014. godine. == Privatni život == Lanny Barnes je sestra blizankinja američke biatlonke [[Tracy Barnes (biatlonka)|Tracy Barnes]]. == Nagrade == U korist Lanny, njena je sestra Tracy odustala od učestvovanja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014]], koja je u toj sezoni imala bolje rezultate, ali zbog bolesti nije mogla da učestvuje na kvalifikacijama.<ref>{{cite web | url =https://www.dailymail.co.uk/news/article-2540793/I-want-best-Lanny-U-S-biathalete-took-twins-place-Olympic-team-dedicates-performance-selfless-sister.html | title ='It changed my life forever': U.S. biathalete who was given place on Olympic team by her twin dedicates performance to selfless sister | authorlink = | last = | first = | date =16. 1. 2014 | website =dailymail.co.uk | publisher = | access-date =2. 2. 2024 | language =en }}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|116}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Barnes, Lanny}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Durango (Colorado)]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sb98pppio6uuw4gjvh9pxex770lwj60 0 503614 3893338 3641179 2026-06-04T10:46:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Susan Dunklee | slika = Susan Dunklee Biathlon WCh 2015.jpg | puno ime = Susan Dunklee | država = {{ZID|SAD}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|02|13}} | mjesto rođenja = [[Newport (Vermont)|Newport]], [[Vermont]] | država rođenja = [[SAD]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = Dartmouth College | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]]) | medalje SP = '''2''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12]]{{Evropski kup}} | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2008/2009.|2008//09.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''101''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]) | kraj karijere = 2022. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|masovni start]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5 km]] }} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 0 }} |ažurirano = 11. 2. 2024. }} '''Susan Dunklee''' rođena 13. februara 1986, u [[Newport (Vermont)|Newportu]], [[Vermont (savezna država)|Vermont]] je nekadašnja [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|17]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|7]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|19]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|66]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|15]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|63]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|27]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|40]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|7]] |} Susan Dunklee je nastupila na trima [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|masovnom startu]] kada je osvojila 11-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 1:32.3&nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama ostvarila je na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Sara Studebaker|Sarom Studebaker]], [[Hannah Dreissigacker]] i [[Annelies Cook]], kada su sa zaostatkom od 2:11.7&nbsp;min osvojile šesto mjesto iza pobjedničke ukrajinske štafete u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|12]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|8]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|8]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – masovni start (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (mješovito)|10]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|22]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|16]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|24]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|13]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|55]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|11]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|77]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|13]] | | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] nastupila je osam puta. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama su joj dvije srebrne medalje: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – masovni start (žene)|masovnog starta]], kada je bez promašaja bila sporija 4.6&nbsp;s iza pobjednice njemačke biatlonke [[Laura Dahlmeier|Laure Dahlmeier]], te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]]<nowiki/>kada je bez promašaja bila sporija 6.8&nbsp;s iza pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultati dva osma mjesto koja je ostvarila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|mješovite štafete]] s [[Hannah Dreissigacker]], [[Lowell Bailey|Lowellijem Baileyem]] i [[Leif Nordgren|Leifom Nordgrenom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="12" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] |- |34||40||22||16||14||10||34||34||39||44||74 |} {{clear}} U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] je prvi put nastupila 11. januara 2012. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|SK 2011/12.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] u utrci na 15&nbsp;km. kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 6:24.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je 11. februara 2016. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|SK 2015/16.]] osvajanjem drugog mjesta u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle (Maine)|Presque Islu]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 17.8&nbsp;s bila sporija od pobjednice češke biatlonke [[Gabriela Soukalová|Gabriele Soukalove]]. U štafetnim utrkama najbolji rezultat joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2012.|SK 2021/22.]] s [[Clare Egan]], [[Deedra Irwin|Deedrom Irwin]] i [[Joanne Reid]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u štafetnoj utrci. == Kraj karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|676}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Dunklee, Susan}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Newport (Vermont)]] [[Kategorija:Američki biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Američki olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dxm1ubq0u0lsm6txl294s3fgs82lqgg 0 503739 3893295 3641323 2026-06-04T10:38:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Michelle Collard | slika = | puno ime = Michelle Collard | država = {{ZID|Kanada}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|08|13}} | mjesto rođenja = [[Vanderhoof (Britanska Kolumbija)|Vanderhoof]], [[Britanska Kolumbija]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[Nechako Nordic Vanderhoof]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]]) | medalje SP = 0 | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] | pobjede SK = 0{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''50.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1999. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 18. 2. 2024. }} '''Michelle Collard''', rođena 13. augusta 1975. u [[Vanderhoof (Britanska Kolumbija)|Vanderhoofu]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] je nekadašnja [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|17]] |} Michelle Collard je nastupila na samo jednim Olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bila joj je 38-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom 2:18.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Ruskinje]] [[Galina Kukljeva|Galine Kukljeve]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman na istim igrama zadnje 17-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Nikki Keddie]], [[Myriam Bédard]] i [[Inger-Kristin Berg]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km (žene)|62]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|51]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|32]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km (žene)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|56]] | | |} Collard je nastupila na tri [[Svjetska prvenstva u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|potjere]] s dva promašaja i zaostatkom od 5:48.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Magdalena Forsberg|Magdalene Forsberg]]. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nikki Keddie]], [[Myriam Bédard]] i [[Inger-Kristin Berg]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="4" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] |- | ||-|- ||-||52 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Collard u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] [[italija]]nskom [[Antholz]]u 11. januara 1996. kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 50-o s tri promašaja i zaostatkom od 8:00.4&nbsp;min bila sporija iza njemačke biatlonke [[Uschi Disl]]. Najbolji plasman joj je bilo 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1995/96.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 16-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 1:21.2&nbsp;min bila sporija iza ukrajinske biatlonke [[Olena Zubrilova|Olene Zubrilove]]. U ekipnim disciplinama najbolji rezultati su joj dva sedma mjesta u štafeti: u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 14. januara 1996. s [[Nikki Keddie]], [[Myriam Bédard]] i [[Inger-Kristin Berg]]; te u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u 28. februara 1999. s [[Martine Albert]], [[Nikki Keddie]] i [[Inger-Kristin Berg]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 1999. godine. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|276}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Collard, Michelle}} [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, Vanderhoof (Britanska Kolumbija)]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Kanadski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7n5aerbaodj1cx8okl3mona0gaim3zr 0 503750 3893327 3641330 2026-06-04T10:43:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sandra Keith | slika = Sandra_Keith_Ostersund_2008.jpg | puno ime = Sandra Keith | država = {{ZID|Kanada}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|12|11}} | mjesto rođenja = [[Ottawa]], [[Ontario]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[Rocky Mountain Racers]] | trener = [[Geret Coyne]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) | medalje SP = 0 | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/2002]] | pobjede SK = 0{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''51.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''45.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede EK = 1 | plasman EK = '''27''' ([[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]]) | kraj karijere = 2010. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 18. 2. 2024. }} '''Sandra Keith''', rođena 11. decembra 1980. u [[Ottawa|Otawi]], [[Ontario]], [[Kanada]] je nekadašnja [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|42]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|66]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|17]] |} Sandra Keith je nastupila samo na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 42-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]] u utrci na[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom 6:32.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Ruskinje]] [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman na istim igrama predzadnje 17-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Zina Kocher|Zinom Kocher]], [[Martine Albert]] i [[Marie-Pierre Parent]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|53]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|69]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|70]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|21]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|44]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|49]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|19]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|71]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|9]] | |} Keith je nastupila na sedam [[Svjetska prvenstva u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 33-e mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 5:30.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice češke biatlonke [[Kateřina Holubcová|Kateřine Holubcove]]. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Megan Imrie]], [[Zina Kocher|Zinom Kocher]] i [[Megan Tandy]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- | || || ||||79|| ||54|| || |} {{raščistiti}} Prvi nastup Keith u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 23. januara 2002. u utrci na 15&nbsp;km, kada je osvojila 82-o mjesto s deset promašaja i zaostatkom od 14:54.6&nbsp;min iza norveške biatlonke [[Liv Grete Poirée]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji joj je 11-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 15. decembra 2007. u utrci na 7,5&nbsp;km bez promašaja i zaostatkom od 57.9&nbsp;s iza francuske biatlonke [[Sandrine Bailly]]. U ekipnim disciplinama najbolji rezultat joj je deveto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Whistler (Alberta)|Whistleru]] 14. marta 2009. s [[Megan Imrie]], [[Zina Kocher|Zinom Kocher]] i [[Megan Tandy]]. == Privatni život == Do septembra 2019. godine bila je u vezi s norveškim biatloncem [[Halvard Hanevold|Halvardom Hanevoldom]]. Učestvovala je 2008. u izdavanju kalendara [[Bold Beautiful Biathlon]] za 2009. s fotografijama aktova, kojim je s [[Zina Kocher|Zinom Kocher]], [[Megan Imrie]], [[Megan Tandy]] i [[Rosanna Crawford|Rosannom Crawford]], sakupljala financijska sredstva za učestvovanje na Olimpijskim igrama 2010. godine.<ref>{{cite web | url =https://www.welt.de/sport/article2909891/Kanadas-Biathletinnen-strippen-fuer-Olympia-2010.html | title =Kanadas Biathletinnen strippen für Olympia 2010 | authorlink =Jörg Winterfeldt | last = Winterfeldt | first =Jörg | date =23. 12. 2008 | website =welt.de | publisher =Welt | access-date =18. 2. 2024 | language =de }}</ref> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2010. godine. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|157}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Keith, Sandra}} [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, Ottawa]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Kanadski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1jmitnj6b58nsdcp4e4mf16k335v4kp 10 503875 3892849 3577253 2026-06-04T00:06:48Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Šablon:Doslovni prijevod]] 3892849 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Doslovni prijevod]] 5inamfqku23pxfszoz80mbdt65qili3 0 503893 3893335 3641335 2026-06-04T10:44:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Megan Tandy | slika = Megantandy.jpg | puno ime = Megan Elizabeth Tandy | država = {{ZID|Kanada}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|09|10}} | mjesto rođenja = [[Victoria (Britanska Kolumbija)|Victoria]], [[Britanska Kolumbija]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[BC High Performance Biathlon]] | trener = [[Ilmar Heinicke]], [[Fiona Coy]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]]) | medalje SP = 0 | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] | pobjede SK = 0{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''46.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''32''' ([[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]]) | kraj karijere = 2019. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 28. 2. 2024. }} '''Megan Tandy''', jedno vrijema udata kao ''Megan Heinicke'', rođena 10. septembra 1988. u [[Victoria (Britanska Kolumbija)|Victoriji]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] je nekadašnja [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|49]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|35]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|14]] | |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|59]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|7]] | |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | |} Megan Tandy je nastupila na trima [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 35-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]] u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|potjere]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom 3:46.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Njemice]] [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Zina Kocher|Zinom Kocher]], [[Megan Imrie]] i [[Rosanna Crawford|Rosannom Crawford]] osvojila sedmo mjesto. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|77]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|71]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2010}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2010 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|52]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|44]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – masovni start (žene)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|64]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|16]] | |} Tandy je nastupila na sedam [[Svjetska prvenstva u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2017]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 3:23.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice ruske biatlonke [[Ekaterina Jurlova|Ekaterine Jurlove]]. U ekipnim disciplinama najbolji su joj plasmani dva deveta mjesto: Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Sandra Keith|Sandrom Keith]], [[Zina Kocher|Zinom Kocher]] i [[Megan Imrie]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Rosanna Crawford|Rosannom Crawford]], [[Audrey Vaillancourt]] i [[Julia Ransom|Julijom Ransom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="12" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !![[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] |- | || || ||65||81||83||62||36||84||83|| || |} {{raščistiti}} Prvi nastup Tandy u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] u u [[Kanada|kanadskom]] [[Canmore (Alberta)|Canmoru]], 11. marta 2009. u utrci na 15&nbsp;km, kada je osvojila 50-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 6:07.7&nbsp;min iza njemačke biatlonke [[Simone Hauswald]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji joj je 11-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 4. decembra 2014. u utrci na 15&nbsp;km kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 3:31.1&nbsp;min bila sporija iza bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]], te 11-o mjesto u istoj sezoni u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2015. u utrci na 7,5&nbsp;km kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 52.3&nbsp;s bila sporija iza norveške biatlonke [[Fanny Horn]]. U ekipnim disciplinama najbolji rezultat joj je četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]]u 12. decembra 2013. s [[Megan Imrie]], [[Zina Kocher|Zinom Kocher]] i [[Rosanna Crawford|Rosannom Crawford]]. == Privatni život == Učestvovala je 2008. u izdavanju kalendara [[Bold Beautiful Biathlon]] za 2009. s fotografijama aktova, kojim je s [[Sandra Keith|Sandrom Keith]], [[Zina Kocher|Zinom Kocher]], [[Megan Imrie]] i [[Rosanna Crawford|Rosannom Crawford]], sakupljala financijska sredstva za učestvovanje na Olimpijskim igrama 2010. godine.<ref>{{cite web | url =https://www.welt.de/sport/article2909891/Kanadas-Biathletinnen-strippen-fuer-Olympia-2010.html | title =Kanadas Biathletinnen strippen für Olympia 2010 | authorlink =Jörg Winterfeldt | last = Winterfeldt | first =Jörg | date =23. 12. 2008 | website =welt.de | publisher =Welt | access-date =18. 2. 2024 | language =de }}</ref> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2019. godine. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|108}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Tandy, Megan}} [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, Victoria (Britanska Kolumbija)]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Kanadski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hpcqi4czqaz34o848bfctsg1rr93sj1 0 504333 3893334 3641378 2026-06-04T10:44:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ala Hiljenko | slika = Ghilenko A. – Biathlon 2023 Nove Mesto 8736.jpg | opis slike = | puno ime = Ala Vjačeslavivna Hiljenko | država = {{ZID|Ukrajina}} <small>(do 2016.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2016.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|06|12}} | mjesto rođenja = [[Varva]], [[Černigivska oblast]] | država rođenja = [[Ukrajina]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = [[Petru Bria]]<br />[[Iwan Florean]]<ref>{{cite web | url =https://mec.gov.md/sites/default/files/ln-2022_final_modificat.pdf | title =Bez naslova | authorlink = | last = | first = | date = | website =mec.gov.md | publisher =ski.md | access-date =22. 3. 2024 | language =ro }}</ref> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''83.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''57.''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]]) | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 22. 3. 2024. }} '''Ala Vjačeslavivna Hiljenko''', ({{jez-uk|Алла В'ячеславівна Гиленко|kurziv=da}}) rođena 12. juna 1992. u [[Varva|Varvi]], [[Černigivska oblast]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], je [[Ukrajina|ukrajinska]] i od 2016. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.sports.ru/biathlon/1046292313.html | title =Гиленко и Ничипоренко могут перейти из сборной Украины в Молдавию | authorlink = | last = | first = | date =4. 12. 2016 | website =sports.ru | publisher = | access-date =22. 3. 2024 | language =ru }}</ref><ref>{{cite web | url =https://asnta.ru/novosti/alla-gilenko-na-olimpiade-bolela-za-kuzminu_28332/ | title =Алла Гиленко: «На Олимпиаде болела за Кузьмину»| authorlink = | last = | first = | date =7. 3. 2018 | website =asnta.r | publisher = | access-date =22. 3. 2024 | language =ru }}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|72]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|86]] | | | | |} Ala Hiljenko je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat 72-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 8:15.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama nije nastupila.<ref>{{Cite web |title=Alla GHILENKO |url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/biathlon/athlete-profile-n1050960-alla-ghilenko.htm |website=olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Winter Olympics Bio – Alla Ghilenko |url=https://www.espn.com/olympics/winter/2022/athletes/_/athlete/70173 |access-date=22. 3. 2024 |website=ESPN.com |language=en}}</ref><ref>{{cite news |title=Biatlonista Alla Ghilenko a obtinut cel mai notabil rezultat din cariera |url=https://protv.md/sport/biatlonista-alla-ghilenko-a-obtinut-ieri-cel-mai-notabil-rezultat---2437431.html |work=[[ProTV Chișinău|ProTV]] |date=22. 12. 2018 |language=ro}}</ref> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|99]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|98]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|84]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|21]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|80]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|86]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|57]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|27]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|77]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|23]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|72]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Ala Hiljenko je nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 43-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:14.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman bilo 18-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2014.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Aljona Makarova|Aljonom Makarovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24]] |- | || || || ||90|| || || |} {{clear}} Prvi nastup Hiljenko u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]] u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 93-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 5:01.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:35.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 3. marta 2024. u mješovitoj štafeti s [[Alina Stremous|Alinom Stremous]], [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]] i [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]]. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Alla Ghilenko}} * {{Sport365|928}} {{DEFAULTSORT:Hilenko, Ala}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Varva]] [[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7nmfm9xu0cqiszpg2ztrvexjcgm34j2 0 504347 3893319 3695216 2026-06-04T10:43:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Eveli Saue | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|02|13}} | mjesto_rođenja = [[Kärdla]], [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = [[Sportclub Biathlon Kärdla]] | trener = [[Tõnu Pääsuke]] <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2010.|2010]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''10.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]]) }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 2012. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''96.''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Eveli Saue''', rođena 13. februara 1984. u [[Kärdla|Kärdli]], [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]], [[SSSR]] (danas [[Estonija]]), nekadašnja je estonska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|17]] |} Dvaput je nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat 41. mjesto [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:35.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Norvežanke]] [[Tora Berger|Tore Berger]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama osvojila je 17. mjesto na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla|Kadri Lehtlom]], [[Sirli Hanni]] i [[Kristel Viigipuu]], kada su 8:19.2&nbsp;s bili sporije od pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske štafete]] u sastavu: [[Svjetlana Sljepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. Na [[Zimske olimpijske igre 2010.|Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] bila je [[Spisak nosilaca zastave Ukrajine na Olimpijskim igrama|nosilac zastave]] na otvaranju.<ref>{{cite web |url= https://www.olympedia.org/flagbearers?country_id=EST |title= Flagbearers for Estonia |website= olympedia.org |access-date= 3. 12. 2023 |language=en}}</ref> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|81]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 - štafeta (mješovito)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 - štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|77]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 - štafeta (mješovito)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2010}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2010 - štafeta (mješovito)|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 - štafeta (mješovito)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 - štafeta (mješovito)|15]] |} {{clear}} Nastupila je na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012]], ali nije osvojila medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 12. mjesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 5 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja bila 4:48.2&nbsp;s sporija od norveške biatlonke [[Helena Ekholm|Helene Ekholm]], koja je završila utrku bez promašaja. U timskim disciplinama joj je najbolji rezultat bilo 11. mjesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Kadri Lehtla|Kadri Lehtlom]], [[Indrek Tobreluts|Indrekom Tobrelutsom]] i [[Jarkko Kauppinen|Jarkkom Kauppinenom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] |- | || ||74.|| ||34.||27.||40.|| ||28.||89. |} {{clear}} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] 23. januara 2002. u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 13:04.5&nbsp;min osvojila 75-o mjesto iza pobjednice, norveške biatlonke [[Liv Grete Skjelbreid]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni SK 2005/06.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 13. decembra 2006. u utrci na 15&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:30.3&nbsp;min bila sporija od njemačke biatlonke [[Andrea Henkel|Andreje Henkel]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je deseto mjesto na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 19. decembra 2010. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] s [[Kadri Lehtla|Kadri Lehtlom]], [[Indrek Tobreluts|Indrekom Tobrelutsom]] i [[Roland Lessing|Rolandom Lessingom]]. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Eveli Saue}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|363}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Allar Levandi]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Estonije na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Estonije]]: <br /> {{NaziviOI|Z|2006}} | poslije = [[Indrek Tobreluts]] }} {{S-end}} {{DEFAULTSORT:Saue, Eveli }} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Kärdla]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] embkatrugv8dtary7u6lyzjzov3fxls 0 504360 3893323 3641364 2026-06-04T10:43:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Gabrielė Leščinskaitė | slika = Lescinskaite G. – Biathlon 2023 Nove Mesto 4547.jpg | puno ime = Gabrielė Leščinskaitė | država = {{ZID|Litvanija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|03|25}} | mjesto rođenja = [[Pakruojis]], [[Okrug Šiauliai]] | država rođenja = [[Litvanija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[SK Vilimeksas]] | trener = [[Ruslanas Nikitinas]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''81.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''34.''' }} | pobjede SK štafeta= | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''48.''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22]]) | kraj karijere = 2022. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 24. 3. 2024. }} '''Gabrielė Leščinskaitė''', rođena kao Gabrielė Jociūtė, rođena 25. marta 1996. u [[Pakruojis]]u, u [[Okruzi Litvanije|okrugu]] [[Okrug Šiauliai|Šiauliai]], je nekadašnja [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|61]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|63]] | | |} Leščinskaitė je nastupila na samo jednim olimpijskih igara i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022]]. Najbolji joj je rezultat bilo 61-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|utrci na 15 km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 7:26.5&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Njemice]] [[Denise Herrmann-Wick]]. U štafetnim takmičenjima nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|87]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|20]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|78]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|21]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|87]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|24]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|69]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|61]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|54]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|21]] |} Nastupila je na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 47-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|15 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:32.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|štafetnoj utrci]] sa [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]], [[Vytautas Strolia|Vytautasom Strolia]] i [[Karol Dombrovski|Karolom Dombrovskim]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] |- |95|| || || || || || ||81|| |} {{raščistiti}} Prvi nastup Gabrielė Leščinskaitė u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15.]] Na prvom nastupu u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 13. decembra 2014 u štafetnoj utrci s [[Diana Rasimovičiūtė|Dianom Rasimovičiūtė]], [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]], [[Natalija Paulauskaitė|Natalijom Paulauskaitė]] osvojila je 20-o mjesto. Najbolji rezultati su joj dva 51-a mjesta u utrci sprinta u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni 2020/21.]] 28. novembra 2021, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:01.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je utrku završila bez promašaja; te četiri dana kasnije bez promašaja i zaostatkom od 1:51.1&nbsp;min u odnosu na austrijsku biatlonku [[Lisa Hauser|Lisu Hauser]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji rezultati su joj dva 15-a mjesta u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni 2015/16.]]: 24. januara 2016 u [[italija]]nskom [[Antholz]]u s [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]], [[Diana Rasimovičiūtė|Dijanom Rasimovičiūtė]] i [[Natalija Paulauskaitė|Natalijom Paulauskaitė]]; te 13. februara 2016. u [[SAD|američkom]] [[Presque Isle]], zajedno sa [[Diana Rasimovičiūtė|Dijanom Rasimovičiūtė]], [[Natalija Kočergina|Natalijom Kočerginom]] i [[Natalija Paulauskaitė|Natalijom Paulauskaitė]]. == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == Udata je za [[Latvija|latvijskog]] biatlonca [[Ilmārs Brice|Ilmārsa Bricea]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Gabrielė Leščinskaitė}} * {{Sport365|1313}} {{DEFAULTSORT:Leščinskaitė, Gabrielė}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Pakruojis]] [[Kategorija:Litvanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Litvanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gkb318amivd2q0ib8kxkliglfjf2wol 0 504363 3893282 3641228 2026-06-04T10:37:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Pavlina Filipova | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Bugarska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|12|20}} | mjesto rođenja = [[Berkovica (Bugarska)|Berkovica]] | država rođenja = [[Bugarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''12.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2001/01]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede EK = '''3''' | plasman EK = '''16''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | kraj karijere = 2009. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 21. 3. 2024. }} '''Pavlina Filipova''' ({{jez-bg|Павлина Филиповa}}) rođena 20. decembra 1975. u [[Berkovica (Bugarska)|Berkovici]] je nekadašnja [[bugarska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|41]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|16]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|17]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|12]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|4]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|43]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|46]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|32]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|8]] |} Filipova je nastupila tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 26.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Bugarska na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Bugarke]] [[Ekaterina Dafovska|Ekaterine Dafovske]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Nikulčina|Irinom Nikulčinom]], [[Iva Karađozova|Ivom Karađozovom]] i [[Ekaterina Dafovska|Ekaterinom Dafovskom]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|MS|Masovni start}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}!!{{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|8]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|33]] | | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (žene)|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|9]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|6]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|6]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (žene)|13]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|7]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (žene)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|6]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|31]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|9]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|20]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|64]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|16]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|18]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|19]] | | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], Pavlina Filipova je nastupila 12 puta. {{raščistiti}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] |- | ||32||53||15||25||31||22||34||31||38||53||63||62 |} {{clear}} Prvi nastup Filipove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]. == Kraj karijere == == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|142}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Filipova, Pavlina}} [[Kategorija:Bugarski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Berkovica]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Bugarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] a6gg8ujo1wcdnnsythhgkzdxzbs1ujv 0 504591 3893305 3695214 2026-06-04T10:41:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tadeja Brankovič | slika = Tadeja Brankovič Likozar in military uniform.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|12|20}} | mjesto rođenja = [[Kranj]], [[SR Slovenija]] | država rođenja = [[SFRJ]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[Skijaški klub Merkur Kranj|SK Merkur Kranj]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''12''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''7.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''55.''' ([[IBU kup 22009/2010.|2009/10.]]) | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 29. 3. 2024. }} ''' Tadeja Brankovič-Likozar''', rođena 20. decembra 1979. u [[Kranj]]u u [[SR Slovenija|SR Sloveniji]], [[SFRJ]] (danas [[Slovenija]]), kao Tadeja Brankovič je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|36]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|9]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|63]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|6]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|39]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|6]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]){{efn|name=Doping|Zbog dopinga [[Teja Gregorin|Teje Gregorin]], slovenska štafeta je naknadno diskvalifikovana.}}<ref name="Doping">{{cite web|url=http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/ibu-gregorinovi-izrekel-dvoletno-prepoved-nastopanja/467997 |title=IBU Gregorinovi izrekel dvoletno prepoved nastopanja |access-date=5. 10. 2018 |date=5. 10. 2018 |work=[[MMC-RTV SLO]]|language=sl }}</ref> | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|62]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|74]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] |} Tadeja Brankovič je četiri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010,]] ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultati su joj dva 31-a mjesta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]]: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci sprinta]] i dva dana kasnije u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|potjere]]. U štafetnim takmičenjima najbolji su joj plasmani dva šesta mjesta: Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lucija Larisi|Lucijom Larisi]], [[Andreja Grašič|Andrejom Grašič]] i [[Dijana Ravnikar|Dijanom Ravnikar]], kada su s 2:23.0&nbsp;min zaostatka bile sporije od pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Katrin Apel]], [[Uschi Disl]], [[Andrea Henkel]] i [[Kati Wilhelm]]; te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|slijedećim igrama]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Teja Gregorin|Tejom Gregorin]], [[Andreja Mali|Andrejom Mali]], [[Dijana Ravnikar|Dijanom Ravnikar]] sa zaostatkom od 3:43.2&nbsp;min bile sporije od pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ana Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]]. Na [[Zimske olimpijske igre 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] bila je [[Spisak nosilaca zastave Slovenija na Olimpijskim igrama|nosilac zastave]] na otvaranju.<ref>{{cite web|url=https://www.olympedia.org/flagbearers?country_id=SLO |title=Flagbearers for Slovenia |website=olympedia.org |publisher=[[OlyMADMen]] |access-date=10. 12. 2023|language=en}}</ref> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|72]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|69]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|19]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|38]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|55]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|13]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|47]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|49]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|7]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|11]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|35]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|29]] | | | | |} Brankovič je nastupila na dvanaest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|potjere]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:03.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice njemačke biatlonke [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]]. U ekipnim utrkama najbolji su je plasmani dva četvrta mesta na istom prvenstvu: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Teja Gregorin|Tejom Gregorin]], [[Klemen Bauer|Klemenom Bauerom]] i [[Janez Marič|Janezom Maričem]], kada su 1:11.1&nbsp;min bili sporiji od švedske štafete u sastavu: [[Helena Jonsson]], [[Anna Carin Olofsson]], [[Björn Ferry]] i [[Carl Johan Bergman]]; te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Teja Gregorin|Tejom Gregorin]], [[Andreja Mali|Andrejom Mali]] i [[Dijana Ravnikar|Dijanom Ravnikar]] sa zaostatkom od 1:52.7&nbsp;min iza njemačke štafete u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Magdalena Neuner]] i [[Kati Wilhelm]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]] |- | ||41||40|| || ||30||44||38||42||23||18||11|| ||62||55 |} {{raščistiti}} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Brankovič je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|SK 1995/96]] u švedskom [[Östersund]]u 7. decembra 1995, kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 50-o mjesto, sa šest promašaja i zaostatkom od 6:31.8&nbsp;min iza pobjednice njemačke biatlonke [[Uschi Disl]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji su joj dva druga mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni SK 2004/05]], 11. decembra 2004 u [[Holmenkollen]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 14.3&nbsp;s podijelila drugo mjesto s [[Olga Medvedceva|Olgom Medvedcevom]], iza pobjednice [[Olga Zajceva|Olge Zajceve]], koja je utrku završila bez promašaja; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni SK 2005/06]], u [[Östersund]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 6.8&nbsp;s bila sporija od njemačke biatlonke [[Uschi Disl]]. U štafetnim utrkama je u istim sezonama osvojila dva puta treće mjesto u sastavu štafeta: [[Andreja Koblar]], [[Teja Gregorin]] i [[Dijana Ravnikar]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tadeja Brankovič}} * {{Sport365|202}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTSLO22012197901 Tadeja Brankovič na IBU banci podataka] {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Dejan Košir]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Slovenije na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Slovenije]]: <br /> {{NaziviOI|Z|2006}} | poslije = [[Tina Maze]] }} {{S-end}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Brankovič, Tadeja}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Biografije, Kranj]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0n9wgvgfhydxjo2d8zzxbmqqgbb5umm 0 505560 3893359 3643348 2026-06-04T10:48:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893359 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sanja Kusmuk | slika = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srpkinja]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|03|17}} | mjesto_rođenja = [[Sokolac]] | država_rođenja = [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = 2007- | visina = 175 | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = [[Biatlon]]<br>[[Nordijsko skijanje]] | klub = [[SK Romanija]] | trener = | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_OI_NS = {{Datum rođenja|2022|02|08}} ([[Peking]], [[Kina]])<ref name="karijera">{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=CC&competitorid=178984&type=career|title=Career Information - Sanja Kusmuk|date=27. 4. 2024|website=fis-ski.com|publisher=[[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]|access-date=27. 4. 2024}}</ref> | nastup OI_NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = | prvi_POI = | nastup_POI = | medalje_POI = | zlato_POI = | prvi_POI_NS = | nastup_POI_NS = | medalje_POI_NS = | zlato_POI_NS = | prvi_SP = | nastup_SP = | medalje_SP = | zlato_SP = | prvi_SP_NS = {{Datum rođenja|2017|02|23}} ([[Lahti]], [[Finska]])<ref name="karijera"/> | nastup_SP_NS = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|2023]]) | medalje_SP_NS = '''0''' | zlato_SP_NS = | prvi_SK = | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_u_dis = | prvi_SK_NS = {{Datum rođenja|2019|12|14}} ([[Davos]], [[Švicarska]])<ref name="karijera"/> | nastup_SK_NS = '''1''' ([[Svjetski kup u alpskom skijanju 2019/2020.|2019/20]]) | pobjede_SK_NS = | plasman_SK_NS = | pobjede_SK_štafeta = | prvi_EK = | nastup_EK = [[IBU kup 2015/2016.|2015/16.]] | plasman_EK = | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = | plasman_EK = | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaBrojač | [[Balkanski kup u biatlonu|Balkanski kup]]| 5 | 1 | 9 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | ažurirano = 27. april 2024. }} '''Sanja Kusmuk''' ([[Sokolac]], 17. mart 1996) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]] i [[biatlon]]ka, igračica kluba [[SK Romanija]]. == Biografija == Rođena je u [[Sokolac|Sokolcu]] 17. marta 1996. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]] je završila osnovnu i srednju školu, te [[Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Istočnom Sarajevu|Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta]] u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]]. [[Nordijsko skijanje|Nordijskim skijanjem]] bavi se od 2007, kao član [[SK Romanija|Smučarskog kluba „Romanija“]] sa Pala. Kao četrnaestogodišnjakinja osvojila je prvenstvo [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i prvenstvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Karijera == Prvi put je učestvovao na [[Balkanski kup u biatlonu|Balkanskom kupu u biatlonu]] na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]] u martu 2012, zauzevši deveto i sedmo mjesto u disciplini 5&nbsp;km slobodno. U sezoni 2015/16 takmičila se u [[IBU kup]]u. Njen najbolji plasman bilo je 67. mjesto u sprintu slobodnim stilom u [[Martello]]u . Također je tri puta bila među prvih deset na Balkanskom kupu, uključujući treće mjesto na 5&nbsp;km slobodno na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]] i tako došla do 4. mjesta u ukupnom plasmanu.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=CC&competitorid=178984&type=result|title=KUSMUK Sanja - Athlete Information|website=www.fis-ski.com|access-date=25. 4. 2024}}</ref> U narednoj sezoni zauzela je jednom 2. mjesto i tri puta 1. mjesto na Balkanskom kupu, čime je zauzela 2. mjesto u ukupnom plasmanu na kraju sezone. U vrhuncu sezone, na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju 2017.]] u [[Lahti]]ju, [[Finska]], zauzela je 81. mjesto u sprintu.<ref name=":0" /> U sezoni 2018/19 dva puta je pobijedila na 5&nbsp;km slobodno u [[Sjenica (Srbija)|Sjenici]]. Iste sezone je četiri puta osvajala 3. mjesto i tako došla do 2. mjesta u ukupnom plasmanu Balkanskog kupa. U vrhuncu sezone, na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju 2019.]] u [[Seefeld u Tirolu|Seefeldu u Tirolu]], [[Austrija]], završila je na 87. mjestu u sprintu.<ref name=":0" /> U narednoj sezoni bila je 5. u ukupnom plasmanu Balkanskog kupa sa dva 3. mjesta. U decembru 2019. prvi put je nastupila na [[Svjetski kup u skijanju|Svjetskom kupu]] u [[Davos]]u i zauzela 66. mjesto na 10&nbsp;km slobodno i 64. mjesto u sprintu.<ref name=":0" /> U februaru 2021. osvojila je 94. u sprintu i 84. na 10&nbsp;km slobodno na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju]] u [[Oberstdorf]]u. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking]]u osvojila je 90. mjesto u sprintu.<ref name=":0" /> == Dostignuća == === [[Nordijsko skijanje]] === ==== [[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]] ==== {| class="wikitable" !Rank !Godina !Lokacija !Disciplina !Vrijeme !Gubitak !Pobjednik |- |89. |[[Zimske olimpijske igre 2022.|2022.]] |{{ZD|Kina}} [[Peking]] |Sprint slobodnim stilom |4:27:99 | +1:18.31 |{{ZD|Švedska}} [[Jonna Sundling]] |} ==== [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]] ==== {| class="wikitable" !Rank !Dan !Godina !Lokacija !Disciplina !Vrijeme !Gubitak !Pobjednik |- |81. |23. februar |[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|2017.]] |{{ZD|Finska}} [[Lahti]] | rowspan="2" |Sprint slobodnim stilom |3:02.34 | rowspan="3" | | rowspan="2" |{{ZD|Norveška}} [[Maiken Caspersen Falla]] |- |87. |21. februar |[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|2019.]] |{{ZD|Austrija}} [[Seefeld u Tirolu|Seefeld]] |2:32.35 |- |94. |25. februar | rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|2021.]] | rowspan="2" |{{ZD|Njemačka}} [[Oberstdorf]] |Klasični sprint |2:36.76 |{{ZD|Švedska}} [[Jonna Sundling]] |- |84. |2. mart |10&nbsp;km slobodno |23:09.80 | +9:26.00 |{{ZD|Norveška}} [[Therese Johaug]] |- |26. |22. februar | rowspan="2" |[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|2023.]] | rowspan="2" |{{ZD|Slovenija}} [[Planica]] |5&nbsp;km slobodno |19:34.80 | +4:52.80 |{{ZD|Brazil}} [[Jaqueline Mourao]] |- |99. |28. februar |10&nbsp;km slobodno | colspan="2" |{{Efn|Nije se kvalifikovala u finalnu utrku.