Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.5 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 1914. 0 55 3897629 3829661 2026-06-07T12:25:27Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: ., → ,, . godine. → . using [[Project:AWB|AWB]] 3897629 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1914.''' (MCMXIV) je uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru i zajednička godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru, 1914. nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 914. godina 2. milenija, 14. godina 20. stoljeća i peta godina 1910-ih. Od početka 1914, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. Ove godine je počelo ono što je postalo poznato kao Prvi svjetski rat, nakon što je nadvojvodu Franca Ferdinanda od Austrije, prestolonasljednika Austrije, ubio srpski nacionalista Gavrilo Princip. Također, prva avio-kompanija koja je pružala redovne komercijalne putničke usluge avionima težim od vazduha, na liniji St. Petersburg-Tampa Airboat. == Događaji == [[Datoteka:Map_Europe_alliances_1914-en.svg|mini|Mapa evropskih saveza 1914{{legend|#83be58|[[Trostruka antanta]]}}{{legend|#b0a336|[[Trojni savez (1882)|Trojni savez]]}}|lijevo]] * [[8. februar]] – Potpisane [[Armenske reforme 1914.|Armenske reforme]], sporazum [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] koji je predviđao stvaranje dvije provincije u osmanlijskoj [[Armenija|Armeniji]]. * [[28. juni]] – [[Gavrilo Princip]], pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] izvršava atentat na austrougarskog prijestolonaslijednika [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i njegovu suprugu [[Chotkowa Sofia|Sofiju]], što je bio neposredni povod za [[Prvi svjetski rat]]. * [[15. august]] – Otvoren [[Panamski kanal]] * [[16. august|16]]-[[19. august]] – [[Bitka na Ceru]] * [[26. novembar]] – Eksploziju na britanskom ratnom brodu "Bulwark" u [[prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u trenutku kad je u njega ukrcavana municija, preživjelo samo 12 od 750 članova posade. * [[7. decembar]] – [[Prvi svjetski rat]]: Skupština [[Kraljevina Srbija|Srbije]] u [[Niš]]u je usvojila [[Niška deklaracija|Deklaraciju]] o ujedinjenju [[Južni Sloveni|južnih Slovena]] u zajedničku [[država|državu]]. To je bilo prvi put da srpska vlada [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavensko]] ujedinjenje postavlja kao prioritetan cilj srpske državne politike. * [[25. decembar]] – U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] na zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično [[Božić]]no primirje, kada su dvije grupe [[vojnik]]a, [[Britanija|britanskih]] i [[Njemačka|njemačkih]], obustavile paljbu, izašle iz rovova i srele se na ničijoj zemlji. == 1914. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[18. januar]] – [[Arno Schmidt]], njemački književnik === Februar === * [[4. februar]] – [[Vladimir Dedijer]], jugoslavenski partizan, političar, aktivista za ljudska prava i historičar * [[16. februar]] – [[Tomanija Đuričko]], srbijanska glumica * [[17. februar]] – [[Ada Krivić]], slovenska partizanka * [[24. februar]] – [[Ignacije Gavran]], [[Hrvatska književnost|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] franjevac, prevodilac, historičar i putopisac * [[26. februar]] – [[Viktor Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Mart === * [[15. mart]] - [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] === April === * [[1. april]] – [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac * [[2. april]] – [[Alec Guinness]], britanski glumac === Maj === * [[15. maj]] – [[Tenzing Norgay]], nepalski planinar i alpinist === Juni === * [[20. juni]] – [[Muazzez İlmiye Çığ]], turska arheologinja * [[26. juni]] – [[Lyman Spitzer]] Jr, američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]], astronom i planinar === Juli === * [[7. juli]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]] * [[31. juli]] – [[Louis de Funès]], francuski glumac === August === * [[14. august]] – [[Alija Sirotanović]], jugoslavenski rudar === Septembar === === Oktobar === * [[27. oktobar]] ** [[Dylan Thomas]], engleski pjesnik ** [[Franc Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Novembar === * [[17. novembar]] – [[Muazzez İlmiye Çığ]], turska arheologinja i asiriloginja * [[24. novembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka === Decembar === * [[21. decembar]] – [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar == Umrli == * [[10. januar]] – [[Zulejda Ida Latas]], prva kompozitorica u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] * [[12. mart]] – [[George Westinghouse]], američki izumitelj * [[16. mart]] – [[Charles Albert Gobat]], švicarski političar * [[2. april]] – [[Paul von Heyse]], njemački književnik * [[21. juni]] – [[Bertha von Suttner]], austrijska književnica i pacifista * [[28. juni]] – [[Franz Ferdinand]], austro-ugarski prestolonasljednik * [[16. decembar]] – [[Ivan Zajc]], hrvatski kompozitor i dirigent == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Max von Laue]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Theodore W. Richards]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Robert Bárány]], [[Austrija]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** nije dodijeljena == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1914|1914.}} {{Normativna kontrola}} m4f8vq5pfpml5tm6y2qhhht0p1dzav6 Eugen Savojski 0 56 3897623 3829605 2026-06-07T12:24:07Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: pre → prije using [[Project:AWB|AWB]] 3897623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Eugen Savojski | slika = Prinz Eugene of Savoy.PNG | opis = Eugen Savojski, 1718. | datum rođenja = {{Datum rođenja|1663|10|18}} | mjesto rođenja = Pariz, Francuska | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1736|4|21|1663|10|18}} | mjesto smrti = Beč, Austrija | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | supruga = | suprug = | titule = | knjige = | služba = | čin = | ratovi = | bitke = Veliki turski rat<br />Opsada Beograda (1688)<br />Bitka kod Sente<br />Devetogodišnji rat<br />Bitka za špansku baštinu<br />Bitka za Carpi<br />Bitka za Chiari<br />Bitka za Blenheim<br />Bitka za Turin<br />Bitka za Toulon<br />Bitka za Oudenarde<br />Siege of Lille<br />Bitka za Malplaquet<br />Bitka za Denain<br />Austro-Turski rat (1716–18)<br />Bitka za Petrovaradin<br />Opsada Beograda 1717.<br />Rat sukcesije Poljske | vojska = [[Habsburška monarhija]] | rod = | jedinice = | zapovijedao = | nagrade = }} '''Eugen Franjo Savojski''' (18. oktobar 1663 - 21. april 1736) bio je [[generalfeldmaršal]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] tokom 17. i 18. stoljeća. Kao jedan od najuspješnijih vojnih zapovjednika svoga vremena, bio je na najvišim državnim funkcijama carskog dvorca u [[Beč]]u. Rođen u Parizu, odrastao je na dvoru francuskog kralja [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]]. Zbog slabe tjelesne mase spremao se za svešteničku karijeru, ali se sa 19 godina odlučio za vojnu karijeru. Nakon [[Afera oko otrova|skandala]] sa njegovom majkom [[Olimpija Mancini, grofica Soissonsa|Olimpijom]], Eugen se preselio u Austriju gdje je postao odan Habsburškoj monarhiji. Tokom karijere duge šest decenija Eugen je služio trojici careva: [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopoldu I]], [[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva|Josipu I]] i [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlu VI]]. Vojnu karijeru je započeo 1683. tokom [[Opsada Beča 1683.|bitke kod Beča]] i [[Rat Svete lige|rata Svete lige]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Međutim, njegova slava bila je osigurana njegovom odlučnom pobjedom protiv Osmanskog Carstva u [[Bitka kod Sente|bici kod Sente]] 1697. Eugen je povećao svoju moć tokom [[Rat za špansko naslijeđe|rata za špansko naslijeđe]], kada je njegovo partnerstvo sa [[John Churchill, vojvoda Malboroa|vojvodom Malboroa]] osiguralo pobjede protiv Francuza na poljima [[Bitka kod Blindhajma|Blindhajma]] 1704, [[Bitka kod Udnara|Udnara]] 1708. i [[Bitka kod Malplaka|Malplaka]] 1709. te Italijana tokom [[Bitka kod Torina|bitke kod Torina]] 1706. Obnovljeno neprijateljstvo protiv Osmanskog Carstva tokom [[Austrijsko-turski rat (1716-1718)|Austrijsko-turskog rata]] učvrstilo je njegovu reputaciju pobjedama u [[Bitka kod Petrovaradina|bici kod Petrovaradina]] 1716. i [[Opsada Beograda 1717|opsade Beograda]] 1717. Tokom kasnih 1720.-ih, njegov vojni uspjeh i vješta diplomatija su uspjeli osigurati moćne saveznike protiv [[Bourbon (dinastija)|Bourbona]], ali je imao manje uspjeha kao zapovjednik vojske tokom [[Rat za poljsko naslijeđe|rata za poljsko naslijeđe]]. Ipak, u Austriji je njegova reputacija ostala bez premca. Njegova velika postignuća su pomogla Habsburškoj monarhiji da se oduprije Francuskim i Osmanlijskim osvajanjima, oslobađajući velike dijelove Europe nakon 150 godina osmanlijske okupacije. Umro je u snu u svojoj kući 21. aprila 1736. u 72. godini. == Rani život (1663–1699) == === Mladost === Princ Eugen je rođen u [[Pariz]]u 18. oktobra 1663. Njegova majka, [[Olimpija Mancini, grofica Soissonsa|Olimpija Mancini]], je bila nećakinja [[Kardinal Mazarin|kardinala Mazarina]] koji je 1647. doveo u Pariz iz [[Rim]]a kako bi proširio svoje, a u manjoj mjeri i njihove ambicije. Odrastala je u kraljevskoj palači zajedno sa mladim Lujem XIV s kojim je imala intimnu vezu. Nakon Lujeve ženidbe, ona se 1657. udaje za [[Eugen Mauricije, grof Soissonsa|Eugena Mauricija]], najmlađeg sina [[Tomas Francis, grof Soissonsa|Tomasa Francisa, grofa Soissonsa]] i najmlađeg brata Savojskojskog grofa [[Viktor Amadej I, grof Savoja|Viktora Amadeja]] koji je bio oženjen kćerkom francuskog kralja [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]]. Oni su imali pet sinova, od kojih je Eugen bio najmlađi, i tri kćerke. Postojale su sumnje da je Eugen bio vanbračni sin Luja XIV, iako se Luj snažno trudio da opovrgne ove sumnje. Roditelji nisu puno provodili vremena sa djecom; njegov otac je bio francuski zapovjednik i šef švicarske garde koji je veći dio svog života proveo na frontu, dok je Olimpija bila sklona prema dvorskim spletkama i djeci je posvećivala malo pažnje. Pošto je bio zapostavljen, pa i podvrgnut ruglu od [[Luj XIV, kralj Francuske|kralja Luja XIV]], prelazi u službu [[Austro-Ugarska|Austrije]] i nakon što su [[Poljaci]] izabrali [[Fridrih August|Fridricha Augusta]] za svog kralja, [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I, car Svetog rimskog carstva]], postavlja ga za glavnokomandujućeg austrijske vojske 1697. Porazio je tursku vojsku 11. septembra 1697. kod [[Senta|Sente]], kada je poginuo i zapovjednik turske vojske veliki [[vezir]] [[Mehmed Elmas-paša]]. Kao nagradu za ovu pobjedu od [[Leopold I|Leopolda I]] dobija 1698. u posjed južni dio [[Baranja|Baranje]], sa sjedištem u današnjem [[Bilje (Hrvatska)|Bilju]], gdje je izgradio dvorac 1707. Iste godine preduzima pohod na [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosnu]], krenuvši iz [[Osijek]]a [[6. oktobar|6. oktobra]] 1697. sa 6.000 vojnika i prelazi [[Sava|Savu]] kod [[Brod (općina)|Broda]]. Bez otpora zauzima [[Doboj]] i [[Maglaj]] 16. i 17. oktobra 1697, a istog dana opljačkao je i zapalio [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|Visoko]],<ref>{{Cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/111992/bio_je_jedan_od_najokrutnijih_osvajacha_strah_i_trepet_osmanlija_nakon_sto_je_zapalio_visoko_krenuo_je_na_sarajevo_a_onda_postao_glavni_krivac_za_egzodus_katolika.html|title=BIO JE JEDAN OD NAJOKRUTNIJIH OSVAJAČA, STRAH I TREPET OSMANLIJA: Nakon što je zapalio Visoko, krenuo je na Sarajevo, a onda postao glavni krivac za EGZODUS KATOLIKA|website=slobodna-bosna.ba|language=en|access-date=7. 5. 2019}}</ref> a potom brzo prodire do [[Sarajevo|Sarajeva]], zauzima grad, te ga pljačka i spaljuje. Zbog dolazeće zime, povukao se već 25. oktobra 1697. odvodeći veliki broj stanovnika u roblje. Godine 1716. zauzima [[Temišvar]], a potom brani [[Petrovaradin]]sku tvrđavu sa vojskom od 70.000 vojnika pred napadima turske vojske pod komandom [[Damad Ali-paša|Damad Ali-paše]]. Godine 1717. osvaja [[Beograd]].<ref name="DB">[http://www.deutsche-biographie.de/sfz52925.html Biografija sa stranice] [[Deutsche Biographie]] učitano 24. 4. 2014 {{de simbol}}</ref><ref name="KuK">[http://www.kuk-wehrmacht.de/biograph/a0004eugen.html Biografija sa stranice o historiji Austrije] [[KuK Wehrmacht]] učitano 24. 4. 2014 {{de simbol}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Prince Eugene of Savoy}} [[Kategorija:Francuska|Savojski, Eugen]] or1bfjc8zat48abym5z9j8vyqwq26z6 Hadum Jakub-paša 0 62 3897699 3650393 2026-06-07T12:39:20Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897699 wikitext text/x-wiki '''Hadum Jakub-paša'''<ref>{{Cite journal|last=Kužić|first=Krešimir|date=31. 12. 2014|title=Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine|url=https://hrcak.srce.hr/155962|journal=Historijski zbornik|language=hr|volume=67|issue=1|pages=11–63|issn=0351-2193}}</ref> bio je bosanski sandžak-beg. Rodom je iz Bosne.<ref>{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/28695/|title=Jakub-paša Hadum {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=24. 7. 2023|archive-date=24. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230724090118/https://proleksis.lzmk.hr/28695/|url-status=dead}}</ref> Prvo je stolovao kao princ namjesnik u [[Amasya|Amasyi]], a 1490. [[Bajazit II]] postavlja ga za bosanskog [[sandžak-bega]].<ref>{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/krbavska-bitka-jakub-bosnjak-licnost-sa-kojom-je-pocelo-uzdizanje-bosnjaka-u-osmanskom-carstvu-2|title=Krbavska bitka i Jakub paša Bošnjak – ličnost sa kojom je počelo uzdizanje Bošnjaka u Osmanskom Carstvu|last=|date=12. 10. 2022|website=BOSNAE|language=bs-BA|access-date=24. 7. 2023}}</ref> U ljeto 1493. s 8000 vojnika krenuo je u vojni pohod prema sjeverozapadu. Prošao je kroz [[Jajce]] i nastavio pohod preko [[Una|Une]] i [[Kupa|Kupe]] i stigao sve do [[Celje|Celja]], [[Ptuj]]a i [[Donja Štajerska|Donje Štajerske]]. Kod [[Zagreb]]a udara na jug, preko [[Modruš]]a ka [[Udbina (Hrvatska)|Udbini]]. Kod prijevoja [[Sadbar]] put mu je bio zakrčen kamenjem i drvećem te biva opkoljen Hrvatima pod vodstvom bana [[Mirko Derenčin|Mirka (Emerika) Derenčina]], koji u zamjenu za slobodan put traži da Jakub-paša sa svojom vojskom oslobodi sve kršćanske zarobljenike i preda sav plijen. Jakub-paša predlaže otkupninu za siguran prijelaz, ali do dogovora nije došlo i Jakub-paša siječe cijelu šumu i prokrčuje put do klanca. Derenčin nameće Jakub-paši bitku na otvorenom polju. Jakub-paša kreće u napad 9. septembra 1493. Hrvatska vojska spušta se u ravnicu ispod [[Udbina|Udbine]], gdje se dvije vojske susreću. Hrvatska vojska biva opkoljena i potpuno razbijena, a njeni su zapovjednici zarobljeni. Poslije ove pobjede Jakub-paša zaslužno postaje rumelijski [[begler-beg]]. Jakub-paša izvještava sultana [[Bajazit II|Bajazita II]] da je na ratištu palo 9000, a zarobljeno 11.000 hrvatskih vojnika. [[Bitka na Krbavskom polju|Krbavska bitka]] značila je "pravi rasap kraljevstva hrvatskog" i otvaranje kapije prodora prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]]. Osim toga što se istakao kao vojskovođa, bio je i pjesnik. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20091027061629/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/najistaknutiji_bosnjaci.html Lista najistaknutijih Bošnjaka] * [http://real-j.mtak.hu/6260/1/HHR2015_2.pdf Hungarian Historical Review 4] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Paše]] ifpkjzynlzy859xfvvibtbthy2q2ggb Bosanskohercegovačka književnost 0 63 3897628 3894781 2026-06-07T12:25:12Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897628 wikitext text/x-wiki {{Književnost}} Književnost [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] razvija se na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Srpski jezik|srpskom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a najstariji preživjeli pisani primjeri književnosti u Bosni i Hercegovini potječu iz perioda između XII - XV stoljeća.<ref name="knowledge.su"/><ref name="bibliograf.ru">{{cite web |url=http://www.bibliograf.ru/materials/news/572/ |title=Исторические документы в Библиотеке Академии наук |publisher=Библиотечное дело |access-date=7. 4. 2016 |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325194605/http://www.bibliograf.ru/materials/news/572/ |url-status=dead }}</ref> == Historija == === Srednji vijek === {{Glavni|Bosanska srednjovjekovna književnost}} [[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG|thumb|225x225px|lijevo|Povelja kralja Dabiše unuci Vladavi i kćeri Stani (na povelji se nalazi potpis kralja Dabiše ispisan crvenim slovima).]] Rana književnost Bosne i Hercegovine razvijala se pretežno u okviru [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i bila je ukorijenjena u aktivnostima slavenskih prosvjetitelja [[Ćirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]], pisanim prije svega [[Glagoljica|glagoljicom]] i [[Bosančica|bosančicom]]<ref>{{cite web |url=http://mail.enc-dic.com/colier/Bosnija-i-gercegovina-1302.html |title=Кulturа |work=Bosna i Hercegovina |publisher=Enciкlоpеdija Коljеrа |access-date=7. 4. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref>. Preživjeli pisani primjerci iz 14 - 15. stoljeća su: [[Divoševo evanđelje|Divoševova četiri evanđelja]], [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Povelja kralja Dabiše]], [[Hvalov zbornik]].<ref name="knowledge.su"/> Biblioteka [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] sadrži i drevniji dokument - [[Povelja Kulina bana|Povelju Kulina bana]], napisanu 29. augusta 1189.<ref name="bibliograf.ru"/> Književni spomenici također sadrže [[epitaf]]e na [[Stećak|stećcima]] posvećenim temama života i smrti.<ref name="knowledge.su">{{cite web |url=http://knowledge.su/b/8943 |title=Litеrатurа |author=S. N. Меšеrjaкоv |work=Bosna i Hercegovinа |publisher=Velika ruska enciklopedija|access-date=7. 4. 2016}}</ref> === Osmanlijski period === {{Glavni|Bosanska književnost za vrijeme osmanlijske vladavine}} [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|lijevo|"Krstjanska nauka za slavenske narode", naslovna strana knjige Matije Divkovića štampana na bosančici u [[Venecija|Veneciji]], 1611.]] Nakon što je Osmansko Carstvo [[Osmanlijsko osvajanje Bosne|osvojilo Bosnu]], u to vrijeme književnost je bila usredsređena uglavnom u lokalnim vjerskim zajednicama, a nastala je na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Također, u Travniku i Sarajevu [[Sefardi|sefardske]] zajednice su napisale jevrejske vjerske tekstove<ref name="Кrugоsvijеt">{{Cite web|url=http://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/bosniya_i_gertsegovina.html?page=0,3|title=Bosna i Hercegovinа|access-date=25. 3. 2020|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506124824/https://www.krugosvet.ru/enc/strany_mira/BOSNIYA_I_GERTSEGOVINA.html?page=0%2C3|url-status=dead}}</ref> na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] i [[ladino]] jeziku. Također su zanimljive sefardske romanse i poslovice koje je vrijedno sakupljao kolekcionar David Kamkhi (1834-1920).