|naziv=DNF}} |{{ZD|SAD}} [[Jessie Diggins]] |} === [[Biatlon]] === ==== [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]] ==== {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Godina ! rowspan="2" |Lokacija ! colspan="2" |Takmičenje |- !{{Tooltip|IN|Individualno}} !{{Tooltip|SP|Sprint}} |- |[[Evropsko prvenstvo u biatlonu 2018.|2018.]] |{{ZD|Italija}} [[Ratschings]] | |103. |} ===== [[Evropsko juniorsko prvenstvo u biatlonu|Juniorsko]] ===== {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Godina ! rowspan="2" |Lokacija ! colspan="2" |Takmičenje |- !{{Tooltip|IN|Individualno}} !{{Tooltip|SP|Sprint}} |- |[[Evropsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]] |{{ZD|Bugarska}} [[Bansko]] |51. |48. |- |[[Evropsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]] |{{ZD|Bjelorusija}} [[Raubiczy]] |62. |67. |} ==== [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu|Svjetsko juniorsko prvenstvo]] ==== {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Godina ! rowspan="2" |Lokacija ! colspan="2" |Takmičenje |- !{{Tooltip|IN|Individualno}} !{{Tooltip|SP|Sprint}} |- |[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]] |{{ZD|Austrija}} [[Obertilliach]] |51. |48. |- |[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u biatlonu 2014.|2014.]] |{{ZD|Češka}} [[Nové Město na Moravě]] |62. |67. |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Također pogledajte == * [[Skijaško trčanje]] * [[Skijanje]] * [[Biatlon]] * [[Biatlon reprezentacija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{FIS|CC|178984}} * {{IBU|BTBIH21703199601}} * {{Instagram|sanjakusmuk}} {{DEFAULTSORT:Kusmuk, Sanja}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Sokolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački biatlonci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački skijaši-trkači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j4smfbcql6p7zacsb6qd5ouwzai45u7 0 505953 3893354 3777965 2026-06-04T10:47:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darko Damjanovski | slika = Дарко Дамьяновский.JPG | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|07|15}} | mjesto_rođenja = [[Gostivar]], [[SR Makedonija]] | država rođenja = [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = | kraj_karijere = <!-- Olimpijske igre --> | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_OI_NS = | nastup OI_NS = '''3''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | prvi_SP = | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SP_NS = | nastup_SP_NS = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|2023.]]) | medalje_SP_NS = '''0''' | zlato_SP_NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = | pobjede_u_dis = <!-- IBU Kup --> | nastup_EK = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = | plasman_EK = '''152''' ([[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]]) | pobjede_u_dis_EK = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 12. 5. 2024. }} '''Darko Damjanovski''', ({{jez-mk| Дарко Дамјановски}}) rođen 15. jula 1981. u [[Gostivar]]u, [[SR Makedonija]], [[SFRJ]] (danas [[Sjeverna Makedonija]]), je nekadašnji [[Sjeverna Makedonija|sjevernomakedonski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|nordijski skijaš-trkač]]. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Nije nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] u biatlonu. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! Sprint !! 15&nbsp;km !! 50&nbsp;km |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – sprint (muškarci)|111]] | | |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Skijaško trčanje]]) | | | [[Skijaško trčanje na ZOI 2010 – 15 km slobodno (muškarci)|85]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – sprint (muškarci)|78]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km klasično (muškarci)|81]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 50 km slobodno|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] |} {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|96]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|97]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|116]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|116]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|108]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|122]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|112]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|102]] | |} Damjanovski je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. {{clear}} ==== Skijaško trčanje ==== {{sekcija}} === Svjetski kup === {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Darko Damjanovski}} * {{Sport365-m|936}} * {{Sport365-2m|1851}} * {{IBU|BTMKD11507198101}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Antonio Ristevski]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Sjeverne Makedonije na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Makedonije]]: <br /> {{NaziviOI|Z|2014}} | poslije = [[Stavre Jada]] }} {{S-end}} {{DEFAULTSORT:Damjanovski, Darko }} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Gostivar]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski biatlonci]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski olimpijci]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b1dw52po42wrc15bztxb6bt92szi1kv 0 506259 3893324 3641421 2026-06-04T10:43:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Monica Jauca | slika = | država = {{ZID|Rumunija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|09|03}} | mjesto rođenja = | država rođenja = Rumunija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 1994. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = | medalje OI NS = | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 25. 5. 2024. }} '''Monica Jauca''', rođena 3. septembra 1968. je nekadašnja [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|48]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|63]] | |} Jauca je nastupila na jednim olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] Najbolji joj je rezultat bilo 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|utrci na 15 km]] na igrama u [[Albertville|Albertvillu]] 1992. godine, kada je s pet promašaja i zaostatkom od 7:57.00&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Njemice]] [[Antje Misersky]]. U štafetnim takmičenjima nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 7,5 km|28]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|58]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|11]] |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993]]. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[SSSR|sovjetskom]] [[Minsk]]u u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 15 km|15 km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:48.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo deveto mjesto, od ukupno jedanaest štafeta, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] sa [[Mihaela Cârstoi|Mihaelom Cârstoi]] i [[Adina Țuțulan-Șotropa|Adinom Țuțulan-Șotropa]], te deveto mjesto na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Daniela Filimon|Danielom Filimon]], [[Mihaela Cârstoi|Mihaelom Cârstoi]] i [[Adina Țuțulan-Șotropa|Adinom Țuțulan-Șotropa]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Mihaele Jauca u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] Na prvom nastupu u [[Francuska|francuskom]] [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. osvojila je 48-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km s devet promašaja i zaostatkom od 14:31.8&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Jelena Golovina|Jelenu Golovinu]]. Najbolji rezultati joj je 28-o mjesto 19. decembra 1992. u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]], a u štafeti, sedmo mjesto 20. decembra 1993. na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] sa [[Adina Țuțulan-Șotropa|Adinom Țuțulan-Șotropa]], [[Mihaela Cârstoi|Mihaelom Cârstoi]] i [[Daniela Gârbacea|Danielom Gârbacea]]. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Monica Jauca}} * {{Sport365|420}} {{DEFAULTSORT:Jauca, Monica}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8n71pkiczeki99j68u93p1dvf1d5gj8 0 506460 3893369 3641214 2026-06-04T10:49:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Moroz | slika = | puno_ime = Natalija Vladimirovna Moroz | država = {{ZID|Bjelorusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|04|19}} | mjesto rođenja = [[Polock]], [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|BSSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = CSKA Minsk | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede SK štafeta= 0 | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1999. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 29. 5. 2024. }} '''Natalija Vladimirovna Moroz''' ({{jez-ru|Наталья Владимировна Мороз|kurziv=da}}, {{jez-be|Наталля Уладзіміраўна Мароз |kurziv=da}}) udata kao Natalija Vladimirovna Murščakina, rođena 19. aprila 1976. u [[Polock]]u, [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Bjelorusija]]), je nekadašnja [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|28]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|12]] |} Natalija Moroz je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]. Na prvom nastupu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]] osvojila je 28-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 1:56.7&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Ruskinju]] [[Galina Kukljeva|Galinu Kukljevu]], koja je utrku završila s jedmim promašajem. Na istim igrama nastupila je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] i sa [[Irina Tananajka|Irinom Tananajkom]], [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]] i [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]] osvojila 12-o mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Martina Zellner]], [[Katrin Apel]] i [[Petra Behle]] === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno (žene)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (žene)|44]] | | | |} Moroz je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] ali nije medalje.Najbolji joj je rezultat bilo 38-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 2:47.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Martina Zellner|Martine Zellner]]. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] sa [[Irina Tananajka|Irinom Tananajkom]], [[Natalija Permjakova|Natalijom Permjakovom]] i [[Svjatlana Belan|Svjatlanom Belan]] osvojila je deseto mjesto. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="3" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] |- | || ||61 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Natalije Moroz u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni 1996/97.]] Na prvom nastupu u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u 30. novembra 1996. osvojila je 77-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom od 4:12.8&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Forsberg|Magdalenu Forsberg]]. Najbolji rezultat bilo joj je 19-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Slovačka|slovačkom]] [[Osrblie|Osrbliju]] 19. decembra 1998. bez promašaja i zaostatkom od 1:01.6&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Simone Greiner-Petter-Memm]]. U štafetnim utrkama dva dana ranije na istom takmičenju osvojila je drugo mjesto u štafeti s [[Irina Tananajka|Irinom Tananajkom]], [[Svjetlana Paramigina|Svjetlanom Paramiginom]] i [[Natalija Rižankova|Natalijom Rižankovom]] == Nagrade == {{Sekcija}} == Privatni život == {{Sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|}} * {{Sport365|286}} {{DEFAULTSORT:Moroz, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Polock]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 03ymyxixl2t6lwdoeoiy3g0tm4ygwcf 0 506904 3893278 3641283 2026-06-04T10:37:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Barbara Ertl | slika = | puno ime = Barbara Ertl | država = {{ZID|Italija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|01|27}} | mjesto rođenja = [[Benediktbeuern]] | država rođenja = {{ZID|Zapadna Njemačka}} | visina = 166 | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = SC Lenggries, C.S.Esercito | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP= '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''6.''' ([[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 0 | 0 | 0 | }} |ažurirano = 19. 6. 2024. }} '''Barbara Ertl''', rođena 27. januara 1982. u [[Benediktbeuern]]u, [[Zapadna Njemačka]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnja italijanska [[biatlon]]ka njemačkog porijekla. Budući da se nikada nije uspjela kvalificirati za njemačku reprezentaciju Svjetskog kupa u biatlonu, u februaru 2006. promijenila je državljanstvo i od tada je dio italijanske reprezentacije u biatlonu. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|38]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|12]] |} Barbara Ertl je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo joj je 38-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 6:05.9&nbsp;min i dva promašaja bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske]] biatlonke [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]]. U štafetnim takmičenjima na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Michela Ponza|Michelom Ponza]], [[Saskia Santer|Saskijom Santer]] i [[Nathalie Santer]] ostvarila je svoj najbolji rezultat osvajanjem 12-og mjesta sa zaostatkom od 6:30.2&nbsp;min iza pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske]] štafete u sastavu: [[Ana Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]] === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|52]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|54]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|44]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | |} Barbara Ertl je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 44-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Pyeongchang]]u u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 5:33.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Kati Wilhelm]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osvajanje desetog mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Michela Ponza|Michelom Ponza]], [[Roberta Fiandino|Robertom Fiandino]] i [[Katja Haller|Katjom Haller]] sa 3:59.4&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Magdalena Neuner]] i [[Kati Wilhelm]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Ertl u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]]{{efn|ime=SKB|}} Na prvom nastupu u [[italija]]nskom [[Antholzu]] 19. januara 2006. u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila je 59-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 3:32.7&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Kati Wilhelm]]. Najbolji rezultat joj je 31-o mjesto 5. januara 2008. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08.]] U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je sedmo mjesto 17. decembra 2006. u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] s [[Michela Ponza|Michelom Ponza]], [[Roberta Fiandino|Robertom Fiandino]] i [[Katja Haller|Katjom Haller]] == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2010. godine == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|160}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ertl, Barbara}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Benediktbeuern]] [[Kategorija:Italijanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Italijanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] j8tcu5g3nrljs4c6pmfzujdz4jirhws 0 507435 3893347 3642910 2026-06-04T10:47:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893347 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Matejka Mohorič | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|06|17}} | mjesto rođenja = [[Kranj]], [[SR Slovenija]] | država rođenja = [[SFRJ]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = geolog, sociolog | klub = TSK Merkur Kranj | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1998/1999.|1998/99.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 12. 7. 2024. }} ''' Matejka Mohorič''', udata Nabernik,<ref name="GG"/> rođena 17. juna 1978. u [[Kranj]]u u [[SR Slovenija]], [[SFRJ]] (danas [[Slovenija]]), je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|9]] |} Matejka Mohorič je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Jedini rezultat ostvarila je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lucija Larisi|Lucijom Larisi]], [[Andreja Grašič|Andrejom Grašič]] i [[Tadeja Brankovič|Tadejom Brankovič]] osvojivši deveto mjesto sa zaostatkom od 4:05.2&nbsp;min iza pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Martina Zellner]], [[Katrin Apel]] i [[Petra Behle]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|54]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|59]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|13]] | |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama joj je 54-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|7,5 km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:15.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Olga Romasko|Olge Romasko]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Lucija Larisi|Lucijom Larisi]], [[Andreja Koblar|Andrejom Koblar]] i [[Tadeja Brankovič|Tadejom Brankovič]]; te 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeta]] u istom sastavu. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Mohorič je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|SK 1995/96.]] u slovačkom [[Brezno (Slovačka)|Breznu]] 18. januara 1996. kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 5a-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 7:48.70&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Andreja Koblar|Andreju Koblar]]. Najbolji rezultati su joj: 28-o mjesto 20. decembra 1997. u utrci potjere na 10&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|sezoni 1997/98.]] u [[Kontiolahti]]ju, a u štafeti peto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|sezoni 1996/97.]] 9. marta 1997. u [[Nozawa Onsen]]u s [[Lucija Larisi|Lucijom Larisi]], [[Andreja Koblar|Andrejom Koblar]] i [[Tadeja Brankovič|Tadejom Brankovič]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Potiče iz sportske porodice s 11-oro djece. Nakon prestanka bavljenjem biatlonom, bavila se biciklizmom, folklorom i pjevanjem. Ima dvoje djece: Maju i Vida. Njen bratić je slovenski profesionalni biciklista [[Matej Mohorič]].<ref name="GG">{{cite web | url =https://www.gorenjskiglas.si/article/20161109/C/161109794/1170/nekdanja-biatlonka-na-kolesu- | title =Nekdanja biatlonka na kolesu | authorlink = | last =Bertoncelj | first =Maja | date = 9. 11. 2016 | website =gorenjskiglas.si | publisher =Gorenjski Glas | access-date =14. 7. 2024 | language =sl}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Matejka Mohorič}} * {{Sport365|323}} {{DEFAULTSORT:Mohorič, Matejka}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Kranj]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] oehnxjmo39o0g63yzxekmwpxtpnbvh2 0 508176 3893291 3777510 2026-06-04T10:38:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sylvie Becaert | slika = Sylvie_Becaert.JPG | puno ime = | država = {{ZID|Francuska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|09|06}} | mjesto rođenja = [[Lille]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 166 | težina = 54 | zanimanje = granični službenik | klub = SC des Douanes de Haute Savoie | trener = Lionel Laurent, Bruno Clemen <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''2''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''5''' | zlato SP = 2 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 4 | plasman SK = {{plainlist| * '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_u_dis = '''1''' – sprint <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1998/1999.|1998/98.]] | pobjede EK = '''2''' | plasman EK = '''3.''' ([[IBU kup 1998/1999.|1998/98.]]) | kraj karijere = 2010. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5|7,5&nbsp;km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|štafeta (mj.)]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 1 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 1 | 2 }} |ordeni = {{Nacionalni orden za zasluge - vitez (Francuska)}} |ažurirano = 9. 8. 2024. }} '''Sylvie Becaert''', rođena 6. septembra 1975. u [[Lille|Lillu]] u [[Francuska|Francuskoj]], je nekadašnja francuska [[biatlon]]ka. == Karijera== === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|16]] | | | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|34]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|26]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|3]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|30]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|28]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|28]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|2]] |} Sylvie Becaert je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] Osvojila je dvije medalje: Bronzanu na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Delphyne Peretto]], [[Florence Baverel-Robert]] i [[Sandrine Bailly]], zaostavši 2:26.2&nbsp;min iza pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske]] štafete u sastavu: [[Ana Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]]; te srebrnu na sljedećim igrama s [[Marie-Laure Brunet]], [[Marie Dorin]] i [[Sandrine Bailly]] i zaostatkom od 32.8&nbsp;s, ponovo iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske]] štafete u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 16-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:39.9&nbsp;min bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|njemačke]] biatlonke [[Andrea Henkel|Andreje Henkel]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|62]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (žene)|9]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|26]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|31]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|37]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|1]] |} Becaert je nastupila na osam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]]. Osvojila je dvije zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu zlatnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp; km]], kada je s jednim promašajem i prednošću od 26.9&nbsp;s bila brža od drugoplasirane ukrajinske biatlonke [[Olena Petrova|Olene Petrove]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Florence Baverel-Robert]], [[Delphyne Peretto]] i [[Sandrine Bailly]] osvojila je srebrnu medalju s 1:07.8&nbsp;min zaostatka iza njemačke štafete u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Magdalena Neuner]] i [[Kati Wilhelm]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|slijedećem prvenstvu]] osvojila je bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Delphyne Peretto]], [[Marie-Laure Brunet]] i [[Sandrine Bailly]], sa zaostatkom 1:35.7&nbsp;min iza njemačke štafete u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Magdalena Neuner]] i [[Kati Wilhelm]]. Najuspješnija je bila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] kada je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Marie-Laure Brunet]], [[Vincent Defrasne|Vincentom Defrasne]] i [[Simon Fourcade|Simonom Fourcadom]] osvojila zlatnu medalju i u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Marie-Laure Brunet]], [[Marie Dorin]] i [[Sandrine Bailly]] drugu bronzanu medalju. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="18" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09 .]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |66||37||30||3||31||29||29||23||26||24 |} {{clear}} Prvi nastup Sylvie Becaert u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] U prvoj utrci u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 12. marta 1996. je osvojila 38-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom 2:14.8&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Olena Zubrilova|Olenu Zubrilovu]]. Najbolji rezultati su joj dva druga mjesta u utrkama na 7,5&nbsp;km: U [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|sezoni 2002/03.]] u [[Oberhof]]u 8. januara 2003, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 21.8&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Ekaterina Dafovska|Ekaterine Dafovske]], te u [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|sezoni 2003/04.]] u [[Östersund]]u 5. decembra 2004, kada je bez promašaja i zaostatkom od 1.8&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Olga Zajceva|Olge Zajceve]]. U štafetnim utrkama je pobijedila četiri puta: U [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] u [[Antholz]]u 25. januara 2002, s [[Delphyne Burlet]], [[Sandrine Bailly]] i [[Corinne Niogret]]; u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] u [[Oberhof]]u 5. januara 2006, s [[Delphyne Peretto]], [[Florence Baverel-Robert]] i [[Sandrine Bailly]]; u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 2006, s [[Florence Baverel-Robert]], [[Delphyne Peretto]] i [[Sandrine Bailly]], te 15 dana kasnije u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. u istom sastavu. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2010. godine == Privatni život == Bila je u vezi s italijanskim biatloncem [[René-Laurent Vuillermoz]]om.<ref>[https://www.biathlon.com.ua/profile/178-rene-loran-villermo Profil], biathlon.com.ua</ref>. == Nagrade == * [[Nacionalni orden za zasluge (Francuska)|Nacionalni orden za zasluge - vitez (Francuska)]], 2010.<ref>{{cite web|url=http://www.france-phaleristique.com/onm_promo_13-07-10_ter.htm |title=JORF n° 0161 du 14 juillet 2010 - Décret du 13 juillet 2010 portant promotion et nomination |website =france-phaleristique.com|language=fr}}</ref>. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|104}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTFRA20609197501 Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-mješovita štafeta}} {{DEFAULTSORT:Becaert, Sylvie}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Lille]] [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rxrrvja6kti9ai9yqfcms5nwryjq4pl 0 508473 3893326 3770002 2026-06-04T10:43:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Delphyne Peretto | slika = Delphyne Peretto.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Francuska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|02|09}} | mjesto rođenja = [[Albertville]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 171 | težina = 56 | zanimanje = vojnik i trener | klub = Arêches-Beaufort | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''1''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008.]]) | medalje SP = '''2''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 3 | plasman SK = {{plainlist| * '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''37.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) }} | pobjede_u_dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''14.''' ([[IBU kup 12003/2004.|2003/04.]]) | kraj karijere = 2008. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 1 | 1 }} |ordeni = |ažurirano = 17. 8. 2024. }} '''Delphyne Peretto''', rođena 9. februara 1982. u [[Albertville|Albertvillu]] u [[Francuska|Francuskoj]], nekadašnja je francuska [[biatlon]]ka. == Karijera== === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|40]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|27]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|3]] |} Samo je jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojila je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Sylvie Becaert]], [[Florence Baverel-Robert]] i [[Sandrine Bailly]], zaostavši 2:26.2&nbsp;min iza pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske]] štafete u sastavu: [[Ana Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 14. mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i sa zaostatkom 59.8&nbsp;s bila sporija od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|francuske]] biatlonke [[Florence Baverel-Robert]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|26]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|27]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (mješovito)|7]] |} Peretto je nastupila na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 208]]. Osvojila je jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Srebrnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Florence Baverel-Robert]], [[Sylvie Becaert]] i [[Sandrine Bailly]] s 1:07.8&nbsp;min zaostatka iza njemačke štafete u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Magdalena Neuner]] i [[Kati Wilhelm]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|slijedećem prvenstvu]] osvojila je bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Sylvie Becaert]], [[Marie-Laure Brunet]] i [[Sandrine Bailly]], sa zaostatkom 1:35.7&nbsp;min iza njemačke štafete u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Magdalena Neuner]] i [[Kati Wilhelm]]. U pojedinačnoj konkurenciji aajuspješnija je bila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] kada je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s osvojila 12-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 2:57.0&nbsp;min u odnosu na pobjednicu njemačku biatlonu [[Andrea Henkel|Andreju Henkel]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="18" | Plasman u Svjetskom kupu |- ![[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] |- |34||48||36||38 |} {{clear}} Prvi nastup Delphyne Peretto u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] U prvoj utrci u [[Norveška|norveškom]] [[Beitostølen]]u 2. decembra 1996. je osvojila 43-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom 1:32.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Uschi Disl]]. Najbolji rezultat joj je osmo mjesta u utrci na 15&nbsp;km: U [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08.]] na [[Pokljuka|Pokljuki]]u 13. decembra 2003, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:46.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Ekaterina Jurjeva|Ekaterina Jurjeve]]. U štafetnim utrkama je pobijedila tri puta: U [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] u [[Oberhof]]u 5. januara 2006, s [[Sylvie Becaert]], [[Florence Baverel-Robert]] i [[Sandrine Bailly]]; u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Hochfilzen]]u 17. decembra 2006, s [[Florence Baverel-Robert]], [[Sylvie Becaert]] i [[Sandrine Bailly]], te 15 dana kasnije u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. u istom sastavu. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2008. godine == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|148}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTFRA20902198201 Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Peretto, Delphyne}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Albertville]] [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l8yo0bbqflt8uxonamfou5rvnlsvsma 0 508540 3892783 3841412 2026-06-03T16:44:01Z KWiki 9400 3892783 wikitext text/x-wiki {{Godina}}   {{Godina u drugim kalendarima}} '''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih. == Događaji == === Januar === * [[1. januar]] ** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.<ref>{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}</ref> * [[3. januar]] ** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].<ref>{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}</ref> ** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].<ref>{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}</ref> ** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].<ref>{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref> * [[5. januar]] ** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}</ref> * [[6. januar]] ** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].<ref>{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[7. januar]] ** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[9. januar]] ** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[11. januar]] ** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].<ref>{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[13. januar]] ** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.<ref>{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}</ref> * [[15. januar]] ** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> == Predviđeni i zakazani događaji == * [[5. februar]] &ndash; [[Novi START]] ugovor ističe. * [[6. februar|6.]] &ndash; [[22. februar|22.]] februar &ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]]. * [[6. mart|6.]] &ndash; [[15. mart|15.]] mart &ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija. * [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. * [[12. august|12. avgust]] &ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}</ref> * [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}</ref> * [[4. septembar|4.]] &ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] . * [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]). == Umrli == === Januar === * [[19. januar]] ** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš === Februar === * [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac * [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac * [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik * [[18. februar]] ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine * [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka * [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana === Mart === * [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]] * [[7. mart]] ** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]] ** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš * [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog === April === * [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac * [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[Biatlon|biatlonac]] * [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener * [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener * [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš * [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš * [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar === Maj === * [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist * [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]] === Juni === * [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator == Reference == {{Refspisak}} cuhjv1j2i9yucm4m27ftfnbckgh9bjq 3892789 3892783 2026-06-03T16:59:03Z KWiki 9400 3892789 wikitext text/x-wiki {{Godina}}   {{Godina u drugim kalendarima}} '''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih. == Događaji == === Januar === * [[1. januar]] ** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.<ref>{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}</ref> * [[3. januar]] ** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].<ref>{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}</ref> ** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].<ref>{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}</ref> ** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].<ref>{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref> * [[5. januar]] ** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}</ref> * [[6. januar]] ** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].<ref>{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[7. januar]] ** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[9. januar]] ** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[11. januar]] ** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].<ref>{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[13. januar]] ** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.<ref>{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}</ref> * [[15. januar]] ** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> == Predviđeni i zakazani događaji == * [[5. februar]] &ndash; [[Novi START]] ugovor ističe. * [[6. februar|6.]] &ndash; [[22. februar|22.]] februar &ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]]. * [[6. mart|6.]] &ndash; [[15. mart|15.]] mart &ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija. * [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. * [[12. august|12. avgust]] &ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}</ref> * [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}</ref> * [[4. septembar|4.]] &ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] . * [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]). == Umrli == === Januar === * [[19. januar]] ** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš === Februar === * [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac * [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac * [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik * [[18. februar]] ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine * [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka * [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana === Mart === * [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]] * [[7. mart]] ** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]] ** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš * [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog === April === * [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac * [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[Biatlon|biatlonac]] * [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener * [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener * [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš * [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš * [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar === Maj === * [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist * [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]] === Juni === * [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener * [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator == Reference == {{Refspisak}} 4zpqyeomourkqxbtxyy6h8g2w6jav7y 0 513403 3893356 3665000 2026-06-04T10:47:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893356 wikitext text/x-wiki '''Selahattin Demirtaş''', (rođen 10. aprila 1973, Palo, [[Harput]] u [[Turska|Turskoj]]) je [[Kurdi|kurdski]] [[advokat]], [[pisac]] i [[političar]]. Kopredsjedavao je Narodnom demokratskom strankom u Turskoj sa [[Figen Yüksekdağ]]om od 2014. do 2018.<ref>{{Cite web|url=https://humanrightscommission.house.gov/defending-freedom-project/Countries/Turkey/Selahattin-Demirta%C8%99|title=Selahattin Demirtaş {{!}} Tom Lantos Human Rights Commission|date=4. 2. 2019|website=humanrightscommission.house.gov|language=en|access-date=27. 10. 2024}}</ref> U novembru 2016. uhapšen je kao rezultat kampanje protiv kurdskih političara i od tada se nalazi u zatvoru kao politički zatvorenik u zatvoru tipa F u [[Edirne]]u. Objavio da napušta politiku nakon izbora u maju 2023.<ref>{{Cite web |date=31. 5. 2023 |title=Selahattin Demirtaş, Artı Gerçek'e açıkladı: Aktif politikayı bu aşamada bırakıyorum |url=https://artigercek.com/politika/selahattin-demirtas-arti-gerceke-acikladi-aktif-politikayi-bu-asamada-252239h |access-date=26. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531125238/https://artigercek.com/politika/selahattin-demirtas-arti-gerceke-acikladi-aktif-politikayi-bu-asamada-252239h |archive-date=31. 5. 2023 }}</ref> Bio je predsjednički kandidat HDP-a na predsjedničkim izborima 2014, zauzimajući treće mjesto. Predvodio je HDP koji je dobio 13,1% na parlamentarnim izborima u junu 2015. i 10,7% na vanrednim izborima u novembru 2015, zauzimajući 4. mjesto na izborima. U zatvoru je od 4. novembra 2016. i uprkos tome, HDP ga je kandidovao na predsedničkelim izborima 2018, te je vodio kampanju iz zatvora.<ref>{{cite news|last=Zaman|first=Amberin|author-link=Amberin Zaman|date=25. 4. 2018|title=Turkey's top Kurdish politician to run for president from behind bars|work=[[Al-Monitor]]|url=https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2018/04/hdp-nominates-selahattin-demirtas-presidential-candidate.html|access-date=4. 11. 2021|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035217/https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2018/04/hdp-nominates-selahattin-demirtas-presidential-candidate.html|url-status=live}}</ref> U presudi donesenoj u decembru 2020, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je, s obzirom na "vrijeme njegovog pritvora (koje kkoincidira sa važnim ustavnim referendumom i predsjedničkim izborima)" i turski "sistemskim trendom 'gušenja" politickih protivnika politička pozadina bila je dominantna u nastavku njegovog pritvora."<ref name=":6">{{Cite web|date=22. 11. 2020|title=Case of Selahattin Demirtas v. Turkey (No. 2) (Application no. 14305/17)|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-207173|access-date=4. 11. 2021|website=[[European Court for Human Rights]]}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Kurdski pisci]] [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Kurdski advokati]] [[Kategorija:Kirdski političari]] [[Kategorija:Turski advokati]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Biografije, Palo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bsgilcfirh68yu862tpsjyrgzi1ylvo 0 514124 3893370 3832523 2026-06-04T10:49:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893370 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Shinya Saito | slika = | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|06|02}} | mjesto rođenja = [[Aomori (prefektura)|Aomori]] | država rođenja = Japan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | visina = | težina = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 2008. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 1 | 0 }} | aktualizirano = 6. 11. 2024. }} '''Shinya Saito''' ({{jez-ja|齊藤 慎弥}}), rođen 2. juna 1980. u [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Aomori (prefektura)|Aomori]] je nekadašnji [[japan]]ski [[biatlon]]ac. Kao i većina japanskih sportista pripadao je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō). == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|78]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|12]] |} Shinya je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i tu na [[Zimske olimpijske igre 2006.|ZOI 2006.]] u [[Torino|Torinu]] u [[Italija|Italiji]],<ref name=Biathlon>{{cite web |title=Torino 2006 Official Report - Biathlon |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612013218/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-date=12. 6. 2012 |work=Torino Organizing Committee |publisher=LA84 Foundation |date=mart 2009 |access-date=21. 9. 2009 }}</ref> ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 78-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20 km]] kada je od 89 takmičara s osam promašaja i zaostatkom od 11:06.4&nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji plasman u štafeti na Olimpijskim igrama japanska je [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]], u kojoj je nastupio Shinya ostvarila je 2006. u sastavu: [[Tatsumi Kasahara]], [[Kyōji Suga]] i [[Hidenori Isa]] te zauzela dvanaesto mjesto i sa zaostatkom od 3:24.1&nbsp;min štafeta je bila slabija u odnosu na pobjedničku [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačku]] štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|22]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|90]] | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|20]] |} Shinya Saito je nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|SP 2006.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 90-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 6. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 114 takmičara s osam promašaja i zaostatkom od 13:12.7&nbsp;min iza pobjednika francuskog biatlonca [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréa]]. U utrkama štafeta najbolji plasman mu je bilo dvadeseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isom]], [[Tamami Tanaka|Tamami Tanakom]] i [[Megumi Izumi|Megumi Izumom]] sa zaostatkom od 13:29.7&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[Švedska|švedsku]] štafetu u sastavu: [[Helena Jonsson]], [[Anna Carin Olofsson]], [[Björn Ferry]] i [[Carl Johan Bergman]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Shinya Saitoa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Beitostølen]]u 5. decembra 2004. u utrci štafete s [[Daisuke Ebisawa|Daisukom Ebisawom]], [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isom]] i [[Hironao Meguro|Hironaom Megurom]] sa zaostatkom od 7:18.4&nbsp;min osvojivši 16-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 77-o mjesto u utrci na 10&nbsp;km 16. marta 2006. u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] u [[Kontiolahti]]ju, sa zaostatkom od 2:37.2&nbsp;min i tri promašaja iza pobjednika [[Švedska|švedskog]] biatlonca [[Carl Johan Bergman|Carla Johana Bergmana]]. U štafeti mu je najbolji rezultat 13-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08]] 10. januara u [[Ruhpolding]]u s [[Tatsumi Kasahara|Tatsumijem Kasaharom]], [[Junji Nagai|Junjijem Nagaijem]] i [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isom]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|12]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|9]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|2]] |} Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] u [[Biatlon na Azijskim igrama|biatlonu]] osvojio je jednu srebrnu medalju. == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2008. godine. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Shinya Saito}} * {{Sport365-m|2092}} {{DEFAULTSORT:Saito, Shinya}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Aomori]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7l0fj5gs1x824w96fywj8hewfz962n1 0 514127 3893362 3832535 2026-06-04T10:48:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tatsumi Kasahara | slika = Tatsumi_Kasahara_Ostersund_2008.jpg | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|01|21}} | mjesto rođenja = [[Myōkō]], [[Niigata (prefektura)|Niigata]] | država rođenja = Japan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | visina = | težina = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''56''' ([[IBU kup 2002/2003.|2002/03.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 6. 11. 2024. }} '''Tatsumi Kasahara''' ({{jez-ja|笠原 辰己}}), rođen 21. januara 1977. u [[Myōkō|Myōku]], [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Niigata (prefektura)|Niigata]] je nekadašnji [[japan]]ski [[biatlon]]ac. Kao i većina japanskih sportista pripadao je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō). == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|67]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|50]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|12]] |} Tatsumi je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 2006.|ZOI 2006.]] u [[Torino|Torinu]] u [[Italija|Italiji]],<ref name=Biathlon>{{cite web |title=Torino 2006 Official Report - Biathlon |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612013218/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-date=12. 6. 2012 |work=Torino Organizing Committee |publisher=LA84 Foundation |date=mart 2009 |access-date=21. 9. 2009 }}</ref> ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 47-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10 km]] kada je od 90 takmičara s jednim promašajem i zaostatkom od 2:55.4&nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. Najbolji plasman u štafeti na Olimpijskim igrama japanska je [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]], u kojoj je nastupio Tatsumi ostvarila je 2006. u sastavu: [[Shinya Saito]], [[Kyōji Suga]] i [[Hidenori Isa]] te zauzela dvanaesto mjesto i sa zaostatkom od 3:24.1&nbsp;min štafeta je bila slabija u odnosu na pobjedničku [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačku]] štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Michael Rösch]], [[Sven Fischer]] i [[Michael Greis]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|70]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|92]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|67]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|77]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|54]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|81]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|18]] | |} Tatsumi Kasahara je nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 35-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 6. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 112 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 5:09.0&nbsp;min iza pobjednika norveškog biatlonca [[Emil Hegle Svendsen|Emila Heglea Svendsena]]. U utrkama štafeta najbolji plasman mu je bilo trinaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isom]], [[Daisuke Ebisawa|Daisukom Ebisawom]] i [[Kennosuke Watanabe|Kennosukom Watanabeom]] sa zaostatkom od 6:02.9&nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[Norveška|norvešku]] štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Stian Eckhoff]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Tatsumi Kasahara u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 20. januara 2001. u utrci štafete s [[Yukio Mochizuki|Yukijom Mochizukijem]], [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isom]] i [[Hironao Meguro|Hironaom Megurom]] sa zaostatkom od 10:18.8&nbsp;min osvojivši zadnje 16-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 32-o mjesto u utrci na 20&nbsp;km 30. novembra 2006. u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Östersund]]u sa zaostatkom od 4:40.8&nbsp;min i dva promašaja iza pobjednika [[Norveška|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafeti mu je najbolji rezultat osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|sezoni 2003/04]] 15. januara u [[Ruhpolding]]u s [[Daisuke Ebisawa|Daisukom Ebisawom]], [[Kyōji Suga|Kyōjijem Sugom]] i [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isom]]. === Azijske igre === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2010. godine. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tatsumi Kasahara}} * {{Sport365-m|405}} {{DEFAULTSORT:Kasahara, Tatsumi}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Niigata]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 67qw4fwy6m8fcck68v3w5b524vznykx 0 514336 3893340 3666368 2026-06-04T10:46:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893340 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Park Yun-bae | slika = | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|09|23}} | mjesto rođenja = [[Gangwon-do]] | država rođenja = Južna Koreja | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 1 | 0 }} | aktualizirano = 16. 11. 2024. }} '''Park Yun-bae''', rođen 23. septembra 1979, u [[Korejske provincije|provinciji]] [[Gangwon-do]] je nekadašnji [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/park-yun-bae-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191921/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pa/park-yun-bae-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Park Yun-bae Olympic Results |accessdate=9. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|81]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|79]] | |} Park je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 2006.|ZOI 2006.]] u [[Torino|Torinu]] u [[Italija|Italiji]].<ref name=Biathlon>{{cite web |title=Torino 2006 Official Report - Biathlon |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612013218/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-date=12. 6. 2012 |work=Torino Organizing Committee |publisher=LA84 Foundation |date=mart 2009 |access-date=21. 9. 2009 }}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]]. bilo mu je 79-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je od 90 takmičara s 3 promašaja i zaostatkom od 5:17.9&nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim grama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U štafeti nije nastupio. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|84]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|86]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|86]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|97]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|88]] | | |} Park Yun-bae je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu u biatlonu]]. Najbolji mu je rezultat bilo 84-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] 7. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 96 takmičara sa sedan promašaja i zaostatkom od 14:33.2&nbsp;min iza pobjednika [[Finska|finskog]] biatlonca [[Paavo Puurunen|Paava Puurunena]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/2000.|1999/00.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 2. decembra 1999. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 100-o mjesto s devet promašaja iza pobjednika [[Norveška|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 74-o mjesto u utrci na 10&nbsp;km 16. februara 2005. u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] na Pokljkuki sa zaostatkom od 4:39.3&nbsp;min i četiri promašaja iza pobjednika [[Bjelorusija|bjeloruskog]] biatlonca [[Aleksandar Siman|Aleksandra Simana]]. U štafeti mu je najbolji rezultat 21-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07]] 4. januara u [[Oberhof]]u s [[Je-Uk jun|Je-Uk junom]], [[Lee In-bok|Lee In-bokom]] i [[Lee Jung-sik|Lee Jung-sikom]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2003}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – 10 km|16]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (muškarci)|16]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|12]] | | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|4]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2008. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Park Yun-bae}} * {{Sport365-m|2260}} {{DEFAULTSORT:Park Yun-bae}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Biografije; Gangwon-do]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] djn6liv4sin1vc11t3b5dy063dtjhbx 0 514568 3893339 3695205 2026-06-04T10:46:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Dijas Kenešev | slika = Кенешев Диас.jpg | puno ime = Dijas Erikulj Kenešev | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|03|31}} | mjesto rođenja = [[Urdžar]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 172 | težina = 65 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| '''102''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''73.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''130.''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 1 | 0 | 0 }} |ažurirano = 22. 11. 2024. }} '''Dijas Erikulj Kenešev''', ({{ru|Диас Ерикулы Кенешев}}) rođen 31. marta 1985. u [[Urdžar]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|72]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|72]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|78]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Dijas Kenešev je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]<ref>{{Cite web |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2010/Results/BT_Results_Book.pdf |title=Biathlon 2010 Winter Olympics Official report |access-date=30. 11. 2024 |archive-date=3. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703141300/http://la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2010/Results/BT_Results_Book.pdf |url-status=dead }}</ref> i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]]<ref>{{Cite web |title=Biathlon Schedule and Results |url=http://www.sochi2014.com/en/biathlon-schedule-and-results |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140320040557/http://www.sochi2014.com/en/biathlon-schedule-and-results |archive-date=20. 3. 2014 |access-date=10. 1. 2013 |publisher=[[SOOC]]}}</ref> Najbolji su mu rezultati dva 72-a mjesta na ZOI 2010: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 8:04.5&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Emil Hegle Svendsen|Emila Heglea Svendsena]]; te u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|utrci na 10 km]], kada je s 3:56.8&nbsp;min i jednim promašajem bio sporiji od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|francuskog]] biatlonca [[Vincent Jay|Vincenta Jaya]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savicki|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|85]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|22]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|75]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|20]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|85]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|22]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|82]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|19]] | |} Kenešev je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 33-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:20.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika norveškog biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], koji je završio utrku s tri promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savicki|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Keneševa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] Na prvom nastupu u [[Östersund]]u 3. decembra 2008. osvojio je 70-e mjesto u utrci na 20&nbsp;km s dvs promašaja i zaostatkom od 7:31.4&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 59-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|sezoni 2009/10.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 9. januara 2010. u utrci na 10&nbsp;km, kada je s tri promašaja bio 3:03.1&nbsp;min sporiji od pobjednika ruskog biatlonca [[Jevgenij Ustjugov|Jevgenija Ustjugova]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezoni 2010/11.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 23. januara 2011. u [[Antholz]]u s [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]], [[Jan Savicki|Janom Savickijem]] i [[Nikolaj Brajčenko|Nikolajem Brajčenkom]] osvojivši 14-o mjesto. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2011}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – potjera (muškarci)|6]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – štafeta (muškarci)|1]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2016. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|124}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Aleksandar Korješkov]] <br /> {{NaziviOI|Z|2006}} | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Kazahstana na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Kazahstana]]: <br /> {{NaziviOI|Z|2010}} | poslije = [[Jerdos Ahmadijev]] <br /> {{NaziviOI|Z|2014}} }} {{S-end}} {{DEFAULTSORT:Kenešev, Dijas}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Urdžar]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2011.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pnhx6c2s467vzc8zq6te0l20n47t7m8 0 516608 3893342 3681986 2026-06-04T10:46:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Iwona Daniluk | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Poljska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|07|08}} | mjesto rođenja = [[Kamienna Góra]] | država rođenja = [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] | pobjede SK = '''0'''{{PSKB}} | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1999. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 1. 2. 2025. }} '''Iwona Daniluk''' (udata Dereń) rođena 8. jula 1973. u [[Kamienna Góra|Kamiennoj Góri]], nekadašnja je [[poljska]] [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/iwona-daniluk-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418104841/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/da/iwona-daniluk-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Iwona Daniluk Olympic Results |access-date=27. 11. 2020|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|13.]] |} Samo je jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupila. Jedini plasman bio joj je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]], kada je s [[Anna Stera-Kustucz|Annom Stera-Kustucz]], [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]] i [[Halina Pitoń|Halinom Pitoń]] osvojila 13. mjesto iza pobjedničke [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Martina Zellner]], [[Katrin Apel]] i [[Petra Behle]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|73]] | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|70]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|13]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|73]] | | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (žene)|30]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|12]] |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] nastupila je četiri puta. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 30-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (žene)|potjere]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:43.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Magdalena Forsberg]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo dvanaesto mjesto, od ukupno petnasest timova , na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] s [[Anna Stera-Kustucz|Annom Stera-Kustucz]], [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]] i [[Halina Pitoń|Halinom Pitońom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Iwone Daniluk u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni 1994/95.]] Na prvom nastupu u pojedinačnim utrkama u [[Austrija|austrijskom]] [[Bad Gastein]]u 8. decembra 1994. osvojila je 67-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km s 14 promašaja i zaostatkom od 21:49.5 &nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Anne Briand]]. Najbolji rezultati su joj: 27-o mjesto 11. decembra 1998. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|sezoni 1997/98.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u i dva šesta mjesta u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96.]] s [[Anna Stera-Kustucz|Annom Stera-Kustucz]], [[Agata Suszka|Agatom Suszkom]] i [[Halina Pitoń|Halinom Pitoń]] == Kraj karijere == Od 2006. je biatlonski trener u MUKN "Pod Stróżą". Od 2014-18. bila je zastupnik u gradskoj skupštini [[Lubawka|Lubawke]].<ref>{{cite web | url =https://bip.lubawka.eu/site/article/show/13428 | title =Oficjalna strona GMINA LUBAWKA | authorlink = | last = | first = | date = | website =bip.lubawka.eu | publisher = | access-date =1. 2. 2025 | language =pl }}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|291}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Daniluk, Iwona}} [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biografije, Kamienna Góra]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 03w7htvm66zxkwbbqgrh11dj8pz6eqj 0 516612 3893355 3681987 2026-06-04T10:47:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893355 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Katarzyna Ponikwia | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Poljska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|10|29}} | mjesto rođenja = [[Zakopane]] | država rođenja = [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = | visina = 167 | težina = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = '''81.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''15.''' ([[IBU kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) | kraj karijere = 2008. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 1. 2. 2025. }} '''Katarzyna Ponikwia''' rođena 29. oktobra 1982. u [[Zakopane|Zakopanama]], nekadašnja je [[poljska]] [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/po/katarzyna-ponikwia-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418121423/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/po/katarzyna-ponikwia-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Katarzyna Ponikwia Olympic Results |access-date=30. 11. 2017|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|63]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|7]] |} Katarzyna Ponikwia je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]]. U pojedinačnim utrkama najbolji joj rezultat 56-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:08.6&nbsp;min bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske biatlonke]] [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] je s [[Krystyna Guzik|Krystynom Pałka]], [[Magdalena Gwizdoń|Magdalenom Gwizdoń]] i [[Magdalena Grzywa|Magdalenom Grzywom]] osvojila sedmo mjesto sa zaostatkom od 4:16.8&nbsp;min u odnosu na [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|rusku štafetu]] u sastavu: [[Ana Bogalij]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|75]] | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|72]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|8]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|77]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|12]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|15]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|10]] | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupila je pet puta. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 30-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]a u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:49.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Magdalena Neuner]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto, od ukupno sedamnaest timova, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Krystyna Guzik|Krystynom Pałka]], [[Magdalena Gwizdoń|Magdalenom Gwizdoń]] i [[Magdalena Grzywa|Magdalenom Grzywom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Katarzyne Ponikwije u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01.]] Na prvom nastupu u pojedinačnim utrkama u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 18. januara 2001. osvojila je 94-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s 4 promašaja i zaostatkom od 6:06.4&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Magdalena Forsberg|Magdalenu Forsberg]]. Najbolji rezultati su joj: 43-o mjesto 11. decembra 1998. u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2005.|sezoni 2005/2006.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] i sedmo mjesto u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08.]] s [[Krystyna Guzik|Krystynom Pałka]], [[Paulina Bobak|Paulinom Bobak]] i [[Magdalena Gwizdoń|Magdalenom Gwizdoń]]. == Kraj karijere == Biatlon je napustila zbog problema s kralježnicom. Bila je vojnik [[Oružane snage Republike Poljske|Poljske vojske]]. == Privatni život == Njen otac [[Ryszard Ponikwia]] i braća [[Robert Ponikwia|Robert]] i [[Bartłomiej Ponikwia|Bartłomiej]] su nekadašnji poljski biatlonci. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|177}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ponikwia, Katarzyna}} [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biografije, Zakopane]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 9yns6h998kluh3nlmh99ar7okuzrvxx 0 516614 3893288 3681977 2026-06-04T10:37:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Magdalena Grzywa | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Poljska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|09|15}} | mjesto rođenja = [[Czernichów (Krakovski okrug)|Czernichów]] | država rođenja = [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 166 | težina = 61 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''70.''' ([[IBU kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]) | kraj karijere = 2007. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 1. 2. 2025. }} '''Magdalena Grzywa''' rođena 15. septembra 1979. u [[Czernichów (Krakovski okrug)|Czernichów]]u u [[Krakovski okrug|Krakovskom okrugu]], nekadašnja je [[poljska]] [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/magdalena-grzywa-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418081635/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/magdalena-grzywa-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Magdalena Grzywa Olympic Results |access-date=30. 11. 2017|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|71]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|7]] |} Magdalena Grzywa je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]]. U pojedinačnim utrkama najbolji joj rezultat 71-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 11:17.2&nbsp;min bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske biatlonke]] [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] je s [[Krystyna Guzik|Krystynom Pałka]], [[Katarzyna Ponikwia|Katarzynom Ponikwijom]] i [[Magdalena Gwizdoń|Magdalenom Gwizdoń]] osvojila sedmo mjesto sa zaostatkom od 4:16.8&nbsp;min u odnosu na [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|rusku štafetu]] u sastavu: [[Ana Bogalij]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Olga Zajceva]] i [[Albina Ahatova]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|42]] | | | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|61]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|12]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|39]] | | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|29]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|8]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|47]] | | | | | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupila je šest puta, ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 4:25.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Magdalena Forsberg|Magdalene Forsberg]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osmo mjesto, od ukupno sedamnaest timova, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Krystyna Guzik|Krystynom Pałka]], [[Magdalena Gwizdoń|Magdalenom Gwizdoń]] i [[Katarzyna Ponikwia|Katarzynom Ponikwijom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Magdalena Grzywe u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] Na prvom nastupu u pojedinačnim utrkama u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. osvojila je 56-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom od 3:07.7&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Olena Zubrilova|Olenu Zubrilovu]]. Najbolji rezultati su joj: 19-o mjesto 30. novembra 2000. u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u, te osmo mjesto u štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|sezoni 2003/04.]] u [[Oberhof]]u 12. februara 2004. s [[Krystyna Guzik|Krystynom Pałka]], [[Katarzyna Ponikwia|Katarzynom Ponikwijom]] i [[Magdalena Gwizdoń|Magdalenom Gwizdoń]]. == Kraj karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Od tada se bavi novinarstvom i komentiranjem prenosa biatlonskih takmičenja na poljskoj televiziji [[TVP Sport]]. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|207}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Grzywa, Magdalena}} [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biografije, Czernichów]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ra2ccorgea2tl4ax2pk4mhiqhtbem5x 0 516639 3893311 3681973 2026-06-04T10:41:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalia Lovece | slika = | puno ime = Natalia Carolina Lovece | država = {{ZID|Argentina}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|03|30}} | mjesto rođenja = [[Ushuaia]] | država rođenja = [[Argentina]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 2. 2. 2025. }} '''Natalia Carolina Lovece''' rođena 30. marta 1978, u [[Ushuaia]]u u [[Argentina|Argentini]], je nekadašnja argentinska [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/lo/natalia-lovece-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418061731/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/lo/natalia-lovece-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Natalia Lovece Olympic Results |access-date=29. 11. 2017|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|69]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|73]] |} Natalia Lovece je nastupila samo jednom na olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji rezultat ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|na 15 km]], kada je osvojila zadnje 69-o mjesto, s 12 promašaja i sa zaostatkom od 22:27.7&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Njemicu]] [[Andrea Henkel|Andreju Henkel]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|87]] | | |} Nastupala je na samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je bilo 87-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]], kada je os 6 promašaja i sa zaostatkom od 12:23.4&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Liv Grete Skjelbreid]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Natalie Lovece u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01.]] Na prvom nastupu u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 30. novembra 2000. je osvojila zadnje 100-o mjesto, u utrci na 7,5&nbsp;km s 15 promašaja i zaostatkom od 33:23.5&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Corinne Niogret]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 74-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01.]] u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u 7. marta 2001. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s pet promašaja i zaostatkom od 10:20.7&nbsp;min u bila sporija odnosu na pobjednicu [[Kati Wilhelm]]. U utrkama štafeta nije nastupala. Nije osvajala bodove u Svjetskom kupu. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1047}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Lovece, Natalia}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Ushuaia]] [[Kategorija:Argentinski biatlonci]] [[Kategorija:Argentinski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2grprybgs0w48psmxzub492z37u7gbf 0 516641 3893363 3681972 2026-06-04T10:48:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Claudia Barrenechea | slika = | puno ime = Claudia Barrenechea Troncoso | država = {{ZID|Čile}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|06|01}} | mjesto rođenja = [[Lautaro (Čile)|Lautaro]] | država rođenja = [[Čile]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 2. 2. 2025. }} '''Claudia Barrenechea''' rođena 1. juna 1977, u [[Lautaro (Čile)|Lautaru]] u [[Čile]], je nekadašnja čileanska [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/claudia-barrenechea-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418074543/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ba/claudia-barrenechea-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Claudia Barrenechea Olympic Results |access-date=29. 11. 2017|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|67]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|74]] |} Claudia Barrenechea je nastupila samo jednom na olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji rezultat ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|na 15 km]], kada je osvojila 67-o mjesto, s tri promašaja i sa zaostatkom od 15:00.9&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Njemicu]] [[Andrea Henkel|Andreju Henkel]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|81]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|83]] | | |} Nastupala je na samo jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je bilo predzadnje 81-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|utrci na 7,5 km]], s 10 promašaja i sa zaostatkom od 19:25.4&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Olga Medvedceva|Olgu Medvedcevu]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Claudije Barrenechea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01.]] Na prvom nastupu u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 30. novembra 2000. je osvojila 98-o mjesto, u utrci na 7,5&nbsp;km s osam promašaja i zaostatkom od 26:54.8&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Corinne Niogret]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 75-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni 2000/01.]] u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u 7. marta 2001. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s pet promašaja i zaostatkom od 11:36.7&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Kati Wilhelm]]. U utrkama štafeta nije nastupala. Nije osvajala bodove u Svjetskom kupu. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|996}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Barrenechea, Claudia}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Lautaro (Čile)]] [[Kategorija:Čileanski biatlonci]] [[Kategorija:Čileanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] phqgap27vsocgza7slvc2tzxdj52bzp 0 516645 3893293 3815518 2026-06-04T10:38:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Verónica Isbej | slika = | puno ime = Verónica Isbej Morales | država = {{ZID|Čile}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|11|17}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[Čile]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 2. 2. 2025. }} '''Verónica Isbej''' rođena 17. novembra 1977. u [[Čile]]u, je nekadašnja čileanska [[biatlon]]ka.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/is/veronica-isbej-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418121718/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/is/veronica-isbej-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Verónica Isbej Olympic Results |access-date=29. 11. 2017|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|81]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|83]] | |} Verónica Isbej je nastupila samo jednom na olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Najbolji rezultat ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|na 15 km]], kada je osvojila zadnje 81-o mjesto, s 7 promašaja i sa zaostatkom od 25:31.2&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Ruskinju]] [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanu Išmuratovu]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |} Nastupala je na samo jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] nije završila [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|utrku na 7,5 km]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Claudije Barrenechea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|sezoni 2002/03.]] Na prvom nastupu u [[Oberhof]]u 8. januara 2003. je osvojila zadnje 81-o mjesto, u utrci na 7,5&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 14:46.2&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Ekaterina Dafovska|Ekaterinu Dafovsku]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 77-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|sezoni 2003/04.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 7. januara 2004. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 7:44.6&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Liv Grete Skjelbreid]]. U utrkama štafeta nije nastupala. Nije osvajala bodove u Svjetskom kupu. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|990}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Isbej, Verónica}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Čileanski biatlonci]] [[Kategorija:Čileanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0476qrhvubxm2r0rcptqwz5bcx9gr18 0 516651 3893294 3682365 2026-06-04T10:38:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Emma Fowler | slika = IBU-Cup_Ridnaun_2009_Emma_Fowler_2.jpg | puno ime = | država = {{flagcountry|UK}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|06|05}} | mjesto rođenja = [[Taunton]] | država rođenja = [[UK]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = oficir | klub = | trener = [[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''76.''' ([[IBU kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]) | kraj karijere = 2011. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 2. 2. 2025. }} '''Emma Fowler''' rođena 5. juna 1979, u [[Taunton]]u, [[Engleska]], [[UK]], je nekadašnja britanska [[biatlon]]ka. Sa 25 zlatnih, sedam srebrnih i jednom bronzanom medaljom na britanskim prvenstvima, najbolji je britanski biatlonac. Oficir je [[1 LS Regiment Royal Logistic Corps]]. Učestvovala je u [[rat u Iraku]], te se zbog toga nije takmičila u sezoni 2002/03. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|78]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|67]] |} Emma Fowler je nastupila samo jednom na olimpijskim igrama i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Najbolji rezultat ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|na 7,5 km]], kada je osvojila 67-o mjesto, s jednim promašajem i sa zaostatkom od 3:51.5&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|francusku biatlonku]] [[Florence Baverel-Robert]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno)}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|68]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|67]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|55]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|67]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|87]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|83]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|79]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|21]] | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] nastupila je pet puta, ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je bilo 55-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]], s jednim promašajem i sa zaostatkom od 3:05.0&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Uschi Disl]]. U štafetnim utrkama je nastupila smao jednom, kada je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Adele Walker|Adelom Walker]], [[Amanda Lightfoot|Amandom Lightfoot]] i [[Alanda Scott|Alandom Scott]] osvojila predzadnje 21-o mjesto. === Svjetski kup === Prvi nastup Emme Fowler u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/00.]] Na prvom nastupu u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u 15. januara 2000. je osvojila 98-o mjesto, u utrci na 7,5&nbsp;km s jednim promašaem i zaostatkom od 3:36.5&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Nathalie Santer]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 44-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 9.januara 2005. u utrci potjere, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:42.1&nbsp;min bila sporija u odnosu na pobjednicu [[Uschi Disl]]. U utrkama štafeta joj je najbolji plasman predzadnje 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u Ruhpoldingu s [[Adele Walker|Adelom Walker]], [[Amanda Lightfoot|Amandom Lightfoot]] i [[Alanda Scott|Alandom Scott]]. == Kraj karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2011. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|858}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Fowler, Emma}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Biografije, Taunton]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eeqifsuqi6iix4kmvo40wtdsv0oro4i 0 516771 3893341 3682379 2026-06-04T10:46:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893341 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Levčenkova | slika = | opis slike = | puno ime = Natalija Viktorovna Levčenkova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2003.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2003.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|07|30}} | mjesto rođenja = [[Smolensk]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 160 | težina = 52 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''20.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''19.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''43.''' ([[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]]) | kraj karijere = 2010. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 7. 2. 2024. }} '''Natalija Levčenkova''' ({{ru|Наталья Викторовна Левченкова}}, {{ro|Natalia Levcencova}}) rođena 30. jula 1977. u [[Smolensk]]u u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], nekadašnja je ruska i moldavska biatlonka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|8]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|23]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|21]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|36]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|52]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|56]] | | | |} Nastupila je na dvijema [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]], i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Zimskim olimpijskim igrama 2010]], ali nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat osmoo mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:47.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske biatlonke]] [[Svjetlana Išmouratova|Svjetlana Išmouratove]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama nije nastupila. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|24]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|23]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|23]] | | | |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], ali nije osvojila medalju. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji su joj dva osma mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 3:22.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice, ruske biatlonke [[Jekaterina Jurjeva|Jekaterine Jurjeve]], koja je završila utrku bez promašaja; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|utrci potjere]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:14.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice, švedske biatlonke [[Helena Ekholm|Helene Ekholm]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] Zbog prelaska iz ruske u moldavsku reprezentaciju, svi njeni rezultati su u toj sezoni poništeni iz formalnih razloga. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] u [[Beitostølen]]u je u utrci 2. decembra 2004. ostvarila prvi zvanični nastup osvojivši 62-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i 2:12.7&nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Uschi Disl]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konurenciji ostvarila je u [[Beitostølen]]u 2. decembra 2000. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 83-e mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 4:38.4&nbsp;min za pobjednicom, ukrajinskom biatlonkom [[Olena Zubrilova|Olenom Zubrilovom]], koja je završila utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je sedmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni SK 2008/09]], 11. janauara 2009. u njemačkom [[Oberhof]]u u utrci masovnog starta na 12,5&nbsp;min, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 39.4&nbsp;s bila sporija od pobjednice, njemačke biatlonke [[Kati Wilhelm]], koja je utrku završila s dva promašaja. U štafetnim utrkama nije nastupala. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2010. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|}} * {{Sport365|117}} {{DEFAULTSORT:Levčenkova, Natalija }} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Smolensk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] i04hpzzy00ztqrbapwseodir3h3p1ak 0 516959 3893280 3774697 2026-06-04T10:37:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893280 wikitext text/x-wiki {{About|kanadskoj i novozelandskoj biatlonki Sari Murphy|druge osobe s istim imenom|Sarah Murphy}} {{Infokutija biatlonac | ime = Sarah Murphy | slika = | puno ime = Sarah Jane Spidy Murphy | država = {{ZID|Kanada}} <small>(do 2010.)</small> <br>{{ZID|Novi Zeland}} <small>(od 2010.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|02|16}} | mjesto rođenja = [[Banff (Alberta)|Banff]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 152 | težina = 59 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''48.''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]]) | kraj_karijere = 2014. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 2. 2025. }} '''Sarah Murphy''', rođena 16. februara 1988. u [[Banff (Alberta)|Canmoru]], [[Kanada]] nekadašnja je [[Kanada|kanadska]] i [[Novi Zeland|novozelandska]] [[biatlon]]ka. Prva je biatlonka koja je nastupila za [[Novi Zeland na Olimpijskim igrama|Novi Zeland]] na Olimpijskim igrama. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|81]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|81]] | | | |} Sarah Murphy je nastupila samo na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji su joj dva 81-o mjesta: u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|15&nbsp; km]], kada je sa šest promašaja zaostala 12:02.1&nbsp;min iza pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške biatlonke]] [[Tora Berger|Tore Berger]]; te u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|7,5&nbsp; km]], kada je s tri promašaja zaostala 3:54.1&nbsp;min iza pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|slovačke biatlonke]] [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]]. U štafetnim utrkama nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|100]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|100]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|85]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|85]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|78]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|93]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|89]] | | | | |} Nastupila je na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 78-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 4:26.1&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezoni SK 2010/11.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Murphy je 10. decembra 2010. u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u, u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 78-o mjesto, s dva promašaja i zaostatkom od 3:55.8&nbsp;min iza pobjednice [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 45-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|sezoni SK 2009/10.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 8. januara 2010. u utrci na 7,5&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 2:50.8&nbsp;min iza pobjednice njemačke biatlonke [[Simone Hauswald]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupala. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2014. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Rođena je u Kanadi od majke Novozelandžanke i oca Kanađanina. Živi u [[Canmore (Alberta)|Canmoru]] u Kanadi i u [[Nelson (Novi Zeland)|Nelsonu]] na Novom Zelandu.<ref name="NZ_Herald_10623099">{{cite news |url=http://www.nzherald.co.nz/snow-sports/news/article.cfm?c_id=1501025&objectid=10623099&pnum=0 |title=Biathlon: Olympian all fired up for 'unique' sport |author=Leggat, David |date=30. 1. 2010 |work=[[The New Zealand Herald]] |access-date=7. 11. 2011| language=en}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|590}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Murphy, Sarah }} [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Novozelandski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biografije, Banff (Alberta)]] [[Kategorija:Novozelandski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] k9evct7a526s23neyctqk0usvhf3rrl 0 516961 3893310 3685611 2026-06-04T10:41:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893310 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Laure Soulié | slika = Laure_Soulie_1.jpg | puno ime = Laure Soulié | država = {{ZID|Francuska}} <br>{{ZID|Andora}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|04|28}} | mjesto rođenja = [[Andorra la Vella]] | država rođenja = [[Andora]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = SC Villard de Lans | trener = | visina = 160 | težina = 50 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''49.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''38.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''8.''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]) | kraj_karijere = 2014. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 2. 2025. }} '''Laure Soulié''', rođena 28. aprila 1987. u [[Andorra la Vella|Andorra la Velli]], [[Andora]] nekadašnja je [[francuska]] i [[Andora|andorska]] [[biatlon]]ka. Prva je biatlonka koja je nastupila za [[Andora na Olimpijskim igrama|Andoru]] na Olimpijskim igrama. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|66]] | | | |} Laure Soulié je nastupila samo na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji joj je 47-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja zaostala 6:44.6&nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|bjeloruske biatlonke]] [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. U štafetnim utrkama nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|67]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|37]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|69]] | | | | |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 33-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 2:35.8&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="5" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]] |- |93||72||49||86||55 |} U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|sezoni SK 2009/10.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Soulié je 20. januara 2010. u [[italija]]nskom [[Antholz]]u u utrci na 15&nbsp;km osvojila 37-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:59.3&nbsp;min iza pobjednice [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je deveto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u 10. januara 2014. u utrci na 15&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 1:18.3&nbsp;min iza pobjednice češke biatlonke [[Gabriela Soukalová|Gabriele Soukalove]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim utrkama nije nastupala. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2014. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == <!-- Rođena je u Kanadi od majke Novozelandžanke i oca Kanađanina. Živi u [[Canmore (Alberta)|Canmoru]] u Kanadi i u [[Nelson (Andora)|Nelsonu]] na Novom Zelandu.<ref name="NZ_Herald_10623099">{{cite news |url=http://www.nzherald.co.nz/snow-sports/news/article.cfm?c_id=1501025&objectid=10623099&pnum=0 |title=Biathlon: Olympian all fired up for 'unique' sport |author=Leggat, David |date=30. 1. 2010 |work=[[The New Zealand Herald]] |access-date=7. 11. 2011| language=en}}</ref> --> == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|72}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Soulié, Laure }} [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Andorski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Andorra la Vella]] [[Kategorija:Andorski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] cx09c02s3543zvuyv1yqi5q9p8ey6tm 0 516989 3893346 3687315 2026-06-04T10:46:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Mami Shindō-Honma | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|02|22}} | mjesto rođenja = [[Obanazawa]] | država rođenja = [[Japan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = [[Tōsenkyō]] | visina = 150 | težina = 52 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''38.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''49.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''46.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]], [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''30.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2002. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 2. 2025. }} ''' Mami Shindō-Honma''', ({{jez-ja|進藤 真美}}) rođena 22. februara 1975. u [[Obanazawa|Obanazawi]] u [[Japan]]u kao Mami Homma ({{jez-ja|本間 真美}}), nekadašnja je [[japan]]ska [[biatlon]]ka. Kao i većina japanskih sportista pripadala je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō).<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/mami-shindo-honma-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417211113/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/mami-shindo-honma-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020|title=Mami Shindo-Honma Olympic Results |access-date=19. 11. 2017 |language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|29]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|14]] |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|64]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|45]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|14]] |} Mami Shindō-Honma je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je šesto mjesto na ZOI 1998. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 5:07.3&nbsp;min bila sporija od [[Bugarska na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|bugarske]] biatlonke [[Ekaterina Dafovska|Ekaterine Dafovske]]. U štafetnim utrkama je dva puta bila 14-a: na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|štafeta]] s [[Ryōko Takahashi]], [[Hiromi Seino-Suga]] i [[Mie Takeda]]; te na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]] s [[Ryōko Takahashi]], [[Tamami Tanaka]] i [[Hiromi Seino-Suga]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|47]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|50]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (žene)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|43]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|9]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|9]] | |} Shindo-Honma je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 22-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] kada je u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|15&nbsp;km]] s četiri promašaja i zaostatkom od 4:26.2&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Magdalena Forsberg|Magdalene Forsberg]]. U ekipnim utrkama tri puta je bila deveta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Hiromi Seino-Suga]], [[Sakiko Takefushi]] i [[Yukari Abe]]; na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ryōko Takahashi]], [[Hiromi Seino-Suga]] i [[Tamami Tanaka]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeti]] u istom sastavu. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] |- |75|| || ||38||52||45||77 |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Shindo-Honma je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|SK 1995/96.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 7. decembra 1995, kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 83-o mjesto, sa 12 promašaja i zaostatkom od 13:08.3nbsp;min iza pobjednice njemačke biatlonke [[Uschi Disl]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni SK 1999/00]], 5. marta 2000. u [[Val Cartier]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:28.5&nbsp;min bila iza pobjednice [[Liv Grete Skjelbreid]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama je dva puta osvojila četvrto mjesto: u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni SK 1999/00.]] u [[Lahti]]ju 10. marta 2000. s [[Ryōko Takahashi]], [[Hiromi Seino-Suga]] i [[Tamami Tanaka]]; te u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni SK 2000/01.]] u [[Antholz]]u 10. decembra 2000. u istom sastavu. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Mami Shindo-Honma}} * {{Sport365|255}} {{DEFAULTSORT:Shindo-Honma, Mami}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Obanazawa]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rdelssrwvq0atnt27f1x4xzswb0gc81 0 517189 3893277 3690655 2026-06-04T10:36:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Miki Kobayashi | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|11|10}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[Japan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = [[Tōsenkyō]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''127.''' ([[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]) | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 1. 3. 