<ref name="Hrvatska enciklopedija">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje12699 |title=Književnost |work=Bosna i Hercegovina |publisher=[[Хорватская энциклопедия|Hrvatska enciklopedija]] |access-date=7. 4. 2016 |lang=hr}}</ref> U Bosni se tokom 15. vijeka počela razvijati i [[Alhamijado književnost]] pisana na bosanskom jeziku pri čemu je korištena arapska abeceda. [[Franjevci|Franjevački]] [[Hrvati]] pisali su na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], među kojima su istaknuti: [[Ivan Bandulavić]], [[Ivan Ančič]],<ref>{{cite web |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ |title=Jezik bošnjačke književnosti |publisher=camo.ch |access-date=7. 4. 2016 |lang=bs |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325184553/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/jezik-bosnjacke-knjizevnosti/ |url-status=dead }}</ref> [[Lovro Šitović]],<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> i drugi. Na turskom jeziku pisali su: [[Adni Mahmud-paša Anđelović]], [[Derviš-paša Bajezidagić]], [[Muhamed Nerkesija]], [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]], [[Mula Mustafa Bašeskija]] i drugi. Broj raznih učenjaka i pisaca svih konfesionalnih grupa u Bosni iz ovog razdoblja kretao se između 130-200. Pisali su uglavnom na turskom, u manjoj mjeri na iranskom i u rijetkim slučajevima, na arapskom.<ref>{{cite web |url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/ |title=Književnost turskog perioda |author=Hamdo Camo, Mirzet Hamzic |date=1999—2006 |publisher=camo.ch |access-date=7. 4. 2016 |archive-date=25. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200325184555/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/knjizevnost-turskog-perioda/ |url-status=dead }}</ref> === Austrougarski period === {{Glavni|Bosanska književnost za vrijeme Austro-ugarske vladavine}} Nakon [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine]] turski utjecaj je opao, a pisci su se počeli upoznavati s dostignućima evropske književnosti. Ideje [[Ilirski pokret|ilirizma]] se ogledaju u razvoju djela franjevačkih pisaca ([[Ivan Franjo Jukić|Ivana Franje Jukića]], [[Grgo Martić]], [[Martin Nedić]]), a [[romantizam]] se ogleda u djelima srpskih pisaca ([[Sima Milutinović-Sarajlija]]), dok su se bosanski muslimani i dalje okretali vjerskim temama ([[Musa Ćazim Ćatić]]).<ref name="knowledge.su"/><ref name="Hrvatska enciklopedija"/> Godine 1850. Ivan Franjo Jukić počeo je sa izdavanjem prvog bosanskohercegovačkog književnog časopisa [[Bosanski prijatelj]].<ref name="Кrugоsvijеt"/> Među drugim značajnim piscima iz ovoga vremena ističu se: [[Aleksa Šantić]], [[Jovan Dučić]], [[Petar Kočić]], [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] i drugi.<ref name="knowledge.su"/> === Savremena književnost === {{Glavni|Savremena bosanskohercegovačka književnost}} [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivo Andric u svom domu 2.JPG|thumb|desno|Ivo Andrić u svom domu.|205x205piksel]] U 20. stoljeću u književnosti Bosne i Hercegovine preovladavao je [[Realizam (književnost)|realizam]]. Istaknuti predstavnik bosanskog realizma je [[Branko Ćopić]]. Također, u to vrijeme počeo se razvijati društveno-kritički realizam ([[Novak Šimić]], [[Hasan Kikić]]). [[Meša Selimović]] i [[Skender Kulenović]] stajali su na izvorima nove muslimanske književnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="knowledge.su"/> Godine 1946. osnovano je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst182.htm |title=PJESNICI PO GLAVAMA STANOVNIKA |author=Mile Stojić |date=17. 8. 1998 |publisher=DANI |access-date=2. 6. 2018 |lang=bs |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305143607/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst182.htm |url-status=dead }}</ref> Bosanskohercegovački pisac [[Ivo Andrić]] dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Ostali poznati savremeni bosanskohercegovački pisci su: [[Mak Dizdar]], [[Izet Sarajlić]], [[Ćamil Sijarić]], [[Dževad Karahasan]], [[Ivan Lovrenović]], [[Predrag Matvejević]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Miljenko Jergović]], [[Abdulah Sidran]], [[Zaim Topčić]], [[Zlatko Topčić]] i drugi.<ref name="knowledge.su"/><ref>{{cite web |url=http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm |title=About Bosnia. Literature |publisher=The Bosnian Institute |access-date=2. 6. 2018 |lang=en |archive-date=28. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170928224018/http://www.bosnia.org.uk/bosnia/literature.cfm |url-status=dead }}</ref> == Folklor == Folklor Bosne i Hercegovine zastupljen je uglavnom preko usmene tradicije. Postoje i kratki oblici ove vrste pjesničkog izraza (zagonetke, poslovice) i voluminozni epski radovi. Pored epa, pjesnički folklor predstavljen je [[Lirska pjesma|lirskim pjesmama]] i baladama. U prozi postoje priče o smiješnim događajima, životinjama, bajke, anegdote, kao i legende i tradicije.<ref name="Maglajlić">{{cite web|url=http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/|title=Skica bošnjačke književnosti|last=Maglajlić|website=http://www.camo.ch|publisher=camo.ch|archive-url=https://web.archive.org/web/20130513161636/http://www.camo.ch/teme/prkosna-od-sna/historija-knjizevnosti-bih/skica-bosnjacke-knjizevnosti/|archive-date=13. 5. 2013|url-status=dead|access-date=20. 4. 2016|author=Munib Maglajlić}}</ref> === Lirske pjesme === Posebno mjesto u žanru lirske pjesme Bosne i Hercegovine zauzima [[sevdalinka]] (ljubavna pjesma, od arapske riječi sevda - ljubav, strast), koja je nastala pod utjecajem orijentalne kulture, koja je u Bosnu došla nakon osvajanja Osmanskog Carstva. U sevdalinki se orijentalni motivi preklapaju sa [[Slaveni|slavenskim]] tradicijama, pa je kao rezultat dobiven nezavisni žanr. Pored sevdalinke, vrlo su rasprostranjene i svadbene pjesme, uspavanke i komične pjesme.<ref name="Maglajlić"/> === Romanse i balade === Tematski se balade o Bosni i Hercegovini mogu podijeliti u šest grupa: o nesretnoj djevojci, smrti razdvojenih ljubavnika, nesrećnim mladencima, nesrećnim supružnicima, ožalošćenim roditeljima i raznim sukobima u porodici. Pjesme o smrti braće Morići, o smrti osuđenog Ibrahim-bega, o smrti Hifzi-bega Dumišića također su stekle široku popularnost. Najpoznatija bosanska i južnoslavenska balada je [[Hasanaginica]].<ref name="Maglajlić"/> === Epske pjesme === [[Datoteka:Gjergj elez alia albanian stamp 1990.jpg|thumb|250px|desno|Poštanska marka Albanije sa likom Alije Đerzeleza.]] Najpoznatiji epski junak u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] je [[Alija Đerzelez]], a o njemu i njegovim podvizima pisano je više nego o bilo kojim drugim junacima. Jedini je bosanski junak koji je stoljećima spavao kako bi se probudio u najtežem trenutku za svoju otadžbinu i došao u pomoć svojoj domovini.<ref name="Maglajlić"/> Poznat je i takav heroj kao što je Budalina Tale (Budalina iz bosanskog jezika - budala) čija se slika protivi bajkovitom izgledu klasičnog epskog junaka: on također ima razbarušenu odjeću i bez posebnog je oružja, a nije obdaren i drugim magičnim svojstvima, dok je njegova slika mnogo bliža slici jednostavne osobe. Također, Tale je šaljivdžija i veseljaa, a može sebi priuštiti da kaže nešto što je obično zabranjeno ili nije prihvaćeno. Od ostalih junaka epske pjesme u Bosni i Hercegovini također vrijedi spomenuti [[Mujo Hrnjica|Muju Hrnjicu]]. Poznati istraživači i sakupljači bosanskog epa bili su [[Friedrich Salomon Krauss]] i [[Luka Marjanović]], kao i [[Gerhard Gesemann]], [[Milman Parry]], [[Alois Schmaus]] i [[Đenana Buturović]].<ref name="Maglajlić"/> === Usmena proza === [[Islam]] i islamska književnost imali su ozbiljan utjecaj na usmenu prozu Bosne i Hercegovine, a posebno po pitanju prepoznatljivih tema i motiva naprimjer: poznati orijentalni junak [[Nasredin hodža|Nasrudin hodža]] čvrsto je zauzeo svoje mjesto u bosanskim narativima. Bosanska usmena proza, međutim, nije dovoljno proučena, a istraživanja u ovom području su još u toku. Među poznatim sakupljačima i istraživačima su [[Nikola Tordinac]], [[Kamilo Blagaić]], [[Vuk Vrčević]] i [[Alija Nametak]].<ref name="Maglajlić"/> == Također pogledajte == * [[Spisak bosanskohercegovačkih pisaca]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.radiosarajevo.ba/novost/56835/junaci-bez-ulica-nela-beran/ Junaci bez ulica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326153933/http://www.radiosarajevo.ba/novost/56835/junaci-bez-ulica-nela-beran |date=26. 3. 2016 }} na ''[[Radio Sarajevo|radiosarajevo.ba]]'' {{BiHPortal}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka književnost|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] 2jj49134cypqpq7shpquyajqxrxoc7n Mostar 0 817 3897630 3886936 2026-06-07T12:25:40Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (4), . godine. → . (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3897630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Mostar | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Mostar | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 335 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/1/2 | image1 = Stari Most viewed from North.jpg | image2 = Catholic Church of St. Peter and St. Paul 聖伯多祿與聖保祿天主堂 - panoramio.jpg | image3 = Koski Mehmed Pasha Mosque, Mostar 01.jpg | image4 = Neretva2.jpg | image5 = Mostar 3.jpg | image6 = Gymnasium Mostar 1898-1902 Gimnazija Mostar damaged B-War renovated 2009 United World College Foto Wolfgang Pehlemann DSCN6157.jpg | image7 = Mostar Municipal Library 1.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = [[Stari most]], [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru]], [[Koski Mehmed-pašina džamija]], [[Neretva]] u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]], Panorama Mostara, Gimnazija u Mostaru (UWC) kod Španskog trga, Gradska vijećnica. | slika_zastava = Flag of Mostar.svg | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Mostar.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Mostar.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Mostar u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|20|58|N|17|48|45|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Mario Kordić | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_naselja = 18.21 | površina_grada = 1165.63 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 60195 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 105797 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 000 | pozivni_broj = (+387) 36 | matični_broj_naselja = 166090<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11410 | veb-sajt = {{URL|http://www.mostar.ba/}} | fusnote = | Denonim = Mostarac, Mostarka | mapframe_zoom = 11 }} '''Mostar''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kulturno i privredno središte [[Hercegovina|Hercegovine]] te upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog]] kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (''mostarima'') na obalama [[Neretva|Neretve]]. Poznat je po [[Stari most|Starom mostu]], izgrađenom u 16. stoljeću, koji je srušen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 9. novembra 1993. da bi nakon rata, 2004, ponovo bio izgrađen. Stari most prvi je kulturni spomenik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uvršten na [[Svjetska baština|UNESCO-ov spisak zaštićenih spomenika kulture svijeta]].<ref>{{Cite web|url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/default.aspx?id=14253|title=Mostar|website=unescobih.mcp.gov.ba|access-date=6. 10. 2024}}</ref> Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini, a prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu iz 1991]], imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u naseljenom mjestu nešto manji i iznosi 60.195. U cijelom gradu, prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013]], ukupno živi 105.797 ljudi. Okolina urbane zone je po podacima iz 1991. gusto naseljena: [[Potoci (Mostar)|Potoci]] – 2.921 stanovnik, [[Vrapčići]] – 3.461 stanovnik i [[Rodoč]] – 4.499 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11410|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=6. 10. 2024}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Puente de Mostar.JPG|mini|desno|270px|[[Stari most]] jedna je od najvećih turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine.]] [[Datoteka:Mostar Stari 2.jpg|mini|desno|270px|Stari dio Mostara.]] === Prethistorijsko doba === Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u [[prethistorija|prethistorijskom]] vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta iz [[neolit]]a, [[bakarno doba|bakarnog]], [[bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Na području mostarske kotline i njenog zaleđa evidentirani su ostaci naselja u pećinama i na otvorenom, grobni nalazi, oružje, keramički materijal i drugi pokretni nalazi koji svjedoče o dugotrajnom kontinuitetu naseljenosti i o razvoju ranih oblika [[stočarstvo|stočarstva]], zemljoradnje i razmjene s okolnim područjima.<ref name="KonsMostarUrbani">{{cite web |title=Historijski urbani krajolik Mostara |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar%20hist%20urbani%20krajolik%20BOS.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2026 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529182020/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar%20hist%20urbani%20krajolik%20BOS.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="UNESCOMostar">{{cite web |title=Old Bridge Area of the Old City of Mostar |url=https://whc.unesco.org/en/list/946/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Uz [[stočarstvo]] i zemljoradnju, u [[željezno doba|željeznom dobu]] razvijaju se i trgovačke veze s okolnim središtima, što se vidi iz nalaza različitog porijekla i položaja Mostarske kotline na važnim prirodnim komunikacijama između jadranskog zaleđa i unutrašnjosti Balkana. Ovi rani slojevi naseljenosti čine najstariju osnovu kasnijeg razvoja Mostara i njegove šire okoline.<ref name="KonsMostarUrbani" /> === Rimsko doba === U doba ilirske samostalnosti ovo područje naseljavalo je ilirsko pleme [[Daorsi]]. Njihova teritorija obuhvatala je krajeve uz lijevu obalu [[Neretva|Neretve]], od Bijelog polja kod Mostara do [[Gabela|Gabele]] i [[Metković]]a na jugu. Plemenski centar Daorsa bio je na Gradini u [[Ošanjići]]ma ([[Daorson]]), jednom od najvažnijih predrimskih urbanih i političkih središta u [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name="KonsMostarUrbani" /> Nakon [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog osvajanja]] ovaj prostor pripao je rimskoj koloniji [[Narona|Naroni]] (današnji Vid kod Metkovića) i postao sastavni dio rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]]. U to doba nastaju i [[cesta|ceste]] u dolini Neretve, od kojih je jedna od najvažnijih povezivala [[Narona|Naronu]] s unutrašnjošću, uključujući pravce prema Sarajevskom polju. Time je prostor današnjeg Mostara bio uključen u šire administrativne, trgovačke i vojne tokove rimske države.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Iz perioda kasne antike treba spomenuti bazilike iz 4–6. stoljeća u [[Cim]]u<ref name="AndjelicCim">{{cite journal |last=Anđelić |first=Tomislav |title=Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara |journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija |year=1977}}</ref> (danas dio Mostara), te sličnu u [[Žitomislići]]ma iz istog perioda.<ref name="AndjelicZitomislici">{{cite journal |last=Anđelić |first=Tomislav |title=Kasnoantička dvojna bazilika u Žitomislićima kod Mostara |journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija |year=1977}}</ref> Kasnoantička bazilika u Cimu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i predstavlja jedan od najvažnijih dokaza ranokršćanskog života na području Mostara.<ref>{{cite web |title=Kasnoantička bazilika u Cimu, arheološko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar_Bazilika%20CimBH.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2026 |archive-date=21. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250421060655/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar_Bazilika%20CimBH.pdf |url-status=dead }}</ref> === Srednji vijek === Novo razdoblje nastaje padom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je župi [[Večerike (Večerić)|Večerić]] u oblasti [[Hum]]a. Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franci|Franaka]], ovi krajevi imali su određen stepen samostalnosti, posebno za vrijeme kneza [[Mihailo Višević|Mihaila Viševića]] (oko 910–950). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski [[ban]]ovi, a tokom 14. i 15. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]u pored Mostara, 1448. dobija titulu [[vojvoda|hercega]]; po toj se tituli kasnije ustalio i naziv ''Hercegovina''.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="MilosevicPekovic">{{cite journal |last1=Milošević |first1=Ante |last2=Peković |first2=Željko |title=Povijesne i arheološke potvrde za srednjovjekovni Mostar |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |volume=35 |year=2006}}</ref> Položaj mostarske kotline na prijelazu preko [[Neretva|Neretve]] i na spoju puteva koji su povezivali humsko zaleđe s jadranskim prostorom bio je presudan za nastanak kasnosrednjovjekovne komunikacijske tačke na mjestu budućeg grada. Iako se puni urbani razvoj Mostara veže ponajprije za osmansko razdoblje, historiografska i arheološka istraživanja potvrđuju da su na prostoru današnje stare gradske jezgre postojali važni kasnosrednjovjekovni fortifikacijski i prometni elementi koji su prethodili osmanskoj urbanoj transformaciji.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="Ratkovic">{{cite web |last=Ratković |first=Aleksandar |title=Srednjovjekovni Mostar i problematika njegovog istraživanja |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/11/Aleksandar-Ratkovi%C4%87-Srednjovjekovni-Mostar-i-problematika-njegovog-istra%C5%BEivanja.pdf |website=Centar za istraživanje i dokumentaciju Mostar |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Osnivanje grada Mostara vezano je za izgradnju dviju kula / utvrda sredinom 15. stoljeća, vjerovatno u doba [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana]]. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Halebija. Kula Herceguša sagrađena je neposredno uz Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme hercega Stjepana, po kome je i dobila ime.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="StariMostKONS">{{cite web |title=Graditeljska cjelina – Stari most sa kulama u Mostaru |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Mostar_Stari%20most_kompl_HR.doc |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Peković |first1=Željko |last2=Milošević |first2=Ante |last3=Kovačević |first3=Nela |title=Arheološka istraživanja na mostarskim utvrdama u 2002. godini |journal=Hercegovina |volume=8-9 |year=2002/2003}}</ref> Dvije kule i mostarski prijelaz preko Neretve imali su prije svega vojno-komunikacijsku funkciju. Upravo je nadzor nad prijelazom omogućio nastanak jezgra budućeg naselja, pri čemu se u historiografiji naglašava da je most bio primarni organizacijski element oko kojeg se razvijala kasnosrednjovjekovna i rana osmanska cjelina. Time se objašnjava i sama geneza toponima ''Mostar'', koji je vezan za čuvare mosta – ''mostare''.