2025. }} '''Miki Kobayashi''', ({{jez-ja|小林 美貴}}) rođena 10. novembra 1997, nekadašnja je [[japan]]ska [[biatlon]]ka. Kao i većina japanskih sportista pripadala je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō). == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|66]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|80]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|12^{{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}]] | |} Miki Kobayashi je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je 66-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 10:41.4&nbsp;min bila sporija od [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|bjeloruske]] biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. U štafetnim utrkama najbolji joj je plasman bilo 12-o mjesto na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Fuyuko Tachizaki]], [[Yuki Nakajima]] i [[Rina Suzuki|Rinom Suzuki]], kada su za jedan krug pretečeni od [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|95]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|55]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|19^{{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}]] | | |} Kobayashi je nastupila samo na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 43-o mjesto u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 2:38.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice francuske biatlonke [[Marie Dorin Habert]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji plasman 19-o mjesto na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Fuyuko Tachizaki|Fuyukom Tachizaki]], [[Yurie Tanaka|Yurie Tanakom]] i [[Katsura Sato|Katsurom Satom]], kada su za jedan krug pretečeni od njemačke štafete u sastavu: [[Franziska Hildebrand]], [[Franziska Preuß]], [[Vanessa Hinz]] i [[Laura Dahlmeier]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] 29. novembra 2012. u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 12:23.9&nbsp;min bila sporija od norveške biatlonke [[Tora Berger|Tore Berger]], koja je završila utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 89-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u 10. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 9:45.4&nbsp;min bila sporija od češke biatlonke [[Gabriela Soukalová|Gabriele Soukalove]], koja je završila utrku s jednim promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je 19-o mjesto u [[Kontiolahti]]ju 13. marta 2015. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] s [[Fuyuko Tachizaki|Fuyukom Tachizaki]], [[Yurie Tanaka|Yurie Tanakom]] i [[Katsura Sato|Katsurom Satom]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Miki Kobayashi}} * {{Sport365|999}} {{DEFAULTSORT:Kobayashi, Miki}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qczsnqt8hbjs8g8t122bmfpcmy68j4t 0 517328 3893364 3690570 2026-06-04T10:48:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tomomi Ōtaka | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|11|21}} | mjesto rođenja = [[Rumoi]] | država rođenja = [[Japan]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = vojnik | klub = [[Tōsenkyō]] | visina = 162 | težina = 56 | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = | nastup OI_NS = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = | nastup SP NS ='''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999.|1999.]]) | medalje SP NS = '''0''' | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''64.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]]) }} | pobjede u dis = 0 | nastup SK NS = [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1996/1997.|1996/97.]] | pobjede SK NS = | plasman SK NS = '''57.''' ([[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1996/1997.|1996/97.]]) | pobjede u dis NS = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup_EK = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede_EK_štafeta = 0 | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''24''' ([[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]]) | kraj karijere = 2006. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 3. 2025. }} '''Tomomi Ōtaka''', ({{jez-ja|大高 友美}}) rođena 21. novembra 1976. u [[Rumoi]]u u [[Japan]]u, nekadašnja je [[japan]]ska [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]. Kao i većina japanskih sportista pripadala je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō).<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ot/tomomi-otaka-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417211120/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ot/tomomi-otaka-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tomomi Otaka Olympic Results |access-date=30. 11. 2017 |language=en}}</ref> == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|69]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|69]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|16]] |} Ōtaka je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultati u pojedinačnim disciplinama bila su joj dva 69-a mjesta: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:57.3&nbsp;min bila sporija od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|francuske]] biatlonke [[Florence Baverel-Robert]]; te u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 10:58.1&nbsp;min bila sporija od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske]] biatlonke [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlane Išmuratove]]. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 16-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ikuyo Tsukidate|Ikuyo Tsukidatom]], [[Tamami Tanaka|Tamami Tanakom]] i [[Kanae Meguro]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|25]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|67]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|17]] | |} Ōtaka je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji su joj dva 25-a mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004]]: u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:55.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Liv Grete Skjelbreid]]; te dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|potjeri]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 4:17.9&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Liv Grete Skjelbreid]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kanae Meguro]]m, [[Tamami Tanaka|Tamami Tanakom]] i [[Ikuyo Tsukidate|Ikuyom Tsukidatom]] === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Ōtaka je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|SK 2003/04.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 7. januara 2004, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 72-o mjesto, s pet promašaja i zaostatkom od 5:29.0nbsp;min iza pobjednice norveške biatlonke [[Liv Grete Skjelbreid]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 42-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni SK 2004/05]], 14. januara 2005. u [[Ruhpolding]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:09.3&nbsp;min bila iza pobjednice [[Svjetlana Černousova|Svjetlane Černousove]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni SK 2004/05.]] u [[Antholz]]u 13. februara 2000. s [[Megumi Emura|Megumi Emurom]], [[Ikuyo Tsukidate|Ikuyo Tsukidatom]] i [[Kanae Meguro]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tomomi Ōtaka}} * {{Sport365|221}} * {{Sport365-2|1027}} {{DEFAULTSORT:Ōtaka, Tomomi}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Biografije, Rumoi]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Japanski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tred6p00nmioyi93s6exsm25a2bmhon 10 517372 3892804 3687720 2026-06-03T18:59:10Z KWiki 9400 3892804 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najkorisniji igrač SP-a u košarci U-19 | naslov = [[Najkorisniji igrač Svjetskog prvenstva u košarci U-19|Najkorisniji igrač]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetskog prvenstva]] [[Košarka|u košarci]] U-19 | osnovastil = background:#FFA500; | tijeloklasa = hlist |podaci1 = * {{ZD|JUG}} [[Toni Kukoč|Kukoč]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1987.|1987]]) * {{ZD|JUG}} [[Dejan Bodiroga|Bodiroga]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1991.|1991]]) * {{ZD|GRČ}} [[Efthimios Rentzias|Rentzias]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1995.|1995]]) * {{ZD|RUS}} [[Andrej Kiriljenko|Kiriljenko]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 1999.|1999]]) * {{ZD|AUS}} [[Andrew Bogut|Bogut]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2003.|2003]]) * {{ZD|SRB}} [[Milan Mačvan|Mačvan]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2007.|2007]]) * {{ZD|HRV}} [[Mario Delaš|Delaš]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2009.|2009]]) * {{ZD|LIT}} [[Jonas Valančiūnas|Valančiūnas]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2011.|2011]]) * {{ZD|SAD}} [[Aaron Gordon|Gordon]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2013.|2013]]) * {{ZD|SAD}} [[Jalen Brunson|Brunson]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2015.|2015]]) * {{ZD|KAN}} [[R. J. Barrett|Barrett]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2017.|2017]]) * {{ZD|SAD}} [[Reggie Perry (košarkaš)|Perry]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2019.|2019]]) * {{ZD|SAD}} [[Chet Holmgren|Holmgren]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2021.|2021]]) * {{ZD|ŠPA}} [[Izan Almansa|Almansa]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2023.|2023]]) * {{ZD|SAD}} [[A. J. Dybantsa|Dybantsa]] ([[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2025.|2025]]) }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni svjetskih prvenstava u košarci U-19|Najkorisniji igrač SP-a]] </noinclude> ntyjr4hfq1f8jwltxwje6gfb0t5q4wz 0 517457 3893300 3818314 2026-06-04T10:40:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Solveig Rogstad | slika = Solveig_Rogstad_1.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Norveška}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|07|31}} | mjesto rođenja = [[Valdres]] | država rođenja = [[Norveška]] | datum smrti = | mjesto smrti = | zanimanje = | klub = Skrautvål IL | trener = | visina = 175 | težina = | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede SK = '''1'''{{PSKB}} | plasman SK = {{plainlist| * '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''27.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''16.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) }} | pobjede u dis = 0 | pobjede SK štafeta= 2 | nastup EK = [[IBU kup 2003/2004.|2003/04.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''5''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) | kraj karijere = 2008. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Norveško prvenstvo u biatlonu|Norveška prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 16. 3. 2025. }} '''Solveig Rogstad''', rođena 31. jula 1982. u [[Valdres]]u, je nekadašnja [[norveška]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|60]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|4]] |} Rogstad je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], ali nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 60-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 6:02.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Norvežanke]] [[Tora Berger|Tore Berger]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat četvrto mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Liv-Kjersti Bergman|Liv-Kjersti Eikeland]], [[Ann Kristin Flatland]] i [[Tora Berger|Torom Berger]] kada su s 57.8&nbsp;s bili sporiji od pobjedničke [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske štafete]] u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali-Titovec]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|23]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|11]] |} Solveig Rogstad je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 3:55.0&nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Jekaterina Jurjeva|Jekaterine Jurjeve]]. U štafetnim utrkama najbolji rezultat bilo joj je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anne Ingstadbjørg]], [[Ann Kristin Aafedt Flatland]] i [[Tora Berger|Torom Berger]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] |- | || ||14||29||91|| |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 16. decembra 2004. u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km kada je osvojila 72-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:57.1&nbsp;min iza pobjednice, francuske biatlonke [[Sandrine Bailly]]. Jednom je pobijedila u pojedinačnim utrkama i to u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 2008, kada je u utrci potjere na 10&nbsp;km bez promašaja i prednošću od 12.2&nbsp;s iza drugoplasirane njemačke biatlonke [[Kati Wilhelm]]. U štafeti je pobijedila dva puta. === Norveška prvenstva === {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|134}} * [http://biathlonresults.com/? Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Rogstad, Solveig}} [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biografije, Valdres]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hwx7b2itk5ka6g6rqgzvphaieexh4v7 0 517767 3893283 3799933 2026-06-04T10:37:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ľubomíra Kalinová | slika = 2011-12-15_Biathlon_Obertilliach_089_Lubomira_Kalinova_(SVK).jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|02|11}} | mjesto rođenja = [[Banská Bystrica]] | država rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''86.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''51.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | kraj karijere = 2013. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 21. 3. 2025. }} '''Ľubomíra Kalinová''', rođena 11. februara 1982. u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], nekadašnja je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{Cite web|url=https://www.ranker.com/list/famous-athletes-from-slovakia/reference|title=Famous Athletes from Slovakia|last=Reference|website=Ranker|language=en|access-date=2026-01-07}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|79]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|80]] | | | |} Ľubomíra Kalinová je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 79-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja zaostala 9:45.9&nbsp;min iza pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške biatlonke]] [[Tora Berger|Tore Berger]]. U štafetnim utrkama nije nastupila. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|76]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|73]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|84]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|13]] | |} Nastupila je na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 73-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i 9:23.2&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Kati Wilhelm]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji rezultat 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Martina Halinárová|Martinom Halinárovom]], [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiyom Kuzminom]] i [[Natália Prekopová|Natálijom Prekopovom]]. === Svjetski kup === U svom prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni SK 2004/05.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Kalinová je 14. januara 2005. u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 85-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:10.31&nbsp;min iza pobjednice [[Svjetlana Černousova|Svjetlane Černousove]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 31-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni SK 2008/09.]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Whistler]]u 11. marta 2009. u utrci na 15&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 4:24.5&nbsp;min iza pobjednice njemačke biatlonke [[Simone Hauswald]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni SK 2011/12.]] u [[Oberhof]]u 4. januara 2012. u štafeti s [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]], [[Martina Chrapánová|Martinom Chrapánovom]] i [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiyom Kuzminom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim biatlonom prestala se baviti 2013. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|141}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kalinová, Ľubomíra}} [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biografije, Banská Bystrica]] [[Kategorija:Slovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nnjzmbroplc97gnrxscc8lcpx4gqk4k 0 519859 3893292 3713739 2026-06-04T10:38:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Vitalij Mohiljenko | slika = | puno ime = Vitalij Viktorovič Mohiljenko | država = {{ZID|SSSR}} <br> {{ZID|Ukrajina}} | datum rođenja = {{Datum rođenja|1965|07|05}} | mjesto rođenja = [[Sumi]], [[Sumska oblast]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = Dinamo Sumi<ref>{{Cite web |url=http://www.wrestler.com.ua/main/po-zhizni-s-dinamo/ |title=По жизни—с «Динамо» |access-date=11. 1. 2017 |archive-date=10. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190410092358/http://www.wrestler.com.ua/main/po-zhizni-s-dinamo/ |language=uk|url-status= }}</ref> | trener = | visina = 176 | težina = 77 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = '''49.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]) | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1995. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} | nagrade = | ordeni = |ažurirano = 19. 4. 2025. }} '''Vitalij Mohiljenko''', ({{jez-uk|Віталій Вікторович Могиленко|kurziv=da}}, {{jez-ru|Виталий Викторович Могиленко|kurziv=da}}) rođen 5. jula 1965. u [[Sumi]]ju u [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|USSR]], [[SSSR]] (danas [[Ukrajina]]), nekadašnji je sovjetski i ukrajinski biatlonac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/vitaliy-mohiljenko-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191215/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mo/vitaliy-mohiljenko-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Vitaliy Mohiljenko Olympic Results |access-date=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|26]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|15]] |} Vitalij Mohiljenko je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat mjesto 26-o na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:42.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Vitalijov (biatlonac)|Sergeja Vitalijova]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 15-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Taras Doljni|Tarasom Dolnjijem]], [[Roman Zvonkov|Romanom Zvonkovim]] i [[Valentin Džima|Valentinom Džimom]] kada su s 5:25.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|77]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|13]] |} Mohiljenko je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je 77-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10&nbsp;km]] kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 3:35.7&nbsp;min bio sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je plasman peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Taras Doljni|Taras Dolnjijem]], [[Valentin Džima|Valentinom Džimom]] i [[Ivan Maksimov|Ivanom Maksimovim]] === Svjetski kup === Prvi nastup Mohiljenka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1993. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 53-o mjesto iza pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je peto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] u [[Östersund]]u 11. marta 1993, kada je s tri promašaja i zaostatkom od 2:16.1&nbsp;min bio sporiji iza pobjednika [[Mark Kirchner]]. U ekipnim disciplinama u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] osvojio je četvrto mjesto 21. marta 1993. u [[Kontiolahti]]ju u štafetnoj utrci s [[Taras Doljni|Tarasom Dolnjijem]], [[Ivan Maksimov|Ivanom Maksimovim]] i [[Valentin Džima|Valentinom Džimom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. == Privatni život == Njegov sin [[Valerij Mohiljenko|Valerij]] je ukrajinski biatlonac.<ref>[http://glavred.info/archive/2008/02/08/103017-9.html Игорь Починок: «По техобеспечению мы на десять голов ниже соперников»]{{Mrtav link}}</ref> == Nagrade == * [[Počasni majstor sporta Ukrajine]] == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Vitalij Mohiljenko}} * {{Sport365-m|325}} {{DEFAULTSORT:Mohiljenko, Vitalij}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Sumi]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]] [[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Počasni majstor sporta Ukrajine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qreejx7dx0tevk09dwr081g5758373k 0 520787 3893358 3756507 2026-06-04T10:48:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Krasimir Videnov | slika = | puno ime = Krasimir Petrov Videnov | država = {{ZID|Bugarska|1971}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|07|15}} | mjesto rođenja = [[Samokov]] | država rođenja = [[Bugarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = 182 | težina = 60 | klub = AC Septemvriisko Zname | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/87.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1995. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 5. 2025. }} '''Krasimir Videnov''' ({{jez-bg|Красимир Петров Виденов}}), rođen 15. jula 1968. u [[Samokov]]u nekadašnji je [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/krasimir-videnov-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191226/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/krasimir-videnov-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Krasimir Videnov Olympic Results |accessdate=6. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|8]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|14]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|35]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|14]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|60]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|31]] | |} Videnov je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994]] ali nije osvajao medalje. Najbolji plasman mu je bilo 29-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:23.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Vasil Božilov|Vasilom Božilovim]], [[Vladimir Veličkov|Vladimirom Veličkovim]] i [[Hristo Vodeničarov|Hristom Vodeničarovim]] sa 6:54.9&nbsp;min zaostatka iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]] osvojio osmo mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|10]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|12]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|22]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|56]] | | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|19]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|80]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|54]] | | |} Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]], Videnov je nastupio pet puta u periodu 1989-1995. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:07.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] sa [[Spas Zlatev|Spasom Zlatevim]], [[Vladimir Veličkov|Vladimirom Veličkovim]] i [[Hristo Vodeničarov|Hristom Vodeničarovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Videnova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|sezoni 1987/88]], kada je 21. januara 1988. u [[Antholz]]u u utrci na 10&nbsp;km osvojio 67-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91]], u [[Antholz]]u u utrci na 20&nbsp;km. U ekipnim utrkama je u [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|sezoni 1988/89.]] 29. januara 1989. u [[Ruhpolding]]u sa [[Spas Zlatev|Spasom Zlatevim]], [[Vladimir Veličkov|Vladimirom Veličkovom]] i [[Hristo Vodeničarov|Hristom Vodeničarovim]] osvojio osmo mjesto, što mu je najbolji rezultat. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1995. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|333}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Videnov, Vladimir}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Samokov]] [[Kategorija:Bugarski biatlonci]] [[Kategorija:Bugarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eidm6l8hiwjoeppvhtjc3sunv1zhl8b 0 520807 3893276 3707271 2026-06-04T10:36:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hristo Kovački | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Bugarska|1971}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|03|23}} | mjesto rođenja = | država rođenja = [[Bugarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = | težina = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''0''' | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1989. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 10. 5. 2025. }} '''Hristo Kovački''' ({{jez-bg|Христо Ковачки}}), rođen 23. marta 1967. nekadašnji je [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ko/khristo-kovachki-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418071620/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ko/khristo-kovachki-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Khristo Kovachki Olympic Results |accessdate=6. 7. 2015|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|55]] | | |} Kovački je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], ali nije osvajao medalje. Najbolji plasman mu je bilo 55-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 9:42.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. U ekipnim utrkama nije nastupio. === Svjetska prvenstva === Nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Kovačkog u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|sezoni 1985/85]], kada je 23. januara 1986. u [[Austrija|austrijskom]] [[Feistritz]]u u utrci na 20&nbsp;km osvojio 67-o mjesto, kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 12:34.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Sergej Antonov|Sergeja Antonova]]. Najbolji rezultat mu je 23-e mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|sezoni 1986/87]], kada je 10. januara 1987. u [[Bugarska|bugarskom]] [[Borovec (Bugarska)|Borovcu]] u utrci na 10&nbsp;km osvojio 23-o mjesto, s dva promašaja i zaostatkom od 2:24.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika zapadnonjemačkog biatlonca [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritza Fischera]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1989. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|3183}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Kovački, Hristo}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Bugarski biatlonci]] [[Kategorija:Bugarski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ny3y2enywavy9ubqeysj1lmqt5f4fyb 0 520883 3893290 3707437 2026-06-04T10:38:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Edin Krnić | slika = Cheetah_CCF.jpg | opis_slike = Edin Krnić s gepardom u Namibiji | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|07|01}} | mjesto_rođenja = [[Tuzi]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | prebivalište = Tuzi, [[Crna Gora]] | državljanstvo = [[Crna Gora]] | zanimanje = putopisac, autor, TV producent | godine_aktivnosti= 2004 – danas | poznat_po = ''Oko svijeta s Edinom Krnićem'' | nagrade = Nagrada općine Tuzi (2019), Počasno državljanstvo Palestine (2019), Nagrada Udruženja novinara Crne Gore (2023) | web_stranica = [https://www.edinkrnic.me edinkrnic.me] }} '''Edin Krnić''' rođen 7. januara 1968. u [[Tuzi|Tuzima]], [[Socijalistička Republika Crna Gora]], tada dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], je crnogorski putopisac, autor i producent dokumentarne putopisne emisije ''Oko svijeta s Edinom Krnićem'', koja se emituje od septembra 2022. na nacionalnoj televiziji [[Radio-televizija Crne Gore|RTCG]]. == Biografija == Sa putovanjma je započeo nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, a aktivno putuje od 2004. i počeo je dokumentirati svoja putovanja 2015, putem video i fotografskih zapisa, što se kasnije razvilo u televizijski putopisni serijal. == Televizijska emisija == ''"Oko svijeta s Edinom Krnićem"'' je dokumentarna putopisna emisija koja se emituje na [[Radio-televizija Crne Gore|Radio-televiziji Crne Gore]]. Krnić putuje u daleke i egzotične krajeve Azije, Afrike, Latinske Amerike i Pacifika, prikazujući svakodnevni život, običaje i duhovnost lokalnih zajednica, često i autohtonih plemena. == Putovanja == Posjetio je 153 članice UN i 19 teritorija na svim kontinentima. Njegovi putopisi često uključuju izolovana područja i zajednice koje rijetko dolaze u kontakt sa modernim svijetom.[[File:DMZ PDRK.jpg|thumb|Edin Krnic sa pripadnikom Vojske Demokratske Narodne Republike Koreje]] == Nagrade i priznanja == * Nagrada Opštine Tuzi (2019) za promociju Crne Gore u inostranstvu. * Počasno državljanstvo Palestine (2019) za predstavljanje palestinskog svakodnevnog života u svojoj emisiji. * Nagrada Udruženja novinara Crne Gore za 2023. godinu == Vanjski linkovi == * [https://www.edinkrnic.me Zvanična web stranica] * [https://www.youtube.com/@edinkrnic YouTube kanal] * [https://rtcg.me/tv/tvcg-1/ostalo/350376/oko-svijeta-sa-edinom-krnicem.html Najava emisije na RTCG-u] * [https://www.portalanalitika.me/clanak/352598--putopisac-iz-crne-gore-krnic-dobio-palestinsko-drzavljanstvo Portal Analitika: Krnić dobio palestinsko državljanstvo] * [https://tuzi.org.me/cg/nagrada-opstine-tuzi-za-2019-godinu/ Nagrada Opštine Tuzi – zvanično saopštenje] {{DEFAULTSORT:Krnić, Edin}} [[Kategorija:Biografije, Tuzi]] [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Crnogorski putopisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] oyqwuqed8gfxvjmlqoxxcrp9n848hpm 0 521103 3893317 3708534 2026-06-04T10:42:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893317 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olaf Mihelson | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|08|02}} | mjesto_rođenja = [[Tallinn]], [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | država = {{ZID|SSSR}} <br> {{ZID|Estonija}} | klub = [[Dünamo Tallinn]] | trener = Tõnu Pääsukese | visina = 187 | težina = 69 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ( [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 1994. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | status = neaktivan | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olaf Mihelson''' rođen 2. augusta 1968. u [[Tallinn]]u, [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonska SSR]], [[SSSR]] (danas [[Estonija]]) nekadašnji je estonski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/olaf-mihelson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192205/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/mi/olaf-mihelson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Olaf Mihelson Olympic Results |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|58]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|13]] |} Olaf Mihelson je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]]. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 58-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 4:23.7&nbsp;min zaostatka bio sporiji iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta|štafeti]] s [[Aivo Udras|Aivom Udrasom]], [[Kalju Ojaste|Kaljuom Ojastem]] i [[Urmas Kaldvee|Urmasom Kaldveem]] sa zaostatkom od 5:12.2&nbsp;min osvojio je 13-o mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|93]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|11]] |- |} Nastupio je na dva Svjetska prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]]. Najbolji plasman ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvajanjem 93-og mjesta u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s devet promašaja i zaostatkom od 12:44.9&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Urmas Kaldvee|Urmasom Kaldveem]], [[Kalju Ojaste|Kaljuom Ojastem]] i [[Hillar Zahkna|Hillarom Zahknom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Mihelson je imao u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|SK 1992/93.]] u norveškom [[Lillehammer]]u 4. marta 1993. kada je u utrci na 20&nbsp;km zauzeo 57-o mjesto sa četiri promašaja i zaostatkom od 6:22.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Wilfried Pallhuber|Wilfrieda Pallhubera]]. Najbolji rezultat mu je 25-o mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|SK 1992/93.]] 20. marta 1993. u [[Kontiolahti]]ju, kada je u utrci na 10&nbsp;km zauzeo 25-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 2:02.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je rezultat peto mjesto sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|SK 1992/93.]] 21. marta 1993. [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju u štafetnoj utrci s [[Hillar Zahkna|Hillarom Zahknom]], [[Urmas Kaldvee|Urmasom Kaldveeom]] i [[Kalju Ojaste|Kaljuom Ojastem]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1994. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olaf Mihelson}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365-m|352}} {{DEFAULTSORT:Mihelson, Olaf }} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 87j4j1bbbszjbsbccinbegilc9a90ya 0 521495 3893366 3709955 2026-06-04T10:49:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Recep Efe | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|04|01}} | mjesto_rođenja = | država rođenja = [[Turska]] | država = {{ZID|Turska}} | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 2012. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | status = neaktivan | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Recep Efe''' rođen 1. aprila 1990. nekadašnji je turski [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === Recep Efe nije nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|120]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|123]] | | |} {{clear}} Nastupio je na samo na jednom [[Svjetska prvenstva u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] S [[Ahmet Üstüntaş|Ahmetom Üstüntaşom]] prvi je turski biatlonac koji je nastupio na Svjetskom prvenstvu. Najbolji plasman ostvario je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], osvajanjem predzadnjeg 120-og mjesta kada je s 11 promašaja i zaostatkom od 21:13.3&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Tarjei Bø|Tarjeia Bøa]]. U ekipnim utrkama nije nastupio. === Svjetski kup === U takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Efe nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2011. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Recep Efe}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365-m|970}} {{DEFAULTSORT:Efe, Recep }} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Turski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0zprhqckn43g5z79s6b6dhd8afpqjp5 0 525361 3893345 3752810 2026-06-04T10:46:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Cecilio Fernández | slika = | puno ime = Cecilio Fernández Grado | država = {{ZID|Španija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|07|27}} | mjesto rođenja = [[Mijas]] | država rođenja = [[Španija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = policajac | klub = | trener = | visina = 173 | težina = 63 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|19684.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 1984. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 24. 8. 2025. }} ''' Cecilio Fernández Grado''', rođen 27. jula 1959. u [[Mijas]]u, nekadašnji je [[Španija|španski]] [[biatlon]]ac. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|55]] | |} Cecilio Garcia je nastupio samo jednom [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|utrci sprinta]], kada je osvojio 55-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 8:33.7&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|norveškog]] biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]. U štafetnim utrkama nije nastupio. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1981}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|74]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1982}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|61]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|66]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|71]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|75]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|18]] |} Nastupio je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat mu je 61-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s osam promašaja i 26:08.4&nbsp;min zaostataka bio iza pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]]; a u ekipnim utrkama 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[José Vega|Joséom Vega]], [[Francisco García (biatlonac)|Franciscom Garcíjom]] i [[Manuel García (biatlonac)|Manuelom Garcíjom]]. === Svjetski kup === U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|sezoni SK 1981/82.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Garcia je 14. januara 1982. u [[Švicarska|švicarskom]] [[Egg am Etzel]]u, u utrci na 20&nbsp;km osvojio je predzadnje 79-o mjesto, s 11 promašaja i zaostatkom od 22:46.1&nbsp;min iza pobjednika [[Svein Engen|Sveina Engena]], što mu je i jedini rezultat. U ekipnim utrkama nije nastupao. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|3216}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Garcia, Cecilio}} [[Kategorija:Španski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Biografije, Mijas]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Španski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t77qtgz0qvhvg9gkcf9axpimslcks5i 0 527288 3893348 3776893 2026-06-04T10:47:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893348 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Dariusz Kozłowski | slika = | država = {{ZID|Poljska}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|02|24}} | mjesto rođenja = [[Wałbrzych]] | država rođenja = [[Poljska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = 1994. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 25. 41. 2025. }} '''Dariusz Kozłowski''' rođen 24. februara 1968. u [[Wałbrzych]]ju, nekadašnji je [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ko/dariusz-kozlowski-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418071836/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ko/dariusz-kozlowski-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Dariusz Kozłowski Olympic Results |access-date=7. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|58]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|9]] |} Kozłowski je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 58-o mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 6:42.8&nbsp;min iza [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za selekciju [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]].{{Ujedinjeni tim}} U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Krzysztof Sosna|Krzysztofom Sosnom]], [[Jan Ziemianin|Janom Ziemianinom]] i [[Jan Wojtas|Janom Wojtasom]] s 3:13.2&nbsp;min zaostatka osvojio je deveto mjesto iza [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke štafete]]{{Njemačka I/Z}} u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|10]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|53]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|10]] |} Dariusz Kozłowski je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 34-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 2:24.6&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Jan Wojtas|Janom Wojtasom]], [[Jozef Dabrowski|Jozefom Dabrowskim]] i [[Krzysztof Sosna|Krzysztofom Sosnom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bilo mu je osvojeno 70-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|sezoni SK 1989/90.]] u [[Obertauern]]u 16. decembra 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:44.1&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Birk Anders|Birka Andersa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 22-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni SK 1990/91.]] u utrci na 20&nbsp;km u [[Antholz]]u, a u ekipnim disciplinama dva osma mjesta u štafeti. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Dariusz Kozłowski}} * {{Sport365-m|605}} {{DEFAULTSORT:Kozłowski, Dariusz}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Wałbrzych]] [[Kategorija:Poljski biatlonci]] [[Kategorija:Poljski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kee5018bga66yy8e4ry0ndbq2hiar8o 0 527829 3893286 3781689 2026-06-04T10:37:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Mikito Tachizaki | slika = Tachizaki_M._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_3036.jpg | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|05|17}} | mjesto rođenja = [[Towada]], [[Aomori (prefektura)|Aomori]] | država rođenja = Japan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | visina = 171 | težina = 68 | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''58.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''64.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''104''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 1 | 2 | 0 }} | aktualizirano = 14. 11. 2025. }} '''Mikito Tachizaki''' ({{jez-ja|立 崎 幹 人}}), rođen 17. maja 1988. u [[Towada|Towadi]], [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Aomori (prefektura)|Aomori]] je nekadašnji [[japan]]ski [[biatlon]]ac. Kao i većina japanskih sportista pripadao je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō). == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|64]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|84]] | | | |} Mikito je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 64-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] kada je od 86 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:07.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|norveškog]] biatlonca [[Johannes Thingnes Bø|Johannesa Thingnesa Bøa]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|štafeti]] nije nastupio. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|67]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 10 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (muškarci)|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (muškarci)|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|17]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 10 km|82]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 20 km|62]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 10 km|62]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|22]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 10 km|66]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|26]] |} Mikito Tachizaki je nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 45-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[italija]]nskom [[Antholz]]u 9. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], od ukupno 105 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:32.8&nbsp;min iza pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcadea]]. U utrkama štafeta najbolji plasman mu je bilo 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Fuyuko Tachizaki]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] |- |||||||||||||89||73|| || || ||61|| || |} Prvi nastup Mikita Tachizakija u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 4. januara 2013. u utrci štafete, kada je s [[Junji Nagai|Junjijem Nagaijem]], [[Hidenori Isa|Hidenorijem Isaom]] i [[Kazuya Inomata|Kazuyaom Inomataom]] osvojio 20-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 24-o mjesto u utrci na 20&nbsp;km 6. decembra 2018. u [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezoni 2018/19.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]], s jednim promašajem i zaostatkom od 2:36.3&nbsp;min iza pobjednika [[Francuska|francuskog]] biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcadea]]. U štafeti mu su najbolji rezultati dva osma mjesta u pojedinačnoj štafeti: [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni 2017/18]] 10. marta 2018. u [[Kontiolahti]]ju s [[Fuyuko Tachizaki]]; te na [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|sezoni 2022/23.]] 8. januara 2023 na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] s [[Fuyuko Tachizaki]]. === Azijske igre === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2003}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – 20 km| ]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] u [[Biatlon na Azijskim igrama|biatlonu]] osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju na [[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Azijskim igrama 2003.]] Bronzanu je osvojio u [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (m)|potjeri]], a zlatnu u [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (m)|štafeti]] s [[Sunao Noto|Sunaom Notom]], [[Hironao Meguro|Hironaom Megurom]] i [[Tatsumi Kasahara|Tatsumijem Kasaharom]]. --> == Prestanak karijere == == Privatni život == Oženjen je s japanskom biatlonkom [[Fuyuko Tachizaki]].<ref>{{cite web |url=https://www.japantimes.co.jp/sports/2018/02/12/olympics/winter-olympics/olympics-biathlon/pyeongchang-biathlon-no-honeymoon-japans-tachizaki-husband-wife-duo/#.XCgQ01z7TIU |title=Pyeongchang biathlon no honeymoon for Japan's Tachizaki husband and wife duo |last=Kano |first=Shintaro |date=12. 2. 2018 |website=[[japantimes.co.jp]] |access-date=30. 12. 2018|language=en}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Mikito Tachizaki}} * {{Sport365-m|923}} {{DEFAULTSORT:Tachizaki, Mikito}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Niigata]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2017.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kkoa2lh13c83h1n9dmjce9vn9s5tojt 0 527833 3893297 3781884 2026-06-04T10:40:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893297 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Tsukasa Kobonoki | slika = 2018-01-05_IBU_Biathlon_World_Cup_Oberhof_2018_-_Sprint_Men_-_Tsukasa_Kobonoki.jpg | država = {{ZID|Japan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|12|04}} | mjesto rođenja = [[Tōhoku]], [[Aomori (prefektura)|Aomori]] | država rođenja = Japan | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | visina = 173 | težina = 71 | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''53.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''67.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]], [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''62.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''43.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''80''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = aktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 1 | 0 | 1 }} | aktualizirano = 14. 11. 2025. }} '''Tsukasa Kobonoki''' ({{jez-ja|枋木 司}}), rođen 4. decembra 1991. u [[Tōhoku]]u, [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Aomori (prefektura)|Aomori]] je [[japan]]ski [[biatlon]]ac. Kao i većina japanskih sportista pripadao je [[Kopnene odbrambeno-oružane snage Japana|Oružanim snagama Japana]] u jedinici [[Tōki Sengi Kyōikutai]] (Tōsenkyō). == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 20 km|44]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 10 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (muškarci)|46]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|18]] |} Tsukasa je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 2022.|ZOI 2022]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 41-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] kada je od 94 takmičara s jednim promašajem i zaostatkom od 2:17.4&nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveškog]] biatlonca [[Johannes Thingnes Bø|Johannesa Thingnesa Bøa]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] je osvojio 18-o mjesto s [[Fuyuko Tachizaki]], [[Sari Maeda]] i [[Kōsuke Ozaki]] zaostavši jedan krug u odnosu na pobjedničku [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norvešku štafetu]] u sastavu: [[Marte Olsbu Røiseland]], [[Tiril Eckhoff]], [[Tarjei Bø]] i [[Johannes Thingnes Bø]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 20 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 10 km|67]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (muškarci)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 20 km|75]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 10 km|67]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (muškarci)|22]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 20 km|68]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 10 km|75]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 20 km|52]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (muškarci)|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 20 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 10 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (muškarci)|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|20]] |} Tsukasa Kobonoki je nastupio pett puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 42-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] 14. februara 2021. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (muškarci)|utrci potjera]], od ukupno 60 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 4:48.1&nbsp;min iza pobjednika francuskog biatlonca [[Émilien Jacquelin|Émiliena Jacquelina]]. U utrkama štafeta najbolji plasmani su mu tri 15-a mjesta na: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Fuyuko Tachizaki]], [[Sari Furuya]] i [[Mikito Tachizaki]]; na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mikito Tachizaki]], [[Junji Nagai]] i [[Kōsuke Ozaki]]; te [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Fuyuko Tachizaki]], [[Sari Maeda]] i [[Kōsuke Ozaki]]jem. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |86|| || || ||95||82||53 |} Prvi nastup Kobonokija u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 3. decembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 32-o mjesto od ukupno 102 biatlonca. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je deveto mjesto u utrci na 20&nbsp;km 27. novembra 2021. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u, bez promašaja i zaostatkom od 2:24.9&nbsp;min iza pobjednika [[Norveška|norveškog]] biatlonca [[Sturla Holm Lægreid|Sturle Holma Lægreida]]. U štafeti mu su najbolji rezultati dva 12-a mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u štafeti 4. marta 2012. u [[Kontiolahti]]ju s [[Mikito Tachizaki]], [[Kōsuke Ozaki]] i [[Shohei Kodama]]; te na [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|sezoni 2016/17.]] 12. marta 2017 u [[Kontiolahti]]ju s [[Fuyuko Tachizaki]], [[Sari Maeda]] i [[Mikito Tachizaki]]. === Azijske igre === <!