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="Ratkovic" /><ref name="StariMostKONS" /> Prvi pisani spomen Mostara također je vezan za ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se [[Vladislav Hercegović]] pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "''ha preso quello di (..) Blagay et do castelli al ponte de Neretva''" (''uzeo je (..) Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi''). Već 1444. indirektno se spominje most na lokaciji današnjeg Mostara, i to u povelji aragonsko-napuljskog kralja [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsa Velikodušnog]].<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="StariMostKONS" /> Ovi spomeni pokazuju da mjesto današnjeg Mostara nije nastalo iznenada kao potpuno novo osmansko naselje, nego da se razvijalo na starijoj komunikacijskoj i fortifikacijskoj osnovi kasnog srednjeg vijeka. Zbog toga se u savremenoj historiografiji Mostar sve češće tumači kao grad čiji su najraniji urbani impulsi započeli još prije osmanskog osvajanja, iako je tek u osmanskom periodu dosegao punu urbanističku i administrativnu afirmaciju.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="Ratkovic" /> Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanskom popisu stanovništva iz 1468–1469, a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] 1474, što ga svrstava u relativno starija naselja Hercegovine. Od njega su stariji [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] (1297) i [[Gacko]] (1176). Mostar se na prijelazu iz srednjeg vijeka u osmansko doba razvija kao značajno lokalno komunikacijsko i trgovačko središte Hercegovine, zahvaljujući povoljnom položaju na prijelazu preko Neretve i vezama sa zaleđem i jadranskim prostorom.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="RazvojMostara17">{{cite journal |last=Taslidža |first=Faruk |title=Razvoj grada Mostara u prvim decenijama XVII stoljeća |journal=Slovo o Mostaru |year=2022}}</ref> [[Datoteka:Hadži Kurtova džamija (Tabačnica), Mostar.jpg|lijevo|mini|267x267piksel|Hadži Kurtova džamija (Tabačnica) pored [[Stari most|Starog mosta]].]] === Osmansko doba === [[Datoteka:Mehmed_Koski_pašina_džamija,_Mostar.jpg|mini|desno|270px|[[Koski Mehmed-pašina džamija]]]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su osvojile Mostar vjerovatno 1468.<ref name="Mujezinovic">{{cite book |last=Mujezinović |first=Mehmed |title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine - knjiga III |publisher=Veselin Masleša |year=1982 |location=Sarajevo |page=144}}</ref> U Mostaru je tada boravilo približno 35 osmanskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali [[kmet]]ovi. Isprva manje pogranično naselje, Mostar je zahvaljujući saobraćajnoj važnosti prijelaza preko [[Neretva|Neretve]] početkom 16. stoljeća postao sjedištem [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]]. Upravo u tom razdoblju započinje njegov brži urbani uspon i pretvaranje u vodeće administrativno i trgovačko središte Hercegovine.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="RazvojMostara17" /> Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim; odluci je doprinio administrativni i saobraćajni razvoj grada. [[Stari most]] podignut je po nalogu sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana I]], a njegov graditelj bio je mimar Hajrudin, učenik [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]]. Most je ubrzo postao središnji simbol grada i vrhunsko ostvarenje osmanske mostogradnje 16. stoljeća.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="StariMostKONS" /><ref name="UNESCORecon">{{cite web |title=Creating reconciliation: Mostar Bridge |url=https://whc.unesco.org/en/story-mostar-bridge/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=19. 3. 2026}}</ref> U 16. i 17. stoljeću bilježi se intenzivno širenje [[grad]]a. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao više hiljada stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje, s karakterističnim stambenim četvrtima ([[mahala]]ma) i trgovačkom četvrti ([[čaršija|čaršijom]]). U tom periodu podignut je veći broj džamija, [[hamam]]a, [[medresa]], hanova, mostova, kuća i drugih javnih objekata, što je Mostaru dalo prepoznatljiv osmansko-mediteranski urbanistički izgled. Među najpoznatijim spomenicima tog doba bili su [[Karađoz-begova džamija]], [[Koski Mehmed-pašina džamija]], [[Kriva ćuprija]] i brojne stambene cjeline stare mostarske jezgre.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /><ref name="RazvojMostara17" /><ref name="PuljicMahale">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara; Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |journal=Prostor |volume=19 |issue=1(41) |year=2011 |pages=158–171}}</ref> Urbanistički razvoj mahala i čaršije pokazuje da je Mostar u osmanskom razdoblju rastao planski u skladu s topografijom terena i funkcijama pojedinih gradskih cjelina. Mahale su činile samostalne stambene predjele, dok je čaršija okupljala trgovačke, zanatske i upravne sadržaje, pa je već tada bio oblikovan osnovni prostorni obrazac koji će u mnogo čemu opstati i u kasnijim stoljećima.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="PuljicMahale" /> Tokom 18. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika, što je bilo povezano sa širim političkim i ekonomskim promjenama u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], ali je Mostar i dalje zadržao položaj regionalnog središta [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova čaršija i dalje je bila važna tačka zanatskog i trgovačkog života donje Neretve i hercegovačkog zaleđa.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački [[pašaluk]], sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]], koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja, poput [[Austrijsko carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]]. Saobraćajnom značaju doprinijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] 1862. Ovim promjenama Mostar je dodatno učvrstio položaj glavnog političkog i upravnog središta Hercegovine u poznom osmanskom razdoblju.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref>{{cite journal |title=Zemlja i ljudi u općim izvještajima britanskih konzularnih predstavnika u Bosni i Hercegovini od 1857. do 1878. |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |year=2008}}</ref> [[Datoteka:Neretva2.jpg|mini|desno|270px|Neretva u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]]]] [[Datoteka:Stari most Kuca.jpg|mini|desno|270px|Kućica Čardak na zapadnom ulazu na [[Stari most]]]] === Austro-ugarsko doba === Baš kao i doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]], i doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ostavilo je veliki trag na Mostar. U ovom periodu izgrađeno je dosta zgrada [[Evropa|evropskog]] stila, pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjoevropski [[grad]]. Građevine orijentalnog stila sve su se više počele miješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo karakterističan spoj osmanskog i srednjoevropskog urbanog naslijeđa.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /> Velik broj građevina u doba Austro-Ugarske izgrađen je na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio Ul. maršala Tita). Jedna od najljepših građevina ovog stila jest zgrada [[Gimnazija Mostar|Gimnazije]], koja podsjeća na [[Sarajevo|sarajevsku]] [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]]. U austrougarskom periodu Mostar prolazi kroz izrazitu upravnu, komunalnu i infrastrukturnu modernizaciju: uvode se savremeniji katastar i gradska uprava, uređuju ulice, razvija vodovod, širi cestovna mreža i podižu reprezentativne javne zgrade. Tada se snažno oblikuje i nova gradska osovina uz Glavnu ulicu, koja postaje okosnica modernog Mostara.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref>{{cite journal |last=Kurt |first=Ahmet |title=Katastarsko snimanje Mostara 1881. |journal=Hercegovina |year=2020}}</ref><ref>{{cite journal |last=Puljić |first=Vesna |title=Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878–1918) |url=https://archive.org/details/arhitekti_i_graditelji_u_mostaru_za_vrijeme_austro-ugarske-puljic-prlic-rakic |journal=Prostor |year=2017}}</ref> Odmah po uspostavi austrougarske uprave započela je intenzivna urbanizacija grada, pri čemu nova vlast nije potpuno prekinula sa zatečenom osmanskom prostornom logikom, nego ju je u znatnoj mjeri prilagođavala novim administrativnim, saobraćajnim i građevinskim zahtjevima. U tom procesu važnu ulogu imali su građevinski propisi, posebno Građevni red za grad Mostar iz 1886, te rad gradskih i kotarskih tehničkih službi, koje su vodile regulacione zahvate, nivelacije ulica, parcelacije i projektovanje novih javnih prostora.<ref name="PuljicUrbanModels">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Urbanization Models of Mostar in the Period of Austro-Hungarian Rule |journal=Prostor |volume=29 |issue=1(61) |year=2021 |pages=2–13}}</ref><ref name="PuljicGraditelji">{{cite journal |last1=Puljić |first1=Borislav |last2=Šetka Prlić |first2=Mirela |last3=Rakić |first3=Marija |title=Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878.-1918) |journal=Prostor |volume=25 |issue=2(54) |year=2017}}</ref> Austrougarski urbanizam u Mostaru razvijao se u nekoliko paralelnih modela. S jedne strane, preoblikovana je postojeća osmanska struktura u starom dijelu grada, a s druge su strane formirani novi blokovi, ulice, trgovi i javne građevine u zapadnijim i južnijim dijelovima grada. Posebno su važni regulacioni zahvati u zoni [[Rondo (Mostar)|Ronda]], širenje Franje Josipa ulice i nastavak izgradnje duž Glavne ulice, čime je Mostar dobio prepoznatljivu kombinaciju stare jezgre i novijih srednjoevropskih urbanih poteza.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="PuljicUrbanModels" /> Katastarsko snimanje Mostara 1881. bilo je jedan od ključnih koraka u administrativnoj i prostornoj preobrazbi grada. Ti planovi i evidencije nisu bili važni samo za oporezivanje i zemljišne knjige, nego i kao vrijedan izvor za proučavanje historijske topografije, starih toponima, vlasničkih odnosa i razvoja gradskih četvrti neposredno nakon uspostave austrougarske vlasti.<ref name="KurtKatastar">{{cite journal |last=Kurt |first=Ahmet |title=Katastarsko snimanje Mostara 1881. |journal=Hercegovina |volume=19 |year=2020}}</ref> Razvoj Mostara u ovom razdoblju bio je vezan i za porast stanovništva, izgradnju novih stambenih i upravnih objekata, kao i za pojavu stručnog tehničkog kadra – arhitekata, graditelja i geometara – koji su promijenili izgled grada. Njihov rad vidljiv je u regulaciji javnih prostora, projektovanju škola, vojnih, upravnih i stambenih zgrada, kao i u uvođenju historicističkih, neomaurskih i drugih stilskih obrazaca karakterističnih za Bosnu i Hercegovinu pod austrougarskom upravom.<ref name="PuljicGraditelji" /><ref name="Zadro">{{cite web |last=Zadro |first=Sanja |title=Mostarska arhitektura od 1850. do drugoga svjetskog rata |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9434/1/Zadro%2C%20Sanja.pdf |website=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena [[Mujaga Komadina]] dio je mostarske [[historija|historije]] austrougarskog perioda. U njegovo vrijeme provedeni su brojni komunalni i infrastrukturni zahvati, zbog čega se njegovo ime trajno vezuje za modernizaciju grada na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Mostar tada prerasta u moderan regionalni centar sa sve izraženijim administrativnim, trgovačkim i kulturnim funkcijama.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Upravo je u austrougarskom periodu konačno učvršćen Mostarov karakter grada dvostrukog urbanog naslijeđa: osmansko naslijeđena struktura mahala i čaršije nije nestala, nego je dopunjena novim pravolinijskim ulicama, reprezentativnim fasadama, vilama, administrativnim zgradama i javnim ustanovama. Taj slojeviti urbani sklop ostao je jedno od temeljnih obilježja Mostara i u kasnijim epohama.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="PuljicUrbanModels" /><ref name="Zadro" /> === 20. vijek === Najznačajnije promjene u Mostaru desile su se baš u ovom periodu. Mostar je tada bio u sastavu Kraljevine SHS / [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] te socijalističke Jugoslavije ([[DFJ]], [[FNRJ]], [[SFRJ]]). Mostar je također u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta narodnih heroja. Nakon 1945. grad se ubrzano širio, industrijalizirao i učvrstio kao privredno, upravno i kulturno središte Hercegovine. Posebno su važnu ulogu u poslijeratnom razvoju imali industrijski pogoni, saobraćaj, obrazovne ustanove i jačanje Mostara kao regionalnog centra južne Hercegovine.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Do 1991. Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera i civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji.<ref name="KonsMostarUrbani" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Mostar je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] bio jedno od glavnih političkih, humanitarnih i vojnih žarišta u Hercegovini. Već 1992. grad je zahvaćen ratnim operacijama povezanim s raspadom Jugoslavije i širenjem rata na Hercegovinu, a njegov položaj na komunikaciji dolinom [[Neretva|Neretve]] dao mu je izuzetan strateški značaj.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref>{{cite web |title=Mostar |url=https://www.britannica.com/place/Mostar |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=19. 3. 2026}}</ref> U prvoj fazi rata Mostar je bio izložen napadima i razaranjima u sukobima između snaga [[JNA]] i njima pridruženih formacija s jedne, te lokalnih odbrambenih snaga s druge strane. Već tada je oštećen znatan dio urbanog tkiva, uključujući stambene objekte, infrastrukturu i pojedine spomenike kulture. Historijska jezgra grada, iako ne potpuno uništena, ušla je u ratni period s ozbiljnim oštećenjima i stalnom prijetnjom daljnjeg razaranja.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /> Tokom 1993. Mostar postaje središte sukoba između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]], nakon raspada ranijeg bošnjačko-hrvatskog savezništva. U tom razdoblju grad se faktički dijeli na istočni i zapadni dio, pri čemu je istočni Mostar bio pod teškim opsadnim pritiskom, uz granatiranje, snajpersku vatru, prekide u snabdijevanju i velike humanitarne teškoće za civilno stanovništvo.<ref name="ICTY2013">{{cite web |title=Sažetak prvostepene presude u predmetu Prlić i drugi |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/bcs/130529_summary_bcs.pdf |website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |date=29. 5. 2013 |access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTY2017">{{cite web |title=Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi |url=https://www.unictri.irmct.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf |website=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=29. 11. 2017 |access-date=19. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Rat je imao teške demografske i društvene posljedice. Stanovništvo je bilo izloženo ubistvima, ranjavanjima, zatvaranjima, prisilnim premještanjima i protjerivanjima, a dotadašnja urbana cjelovitost grada bila je duboko narušena. Poslijeratni Mostar u velikoj je mjeri naslijedio ratom učvršćenu prostornu podjelu na istočni i zapadni dio grada, uz znatno smanjen broj [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i trajne promjene u etničkoj strukturi stanovništva.<ref name="ICTY2013" /><ref name="ICTY2017" /><ref>{{cite web |title=Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990-2000 |url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/9af9f699-4dc1-4d68-bd31-07287182db52/download |website=ANUBiH Baština |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Mostar je bio i jedan od najrazrušenijih gradova u Bosni i Hercegovini u posljednjem ratu, naročito Bulevar narodne revolucije i Ulica Alekse Šantića, a srušen je i simbol grada, [[Stari most]]. Dana 9. novembra 1993. most se urušio nakon višesatnog granatiranja, a njegovo rušenje postalo je jedan od najupečatljivijih simbola razaranja kulturnog naslijeđa u Evropi krajem 20. stoljeća. Razaranja nisu pogodila samo most, nego i velik dio stare gradske jezgre, brojne džamije, kuće, javne zgrade i infrastrukturu grada.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="UNESCORecon" /><ref name="ICTY2017" /> === Početak novog milenija === Najznačajnija dešavanja u ovom periodu jesu: # Obnova Starog mosta i vraćanje stare gradske jezgre na listu [[UNESCO]]-a.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="UNESCORecon" /> # Donošenje "Novog statuta Grada Mostara" čime je Mostar administrativno ujedinjen grad.<ref>{{cite web |title=Statut Grada Mostara |url=https://www.mostar.ba/storage/2022/02/Statut-Grada-Mostara.pdf |website=Grad Mostar |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Obnova Starog mosta, završena 2004, imala je veliko simboličko značenje za Mostar i Bosnu i Hercegovinu, jer je most ponovo postao znak kontinuiteta grada, njegove višestoljetne urbanosti i mogućnosti obnove nakon ratnih razaranja. U poslijeratnom periodu Mostar je ostao jedno od najvažnijih političkih, kulturnih, obrazovnih i turističkih središta Hercegovine i Bosne i Hercegovine u cjelini.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /> == Administracija == [[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|270px|Karta Mostara]] Gradom Mostarom upravlja Gradska uprava s dva čelna čovjeka: gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog vijeća. Mostar je "grad slučaj" s obzirom na to da je neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore o administrativnom uređenju grada doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH [[Paddy Ashdown]]. Ti dokumenti poznati su pod nazivom "Novi statut Grada Mostara", koji od 2004. definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su dotad postojale (Zapad, Sjever, Jugozapad, Stari grad, Jug i Jugoistok). Umjesto navedenih općina postoje tzv. gradska područja, koja predstavljaju izborne jedinice u Gradu Mostaru. == Geografija == [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|270px|Stari grad – panorama]] [[Datoteka:Stari Most Panorama.jpg|mini|desno|270px|Stari most]] [[Datoteka:AroundStariMost.jpg|mini|desno|270px|Restorani u blizini Starog mosta]] [[Datoteka:Kujundžiluk.jpg|mini|desno|270px|Ulica Kujundžiluk u Starom gradu]] [[Datoteka:Vučjakovića džamija.jpg|mini|desno|250px|[[Vučjakovića džamija]] (Šehitluci)]] [[Datoteka:Panorama Mostara.jpg|mini|desno|270px|Panorama Mostara]] Mostar je na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije, u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada protječe Neretva, pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na Neretvi". Najpoznatija brda oko mostarske kotline jesu Hum, Stolac, Fortica, Žrovnica, Planinica i Brkanovo brdo. Dvije najpoznatije planine u blizini Mostara jesu Velež i Prenj. Mostar je, kao i većina hercegovačkih gradova, veoma krševit.[[Datoteka:Mostar 3.jpg|mini|270px|Panorama Mostara|centar]] == Klima == Mostar ima izmijenjenu [[sredozemna klima|sredozemnu klimu]] s blažim, ali hladnim zimama (sa malo ili nimalo snijega) te veoma vrućim ljetima, kada temperature u hladu znaju iznositi i preko 40 [[Celzijev stepen|°C]]. Najviša ikad zabilježena temperatura u Mostaru izmjerena je 31. jula 1901, a iznosila je 46,2&nbsp;°C.<ref>https://www.jabuka.tv/prije-tocno-121-godinu-u-mostaru-izmjerena-rekordna-temperatura/</ref> Zbog toga je Mostar bio jedan od najtoplijih gradova u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Najveći dio padavina bilježi se u hladnijem dijelu godine, dok su ljeta sušnija. Godišnje se prosječno bilježi 2.290 sunčanih sati, najviše u BiH. Značajniji snijeg je rijetka pojava, iako rekordni snježni pokrivač iznosi 86&nbsp;cm (zabilježen u februraru 2012). Blaga klima čini Mostar pogodnim za uzgajanje različitih vrsta voća i mediteranskog raslinja poput smokava, šipaka i maslina. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan= 8,4 | vt_feb = 10,8 | vt_mar = 14,6 | vt_apr = 19 | vt_maj = 24 | vt_jun = 27,6 | vt_jul = 31,1 | vt_aug = 30,8 | vt_sep = 26,9 | vt_okt = 21,0 | vt_nov = 14,5 | vt_dec= 9,7 <!-- Najniža prosječna temperatura --> | nt_jan = 1,9 | nt_feb = 3,2 | nt_mar = 5,4 | nt_apr = 8,4 | nt_maj = 12,5 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 18,6 | nt_aug = 18,4 | nt_sep = 15,3 | nt_okt = 11,2 | nt_nov = 6,7 | nt_dec = 3,3 <!-- Padavine --> | p_jan = 165 | p_feb = 151 | p_mar = 150 | p_apr = 127 | p_maj = 102 | p_jun = 78 | p_jul = 43 | p_aug = 74 | p_sep = 96 | p_okt = 151 | p_nov = 200 | p_dec = 179 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija] }} == Privreda == Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Mostar je bio jedan od jačih privrednih središta bivše Jugoslavije (Aluminijski kombinat, "Soko", "Hepok" kasnije "Apro", Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, "Unis", rudnik mrkog uglja itd). Ratna razaranja uništila su privredu Mostara, pogotovo u njegovom istočnom dijelu. [[Turizam]] je jedna od najrazvijenijih grana privrede u Mostaru, naročito nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Mostara|Spisak naseljenih mjesta u gradu Mostaru}} Po popisu stanovništva iz 1991, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prijeratna općina Mostar je, gotovo u cjelini, ušla u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Kamena (Istočni Mostar)|Kamena]], [[Kokorina (Istočni Mostar)|Kokorina]] i [[Zijemlje (Istočni Mostar)|Zijemlje]]. Od ovog područja formirana je općina [[Istočni Mostar]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Mostar === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mostar | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11410 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 105797 | g2013_bosnjaci = 46752 | g2013_srbi = 4421 | g2013_hrvati = 51216 | g2013_bosanci = 75 | g2013_romi = 257 | g2013_muslimani = 159 | g2013_bosanciihercegovci = 271 | g2013_albanci = 294 | g2013_jugosloveni = 83 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 33 | g2013_turci = 6 | g2013_slovenci = 35 | g2013_pravoslavci = 13 | g2013_makedonci = 21 | g2013_nisu_izjasnili = 1312 | g2013_nepoznato = 186 | g1991_ukupno = 126628 | g1991_muslimani = 43856 | g1991_srbi = 23846 | g1991_hrvati = 43037 | g1991_jugosloveni = 12768 | g1981_ukupno = 110377 | g1981_muslimani = 34247 | g1981_srbi = 20271 | g1981_hrvati = 36927 | g1981_jugosloveni = 17143 | g1981_slovenci = 161 | g1981_crnogorci = 451 | g1981_albanci = 160 | g1981_madari = 49 | g1981_makedonci = 112 | g1981_romi = 102 | g1971_ukupno = 89580 | g1971_muslimani = 33645 | g1971_srbi = 19076 | g1971_hrvati = 32782 | g1971_jugosloveni = 2329 | g1971_slovenci = 234 | g1971_crnogorci = 439 | g1971_albanci = 125 | g1971_madari = 40 | g1971_makedonci = 138 | g1971_romi = 10 | g1961_ukupno = 72453 | g1961_muslimani = 10513 | g1961_srbi = 21220 | g1961_hrvati = 27265 | g1961_jugosloveni = 12181 | g1961_slovenci = 330 | g1961_crnogorci = 542 | g1961_albanci = 37 | g1961_madari = 44 | g1961_makedonci = 143 | g1961_romi = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Mostar === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mostar | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 166090 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 60195 | g2013_bosnjaci = 25788 | g2013_srbi = 2109 | g2013_hrvati = 29475 | g2013_bosanci = 59 | g2013_romi = 128 | g2013_muslimani = 118 | g2013_bosanciihercegovci = 250 | g2013_albanci = 246 | g2013_jugosloveni = 75 | g2013_ukrajinci = 6 | g2013_crnogorci = 28 | g2013_turci = 5 | g2013_slovenci = 32 | g2013_pravoslavci = 9 | g2013_makedonci = 18 | g2013_nisu_izjasnili = 1143 | g2013_nepoznato = 146 | g1991_ukupno = 75865 | g1991_muslimani = 25929 | g1991_srbi = 14142 | g1991_hrvati = 21795 | g1991_jugosloveni = 11555 | g1981_ukupno = 63427 | g1981_muslimani = 18414 | g1981_srbi = 11353 | g1981_hrvati = 17621 | g1981_jugosloveni = 14732 | g1981_slovenci = 154 | g1981_crnogorci = 400 | g1981_albanci = 118 | g1981_madari = 37 | g1981_romi = 81 | g1981_makedonci = 102 | g1971_ukupno = 47802 | g1971_muslimani = 19244 | g1971_srbi = 10450 | g1971_hrvati = 14448 | g1971_jugosloveni = 2172 | g1971_slovenci = 218 | g1971_crnogorci = 413 | g1971_albanci = 114 | g1971_madari = 33 | g1971_romi = 1 | g1971_makedonci = 123 | g1961_ukupno = 35284 | g1961_muslimani = 2700 | g1961_srbi = 12559 | g1961_hrvati = 10528 | g1961_jugosloveni = 8423 | g1961_slovenci = 275 | g1961_crnogorci = 480 | g1961_albanci = 22 | g1961_madari = 37 | g1961_makedonci = 113 | g1961_romi = 1 }} == Kultura == {{Glavni|Kultura u Mostaru}} [[Datoteka:Gimnazija Mostar 2024.jpg|mini|220x220px|Gimnazija Mostar (UWC) u blizini Španskog trga.]] [[Datoteka:Sahat kula u Mostaru.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|Sahat kula u Mostaru u blizini [[Karađoz-begova džamija|Karađoz-begove džamije]].]] Mostar je jedno od značajnih kulturnih i umjetničkih središta u Bosni i Hercegovini, koje je na osnovu svog bogatog kulturnog potencijala iznjedrilo neke od veoma značajnih slikara, pisaca i pjesnika, pa je i sâm grad poznat kao grad pjesnika. Arhitektura i prirodne ljepote u njegovoj neposrednoj okolini, te toplija mediteranska klima oblikovali su kulturnu scenu Mostara, a svake godine održava se Međunarodni festival komedije ''Mostarska liska''. U saradnji s Gradom Mostarom održava se i festival [[Evropska unija|Evropske unije]] pod nazivom [[Open City Mostar]]. Mostar je i značajno središte bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]], a jedan od najpoznatijih izvođača tokom druge polovine 20. vijeka bio je [[Himzo Polovina]]. Od novije generacije posebno su se istakli [[Mostar Sevdah Reunion]], koji izvode sevdalinke u modernijem aranžmanu.<ref name="KM">{{Cite web|url= https://kultura-mostar.ba/institucije-kulture/|title= ''Kultura Mostar: institucije kulture''|work= kultura-mostar.ba|access-date= 30. 8. 2022|archive-date= 30. 8. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220830155245/https://kultura-mostar.ba/institucije-kulture/|url-status= dead}}</ref> Američka medijska kuća [[CNN]] uvrstila je Mostar na listu najljepših malih gradova [[Evropa|Evrope]], zbog svoje prirodne ljepote, stare čaršije i [[Stari most|Starog mosta]], koji spadaju u najbolje primjere [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini]] kao i na [[Balkan]]u.<ref>{{Cite web|url= https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=505%3Amostar-na-cnn-ovoj-listi-najljepih-malih-gradova-evrope&catid=38%3Avijesti&Itemid=425&lang=hr|title= ''Mostar na CNN-ovoj listi najljepših malih gradova Evrope''|work= turizam-mostar.ba|access-date= 30. 8. 2022|archive-date= 30. 8. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220830155244/https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=505:mostar-na-cnn-ovoj-listi-najljepih-malih-gradova-evrope&catid=38:vijesti&Itemid=425&lang=hr|url-status= dead}}</ref> O njemu je pisao i osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]].<ref>{{Cite web|url= https://www.avlija.me/putopis/evlija-celebija-seher-grad-mostar-drevni-zapisi|title= ''Evlija Čelebija: Drevni zapisi o šeheru i gradu Mostaru''|access-date= 31. 8. 2022|archive-date= 31. 8. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220831160634/https://www.avlija.me/putopis/evlija-celebija-seher-grad-mostar-drevni-zapisi|url-status= dead}}</ref> === Književnost === {{Glavni|Književnost u Mostaru}} Mostar je kroz različite historijske periode kontinuirano prisutan u književnom životu Bosne i Hercegovine - od brojnih sevdalinki i usmenog narodnog naslijeđa, sve do književnih djela različitih pisaca, kako onih iz preporodnog perioda tako i do pisaca [[Postmodernizam|postmoderne]] orijentacije. [[Datoteka:Neretva rijeka, Mostar.jpg|lijevo|mini|[[Neretva|Rijeka Neretva]] u Mostaru]] Nakon pripajanja [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], u Mostaru su u drugoj polovini 16. vijeka izgrađene i prve poznate biblioteke: [[Karađoz-begova biblioteka]] i [[Derviš-pašina biblioteka]]. Ulaskom Bosne u osmansko-islamski civilizacijski krug počela se razvijati [[književnost]] i [[poezija]] na orijentalnim jezicima. U to vrijeme počeli su da djeluju mnogobrojni mostarski pjesnici u čijim stihovima se prepoznaju ljubav i divljenje prema gradu, njegovim geografskim i kulturnim posebnostima, kao i nostalgija i čežnja zbog odlaska. Bili su različitih zanimanja, od neafirmiranog učenika [[Medresa|medrese]] do [[Vezir|velikog vezira]]. Lirske slike pjesnika na orijentalnim jezicima čije je porijeklo vezano uz Mostar često se prepliću oko pitomih pejzaža i neobičnog luka Starog mosta određujući identitet njihovog stvaralaštva, prisnost i pripadnost urbanom ambijentu. Profesor i naučni istraživač s [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnog instituta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] [[Adnan Kadrić]] primjećuje da se Mostar u poeziji mostarskih pjesnika koji stvaraju na orijentalnim jezicima metaforički oblikuje kao "grad ruža i slavuja". Odnos prema gradu kao emotivno važnom mjestu nastavljen je i u vremenu evropeizacije bosanskohercegovačke, a time i [[Bošnjačka književnost|bošnjačke književnosti]]. U to vrijeme grad je ključna spona između orijentalnog i evropskog, ali i autohtonog narodnog pjevanja s evropskim i orijentalnim. Dolazak [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti donosi nove društvene okolnosti, pri čemu dolazi do gašenja jednog načina života. Porodične i lične drame junaka u djelima bošnjačkih pisaca koje se odvijaju u periodu od 1879. do 1884. protkane su prepoznatljivim mostarskim pejzažom, [[Neretva|Neretvom]] i svjetlošću. Ovakve slike Mostara u književnom tekstu najavljuju sudbinu grada s kraja 19. vijeka kada je "Mostar bio naznačajniji kulturni i književni centar u Bosni i Hercegovini", te mjesto afirmacije ukupnog bosanskohercegovačkog kulturnog života koji se odvijao kroz razvoj časopisa unutar različitih nacionalnih zajednica, publicističku djelatnost i bogat književni život. Jedan od značajnih pisaca bio je [[Svetozar Ćorović]]. Na osnovu njegovog romana [[Stojan Mutikaša (roman)|Stojan Mutikaša]] snimljena je i televizijska serija [[Porobdžije]]. U Mostaru je 1896, na inicijativu [[Aleksa Šantić|Alekse Šantiće]], [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]] i [[Atanasije Šola|Atanasija Šole]], osnovan književni časopis ''[[Zora (časopis)|Zora]]'', koji je bez prekida izlazio do 1901.<ref name="Most">{{cite web |url= http://www.most.ba/041/046.htm |title= Jezička standardizacija i pravopisna norma u ''Zori'' (prilog mr. Muhameda Šatora) |publisher=Most|access-date=20. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archive-date=9. 6. 2013 |url-status= dead }}</ref> Od bošnjačkih pisaca iz tog vremena posebno se izdvajaju [[Hamza Humo]] i [[Alija Nametak]]. Humo je jedan od predstavnika modernističkog načina pjevanja, a nerijetko se kvalifikuje i kao mostarski, zavičajni pjesnik. U poetskom izričaju objedinjuje sevdalijsko i orijentalno naslijeđe s elementima modernog oblikovanja književnog teksta. U njegovoj poeziji mogu se susresti dva lica grada: jedan je raspjevan, prepun svjetlosti, hedonizma i raznovrsnih čulnih senzacija, o čemu posebno svjedoči pjesnička zbirka ''[[Grad rima i ritmova]]'' iz 1924. Nasuprot ovome je grad ovijen misterijom, a atmosferi mističnosti doprinose [[Munara|munare]], [[šadrvan]]i i zvonici kao znakovi novog senzibiliteta. U pripovjedačkom opusu Alije Nametka Mostar je jedno od zapaženih mjesta, posebno u ciklusu ''[[I dobri i zli Bošnjani]]'', u koji su utkani folklorni elementi, predanja i praznovjerja s realističnim pripovjedačkim okvirom. Prepoznatljivi simboli Mostara poput Neretve, [[Radobolja|Radobolje]], [[Žovnica|Žovnice]], [[Šarića džamija (Mostar)|Šarića džamije]], [[Tabačica|Tabačice]] svjedoče priču o mostarskoj prošlosti, nekada o osmanskim vremenima, a nerijetko i o dolasku novih vremena i austrougarske uprave.<ref>{{Cite web|url= https://www.academia.edu/41574102/Knji%C5%BEevna_prezentacija_Mostara_u_odabranoj_prozi_bo%C5%A1nja%C4%8Dkh_pisaca|title= ''Književna prezentacija Mostara u odabranoj prozi bošnjačkih pisaca|work= academa.edu|access-date= 31. 8. 2022}}</ref> === Muzika === {{Glavni|Muzika u Mostaru}} {{Proširiti sekciju}} === Slikarstvo === {{Glavni|Slikarstvo u Mostaru}} {{Proširiti sekciju}} === Kulturne institucije === [[Datoteka:Narodno pozorište Mostar.jpg|mini|desno|250px|Narodno pozorište Mostar]] U Mostaru djeluju: {{div col}} *Arhiv Hercegovine (danas kantonalni arhiv) *Centar za kulturu Mostar *[[Derviš-pašina biblioteka]] *Dječija biblioteka *Dom kulture "Herceg Stjepan Kosača" *Francuski kulturni centar *Gradska biblioteka "Herceg Stjepan Kosača" *Gradska biblioteka na Luci *Gradski hor Mostar *Hrvatsko narodno kazalište Mostar *[[Karađoz-begova biblioteka]] *Kuća Alekse Šantića *[[Muzički centar Pavarotti|Muzički centar "Pavarotti"]] *Muzej Hercegovine *Narodno pozorište u Mostaru *Omladinski kulturni centar "Abrašević" *Pozorište lutaka Mostar *Simfonijski orkestar Mostar<ref name="KM"/> {{div col end}} === Kulturni događaji === * [[Mostarsko ljeto]], gdje se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival horova / ansambala Bosne i Hercegovine * [[Mostarsko proljeće]] značajna je kulturna manifestacija, koju organizira Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tokom proljeća i ljeta * Festival [[komedija|komedije]] Bosne i Hercegovine [[Mostarska liska]], koji je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991, a inicijator je bio režiser [[Ahmet Obradović]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Mostaru|Arhitektura Mostara}} == Sport == [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|mini|230px|[[Stadion "Rođeni"|Stadion Rođeni]] ([[FK Velež Mostar|Velež]])]] [[Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski.JPG|lijevo|mini|[[Stadion pod Bijelim brijegom]] ([[HŠK Zrinjski|Zrinjski]])]] Najpoznatiji sport u Mostaru jest [[nogomet]]. U najveće uspjehe mostarskih nogometnih klubova spadaju dvije titule [[FK Velež Mostar|Velež]]a u kupu bivše Jugoslavije ([[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]] [[Kup maršala Tita 1980/1981.|1981.]] i [[Kup maršala Tita 1985/1986.|1986]]) te titule prvaka Bosne i Hercegovine koje je osvojio [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]]), uz jedan osvojen [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] (također Zrinjski [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2008]]). Osim nogometa, u Mostaru je najpoznatiji ekstremni sport [[skokovi sa Starog mosta]] u Neretvu. Ovi skokovi i najpoznatiji mostarski skok, ''lasta'', predstavljaju, osim Starog mosta, FK Veleža, najpoznatiji dio mostarske tradicije. Takmičenja u skokovima organiziraju se tradicionalno svake godine krajem jula, a organizator je Klub skakača "Mostari". Važnost ovog takmičenja pokazuje i to da ga prenosi državna televizija ili neka od komercijalnih televizija u zemlji. [[Datoteka:Željeznička stanica Mostar.jpg|mini|200x200piksel|Željeznička stanica Mostar]] Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru jest i [[karate]]. U gradu djeluje više karate-klubova. Osim karatea, zastupljeni su i [[plivanje]], [[tenis]], [[košarka]], [[rukomet]], [[džudo]], [[boks]], [[kajakaštvo]]. == Saobraćaj == Najznačajnija saobraćajnica koja prolazi kroz Mostar jest magistralni put [[Magistralni put M17|M17]]. Mostar ima dvije autobuske i jednu željezničku stanicu. Javni [[autobus]]ki saobraćaj u Mostaru obavlja preduzeće Mostar-bus, koje radi pod Gradskom upravom. Mostar također ima [[Međunarodni aerodrom Mostar|međunarodni aerodrom]], smješten u [[Ortiješ]]u. == Poznate ličnosti == {{div col|3}} *[[Adin Hebib]], slikar *[[Aleksa Šantić]], pjesnik *[[Alija Kebo]], književnik *[[Almir Zalihić]], pisac *[[Blaž Slišković]], nogometaš i trener *[[Jadranko Fink|Jadranko]] i [[Goran Fink]], skakači u vodu *[[Dražen Dalipagić]], košarkaš *[[Dušan Bajević]], nogometaš *[[Džemal Bijedić]], političar *[[Edo Kajan]], alpinist *[[Emir Balić]], skakač *[[Enver Marić]], nogometaš *[[Faruk Ćupina]], advokat i trener *[[Franjo Vladić]], nogometaš *[[Haldun Leo Hrvić]], nogometaš *[[Hamza Humo]], pisac *[[Himzo Polovina]], pjevač *[[Ibrahim Braca Dilberović]] *[[Ico Voljevica]], slikar *[[Jasna Merdan]], rukometašica *[[Josip Jole Musa]], *[[Karlo Afan de Rivera]], slikar *[[Ljubo Bešlić]], gradonačelnik *[[Meha Sefić]], slikar *[[Meho Džeger]], zabavljač *[[Meho Kodro]], nogometaš *[[Džemal Hadžiabdić|Džemal]] i [[Mili Hadžiabdić]], nogometaši *[[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar *[[Mišo Marić]], pjesnik *[[Muhamed Mujić]], nogometaš *[[Mujaga Komadina]], gradonačelnik *[[Murat Ćorić]], političar *[[Osman Đikić]], pisac *[[Peko Dilberović]] *[[Ibrahim Kajan]], pisac *[[Pero Zubac]], pisac *[[Predrag Matvejević]], pisac *[[Bobo Samardžić]], slikar *[[Željko Samardžić]], pjevač *[[Safet Oručević]], gradonačelnik *[[Salko Ćurić]], karataš *[[Saša Papac]], nogometaš *[[Sead Kajtaz]], nogometaš *[[Semir Tuce]], nogometaš *[[Senad Glavović]], nogometaš *[[Sergej Barbarez]], nogometaš *[[Sergej Trifunović]], glumac *[[Sulejman Rebac]], nogometaš *[[Svetozar Ćorović]], pisac *[[Vahid Halilhodžić]],nogometaš i trener *[[Vasa Kisa]], mostarska ''liska'' *[[Vlado Puljić]], slikar *[[Vladimir Ćorović]], historičar *[[Zdravko Grebo]], kritičar {{div col end}} == Turizam == Mostar je jedan od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. U njegove najpoznatije znamenitosti spadaju: *[[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] - historijska četvrt sa [[Stari most|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada *[[Karađoz-begova džamija]] *Franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini *[[Bišćevića sokak]], s poznatom Turskom