-- {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2003}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – 20 km| ]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |} Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] u [[Biatlon na Azijskim igrama|biatlonu]] osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju na [[Biatlon na Azijskim igrama 2003.|Azijskim igrama 2003.]] Bronzanu je osvojio u [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – potjera (m)|potjeri]], a zlatnu u [[Biatlon na Azijskim igrama 2003 – štafeta (m)|štafeti]] s [[Sunao Noto|Sunaom Notom]], [[Hironao Meguro|Hironaom Megurom]] i [[Tatsumi Kasahara|Tatsumijem Kasaharom]]. --> == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Tsukasa Kobonoki}} * {{Sport365-m|918}} {{DEFAULTSORT:Kobonoki, Tsukasa}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Tōhoku]] [[Kategorija:Japanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2017.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2025.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 280rfa2v2r5gvpxvsdazgyio1kxxwef 0 528414 3892852 3785547 2026-06-04T00:07:03Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 3892852 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 15j704flry2jp6wvwo18x1a5ciri1vk 0 530888 3893353 3808622 2026-06-04T10:47:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893353 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Synnøve Solemdal | slika = Synnoeve_Solemdal_1.jpg | puno ime = Synnøve Solemdal | država = {{ZID|Norveška}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|05|15}} | mjesto rođenja = [[Kristiansund]] | država rođenja = [[Norveška]] | datum smrti = | mjesto smrti = | zanimanje = | klub = Tingvoll IL | trener = | visina = 170 | težina = 75 | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''7''' | zlato SP = 6 | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede SK = '''2''' | plasman SK = {{plainlist| * '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''15.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''2''' – potjera }} | pobjede SK štafeta= 4 | nastup EK = [[IBU kup 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''41''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]) | kraj karijere = 2020. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – mješovita štafeta|štafeta (mj.)]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – mješovita štafeta|štafeta (mj.)]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 6 | 0 | 1 | [[Norveško prvenstvo u biatlonu|Norveška prvenstva]]| | | }} |ažurirano = 7. 2. 2026. }} '''Synnøve Solemdal''', rođena 15. marta 1989. u [[Kristiansund]]u, je nekadašnja [[norveška]] [[biatlon]]ka, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|šestostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|34]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|35]] | | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|40]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|41]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|4]] | |} Solemdal je nastupila dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo joj je 34-o mjesto na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|utrci sprinta na 7,5&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:25.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|slovačke]] biatlonke [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]]. Na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafeti]] je s [[Tiril Eckhoff]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Marte Olsbu]] osvojila četvrto mjesto iza pobjedničke [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|bjeloruske]] štafete u sastavu: [[Nadzeja Skardzina]], [[Irina Krjuko]], [[Dinara Alimbekava]] i [[Darja Domračeva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|62]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (žene)|18]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|53]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (žene)|16]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|46]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|24]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|62]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|1]] | |} Synnøve Solemdal je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], gdje je osvojila šest zlatnih i jednu bronzanu medalju. Prvu, zlatnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tora Berger|Torom Berger]], [[Emil Hegle Svendsen|Emilom Hegleom Svendsenom]] i [[Ole Einar Bjørndalen|Oleom Einarom Bjørndalenom]]; a devet dana kasnije bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Fanny Welle-Strand Horn]], [[Elise Ringen]] i [[Tora Berger|Torom Berger]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|narednom prvenstvu]] 2013. osvojila je dvije zlatne medalje. Prvu zlatnu osvojila je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Tora Berger|Torom Berger]], [[Emil Hegle Svendsen|Emilom Hegleom Svendsenom]] i [[Tarjei Bø|Tarjeim Bøom]]; a svoju ukupno treću, osam dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Hilde Fenne]], [[Tora Berger|Torom Berger]] i [[Ann Kristin Flatland]]. Četvrtu zlatnu je osvojila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Fanny Horn Birkeland]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu]]; petu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]; a šestu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ingrid Landmark Tandrevold]],[[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] |- |81||67||46||13||24||28||75||44|| ||31||51||51 |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 19. marta 2009. u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni 2008/09.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Trondheim]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 61-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 3:11.1&nbsp;min iza pobjednice, ruske biatlonke [[Olga Zajceva|Olge Zajceve]]. U utrkama Svjetskog kupa pobijedila je dva puta u pojedinačnim utrkama, a u štafeti četiri puta. === Norveška prvenstva === {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|46}} * [http://biathlonresults.com/? Zvanična banka podataka IBU-a] {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-mješovita štafeta}} {{DEFAULTSORT:Solemdal, Synnøve}} [[Kategorija:Norveški biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Kristiansund]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Norveški olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] crui608k73uoslveacc57umar1xox1d 0 530972 3893322 3810678 2026-06-04T10:43:30Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Emma Lunder | slika = Lunder_E._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2235.jpg | puno ime = Emma Lunder | država = {{ZID|Kanada}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1991|09|02}} | mjesto rođenja = [[North Vancouver (grad)|North Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]] | država rođenja = [[Kanada]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | visina = 165 | težina = 54 | klub = [[Rocky Mountain Racers]] | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = 0 | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14]] | pobjede SK = 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''23.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) }} | pobjede u dis = | pobjede SK štafeta= 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''50''' ([[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]) | kraj karijere = 2025. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 10. 2. 2026. }} '''Emma Lunder''', rođena 2. septembra 1991. u [[North Vancouver (grad)|North Vancouveru]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] je nekadašnja [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka.<ref name="eurosport">{{cite web|url=https://www.eurosport.com/biathlon/emma-lunder_prs383982/person.shtml|title=Emma Lunder - Player Profile - Biathlon|website=Eurosport|accessdate=16. 1. 2018|language=en}}</ref><ref name="olympic">{{cite web|url=https://olympic.ca/team-canada/emma-lunder/|title=Emma Lunder &#124; Team Canada - Official 2018 Olympic Team Website|website=olympic.ca|accessdate=16. 1. 2018|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|54]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – potjera (žene)|53]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|10]] | |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|67]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|32]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|54]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|10]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|14]] |} Emma Lunder je nastupila na dvijema [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 32-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom 2:03.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Sarah Beaudry|Sarom Beaudry]], [[Julia Ransom|Julijom Ransom]] i [[Rosanna Crawford|Rosannom Crawford]] osvojila deseto mjesto; kao i na ZOI 2022 u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] s [[Megan Bankes]], [[Emily Dickson]] i [[Sarah Beaudry|Sarom Beaudry]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|64]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|84]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|16]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|14]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – pojedinačna štafeta (mješovito)|15]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – pojedinačna štafeta (mješovito)|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|69]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|21]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|54]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|27]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – pojedinačna štafeta (mješovito)|18]] |} Lunder je nastupila na sedam [[Svjetska prvenstva u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – masovni start (žene)|masovnog starta]] s dva promašaja i zaostatkom od 57.8&nbsp;s bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji su joj plasmani četiri osma mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Christian Gow|Christianom Gowom]]; na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Christian Gow|Christianom Gowom]], [[Scott Gow|Scottom Gowom]] i [[Nadia Moser|Nadiom Moser]], te na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Christian Gow|Christianom Gowom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Nadia Moser|Nadiom Moser]], [[Adam Runnalls|Adamom Runnallsom]] i [[Christian Gow|Christianom Gowom]] ponovo je osvojila osmo mjesto. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="12" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] |- |92|| || ||87||65||53||34||26||57||23||51||68 |} Prvi nastup Lunder u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2003/14.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 6. marta 2014. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 30-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 1:46.5&nbsp;min iza austrijske biatlonke [[Katharina Komatz|Katharine Komatz]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji joj je četvrto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] u [[Kontiolahti]]ju 3. decembra 2022. u utrci na 7,5&nbsp;km kada je bez promašaja i zaostatkom od 25.4&nbsp;s bila sporija iza austrijske biatlonke [[Lisa Hauser|Lisa Hauser]]. U ekipnim disciplinama najbolji rezultat joj je peto mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2019. s [[Sarah Beaudry|Sarah Beaudry]], [[Megan Bankes]] i [[Nadia Moser|Nadiom Moser]]. == Privatni život == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2025. godine. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|501}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Lunder, Emma}} [[Kategorija:Kanadski biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, North Vancouver]] [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Kanadski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t7kl02qq4e22drsx09czhek73rs86ne 0 531204 3893316 3811655 2026-06-04T10:42:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Maya Cloetens | slika = Cloetens_M._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2152.jpg | puno ime = Maya Cloetens | država = {{ZID|Francuska}} <small>(do 2022.)</small><br />{{ZID|Belgija}} <small>(od 2022.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|01|08}} | mjesto rođenja = [[Grenoble]] | država rođenja = [[Francuska]] | visina = 185 | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = GUC Grenoble Ski | trener = [[Francesc Soulié]], [[Margit Dahl Sørensen]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP= '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''35.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''44.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''37.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''34.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) }} | pobjede u dis = 0 <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 0 | 0 | 0 | }} |ažurirano = 19. 2. 2026. }} '''Maya Cloetens''', rođena 8. januara 2002. u [[Grenoble|Grenoblu]], je francuska i od 2002. belgijska [[biatlon]]ka.<ref>{{Cite web|url=https://www.realbiathlon.com/athletes.html?ibuId=BTFRA20801200201|title=Athlete Statistics - real biathlon|website=www.realbiathlon.com}}</ref> == Karijera == Maya Cloeten je prve [[Biatlon na Evropskom zimskom olimpijskom festivalu mladih 2019.|međunarodne utrke]] imala na [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskom zimskom olimpijskom festivalu mladih 2019.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je za selekciju [[Francuska na Evropskom zimskom olimpijskom festivalu mladih 2019.|Francuske]] s [[Noémie Remonnay]], [[Mathieu Garcia|Mathieu Garcia]] i [[Éric Perrot|Éricom Perrotom]] osvojila srebrnu medalju u [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019 – štafeta (mješovito)| mješovitoj štafeti]].<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/JCEU/EYOF/YXRL/BT_C73C_1.0.pdf Mješovita štafeta - konačni rezultati]</ref> === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|37]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|13]] |} Maya Cloetens je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 26-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 1:37.0&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|norveške biatlonke]] [[Maren Kirkeeide]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama je 13-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lotte Lie]], [[Eve Bouvard|Evom Bouvard]] i [[Marisa Emonts|Marisom Emonts]], kada su sa zaostatkom od 4:43.8&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|40]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (mješovito)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – potjera (žene)|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – potjera (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – masovni start (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|10]] |} Maya Cloetens je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Švicarska|švicarskom]] [[Lenzerheide]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 50.4&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osvajanje osmog mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Florent Claude|Florentom Claudeom]], [[Thierry Langer|Thierryjem Langerom]] i [[Lotte Lie]] s 3:10.0&nbsp;min zaostatka iza pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Éric Perrot]], [[Quentin Fillon Maillet]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="4" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |84|| ||35|| |} Prvi nastup Cloetens u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|sezoni 2022/23.]] Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 5. januara 2023. u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila je 43-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 1:59.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Elvira Öberg|Elviru Öberg]]. Najbolji rezultat joj je šesto mjesto 2. decembra 2025. u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni 2025/26]], u [[Östersund]]u. U ekipnim utrkama najbolji rezultati su joj dva 13-a mjesta: u 1. decembra 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni 2025/26.]] u [[Kontiolahti]]ju u štafeti s [[Lotte Lie]], [[Eve Bouvard]] i [[Rieke de Maeyer]]; te u istoj sezoni 13. decembra 2025. u [[Hochfilzen]]u u štafeti s [[Lotte Lie]], [[Eve Bouvard]] i [[Marisa Emonts|Marisa Emonts]]. == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|2588}} == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Cloetens, Maya}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Grenoble]] [[Kategorija:Francuski biatlonci]] [[Kategorija:Belgijski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Belgijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b4b7pdx1vuuyyp5gif2ymgmf0g7hkwf 0 532019 3893321 3822922 2026-06-04T10:43:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Zajceva | slika = Zaika.JPG | puno ime = Olga Aleksejevna Zajceva | država = {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|05|16}} | mjesto rođenja = [[Moskva]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = CSKA Moskva | visina = 168 | težina = 66 | trener = [[Oksana Ročeva]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''4''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''3''' | zlato OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''8''' | zlato SP = 3 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede SK = '''13''' | pobjede SK štafeta= 8 | plasman SK = {{plainlist| * '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]], [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]]) }} | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''5''' – sprint * '''2''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''2''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1999/2000.|1999/00.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''24.''' ([[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]]) | kraj karijere = 2014. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|mas. start]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|mas. start]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 2 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 3 | 2 | 3 }} | aktualizirano = 21. 3. 2026. }} ''' Olga Aleksejevna Zajceva''' ({{jez-ru|Ольга Алексеевна Зайцеваа|kurziv=da}}) rođena 16. maja 1978. u [[Moskva|Moskvi]], [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]) je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|dvostruka olimpijska pobjednica]] i trostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]] u biatlonu. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|37]] | | | | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|9]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|19]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|15]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|1]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|26]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|7]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|1]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]){{efn|name=Doping|Zbog dokazanog dopinga, [[Međunarodni olimpijski komitet]], a na osnovu izvještaja agencije [[WADA]], diskvalifikovao je i oduzeo medalje ruskim sportistima <ref>{{cite web |url= https://www.wada-ama.org/sites/default/files/resources/files/wada-2013-adrv-report-en.pdf |title= 2013 Anti-Doping Rule Violations (ADRVs) Report |publisher= World Anti-Doping Agency |date=26. 6. 2015 |page= 63 }}</ref><ref>[https://www.olympic.org/news/ioc-suspends-russian-noc-and-creates-a-path-for-clean-individual-athletes-to-compete-in-pyeongchang-2018-under-the-olympic-flag IOC suspends Russian NOC and creates a path for clean individual athletes to compete in PyeongChang 2018 under the Olympic Flag] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref>|}} | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] |} Olga Zajceva je nastupila četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Osvojila je dvije zlatne i jednu srebrnu medalju. Prvu zlatnu medalju osvojila je [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ana Bogali|Anom Bogali]], [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] i [[Olga Medvedceva|Olgom Medvedcevom]], kada su s 50.7&nbsp;s prednosti bile brže od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačke štafete]] u sastavu: [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]], [[Katrin Apel]] i [[Kati Wilhelm]]. Na narednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|igrama]] osvojila je dvije medalje: zlatnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Ana Bogali|Anom Bogali]], [[Svjetlana Sljepcova|Svjetlanom Sljepcovom]] i [[Olga Medvedceva|Olgom Medvedcevom]], kada su s 32.8&nbsp;s prednosti bile brže od [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|francuske štafete]] u sastavu: [[Marie-Laure Brunet]], [[Sylvie Becaertl]], [[Marie Dorin]] i [[Sandrine Bailly]]; a srebnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 5.5&nbsp;s bila sporija od pobjednice [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Njemice]] [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]]. Na ZOI 2014. svi njeni su rezultati zbog dopinga naknadno poništeni. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|32]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|49]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (žene)|20]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|17]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|14]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|3]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – masovni start (žene)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|6]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – masovni start (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – masovni start (žene)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|6]] |} Zajceva je nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] Osvojila je tri zlatne, dvije srebrne i tri bronzane medalje. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]] osvojila je prvu srebrnu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 3.5&nbsp;s bila iza pobjednice njemačke biatlonke [[Uschi Disl]], koja je utrku završila bez promašaja. Dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|potjeri]], s četiri promašaja i zaostatkom od 40.6&nbsp;s bila iza pobjednice njemačke biatlonke [[Uschi Disl]]. Prvu zlatnu je osvojila u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olga Piljova|Olgom Piljovom]], [[Svjetlana Išmuratova|Svjetlanom Išmuratovom]] i [[Ana Bogali|Anom Bogali]], kada su 41.4&nbsp;s bili brži od njemačke štafete u sastavu: [[Uschi Disl]], [[Katrin Apel]], [[Andrea Henkel]] i [[Kati Wilhelm]]. Drugu srebrnu osvojila je na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Ana Bogali|Anom Bogali]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Rožkov|Sergejom Rožkovim]], kada su 41.4&nbsp;s bili sporiji od prve ruske selekcije u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] ponovo je osvojila četiri medalje: dvije zlatne i dvije bronzane. U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]] osvojila je bronzanu medalju, kada je bez promašaja i zaostatkom od 27.1&nbsp;s bila iza pobjednice njemačke biatlonke [[Kati Wilhelm]], koja je utrku završila bez promašaja; drugu bronzanu dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|potjeri]], sa šest promašaja i zaostatkom od 24.1&nbsp;s bila iza pobjednice švedske biatlonke [[Helena Ekholm]]. Prvu zlatnu osvojila je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Svjetlana Slepcova|Svjetlanom Slepcovom]], [[Olga Medvedceva|Olgom Medvedcevom]] i [[Ana Bogali|Anom Bogali]], kada su 56.5&nbsp;s bili brži od njemačke štafete u sastavu: [[Martina Beck]], [[Magdalena Neuner]], [[Andrea Henkel]] i [[Kati Wilhelm]]; a drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta na 12,5&nbsp;km]] kada je s dva promašaja i prednošću od 7.5&nbsp;s bila brža od drugoplasirane slovačke biatlonke [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]], koja je utrku završila s dva promašaja. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] |- | ||42|| ||19||10||5||15|| || ||6||8||12||6||11||37 |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 12. februara 2000. u [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezoni 1999/2000.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u utrci na 72,5&nbsp;km, kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:35.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Galina Kukljeva|Galine Kukljeve]]. Ukupno je pobijedila 13 puta u pojedinačnim utrkama, a u štafetama osam puta. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Od 30. septembra 2006. udata je za nekadašnjeg slovačkog ljetnog biatlonca [[Milan Augustin|Milana Augustina]], te od tada posjeduje i slovačko državljanstvo. Od njega se razvela 2013.<ref>[http://www.eurosport.ru/biathlon/story_sto3869727.shtml Ольга Зайцева развелась с мужем]. eurosport.ru. 4. 8. 2013</ref> Zajceva ima dvije sestre Elenu (r. 1976) i [[Oksana Ročeva|Oksanu]] (r. 1973), koja joj je dugo bila trener.<ref>[http://www.trud.ru/article/21-01-2010/235253_oksana_zajtseva_olja_byla_doveskom_i_jabedoj.html Оксана Рочева: «Ольга Зайцева бережет всех своих зайцев»]. trud.ru. 21. 1. 2010</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Olga Zajceva}} * {{Sport365|15}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTRUS21605197801 Olga Zajceva na IBU banci podataka] {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-masovni start}} {{DEFAULTSORT:Zajceva, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Moskva]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Dopingovani biatlonci]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Rusije]] [[Kategorija:Živi ljudi]] c93hozxi5uhqenai5jkkbtjohktwg9z 0 532040 3893336 3822930 2026-06-04T10:45:00Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Washington]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Regina Hall | slika = Regina Hall NY 2019 (02) (cropped).jpg | opis = Regina Hall, 2019. | ime_pri_rođenju = Regina Lee Hall | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|12|12}} | mjesto_rođenja = [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | godine_aktivnosti = 1997–danas | pseudonim = | veb-sajt = | supruge = | partnerica = | značajna_djela = ''Brenda Meeks'' u serijalu "[[Scary Movie]]"<br />''Ryan Pierce'' u filmu "[[Girls Trip]]" | važniji filmovi = ''[[The Best Man (film, 1999)|The Best Man]]''<br>''[[Scary Movie]]''<br>''[[Girls Trip]]''<br>''[[Support the Girls]]'' | oskar = | zlatni globus = | bafta = }} '''Regina Lee Hall''' (rođena 12. decembra 1970.) američka je glumica. Stekla je popularnost tumačeći lik Brende Meeks u horor-parodijskom serijalu ''[[Scary Movie]]'', a potom izgradila svestrani glumački opus koji obuhvata komediju i dramu u kinematografiji i televiziji. [[New York Film Critics Circle|Njujorški krug filmskih kritičara]] dodijelio joj je 2018. nagradu za najbolju glumicu za film ''[[Support the Girls]]'', čime je postala prva Afroamerikanka nositeljicom te nagrade u 83-godišnjoj historiji organizacije.<ref name="nyfcc_blackfilm">{{Citiranje weba |url=https://www.blackfilm.com/read/exclusive-regina-hall-on-her-historic-acting-win-for-support-the-girls/ |title=Exclusive: Regina Hall On Her Historic Win For Support the Girls |website=BlackFilm.com |date=14. 12. 2018 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Regina Lee Hall rođena je 12. decembra 1970. u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]] Otac, Odie Hall, radio je kao graditelj i električar, dok je majka Ruby Hall bila nastavnica.<ref name="imdb_bio">{{Citiranje weba |url=https://www.imdb.com/name/nm0356021/bio/ |title=Regina Hall – Biography |website=IMDb |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Nakon završetka srednje škole ''Immaculata High School'', upisala je [[Fordham University]] u [[Bronx]]u, gdje je 1992. stekla diplomu prvog stepena iz engleskog jezika i književnosti.<ref name="boredpanda">{{Citiranje weba |url=https://www.boredpanda.com/regina-hall-bio-and-career-highlights/ |title=Regina Hall: Bio And Career Highlights |website=Bored Panda |date=11. 12. 2025 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Potom se upisala na [[New York University]], gdje je 1997. stekla magistarsku titulu iz novinarstva.<ref name="imdb_bio" /> Smrt oca tokom prvog semestra postdiplomskog studija snažno je utjecala na Hall i podstakla je da preispita profesionalne ciljeve.<ref name="kiddle">{{Citiranje weba |url=https://kids.kiddle.co/Regina_Hall |title=Regina Hall Facts for Kids |website=Kiddle |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Iako je prvobitno planirala karijeru u novinarstvu, odlučila se posvetiti glumi, a u periodu obrazovanja radila je kao konobarica i dentalna asistentica.<ref name="imdb_bio" /> === Karijera === ==== Počeci ==== Hall je nastupila u romantičnoj drami ''[[The Best Man (film, 1999)|The Best Man]]'' (1999) u ulozi Candace Sparks, čime je stekla prvu veću filmsku ulogu.<ref name="imdb_filmography">{{Citiranje weba |url=https://www.imdb.com/name/nm0356021/ |title=Regina Hall – Filmography |website=IMDb |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Iste je godine nastupila u filmovima ''[[Love & Basketball]]'' i ''[[Disappearing Acts (film)|Disappearing Acts]]'' (oba 2000.), u kojima joj je partnerka bila [[Sanaa Lathan]].<ref name="imdb_bio" /> Paralelno s filmskim angažmanima, 2001. dobila je ulogu Corette Lipp u televizijskoj drami ''[[Ally McBeal]]'', koja je prvobitno bila sporedna, ali je u petoj sezoni prerasla u stalnu ulogu.<ref name="imdb_filmography" /> ==== Proboj i serija ''Scary Movie'' ==== Presudan proboj Hall je ostvarila 2000. ulogom Brende Meeks u horor-parodijskom filmu ''[[Scary Movie]]'', koji je postigao izniman komercijalni uspjeh u svjetskim kinima.<ref name="boredpanda" /> Tu ulogu ponavljala je u nastavcima ''[[Scary Movie 2]]'' (2001), ''[[Scary Movie 3]]'' (2003) te ''[[Scary Movie 4]]'' (2006), čime si je osigurala status jednog od prepoznatljivih lica hollywoodskih komedija tog perioda.<ref name="imdb_filmography" /> Hall i [[Anna Faris]] bile su centralne glumice prve četiri epizode serijala. U augustu 2025. potvrđeno je da će obje reprizirati svoje uloge i u šestom nastavku.<ref name="scarymovie6">{{Citiranje weba |url=https://www.rottentomatoes.com/celebrity/regina_hall |title=Regina Hall – Movies & TV Shows |website=Rotten Tomatoes |access-date=21. 3. 2026}}</ref> ==== ''Girls Trip'' i kritički uspjeh ==== Komercijalnu potvrdu svog glumačkog statusa Hall je ostvarila 2017. filmom ''[[Girls Trip]]'', komedijom reditelja [[Malcolm D. Lee|Malcolma D. Leeja]], u kojoj je tumačila ulogu Ryan Pierce uz [[Queen Latifah]], [[Jada Pinkett Smith]] i [[Tiffany Haddish]].<ref name="girlstrip_universal">{{Citiranje weba |url=https://www.universalpicturesathome.com/movies/girls-trip |title=Girls Trip |website=Universal Pictures At Home |access-date=21. 3. 2026 |publisher=Universal Pictures}}</ref> Film je u svjetskim kinima zaradio više od 140 miliona dolara, postavši jedan od komercijalno najuspješnijih komedija te godine.<ref name="boredpanda" /> Sljedeće godine, 2018., Hall je ostvarila jednu od najhvaljenijih uloga karijere u niskoproračunnoj komedijsko-dramskoj produkciji ''[[Support the Girls]]'', u režiji [[Andrew Bujalski|Andrewa Bujalskog]], u kojoj tumači Lisu, menadžericu restorana koji se bori da opstane.<ref name="nyfcc_blackfilm" /> Za tu ulogu dobitnica je nagrade Njujorškog kružoka filmskih kritičara za najbolju glumicu, te je postala prva Afroamerikanka da primi ovo priznanje — crnačka glumica koja joj je prethodno bila najbliže bila je [[Cicely Tyson]] kao drugoplasirana 1972. za ulogu u filmu ''Sounder''.<ref name="nyfcc_blackfilm" /> Iste godine Vancouver Film Critics Circle proglasio je Hall najboljom glumicom, a nagrada je podijeljena s [[Melissa McCarthy]] i [[Olivia Colman]].<ref name="vancouver_awards">{{Citiranje weba |url=https://www.imdb.com/title/tt6859352/awards/ |title=Support the Girls (2018) – Awards |website=IMDb |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Također 2018. primila je i pozivnicu za punopravno članstvo u [[Akademija za filmsku umjetnost i nauku|Akademiji za filmsku umjetnost i nauku]] (AMPAS).<ref name="boredpanda" /> ==== ''Honk for Jesus'' i uloge u dramskom žanru ==== U satiričnoj komediji ''[[Honk for Jesus. Save Your Soul.]]'' (2022), produciranoj za [[Focus Features]], Hall je utjelovila Trinitie Childs — prvu damu moćne južnjačke baptističke megacrkve zahvaćene skandalom — nasuprot [[Sterling K. Brown]]u.<ref name="deadline_honk">{{Citiranje weba |url=https://deadline.com/2022/01/sundance-review-sterling-k-brown-regina-hall-honk-for-jesus-save-your-soul-1234917971/ |title=Sundance Review: Sterling K. Brown And Regina Hall In 'Honk For Jesus. Save Your Soul.' |website=Deadline Hollywood |date=23. 1. 2022 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Film je imao premijeru na [[Sundance Film Festival]]u 2022. Film u formatu lažnog dokumentarca dobio je pohvale kritike, posebno za Hall-inu izvedbu. Iste godine Hall je reprizirala ulogu Candace Sparks u nastavnoj seriji ''[[The Best Man: The Final Chapters]]'' za [[Peacock (platforma)|Peacock]].<ref name="imdb_filmography" /> ==== Domaćinstvo na Oscarima ==== U martu 2022. Hall je bila jedna od tri voditeljice ceremonije dodjele nagrada [[94. dodjela Oscara|94. dodjele Oscara]], zajedno s [[Amy Schumer]] i [[Wanda Sykes]].<ref name="oscars2022">{{Citiranje weba |url=https://www.oscars.org/news/regina-hall-amy-schumer-and-wanda-sykes-host-94th-oscarsr |title=Regina Hall, Amy Schumer and Wanda Sykes to Host 94th Oscars |website=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |date=14. 2. 2022 |access-date=21. 3. 2026 |publisher=oscars.org}}</ref> Za svaku od njih to je bilo prvo voditeljstvo te ceremonije.<ref name="oscars2022" /> ==== Kasniji projekti ==== U oktobru 2024. Hall je potpisala ugovor o prvom pravu na razvoj projekata ({{Jezik|en|first-look deal}}) s MGM Alternative, podružnicom [[Amazon MGM Studios]], u okviru kojeg će razvijati i producirati originalne neskripted serije iz žanrova ''true crime'', dokumentarnih i igrovnih formata.<ref name="imdb_filmography" /> Pored toga, 2025. pojavila se kao glasovna glumica u animiranom filmu ''[[The SpongeBob Movie: Search for SquarePants]]''.<ref name="scarymovie6" /> === Počasna zvanja i društveni angažman === Hall je 2019. primila počasni doktorat Univerziteta Dillard u [[New Orleans]]u.<ref name="boredpanda" /> U maju 2025. njen matični Fordham University dodijelio joj je počasni doktorat likovnih umjetnosti.<ref name="boredpanda" /> Iste 2019. vodila je ceremoniju dodjele [[BET Awards]].<ref name="imdb_filmography" /> == Odabrana filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Naslov !! Uloga !! Bilješka |- | 1999 || ''[[The Best Man (film, 1999)|The Best Man]]'' || Candace Sparks || |- | 2000 || ''[[Love & Basketball]]'' || Kyra || |- | 2000 || ''[[Scary Movie]]'' || Brenda Meeks || |- | 2001 || ''[[Scary Movie 2]]'' || Brenda Meeks || |- | 2001–2002 || ''[[Ally McBeal]]'' || Coretta Lipp || TV-serija |- | 2002 || ''[[Paid in Full (film, 2002)|Paid in Full]]'' || Lulu || |- | 2003 || ''[[Scary Movie 3]]'' || Brenda Meeks || |- | 2003 || ''[[Malibu's Most Wanted]]'' || Shondra || |- | 2006 || ''[[Scary Movie 4]]'' || Brenda Meeks || |- | 2013 || ''[[The Best Man Holiday]]'' || Candace Sparks || |- | 2017 || ''[[Girls Trip]]'' || Ryan Pierce || |- | 2018 || ''[[Support the Girls]]'' || Lisa || Nagrada NYFCC za najbolju glumicu |- | 2019 || ''[[Little (film, 2019)|Little]]'' || Jordan Sanders || |- | 2022 || ''[[Honk for Jesus. Save Your Soul.]]'' || Trinitie Childs || |- | 2022 || ''[[The Best Man: The Final Chapters]]'' || Candace Sparks || TV-serija (Peacock) |- | 2025 || ''[[The SpongeBob Movie: Search for SquarePants]]'' || Barb || Glasovna uloga |- | 2026 || ''[[Scary Movie 6]]'' || Brenda Meeks || Najavljeno |} == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable" |- ! Godina !! Nagrada !! Kategorija !! Djelo !! Ishod |- | 2018 || [[New York Film Critics Circle]] || Najbolja glumica || ''Support the Girls'' || style="background: #98FB98; text-align: center;" | '''Pobjednica''' |- | 2018 || [[Vancouver Film Critics Circle]] || Najbolja glumica || ''Support the Girls'' || style="background: #98FB98; text-align: center;" | '''Pobjednica''' <small>(dijeljena nagrada)</small> |- | 2018 || [[Chlotrudis Awards]] || Najbolja glumica || ''Support the Girls'' || style="background: #98FB98; text-align: center;" | '''Pobjednica''' |- | 2018 || [[Film Independent Spirit Awards]] || Najbolja glavna uloga (ženska) || ''Support the Girls'' || style="background: #FFDDDD; text-align: center;" | Nominirana |- | 2018 || [[Gotham Awards]] || Najbolja glumica || ''Support the Girls'' || style="background: #FFDDDD; text-align: center;" | Nominirana |- | 2018 || [[Chicago Film Critics Association]] || Najbolja glumica || ''Support the Girls'' || style="background: #FFDDDD; text-align: center;" | Nominirana |- | 2022 || [[NAACP Image Awards]] || Izvanredna glumica u drami || ''The Best Man: The Final Chapters'' || style="background: #FFDDDD; text-align: center;" | Nominirana |- | 2024 || [[NAACP Image Awards]] || Izvanredna glavna uloga u TV-filmu/mini-seriji || ''The Best Man: The Final Chapters'' || style="background: #FFDDDD; text-align: center;" | Nominirana |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Regina Hall}} * [https://www.imdb.com/name/nm0356021/ Regina Hall] na [[Internet Movie Database|IMDb-u]] * [https://www.oscars.org/news/regina-hall-amy-schumer-and-wanda-sykes-host-94th-oscarsr Saopćenje Akademije o voditeljicama 94. Oscara] na oscars.org {{DEFAULTSORT:Hall, Regina}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Washington]] a15tnh9v0vbqjg9ikyvylpot6o9hmgu 0 532247 3893333 3822818 2026-06-04T10:44:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893333 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Nermina Zaimović-Uzunović | redoslijed = Poslanica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 21. januar 2010. – 2014. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|2|14}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | politička_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | obrazovanje = [[Mašinski fakultet u Sarajevu]]; Mašinski fakultet u Mostaru; [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = političarka, univerzitetska profesorica }} '''Nermina Zaimović-Uzunović''' ([[Sarajevo]], 14. februar 1954) jest bosanskohercegovačka političarka, univerzitetska profesorica i doktorica tehničkih nauka. Bila je poslanica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]], a povezuje se i s akademskim radom na [[Mašinski fakultet u Zenici|Mašinskom fakultetu u Zenici]] i [[Univerzitet u Zenici|Univerzitetu u Zenici]]. Članica je [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] (SDP BiH).<ref name="unze"/><ref name="parlament"/> == Biografija == Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a osnovnu školu i gimnaziju završila je u [[Zenica|Zenici]]. Na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]] diplomirala je 1977. na odsjeku proizvodnog mašinstva. Magistarski rad iz oblasti konstruiranja mašina odbranila je 1985. na Mašinskom fakultetu u Mostaru, a doktorirala je 1993. na Mašinskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], stekavši zvanje doktora tehničkih nauka.<ref name="unze">{{cite web |title=Zaimović-Uzunović dr. Nermina |url=https://mf.unze.ba/zaimovic-uzunovic-dr-nermina/ |website=Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Od 1977. do 1978. bila je zaposlena u [[Željezara Zenica|Željezari Zenica]], a od 1978. radila je na [[Mašinski fakultet u Zenici|Mašinskom fakultetu u Zenici]]. U nastavnom procesu birana je u sva zvanja od asistenta do redovne profesorice, a 2004. izabrana je u zvanje redovne profesorice za naučnu oblast mjerenja i upravljanja kvalitetom. Predavala je na dodiplomskim i postdiplomskim studijima na univerzitetima u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću i Zenici.<ref name="unze" /> Prema podacima Mašinskog fakulteta u Zenici, autorica je ili koautorica više knjiga i udžbenika te velikog broja stručnih i naučnih radova iz oblasti metrologije, numeričke analize napona i deformacija te primijenjene mehanike.<ref name="unze" /> == Politička karijera == Zaimović-Uzunović bila je poslanica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Na tu dužnost izabrana je 21. januara 2010. na 70. sjednici doma, umjesto [[Jozo Križanović|Joze Križanovića]], koji je preminuo u decembru 2009.<ref name="parlament">{{cite web |title=Zaimović - Uzunović, Nermina |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/88 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Tokom mandata bila je članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Komisije za vanjsku trgovinu i carine.<ref name="parlament" /> Na općim izborima 2010. osvojila je mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH kao kandidatkinja [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]].<ref>{{cite web |title=Konačno poznata imena novih/starih parlamentaraca |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/konacno-poznata-imena-novihstarih-parlamentaraca/35648 |website=Radio Sarajevo |date=19. 10. 2010 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U maju 2015. izabrana je za predsjednicu Foruma žena SDP-a BiH.<ref>{{cite web |title=Nermina Zaimović Uzunović predsjednica FOŽ SDP BiH |url=https://www.sdp.ba/nermina-zaimovic-uzunovic-predsjednica-foz-sdp-bih/ |website=SDP BiH |date=25. 5. 2015 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Zaimović-Uzunović, Nermina}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l1swjmo9nwazbtw4570pnsdbeldt7ae 0 532561 3893308 3833073 2026-06-04T10:41:38Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893308 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Mina Aganagić | slika = Mina Aganagic.jpg | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]] | radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] | alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]] | mentor_doktorata = John H. Schwarz | poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji | nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija") | datum_rođenja = Septembar 13, 1973 }} '''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref> U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=25. 3. 2026 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Obrazovanje == Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="CaltechThesis" /> == Akademska karijera == Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle]]u kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primijenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" /> U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Naučni rad == Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Simons" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" /> Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Priznanja i ugled == Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="UW-Sloan" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Odabrane publikacije == # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0012041 |title=Mirror symmetry, D-branes and counting holomorphic discs |year=2000 |bibcode=2000hep.th...12041A}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Klemm, Albrecht |author3=Mariño, Marcos |author4=Vafa, Cumrun |author4-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0305132 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z |issue=2 |journal=[[Communications in Mathematical Physics]] |mr=2117633 |pages=425–478 |title=The topological vertex |volume=254 |year=2005 |bibcode=2005CMaPh.254..425A |s2cid=12221793}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Shakirov, Shamil |arxiv=1105.5117 |title=Knot homology from refined Chern-Simons theory |year=2011 |bibcode=2011arXiv1105.5117A}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=1204.4709 |title=Large N duality, mirror symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for knots |year=2012 |bibcode=2012arXiv1204.4709A}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Frenkel, Edward |author2-link=Edward Frenkel |author3=Okounkov, Andrei |author3-link=Andrei Okounkov |arxiv=1701.03146 |title=Quantum q-Langlands Correspondence |year=2017 |bibcode=2017arXiv170103146A}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu * [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu * [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Američki matematičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ar2x5r76px16f74sa96ohwj6cdncwt4 0 532811 3893073 3840503 2026-06-04T09:48:18Z Semso98 54573 3893073 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KAN|veličina=200px}} |Broj utakmica = 0 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 0 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 12. juni 2026. | Lokacija = [[Toronto]], [[Kanada]] | Domaćin = {{NOG-D|KAN}} | Rezultat = – | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449|title=Canada vs Bosnia-Herzegovina|date=12. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=1. 4. 2026}}</ref> }} |} == Detalji utakmica == {{Sklopiva nogometna kutija | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni 2026. | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=66 Bosna i Hercegovina–Kanada] na EU-Football.info * [https://national-football-teams.com/encounter/teams/26/36/Bosnia_Herzegovina_vs_Canada.html Bosna i Hercegovina–Kanada] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Kanada]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Kanade|Bosna i Hercegovina]] 4a94avjirvw41a1txyytpppl79q40ik 3893143 3893073 2026-06-04T09:57:35Z Semso98 54573 3893143 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KAN|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 0 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 0 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 12. juni 2026. | Lokacija = [[Toronto]], [[Kanada]] | Domaćin = {{NOG-D|KAN}} | Rezultat = – | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449|title=Canada vs Bosnia-Herzegovina|date=12. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=1. 4. 2026}}</ref> }} |} == Detalji utakmica == {{Sklopiva nogometna kutija | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni 2026. | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=66 Bosna i Hercegovina–Kanada] na EU-Football.info * [https://national-football-teams.com/encounter/teams/26/36/Bosnia_Herzegovina_vs_Canada.html Bosna i Hercegovina–Kanada] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Kanada]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Kanade|Bosna i Hercegovina]] pu1bih2eto65ze8giliqiihceca1jzf 0 532874 3892982 3891116 2026-06-04T09:29:21Z Semso98 54573 /* Utakmice */ 3892982 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{refspisak|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _can26h |pattern_b = _can26h |pattern_ra = _can26h |pattern_sh = _can26h |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Kanada }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26 |pattern_b = _bih26a |pattern_ra = _bih26 |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _qat26h |pattern_b = _qat26hA |pattern_ra = _qat26h |pattern_sh = _qat26h |pattern_so = _qat26hl |leftarm = 7c202b |body = 7c202b |rightarm = 7c202b |shorts = 7c202b |socks = 7c202b |title = Katar }} |{{Football kit |pattern_la = _sui26a |pattern_b = _sui26a |pattern_ra = _sui26a |pattern_sh = _sui26a |pattern_so = _sui26al |leftarm = d6e6e5 |body = d6e6e5 |rightarm = d6e6e5 |shorts = d6e6e5 |socks = d6e6e5 |title = Švicarska }} |} ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _sui26h |pattern_b = _sui26h |pattern_ra = _sui26h |pattern_sh = _sui26h |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Švicarska }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26 |pattern_b = _bih26a |pattern_ra = _bih26 |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} ===Kanada – Katar=== Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _can26t |pattern_b = _can26t |pattern_ra = _can26t |pattern_sh = _can26t |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Kanada }} |{{Football kit |pattern_la = _qat26a |pattern_b = _qat26aA |pattern_ra = _qat26a |pattern_sh = _qat26a |pattern_so = _adidasonwhitel |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = 7c202b |title = Katar }} |} ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _sui26h |pattern_b = _sui26h |pattern_ra = _sui26h |pattern_sh = _sui26h |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Švicarska }} |{{Football kit |pattern_la = _can26a |pattern_b = _can26a |pattern_ra = _can26a |pattern_sh = _can26a |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Kanada }} |} ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bih26 |pattern_b = _bih26h |pattern_ra = _bih26 |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = 003FBF |body = 003FBF |rightarm = 003FBF |shorts = 001b76 |socks = 001b76 |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |{{Football kit |pattern_la = _qat26a |pattern_b = _qat26aA |pattern_ra = _qat26a |pattern_sh = _qat26a |pattern_so = _adidasonwhitel |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = 7c202b |title = Katar }} |} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] 057o3dmw1mlklgwlvx459ak4z6t19jm 0 533233 3893313 3830979 2026-06-04T10:42:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Tamara Kotevska''' ({{mk|Тамара Котевска}}) rođena 9. augusta 1993. u [[Prilep]]u je sjevernomakedonska filmska redateljica. == Biografija == Tamara Kotevska je sjevernomakedonska filmska redateljica najpoznatija po svom dokumentarnom filmu ''[[Medena zemlja]]'' iz 2019. Zajedno s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]], Kotevska je provela tri godine u Sjevernoj Makedoniji snimajući dokumentarac o divljem pčelaru po imenu Hatidže.