kućom *Historijsko naselje Brankovac, s kućama i avlijama starih mostarskih porodica, građenim u osmanskom stilu *[[Blagaj (Mostar)|Staro naselje Blagaj]] s Vrelom Bune, čuvenom [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]], te starim gradom osnivača Hercegovine, [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Kosače]] *[https://web.archive.org/web/20071008181102/http://www.ruiste.info/ Park prirode Ruište] na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti [[munika|munike]], kao i endemskoj vrsti [[Lilium bosniacum|bosanskog ljiljana]] *Rezervat prirode Diva Grabovica, s gotovo netaknutom prirodom *[[Mostarsko blato]], park prirode zapadno od Mostara *[[Kuća Alekse Šantića]], velikana bosanskohercegovačkog pjesništva *[[Muzej Hercegovine u Mostaru|Muzej Hercegovine]] *[[Partizansko groblje u Mostaru]] == Također pogledajte == * [[Arhitektura Mostara]] * [[Mostovi u Mostaru]] * [[Naselja Mostara]] * [[Grb grada Mostara]] * [[Mostarska avenija]] * [[Reljef braće Dioskuri]] * [[Ulica maršala Tita (Mostar)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mostar}} {{Wikivoyage|Mostar}} * [http://www.mostar.ba/ Zvanični veb-sajt grada Mostara] * [https://www.academia.edu/12094214/Mostarski_likovni_krug, Mostarski likovni krug] {{Grad Mostar}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Neretva}} {{Poluzaštita}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mostar|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] h2um5fgskf5n8ojcco0t48bkv8kymc3 Albanija 0 880 3897698 3894919 2026-06-07T12:39:06Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = {{jezik|sq|Republika e Shqipërise}} |zvanično_ime = Republika Albanija |ime_genitiv = Albanije |zastava = Flag_of_Albania.svg |grb = Coat of arms of Albania.svg |karta = Location Albania Europe.png |širina_karte = 200px |službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]] |glavni_grad = [[Tirana]] |glavni_grad_koordinate = {{coord|41|19|N|19|49|E|type:city}} |državno_uređenje = Unitarna parlamentarna ustavna republika |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Albanije|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = Bajram Begaj<ref name="novi-predsjednik"/> |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Albanije|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Edi Rama]] |nezavisnost = od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] |nezavisnost_priznato = [[28. novembar]] [[1912]]. |površina = 28.748 |po_površini_na_svijetu = 140. |procenat_vode = 4,7 |stanovnika = {{gubitak}} 2.402.113 |stanovnika_godina = 2023. |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 142. |gustoća = 83,6 |po_broju_gustoće_na_svijetu = 119. |bdp_ukupno = $38,315 milijardi US$<ref name="mmf1" /> |bdp_godina = 2018. |po_broju_bdp_na_svijetu = |bdp_per_capita = $13.330<ref name="mmf1" /> |hdi = {{povećanje}} 0,785<ref name="hdi" /> |hdi_godina = 2018. |hdi_nivo = visok |po_broju_hdi_na_svijetu = 85. |gini = 34,5<ref name="ginicoef" /> |gini_godina = 2013. |po_broju_gini_na_svijetu = |valuta = [[Albanski lek|Lek]] (ALL) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1) |ljetno_računanje_vremena = [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Himni i Flamurit]]"<br>{{Center|[[Datoteka:Hymni i Flamurit instrumental.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.al]] |pozivni_broj = +355 }} '''Albanija''' ({{jez-sq|Shqipëri|Shqipëria}}), zvanično '''Republika Albanija''' ({{jez-sq|Republika e Shqipërisë|linkovi=ne}}), država je u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] odnosno na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]]. Graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Kosovo]]m na sjeveru, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na istoku i [[Grčka|Grčkom]] na jugu. Na zapadu prirodnu granicu čine obale [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], zbog čega se ona ubraja u sredozemne države. Zemlja je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO]] saveza, [[CEFTA|CEFTE]], ekonomske kooperacije crnomorskih država, [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske konferencije]], Regionalnog vijeća za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a te kandidat za pristupanje [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Albanije je [[Tirana]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Albanije}} {{Karta sa gradovima Albanije}} Sa površinom 28.748&nbsp;km<sup>2</sup>, Albanija je nešto manja od [[Belgija|Belgije]], a sa 2,82 miliona stanovnika ima približno kao tri četvrtine stanovništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Albanija ima 362&nbsp;km<ref name="ciacoast"/> dugu obalu [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]], s brojnim pjeskovitim i kamenitim plažama. Među poznatijim turističkim mjestima su [[Velipoja]], [[Shëngjin]], [[Drač]] i [[Vlora]] na Jadranskoj obali te [[Dhërmi]], [[Himara]] i [[Saranda]] na Jonskoj obali. Na najužem mjestu Jadranskog mora, [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]], albanska obala je udaljena od [[Italija|Italije]] samo 73&nbsp;km, a mjesto [[Ksamil]] udaljeno je samo 2&nbsp;km od [[Grčka|grčkog]] ostrva [[Krf]]a. === Prirodna podjela === [[Datoteka:Lake Komani1 (shadows).jpg|thumb|lijevo|170px|Jutro na vještačkom jezeru Koman na sjeveru Albanije]] [[Datoteka:Ag.Saranda - Panorama View.jpg|thumb|lijevo|170px|Kamenita plaža kod mjesta [[Saranda]]]] [[Datoteka:Colourful Buildings in Tirana.jpg|thumb|lijevo|170px|Zgrade u rubnom dijelu Tirane. Glavni grad Albanije je zabilježio udvostručenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina.]] Oko polovine površine Albanije zauzima brdovito područje sa nadmorskim visinama iznad 600 m. Manji dio od toga su područja visokih planina.<ref name="shsh12"/> Od jezera [[Skutari]] na sjeveru pa sve do grada [[Vlora]] na jugu proteže se duž obale vrlo uski pojas aluvijalnog tla koji je ponegdje širok samo par kilometara. Taj pojas se u centralnom dijelu Albanije širi u veliku Muzakijsku niziju (''Myzeqeja''). Na obali se nalaze brojne lagune i močvarna, vlažna područja. Pošto samo doline, brežuljkasto područje, dijelovi primorskih ravnica i neke visoravni omogućavaju gušću naseljenost stanovništa, u takvim regijama je ona relativno visoka, dok su drugi dijelovi zemlje relativno slabo naseljeni. Na sjeveru Albanije nalaze se [[Prokletije]] (Albanske Alpe), koje pripadaju planinskom lancu [[Dinaridi]]. Najviši vrh Albanije sa 2.764 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] je [[Maja e Korabit|Korab]], koji se nalazi sjeveroistočno od [[Peshkopia]] i čini granicu sa [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]]. Osim njega također je poznata i planina [[Jezerca]]. Ona je sa 2.694 m n.v. najviša planina koja se u potpunosti nalazi u Albaniji. === Hidrografija === Sve veće rijeke Albanije ulijevaju se u Jadransko more. Sa 282&nbsp;km, [[Drim]] je najduža rijeka ove zemlje. ''Crni Drim'' otiče iz [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Kod sjeveroalbanskog grada [[Kukës]]a spaja se sa ''Bijeli Drimom'' koji izvire na [[Kosovo|Kosovu]]. Rijeka Drim teče prema zapadu kroz više većih vještačkih jezera i kod [[Skadar|Skadra]] se ulijeva u Jadransko more. Druge veće rijeke u Albaniji su [[Mat (rijeka)|Mat]], [[Shkumbin]], [[Seman]] sa [[Devoll]]om i [[Vjosa|Vjosom]] koje više ili manje direktno teku u zapadnom pravcu prema Jadranskom moru, pri čemu prolaze kroz brojne planinske lance. Preko kratke rijeke [[Bojana (rijeka)|Bojane]] ({{Jez-sq|Bunë}}) odlijeva se [[Skadarsko jezero]] prema moru a jednim dijelom ona čini i granicu prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. === Klima === U Albaniji preovladava suptropsko-[[sredozemna klima]] sa prosječnim godišnjim temperaturama od 16&nbsp;°C i prosječnom količinom padavina nešto manjom od 1200&nbsp;mm. U Tirani, naprimjer, dva ljetna mjeseca su izuzetno sušna. Sjeverni i istočni brdsko-planinski krajevi imaju prilično jake zime. U tim područjima, često i [[ljeto]] bude relativno hladno. Zimi su mnoga mjesta u planinskim područjima odsječena od svijeta zbog velike količine [[snijeg]]a i sniježnih nanosa. Na jugu na obalama Jonskog mora klima je znatno blaža, što je primjetno i zimi koje su tamo obično vrlo blage. U priobalnim područjima zimske količine padavina su dosta veće.<ref name="reiseinfos"/> U obalnom gradu [[Saranda]] godišnje bude gotovo 300 sunčanih dana. === Gradovi === {{Glavni|Spisak gradova u Albaniji}} Nešto više od polovine stanovnika Albanije (54%) živi u gradovima.<ref name="popis2011"/> Najveći gradovi u zemlji nalaze se u zapadnim priobalnim nizijama. U većim gradovima posljednjih godina je zabilježen snažan porast broja stanovnika, dok manja mjesta pokazuju smanjenje stanovništva. Naročito se Tirana proširila u okolna područja te danas sa svojim predgrađima i gradom Drač čini metropolsku regiju. {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Albaniji | ime_države_u_lokativu = Albaniji | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Albaniji | class = nav | int_ime = Okrug | int_link = | grad_1 = Tirana | int_1 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_1 = 610.070 | img_1 = Tirana View from Sky Tower 3.JPG | grad_2 = Drač | int_2 = Drač (regija){{!}}Drač | stan_2 = 299.989 | img_2 = Durres view.jpg | grad_3 = Vlorë | int_3 = Vlorë (regija){{!}}Vlorë | stan_3 = 194.147 | img_3 = Vlora.jpg | grad_4 = Elbasan | int_4 = Elbasan (regija){{!}}Elbasan | stan_4 = 120.703 | img_4 = Elbasan 1.jpg | grad_5 = Skadar | int_5 = Skadar (regija){{!}}Skadar | stan_5 = 77.075 | grad_6 = Fier | int_6 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_6 = 55.845 | grad_7 = Korçë | int_7 = Korçë (regija){{!}}Korçë | stan_7 = 51.152 | grad_8 = Berat | int_8 = Berat (regija){{!}}Berat | stan_8 = 32.606 | grad_9 = Lushnjë | int_9 = Fier (regija){{!}}Fier | stan_9 = 31.105 | grad_10 = Kavajë | int_10 = Tirana (regija){{!}}Tirana | stan_10 = 20.192 }} == Historija == {{glavni|Historija Albanije}} [[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|200px|lijevo|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]] Na području današnje Albanije u antičko doba su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko 1000. p. n. e. Njihov glavni grad bio je [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji i danas postoji. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] osvajaju područje 9. n. e, a teritorija moderne Albanije je podijeljena između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]], [[rimska provincija Dalmacija|Dalmacije]] i [[rimska provincija Epirus|Epirusa]]. Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizantijsko Carstvo|Bizantu]]. Albanci se prvi put spominju 1043. kao ''Albanic''. Godine 1204. zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mletaka]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[kneževina Epirus|Epirus]]. Godine 1478, teritoriju današnje albanske države osvaja [[Osmansko Carstvo]], ali tek nakon što je slomljen otpor Albanaca pod vodstvom čuvenog [[Skenderbeg]]a. U Osmanskom Carstvu, Albanci postepeno prelaze na [[islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podijeljena među [[Sunitski islam|sunitima]] i [[Bektašijski tarikat|bektašima]]. U drugoj polovini 19. vijeka počinje albanski nacionalni pokret. Godine 1878. osnovan je [[Prizrenska liga|Prizrenski savez]] sa ciljem da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U to doba napravljena je moderna abeceda [[Albanski jezik|albanskog jezika]]. {{Historija Albanije}} Albanija 1912. dobija svoju nezavisnost od Osmanskog Carstva. Godine 1928. Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog albanskog plemena, uspijeva nagovoriti parlament da pretvori Albaniju u kraljevinu, a da on postane kralj. [[Kralj Zogu]] vlada Albanijom do 1939, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Albanija postaje [[Komunizam|komunistička]] država. Njom vlada [[Enver Hoxha]] koji prvo pokušava preuzeti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] komunizam, pa onda [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i konačno [[Kina|kineski]]. Nakon kraja kineske izolacije prema zapadu, Hoxha prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede. Enver Hoxha umire 1985. a reforme prema [[Demokratija|demokratiji]] počinju 1991. nakon pada komunizma širom svijeta. Novi, demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] usvojen je 1998. Također pogledati: ''[[Kastrioti]]'' == Simboli == === Zastava === [[Zastava Albanije]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Flamuri i Shqipërisë'') je crvena [[zastava]] s crnim dvoglavim orlom u sredini, koja predstavlja suverenu državu Albaniju na [[Balkan]]u. Vodi porijeklo od sličnog grba (pečata) [[Skenderbeg|Gjergja Kastriotija Skenderbega]], vođe pobune protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz 15. vijeka koja je rezultirala kratkom nezavisnošću Albanije od 1443. do 1478. U čast Skenderbega, koji se je protiv Osmanlija borio 25 godina i za to vrijeme vodio 25 bitaka, dvoglavi orao je ukrašen sa 25 perki. U godini 1911. Dede Gjon Luli je na vrhu brda Deçic u sjevernoalbanskim Alpama proglasio nezavisnost Albanaca, dok je sa svojom vojskom - Malisorima - učestvovao u ratu na dva fronta, protiv Srba i Turaka. To je bilo prvi put poslije 500 godina da je ponovo uzdignuta nacionalna zastava Albanaca. U novembru 1912. u Vlori po drugi put biva proglašena albanska nezavisnost. Sadašnja zastava službeno je usvojena 7. aprila 1992, ali su i prijašnje albanske države – Kraljevina Albanija i poslijeratna [[Komunizam|komunistička]] država – koristile gotovo istu zastavu; prva je imala "Skenderbegovu kacigu" iznad orla, a druga crvenu petokraku zvijezdu sa žutim okvirom. Ista zastava biva privatno korištena od strane Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori kao nacionalni simbol. Zastava Albanije možda je inspirisala zastavu izmišljene zemlje Sildavije u crtanim filmovima Tintin. === Grb === [[Grb Albanije]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Stema e Shqipërisë'') je adaptacija [[Zastava Albanije|albanske zastave]]. Načinjen je po uzoru na grb (pečat) [[Skenderbeg]]a. Amblem iznad glave dvoglavog [[Orao|orla]] predstavlja Skenderbegovu kacigu. Grb ima proporcije 1:1.5. === Himna === [[Himni i Flamurit]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Himna Zastavi) jest nacionalna himna Albanije. Riječi za himnu je napisao albanski pjesnik Aleksander Stavre Drenova. Himna je prvi put objavljena 1912. u albanskim novinama "''Liri e Shqipërisë''" koje su izdavane u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Muziku za tekst je komponovao [[Rumunija|rumunski]] kompozitor Ciprian Porumbescu. == Politika == {{glavni|Politika Albanije}}'''Albanija''' je [[parlament]]arna [[Demokratija|demokratska]] [[republika]], a [[Vlada|vladu]] predvodi [[premijer]]. Zastupljen je višestranački sistem. Vlada ima ulogu izvršne vlasti. Zakonodavnu vlast imaju i vlada i [[Skupština Republike Albanije|parlament]] ({{Jez-sq|Kuvendi i Republikës së Shqipërisë}}). Od 1991. i uvođenja pluralizma dominantne su [[Demokratska stranka Albanije|Demokratska]] i [[Komunizam|postkomunistička]] [[Socijalistička stranka Albanije|Socijalistička stranka]]. {{Izbori za Albansku skupštinu 2013.}} {{Izbori za Albansku skupštinu 2013. (mandati)}} === Predsjednik === {{Glavni|Predsjednik Albanije}} Izvršnu vlast, tj. [[Spisak predsjednika Albanije|predsjednika države]] bira parlament na period od pet godina. === Skupština === {{Glavni|Skupština Albanije}} Zakonodavac je [[Skupština Albanije]], čijih se 140 zastupnika bira za mandat od četiri godine. === Vlada === {{Glavni|Vlada Albanije|Premijer Albanije}} [[Vlada Albanije]], na čelu s [[Spisak premijera Albanije|premijerom]], također odgovara parlamentu za svoj rad. === Ustav === Albanije je 2000. osnovala Ustavni sud po uzoru na Njemačku, koji se u nedavnim političkim krizama pokazao kao stabilizirajući faktor. Aktualni Ustav usvojen je 28. novembra 1998. nakon referenduma. === Izbori === Na ranijim demokratskim izborima, naročito onim prije 2007, dešavale su se razne nepravilnosti, koje su međunarodni posmatrači vrlo negativno ocijenili. Tek su [[Parlamentarni izbori u Albaniji 2013.|parlamentarni izbori 2013.]] bili prvi koji su prošli bez većih neregularnosti te na kojima su stranke gubitnice priznale izborni poraz, što se ranije nikad nije desilo, a za organizaciju tih izbora Albanija je pohvaljena na međunarodnom nivou. Na parlamentarnim izborima održanim 3. jula 2005. pobijedila je tada opozicijska [[Demokratska stranka Albanije]] (PDSh), na čijem je čelu bio bivši predsjednik [[Sali Berisha]], ali nisu uspjeli osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Zbog brojnih prigovora i neophodnih ponavljanja brojanja u tri izborna okruga, zvanični rezultat izbora potvrđen je i objavljen tek početkom septembra 2005. Berisha je tada postao premijer Albanije. Međutim, na lokalnim izborima 18. februara 2007. Berishina Demokratska stranka zabilježila je poraz. Na općinskim izborima 2011. Berisha i Demokratska stranka ponovno su ostvarili pobjedu. Između ostalih, njegova stranka dobila je većinu u općinskom vijeću i mjesto gradonačelnika Tirane, gdje je od 2000. vladao [[Edi Rama]]. Prije parlamentarnih izbora 2013. u aprilu je LSI (Socijalistički pokret za integraciju) napustio koaliciju s Demokratama formiranu 2009. te se pridružio Socijalistima. Na tim izborima pobjedu je odnijela koalicija pod vodstvom Socijalista sa glavnim kandidatom [[Edi Rama|Edijem Ramom]], koji je postao Berishin nasljednik na mjestu premijera. === Političke stranke === Politika u Albaniji obilježena je djelovanjem dvije velike stranke: ''Demokratske stranke Albanije'' (PD) i ''Socijalističke stranke Albanije'' (PS). PD je nastala 1990. iz protivkomunističkih studentskih pokreta, dok je PS stanka nasljednica Stranke rada Albanije, koja je zemljom vladala gotovo 50 godina tokom socijalističke diktature njenog predsjednika [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]]. Danas, da bi neka stranka došla do apsolutne većine u parlamentu, po pravilu bira koalicijskog partnera, pri čemu pojedine manje stranke političkog centra već bile uključene u demokratske i socijalističke vlade. Političke stranke, uz izuzetak Kršćansko-demokratske stranke, ne zastupaju niti jednu religiju. Demokrate imaju pretežnu većinu u gegijskom dijelu sjeverne Albanije, dok Socijalisti imaju više pristalica uglavnom u toskijskom jugu. Grčka i makedonska manjina formirale su zajedničku Ujedinjenu stranku za ljudska prava (PBDNJ). Druge manje stranke su nastale pretežno izdvajanjem raznih struja iz dvije najveće stranke. === Vojska === [[Datoteka:Patrol Boat Iliria.jpg|thumb|180px|Patrolni brod ''Iliria'' Albanske obalne straže]] Albanska vojska se gotovo raspala nakon pobune i nemira u zemlji 1997. Zbog tih događaja, vlada je 2001. započela desetogodišnji program reformi, kako bi vojsku dovela na tehnološki viši nivo te je profesionalno usavršila. Nova albanska vojska sastoji se iz 14.500 aktivnih vojnika i 5.000 u rezervnom sastavu. Novost je i da je Albanija ukinula obavezu služenja vojnog roka te danas raspolaže isključivo sa ''profesionalnim'' vojnicima.<ref name="jonilda"/> Izdaci za odbranu 2011. bili su u visini 1,52% BDP-a.<ref name="CSIS"/> == Administrativna podjela == {{glavni|Administrativna podjela Albanije}} Albanija je podijeljena u 12 okruga (''qark'' na albanskom). Regije su dalje podijeljene u 36 [[Oblasti Albanije|oblasti]] ("rrethe" na Albanskom). Glavni grad, [[Tirana]], ima specijalan status. {{Političke podjele Albanije}} == Privreda == {{glavni|Privreda Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" |+ Struktura bruto domaćeg proizvoda<ref name="cia_factbook" /> |- ! Sektor ! Udio sektora u BDP-u ! Udio zaposlenih |- | [[poljoprivreda]] | 21,4 % | 58 % |- | [[industrija]] | 19,4 % | 15 % |- | uslužni sektor | 59,2 % | 27 % |- |} [[Datoteka:Korce, bazaar 3.jpg|thumb|desno|180px|Tipične tezge na pijaci (bazaru) u gradu [[Korça]]]] Već cijeli niz godina Albanija se nalazi u jednom teškom procesu privredne transformacije sa ranije centralno-planske socijalističke u modernu, otvorenu tržišnu ekonomiju. Nakon teške krize 1990tih, privreda je postepeno bilježila oporavak: mnoga država preduzeća su [[privatizacija|privatizirana]], izgrađeni pravni okviri poslovanja, stopa [[inflacija|inflacije]] stabilizirana, smanjena je stopa nezaposlenosti a bruto nacionalni proizvod i prosječni mjesečni dohoci radnika povećani. Sektor [[turizam|turizma]] je zabilježio snažan porast prihoda. Infrastruktura je značajno poboljšana. Nacionalna ekonomija raste iz godine u godinu, a tokom [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007.]] Albanija je, za razliku od većine drugih evropskih država, čak zabilježila i rast privrede.<ref name="wirtsch"/> Broj građana koji žive ispod granice siromaštva je smanjen, a od 2008. uvedena je proporcionalna (jedinstvena) stopa [[porez]]a od 10%, koja je među najnižim u Evropi. Ipak, u Albaniji još uvijek postoje brojni strukturalni problemi. Stopa [[nezaposlenost]]i je još uvijek relativno visoka, tako naprimjer u periodu juli-septembar 2010. iznosila je 13,5%. Iz ove stope izuzete su osobe koje rade u poljoprivredi, jer se ne smatraju nezaposlenim. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] 2008. bilo je 12,4% albanskog stanovništva koji su se smatrali ''siromašnim''.<ref name="WWD"/> U 2006. prosječna mjesečna primanja iznosila su 28.322 [[Albanski lek|leka]] (približno 225 [[euro|eura]]).<ref name="publikime"/> Jedan od većih problema u zemlji je i slaba infrastruktura. Iako su glavne saobraćajne veze znatno obnovljene i izgrađene, veći dio transportnih puteva u planinskim krajevima je i dalje u veoma lošem stanju. U tim područjima opskrba vodom je također ograničena na nekoliko sati dnevno, a česti su i prekidi napajanjem [[električna energija|električnom energijom]]. Zbog ovih problema u ruralnim područjima, mnogi stanovnici su napustili sela i odselili bilo u gradove ili čak u inostranstvo. U 2010. [[bruto domaći proizvod]] iznosio je oko 11,955 milijardi [[američki dolar|US$]], po tekućim cijenama. Sve do 2008. BDP je rastao izuzetno brzo u pojedinim periodima daleko iznad 5% (po realnim cijenama).<ref name="iwfbip"/> Rast privrede u tim godinama zasivao se na velikoj aktivnosti u oblasti [[građevinarstvo|građevinarstva]], ali i sitnih preduzeća i uslužnih djelatnosti. Međutim, zbog izražene energetske krize, poljoprivreda, rudarstvo i industrija su zabilježili smanjenje proizvodnje, te su vrlo sporo napredovale. === Trgovina === U 2011. izvoz je iznosio 1,954 milijardu US$ dok je uvoz iste godine iznosio 5,076 milijarde US dolara. Iz ovog proizilazi trgovački deficit od 3,122 milijarde US dolara odnosno 24,3% BDP-a. Najvažniji izvozni partneri Albanije u 2010. bili su [[Italija]] (48,8 %), [[Kina]] (8,4 %), [[Turska]] (6,7 %), [[Grčka]] (5,6%), [[Španija]] (5,4%) i [[Indija]] (4,9%). Najviše se uvozila roba iz Italije (34,8 %), Grčke (12,9 %), Kine (6,2%), Turske (6,0%) i [[Njemačka|Njemačke]] (4,6%). Iz Albanije se najviše izvozi [[hrana]], [[hrom]], tekstilni proizvodi, sirova [[nafta]], asfalt i [[pamuk]]. U uvozu također dominiraju prehrambeni proizvodi, mašine, hemikalije, tekstil i druga potrošna roba.<ref name="cia_factbook" /> === Budžet === [[Budžet]] Albanije 2009. obuhvatio je izdatke u vrijednosti od oko 4,1 milijarde US dolara, dok su budžetski prihodi iznosili oko 3,36 milijarde US dolara. Iz toga proizilazi budžetski deficit u visini oko 6,3% BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Javni dug u 2009. iznosio je 6,44 milijarde US dolara odnosno 54,9 % BDP-a.<ref name="cia_factbook" /> Plan budžeta za 2012. predviđao je izdatke u visini od 28,7% BDP-a te prihode u visini od 25,7% BDP-a. Prema tome, budžetski deficit je iznosio oko 3% BDP-a.<ref name="eucomm"/> Te godine udio javnih izdataka u budžetu (u %) bio je raspoređen, između ostalih, u sljedeće oblasti:<ref name="shsh12" /> * zdravstvo: 9,71 % * obrazovanje: 11,70 % * odbrana: 3,31 % == Međunarodne integracije == {{Glavni|Pristupanje Albanije Evropskoj uniji}} Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 28. aprila 2009.6. novembra 2009. Vijeće Evropske unije poslalo je [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]] relevantnu dokumentaciju pozivajući da predloži mišljenje o njoj.16. decembra, [[Evropska komisija|Evropska Komisija]] je poslala upitnik Vladi Tirane, a odgovori su dostavljeni 14. aprila 2010. Dana 8. novembra 2010. Vijeće je odobrilo ukidanje režima viza cirkuliranje zraka u [[Šengenski sporazum|Šengenskom prostoru]] albanske državljane; ova se odluka primjenjuje počevši od 15. decembra. 10. oktobra 2012. [[Evropska komisija]] preporučila je Albaniji da dobije ''status kandidata'' čim provede neke temeljne reforme. U martu 2015, tokom petog "''sastanka dijaloga na visokoj razini''", povjerenik za proširenje Johannes Hahn naglasio je albanskim vlastima da prije pregovora mogu započeti određivanje datuma za pristupanje, Vlada mora ponovo otvoriti dijalog uz oporbu i provode se značajne reforme u svih pet prethodno identificiranih kritičnih područja, a to su javna uprava, pravna organizacija i državna služba (''vladavina zakona''), [[korupcija]], organizirani kriminal, temeljna prava. Ovaj službeni stav u cijelosti je dijelio [[Evropski parlament]] u aprilu 2015 Putem rezolucije kao komentara na predstavljanje izvješća Komisije o napretku Albanije u 2014. od strane [[Evropska komisija|Komisije]]. Temeljni korak ka otvaranju pristupnih pregovora bilo je jednoglasno odobravanje Skupštine ustavne reforme pravosudnog sustava održanog 21. juna 2016, koju su politički čelnici [[Evropska unija|Evropske unije]] smatrali neophodnom za borbu protiv korupcije bijesan u zemlji. U aprilu 2018, visoki predstavnik Evropske unije i povjerenik za proširenje objavljuju svoje pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak. U junu iste godine čelnici 28 zemalja članica odobrili su sporazum o početku pregovora o pristupanju od lipnja 2019. 29. maja 2019, visoki predstavnik i povjerenik za proširenje ponovili su svoje pozitivno mišljenje prilikom otvaranja pregovora o pristupanju, s obzirom na ostvareni napredak, posebno u pogledu "masovne reforme pravosudnog sustava.Međutim, iako su i [[Sjeverna Makedonija]] i Albanija ispunile svoja obećanja, [[Evropsko vijeće]] nije uputilo zeleno svjetlo za pregovore o pristupanju. Sjeverna Makedonija je u povoljnijem položaju u odnosu na Albaniju. Obećana potvrda pregovora o pristupanju trebala bi se dogoditi u [[Oktobar|oktobru]] 2019, no 18.oktobra čelnici zemalja članica Evropske unije nisu se suglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju. == Demografija == {{glavni|Demografija Albanije}} {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.1em;" !align="right" bgcolor="#d2d2d2" colspan="5"|Popis stanovništva<br /><ref name="shsh12" /><ref name="popis2011"/><ref name="cia_factbook" /><ref name="instattreg"/><ref name="king"/> |- ! Godina ! Broj |- |align="center"| 2012 |align="right" | 2.815.749 |- |align="center" | 2011 |align="right" | 2.800.138 |- |align="center" | 2001 |align="right" | 3.069.275 |- |align="center" | 1989 |align="right" | 3.182.400 |- |align="center" | 1979 |align="right" | 2.590.600 |- |align="center" | 1969 |align="right" | 2.068.200 |- |align="center" | 1960 |align="right" | 1.626.300 |- |align="center" | 1950 |align="right" | 1.218.900 |- |align="center" | 1945 |align="right" | 1.122.000 |- |align="center" | 1930 |align="right" | 833.600 |- |align="center" | 1923 |align="right" | 814.400 |- |} [[Datoteka:Pyramide Albanie.PNG|desno|thumb|Starosna piramida stanovništva 2005.]] Prema popisu stanovništva koji je proveden u Albaniji u oktobru 2011, zemlja je imala 2.800.138 stanovnika. To predstavlja smanjenje broja stanovništa za preko 8% u periodu od 2011, što je pravdano velikim iseljavanjem stanovnika. Prvi put u njenoj historiji, manje od polovine stanovnika živjelo je na selu (46,5%).<ref name="popis2011"/> Ministarstvo unutrašnjih poslova Albanije objavilo je u decembru 2015. da je u registru stanovnika upisano više od 4,4 miliona osoba. Međutim, većina tih osoba živi u inostranstvu.<ref name="punete"/> U doba [[Komunizam|komunističke]] vlasti u zemlji, ona je stalno vršila procese [[industrijalizacija|industrijalizacije]] i urbanizacije zemlja, ali i pored toga velika većina Albanaca je prije 1990. i dalje živjela na selu. To i danas obilježava mentalitet mnogih ljudi i u gradovima, čak i onih koji nisu doselili u grad, već njihovi roditelji ili, u svakom slučaju, neko od rođaka još i dalje živi na selu. Tradicionalna srednja klasa stanovništva u Albaniji je i dalje rijetka. Moderna građanska kultura postojala je početkom 20. vijeka samo u većim gradovima poput Skadra, [[Korça|Korçe]], [[Drač]]a i [[Đirokaster|Đirokastra]]. Tek od 1920tih njima se pridružuje nova albanska prijestonica [[Tirana]]. Komunisti su odbijali građansku samosvijest ovih gradova te su nakon 1945. značajno uništili građanska kulturna dostignuća. Vrijeme nakon prekretnice 1990. donijelo je velike ''demografske promjene''. S jedne stane, stotine hiljade Albanaca je bilo legalno ili ilegalno otišlo u Italiju, Grčku, druge zemlje [[Evropska unija|EU]] ili [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], dok je s druge strane uslijedila velika unutrašnja migracija, "bijeg" sa sela u gradove, u kojem su stanovnici planinskih naselja i sela doselili u gradske centre. Albanska vlada je 2004. objavila podatak da se broj emigranata popeo na jedan milion za manje od 15 godina.<ref name="king" /> Međutim, i pored odseljavanja broj stanovništva u glavnom gradu Tirani i lučkom gradu Draču zabilježio je ogroman porast zbog unutrašnjeg doseljavanja. Tirana je sa 250 hiljada stanovnika 1990. porasla na 600.000 danas. Sela i mali gradovi su gotovo pusti. U brdima i na jugu zemlje postoje brojna sela u kojima niko ne živi.<ref name="heller"/> Iako su Albanci prije 1990. imali najvišu stopu prirodnog prirasta u Evropi (kontracepcijska sredstva su bila zabranjena), danas su sa 1,32 rođena djeteta po jednoj ženi daleko ispod evropskog prosjeka od 1,5 djeteta po ženi. Glavni grad ima čak i niži prosjek od oko 1 djeteta po ženi, što je daleko najniža vrijednost među većim evropskim gradovima. Ova okolnost zajedno sa nezaustavljivim odseljavanjem stanovništva doveli su do brzog starenja albanskog stanovništva, koje, zbog još uvijek velikog udjela mlađe populacije od 15 do 30 godina starosti, nije značajnije izraženo. U međuvremenu prosječna starost stanovništva porasla je na 35,3 godine.<ref name="popis2011"/> === Etničke grupe === U etničkom smislu, Albanija ima prilično ujednačeno (homogeno) stanovništvo. [[Albanci]], prema podacima s popisa 2011, predstavljaju najveći etničku grupu sa 82,58% stanovništva. Na istom popisu 13,96% stanovništva nije dalo odgovor u smislu etničke pripadnosti. Ostalih 1,58% stanovništva dalo je nevaljan ili neodređen odgovor. Na osnovu velikog udjela ovako nedorečenih odgovora, čije uzroke treba tražiti u brojnim pozivima na bojkot od strane organizacija etničkih manjina, ovi podaci, prema riječima Dhimitëra Doke,<ref name="freund"/> ''ne predstavljaju jasnu i nedvosmislenu sliku etničke strukture stanovništva Albanije''. Prema odgovorima datim na popisu stanovništva, [[Grci]] sa 0,87% stanovništva predstavljaju najveću etničku manjinu a žive pretežno na jugu zemlje. [[Romi]] i Vlasi (Arumuni) također žive u Albaniji, obje grupe sa po 0,3% stanovništva zemlje. Međutim njihovi pripadnici žive u cijeloj zemlji, vrlo raspršeno, a veće zajednice su koncentrirane u većim gradovima te u južnim dijelovima zemlje. Poslije njih slijede etnički [[Makedonci]] sa 0,2% stanovništva Albanije, koji žive u nekim selima duž državne granice prema Makedoniji. Kao ''Balkanski Egipćani'' izjasnilo se 0,12% stanovništva. Ova zajednica uglavnom živi u većim gradovima, a u etničkom smislu su se izdvojili iz Roma. Relativno mala manjina je 0,01% Crnogoraca. Oni žive uglavnom na sjeverozapadu Albanije prema granici sa Crnom Gorom. Pored navedenih, sve ostale etničke grupe u zemlji sačinjavaju ukupno 0,09% stanovništva. [[Bošnjaci]] sa oko 10.000 pripadnika također predstavljaju jednu od manjina u Albaniji. Njih oko 3.000 živi u regiji između Drača i Tirane, tačnije u naseljima Borak i Šijak. Oni su tamo i dalje zadržali svoj nacionalni identitet i jezik.<ref name="botasot"/> Međutim, na popisu stanovništva 2011. njihov broj nije iskazan zasebno.<ref name="popis2011"/> == Flora i fauna == [[Datoteka:Steinadler Aquila chrysaetos closeup2 Richard Bartz.jpg|thumb|lijevo|180px|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'', alb. ''Shqiponja'') – simbol Albanije]] Albanija se nalazi u području gdje je, između ostalog, prisutan i veliki broj biljnih vrsta. Albanska flora ima 3.221 poznatu vrstu, od čega je 489 [[endem]]a karakterističnih za Balkansko poluostrvo, dok 40 vrsta raste samo u Albaniji. U obalnom pojasu rastu palme, [[Naranča|naranče]] i [[limun]]. U dubokim riječnim dolinama koji protiču kroz gorje rastu velike šume oraha i badema. U šumama na sjeveru zemlje rastu između ostalih jele, smrče, hrastovi, bukve i [[javor]]. Za Albaniju su naročito karakteristične hrastove šume koje čine oko petinu svih šuma u zemlji. Na toplijem jugu države i u priobalnim nizijama rastu borovi, [[Lipa (biljka)|lipe]] i masline. Sredozemni grmovi (''makija'') rasprostranjeni su sve do nadmorske visine od 800 m, a osim njih i lovor, eukaliptus i smokva.<ref name="albantur"/> U velike površine netaknute okoline, Albanija čini životni prostor velikom broju rijetkih ptica kao i drugim životinjama, koje su u ostalim područjima ovog dijela Evrope već nestale. U zabačenim planinskim područjima žive [[vuk]]ovi, euroazijski ris, lisice, jeleni, divlje koze i divlje svinje. Broj smeđih medvjeda je krajem 1990ih znatno opao.<ref name="Eckehard"/> Osim toga u Albaniji živi više od 350 vrsta ptica, između ostalih to su jastrebovi, orlovi i lunje. Vlažna i močvarna područja duž obale i jezera su važne stanice za mnoge ptice selice. U albanskim vodama i moru živi oko 260 ribljih vrsta kao i neke rijetke vrste kornjača poput velike želve (''Chelonia mydas'') i glavate želve (''Caretta caretta'').<ref name="medasset"/> Međutim, u Albaniji je u posljednjih 25 godina zabilježen pad [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]]. Dvije biljne i četiri životinjske vrste su već izumrle. Kod 27 vrsta sisara, 89 vrsta ptica, šest vrsta riba i 4 biljne vrste zabilježen je pad broja jedinki za više od polovine.<ref name="medasset" /> === Prirodna okolina === Albanija je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, ali se istovremeno bori sa cijelim nizom ekoloških problema, između ostalih nelegalnim lovom i ribolovom, prekomjernim izlovom ribe, nelegalnom sječom šuma i njihovim krčenjem te prekomjernom ispašom pašnjaka. Prema podacima iz 2002, 3,6% površine zemlje je bilo zaštićeno u okvirima rezervata ili nacionalnih parkova dok je 2010. taj postotak narastao na 9,9.<ref name="projectAl008"/> Albanija pripada takozvanom "Zelenom pojasu Evrope" te se nalazi u "[[Plavo srce Evrope|Plavom srcu Evrope]]".<ref name="GREEN_BELT"/><ref name="BLUE_HEART"/> === Nacionalni parkovi === U Albaniji postoji 14 [[Nacionalni parkovi u Albaniji|nacionalnih parkova]], koji zauzimaju oko 6,9% površine zemlje, te pomorski nacionalni park Karaburun-Sazan. Najveći po površini su nacionalni park Prespansko jezero, nacionalni park Šebenik-Jablanica i nacionalni park planine Dajtit. Parkovi su mjesta gdje rastu brojne ugrožene biljne vrste i utočište za brojne ugrožene životinjske vrste, a smatraju se mjestima netaknute prirode. Međutim, nedostaje efektivan i praktičan način zaštite tih područja. Pojedini nacionalni parkovi su također i omiljena turistička odredišta. == Kultura == {{glavni|Kultura Albanije}} === Sport === Najpopularniji sport u zemlji je [[nogomet]]. U najvišem rangu nogmetnog takmičenja, ''Kategoria Superiore'', takmiči se 12 klubova. Do danas najviše titula šampiona ostvario je klub iz Tirane [[KS Dinamo Tirana]]. [[Nogometna reprezentacija Albanije]] ostvarila je najvišu pobjedu u Balkanskom kupu 1946. Također, po prvi put se 2015. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa I|kvalificirala]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo u nogometu]]. Osim nogometa, u zemlji su popularna košarka, odbojka i [[streljaštvo]]. Posljednjih godina, automobilske utrke također dobijaju na popularnosti. Albanija je članica [[UEFA]], [[FIFA]] i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Tek 2013. u Tirani je održano neko značajnije međunarodno takmičenje i to Evropsko prvenstvo u dizanju tegova. === Filatelija === {{glavni|Filatelija u Albaniji}} Prva poštanska marka Albanije izašla je 5. maja 1913, gotovo šest mjeseci nakon proglašenja nezavisnosti. Tiskana je jedna marke sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 1 groša, odnosno 1 [[Turska pjastra|turske pjastre]] Marke su bile zapravo službeni okrugli pečat Ministarstva pošte Albanije, sa albanski dvoglavim orlom kao grbom, tekstom <tt>''MINISTERIA E POST-TELEG E TELEFONËVET'' </tt>u crnoj boji i bez naznačene nominalne vrijednosti. Ukupno je tiskano 2232 komada. Drugo izdanje izašlo je 1. juna, a varijacija te marke 14. oktobra 1913. Radi se ponovo o pečatu, ali bez grba sa nominalnom vrijednošću od jednog groša. Varijanta iz juna je tiskana u [[karnet]]ima od 45 komada, a na poštanskim šalterima je rezana u približno kvadratične marke, a marke su zbog teksta zarotiranog za 45° lijepljene tako da je zarotirani vrh kvadrata bio dolje. Postoje varijante u crnoj i plavoj boji. Drugo izdanje je perforirano iglom šivaće mašine, a perforacije su obilježavane grafitnom olovkom. Tiraž junske serije bio je 1643 komada, a oktobarske oko 800. Petnaest dana kasnije 16. juna izlazi serija od 8 maraka, koje su marke [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz 1908, 1909. i 1911, na kojima je ručno utisnut crni pečat u obliku albanskog dvoglavog orla. Nominalna vrijednost je od 2, 5, 10 i 20 para, 1, 2, 2½, 5, 10, 25 i 50 pjastri. Marke su u raznim bojama, a pored orla u donjem dijelu marke je polukružno utisnuto albansko ime Albanije ''Shqipёria''. Tiraž ove serije bio je od 11.375 komada za marku sa nominalnom vrijednošću od 1 pjastre (plave boje), do 16 komada za najvrijedniju marku sa nominalnom vrijednošću od 50 pjastri u naranđastosmeđoj boji. Ova serija je jedna od najvrijednijih albanskih maraka, te vrijednost na tržištu za visoke nominalne vrijedosti, u zavisnosti od kvaliteta, prelazi nekoliko desetina hiljada [[euro|eura]]. <gallery mode="packed"> Datoteka:Shqipenia 16 June 1913-2.jpg|Marka br. 5 iz serije od 16. juna 1913.