<ref name="filmmakermagazine_1">{{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/106712-living-and-working-with-each-other-for-those-three-years-in-almost-unbearable-life-conditions-directors-ljubo-stefanov-and-tamara-kotevska-honeyland/ |author=Filmmaker Staff |publisher = |title=“Living and Working with Each Other for Those Three Years in Almost Unbearable Life Conditions”: Directors Ljubo Stefanov and Tamara Kotevska – Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="povmagazine"> {{cite web |url=https://povmagazine.com/articles/view/buzz-worthy-tamara-kotevska-and-ljubomir-stefanov-talk-honeyland |author=Point of View Magazine • 392-401 Richmond Street West • Toronto, ON • M5V 3A8 • Canada •639-0653 • Send us an email |publisher = |title=Buzz-Worthy: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov Talk ‘Honeyland’ – Point of View Magazine |website =povmagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Film je izvorno trebao biti kratki dokumentarac o regiji rijeke [[Bregalnica|Bregalnice]] kada su susreti pčelara.<ref name="hollywoodreporter"> {{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-how-honeyland-sama-portray-battles-fronts-1263514 |author= |publisher =The Hollywood Reporter |title=Oscars: How 'Honeyland' and 'For Sama' Portray Battles on Different Fronts |website =hollywoodreporter.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="cineuropa"> {{cite web |url=https://cineuropa.org/en/interview/372054/ |author= |publisher =Cineuropa – the best of european cinema |title=Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska • Directors of Honeyland |website =cineuropa.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Kotevska i Stefanov su prethodno surađivali na drugom dokumentarcu, ''[[Jezero jabuka]]'' (2017.)<ref name="filmmakermagazine_2"> {{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/107983-its-a-choice-to-be-a-filmmaker-or-a-human-ljubomir-stefanov-and-tamara-kotevska-on-honeyland/ |author=Daniel Eagan |publisher = |title=“It’s a Choice: To Be a Filmmaker or a Human”: Ljubomir Stefanov and Tamara Kotevska on Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> ''Zemlja meda'' osvojila je tri nagrade na [[Filmski festival Sundance|Filmskom festivalu Sundance]] 2019.<ref name="sundance"> {{cite web |url=https://www.sundance.org/blogs/news/2019-sundance-film-festival-awards-announced |author=Sunday, February 3rd, 2019 |publisher = |title=2019 Sundance Film Festival Awards Announced |website =sundance.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> i dobila je dvije nominacije za [[92. dodjela "Oscara"|Oscara 2020]]: za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] i [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film]]. To je drugi makedonski film koji je dobio nominaciju za Oscara, nakon filma ''[[Prije kiše]]'' (1994.)<ref name="washingtonpost"> {{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/13/oscar-nominations-2020/ |author=Emily Yahr |publisher =Washington Post |title=Oscar nominations 2020: ‘Joker’ leads with 11; Greta Gerwig snubbed for best director; complete list of nominees |website =washingtonpost.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="republika">{{cite web |url=https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |author= |publisher = |title=„Медена земја“ со две номинации за „Оскар“ |website =republika.mk |date =2020 |format= |language=mk |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114200254/https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |archive-date =14. 1. 2020 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archive-bot=2024-05-22 00:49:45 InternetArchiveBot }}</ref> Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu u [[Tennessee]]ju za treću godinu srednje škole.<ref name="midpoint-center">{{cite web |url=https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |author=Pro-idea s r o / www.pro-idea.cz |publisher =www.midpoint-center.eu |title=Tamara Kotevska – MIDPOINT – A Training and Networking Platform for Film and TV Development |website =midpoint-center.eu |date = |format= |language= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113155655/https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |archive-date =13. 1. 2020 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archive-bot=2023-01-19 06:49:38 InternetArchiveBot }}</ref> Pohađala je [[Nacionalna filmska škola u Skopju|Nacionalnu filmsku školu u Skopju]],<ref name="povmagazine" /> specijaliziranu za dokumentarni film.<ref name="moveablefest"> {{cite web |url=https://moveablefest.com/tamara-kotevska-ljubomir-stefanov-honeyland/ |author= |publisher =The Moveable Fest |title=Interview: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov on Making the Most Out of an Environmentally Sticky Situation in “Honeyland” |website =moveablefest.com |date =2019 |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv filma !Originalni naziv filma ! |- !2019. |''[[Medena zemlja]]'' |Медена земја |s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]] |- !2023. | |Патување пеш | |- !2025. | |Приказната за Силјан | |- !TBA | colspan="2" |''The Mammoths That Escaped the Kingdom of Erlik Khan'' |In production<ref>{{Cite web |last=Vourlias |first=Christopher |date=25. 8. 2025 |title=Oscar-Nominated ‘Honeyland’ Director Takes Siberia-Set Documentary About Reindeer Herders to Venice Gap-Financing Market (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/venice-kotevska-siberia-documentary-reindeer-hunters-1236496982/ |access-date=18. 3. 2026 |website=Variety |language=en-US}}</ref> |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|nm9393813}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kotevska, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8pqk2hkxp9tlusixhehwymqlx9aub61 0 533644 3892853 3874430 2026-06-04T06:05:28Z Zblace 120887 dopuna 3892853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Barbara Matejčić | slika = Barbara Matejćič 2017.jpg | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Split]], [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | zanimanje = Novinarka, spisateljica, urednica | poznat_po = Istraživačko novinarstvo, ljudska prava }} '''Barbara Matejčić''' je nagrađivana [[hrvatska]] novinarka, urednica i spisateljica, poznata i nagrađivana za rad na temama [[Ljudska prava|ljudskih prava]], socijalnih pitanja i istraživačkog novinarstva. U raznim se formama – od istraživačkog i reportažnog novinarstva do audio dokumentaraca i multimedije - bavi društvenim kontekstom uključujući teme kao što su: migracije, ratni zločini, izgradnja postkonfliktnih društava, ženska prava, mentalno zdravlje, institucionalno nasilje, siromaštvo, društvenu nejednakost. Surađuje s umjetnicima, fotografima, aktivistima, znanstvenicima, videografima, ilustratorima. == Biografija == Rođena je u Splitu, a diplomirala je [[hrvatski jezik]] i književnost na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje živi i radi kao slobodna novinarka. Sarađuje sa brojnim domaćim, regionalnim i stranim medijima. Radila je za dansku mrežu za istraživačko novinarstvo SCOOP.<ref>{{Cite web|url=https://en.scoop.mk/advisory-board/|title=Advisory Board|date=2015-05-21|website=Scoop English|language=en-US|access-date=2026-05-07}}</ref> Surađuje s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i pojedincima. Njen rad se fokusira na marginalizovane grupe, diskriminaciju i društvenu pravdu, te je često stipendirana/podržavana za stručni istraživački rad od međunarodnih organizacija kao: poput [[Goethe Institut]], [[Friedrich Ebert Stiftung]], [[European Trade Union Institute]], [[Roma Education Fund]], UNHCR i UNICEF (za teme izbjeglica i dječjih prava) i European Stability Initiative (ESI).<ref>{{Cite web|url=https://earthjournalism.net/fellows/barbara-matej%C4%8Di%C4%87|title=Barbara Matejčić {{!}} Earth Journalism Network|website=earthjournalism.net|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.journalismfund.eu/journalists/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić {{!}} Journalismfund Europe|website=www.journalismfund.eu|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref>'''<ref name=":1" />'''<ref>{{Cite book|last=Matejčić|first=Barbara|url=http://collections.fes.de/publikationen/460444|title=Lica mirne reintegracije: priče običnih ljudi iz neobičnog vremena / Autori Barbara Matejčić, novinarka - Gordan Bosanac, mirovni aktivist|last2=Bosanac|first2=Gordan|date=2022|language=de}}</ref> Objavljuje dubinske reportaže i istraživačke serijale za tjednik i portal ''Novosti''. Piše analitičke tekstove i reportaže o društvenim fenomenima za Telegram i Jutarnji list.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/barbara-matejcic-ratne-fotografije-brcko-nagrada-srdjan-aleksic-15652612|title=Jutarnji list - 'Prolazila sam medijske i sudske arhive i trajalo je to nekoliko godina. Trebalo mi je više od godinu dana da dođem do ubojice'|date=2025-12-14|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/autor/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|last=Telegram.hr|website=Telegram.hr|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Piše eseje i analize na sjecištu politike, društva i kulture. Surađuje na regionalnim istraživačkim projektima vezanim uz Balkan kroz Balkan Insight (BIRN). Povremeno je pisala i za ''[[H-Alter]] i Kulturpunkt.hr.''<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.h-alter.org/stranice/barbara-matejcic|title=Barbara Matejčić|website=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Dugogodišnja je suradnica 3. programa [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a, gdje radi autorske radijske dokumentarce.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/dokumentarcu-hrvatskog-radija-nagrada-hnd-a-12134375|title=Dokumentarcu Hrvatskog radija nagrada HND-a|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> Internationalno je objavljivala za: [[BBC]], [[ARTE|Arte]], L’Espresso (Italija), Profil (Austrija), De Groene Amsterdammer (Nizozemska) Svenska Dagbladet (Švedska), NewLines Mag,<ref>{{Cite web|url=https://newlinesmag.com/writers/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|date=2026-04-14|website=New Lines Magazine|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> te s međunarodnim istraživačkim, medijskim, kulturnim i ljudsko-pravaškim organizacijama i institucijama. Izdala je zbirku narativno-novinarskih eseja pod nazivom ''Kako ste?'' u izdanju [[Fondacija Heinrich Böll|Fondacije Heinrich Böll]], 2015. godine (reizdanje 2016).<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.goethe.de/ins/hr/de/kul/sup/mei/bam.html|title=Barbara Matejčić - Goethe-Institut Kroatien|website=www.goethe.de|access-date=2026-05-07}}</ref> Knjiga sadrži potresne priče o ljudima koji žive na marginama društva, poput osoba s invaliditetom, pripadnika romske manjine<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2020/11/18/croatias-schools-leave-roma-pupils-in-the-slow-lane/bi/all-balkan-countries/|title=Croatia’s Schools Leave Roma Pupils in the Slow Lane|last=Matejcic|first=Barbara|date=2020-11-18|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=2026-06-04}}</ref> i žrtava rata, te je dobila visoke ocjene kritike zbog empatičnog i dubinskog pristupa.<ref>{{Cite web|url=http://barbaramatejcic.com/2016/04/04/kako-ste-o-knjizi-mogucnost-prelistavanja-i-narudzbe-2/|title=„Kako ste?“ - o knjizi, mogućnost prelistavanja i narudžbe|date=2016-04-04|website=Barbara Matejčić|language=en-US|access-date=2026-04-26}}</ref> 2026. godine izdavač Sandorf izdao joj je knjigu reportaža ''Ubijanje za fotografiju''.<ref>{{Cite book|last=Matejčić|first=Barbara|url=https://www.knjigolov.hr/katalog/Barbara-Matej%C4%8Di%C4%87/Ubijanje-za-fotografiju/45970|title=Ubijanje za fotografiju|publisher=Sandorf|isbn=978-953-351-615-8|language=hr}}</ref> Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN u Zagrebu.<ref>{{Cite web|url=https://vern.hr/en/novosti/cestitamo-predavacica-na-vernovom-studiju-novinarstva-barbara-matejcic-dobitnica-hnd-ove-nagrade-marija-juric-zagorka/|title=Congratulations – lecturer at VERN's journalism studio Barbara Matejčić, winner of the HND's "Marija Jurić-Zagorka" award|last=d.o.o|first=Magićmarinac|last2=vanjakoljan|date=2025-05-06|website=VERN&#039; University|language=en|access-date=2026-04-26}}</ref> Koautorica je dviju audio-vizualnih izložbi u suradnji s fotografkinjom Anom Opalić: ''Jednog dana život će biti lijep'' (2021.) i ''Kad odrastem, bit ću bogatašica'' (2019.) o korelaciji između dječjeg siromaštva i obrazovnih rezultata (izložbe su bile postavljene u osam gradova i 10 galerija).<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/ulaganje-u-djecu-se-daleko-vise-isplati-nego-da-kasnije-zive-od-socijalne-pomoci-15068464|title=Jutarnji list - ‘Ulaganje u djecu se daleko više isplati nego da kasnije žive od socijalne pomoći‘|date=2021-04-27|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-05-07}}</ref> == Nagrade i stipendije == Finalistica je i dobitnica prestižnih priznanja i nagrada, uključujući: * Nagrada Grada Zagreba (2026.)<ref>{{Cite web|url=https://documenta.hr/novosti/novinarka-barbara-matejcic-jedna-je-od-dobitnica-nagrade-grada-zagreba/|title=Novinarka Barbara Matejčić jedna je od dobitnica Nagrade Grada Zagreba|date=2026-06-01|website=Documenta|access-date=2026-06-04}}</ref> * Prva nagrada za istraživačko novinarstvo „Dejan Anastasijević“ Nezavisnog udruženja novinara Srbije (2026.)<ref>{{Cite web|url=https://nuns.rs/barbara-matejcic-dobitnica-je-nuns-ove-nagrade-za-istrazivacko-novinarstvo/|title=Barbara Matejčić dobitnica je NUNS-ove nagrade za istraživačko novinarstvo|last=NUNS|date=2026-05-14|website=NUNS|language=sr-RS|access-date=2026-06-04}}</ref> * Nagrada [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] za istraživačko novinarstvo (2026.) * Uži izbor European Press Prize u kategoriji Distinguished Reporting (2026.)<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/barbara-matejcic-u-uzem-izboru-za-europsku-novinarsku-nagradu/|title=Barbara Matejčić u užem izboru za Europsku novinarsku nagradu|last=Buljan|first=Ivica|date=2026-04-16|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/article/killing-for-the-photo/|title=Killing for the photo|website=European Press Prize|access-date=2026-05-07}}</ref>   * Regionalna nagrada ''Srđan Aleksić'' za hrabrost i izuzetnost u novinarstvu (2025.) * Nagrada Marija Jurić-Zagorka za radijsko novinarstvo Hrvatskoga novinarskog društva za dokumentarac ''Uzrok smrti: granica'' (2025.)<ref name=":0" /> * Nagrada ''Svjetionik'' za izvještavanje o siromaštvu za istraživački tekst o prekobrojnim hospitalizacijama djece bez roditeljske skrbi u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade (Pragma, 2025.)<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2024/08/01/kuksa-the-psychiatric-hospital-feared-by-croatian-children-in-state-care/rd/|title=‘Kuksa’: The Psychiatric Hospital Feared by Croatian Children in State Care|last=Matejcic|first=Barbara|date=2024-08-01|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=2026-05-07}}</ref> * European Press ''Prize Special Award'' za serijal tekstova o smrtima migranata (2024.)<ref>{{Cite web|url=https://www.europeanpressprize.com/laureate/barbara-matejcic/|title=Barbara Matejčić|website=European Press Prize|access-date=2026-04-26}}</ref> * ''Investigative Journalism for Europe Impact Award'' za serijal tekstova o smrtima migranata (2024.)<ref>{{Cite web|url=https://unbiasthenews.org/border-graves-investigation/|title=Border Graves Investigation|website=Unbias The News|language=en-US|access-date=2026-05-07}}</ref>   * Nagrada ''Svjetionik'' za promicanje vrijednosti obrazovanja za istraživački tekst o prekobrojnoj romskoj djeci koja se školuju po posebnom programu (Pragma, 2021.) * Filmski esej ''Aphasia'' belgijsko-srpske umjetnice [[Jelena Jureša|Jelene Jureše]], za koji je pisala i izvela monolog o politikama sjećanja na ratne zločine iz 90-ih, dobitnik je dvije nagrade na [[Ji.hlava International Documentary Film Festival]] [<nowiki/>[[:en:Ji.hlava_International_Documentary_Film_Festival|en]]] (2019.).<ref>{{Cite web|url=https://www.ji-hlava.com/filmy/afazie|title=Ji.hlava IDFF {{!}} Aphasia|last=info(at)s2studio.cz|first=S2 STUDIO s r o-INTERNETOVÉ SLUŽBY, GRAFIKA, VÝROBA REKLAMY, MARKETING, https://www s2studio cz|website=www.ji-hlava.com|language=en|access-date=2026-05-07}}</ref> * Nagrada ''Marija Jurić Zagorka'' Hrvatskog novinarskog društva za pisano novinarstvo za reportaže o Vukovaru (2014.)<ref>{{Cite web|url=https://hnd.hr/nagrade/dobitnici-nagrada-hrvatskog-novinarskog-drustva-od-1954-godine-do-danas/|title=Dobitnici nagrada Hrvatskog novinarskog društva od 1954. godine do danas|website=HND|language=hr|access-date=2026-04-26}}</ref> * Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava ''Krunoslav Sukić'' (Centar za mir, 2013.) * Najbolje praćenje LGBT tematike u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. (Zagreb Pride, 2011.) <ref>{{Cite web|url=https://mi2.hr/2016/12/cruising-sa-srdanom-sandicem-barbara-matejcic/|title=Cruising sa Srđanom Sandićem: Barbara Matejčić – Klub Mama / Multimedijalni Institut|language=hr|access-date=2026-05-07}}</ref> Dobitnica je nekoliko europskih stipendija za novinarski rad: od [[Austrijski Institut|Austrijskog Instituta]] stipendija Milena Jesenska za humanističke znanosti, stipendija njemačke fondacije "Sjećanje, odgovornost, budućnost"; stipendija njemačke [[Zaklade Heinrich Boll]] ''Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost;'' stipendije ''Reporters in the Field'' njemačke [[Zaklade Robert Bosch]]. == Vanjski linkovi == * [http://barbaramatejcic.com/ http://BarbaraNatejcic.com] * https://soundcloud.com/barbara-matejcic * Video: [https://www.youtube.com/watch?v=HJYWHJh6WPk&t=51s Barbara Matejčić: Cause of Death: The Border (HRT, 2024.)] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Matejčić, Barbara}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Split]] dujfuwtvt20z3gp81thaxa5y6n4hp85 0 533795 3893303 3838965 2026-06-04T10:41:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ayşe Kulin | slika = Aysekulin (cropped).jpg | opis_slike = Ayşe Kulin 2008. | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1941|8|26}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | zanimanje = [[književnica]], [[novinar]]ka, scenaristica | jezik = [[Turski jezik|turski]] | nacionalnost = [[Turci|turska]] | obrazovanje = Američki ženski koledž u Arnavutköyu | period = 1984– | žanr = [[roman]], [[pripovijetka]], [[biografija]], scenarij | poznata_djela = ''Güneşe Dön Yüzünü'', ''Adı: Aylin'', ''Sevdalinka'', ''Füreya'', ''Köprü'', ''Nefes Nefese'', ''Veda'' | nagrade = Nagrada za kratku priču Haldun Taner; Nagrada za kratku priču Sait Faik | veb-sajt = }} '''Ayşe Kulin''' ([[Istanbul]], 26. august 1941) turska je [[Književnost|književnica]], [[Novinar|novinarka]] i [[Scenarist|scenaristica]]. Piše [[Roman|romane]], [[Pripovijetka|pripovijetke]], biografske proze i scenarije, a široj čitalačkoj publici postala je poznata biografskim romanom ''Adı: Aylin'' i historijskim romanima u kojima obrađuje porodično pamćenje, savremenu tursku historiju, položaj žena i ratne traume.<ref name="teis">{{cite web|url=https://teis.yesevi.edu.tr/madde-detay/kulin-ayse|title=Kulin, Ayşe|website=Türk Edebiyatı İsimler Sözlüğü|publisher=Ahmet Yesevi Üniversitesi|language=tr|access-date=3. 5. 2026}}</ref><ref name="ilb">{{cite web|url=https://literaturfestival.com/en/authors/ayse-kulin/|title=Ayşe Kulin|website=International Literature Festival Berlin|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je 1941. u Istanbulu. Otac Muhittin Kulin bio je [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačkog porijekla]], a majka Sitare Hanım [[Čerkezi|čerkeskog]] porijekla; djetinjstvo je provodila između [[Ankara|Ankare]] i Istanbula.<ref name="ilb" /> Završila je književni odsjek Američkog ženskog koledža u [[Arnavutköy|Arnavutköyu]], nakon čega je radila u novinama i časopisima kao urednica i reporterka.<ref name="remzi">{{cite web|url=https://www.remzi.com.tr/yazar/ayse-kulin|title=Ayşe Kulin|website=Remzi Kitabevi|language=tr|access-date=3. 5. 2026}}</ref> Prije nego što se afirmirala kao književnica, radila je u televizijskoj, filmskoj i reklamnoj produkciji kao scenaristica, umjetnička direktorica i producentica.<ref name="remzi" /> Njena prva knjiga, zbirka pripovjedaka ''Güneşe Dön Yüzünü'', objavljena je 1984; pripovijetku "Gülizar" iz te zbirke preradila je u scenarij za film ''Kırık Bebek'', koji je 1986. dobio nagradu Ministarstva kulture Turske.<ref name="remzi" /> === Književni rad === Najveću čitalačku prepoznatljivost stekla jeromanima i biografskim prozama. Zbirku ''Foto Sabah Resimleri'' objavila je 1996, a za istoimenu pripovijetku dobila je Haldun Tanerovu nagradu za pripovijetku; knjiga je zatim dobila i Sait Faikovu nagradu za pripovijetku.<ref name="teis" /><ref name="remzi" /> Njene rane proze bave se položajem žena, nasiljem, pritiscima običaja i društvenim marginalizacijama, dok kasniji romani često povezuju individualne sudbine s političkim i historijskim prelomima.<ref name="teis" /> Biografski roman ''Adı: Aylin'', objavljen 1997, bio je jedna od knjiga koje su Kulin učinile široko čitanom autoricom u Turskoj.<ref name="remzi" /> Roman ''Sevdalinka'', objavljen 1999, bavi se [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratom u Bosni i Hercegovini]] i stradanjem muslimanskog stanovništva, dok ''Nefes Nefese'' iz 2002. tematizira spašavanje Jevreja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uz pomoć turskih diplomata i francuskog pokreta otpora.<ref name="ilb" /> Pored fikcije, pisala je i biografske knjige, među kojima su ''Bir Tatlı Huzur'', o [[Münir Nurettin Selçuk|Müniru Nurettinu Selçuku]], i ''Füreya'', biografski roman o keramičarki [[Fürey Koral|Füreyi Koral]].<ref name="remzi" /> === Društveni rad === Godine 2007. imenovana nacionalnom ambasadoricom dobre volje [[UNICEF]]-a za Tursku.<ref name="unicef">{{cite web|url=https://www.unicef.org/goodwill-ambassadors/regional-national-ambassadors|title=Regional and National Ambassadors|website=UNICEF|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> == Izabrana djela == * ''Güneşe Dön Yüzünü'' ("Okreni lice prema suncu", 1984) * ''Bir Tatlı Huzur'' ("Jedan slatki spokoj", 1996) * ''Adı: Aylin'' ("Ime joj je Aylin", 1997) * ''Geniş Zamanlar'' ("Široka vremena", 1998) * ''Foto Sabah Resimleri'' ("Jutarnje fotografije", 1998) * ''Sevdalinka'' (1999) * ''Füreya'' (2000) * ''Köprü'' ("Most", 2001) * ''Nefes Nefese'' ("Bez daha", 2002) * ''Kardelenler'' ("Visibabe", 2004) * ''Gece Sesleri'' ("Noćni glasovi", 2004) * ''Bir Gün'' ("Jednog dana", 2005) * ''Veda'' ("Oproštaj", 2008) * ''Umut'' ("Nada", 2008) * ''Türkan'' (2009) * ''Hayat: Dürbünümde Kırk Sene (1941–1964)'' ("Život: četrdeset godina u mom durbinu", 2011) * ''Hüzün: Dürbünümde Kırk Sene (1964–1983)'' ("Tuga: četrdeset godina u mom durbinu", 2011) * ''Gizli Anların Yolcusu'' ("Putnik skrivenih trenutaka", 2011) * ''Bora'nın Kitabı'' ("Borina knjiga", 2012) * ''Dönüş'' ("Povratak", 2013) * ''Hayal'' ("San", 2014) * ''Handan'' (2014) * ''Tutsak Güneş'' ("Zarobljeno sunce", 2016) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kulin, Ayse}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Turski novinari]] [[Kategorija:Turski scenaristi]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] q93gz0dtb2g4r0avl44qs692xroh6nt 0 533859 3893352 3841141 2026-06-04T10:47:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893352 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Ayşegül Aldinç | slika = | slika_veličina = | opis = | pozadina = solo_izvođač | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1957|9|28}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | žanr = [[Pop muzika|pop]] | zanimanje = [[pjevačica]], [[glumica]] | karijera = 1978–danas | izdavač = EMI, 1 Numara, Kent, Şan, Tempa Foneks, Kiss, DMC | povezani_umjetnici = [[Modern Folk Üçlüsü]], Mehmet Teoman, [[Barış Manço]], Onno Tunç | veb-sajt = {{URL|aysegulaldinc.com.tr}} }} '''Ayşegül Aldinç''' (28. septembar 1957, [[Istanbul]]) turska je [[pjevačica]] i [[glumica]]. Karijeru je počela krajem 1970-ih, a međunarodno je nastupila kao predstavnica [[Turska na Eurosongu|Turske]] na [[Eurosong 1981|Eurosongu 1981]], gdje je s grupom [[Modern Folk Üçlüsü]] izvela pjesmu "Dönme Dolap".<ref name="eurovisionworld">{{cite web |title=Eurovision 1981 Turkey: Modern Folk Trio & Ayşegül - "Dönme Dolap" |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/1981/turkey |website=Eurovisionworld |access-date=4. 5. 2026}}</ref> U turskoj popularnoj kulturi djeluje i kao izvođačica pop-muzike i kao filmska i televizijska glumica.<ref name="kral">{{cite web |title=Ayşegül Aldinç Kimdir? Ayşegül Aldinç Biyografisi ve Hayatı |url=https://www.kralmuzik.com.tr/biyografisi/aysegul-aldinc |website=Kral Müzik |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}</ref><ref name="imdb">{{cite web |title=Aysegül Aldinç |url=https://www.imdb.com/name/nm0017611/ |website=IMDb |access-date=4. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena u Istanbulu kao kćerka novinara i sportskog pisca Orhana Aldinça i nastavnice likovne kulture Süheyle Aldinç.<ref name="kral"/> Po očevoj strani je [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačkog porijekla]].<ref name="kral"/> Odrasla je u istanbulskom naselju [[Cihangir]], a zbog majčinih premještaja školovala se u više istanbulskih četvrti. Nakon studija kratko je radila kao nastavnica likovne kulture i muzike, a zatim se okrenula muzici i javnim nastupima.<ref name="biyografya">{{cite web |title=Ayşegül Aldinç |url=https://www.biyografya.com/tr/biographies/aysegul-aldinc-953eabd5 |website=Biyografya |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Profesionalnu muzičku karijeru započela je 1978. singlom snimljenim s [[Mehmet Teoman|Mehmetom Teomanom]], na kojem su se nalazile pjesme "Hastane" i "Yorgun ve Mutlu".<ref name="kral"/> === Muzička karijera === Godine 1981. nastupila je na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u s grupom Modern Folk Üçlüsü. Njihova pjesma "Dönme Dolap" osvojila je 18. mjesto sa devet bodova.<ref name="eurovisionworld" /> Prvi samostalni album ''...Ve Ayşegül Aldinç'' objavila je 1988. Uslijedili su albumi ''Benden Söylemesi'' (1991), ''Alev Alev'' (1993), ''Söze Ne Hacet'' (1996), ''Nefes'' (2000) i ''Sek'iz'' (2016). Njena diskografija obuhvata pop-izdanja objavljivana za više turskih izdavačkih kuća, a među saradnicima se u izvorima navode autori i muzičari povezani s turskom pop-scenom, uključujući Barışa Mança i Onna Tunça.<ref name="kral" /> === Glumačka karijera === Kao glumica pojavila se u turskim filmovima i televizijskim serijama od druge polovine 1980-ih.<ref name="imdb" /><ref name="sinematurk">{{cite web |title=Ayşegül Aldinç |url=https://www.sinematurk.com/kisi/1118-ayseguel-aldinc |website=SinemaTürk |language=tr |access-date=4. 5. 2026}}</ref> == Diskografija == {{col-begin-small}} {{col-2}} ==== Studijski albumi ==== * ''...Ve Ayşegül Aldinç'' (1988) * ''Benden Söylemesi'' (1991) * ''Alev Alev'' (1993) * ''Söze Ne Hacet'' (1996) * ''Nefes'' (2000) * ''Sek'iz'' (2016) {{col-2}} ==== Singlovi ==== * "Hastane" / "Yorgun ve Mutlu" (s Mehmetom Teomanom, 1978) * "Dönme Dolap" / "Miras" (s Modern Folk Üçlüsü, 1981) * "O Kız" (2010) * "Li Lal Lal La La" (2011) * "Bir Tek Gördüğüm" (2015)<ref name="discogs">{{cite web |title=Ayşegül Aldinç Discography |url=https://www.discogs.com/artist/948072-Ay%C5%9Feg%C3%BCl-Aldin%C3%A7 |website=Discogs |access-date=4. 5. 2026}}</ref> {{col-end}} == Filmografija == {{col-begin-small}} {{col-2}} === Film=== * ''Katırcılar'' (1987) * ''Yağmur Kaçakları'' (1987) * ''Kara Sevda'' (1989) * ''Yeşil Bir Dünya'' (1990) * ''Ağrı'ya Dönüş'' (1993) * ''Gerilla'' (1994) * ''Deniz Bekliyordu'' (1996) * ''Kahpe Bizans'' (2000) * ''Güle Güle'' (2000) * ''Hayal Kurma Oyunları'' (2000) {{col-2}} === Televizija === * ''Acımak'' * ''Taşların Sırrı'' * ''Yorgun Savaşçı'' * ''Aziz Ahmet'' * ''Aşk ve Gurur'' * ''Efsane'' * ''Sultan Makamı'' * ''Son Yaprak'' * ''Misi'' * ''Üvey Aile'' * ''Pis Yedili'' {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aldinc, Aysegul}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turske pjevačice]] [[Kategorija:Predstavnici Turske na Eurosongu]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Turski glumci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6v3ue8irkvazx51snnl4yhcqc5gi7t0 0 534143 3893325 3842065 2026-06-04T10:43:44Z Panasko 146730 [[Kategorija:Živi ljudi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3893325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Cedi Osman | slika = Cedi Osman 16 Panathinaikos BC Euroleague 20250204 (1).jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Osman u dresu [[Panathinaikos]]a 2025. | puno_ime = Cedi Osman | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|4|8}} | mjesto_rođenja = [[Ohrid]], [[Republika Makedonija]]<br>(danas [[Sjeverna Makedonija]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Turci|Turčin]] | državljanstvo = [[Turska]] | visina = 201 cm | težina = 104 kg | nadimak = | pozicija = [[Krilo (košarka)|krilo]] | početak_karijere = 2011. | NBA_draft = [[NBA draft 2015.|2015]] (2. krug, 31. pik – [[Minnesota Timberwolves]]) | kraj_karijere = | trenutni_klub = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | broj_na_dresu = 6 | godine1 = 2011–2017. | klub1 = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | godine2 = 2011–2013. | klub2 = → [[Pertevniyal S.K.|Pertevniyal]] | godine3 = [[NBA 2017/2018.|2017]]–[[NBA 2022/2023.|2023.]] | klub3 = [[Cleveland Cavaliers]] | godine4 = 2017. | klub4 = → [[Canton Charge]] | godine5 = [[NBA 2023/2024.|2023–2024.]] | klub5 = [[San Antonio Spurs]] | godine6 = 2024– | klub6 = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nagrade = * Osvajač Kupa Turske (2015) * Osvajač Kupa Grčke (2025) * MVP pete utakmice plej-ofa [[Euroliga|Eurolige]] (2025) * MVP Evropskog prvenstva do 20 godina (2014) }} '''Cedi Osman''' (rođen 8. aprila 1995) [[Turska|turski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Krilo (košarka)|krila]] za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] u [[Grčka košarkaška liga|grčkoj ligi]] i [[Euroliga|Euroligi]]<ref name="FIBA">{{cite web |title=Cedi Osman – Türkiye |url=https://www.fiba.basketball/en/players/190655-cedi-osman |website=FIBA Basketball |access-date=8. 5. 2026}}</ref>, a član je i [[Košarkaška reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]]. Prije povratka u evropsku košarku nastupao je u [[NBA]] ligi za [[Cleveland Cavaliers]] i [[San Antonio Spurs]].<ref name="NBA">{{cite web |title=Cedi Osman |url=https://www.nba.com/player/1626224/cedi_osman |website=NBA.com |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Rani život i porijeklo == Osman je rođen u [[Ohrid]]u, u porodici [[Turci u Makedoniji|turskog]] i [[Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji|bošnjačkog]] porijekla. Otac mu je iz [[Turska|Turske]], a majka iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]].<ref name="KlixSarajevo">{{cite web |title=NBA zvijezda Cedi Osman i poznata turska glumica borave u Sarajevu: Vratio sam se tamo gdje je sve počelo |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/nba-zvijezda-cedi-osman-i-poznata-turska-glumica-borave-u-sarajevu-vratio-sam-se-tamo-gdje-je-sve-pocelo/230718019 |website=Klix.ba |date=18. 7. 2023 |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="SandzakDanas">{{cite web |title=NBA AS OTKRIVA – Čedi Osman: Majka mi je iz Novog Pazara |url=https://www.sandzakdanas.rs/nba-as-otkriva-cedi-osman-majka-mi-je-iz-novog-pazara/ |website=Sandžak Danas |date=6. 5. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Porodica se iz Ohrida 1999. preselila u [[Sarajevo]], gdje je proveo dio ranog djetinjstva.<ref name="FirstCedi">{{cite web |title=Cedi Osman |url=https://www.thefirstcedi.com/ |website=The First Cedi |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U Sarajevu je pohađao Osnovnu školu "[[Isak Samokovlija]]". Košarkom se počeo baviti kao šestogodišnjak, kada je upisan u omladinski pogon [[KK Bosna|KK Bosne]], a trenirao je i u sarajevskom klubu KK Rin Family.<ref name="KlixSarajevo"/><ref name="KlixBosna">{{cite web |title=Sjećate li dječaka u dresu KK Bosna? Sutra će igrati finale Eurobasketa, Studenti mu poželjeli sreću |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/sjecate-li-djecaka-u-dresu-kk-bosna-sutra-ce-igrati-finale-eurobasketa-studenti-mu-pozeljeli-srecu/250913096 |website=Klix.ba |date=13. 9. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Sarajevo je kasnije opisivao kao mjesto "gdje je sve počelo".<ref name="KlixSarajevo"/> Kada je imao 13 godina, skauti [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efesa]] pozvali su njega i porodicu u [[Turska|Tursku]], nakon čega je od 2007. nastupao u svim omladinskim kategorijama tog kluba.<ref name="FirstCedi"/> Njegov stariji brat Caner Osman također je košarkaš, a u mlađim kategorijama trenirao je u Bosni zajedno s njim.<ref name="KlixBosna"/> == Klupska karijera == === Anadolu Efes === Osman je košarkaški razvijen u omladinskom sistemu [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efesa]]. Prvi seniorski period proveo je u [[Pertevniyal S.K.|Pertevniyalu]], za koji je potpisao u sezoni 2011/12, a za prvi tim Anadolu Efesa debitovao je u sezoni 2012/13.<ref name="Euroleague">{{cite web |title=Cedi Osman Profile |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/cedi-osman/profile/004088/ |website=EuroLeague Basketball |access-date=8. 5. 2026}}</ref> S Efesom je 2015. osvojio Kup Turske, a u istom periodu postao je jedan od istaknutijih mladih igrača turske košarke.<ref name="Euroleague"/> Na [[NBA draft]]u 2015. izabran je kao 31. pik. Izabrala ga je [[Minnesota Timberwolves|Minnesota]], ali su njegova prava iste večeri prešla u [[Cleveland Cavaliers]]e.<ref name="NBA"/><ref name="CavsSign">{{cite web |title=Cleveland Cavaliers sign forward Cedi Osman |url=https://www.nba.com/news/cleveland-cavaliers-sign-cedi-osman |website=NBA.com |date=18. 7. 2017 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> === Cleveland Cavaliers === [[Datoteka:Cedi Osman (40628206103) (cropped).jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Osman u dresu [[Cleveland Cavaliers|Cleveland Cavaliersa]] 2019.]] U julu 2017. potpisao je ugovor s Cleveland Cavaliersima i prešao u NBA ligu.<ref name="CavsSign"/> U prvoj sezoni bio je dio ekipe koja je igrala [[NBA finale 2018.|NBA finale 2018]], a tokom narednih sezona učvrstio se kao rotacijski krilni igrač.<ref name="NBA"/> Cavaliersi su s njim 2019. produžili ugovor na četiri godine.<ref name="Extension">{{cite web |title=Cavaliers, forward Cedi Osman complete 4-year extension |url=https://www.nba.com/news/ap-cavaliers-cedi-osman-complete-extension |website=NBA.com |date=26. 10. 2019 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U Clevelandu je ostao do 2023, kada je uključen u razmjenu tri kluba. === San Antonio Spurs === U julu 2023. [[San Antonio Spurs]]i su ga dobili od Clevelanda u razmjeni u kojoj su učestvovali i [[Miami Heat]]. Spursi su u istom poslu dobili i Lamara Stevensa, buduće izbore druge runde i novčanu naknadu.<ref name="SpursTrade">{{cite web |title=San Antonio completes three-team trade with Cleveland and Miami |url=https://www.nba.com/spurs/news/san-antonio-completes-three-team-trade-with-cleveland-and-miami |website=San Antonio Spurs |date=6. 7. 2023 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Za klub iz [[San Antonio|San Antonija]] nastupao je u sezoni 2023/24. === Panathinaikos === U septembru 2024. potpisao je za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]], tada aktuelnog prvaka Eurolige, za sezonu 2024/25.<ref name="PAOSign">{{cite web |title=Osman in Green! |url=https://www.paobc.gr/en/105661_osman-green/ |website=Panathinaikos BC |date=7. 9. 2024 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U prvoj sezoni s klubom osvojio je Kup Grčke, a u plej-ofu Eurolige 2025. proglašen je MVP-jem pete utakmice.<ref name="Euroleague"/> U aprilu 2025. Panathinaikos je objavio da je s Osmanom produžio saradnju do ljeta 2027.<ref name="PAO2027">{{cite web |title=Cedi Osman to remain with Panathinaikos AKTOR until 2027 |url=https://www.paobc.gr/en/o-tsenti-osman-ston-panathinaiko-aktor-eos-to-2027/ |website=Panathinaikos BC |date=15. 4. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Reprezentacija == [[Datoteka:Cedi Osman 6 Türkiye 20250220 (2).jpg|mini|300x300piksel|Osman u dresu Turske]] Osman je nastupao za mlađe selekcije Turske do 16, 18 i 20 godina. S reprezentacijom do 18 godina osvojio je zlato na Evropskom prvenstvu 2013, a sa selekcijom do 20 godina zlato na Evropskom prvenstvu 2014, na kojem je izabran za najkorisnijeg igrača turnira.<ref name="Euroleague"/><ref name="FIBA"/> Za seniorsku reprezentaciju Turske igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014]]. i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019]]. te na [[EuroBasket]]u [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015]], [[Eurobasket 2017.|2017]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022]]. i 2025.<ref name="Euroleague"/><ref name="FIBA"/> Na [[EuroBasket 2025|EuroBasketu 2025]]. s Turskom je igrao finale protiv [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačke]].<ref name="KlixBosna"/> == Stil igre == Osman igra prvenstveno kao krilo, uz mogućnost pokrivanja više vanjskih pozicija. U NBA ligi korišten je kao igrač rotacije koji širi teren šutem za tri poena, napada u tranziciji i prenosi loptu u sekundarnim organizacijskim situacijama. == Privatni život == Osman je u braku s [[Turska|turskom]] glumicom [[Ebru Şahin]]. == Statistika karijere == {{Euroleague player statistics legend}} === NBA === ==== Regularna sezona ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2017/2018.|2017/18.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2017/18.|Cleveland]] | 61 || 12 || 11.0 || '''.484''' || .368 || .565 || 2.0 || .7 || .4 || .0 || 3.9 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2018/19.|Cleveland]] | 76 || '''75''' || '''32.2''' || .427 || .348 || .779 || '''4.7''' || 2.6 || .8 || .1 || '''13.0''' |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2019/2020.|2019/20.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2019/20.|Cleveland]] | 65 || 65 || 29.4 || .437 || .383 || .670 || 3.6 || 2.4 || .8 || '''.2''' || 11.0 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2020/2021.|2020/21.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2020/21.|Cleveland]] | 59 || 26 || 25.6 || .374 || .306 || '''.800''' || 3.4 || '''2.9''' || '''.9''' || '''.2''' || 10.4 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2021/22.|Cleveland]] | 66 || 3 || 22.1 || .432 || .357 || .664 || 2.2 || 2.0 || .8 || '''.2''' || 10.7 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2022/2023.|2022/23.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2022/23.|Cleveland]] | '''77''' || 2 || 20.1 || .451 || .372 || .694 || 2.3 || 1.5 || .5 || .1 || 8.7 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2023/2024.|2023/24.]] | style="text-align:left;"| [[San Antonio Spurs u sezoni 2023/24.|San Antonio]] | 72 || 3 || 17.6 || .479 || '''.389''' || .673 || 2.5 || 1.7 || .5 || .2 || 6.8 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 476 || 186 || 22.7 || .432 || .357 || .711 || 3.0 || 2.0 || .7 || .1 || 9.3 {{S-end}} ==== Plej-of ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA plej-of 2018.|2018]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2017/18.|Cleveland]] | '''14''' || 0 || 4.4 || .333 || .143 || .250 || .5 || .2 || .2 || .0 || 1.0 |- | style="text-align:left;"| [[NBA plej-of 2023.|2023]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2022/23.|Cleveland]] | 5 || 0 || '''18.6''' || '''.360''' || '''.300''' || '''.667''' || '''3.0''' || '''1.0''' || '''.4''' || '''.2''' || '''6.0''' |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 19 || 0 || 8.2 || .349 || .259 || .538 || 1.2 || .4 || .3 || .1 || 2.3 {{S-end}} === Euroliga === {{Euroleague player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2013/14.|2013/14.]] | style="text-align:left;" rowspan="4"| [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | 13 || 0 || 11.6 || .436 || '''.524''' || .400 || 1.7 || .9 || .5 || .1 || 3.8 || 3.5 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2014/15.|2014/15.]] | 27 || 7 || 19.3 || .397 || .303 || .667 || '''3.7''' || '''1.1''' || .7 || .3 || 6.7 || 6.7 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2015/16.|2015/16.]] | 23 || 12 || '''20.0''' || .441 || .380 || .763 || 3.1 || .7 || '''.9''' || .1 || 7.9 || 8.1 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2016/17.|2016/17.]] | 35 || '''34''' || 18.6 || .409 || .340 || .787 || 2.8 || .8 || .6 || .1 || 7.1 || 6.3 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2024/25.|2024/25.]] | style="text-align:left;"| [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | '''39''' || 22 || 19.5 || '''.552''' || .377 || '''.791''' || 2.7 || .7 || .5 || '''.4''' || '''9.6''' || '''8.5''' |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 98 || 53 || 18.2 || .416 || .356 || .710 || 2.9 || .9 || .7 || .1 || 6.7 || 6.5 {{S-end}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Osman, Cedi}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Ohrid]] [[Kategorija:Turski košarkaši]] [[Kategorija:Turski košarkaški reprezentativci]] [[Kategorija:Košarkaši Cleveland Cavaliersa]] [[Kategorija:Košarkaši San Antonio Spursa]] [[Kategorija:Košarkaši Anadolu Efesa]] [[Kategorija:Košarkaši Panathinaikosa]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] slgyljzdwte4g3edtx1c21pazlfzik7 0 534823 3892762 3892647 2026-06-03T13:05:58Z KWiki 9400 3892762 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220 km², od čega 16.360 km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger_Map_v2_NOR_1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15 °C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28 °C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0 °C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300-400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] 5cvbbf8o6wy3op9buatfgfrciwmdd6e 10 535138 3892850 3892473 2026-06-04T00:06:53Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Šablon:Doslovni prijevod]] 3892850 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Doslovni prijevod]] 5inamfqku23pxfszoz80mbdt65qili3 0 535175 3892883 3892631 2026-06-04T07:38:48Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Jakob Freud]] na [[Jacob Freud]] 3892631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jacob Freud | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Jacob Kolloman Freud | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1815|12|18}} | mjesto_rođenja = [[Tismenicja]], [[Kraljevina Galicija i Lodomerija]] (danas [[Ukrajina]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1896|10|23|1815|12|18}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrougarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Trgovac vunom | godine_aktivnosti = | poznat_po = Otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] | značajna_djela = }} '''Jacob Kolloman Freud''' (18. decembar 1815 - 23. oktobar 1896)<ref name="Encyclopedia_Jacob_Freud">{{cite web |title=Freud, Jakob Kolloman (or Kelemen or Kallamon) (1815-1896) |url=https://www.encyclopedia.com/psychology/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/freud-jakob-kolloman-or-kelemen-or-kallamon-1815-1896 |website=Encyclopedia.com |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> bio je otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Rođen je u mjestu [[Tismenicja]] u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevini Galiciji i Lodomeriji]] (današnja [[Ukrajina]]),<ref name="Scherer_2015">{{cite book |last=Scherer |first=Frank F. |date=2015 |title=The Freudian Orient: Early Psychoanalysis, Anti-Semitic Challenge, and the Vicissitudes of Orientalist Discourse |location=London |publisher=Karnac Books |isbn=978-1-78220-296-7 |url=https://www.perlego.com/book/1597010/the-freudian-orient-early-psychoanalysis-antisemitic-challenge-and-the-vicissitudes-of-orientalist-discourse-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> u hasidskoj [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici, a kasnije je bio povezan s jevrejskim prosvjetiteljskim pokretom [[Haskalah|Haskalom]].<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-31826-5 |url=https://archive.org/details/freud00pete |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Veći dio života proveo je radeći kao trgovac vunom.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |location=New York |publisher=Penguin Books |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porodica == Jacob Freud bio je sin Schloma Freuda i Pepi, rođene Hoffmann.<ref name="Freud_Birth_Record">{{cite web |title=Zemský archiv v Opavě – Matrika narození: Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |website=digi.archives.cz |access-date=2. 6. 2026 |language=de}}</ref> Bio je u tri braka. Iz prvog braka imao je dvoje djece, dok je iz trećeg braka s [[Amalia Freud|Amalijom Freud]], koja je bila oko dvadeset godina mlađa, imao osmero djece. Njegova prva supruga bila je Sally, a druga Rebecca, iako su dostupni podaci o tim brakovima u literaturi djelimično neujednačeni. Najstariji Jacobov sin iz prvog braka postao je otac godinu dana prije rođenja [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], prvog sina iz Jacobovog trećeg braka. Na taj način, Sigmund Freud je pri rođenju imao nećaka Johna, koji mu je u ranom djetinjstvu bio i blizak dječiji drug.<ref name="Gay_1998" /> Ernest Jones kasnije je spekulirao da je ovako složena porodična struktura mogla doprinijeti Freudovom ranom interesu za porodične odnose i dinamiku unutar porodice.<ref name="Jones_1961" /> == Karakter == Prema dostupnim prikazima, Jacob Freud bio je srdačna i nenametljiva osoba, s izraženom crtom optimizma, koju je Ernest Jones opisao kao postojan i izražen optimizam.<ref name="Jones_1961" /> Sigmund Freud ga je opisivao s poštovanjem, ističući ″njegovu karakterističnu mješavinu duboke mudrosti i vedre bezbrižnosti″.<ref name="Gay_1998" /> Istovremeno, Jacobova popustljivost i povremeno povlačenje pred antisemitističkim pritiscima ostavili su snažan dojam na Sigmunda Freuda.<ref name="Gay_1989" /> U literaturi se navodi da su Freudova ambicija, borbeni stav i sklonost traženju autoritativnih mentorski figura, poput [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Wilhelma von Brücke]] i [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], djelimično povezani s njegovim složenim odnosom prema ocu.<ref name="Gay_1989">{{cite book |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |location=New York |publisher=W.W. Norton |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader00freu |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj odnos se u pojedinim interpretacijama opisuje kao ambivalentan, posebno u kontekstu Freudovih kasnijih teorijskih interesa za porodične odnose i razvoj ličnosti.<ref name="Jones_1961" /> == Također pogledajte == * [[Očev kompleks]] * [[Porodični neksus]] * [[Porodica Freud]] * [[Wilhelm Fliess]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Krüll |first=Marianne |date=1986 |title=Freud and His Father |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-01854-7 |url=https://archive.org/details/freudhisfather0000krul |access-date=2. 6. 2026 |language=en}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Jakob}} [[Kategorija:Rođeni 1815.]] [[Kategorija:Umrli 1896.]] [[Kategorija:Biografije, Tismenicja]] [[Kategorija:Porodica Freud|Jacob]] [[Kategorija:Jevreji iz Galicije]] [[Kategorija:Ukrajinski Jevreji]] [[Kategorija:Austrougarski Jevreji]] [[Kategorija:Haskala]] 8wt3qkubqauwh1wydeuem9efhupnf3q 10 535176 3892858 3892664 2026-06-04T07:29:15Z AnToni 2325 3892858 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]]''' <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|%|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||||||||||||||||Amalia |Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>|||||||||||||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Paulina Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} af6tscy3t9vks29erk5nnlxfhzjv9d3 3892860 3892858 2026-06-04T07:32:37Z AnToni 2325 3892860 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]]''' <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|%|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||||||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>|||||||||||||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Paulina Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} 1riz7x1u1q3to6dvckv4xqtbn0fgwjv 3892875 3892860 2026-06-04T07:38:02Z AnToni 2325 3892875 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]]''' <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} tgp11kvuty4f07kwqgpt8otrik0lcdg 3892885 3892875 2026-06-04T07:39:56Z AnToni 2325 3892885 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} cig478cn0g8j7mnfvz9owsvsqu00wyb 3892902 3892885 2026-06-04T07:45:06Z AnToni 2325 3892902 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} kti6pa7o28m8lndioyavg5wk7ldok2w 3892972 3892902 2026-06-04T08:50:32Z AnToni 2325 3892972 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1||||LFŽ2|||||||||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} jtt3mpguq4t3jogmzg5759tl071onpp 3892973 3892972 2026-06-04T08:56:23Z AnToni 2325 3892973 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1||||LFŽ2|||||||||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> dd85t39rct5qbl2szeswp17sk865k4k 3892976 3892973 2026-06-04T09:05:22Z AnToni 2325 3892976 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1||||LFŽ2|||||||||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 4jjfxtkipnj9dfmorm0yc75p2pl0sl8 3892978 3892976 2026-06-04T09:10:50Z AnToni 2325 3892978 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> m62s1qu9zw2c9ks7e8248ra4mp48fgh 3893170 3892978 2026-06-04T10:05:32Z AnToni 2325 3893170 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD" = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> krfq6yziedtg8e3ez50mrqx59lg3s0r 3893171 3893170 2026-06-04T10:08:12Z AnToni 2325 3893171 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 6ftn5p0b1ygzccu0ugy0ss31ha88smq 3893193 3893171 2026-06-04T10:12:35Z AnToni 2325 3893193 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> lhpsfhn2pn9d5a2ycmbxc7pb6m9f9r7 3893214 3893193 2026-06-04T10:20:29Z AnToni 2325 3893214 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> anu2acre4mjveqoi4izomra2zznlmde 3893374 3893214 2026-06-04T11:07:34Z AnToni 2325 3893374 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||stil_kutije_Schlomo = background-color: #55BBFF;|Schlomo|Schlomo=Schlomo Freud|y|stil_kutije_Pepi = background-color: #55BBFF;|Pepi|Pepi=Pepi Hoffmann| |stil_kutije_Jacob = background-color: #55DDFF;|Jacob|Jacob=Jacob Nathanson|y|stil_kutije_Sara = background-color: #55DDFF;|Sara|Sara=Sara Wilenz}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||||!||||||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|stil_kutije_Jacob = background-color: #55BBFF;|Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|~|~|y|~|~|stil_kutije_Amalia = background-color: #55DDFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||!|||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|J||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|-|^|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 8gmbm3iei29cawakpg10z6bvn5vsi5u 0 535182 3892754 3892691 2026-06-03T12:13:38Z ZenZhakRusso 142104 Vojni infobox, Nemila, Colombia misija, mod.gov.ba referenca, uklonjena nap.ba referenca 3892754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni oficir | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | datum_rodjenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto_rodjenja = [[Nemila]], [[Bosna i Hercegovina]] | vjernost = {{zastava|SFRJ}} [[SFRJ]]<br/>{{zastava|Bosna i Hercegovina}} [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | rod = {{zastava|Bosna i Hercegovina}} [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|OS BiH]] | cin = [[Brigadni general]] | komande = Načelnik štaba Zrakoplovne baze<br/>Načelnik štaba [[Centar za obuku za operacije podrške miru|PSOTC]]-a<br/>Vojni predstavnik BiH pri [[NATO]]-u<br/>Generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MO BiH]] | obrazovanje = [[Zrakoplovna vojna akademija]]<br/>Air Command and Staff College (SAD)<br/>Army War College (SAD) }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963. u [[Nemila|Nemili]]) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], pisac, predavač i stručnjak za integritet i dobru vladavinu, ekspert za izgradnju integriteta i prevenciju korupcije, te autor knjige ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'' (2026). == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Federacije BiH]]. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost Generalnog inspektora [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. U okviru te dužnosti osiguravao je da uposlenici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga postupaju u skladu s odredbama zakona koji se odnose na etičko ponašanje, profesionalizam i sukob interesa, te koordinirao implementaciju mjera izgradnje integriteta i antikorupcije na nivou sektora odbrane. U septembru 2015., kao član ekspertnog tima [[NATO]] štaba iz Brisela, učestvovao je u jednosedmičnoj misiji u [[Kolumbija|Republici Kolumbiji]], u okviru koje je vršena procjena stanja integriteta i antikorupcije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Kolumbije. Tim je obavljao intervjue s ključnim osobljem Ministarstva odbrane, uključujući komandanta Oružanih snaga, komandante vidova, te osoblje kabineta predsjednika i parlamenta.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=43683 mod.gov.ba — Generalni inspektor MO BiH u posjeti Kolumbiji, 29.9.2015.]</ref> == Karijera nakon penzionisanja == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na [[Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini|Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini]]. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026. — Knjiga o integritetu kao temelju povjerenja i odgovornosti u organizacijama i institucijama, s recenzijama prof. dr. Ahmeta Alibašića i dr. Seada Muratovića.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] cc36n9hyq9qeu9k89r8ju7u9fvp965g 3892758 3892754 2026-06-03T12:38:14Z ZenZhakRusso 142104 3892758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | opis = Enes Husejnović | datum rođenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto rođenja = [[Nemila]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | pripadnost = [[Bosna i Hercegovina]] | služba = 1985–2018 | čin = [[Brigadni general]] | vojska = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] | rod = Zrakoplovstvo | komandovao = Načelnik štaba Zrakoplovne baze<br/>Načelnik štaba [[Centar za obuku za operacije podrške miru|PSOTC]]-a<br/>Vojni predstavnik BiH pri [[NATO]]-u<br/>Generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MO BiH]] }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963. u [[Nemila|Nemili]]) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], autor i predavač iz oblasti integriteta, dobre vladavine i prevencije korupcije. Bio je vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u i generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Federacije BiH]]. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. bio je generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH, gdje je radio na pitanjima etike, profesionalizma, sukoba interesa, izgradnje integriteta i antikorupcijskih mjera u sektoru odbrane. U septembru 2015., kao član ekspertnog tima [[NATO]] štaba iz Brisela, učestvovao je u jednosedmičnoj misiji u [[Kolumbija|Republici Kolumbiji]], u okviru koje je vršena procjena stanja integriteta i antikorupcije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Kolumbije. Tim je obavljao intervjue s ključnim osobljem Ministarstva odbrane, uključujući komandanta Oružanih snaga, komandante vidova, te osoblje kabineta predsjednika i parlamenta.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=43683 mod.gov.ba — Generalni inspektor MO BiH u posjeti Kolumbiji, 29.9.2015.]</ref> == Rad nakon vojne službe == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na [[Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini|Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini]]. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predavači]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] bs8599dgz20y020vhx9o47jml010s7n 3892760 3892758 2026-06-03T12:46:07Z ZenZhakRusso 142104 3892760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | opis = Enes Husejnović | datum rođenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto rođenja = [[Nemila]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | pripadnost = [[Bosna i Hercegovina]] | služba = 1985–2018 | čin = [[Brigadni general]] | vojska = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] | rod = Zrakoplovstvo | komandovao = Načelnik štaba Zrakoplovne baze<br/>Načelnik štaba [[Centar za obuku za operacije podrške miru|PSOTC]]-a<br/>Vojni predstavnik BiH pri [[NATO]]-u<br/>Generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MO BiH]] }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963. u [[Nemila|Nemili]]) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], autor i predavač iz oblasti integriteta, dobre vladavine i prevencije korupcije. Bio je vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u i generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Federacije BiH]]. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost generalnog inspektora [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. U tom periodu Generalni inspektorat MO BiH bio je uključen u aktivnosti iz oblasti etike, profesionalizma, izgradnje integriteta i prevencije korupcije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kao generalni inspektor učestvovao je u predstavljanju i implementaciji antikorupcijskog sistema „Etička linija“ u MO BiH, koji je uveden kao mehanizam za prijavljivanje nepravilnosti i koruptivnog ponašanja.<ref>[https://mod.gov.ba/Print.aspx?id=29105 mod.gov.ba — Puštanje u rad antikorupcionog sistema „Etička linija“, 2.12.2013.]</ref><ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=31422 mod.gov.ba — „Etička linija“ efikasan sistem u borbi protiv korupcije, 24.3.2014.]</ref> U okviru rada Generalnog inspektorata održavao je predavanja i informisanja iz oblasti etike, profesionalizma, zaštite prijavitelja korupcije i plana integriteta MO BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=46433&langTag=en-US mod.gov.ba — Godišnje informisanje iz oblasti etike, profesionalizma i prevencije korupcije, 29.12.2015.]</ref> Učestvovao je i u aktivnostima izgradnje integriteta u saradnji s NATO-om, uključujući aktivnost „Senior Leaders Day“ u sjedištu NATO-a u Briselu 2014. godine.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=37998 mod.gov.ba — Delegacija MO BiH u sjedištu NATO HQ u Bruxellesu, 19.12.2014.]</ref> U septembru 2015. godine, kao član ekspertnog tima NATO štaba iz Brisela, učestvovao je u posjeti Republici Kolumbiji radi analize stanja integriteta i suprotstavljanja korupciji u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Kolumbije.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=43683 mod.gov.ba — Generalni inspektor MO BiH u posjeti Republici Kolumbiji, 29.9.2015.]</ref> Godine 2017. učestvovao je u kursu izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, gdje je Generalni inspektorat predstavljen kao nosilac koordinacije sistemskog pristupa izgradnji integriteta i suprotstavljanju korupciji u MO i OS BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/html2pdf.aspx?id=53763 mod.gov.ba — Kurs izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, 23.1.2017.]</ref> == Rad nakon vojne službe == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na [[Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini|Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini]]. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predavači]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] 46omu84glbvdk1ordoe003jykeuhtbs 3892791 3892760 2026-06-03T17:05:01Z AnToni 2325 /* Vanjske veze */ 3892791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | opis = Enes Husejnović | datum rođenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto rođenja = [[Nemila]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | pripadnost = [[Bosna i Hercegovina]] | služba = 1985–2018 | čin = [[Brigadni general]] | vojska = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] | rod = Zrakoplovstvo | komandovao = Načelnik štaba Zrakoplovne baze<br/>Načelnik štaba [[Centar za obuku za operacije podrške miru|PSOTC]]-a<br/>Vojni predstavnik BiH pri [[NATO]]-u<br/>Generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MO BiH]] }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963. u [[Nemila|Nemili]]) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], autor i predavač iz oblasti integriteta, dobre vladavine i prevencije korupcije. Bio je vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u i generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Federacije BiH]]. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost generalnog inspektora [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. U tom periodu Generalni inspektorat MO BiH bio je uključen u aktivnosti iz oblasti etike, profesionalizma, izgradnje integriteta i prevencije korupcije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kao generalni inspektor učestvovao je u predstavljanju i implementaciji antikorupcijskog sistema „Etička linija“ u MO BiH, koji je uveden kao mehanizam za prijavljivanje nepravilnosti i koruptivnog ponašanja.<ref>[https://mod.gov.ba/Print.aspx?id=29105 mod.gov.ba — Puštanje u rad antikorupcionog sistema „Etička linija“, 2.12.2013.]</ref><ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=31422 mod.gov.ba — „Etička linija“ efikasan sistem u borbi protiv korupcije, 24.3.2014.]</ref> U okviru rada Generalnog inspektorata održavao je predavanja i informisanja iz oblasti etike, profesionalizma, zaštite prijavitelja korupcije i plana integriteta MO BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=46433&langTag=en-US mod.gov.ba — Godišnje informisanje iz oblasti etike, profesionalizma i prevencije korupcije, 29.12.2015.]</ref> Učestvovao je i u aktivnostima izgradnje integriteta u saradnji s NATO-om, uključujući aktivnost „Senior Leaders Day“ u sjedištu NATO-a u Briselu 2014. godine.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=37998 mod.gov.ba — Delegacija MO BiH u sjedištu NATO HQ u Bruxellesu, 19.12.2014.]</ref> U septembru 2015. godine, kao član ekspertnog tima NATO štaba iz Brisela, učestvovao je u posjeti Republici Kolumbiji radi analize stanja integriteta i suprotstavljanja korupciji u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Kolumbije.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=43683 mod.gov.ba — Generalni inspektor MO BiH u posjeti Republici Kolumbiji, 29.9.2015.]</ref> Godine 2017. učestvovao je u kursu izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, gdje je Generalni inspektorat predstavljen kao nosilac koordinacije sistemskog pristupa izgradnji integriteta i suprotstavljanju korupciji u MO i OS BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/html2pdf.aspx?id=53763 mod.gov.ba — Kurs izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, 23.1.2017.]</ref> == Rad nakon vojne službe == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na [[Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini|Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini]]. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] smy620wlyi85cxktyuo7hc5bq7urou0 3892792 3892791 2026-06-03T17:05:39Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Zenica]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | opis = Enes Husejnović | datum rođenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto rođenja = [[Nemila]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | pripadnost = [[Bosna i Hercegovina]] | služba = 1985–2018 | čin = [[Brigadni general]] | vojska = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] | rod = Zrakoplovstvo | komandovao = Načelnik štaba Zrakoplovne baze<br/>Načelnik štaba [[Centar za obuku za operacije podrške miru|PSOTC]]-a<br/>Vojni predstavnik BiH pri [[NATO]]-u<br/>Generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MO BiH]] }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963. u [[Nemila|Nemili]]) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], autor i predavač iz oblasti integriteta, dobre vladavine i prevencije korupcije. Bio je vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u i generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Federacije BiH]]. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost generalnog inspektora [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. U tom periodu Generalni inspektorat MO BiH bio je uključen u aktivnosti iz oblasti etike, profesionalizma, izgradnje integriteta i prevencije korupcije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kao generalni inspektor učestvovao je u predstavljanju i implementaciji antikorupcijskog sistema „Etička linija“ u MO BiH, koji je uveden kao mehanizam za prijavljivanje nepravilnosti i koruptivnog ponašanja.<ref>[https://mod.gov.ba/Print.aspx?id=29105 mod.gov.ba — Puštanje u rad antikorupcionog sistema „Etička linija“, 2.12.2013.]</ref><ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=31422 mod.gov.ba — „Etička linija“ efikasan sistem u borbi protiv korupcije, 24.3.2014.]</ref> U okviru rada Generalnog inspektorata održavao je predavanja i informisanja iz oblasti etike, profesionalizma, zaštite prijavitelja korupcije i plana integriteta MO BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=46433&langTag=en-US mod.gov.ba — Godišnje informisanje iz oblasti etike, profesionalizma i prevencije korupcije, 29.12.2015.]</ref> Učestvovao je i u aktivnostima izgradnje integriteta u saradnji s NATO-om, uključujući aktivnost „Senior Leaders Day“ u sjedištu NATO-a u Briselu 2014. godine.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=37998 mod.gov.ba — Delegacija MO BiH u sjedištu NATO HQ u Bruxellesu, 19.12.2014.]</ref> U septembru 2015. godine, kao član ekspertnog tima NATO štaba iz Brisela, učestvovao je u posjeti Republici Kolumbiji radi analize stanja integriteta i suprotstavljanja korupciji u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Kolumbije.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=43683 mod.gov.ba — Generalni inspektor MO BiH u posjeti Republici Kolumbiji, 29.9.2015.]</ref> Godine 2017. učestvovao je u kursu izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, gdje je Generalni inspektorat predstavljen kao nosilac koordinacije sistemskog pristupa izgradnji integriteta i suprotstavljanju korupciji u MO i OS BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/html2pdf.aspx?id=53763 mod.gov.ba — Kurs izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, 23.1.2017.]</ref> == Rad nakon vojne službe == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na [[Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini|Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini]]. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] thwino0bzinbr4yr6hsqd6ddv7xv0ii 3892793 3892792 2026-06-03T17:05:46Z AnToni 2325 [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | opis = Enes Husejnović | datum rođenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto rođenja = [[Nemila]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | pripadnost = [[Bosna i Hercegovina]] | služba = 1985–2018 | čin = [[Brigadni general]] | vojska = [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] | rod = Zrakoplovstvo | komandovao = Načelnik štaba Zrakoplovne baze<br/>Načelnik štaba [[Centar za obuku za operacije podrške miru|PSOTC]]-a<br/>Vojni predstavnik BiH pri [[NATO]]-u<br/>Generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MO BiH]] }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963. u [[Nemila|Nemili]]) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], autor i predavač iz oblasti integriteta, dobre vladavine i prevencije korupcije. Bio je vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u i generalni inspektor [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u [[Zrakoplovna vojna akademija|Zrakoplovnoj vojnoj akademiji]] do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru [[Ministarstvo odbrane Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Federacije BiH]]. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri [[NATO]]-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost generalnog inspektora [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine]]. U tom periodu Generalni inspektorat MO BiH bio je uključen u aktivnosti iz oblasti etike, profesionalizma, izgradnje integriteta i prevencije korupcije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kao generalni inspektor učestvovao je u predstavljanju i implementaciji antikorupcijskog sistema „Etička linija“ u MO BiH, koji je uveden kao mehanizam za prijavljivanje nepravilnosti i koruptivnog ponašanja.<ref>[https://mod.gov.ba/Print.aspx?id=29105 mod.gov.ba — Puštanje u rad antikorupcionog sistema „Etička linija“, 2.12.2013.]</ref><ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=31422 mod.gov.ba — „Etička linija“ efikasan sistem u borbi protiv korupcije, 24.3.2014.]</ref> U okviru rada Generalnog inspektorata održavao je predavanja i informisanja iz oblasti etike, profesionalizma, zaštite prijavitelja korupcije i plana integriteta MO BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=46433&langTag=en-US mod.gov.ba — Godišnje informisanje iz oblasti etike, profesionalizma i prevencije korupcije, 29.12.2015.]</ref> Učestvovao je i u aktivnostima izgradnje integriteta u saradnji s NATO-om, uključujući aktivnost „Senior Leaders Day“ u sjedištu NATO-a u Briselu 2014. godine.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=37998 mod.gov.ba — Delegacija MO BiH u sjedištu NATO HQ u Bruxellesu, 19.12.2014.]</ref> U septembru 2015. godine, kao član ekspertnog tima NATO štaba iz Brisela, učestvovao je u posjeti Republici Kolumbiji radi analize stanja integriteta i suprotstavljanja korupciji u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Kolumbije.<ref>[https://www.mod.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/default.aspx?id=43683 mod.gov.ba — Generalni inspektor MO BiH u posjeti Republici Kolumbiji, 29.9.2015.]</ref> Godine 2017. učestvovao je u kursu izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, gdje je Generalni inspektorat predstavljen kao nosilac koordinacije sistemskog pristupa izgradnji integriteta i suprotstavljanju korupciji u MO i OS BiH.<ref>[https://mod.gov.ba/html2pdf.aspx?id=53763 mod.gov.ba — Kurs izgradnje integriteta za visoke predstavnike MO i OS BiH, 23.1.2017.]</ref> == Rad nakon vojne službe == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na [[Američki univerzitet u Bosni i Hercegovini|Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini]]. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] rt874lxt8tqai6h9adzkj9yi81mmiez 2 535183 3892755 3892692 2026-06-03T12:14:59Z KWiki 9400 Uklonjeno preusmjerenje na [[Enes Husejnović]] 3892755 wikitext text/x-wiki {{Korisnička stranica}} ixqwbw6bokq32vyhxt7rpjp3fn93xmv 0 535185 3892794 2026-06-03T17:07:59Z Mhare 481 + 3892794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i da će biti kandidat na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a regionalnu prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/> Al Jazeera Balkans navodi ga kao košarkaškog komentatora i kolumnistu koji je bio zaposlen na Areni Sport, gdje je pisao i autorske tekstove o košarci i sportu.<ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. MeridianSportBH predstavio ga je kao jednog od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> == Smrt == Avdić je preminuo 3. juna 2026. u 47. godini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] e21b0zq8eic7sralvbm0rcfriv1v0vl 3892795 3892794 2026-06-03T17:09:23Z Mhare 481 /* Novinarska karijera */ 3892795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i da će biti kandidat na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a regionalnu prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/> Al Jazeera Balkans navodi ga kao košarkaškog komentatora i kolumnistu koji je bio zaposlen na Areni Sport, gdje je pisao i autorske tekstove o košarci i sportu.<ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> == Smrt == Avdić je preminuo 3. juna 2026. u 47. godini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 7x23ekkixmes9u39z0nhzapkb2qhmq4 3892809 3892795 2026-06-03T19:10:36Z Mhare 481 3892809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i da će biti kandidat na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a regionalnu prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/> Al Jazeera Balkans navodi ga kao košarkaškog komentatora i kolumnistu koji je bio zaposlen na Areni Sport, gdje je pisao i autorske tekstove o košarci i sportu.<ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> == Smrt == Avdić je preminuo 3. juna 2026. u 47. godini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] icab3twezaqo2qkmakb6rbhgoycw6xb 3892846 3892809 2026-06-03T22:52:53Z Mhare 481 3892846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i da će biti kandidat na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a regionalnu prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/> Al Jazeera Balkans navodi ga kao košarkaškog komentatora i kolumnistu koji je bio zaposlen na Areni Sport, gdje je pisao i autorske tekstove o košarci i sportu.<ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Komentatorski stil povezivao je taktičko znanje, statističke podatke i poznavanje historije košarke s energičnim prijenosom utakmica. Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal" /> U internetskoj publici često se prepričavala anegdota iz vremena rada na OBN-u prema kojoj je, zbog termina NBA utakmice, u programu skraćen film ''[[Schindlerova lista]]''. == Smrt == Avdić je preminuo 3. juna 2026. u 47. godini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] hi7dpeiu5nxj88yjl3n9m9hlskcqiqt 3892847 3892846 2026-06-03T22:53:21Z Mhare 481 /* Novinarska karijera */ 3892847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i da će biti kandidat na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a regionalnu prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/> Al Jazeera Balkans navodi ga kao košarkaškog komentatora i kolumnistu koji je bio zaposlen na Areni Sport, gdje je pisao i autorske tekstove o košarci i sportu.<ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Komentatorski stil povezivao je taktičko znanje, statističke podatke i poznavanje historije košarke s energičnim prijenosom utakmica. Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603|title=Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=tportal|access-date=4. 6. 2026}}</ref> U internetskoj publici često se prepričavala anegdota iz vremena rada na OBN-u prema kojoj je, zbog termina NBA utakmice, u programu skraćen film ''[[Schindlerova lista]]''. == Smrt == Avdić je preminuo 3. juna 2026. u 47. godini. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] spn8ayidowfqho6phjejpmi15gko7dq 3892974 3892847 2026-06-04T09:01:39Z Mhare 481 3892974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i da će biti kandidat na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini.<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a regionalnu prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/> Al Jazeera Balkans navodi ga kao košarkaškog komentatora i kolumnistu koji je bio zaposlen na Areni Sport, gdje je pisao i autorske tekstove o košarci i sportu.<ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Komentatorski stil povezivao je taktičko znanje, statističke podatke i poznavanje historije košarke s energičnim prijenosom utakmica. Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603|title=Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=tportal|access-date=4. 6. 2026}}</ref> U internetskoj publici često se prepričavala anegdota iz vremena rada na OBN-u prema kojoj je, zbog termina NBA utakmice, u programu skraćen film ''[[Schindlerova lista]]''. == Smrt == Avdić je preminuo od posljedica [[Srčani zastoj|srčanih problema]] u svom stanu u [[Beograd|Beogradu]] 3. juna 2026. u 47. godini.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-ljubitelj-kosarke/639721|title=Preminuo poznati sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=2026-06-03|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] ob059wudtjfs8vtexwgp340ouhjswtd 3893065 3892974 2026-06-04T09:47:41Z Mhare 481 3893065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i kada je bio kandidat na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini]].<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige koja se tada prenosila .<ref name="akta"/><ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Nakon početnog rada na Federalnoj televiziji, karijeru je nastavio na OBN-u, gdje je stekao širu popularnost kao komentator NBA lige od 1999. do sredine 2010-te. Prijenosi NBA utakmica na OBN-u bili jedan od glavnih načina na koji je publika u Bosni i Hercegovini, [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] mogla pratiti američku profesionalnu košarku na televiziji.<ref name="federalna-smrt">{{cite web|url=https://federalna.ba/preminuo-edin-avdic-0sj30|title=Preminuo Edin Avdić, poznati novinar i komentator|date=3. 6. 2026|website=Federalna.ba|access-date=4. 6. 2026}}</ref><ref name="bhnovinari-smrt">{{cite web|url=https://bhnovinari.ba/bs/2026/06/03/preminuo-sportski-novinar-i-komentator-edin-avdic/|title=Preminuo sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=BH novinari|access-date=4. 6. 2026}}</ref> Jedna od najčešće prepričavanih anegdota iz OBN perioda odnosi se na termin NBA utakmice između [[Utah Jazz|Utah Jazza]] i [[Los Angeles Lakers|Los Angeles Lakersa]], zbog kojeg je, prema Avdićevom kasnijem prisjećanju u intervjuu, u programu skraćeno emitiranje filma ''[[Schindlerova lista]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/sport/legendarni-avdic-skratio-kultni-film-zbog-nba-utakmice-pamtit-ce-ga-se-i-po-poenu-s-parkinga-1132083|title=Legendarni Avdić skratio kultni film zbog NBA utakmice. Pamtit će ga se i po 'poenu s parkinga'|date=2026-06-03|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. U oktobru 2025. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603|title=Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=tportal|access-date=4. 6. 2026}}</ref> == Smrt == Avdić je preminuo od posljedica [[Srčani zastoj|srčanih problema]] u svom stanu u [[Beograd|Beogradu]] 3. juna 2026. u 47. godini.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-ljubitelj-kosarke/639721|title=Preminuo poznati sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=2026-06-03|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] m5ddopv81xsihza4rp64swhlh4nlq54 3893076 3893065 2026-06-04T09:49:09Z Mhare 481 /* Novinarska karijera */ 3893076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i kada je bio kandidat na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini]].<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige koja se tada prenosila .<ref name="akta"/><ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Nakon početnog rada na Federalnoj televiziji, karijeru je nastavio na OBN-u, gdje je stekao širu popularnost kao komentator NBA lige od 1999. do sredine 2010-te. Prijenosi NBA utakmica na OBN-u bili jedan od glavnih načina na koji je publika u Bosni i Hercegovini, [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] mogla pratiti američku profesionalnu košarku na televiziji.<ref name="federalna-smrt">{{cite web|url=https://federalna.ba/preminuo-edin-avdic-0sj30|title=Preminuo Edin Avdić, poznati novinar i komentator|date=3. 6. 2026|website=Federalna.ba|access-date=4. 6. 2026}}</ref><ref name="bhnovinari-smrt">{{cite web|url=https://bhnovinari.ba/bs/2026/06/03/preminuo-sportski-novinar-i-komentator-edin-avdic/|title=Preminuo sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=BH novinari|access-date=4. 6. 2026}}</ref> Jedna od najčešće prepričavanih anegdota iz OBN perioda odnosi se na termin NBA utakmice između [[Utah Jazz|Utah Jazza]] i [[Los Angeles Lakers|Los Angeles Lakersa]], zbog kojeg je, prema Avdićevom kasnijem prisjećanju u intervjuu, u programu skraćeno emitiranje filma ''[[Schindlerova lista]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/sport/legendarni-avdic-skratio-kultni-film-zbog-nba-utakmice-pamtit-ce-ga-se-i-po-poenu-s-parkinga-1132083|title=Legendarni Avdić skratio kultni film zbog NBA utakmice. Pamtit će ga se i po 'poenu s parkinga'|date=2026-06-03|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603|title=Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=tportal|access-date=4. 6. 2026}}</ref> == Smrt == Avdić je preminuo od posljedica [[Srčani zastoj|srčanih problema]] u svom stanu u [[Beograd|Beogradu]] 3. juna 2026. u 47. godini.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-ljubitelj-kosarke/639721|title=Preminuo poznati sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=2026-06-03|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] mx1gwox40drv0fy0dtwhj5fks4o3cnl 3893080 3893076 2026-06-04T09:49:54Z Mhare 481 /* Novinarska karijera */ 3893080 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i kada je bio kandidat na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini]].<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige koja se tada prenosila .<ref name="akta"/><ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Nakon početnog rada na Federalnoj televiziji, karijeru je nastavio na OBN-u, gdje je stekao širu popularnost kao komentator NBA lige od 1999. do sredine 2010-te. Prijenosi NBA utakmica na OBN-u bili jedan od glavnih načina na koji je publika u Bosni i Hercegovini, [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] mogla pratiti američku profesionalnu košarku na televiziji.<ref name="federalna-smrt">{{cite web|url=https://federalna.ba/preminuo-edin-avdic-0sj30|title=Preminuo Edin Avdić, poznati novinar i komentator|date=3. 6. 2026|website=Federalna.ba|access-date=4. 6. 2026}}</ref><ref name="bhnovinari-smrt">{{cite web|url=https://bhnovinari.ba/bs/2026/06/03/preminuo-sportski-novinar-i-komentator-edin-avdic/|title=Preminuo sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=BH novinari|access-date=4. 6. 2026}}</ref> Jedna od najčešće prepričavanih anegdota iz OBN perioda odnosi se na termin NBA utakmice između [[Utah Jazz|Utah Jazza]] i [[Los Angeles Lakers|Los Angeles Lakersa]], zbog kojeg je, prema Avdićevom kasnijem prisjećanju u intervjuu, u programu skraćeno emitiranje filma ''[[Schindlerova lista]]'' kako bi prijenos utakmice počeo na vrijeme.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/sport/legendarni-avdic-skratio-kultni-film-zbog-nba-utakmice-pamtit-ce-ga-se-i-po-poenu-s-parkinga-1132083|title=Legendarni Avdić skratio kultni film zbog NBA utakmice. Pamtit će ga se i po 'poenu s parkinga'|date=2026-06-03|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603|title=Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=tportal|access-date=4. 6. 2026}}</ref> == Smrt == Avdić je preminuo od posljedica [[Srčani zastoj|srčanih problema]] u svom stanu u [[Beograd|Beogradu]] 3. juna 2026. u 47. godini.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-ljubitelj-kosarke/639721|title=Preminuo poznati sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=2026-06-03|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 919e5fcy7my5iaxvlsyzaejki7ya5z6 3893150 3893080 2026-06-04T10:00:29Z Mhare 481 3893150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnista | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnista. Bio je najpoznatiji po komentiranju [[košarka|košarkaških]] utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Tokom karijere radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i regiji, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website=Klix.ba |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen 19. juna 1979. u Sarajevu. Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Košarkaškog kluba Bosna]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.<ref name="akta">{{cite web |url=https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title=Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website=Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažirana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i kada je bio kandidat na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini]].<ref name="klix-politika">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title=Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website=Klix.ba |date=21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i regiji. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a prepoznatljivost stekao je prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige koja se tada prenosila .<ref name="akta"/><ref name="aljazeera">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |website=Al Jazeera Balkans |access-date=3. 6. 2026}}</ref> Nakon početnog rada na Federalnoj televiziji, karijeru je nastavio na OBN-u, gdje je stekao širu popularnost kao komentator NBA lige od 1999. do sredine 2010-te. Prijenosi NBA utakmica na OBN-u bili jedan od glavnih načina na koji je publika u Bosni i Hercegovini, [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] mogla pratiti američku profesionalnu košarku na televiziji.<ref name="federalna-smrt">{{cite web|url=https://federalna.ba/preminuo-edin-avdic-0sj30|title=Preminuo Edin Avdić, poznati novinar i komentator|date=3. 6. 2026|website=Federalna.ba|access-date=4. 6. 2026}}</ref><ref name="bhnovinari-smrt">{{cite web|url=https://bhnovinari.ba/bs/2026/06/03/preminuo-sportski-novinar-i-komentator-edin-avdic/|title=Preminuo sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=BH novinari|access-date=4. 6. 2026}}</ref> Jedna od najčešće prepričavanih anegdota iz OBN perioda odnosi se na termin NBA utakmice između [[Utah Jazz|Utah Jazza]] i [[Los Angeles Lakers|Los Angeles Lakersa]], zbog kojeg je, prema Avdićevom kasnijem prisjećanju u intervjuu, u programu skraćeno emitiranje filma ''[[Schindlerova lista]]'' kako bi prijenos utakmice počeo na vrijeme.<ref>{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/sport/legendarni-avdic-skratio-kultni-film-zbog-nba-utakmice-pamtit-ce-ga-se-i-po-poenu-s-parkinga-1132083|title=Legendarni Avdić skratio kultni film zbog NBA utakmice. Pamtit će ga se i po 'poenu s parkinga'|date=2026-06-03|website=www.24sata.hr|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> Pored televizijskog komentiranja, Avdić je pisao kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na Evropskom prvenstvu.<ref name="meridian">{{cite web |url=https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title=Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website=MeridianSportBH |date=14. 10. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u podcast formatu. Sa Milošem Jovanovićem vodio je podcast "Udvajanje", a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije "X&O's Chat", koja je 2025. najavljena za televizijsko emitiranje na UNA TV.<ref name="una">{{cite web |url=https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title=X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |website=UNA TV |date=23. 8. 2025 |access-date=3. 6. 2026}}</ref><ref name="klix-smrt"/> Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603|title=Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić|date=3. 6. 2026|website=tportal|access-date=4. 6. 2026}}</ref> == Smrt == Avdić je preminuo od posljedica [[Srčani zastoj|srčanih problema]] u svom stanu u [[Beograd|Beogradu]] 3. juna 2026. u 47. godini.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-ljubitelj-kosarke/639721|title=Preminuo poznati sportski novinar i komentator Edin Avdić|date=2026-06-03|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=2026-06-04}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdic, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] e6f8c6uzj1xddpy5ucsdl4e8l9odkcf 1 535186 3892797 2026-06-03T17:13:20Z AnToni 2325 /* Regija */ novi odlomak 3892797 wikitext text/x-wiki == Regija == Zašto se floskula "regija" stalno uvlači u Wikipediju? Da li taj pojam ima stvarno transpatentno značenja? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:13, 3 juni 2026 (CEST) j9q8vpnjse1f82haxvqv5jamjs93kz8 3892798 3892797 2026-06-03T17:13:41Z AnToni 2325 3892798 wikitext text/x-wiki == Regija == Zašto se floskula "regija" stalno uvlači u Wikipediju? Da li taj pojam ima stvarno transparentno značenja? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:13, 3 juni 2026 (CEST) mhr45b3rdgn16gt5vnmu7lf2503x781 3892799 3892798 2026-06-03T17:19:00Z Mhare 481 /* Regija */ odgovor 3892799 wikitext text/x-wiki == Regija == Zašto se floskula "regija" stalno uvlači u Wikipediju? Da li taj pojam ima stvarno transparentno značenja? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:13, 3 juni 2026 (CEST) :Jedino iz konteksta bi moglo imati značenje. Može se preciznije navesti, tačno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:19, 3 juni 2026 (CEST) ly3pe5qm65806u8e9qhih90vvrz80ms 3892800 3892799 2026-06-03T17:37:37Z AnToni 2325 /* Regija */ odgovor 3892800 wikitext text/x-wiki == Regija == Zašto se floskula "regija" stalno uvlači u Wikipediju? Da li taj pojam ima stvarno transparentno značenja? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:13, 3 juni 2026 (CEST) :Jedino iz konteksta bi moglo imati značenje. Može se preciznije navesti, tačno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:19, 3 juni 2026 (CEST) ::Neko bi mogao pomisliti da je on bio poznat do Vogošće, Hadžića i okoline sarajevske "regije". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:37, 3 juni 2026 (CEST) 3ch3mn50gzoq34vyf1hxdts7gs9sr2v 0 535187 3892801 2026-06-03T17:39:25Z Edljub 182139 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:de:Special:Redirect/revision/267607427|Aerospace Team Graz]]" 3892801 wikitext text/x-wiki {{Infobox Organisation|Logo=Logo Aerospace-Team-Graz-p-1080.png|Gründungsdatum=2019|Sitz=[[Graz]] (Österreich)|Zweck=[[Raketentechnik]]|Website=[https://astg.at astg.at]}}'''Aerospace Team Graz''' ( '''ASTG''' ) je interdisciplinarno studentsko udruženje sa sjedištem u [[Graz|Grazu]], [[Austrija]], specijalizirano za razvoj istraživačkih raketa i eksperimentalnih korisnih tereta. Njegovi članovi dolaze s razlicitih lokalnih univerziteta, uključujući [[Tehnički univerzitet u Grazu|Tehnicki univerzitet u Grazu]] . Udruženje je osnovano 2019. godine radi učešća u takmičenju u lansiranju raketa. Tim podržava studente u dizajniranju, proizvodnji i testiranju opreme za letenje kako bi se takmičiti na međunarodnim dogadajima, kao što je Evropski izazov raketnog letenja (EuRoC). Od 2023. godine, udruženje je dopisni član Federalnog udruzenja studentskih svemirskih prometu. == Struktura kluba == Organizacija je podijeljena na poslovni tim i projektne timove. Poslovni tim upravlja organizacijom i predstavlja je prema van. Pojedinačni raketni projekti podijeljeni su na aerostrukturu, avioniku, pogon i oporavak. == Projekti == Istraživačke rakete lansirane u okviru EuRoC takmičenja: {| class="wikitable sortable" !Godina ! raketa ! voziti ! Visina cilja ! vrh ! Cijene |- | 2021. | Ptice | čvrsta | 3000 metara | > 1500 m* | Tehnička nagrada |- | 2022. | Aves II | čvrsta | 3000 metara | 2530 m | Nagrada za novi prostor, timska nagrada |- | 2023. godine | Halcyon | Hibrid | 3000 metara | 3471 m | Nagrada EuRoC, nagrada za let H3 |- | 2024. | Alcedo | Hibrid | 9000 m | 6391 m | Nagrada za dizajn, Tehnička nagrada, Nagrada za let H9 |- | 2025. | Ispida | Hibrid | 9000 m | 9366 m | Nagrada EuRoC, nagrada za let H9 |- | 2026. godine{{Ažuriraj poslije|2026|10}} (planirano) | Harpija | Fluid | 9000 m | – | – |} <nowiki>*</nowiki> Podaci o letu nisu mogli biti preuzeti. Simulacije ukazuju na to da je raketa dostigla nadmorsku visinu veću od 1500 m. == REXUS/BEXUS projekti == {| class="wikitable sortable" !Godina ! projekat ! Koncept misije |- | 2024–2026 | APEX (ISTRAŽIVAČ Auroralne Polarizacije) | Mjerenje polarizacije [[Polarna svjetlost|aurore borealis]] |} == Vanjski linkovi == * [http://www.astg.at ASTG web stranica] == Reference == <references responsive="" /> [[Kategorija:Testovi]] [[Kategorija:Tehnički univerzitet u Grazu]] kqgmjuxo2cj8i2ssz5ndd5rw7m9b0wf 3 535188 3892803 2026-06-03T18:54:27Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3892803 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 14 535189 3892806 2026-06-03T19:01:15Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|People of Izhevsk}} [[Kategorija:Iževsk|Biografije]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Iževsk]] 3892806 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Izhevsk}} [[Kategorija:Iževsk|Biografije]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Rusija|Iževsk]] iswxb8c3jcypp63jq8048ok2knoz8ak 14 535190 3892807 2026-06-03T19:02:55Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Izhevsk}} {{Kategorija|Iževsk}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji|Iževsk]] 3892807 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Izhevsk}} {{Kategorija|Iževsk}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji|Iževsk]] m8ev6quwwi9f2l7kzdtldcenr1c33ab 0 535192 3892854 2026-06-04T07:14:47Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Jean-Luc Picard | serija = [[Zvjezdane staze]] | slika = Jean-Luc Picard 2.jpg | prvo = "Susret kod Farpointa" (1966)<br/>([[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]) | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br/>[[D. C. Fontana]] | portretirao = [[Patrick Stewart]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 =... 3892854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Jean-Luc Picard | serija = [[Zvjezdane staze]] | slika = Jean-Luc Picard 2.jpg | prvo = "Susret kod Farpointa" (1966)<br/>([[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]) | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br/>[[D. C. Fontana]] | portretirao = [[Patrick Stewart]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023). == Kasting i dizajn == Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.<ref>{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= October 13, 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}</ref> Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.<ref name=UCBerkeley>{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= July 18, 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= June 26, 2010 | url-status= dead }}</ref><ref name="NPR-2004">{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=January 23, 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&p=5&story=1614132&siteplayer=true&dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=February 2, 2018 |quote=<br/>Excerpt:<br/>25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?<br/>25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…<br/> …<br/> 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…<br/> …<br/> 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?<br/> 27:18 EP: My grandfather, actually…<br/> 27:20 AG: Your grandfather,…<br/> 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…<br/> 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…<br/> 27:20 EP: [inaudible]…<br/> 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?<br/> 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.<br/> 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 <!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--> |date=January 23, 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=February 2, 2018 }}</ref> Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],<ref>{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}</ref> prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].<ref name="Hatfield">{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}</ref> Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].<ref name="Swander_Obituary" /> Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.<ref name="Swander_Obituary">{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24 September 2023 |work=The Guardian |date=6 March 2018}}</ref> Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.<ref name="Swander_Obituary" /> Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je "muževan, virilan i ima puno kose".<ref name="bbcjustman">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}</ref> Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu "sedmice razgovora" s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je "Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici"; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.<ref>{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as "Steven Mocked".</ref> Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].<ref>{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=March 25, 2010}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=July 25, 2023 }}</ref> Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao "pogrešnom odlukom".<ref>{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: "James Bond cannot be black" | date=April 9, 2015 }}</ref> Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.<ref>{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=2008-03-30 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=2024-01-24 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}</ref> Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali "sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca" za ulogu kapetana Enterprisea.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=August 12, 2010|access-date=October 19, 2010|author-link=Nikki Finke}}</ref> Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London|Londona]] kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine "strašno izgledajuću" periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: "Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće."<ref name="trekmovieinterview">{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=June 22, 2010}}</ref> Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.<ref name="bbcstewart">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=November 15, 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=May 7, 2011}}</ref> Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', "bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava",<ref name="trekmovieinterview" /> a do četvrtog filma, Stewart je izjavio: {{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}} Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.<ref name=journalarts>{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=May 15, 2008 }}</ref> Stewart je također izjavio: "Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima".<ref name=journalarts/> Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je "redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici" kad god igra u pozorištu i dodao: "Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'"<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka''] {{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}} {{Zvjezdane staze: Picard}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] ik28gc6i5fjkl0sm9bryh71ov2z96v5 3892855 3892854 2026-06-04T07:22:37Z Panasko 146730 3892855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Jean-Luc Picard | serija = [[Zvjezdane staze]] | slika = Jean-Luc Picard 2.jpg | prvo = "Susret kod Farpointa" (1966)<br/>([[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]) | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br/>[[D. C. Fontana]] | portretirao = [[Patrick Stewart]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023). == Kasting i dizajn == Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.<ref>{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= October 13, 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}</ref> Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.<ref name=UCBerkeley>{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= July 18, 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= June 26, 2010 | url-status= dead }}</ref><ref name="NPR-2004">{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=January 23, 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&p=5&story=1614132&siteplayer=true&dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=February 2, 2018 |quote=<br/>Excerpt:<br/>25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?