{{efn|name=MI|Redni broj poštanske marke je po njemačkom katalogu izdavača [[Michel]].}} Datoteka:Shqipenia 16 June 1913.jpg|Marka br. 6 iz serije od 16. juna 1913.{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913.jpg|Marka br. 18 iz serije od 25. oktobra 1913.{{efn|name=MI}} Datoteka:Te Shqipenies 25 October 1913-1.jpg|Marka br. 21 iz serije od 25. oktobra 1913.{{efn|name=MI}} Datoteka:Shqipenia E Lire 1 December 1913.jpg|Marka br. 29 iz serije od 1. decembra 1913.{{efn|name=MI}} </gallery> Sve do uvođenja nove albanske valute [[Albanski franak|albanskog franka]], albanske marke su imale nominalne vrijednosti u turskoj pjastri ili u manjim jedinicama [[Turska pjastra|para]]ma. U decembru 1913. izlazi serija od 6 maraka sa motivom [[Skenderbeg]]a sa nominalnim vrijednostima od 2, 5, 10, 25, 50 [[Albanski franak|qintar]]a, kao stotog dijela franka i 1 franka. Marke imaju štamparsku grešku jer je ime Skenderbega umjesto <tt>Skanderbegu</tt> oštampano <tt>Skanderbe'''<big>r'''</big>gu</tt>. Ova serija je poznata u manjoj količini (oko 50 kompleta) sa pečatom <tt>Shkoder</tt> i <tt>Lezkë</tt> u zlatnoj boji. Tiraž je bio 500.000 sa niže vrijednosti, a 100.000 za marku od 1 franka.<ref>MICHEL Südeuropa 2001/2002, Schwanberger Verlag München, ISBN 387-858-659-0 {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> === Praznici i blagdani === * Nova godina (''Festat e Vitit të Ri'') – 1. i 2. januar * "Dan ljeta" (''Dita e Verës'', paganski praznik) – 14. mart * [[Uskrs]] / Vaskrs (''Dita e Pashkës'') – varijabilan datum * Praznik rada (''Dita Ndërkombëtare e Punëtoreve'') – 1. maj * Bajram (Kurban i Ramazanski) (''Dita e Bajramit'') – varijabilni datumi * Dan [[beatifikacija|beatifikacije]] Majke Tereze (''Dita e Lumturimit të Nënë Terezës'') – 19. oktobar * Dan nezavisnosti i dan zastave (''Dita e Pavarësisë dhe Festa e Flamurit'') – 28. novembar * Dan oslobođenja (''Dita e Çlirimit'') – 29. novembar * Nacionalni dan mladosti (''Dita Kombëtare e Rinisë'') – 8. decembar (povodom pada komunističkog režima) * Božić (''Krishtlindjet'') – 25. decembar == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|refs= <ref name="novi-predsjednik">{{Cite web | url =https://avaz.ba/globus/region/760363/novi-predsjednik-albanije-bajram-begaj-polozio-zakletvu| title =Novi predsjednik Albanije Bajram Begaj položio zakletvu| publisher =Dnevni avaz| date =24. 7. 2022}}</ref> <ref name="mmf1">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=96&pr.y=19&sy=2014&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= "Report for Selected Countries and Subjects"]. Imf.org, 14. septembar 2006, pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="hdi">[http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf "Human Development Report 2015"] (PDF). Ujedinjene nacije, 2015, pristupljeno 14. decembra 2015.</ref> <ref name="ginicoef">[http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient "Income Gini coefficient"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610232357/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |date=10. 6. 2010 }}. Svjetska banka, UNDP pristupljeno 15. decembar 2015.</ref> <ref name="ciacoast">[http://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html Dužina obale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151228181044/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2060.html |date=28. 12. 2015 }}, CIA World Factbook, pristupljeno 16. decembar 2015.</ref> <ref name="shsh12">{{Cite book| publisher=Instituti i Statistikës| title=Shqipëria në Shifra / Albania in Figures 2012| location=Tirana| year=2013| url=http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| access-date=16. 12. 2015| archive-url=https://web.archive.org/web/20150924035537/http://www.instat.gov.al/media/212757/shqiperia_ne_shifra_2013.pdf| archive-date=24. 9. 2015| url-status=dead}}</ref> <ref name="reiseinfos">[http://www.online-reiseinfos.de/klima/albanien.php Klima u Albaniji i klimatske temperature u Korci, Tirani i Vlori]{{Mrtav link}}</ref> <ref name="popis2011">[http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx Popis stanovništva i domaćinstava 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803171148/http://www.instat.gov.al/en/themes/population/publications/books/2012/main-results-of-population-and-housing-census-2011.aspx |date=3. 8. 2017 }}, podaci INSTAT (Albanski institut za statistiku)</ref> <ref name="jonilda">{{Cite web | url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2008/08/21/feature-03 | title=Albania to abolish conscription by 2010 | language=en | access-date=18. 12. 2012 | date=21. 8. 2008 | publisher=Southeast European Times | author=Jonilda Koci}}</ref> <ref name="CSIS">{{Cite web | url=http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | title=Center for strategic & International Studies; "Trends in European Defense Spending, 2001–2006" | format=PDF | page=13- | access-date=23. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090418142045/http://www.csis.org/media/csis/pubs/080424-chao-europeandefense.pdf | archive-date=18. 4. 2009 | url-status=dead }}</ref> <ref name="cia_factbook">[http://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html The World Factbook - Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104519/https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/al.html |date=4. 3. 2016 }}, CIA, pristupljeno 19. decembar 2015.</ref> <ref name="wirtsch">{{Cite web |url=http://www.ost-ausschuss.de/albanien-trotzt-der-wirtschaftskrise |title=Albanien trotzt der Wirtschaftskrise |access-date=11. 8. 2010}}</ref> <ref name="WWD">Svjetska banka: [http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD/p_red United Nations Development Programme in Albania (engl)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613085145/http://www.undp.org.al/index.php?page=WWD%2Fp_red |date=13. 6. 2013 }}</ref> <ref name="publikime">{{Cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | title=INSTAT: ''Tregues sipas qarqeve/Indicators by Prefectures 2005/06'', Tirana 2007 | access-date=20. 12. 2015 | archive-date=11. 2. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120211235905/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/downloads/publikime/Tregues%20sipas%20qarqeve2006.pdf | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="iwfbip">Procjena Međunarodnog monetarnog fonda: [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=25&pr.y=9&sy=2011&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=914&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP&grp=0&a= World Economic Outlook Database (BDP 2013 po državama)], stanje: oktobar 2013. Pristupljeno 6. januara 2014.</ref> <ref name="eucomm">{{Cite web|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp97_en.pdf|publisher= European Commission|title =''2012 Economic and Fiscal Programmes of Albania, Bosnia and Herzegovina: EU Commission’s overview and country assessments'' |date= 1. 6. 2012|language=en| access-date=15. 9. 2014}}</ref> <ref name="instattreg">{{cite web | url=http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | title=Instituti i Statistikës: Popisi stanovništva 2001-2008 | access-date=19. 12. 2015 | archive-date=14. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111014174433/http://www.instat.gov.al/graphics/doc/tabelat/Treguesit%20Sociale/Popullsia/POP%202006/pop2.xls | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="king">{{Cite book|author=Russell King, Nicola Mai|title=Out of Albania – From risis migration to social inclusion in Italy|url=https://archive.org/details/outofalbaniafrom0000king|publisher=Berghahn Books|location=New York|year=2008|isbn=978-1-84545-544-6}}</ref> <ref name="punete">{{Cite web | url=http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | title=Prezantohet projekti për regjistrimin e shqiptarëve që jetojnë jashtë vendit | work=Ministria e Punëve të Brendshme | date=11. 12. 2015 | access-date=17. 12. 2015 | language=sq | archive-date=19. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151219060343/http://www.punetebrendshme.gov.al/al/te-rejat/lajme/prezantohet-projekti-per-regjistrimin-e-shqiptareve-qe-jetojne-jashte-vendit-video | url-status=dead }}</ref> <ref name="heller">{{Cite book|publisher=Wilfried Heller| title=Abwanderungsraum Albanien - Zuwanderungsziel Tirana; Praxis Kultur- und Sozialgeographie| volume=H. 27| location=Potsdam| year=2003| ISBN=3-935024-68-1}}</ref> <ref name="freund">{{Cite book|author=Dhimitër Doka|title=Die ethnischen Minderheiten in Albanien im Licht der Volkszählung 2011|publisher=Deutsch-Albanische Freundschaftsgesellschaft; Albanische Hefte |number=4 |location=Bochum |year=2013 |pages=14–16|ISSN=0930-1437}}</ref> <ref name="botasot">[http://botasot.info/shqiperia/111770/7qjTyaH/ ''Shqipëria, ndërtimorja më e madhe në Evropë''], Bota Sot, pristupljeno 20. decembra 2015.</ref> <ref name="albantur">{{Cite web | url=http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | title=National Tourism Agency of Albania: Flora and Fauna | access-date=27. 9. 2013 | archive-date=27. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130927133520/http://www.albaniantourism.com/?crd=0,8,2,0,0,40&ln=1 | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Eckehard">{{Cite book|author=Eckehard Pistrick| title=In der archaischen Bergwelt Albaniens| date=6. 7. 2010| pages=22}}</ref> <ref name="medasset">{{Cite web |url=http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |title=Mediterranean Association to Save the Sea Turtles |access-date=18. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403211130/http://www.medasset.org/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=36%3Aalbania&catid=6%3Aactivities&Itemid=30&lang=en |archive-date=3. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="projectAl008">{{Cite web | url=http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | title=Protecting Biodiversity in Albania through promotion of Natura 2000 | language=en | publisher=WWF | access-date=17. 12. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160305064433/http://mediterranean.panda.org/about/projects/index.cfm?uProjectID=AL0008 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status=dead }}</ref> <ref name="GREEN_BELT">[http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf Biro za ekološke studije (2007): ''Karte 8 zum Grünen Band Europas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628210143/http://www.europeangreenbelt.org/fileadmin/content/downloads/maps/08Romania%20Serbia%20Montenegro.pdf |date=28. 6. 2014 }} [PDF]</ref> <ref name="BLUE_HEART">U. Schwarz: [http://www.balkanrivers.net/sites/default/files/BalkanRiverAssessment29032012web.pdf ''Balkan Rivers – The Blue Heart of Europe, Hydromorphological Status and Dam Projects.''] izvještaj 2012. (PDF)</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Albania}} {{wikiatlas|Albania}} * {{službeni sajt|https://kryeministria.al/en}} Vlade Albanije {{sq simbol}}{{en simbol}} * [http://www.albania.al/ Nacionalna turistička organizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705085533/http://www.albania.al/ |date=5. 7. 2015 }}, zvanična stranica Albanije za informacije o putovanju i turizmu. {{en simbol}} * [http://worldpics.com.au/Albania/index.html Slike svijeta: Albanija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321064514/http://www.worldpics.com.au/Albania/index.html |date=21. 3. 2012 }}, mjesta koja se trebaju posjetiti u Albaniji {{en simbol}} * {{CIA World Factbook link|al|Albanija}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AL Albanija] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17679574 Albanija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{OIS}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} {{Normativna kontrola}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Albanija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1912.]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države albanskog govornog područja]] tkmkzy9qbvij4pj2qpt8z2osm84osbv Bugarska 0 1061 3897686 3894896 2026-06-07T12:36:37Z PanaskoBot 180210 /* Kazalište i film */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| | izvorno_ime = Република България | zvanično_ime = Republika Bugarska | ime_genitiv = Bugarske | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | karta = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Bugarske|Predsjednica]] | vladar_prva_vlast = [[Ilijana Jotova]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Bugarske|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Andrej Gjurov]] | = 105. | površina = 110.994 | procenat_vode = 2,16 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 110. | stanovnika = 6.437.360<ref>{{Cite web|title=Population and Demographic Processes in 2024 {{!}} National statistical institute|url=https://www.nsi.bg/en|website=www.nsi.bg|access-date=21. 2. 2026}}</ref>(<small>procjena 2024.</small>) | gustoća = 58 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 145. | bdp_ukupno = 266.030 $ | bdp_godina = 2025. | po_broju_bdp_na_svijetu = 75. | bdp_per_capita = 41.328 $ | hdi = <span style="color: #c00; font-size: larger;">▼</span>0.799 | hdi_godina = 2023. | hdi_nivo = visok | po_broju_hdi_na_svijetu = 70. | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▼</span>38,4<ref name="eurostatec" /> | gini_godina = 2024. | najviša_tačka_ime = [[Musala (vrh)|Musala]] | najviša_tačka_metara = 2.925 | nezavisnost = od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]<br />5. 10. 1908. | valuta = [[euro]] | vremenska_zona = UTC+2 | himna = [[Mila Rodino]]<br><br>{{Center|[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.bg]] | pozivni_broj = +359 |}} '''Bugarska''' ({{jez-bg|България}}), zvanično '''Republika Bugarska''' ({{jez-bg|Република България|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu i izlazi na [[Crno more]] na istoku. Sa ukupnom površinom od 110.994&nbsp;km<sup>2</sup>, ona je 16. država po površini u Evropi. Organizirane [[prahistorija|prahistorijske]] kulture počele su se razvijati na području današnje Bugarske tokom [[neolit]]skog perioda. Tokom njene antičke historije na njenoj teritoriji živjeli su [[Trakija|Tračani]], a kasnije [[Ahemenidsko carstvo|Perzijanci]]<ref name="worthington" />, Grci i [[Rimsko Carstvo|Rimljani]]. Nastanak ujedinjenih bugarskih zemalja veže se za osnivanje [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]] 681. koje je dominiralo većim dijelom istočnog Balkana te je djelovalo kao kulturno čvorište za [[Slaveni|Slavene]] tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Padom [[Drugo bugarsko carstvo|Drugog bugarskog carstva]] 1396. njena teritorija potpada pod vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] koja je trajala gotovo petsto godina. Rusko-turski rat 1877/78. doveo je do nastanka treće bugarske države. Narednih godina vodila je nekoliko ratova sa susjednim državama, što je navelo Bugarsku da stane na stranu Njemačke u oba svjetska rata. Nakon Drugog svjetskog rata 1946. postaje jednopartijska [[Socijalizam|socijalistička]] država kao dio sovjetskog istočnog bloka. U decembru 1989. vladajuća [[Komunistička partija Bugarske]] dozvolila je višestranačke izbore, što je na kraju odvelo Bugarsku tranzicijom u demokratiju i tržišnu ekonomiju. Bugarsko stanovništvo od oko 7,3 miliona je pretežno urbanizirano i uglavnom koncentrirano u administrativnim centrima 28 bugarskih provincija. Većina komercijalnih i kulturnih aktivnosti je fokusirana na glavni i najveći bugarski grad, [[Sofija|Sofiju]]. Najrazvijenije oblasti ekonomije su teška industrija, elektroinženjering i [[poljoprivreda]], koje se oslanjaju na lokalne prirodne resurse. Današnja politička struktura države određena je usvajanjem demokratskog [[ustav]]a 1991. Bugarska je unitarna, parlamentarna republika sa snažnom političkom, administrativnom i ekonomskom centralizacijom. Članica je [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO]] saveza i [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], i jedna je od osnivača OSCE-a, a nestalni član Vijeća sigurnosti UN bila je tri puta. == Historija == {{Glavni|Historija Bugarske}} [[Datoteka:AlexanderNevskyCathedral-Sofia-6.jpg|200px|thumb|lijevo|Katedrala Aleksandra Nevskog u [[Sofija|Sofiji]]]] Počeci bugarske državnosti vežu se za godinu 632. kada je osnovana [[Stara Velika Bugarska]] (''Patria Onoguria''). Od 6. vijeka [[Slaveni]] počinju pristizati na područje današnje Bugarske. Godine 678. kada je Bugarsko Carstvo već propalo, Prabugari (Protobugari) na čelu s Asparuhom doseljavaju na Balkansko poluostrvo. Zajedno sa preostalim tračkim i rimskim stanovništvom on osniva [[Prvo Bugarsko Carstvo]] (trajalo od 679. do 1018. a koje Bizantija priznaje 681). Vremenom se to carstvo proširilo na gotovo cijeli Balkan. Prva bugarska prijestolnica bila je [[Pliska]]. Time je Bugarska postala treća priznata država u Evropi i jedna od malobrojnih koja nije plaćala danak Istočnom Rimskom Carstvu. Stapanjem starosjedilačkog i pridošlog stanovništva nastao je današnji narod [[Bugari]]. Vladar Boris I prešao je 864. na bizantinsko hrišćanstvo. Njegov sin Simeon I (893-927) bio je jedan od najvažnijih vladara Bugara, porazivši Srbe, Mađare i Bizantince, osnovao je bugarski pravoslavni patrijarhat te je promovirao starobugarsku literaturu. Tokom njegove vladavine na carskom dvoru je nastalo i [[Ćirilica|ćirilično pismo]]. Simeon I je bio prvi vladar koji je nosio titulu cara, a sam sebe je nazivao ''Carem Bugara i Rimljana'' ("istočnih" Rimljana odnosno Bizantinaca). Pod dinastijom Komitopula [[Ohrid]] postaje bugarska prijestolnica, a carstvo od 972. do 1018. kroz naslijeđivanje potpada pod [[Bizantijsko Carstvo]]. Od vladavine Borisa I u 9. vijeku, njegova država je bila izložena stalnom pokrštavanju iz [[Konstantinopolj]]a, zbog čega danas većina Bugara pripada pravoslavnoj crkvi. Pokrštavanje je dovelo do prvog kulturnog procvata u carstvu. U gradovima [[Preslav]], [[Pliska]] i [[Ohrid]] otvorene su škole, iz kojih se dalje širila starobugarska kultura i jezik na druge slavenske narode. Iako je bugarska kultura bila pod snažnim utjecajem Bizantije, ipak se može govoriti o "prvom južnoslavenskom utjecaju" i starocrkvenoslavenskom jeziku. Bugarska je dugo vremena bila vrlo moćno carstvo koje se u vojnom pogledu moglo mjeriti sa Bizantijskim. Tokom vladavine cara Petra I nastala je hrišćanska zajednica [[Bogumili|Bogumila]], koji se smatraju pretečama boraca protiv dogmi u crkvi, a koji su znatno utjecali i na pojavu [[Katari|katarskog]] pokreta u zapadnoj Evropi.