<br/>25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…<br/> …<br/> 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…<br/> …<br/> 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?<br/> 27:18 EP: My grandfather, actually…<br/> 27:20 AG: Your grandfather,…<br/> 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…<br/> 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…<br/> 27:20 EP: [inaudible]…<br/> 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?<br/> 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.<br/> 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 <!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--> |date=January 23, 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=February 2, 2018 }}</ref> Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],<ref>{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}</ref> prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].<ref name="Hatfield">{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}</ref> Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].<ref name="Swander_Obituary" /> Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.<ref name="Swander_Obituary">{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24 September 2023 |work=The Guardian |date=6 March 2018}}</ref> Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.<ref name="Swander_Obituary" /> Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je "muževan, virilan i ima puno kose".<ref name="bbcjustman">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}</ref> Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu "sedmice razgovora" s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je "Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici"; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.<ref>{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as "Steven Mocked".</ref> Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].<ref>{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=March 25, 2010}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=July 25, 2023 }}</ref> Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao "pogrešnom odlukom".<ref>{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: "James Bond cannot be black" | date=April 9, 2015 }}</ref> Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.<ref>{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=2008-03-30 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=2024-01-24 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}</ref> Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali "sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca" za ulogu kapetana Enterprisea.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=August 12, 2010|access-date=October 19, 2010|author-link=Nikki Finke}}</ref> Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London|Londona]] kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine "strašno izgledajuću" periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: "Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće."<ref name="trekmovieinterview">{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=June 22, 2010}}</ref> Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.<ref name="bbcstewart">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=November 15, 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=May 7, 2011}}</ref> Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', "bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava",<ref name="trekmovieinterview" /> a do četvrtog filma, Stewart je izjavio: {{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}} Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.<ref name=journalarts>{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=May 15, 2008 }}</ref> Stewart je također izjavio: "Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima".<ref name=journalarts/> Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je "redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici" kad god igra u pozorištu i dodao: "Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'"<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}</ref> == Prikaz == Jean-Luc Picard se pojavio na televiziji 1987. u debitantskoj epizodi "Susret kod Farpointa" serije [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Sljedeća generacija'']]. U seriji, on je kapetan svemirske letjelice s posadom izmišljene organizacije [[Zvjezdana flota]] dok posjećuje razne egzoplanete i [[Vanzemaljci|vanzemaljce]] unutar i izvan svoje vladajuće [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]]. Radnja serije smještena je u kasni 24. vijek, a Picard mora balansirati između ljudi i tehnologije. Kao lik u franšizi ''Zvjezdane staze'', Picard se pojavljuje u raznim knjigama, stripovima, kompjuterskim igrama i filmovima tokom 1990-ih, te u raznim proizvodima.<ref name="picbyps">{{cite web |url= https://www.patrickstewart.org/captain-picard/|title= Captain Picard|author= |date= September 15, 2020|publisher= Patricksteward.com|accessdate=June 7, 2024}}</ref> Prikazan je kao duboko dirnut željom za istraživanjem svemira i sa snažnim osjećajem dužnosti; međutim, ima sumnje u to što nema porodicu i teškoće u interakciji s djecom. Neki od njegovih interesa, kako ih serija predstavlja, uključuju [[istraživanje svemira]], Shakespearea i arheologiju. Blisko povezana posada [[USS Enterprise|Enterprisea]] pruža mu glavna prijateljstva dok putuju. Značajno je da gradi vrlo dugotrajna prijateljstva sa svojim prvim oficirom [[William T. Riker|Williamom T. Rikerom]], taktičkim oficirom [[Worf|Worfom]], savjetnicom [[Deanna Troi|Deannom Troi]], kormilarom koji je postao glavni inženjer [[Geordi La Forge|Geordijem La Forgeom]] i naučnim oficirom [[Data (Zvjezdane staze)|Datom]]. Picard je također povremeno prikazan kao osoba koja ima suptilnu romantičnu napetost s glavnom brodskom doktoricom, [[Beverly Crusher]], udovicom svog bivšeg člana posade i najboljeg prijatelja Jacka. Pred kraj vremenskog okvira Sljedeće generacije, on stiče štićenicu, [[Ro Laren]], ali ona prebjegava terorističkoj organizaciji Maquis, izdajući ga.<ref name=ST:TNGs7e24>{{cite episode |title=[[Preemptive Strike (Star Trek: The Next Generation)|Preemptive Strike]] |series=[[Star Trek: The Next Generation]] |season=7 |number=24 |publisher=[[Paramount Domestic Television]] |network=[[Broadcast syndication]] |date=May 16, 1994}}</ref> Značajne epizode u kojima se pojavljuje lik Jean-Luca Picarda uključuju "Najbolje od oba svijeta" (Dijelovi I i II), "Jučerašnje poduzeće", "Porodica", "Sve dobre stvari...", "Tapiserija" i "Unutrašnje svjetlo".<ref>{{cite web|url=https://redshirtsalwaysdie.com/2019/02/16/picard-greatest-episodes-star-trek-next-generation/|title=Picard: His greatest episodes of Star Trek: The Next Generation|first=D.|last=Goodman|date=February 16, 2019}}</ref> Glumac Patrick Stewart je o liku primijetio: "Tokom proteklih godina, bilo je dirljivo čuti mnoge priče o tome kako je ''Sljedeća generacija'' donijela ljudima utjehu, pomogla im da prebrode teške periode u njihovim životima ili kako je primjer Jean-Luca inspirisao mnoge da slijede njegove korake, težeći nauci, istraživanju i liderstvu..."<ref name="variety1">{{cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-patrick-stewart-picard-cbs-all-access-1202895410/|title=Patrick Stewart to Return as Capt. Picard in New 'Star Trek' Series for CBS All Access|first1=Joe|last1=Otterson|date=August 4, 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka''] {{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}} {{Zvjezdane staze: Picard}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] 3rl7dckteic2ylem1miudk9yidylcf2 3892856 3892855 2026-06-04T07:26:36Z Panasko 146730 3892856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Jean-Luc Picard | serija = [[Zvjezdane staze]] | slika = Jean-Luc Picard 2.jpg | prvo = "Susret kod Farpointa" (1966)<br/>([[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]) | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br/>[[D. C. Fontana]] | portretirao = [[Patrick Stewart]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023). == Kasting i dizajn == [[File:Patrick Stewart Head Shot.jpg | thumb | right | [[Patrick Stewart]] 2009.]] Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.<ref>{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= October 13, 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}</ref> Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.<ref name=UCBerkeley>{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= July 18, 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= June 26, 2010 | url-status= dead }}</ref><ref name="NPR-2004">{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=January 23, 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&p=5&story=1614132&siteplayer=true&dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=February 2, 2018 |quote=<br/>Excerpt:<br/>25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?<br/>25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…<br/> …<br/> 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…<br/> …<br/> 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?<br/> 27:18 EP: My grandfather, actually…<br/> 27:20 AG: Your grandfather,…<br/> 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…<br/> 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…<br/> 27:20 EP: [inaudible]…<br/> 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?<br/> 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.<br/> 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 <!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--> |date=January 23, 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=February 2, 2018 }}</ref> Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],<ref>{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}</ref> prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].<ref name="Hatfield">{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}</ref> Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].<ref name="Swander_Obituary" /> Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.<ref name="Swander_Obituary">{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24 September 2023 |work=The Guardian |date=6 March 2018}}</ref> Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.<ref name="Swander_Obituary" /> Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je "muževan, virilan i ima puno kose".<ref name="bbcjustman">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}</ref> Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu "sedmice razgovora" s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je "Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici"; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.<ref>{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as "Steven Mocked".</ref> Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].<ref>{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=March 25, 2010}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=July 25, 2023 }}</ref> Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao "pogrešnom odlukom".<ref>{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: "James Bond cannot be black" | date=April 9, 2015 }}</ref> Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.<ref>{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=2008-03-30 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=2024-01-24 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}</ref> Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali "sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca" za ulogu kapetana Enterprisea.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=August 12, 2010|access-date=October 19, 2010|author-link=Nikki Finke}}</ref> Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London|Londona]] kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine "strašno izgledajuću" periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: "Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće."<ref name="trekmovieinterview">{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=June 22, 2010}}</ref> Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.<ref name="bbcstewart">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=November 15, 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=May 7, 2011}}</ref> Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', "bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava",<ref name="trekmovieinterview" /> a do četvrtog filma, Stewart je izjavio: {{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}} Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.<ref name=journalarts>{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=May 15, 2008 }}</ref> Stewart je također izjavio: "Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima".<ref name=journalarts/> Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je "redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici" kad god igra u pozorištu i dodao: "Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'"<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}</ref> == Prikaz == Jean-Luc Picard se pojavio na televiziji 1987. u debitantskoj epizodi "Susret kod Farpointa" serije [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Sljedeća generacija'']]. U seriji, on je kapetan svemirske letjelice s posadom izmišljene organizacije [[Zvjezdana flota]] dok posjećuje razne egzoplanete i [[Vanzemaljci|vanzemaljce]] unutar i izvan svoje vladajuće [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]]. Radnja serije smještena je u kasni 24. vijek, a Picard mora balansirati između ljudi i tehnologije. Kao lik u franšizi ''Zvjezdane staze'', Picard se pojavljuje u raznim knjigama, stripovima, kompjuterskim igrama i filmovima tokom 1990-ih, te u raznim proizvodima.<ref name="picbyps">{{cite web |url= https://www.patrickstewart.org/captain-picard/|title= Captain Picard|author= |date= September 15, 2020|publisher= Patricksteward.com|accessdate=June 7, 2024}}</ref> Prikazan je kao duboko dirnut željom za istraživanjem svemira i sa snažnim osjećajem dužnosti; međutim, ima sumnje u to što nema porodicu i teškoće u interakciji s djecom. Neki od njegovih interesa, kako ih serija predstavlja, uključuju [[istraživanje svemira]], Shakespearea i arheologiju. Blisko povezana posada [[USS Enterprise|Enterprisea]] pruža mu glavna prijateljstva dok putuju. Značajno je da gradi vrlo dugotrajna prijateljstva sa svojim prvim oficirom [[William T. Riker|Williamom T. Rikerom]], taktičkim oficirom [[Worf|Worfom]], savjetnicom [[Deanna Troi|Deannom Troi]], kormilarom koji je postao glavni inženjer [[Geordi La Forge|Geordijem La Forgeom]] i naučnim oficirom [[Data (Zvjezdane staze)|Datom]]. Picard je također povremeno prikazan kao osoba koja ima suptilnu romantičnu napetost s glavnom brodskom doktoricom, [[Beverly Crusher]], udovicom svog bivšeg člana posade i najboljeg prijatelja Jacka. Pred kraj vremenskog okvira Sljedeće generacije, on stiče štićenicu, [[Ro Laren]], ali ona prebjegava terorističkoj organizaciji Maquis, izdajući ga.<ref name=ST:TNGs7e24>{{cite episode |title=[[Preemptive Strike (Star Trek: The Next Generation)|Preemptive Strike]] |series=[[Star Trek: The Next Generation]] |season=7 |number=24 |publisher=[[Paramount Domestic Television]] |network=[[Broadcast syndication]] |date=May 16, 1994}}</ref> Značajne epizode u kojima se pojavljuje lik Jean-Luca Picarda uključuju "Najbolje od oba svijeta" (Dijelovi I i II), "Jučerašnje poduzeće", "Porodica", "Sve dobre stvari...", "Tapiserija" i "Unutrašnje svjetlo".<ref>{{cite web|url=https://redshirtsalwaysdie.com/2019/02/16/picard-greatest-episodes-star-trek-next-generation/|title=Picard: His greatest episodes of Star Trek: The Next Generation|first=D.|last=Goodman|date=February 16, 2019}}</ref> Glumac Patrick Stewart je o liku primijetio: "Tokom proteklih godina, bilo je dirljivo čuti mnoge priče o tome kako je ''Sljedeća generacija'' donijela ljudima utjehu, pomogla im da prebrode teške periode u njihovim životima ili kako je primjer Jean-Luca inspirisao mnoge da slijede njegove korake, težeći nauci, istraživanju i liderstvu..."<ref name="variety1">{{cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-patrick-stewart-picard-cbs-all-access-1202895410/|title=Patrick Stewart to Return as Capt. Picard in New 'Star Trek' Series for CBS All Access|first1=Joe|last1=Otterson|date=August 4, 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka''] {{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}} {{Zvjezdane staze: Picard}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] kq5hjmemwdhy41vw39zgqj1rnjz6zk3 3892857 3892856 2026-06-04T07:27:50Z Panasko 146730 3892857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Jean-Luc Picard | serija = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'' | slika = Jean-Luc Picard 2.jpg | prvo = "Susret kod Farpointa" (1966)<br/>(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'') | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br/>[[D. C. Fontana]] | portretirao = [[Patrick Stewart]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023). == Kasting i dizajn == [[File:Patrick Stewart Head Shot.jpg | thumb | right | [[Patrick Stewart]] 2009.]] Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.<ref>{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= October 13, 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}</ref> Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.<ref name=UCBerkeley>{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= July 18, 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= June 26, 2010 | url-status= dead }}</ref><ref name="NPR-2004">{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=January 23, 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&p=5&story=1614132&siteplayer=true&dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=February 2, 2018 |quote=<br/>Excerpt:<br/>25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?<br/>25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…<br/> …<br/> 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…<br/> …<br/> 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?<br/> 27:18 EP: My grandfather, actually…<br/> 27:20 AG: Your grandfather,…<br/> 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…<br/> 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…<br/> 27:20 EP: [inaudible]…<br/> 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?<br/> 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.<br/> 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 <!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--> |date=January 23, 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=February 2, 2018 }}</ref> Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],<ref>{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}</ref> prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].<ref name="Hatfield">{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}</ref> Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].<ref name="Swander_Obituary" /> Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.<ref name="Swander_Obituary">{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24 September 2023 |work=The Guardian |date=6 March 2018}}</ref> Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.<ref name="Swander_Obituary" /> Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je "muževan, virilan i ima puno kose".<ref name="bbcjustman">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}</ref> Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu "sedmice razgovora" s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je "Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici"; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.<ref>{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as "Steven Mocked".</ref> Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].<ref>{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=March 25, 2010}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=July 25, 2023 }}</ref> Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao "pogrešnom odlukom".<ref>{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: "James Bond cannot be black" | date=April 9, 2015 }}</ref> Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.<ref>{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=2008-03-30 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=2024-01-24 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}</ref> Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali "sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca" za ulogu kapetana Enterprisea.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=August 12, 2010|access-date=October 19, 2010|author-link=Nikki Finke}}</ref> Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London|Londona]] kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine "strašno izgledajuću" periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: "Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće."<ref name="trekmovieinterview">{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=June 22, 2010}}</ref> Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.<ref name="bbcstewart">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=November 15, 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=May 7, 2011}}</ref> Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', "bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava",<ref name="trekmovieinterview" /> a do četvrtog filma, Stewart je izjavio: {{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}} Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.<ref name=journalarts>{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=May 15, 2008 }}</ref> Stewart je također izjavio: "Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima".<ref name=journalarts/> Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je "redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici" kad god igra u pozorištu i dodao: "Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'"<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}</ref> == Prikaz == Jean-Luc Picard se pojavio na televiziji 1987. u debitantskoj epizodi "Susret kod Farpointa" serije [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Sljedeća generacija'']]. U seriji, on je kapetan svemirske letjelice s posadom izmišljene organizacije [[Zvjezdana flota]] dok posjećuje razne egzoplanete i [[Vanzemaljci|vanzemaljce]] unutar i izvan svoje vladajuće [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]]. Radnja serije smještena je u kasni 24. vijek, a Picard mora balansirati između ljudi i tehnologije. Kao lik u franšizi ''Zvjezdane staze'', Picard se pojavljuje u raznim knjigama, stripovima, kompjuterskim igrama i filmovima tokom 1990-ih, te u raznim proizvodima.<ref name="picbyps">{{cite web |url= https://www.patrickstewart.org/captain-picard/|title= Captain Picard|author= |date= September 15, 2020|publisher= Patricksteward.com|accessdate=June 7, 2024}}</ref> Prikazan je kao duboko dirnut željom za istraživanjem svemira i sa snažnim osjećajem dužnosti; međutim, ima sumnje u to što nema porodicu i teškoće u interakciji s djecom. Neki od njegovih interesa, kako ih serija predstavlja, uključuju [[istraživanje svemira]], Shakespearea i arheologiju. Blisko povezana posada [[USS Enterprise|Enterprisea]] pruža mu glavna prijateljstva dok putuju. Značajno je da gradi vrlo dugotrajna prijateljstva sa svojim prvim oficirom [[William T. Riker|Williamom T. Rikerom]], taktičkim oficirom [[Worf|Worfom]], savjetnicom [[Deanna Troi|Deannom Troi]], kormilarom koji je postao glavni inženjer [[Geordi La Forge|Geordijem La Forgeom]] i naučnim oficirom [[Data (Zvjezdane staze)|Datom]]. Picard je također povremeno prikazan kao osoba koja ima suptilnu romantičnu napetost s glavnom brodskom doktoricom, [[Beverly Crusher]], udovicom svog bivšeg člana posade i najboljeg prijatelja Jacka. Pred kraj vremenskog okvira Sljedeće generacije, on stiče štićenicu, [[Ro Laren]], ali ona prebjegava terorističkoj organizaciji Maquis, izdajući ga.<ref name=ST:TNGs7e24>{{cite episode |title=[[Preemptive Strike (Star Trek: The Next Generation)|Preemptive Strike]] |series=[[Star Trek: The Next Generation]] |season=7 |number=24 |publisher=[[Paramount Domestic Television]] |network=[[Broadcast syndication]] |date=May 16, 1994}}</ref> Značajne epizode u kojima se pojavljuje lik Jean-Luca Picarda uključuju "Najbolje od oba svijeta" (Dijelovi I i II), "Jučerašnje poduzeće", "Porodica", "Sve dobre stvari...", "Tapiserija" i "Unutrašnje svjetlo".<ref>{{cite web|url=https://redshirtsalwaysdie.com/2019/02/16/picard-greatest-episodes-star-trek-next-generation/|title=Picard: His greatest episodes of Star Trek: The Next Generation|first=D.|last=Goodman|date=February 16, 2019}}</ref> Glumac Patrick Stewart je o liku primijetio: "Tokom proteklih godina, bilo je dirljivo čuti mnoge priče o tome kako je ''Sljedeća generacija'' donijela ljudima utjehu, pomogla im da prebrode teške periode u njihovim životima ili kako je primjer Jean-Luca inspirisao mnoge da slijede njegove korake, težeći nauci, istraživanju i liderstvu..."<ref name="variety1">{{cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-patrick-stewart-picard-cbs-all-access-1202895410/|title=Patrick Stewart to Return as Capt. Picard in New 'Star Trek' Series for CBS All Access|first1=Joe|last1=Otterson|date=August 4, 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka''] {{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}} {{Zvjezdane staze: Picard}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] niakj0v2ugpn1mp0ntkjj64lt72b4j6 0 535193 3892884 2026-06-04T07:38:49Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Jakob Freud]] na [[Jacob Freud]] 3892884 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jacob Freud]] pc01tucelhxrxxnhjh54236ent4xy52 0 535194 3892968 2026-06-04T08:14:29Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Leh Poznanj]] na [[Lech Poznań]] 3892968 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lech Poznań]] fquq0zvt8xo2l1odwo6jignjimk20ac 10 535196 3892975 2026-06-04T09:04:15Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|... 3892975 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1||||LFŽ2|||||||||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D1||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 1o7jm54rwl0srd1qz4fwn2zzfzdg459 3893208 3892975 2026-06-04T10:14:29Z AnToni 2325 3893208 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | |,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |2ŽD1=[[Sigmund Freud]]<br><small>(1856–1939)</small> |2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1||||LFŽ2|||||||||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> cmp8owky9sraeupnl92olh9sdu00nkp 0 535197 3893016 2026-06-04T09:41:16Z Z1KA 87045 Preusmjereno na [[Upravni okruzi u Srbiji]] 3893016 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Upravni okruzi u Srbiji]] n9k1mcvbww1m9rglec7nexp00r3vrjg 10 535198 3893217 2026-06-04T10:24:42Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||... 3893217 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||||||Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|}} {{Porodično stablo |||||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|C}} {{Porodično stablo |||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 8o1qhxbcutmdspdn5xkzta0ji0qhodx 3893296 3893217 2026-06-04T10:38:54Z AnToni 2325 3893296 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|y|stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||!|||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|J||!}} <!-- {{Porodično stablo|||||||||||!||||||||||||||||||||!}} --> <!-- {{Porodično stablo |||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|||||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>||||||||||||stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} --> {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> ahqlnfbzt5ko7jlrvb3ardolvdz4cwu 3893304 3893296 2026-06-04T10:41:09Z AnToni 2325 3893304 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|stil_kutije_Jacob = background-color: #55BBFF;|Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|y|stil_kutije_Amalia = background-color: #55BBFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||!|||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|J||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 662n9jvi9p2syd1nxurphxtgfji4ojp 3893372 3893304 2026-06-04T11:00:21Z AnToni 2325 3893372 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||stil_kutije_Schlomo = background-color: #55BBFF;|Schlomo|Schlomo=Schlomo Freud|y|stil_kutije_Pepi = background-color: #55BBFF;|Pepi|Pepi=Pepi Hoffmann| |stil_kutije_Jacob = background-color: #55DDFF;|Jacob|Jacob=Jacob Nathanson|y|stil_kutije_Sara = background-color: #55DDFF;|Sara|Sara=Sara Wilenz}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||||!||||||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|stil_kutije_Jacob = background-color: #55BBFF;|Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|~|~|y|~|~|stil_kutije_Amalia = background-color: #55DDFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||!|||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|J||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|-|^|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> iiqgp1yq26szybt5j4dblk3x9397cir 3893373 3893372 2026-06-04T11:07:10Z AnToni 2325 3893373 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||stil_kutije_Schlomo = background-color: #55BBFF;|Schlomo|Schlomo=Schlomo Freud|y|stil_kutije_Pepi = background-color: #55BBFF;|Pepi|Pepi=Pepi Hoffmann| |stil_kutije_Jacob = background-color: #55DDFF;|Jacob|Jacob=Jacob Nathanson|y|stil_kutije_Sara = background-color: #55DDFF;|Sara|Sara=Sara Wilenz}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||||!||||||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|stil_kutije_Jacob = background-color: #55BBFF;|Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|~|~|y|~|~|stil_kutije_Amalia = background-color: #55DDFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||!|||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|J||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|-|^|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1966–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> eqg0bgxy663la9bnpfl9kd814usof2h 3893381 3893373 2026-06-04T11:53:09Z AnToni 2325 3893381 wikitext text/x-wiki {{Chart top |collapsed=<includeonly>yes</includeonly><noinclude>no</noinclude> |{{Navbar|Porodično stablo Sigmunda Freuda/igralište2|style=float:left|mini=y}} [[Porodica Sigmunda Freuda]] |background=<nowiki>#CDF</nowiki> }} {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||stil_kutije_Schlomo = background-color: #55BBFF;|Schlomo|Schlomo=Schlomo Freud|y|stil_kutije_Pepi = background-color: #55BBFF;|Pepi|Pepi=Pepi Hoffmann| |stil_kutije_Jacob = background-color: #55DDFF;|Jacob|Jacob=Jacob Nathanson|y|stil_kutije_Sara = background-color: #55DDFF;|Sara|Sara=Sara Wilenz}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||||!||||||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||stil_kutije_Sally = background-color: #FFFFBB;|Sally|Sally=[[Sally Kanner]]<br><small>(1829–1952)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|stil_kutije_Jacob = background-color: #55BBFF;|Jacob|Jacob=[[Jacob Freud]] <br><small>(1815–1896)</small>|~|~|y|~|~|stil_kutije_Amalia = background-color: #55DDFF;|Amalia|Amalia=[[Amalia Nathansohn]]<br><small>(1835–1930)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||!|||||Rebecca|Rebecca=[[Rebecca Freud]]<br><small>(–)</small>|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|J||||!}} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.| | | | |,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|v|-|-|^|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|v|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo ||||||||||||1ŽD1| |1ŽD2| |2ŽD1|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>||2ŽD2|||2ŽD3|||2ŽD4|||2ŽD5|||2ŽD6|||2ŽD7|||2ŽD8 |stil_kutije_1ŽD1 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD1=Emanuel Freud<br><small>(1832–1914)</small> |stil_kutije_1ŽD2 = background-color: #FFFFBB;|1ŽD2=Philipp Freud<br><small>(1836–1911)</small> |stil_kutije_2ŽD1 = background-color: #55BBFF;|2ŽD1='''[[Sigmund Freud]]'''<br><small>(1856–1939)</small> |stil_kutije_2ŽD2 = background-color: #55BBFF;|2ŽD2=Julius Freud<br><small>(1857–1858)</small> |stil_kutije_2ŽD3 = background-color: #55BBFF;|2ŽD3=Anna Freud<br><small>(1858–1955)</small> |stil_kutije_2ŽD4 = background-color: #55BBFF;|2ŽD4=Regina Debora Freud<br><small>(1860–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD5 = background-color: #55BBFF;|2ŽD5=Marie Freud<br><small>(1861–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD6 = background-color: #55BBFF;|2ŽD6=Esther Adolfine Freud<br><small>(1862–1942)</small> |stil_kutije_2ŽD7 = background-color: #55BBFF;|2ŽD7=Pauline Regine Freud<br><small>(1864–1943)</small> |stil_kutije_2ŽD8 = background-color: #55BBFF;|2ŽD8=Alexander Gotthold Ephraim Freud<br><small>(1866–1943)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |stil_kutije_1D = background-color: #F0F8FF;|1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |stil_kutije_2D = background-color: #FAEBD7;|2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |stil_kutije_3D = background-color: #7FFFD4;|3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |stil_kutije_4D = background-color: #F0FFFF;|4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |stil_kutije_5D = background-color: #F5F5DC;|5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |stil_kutije_6D = background-color: #DEB887;|6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |stil_kutije_2DD1 = background-color:#FAEBD7;|2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |stil_kutije_2DD2 = background-color:#FAEBD7;|2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |stil_kutije_3DD1 = background-color: #7FFFD4;|3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |stil_kutije_4DD1 = background-color: #F0FFFF;|4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |stil_kutije_4DD2 = background-color: #F0FFFF;|4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |stil_kutije_4DD3 = background-color: #F0FFFF;|4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_5DD1 = background-color: #F5F5DC;|5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |stil_kutije_5DD2 = background-color: #F5F5DC;|5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|^|-|v|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |stil_kutije_2DD11 = background-color:#FAEBD7;|2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |stil_kutije_2DD12 = background-color:#FAEBD7;|2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |stil_kutije_2DD13 = background-color:#FAEBD7;|2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |stil_kutije_2DD21 = background-color:#FAEBD7;|2DD21=Andrea Freud Loewenstein |stil_kutije_2DD22 = background-color:#FAEBD7;|2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |stil_kutije_2DD23 = background-color:#FAEBD7;|2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |stil_kutije_4DD11 = background-color: #F0FFFF;|4DD11=Dorothy Freud |stil_kutije_4DD31 = background-color: #F0FFFF;|4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |stil_kutije_4DD32 = background-color: #F0FFFF;|4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |stil_kutije_4DD33 = background-color: #F0FFFF;|4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |stil_kutije_4DD34 = background-color: #F0FFFF;|4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_4DD35 = background-color: #F0FFFF;|4DD35=Ashley Freud |stil_kutije_5DD11 = background-color: #F5F5DC;|5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||F|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|A|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|~|~|~|~|V|~|~|~|7}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1|||||||||||LFŽ2||||||||LFŽ3||||||LFŽ4|||||||LFŽ5||||||LFŽ6||LFŽ7 |LFŽ1=[[Kathleen Garman]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ4=[[Lady Caroline Blackwood]] <br><small>(1931–1996)</small> |LFŽ2=[[Suzy Boyt]] <br><small>(–)</small> |LFŽ3=[[Katherine McAdam]] <br><small>(–)</small> |LFŽ5=[[Bernardine Coverley]] <br><small>(1926–2011)</small> |LFŽ6=[[Jacquetta Eliot]] <br><small>(1943–)</small> |LFŽ7=[[Celia Paul]] <br><small>(1959–)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||)|-|-|-|.||||,|-|-|-|v|^|-|-|v|-|-|-|.|||`|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.||||)|-|-|-|.||||!||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||LFŽ1D1||LFŽ1D2||LFŽ2D1||LFŽ2D2||LFŽ2D3||LFŽ2D4||LFŽ3D1||LFŽ3D2||LFŽ3D3||LFŽ3D4||LFŽ5D1||LFŽ5D2||LFŽ6D1||LFŽ7D1 |stil_kutije_LFŽ1D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D1=[[Annie Freud]] <br><small>(1948–)</small> |stil_kutije_LFŽ1D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ1D2=Annabel Freud <br><small>(1952–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D1=Alexander Boyt <br><small>(1957–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D2=Rose Boyt <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D3=Isobel Boyt <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ2D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ2D4=[[Susie Boyt]] <br><small>(1969–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D1=[[Jane McAdam Freud]] <br><small>(1958–2022)</small> |stil_kutije_LFŽ3D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D2=[[Paul McAdam Freud]] <br><small>(1959–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D3 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D3=[[Lucy McAdam Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ3D4 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ3D4=[[David McAdam Freud]] <br><small>(1964–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D1=[[Bella Freud]] <br><small>(1961–)</small> |stil_kutije_LFŽ5D2 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ5D2=[[Esther Freud]] <br><small>(1963–)</small> |stil_kutije_LFŽ6D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ6D1=Francis Michael Eliot <br><small>(1971–)</small> |stil_kutije_LFŽ7D1 = background-color: #F0FFFF;|LFŽ7D1=Frank Paul <br><small>(1984–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} {{Chart bottom}}<noinclude> 3032bqm6zqz5a435crxh72cpg0p7b0c 0 535199 3893371 2026-06-04T10:54:24Z AdnanSa 226 Nova stranica: {{Infokutija videoigra | naziv = Pac-Man. | slika = Pac flyer.png | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = North American arcade flyer | razvijač = Namco | izdavač = Namco, Midway Games | distributer = | serija = Pac-Man | pogon = | platforme = | objavljeno = [[Jap. 22. maj 1980.|SAD august 1980.]] | žanr = [[Arkadna videoigra|Arkadna]] - Lavirint | režimi = jedan ili više... 3893371 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = Pac-Man. | slika = Pac flyer.png | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = North American arcade flyer | razvijač = Namco | izdavač = Namco, Midway Games | distributer = | serija = Pac-Man | pogon = | platforme = | objavljeno = [[Jap. 22. maj 1980.|SAD august 1980.]] | žanr = [[Arkadna videoigra|Arkadna]] - Lavirint | režimi = jedan ili više igrača | režiser = | producent = | dizajner = Toru Iwatani | programer = {{br separated entries|Shigeo Funaki|Shigeichi Ishimura}} | umjetnik = Hiroshi Ono <ref>Kiya, Andrew (October 17, 2021). [https://www.siliconera.com/former-namco-pixel-artist-hiroshi-mr-dotman-ono-has-died/ "Former Namco Pixel Artist Hiroshi 'Mr. Dotman' Ono Has Died"]. Siliconera. </ref> | pisac = | kompozitor = {{br separated entries|Toshio Kai|Shigeichi Ishimura}} | kabinet = | arkadni_sistem = | procesor = | zvuk = | prikaz = }} Pac-Man, prvobitno nazvan Puck Man(a) u Japanu, je [[videoigra]] na tabli-lavirintu iz 1980. godine koju je razvio i objavio Namco za Arkadne igre. U Japanu je objavljena 22. maja 1980. godine, a u Sjevernoj Americi u augustu 1980. godine od strane Midway Manufacturing. Igrač kontroliše Pac-Mana, lika koji mora pojesti sve tačke unutar zatvorenog [[lavirint]]a izbjegavajući duhove koji se pojavljuju u četiri [[Boja|boje]]. Jedenje velikih trepćućih tačaka zvanih "Power Pellets" uzrokuje da duhovi privremeno postanu plavi i ranjivi, što omogućava Pac-Manu da pojede duhove da bi dobio dodatne bodove. Dizajnirao ga je Toru Iwatani, koji je vodio tim od devet članova; razvoj igre je započeo početkom 1979. godine. Iwatani je želio stvoriti igru ​​koja bi se mogla svidjeti i [[Žena|ženama]] i muškarcima, jer je većina videoigara tog vremena imala teme koje su se ciljale na tradicionalno [[Muškarac|muške]] interese, poput rata ili [[sport]]a.<ref>Lammers, Susan M. (1986). Programmers at Work: Interviews. New York: Microsoft Press. p. 266. ISBN 0-914845-71-3. p. 265.</ref> Iako je inspiracija za lik Pac-Mana bila slika [[Pica|pice]] s odsječenom kriškom, Iwatani je rekao da je zaokružio japanski znak za usta, kuchi (japanski: 口). Likovi u igri su napravljeni da budu "simpatični" i šareni kako bi se svidjeli mlađim igračima. Originalni japanski naziv Puck Man izveden je iz japanske fraze paku paku taberu, koja se odnosi na gutanje nečega; naziv je promijenjen u Pac-Man za sjevernoameričko izdanje zbog straha da će vandali oštetiti igrače konzole pretvarajući P u F, da bi dobili frazu na engleskom jeziku ''jebi se''. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Videoigre]] k402lubelutu5uzqpx2yqosues6yc8g 3893378 3893371 2026-06-04T11:41:34Z KWiki 9400 3893378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = Pac-Man. | slika = Pac flyer.png | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = North American arcade flyer | razvijač = Namco | izdavač = Namco, Midway Games | distributer = | serija = Pac-Man | pogon = | platforme = | objavljeno = Japan: 22. maj 1980.<br/>SAD: oktobar 1980. | žanr = [[Arkadna videoigra|Arkadna]] – labirint | režimi = Jedan ili više igrača | režiser = | producent = | dizajner = Toru Iwatani | programer = {{br separated entries|Shigeo Funaki|Shigeichi Ishimura}} | umjetnik = Hiroshi Ono <ref>Kiya, Andrew (October 17, 2021). [https://www.siliconera.com/former-namco-pixel-artist-hiroshi-mr-dotman-ono-has-died/ "Former Namco Pixel Artist Hiroshi 'Mr. Dotman' Ono Has Died"]. Siliconera. </ref> | pisac = | kompozitor = {{br separated entries|Toshio Kai|Shigeichi Ishimura}} | kabinet = | arkadni_sistem = | procesor = | zvuk = | prikaz = }} '''''Pac-Man''''', prvobitno nazvan '''''Puck Man(a)'''''' u Japanu, jest [[videoigra]] na ploči-lavirintu iz 1980. koju je razvio i objavio Namco za [[arkadne igre]]. U Japanu je objavljena 22. maja 1980, a u Sjevernoj Americi u augustu 1980. Igrač kontroliše Pac-Mana, lika koji mora pojesti sve tačke unutar zatvorenog [[labirint]]a izbjegavajući duhove koji se pojavljuju u četiri [[Boja|boje]]. Jedenje velikih trepćućih tačaka zvanih "Power Pellets" uzrokuje da duhovi privremeno postanu plavi i ranjivi, što omogućava Pac-Manu da pojede duhove da bi dobio dodatne bodove. Dizajnirao ga je Toru Iwatani, koji je vodio tim od devet članova; razvoj igre počeo je 1979. Iwatani je želio stvoriti igru ​​koja bi se mogla svidjeti i [[Žena|ženama]] i muškarcima, jer je većina videoigara tog vremena imala teme koje su ciljale na tradicionalno [[Muškarac|muške]] interese, poput [[rat]]a ili [[sport]]a.<ref>Lammers, Susan M. (1986). Programmers at Work: Interviews. New York: Microsoft Press. p. 266. ISBN 0-914845-71-3. p. 265.</ref> Iako je inspiracija za lik Pac-Mana bila slika [[Pica|pice]] s odsječenom kriškom, Iwatani je rekao da je zaokružio japanski znak za usta, kuchi (japanski: 口). Likovi u igri napravljeni su da budu "simpatični" i šareni kako bi se svidjeli mlađim igračima. Originalni japanski naziv ''Puck Man'' izveden je iz japanske fraze ''paku paku taberu'', koja se odnosi na gutanje nečega; naziv je promijenjen u Pac-Man za sjevernoameričko izdanje zbog straha da će vandali oštetiti konzole pretvarajući P u F, da bi dobili vulgarnu frazu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pac-Man| ]] [[Kategorija:Arkadne videoigre]] [[Kategorija:Japanske videoigre]] aqq421ynxlh122yzkoy8sd10jvbx66w 3893379 3893378 2026-06-04T11:41:52Z KWiki 9400 3893379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = Pac-Man | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = North American arcade flyer | razvijač = Namco | izdavač = Namco, Midway Games | distributer = | serija = Pac-Man | pogon = | platforme = | objavljeno = Japan: 22. maj 1980.<br/>SAD: oktobar 1980. | žanr = [[Arkadna videoigra|Arkadna]] – labirint | režimi = Jedan ili više igrača | režiser = | producent = | dizajner = Toru Iwatani | programer = {{br separated entries|Shigeo Funaki|Shigeichi Ishimura}} | umjetnik = Hiroshi Ono <ref>Kiya, Andrew (October 17, 2021). [https://www.siliconera.com/former-namco-pixel-artist-hiroshi-mr-dotman-ono-has-died/ "Former Namco Pixel Artist Hiroshi 'Mr. Dotman' Ono Has Died"]. Siliconera. </ref> | pisac = | kompozitor = {{br separated entries|Toshio Kai|Shigeichi Ishimura}} | kabinet = | arkadni_sistem = | procesor = | zvuk = | prikaz = }} '''''Pac-Man''''', prvobitno nazvan '''''Puck Man(a)''''' u Japanu, jest [[videoigra]] na ploči-lavirintu iz 1980. koju je razvio i objavio Namco za [[arkadne igre]]. U Japanu je objavljena 22. maja 1980, a u Sjevernoj Americi u augustu 1980. Igrač kontroliše Pac-Mana, lika koji mora pojesti sve tačke unutar zatvorenog [[labirint]]a izbjegavajući duhove koji se pojavljuju u četiri [[Boja|boje]]. Jedenje velikih trepćućih tačaka zvanih "Power Pellets" uzrokuje da duhovi privremeno postanu plavi i ranjivi, što omogućava Pac-Manu da pojede duhove da bi dobio dodatne bodove. Dizajnirao ga je Toru Iwatani, koji je vodio tim od devet članova; razvoj igre počeo je 1979. Iwatani je želio stvoriti igru ​​koja bi se mogla svidjeti i [[Žena|ženama]] i muškarcima, jer je većina videoigara tog vremena imala teme koje su ciljale na tradicionalno [[Muškarac|muške]] interese, poput [[rat]]a ili [[sport]]a.<ref>Lammers, Susan M. (1986). Programmers at Work: Interviews. New York: Microsoft Press. p. 266. ISBN 0-914845-71-3. p. 265.</ref> Iako je inspiracija za lik Pac-Mana bila slika [[Pica|pice]] s odsječenom kriškom, Iwatani je rekao da je zaokružio japanski znak za usta, kuchi (japanski: 口). Likovi u igri napravljeni su da budu "simpatični" i šareni kako bi se svidjeli mlađim igračima. Originalni japanski naziv ''Puck Man'' izveden je iz japanske fraze ''paku paku taberu'', koja se odnosi na gutanje nečega; naziv je promijenjen u Pac-Man za sjevernoameričko izdanje zbog straha da će vandali oštetiti konzole pretvarajući P u F, da bi dobili vulgarnu frazu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pac-Man| ]] [[Kategorija:Arkadne videoigre]] [[Kategorija:Japanske videoigre]] 95n4dqvu4leyxzdpdgyloqhidznf5z1 3893380 3893379 2026-06-04T11:42:16Z KWiki 9400 3893380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = Pac-Man | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = North American arcade flyer | razvijač = Namco | izdavač = Namco, Midway Games | distributer = | serija = Pac-Man | pogon = | platforme = | objavljeno = Japan: 22. maj 1980.<br/>SAD: oktobar 1980. | žanr = [[Arkadna videoigra|Arkadna]] – labirint | režimi = Jedan ili više igrača | režiser = | producent = | dizajner = Toru Iwatani | programer = {{br separated entries|Shigeo Funaki|Shigeichi Ishimura}} | umjetnik = Hiroshi Ono <ref>Kiya, Andrew (October 17, 2021). [https://www.siliconera.com/former-namco-pixel-artist-hiroshi-mr-dotman-ono-has-died/ "Former Namco Pixel Artist Hiroshi 'Mr. Dotman' Ono Has Died"]. Siliconera. </ref> | pisac = | kompozitor = {{br separated entries|Toshio Kai|Shigeichi Ishimura}} | kabinet = | arkadni_sistem = | procesor = | zvuk = | prikaz = }} '''''Pac-Man''''', prvobitno nazvan '''''Puck Man(a)''''' u Japanu, jest [[videoigra]] na ploči-labirintu iz 1980. koju je razvio i objavio Namco za [[arkadne igre]]. U Japanu je objavljena 22. maja 1980, a u Sjevernoj Americi u augustu 1980. Igrač kontroliše Pac-Mana, lika koji mora pojesti sve tačke unutar zatvorenog [[labirint]]a izbjegavajući duhove koji se pojavljuju u četiri [[Boja|boje]]. Jedenje velikih trepćućih tačaka zvanih "Power Pellets" uzrokuje da duhovi privremeno postanu plavi i ranjivi, što omogućava Pac-Manu da pojede duhove da bi dobio dodatne bodove. Dizajnirao ga je Toru Iwatani, koji je vodio tim od devet članova; razvoj igre počeo je 1979. Iwatani je želio stvoriti igru ​​koja bi se mogla svidjeti i [[Žena|ženama]] i muškarcima, jer je većina videoigara tog vremena imala teme koje su ciljale na tradicionalno [[Muškarac|muške]] interese, poput [[rat]]a ili [[sport]]a.<ref>Lammers, Susan M. (1986). Programmers at Work: Interviews. New York: Microsoft Press. p. 266. ISBN 0-914845-71-3. p. 265.</ref> Iako je inspiracija za lik Pac-Mana bila slika [[Pica|pice]] s odsječenom kriškom, Iwatani je rekao da je zaokružio japanski znak za usta, kuchi (japanski: 口). Likovi u igri napravljeni su da budu "simpatični" i šareni kako bi se svidjeli mlađim igračima. Originalni japanski naziv ''Puck Man'' izveden je iz japanske fraze ''paku paku taberu'', koja se odnosi na gutanje nečega; naziv je promijenjen u Pac-Man za sjevernoameričko izdanje zbog straha da će vandali oštetiti konzole pretvarajući P u F, da bi dobili vulgarnu frazu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pac-Man| ]] [[Kategorija:Arkadne videoigre]] [[Kategorija:Japanske videoigre]] oks3ce42w3exibaux239w36v9kj8e3d 11 535200 3893375 2026-06-04T11:08:33Z AnToni 2325 /* Boje pozadine */ novi odlomak 3893375 wikitext text/x-wiki == Boje pozadine == Ako neko ima neki bolji prijedlog za pozadinu i nacin oznacavanja, nek' predlozi. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:08, 4 juni 2026 (CEST) qiilf4ds6n6t5v13p72nz6d307fj8t0 3893376 3893375 2026-06-04T11:09:00Z AnToni 2325 3893376 wikitext text/x-wiki == Boje pozadine == Ako neko ima neki bolji prijedlog za pozadinu i način označavanja, nek' predloži. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:08, 4 juni 2026 (CEST) ncalotopy8mw2qcindwuxrb3lhcrdow