<ref name="gecker" /> Braća Ivan Asen I i Petar IV iz dinastije [[Aseni|Asena]] u 12. vijeku su osnovali [[Drugo Bugarsko Carstvo]] sa Tarnovgradom ([[Veliko Tarnovo]]) kao novom prijestolnicom. Carstvo je opstalo od 1186. do 1393. a najveći uspon i širenje doživjelo je pod vlašću cara Ivana Asena II. Prijestolnica Tarnovo postalo je novi kulturni, duhovni i politički centar jugoistočne Evrope. Savremenici su ga nazivali "novim [[Jerusalem]]om, Rimom i Konstantinopoljem istovremeno".<ref name="podskalski" /> Od tada nastaje i takozvani "drugi južnoslavenski utjecaj", koji se razvijao sve do početka osmanlijskih osvajanja u Evropi u 14. vijeku. Bježeći od Osmanlija, mnogi slavenski, a pretežno bugarski, naučnici i učitelji tarnovske škole (poput kasnijeg metropolita Kipriana) našli su utočište u tada osnaženoj moskovskoj Rusiji. === Osmanlijska vlast === [[Datoteka:MacedonianBulgarsDrivenIntoExile.jpg|thumb|lijevo|Bugarske izbjeglice iz Makedonije (1914)]] Između 1393. i 1396. cijela današnja Bugarska pala je pod osmanlijsku vlast, koja je trajala narednih gotovo 500 godina. Godine 1444. pokušaj oslobađanja Bugarske koji je izvela poljsko-ugarska vojska pod komandom poljsko-ugarskog kralja Vladislava III u bici kod Varne nije uspio. Dio bugarskog stanovništva u narednim vijekovima prelazi na [[islam]]. Oko 1800. u Bugarskoj jača duhovno-nacionalni otpor stanovništva sa sve izraženijim zahtjevima za nezavisnost. Tada počinje i era bugarskog nacionalnog preporoda. Slično kao i kod tadašnjih sličnih pokreta u zapadnoj Evropi, došlo je do povezivanja antičkih i ranih bugarskih i bizantijskih tradicija, ali postojalo snažno suprostavljanje heleziniranju društva. Krvavo gušenje aprilskog ustanka Bugara 1876. koji je podignut protiv Osmanlija, kao i ljutnja kršćanskih zemlja u Evropi dovela je do [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turskog rata]] 1877/1878. U tom krvavom ratu obje strane su pretrpile znatne gubitke. Nakon prelaska Dunava i planine Balkan tokom zime, ruska carska armija je ipak izvojevala pobjedu te je uspjela prodrijeti nadomak [[Istanbul]]a. === Moderna Bugarska === [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] potpisanim 3. marta 1878. između Rusije i Osmanskog Carstva, postavljeni su temelji moderne bugarske države. Sporazum je previdio davanje određene autonomije ugrubo području na kojem se prostiralo nekadašnje Drugo Bugarsko Carstvo.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="blamires" /> Druge velike slike su odmah odbacile taj sporazum zbog straha da bi tako [[Velika Bugarska|velika država]] na Balkanu mogla ugroziti njihove interese. Odredbe Sanstefanskog sporazuma izmijenjene su na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 13. jula 1878. kojim je određena mnogo manja država koja se sastojala iz Mezije i područja oko Sofije, ostavljajući veliki broj Bugara izvan granica nove države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile" /> Ta činjenica je u velikoj mjeri utjecala na formiranje bugarskog vojnog pristupa u međunarodnoj politici tokom prve polovine 20. vijeka.{{Sfn|Historical Setting}} Kneževina Bugarska pobijedila je u [[Bugarsko-srpski rat|ratu protiv Srbije]] i 1885. priključila sebi poluautonomnu osmanlijsku teritoriju [[Istočna Rumelija|Istočnu Rumeliju]], proglašavajući nezavisnost od Osmanskog Carstva 5. oktobra 1908.<ref name="Crampton" /> U godinama nakon proglašenja nezavisnosti, Bugarska jača u vojnom pogledu pa se u nekim izvorima spominje i pod nadimkom "balkanska Pruska".<ref name="dillonej" /><ref name="Pinon" /> [[Datoteka:Bulgarian soldiers with wire cutters WWI (contrasted).jpg|thumb|Prvi svjetski rat: Bugarski vojnici sijeku bodljikavu žicu koju su postavile snage Antante, prije napada]] Između 1912. i 1918. Bugarska je bila uključena u tri ratna konflikta: [[Prvi balkanski rat|Prvi]] i [[Drugi balkanski rat]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon velikog poraza u Drugom balkanskom ratu, Bugarska se ponovno našla na gubitničkoj strani kao rezultat njenog savezništva sa Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. I pored regrutiranja više od četvrtine svog stanovništva, bugarska armija u Prvom svjetskom ratu dosegla je do veličine od 1,2 miliona vojnika<ref name="Tucker" /><ref name="Broadberry" /> i ostvarila nekoliko važnih pobjeda, kao što su bitke kod Dorjana (1917) i Dobriča, ali je ipak 1918. morala kapitulirati. Kraj rata je donio velike teritorijalne gubitke, pored ubijenih 87.500 vojnika.<ref name="Casualty" /> Više od 253.000 izbjeglica došlo je u Bugarsku od 1912. do 1929. kao efekat tih ratova,<ref name="Mintchev 1999 124" /> dajući dodatni pritisak na već uništenu nacionalnu ekonomiju.<ref name="Rethinking" /> Politički nemiri poslije rata su bili posljedica teritorijalnih gubitaka i poraza, a doveli su do uspostave kraljevine pod autokratskom diktaturom [[Boris III, car Bugarske|cara Borisa III]] (1918-1943). Bugarska je ušla u [[Drugi svjetski rat]] 1941. na strani [[Sile Osovine|Sila Osovine]], ali je odbila učestvovati u [[Operacija "Barbarossa"|operaciji "Barbarossa"]] i spasila je svoje jevrejsko stanovništvo od deportacija u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Iznenadna smrt cara Borisa III u ljeto 1943. gurnula je zemlju u politička previranja, a nakon što je bilo očito da Njemačka gubi rat, komunistički partizanski pokret je počeo brzo dobijati na značaju. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] kasnije nije uspjela postići mirovni sporazum sa Saveznicima, a također nije udovoljila sovjetskom ultimatumu da istjera njemačke jedinice sa svoje teritorije, što je dovelo do ruske objave rata i invazije SSSR-a u septembru 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} Komunističko orijentirana Domovinska fronta je preuzela vlast, okončala učešće zemlje na strani Sila Osovine te se pridružila Saveznicima do kraja rata.<ref name="pavlovic" /> Prevrat (''socijalistička revolucija'' kako se zvao do 1989) koji je organizirala lijevo orijentirana organizacija ''Domovinski front'' 9. septembra 1944. doveo je do ukidanja monarhije, a jednostranačka narodna republika proglašena je tek 1946.<ref name="concise" /> Bugarska je postala dio sovjetske sfere utjecaja pod vodstvom [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]] (1946–1949), koji je postavio temelje brze industralizacije staljinističke države koja je, poput SSSR-a, također imala vrlo represivnu vlast, a ubijene su i hiljade neistomišljenika.<ref name="Hanna Arendt Center" /><ref name="valentino" /> Do 1980tih BDP i BDP po glavi stanovnika je učetvorostručen, ali je ekonomija i dalje ostala ranjiva i osjetljiva na povećanja vanjskog duga, što je došlo do izražaja 1960, 1977 i 1980. Iako je u zemlji bila planska privreda po uzoru na SSSR, predsjednik [[Todor Živkov]] je ipak vršio manje ''eksperimente'' sa određenim zakonima kojima se propagirala tržišna privreda. Vršene su i represije prema manjinskom stanovništvu turskog porijekla pokušavajući ih asimilirati u Bugare. Kampanja asimilacije počela je 1984. a uključivala je zatvaranje [[džamija]] i prisiljavanje etničkih Turaka da uzmu slavenska imena. Pod utjecajem raspada istočnog bloka, 10. novembra 1989. [[Komunistička partija Bugarske]] je odustala od svog političkog monopola, Živkov je dao ostavku, a Bugarska počela postepenu tranziciju u parlamentarnu demokratiju. Prvi slobodni izbori održani su u junu 1990. a pobijedila je Socijalistička partija Bugarske. Reformski paket je usvojen 1997. a tek od 2001. ekonomski, politički i geopolitički uslovi su se počeli popravljati. U NATO savez primljena je 2004. a u Evropsku uniju 2007. == Geografija == {{Glavni|Geografija Bugarske}} Bugarska je [[suverena država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa [[Rumunija|Rumunijom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu i Crnim morem na istoku. Veći dio sjeverne granice sa Rumunijom, do grada [[Silistra]], formira rijeka [[Dunav]]. Površina Bugarske iznosi 110.879&nbsp;km<sup>2</sup>, nešto je veća od [[Island]]a ili [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke savezne države]] [[Tennessee]]. S obzirom na relativno manju površinu, Bugarska ima veliki broj topografskih karakteristika. Čak i na manjim površinama države, reljef se može podijeliti na ravnice, planine, brda, planine, slivove, klisure i duboke riječne doline. Geografski centar Bugarske nalazi se kod Uzane, zimskog odmarališta. {{dvostruka slika|left | Pirin-mountains-Bansko.jpg|185px|Oilcape.jpg|185px|Pirinske planine<br> u zapadnoj Bugarskoj|Rt ''Maslen nos''<br> na obali Crnog mora }} [[Datoteka:Bulgaria-geographic map-en.svg|mini|264x264piksel|Topografska karta Bugarske]] Bugarska se odlikuje značajnom raznolikošću pejzaža, od snježnih vrhova u Rilu, Pirinu i planine Balkan do blage i sunčane obale Crnog mora; od tipično kontinentalne Dunavske ravnice na sjeveru do jakog mediteranskog klimatskog utjecaja u dolinama historijske regije [[Makedonija (regija)|Makedonije]], u najjužnijem dijelu [[Trakija (regija)|Trakije]]. Najveći dio Bugarske nalazi se unutar pojasa umjerene kontinentalne klime, sa planinskom klimom u području najviših planina i [[Suptropi|subtropskom klimom]] u najjužnijim regijama. Posjeduje gustu riječnu mrežu, ali sa izuzetkom rijeke Dunav, [[Rijeka|rijeke]] su uglavnom su kratke i sa malim protokom vode. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 670&nbsp;mm. Kišne padavine su slabije u nizinama a obilnije u planinama. Najsušnije područje je Dobrudža u sjeveroistočnom dijelu Dunavske ravnice (sa količinom padavina od 450&nbsp;mm), dok su najobilnije padavine izmjerene u području gornjeg toka rijeke Ogosta, na planinama zapadnog dijela Balkana (2293&nbsp;mm). Prostire se unutar šest [[Zemlja (planeta)|Zemljinih]] ekoregiona paleoarktičke ekozone: Balkanskih mješovitih šuma, Rodopskih planinskih mješovitih šuma, Euksinsko-kolhijske širokolisnih šuma, Egejsko-zapadnoturskih sklerofilnih i mješovitih šuma, Lesostepe i Pontijsko-kaspijskih stepa. === Granice i teritorija === Državne granice Bugarske su ukupne dužine od 1.867&nbsp;km od čega je 1.181&nbsp;km kopnene a preostalih 686&nbsp;km su pomorske i riječne granice. Dužina crnomorske obale iznosi 378&nbsp;km. Sjeverna granica sa Rumunijom iznosi 609&nbsp;km. Najveći dio te granice formira rijeka Dunav u dužini od 470&nbsp;km, od ušća rijeke Timok na zapadu do grada [[Silistra]]. Kopneni dio granice s Rumunijom, od grada Silistra do Crnog mora iznosi 139&nbsp;km. U graničnom pojasu rijeke Dunav postoji 48 bugarskih i 32 rumunska riječna ostrva. Najveće od njih je [[ostrvo]] Belene (41&nbsp;km<sup>2</sup>) i pripada Bugarskoj. Istočna granica Bugarske je ustvari crnomorska obala Bugarske i proteže se od [[rt]]a Sivriburun do ušća rijeke Rezovo na jugu. Bugarsko priobalje čini desetinu ukupne obale Crnog mora a uključuje i dva značajna [[zaliv]]a: Varnski i Burgaški zaliv, oba nazvana po gradovima koji se nalaze u blizini. Južna granica je dužine 752&nbsp;km, od čega 259&nbsp;km sa Turskom i 493&nbsp;km sa Grčkom. Granica između Bugarske i Turske se prostire od ušća rijeke Rezovo na istoku, preko planine Strandža, prelazi rijeku Tundžu i završava na rijeci Marica, u blizini naselja Kapitan Andreevo. Na bugarsko-turskoj granici postoje tri granična prijelaza. Granica sa Grčkom se prostire od Kapitan Andreeva preko nekoliko grebena planine [[Rodopi]], uglavnom slijedeći sliv rijeke Arda i Vacha na bugarskoj strani, prolazi planinom Slavjanka, prelazi rijeku [[Struma (rijeka)|Struma]] i završava na vrhu Belasice, na vrhu Tumba, tromeđi Bugarske, Grčke i Makedonije. Od vrha Tumba započinje zapadna granica Bugarske od toga 165&nbsp;km sa Makedonijom i 341&nbsp;km sa Srbijom. === Hidrografija === Bugarska ima gustu mrežu od oko 540 rijeka, ali sa značajnim izuzetkom Dunava, većina vodotoka ima kratku dužinu i nizak vodostaj. Riječna mreža je najgušća u planinskim oblastima, a najrjeđa u Dobrudži, Dunavskoj ravnici i na području Gornjotrakijske ravnice. Površina Bugarske se dijeli na dva sliva: [[Crno more|Crnomoski sliv]] (57% teritorije Bugarske i 42% rijeka) i [[Egejsko more|Egejski sliv]] (43% teritorije i 58% rijeka). Planina Balkan je razdjelnica ova dva sliva. Sjeverno od ove planine je crnomorski sliv gdje većinu vode odvodi Dunav. S ovog područja Dunav odvodi oko 4% od svoje ukupne vodene mase. Širina Dunava na sjevernoj granici Bugarske iznosi između 1,6 i 2,4&nbsp;km. Najveći priliv vode se javlja tokom maja. Najduža rijeka koja se u potpunosti nalazi na bugarskoj teritoriji je rijeka Iskar, dužine 368&nbsp;km i slivnog područja od 8.640&nbsp;km<sup>2</sup> i jedina je podunavska rijeka Bugarske koja ne izvire na Balkanu već ispod padina planine Rila. Ova rijeka prolazi kroz predgrađe Sofije, presjeca Balkan i na svom toku do Dunava formira spektakularnu klisuru dužine 163&nbsp;km. Ostale značajnije [[Pritoka|pritoke]] Dunava su: Lom, Ogosta, Vit, Osam i Jantra. Najduža rijeka koja se direktno ulijeva u Crno more je rijeka Kamchiya, dužine 254&nbsp;km. === Klima === Bugarska ima vrlo dinamičnu klimu, koja je rezultat njenog položaja kao mjesto ukrštanja [[sredozemno more|sredozemnih]] i kontinentalnih zračnih masa i efekata prepreke u vidu njenih brojnih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=4}} Sjeverna Bugarska je u prosjeku 1&nbsp;°C hladnija i prima 200&nbsp;mm više padavina godišnje od područjima južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude znatno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura bila je -38,3&nbsp;°C dok je najviša bila 45,2&nbsp;°C.<ref name="meteorologyclimate" /> Prosječna količina padavina iznosi oko 630&nbsp;mm, a varira između 500&nbsp;mm koliko pada u Dobruđi do više od 2500&nbsp;mm u planinama. Kontinentalne zračne mase donose tokom zime i znatne količine snijega.{{Sfn|Climate}} == Simboli == === Zastava === [[Zastava Bugarske]] se sastoji od tri jednaka vodoravna polja, [[Bijela|bijele]] (vrh), [[Zelena|zelene]], i [[Crvena|crvene]] boje. Bijela predstavlja mir, zelena plodnost bugarskih zemalja, a crvena hrabrost naroda. Prvobitno su korištene panslavenske boje izvedene iz boja [[Zastava Rusije|ruske zastave]]. Središnja pruga bila je [[plava]] kao na [[Zastava Rusije|zastavi Rusije]]. Ipak, nakon sticanja nezavisnosti 1878. plava je promijenjena u zelenu jer se Bugarska razvijala kao poljoprivredna zemlja. Zastava Istočne Rumelije, nekadašnje turske pokrajine, a sada dijela Bugarske, izvorno se također sastojala od tih boja. U periodu [[Komunizam|komunizma]] na zastavi je s lijeve strane bijelog polja bio [[grb]] koji je 1989. uklonjen. Na njemu je bio lav okružen vijencem pšenice ispod crvene zvijezde petokrake i iznad vrpce na kojoj su pisale godine: 681, osnivanja prve bugarske države, i 1944, u kojoj je pučem uspostavljena komunistička vlast. === Grb === [[Grb Bugarske]] је usvojen 1997. Ovo је prvi grb koji je Bugarske koristila od završetka ere [[Komunizam|komunizma]] početkom devedesetih godina XX vijeka. Dogovor oko grba je bio izvor velike kontroverze u bugarskoj vladi i parlamentu zbog rasprava različitih političkih partija oko elemenata grba. Poslije sedmogodišnje rasprave u javnosti i u skupštini, usvojen je konačan oblik bugarskog grba. Grb ima dva lava koji drže štit na kome je prikazan treći lav. Iznad štita je kruna bugarskog cara Ivana Asena II. Ispod štita je na [[Bugarski jezik|bugarskom]] ispisan nacionalni moto, '''"Jedinstvo daje snagu"''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: '''"Съединението прави силата"'''). Kruna iznad štita, i samim tim iznad lava na štitu nije kruna posljednje bugarske monarhije, već druge bugarske monarhije (1185 - 1396). Ovo Drugo Bugarskog Carstvo su uspostavila braća Petar i Asen, nakon što je Bugarska oslobođena od [[Bizantijsko Carstvo|bizantijske]] kontrole, a prije nego što je pala pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijsku]] vlast. === Himna === {{Glavni|Mila rodino}} [[Mila rodino|Mila Rodino]] ([[Bugarski jezik|bugarski]]: Мила Родино; [[Bosanski jezik|bosanski]]: Mila domovino) jest nacionalna himna Bugarske. Bazira se na muzici i tekstu pjesme "Gorda Stara planina", koju je napisao Cvetan Radoslavov nakon što je otišao u Srpsko-bugarski rat 1885. Kao himna usvojena je 1964. === Pasoš === [[Pasoš Bugarske]] putna je isprava koja se državljanima Bugarske izdaje za putovanje i boravak u inozemstvo, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inozemstvu, putna isprava služi za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu Bugarske. Pasoš Republike Bugarske se izdaje za neograničen broj putovanja. == Vlada == [[Datoteka:Bulgarian-parliament-imagesfrombulgaria.JPG|250px|thumb|lijevo|Zgrada Bugarskog [[parlament]]a]] Bugarska je parlamentarna demokratija u kojoj funkciju najvišeg izvršnog organa vlasti obavlja premijer.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Politički sistem ima tri organa vlasti: zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a univerzalno pravo glasa imaju svi građani stariji od 18 godina. [[Ustav Bugarske]] također propisuje mogućnosti direktnog demokratskog glasanja.<ref name="DD-Navi" /> Izbore u zemlji nadgleda nezavisna Centralna izborna komisija koja uključuje članove svih većih političkih stranaka. Da bi učestvovale na državnim izborima, stranke se moraju prijaviti izbornoj komisiji.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=17}} U većini slučajeva, premijer postaje vođa stranke koja osvoji najveći broj glasova na izborima, mada to nije pravilo.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Predstavnici političkih stranaka izabranih na izborima učestvuju u radu Nacionalne skupštine, koja se sastoji iz 240 zastupnika izabranih na četvorogodišnji mandat na direktnim izborima. Nacionalna skupština ima ovlasti da donosi zakone, odobrava [[budžet]], raspisuje predsjedničke izbore, bira i otpušta premijera zemlje i druge ministre, proglašava ratno stanje, šalje vojnike izvan zemlje i ratificira međunarodne sporazume i ugovore. Predsjednik Bugarske je državnik i vrhovni komandant oružanih snaga, te ima ovlasti da vrati zakonske prijedloge u daljnju raspravu iako parlament može preglasati predsjednički [[veto]] prostom većinom glasova svih članova parlamenta.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=16}} Na predsjedničkim izborima 2011. u Bugarskoj izabran je predsjednik [[Rosen Plevnelijev]] iz stranke GERB (''Građani za evropski razvoj Bugarske'') koji je osvojio 52,5% glasova u drugom krugu izbora gdje se suočio sa protivkandidatom Ivajlom Kalfinom iz Socijalističke stranke Bugarske koji je osvojio 47,5% glasova.<ref name="plevne2" /> Bugarska primjenjuje uobičajeni građanski pravni sistem.<ref name="pravnisistem" /> Sudski sistem nadgleda Ministarstvo pravde. Vrhovni administrativni sud i Vrhovni sud za poništenja su najviše instance sudova za žalbe a oni i nadgledaju provođenje zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006|p=17}} Vrhovno sudsko vijeće upravlja sistemom i postavlja sudije. Bugarski sudski sistem, zajedno s drugim institucijama u državi i dalje su među najneefikasnijim i najviše [[Korupcija|korumpiranim]] u Evropi.<ref name="sdebnata" /><ref name="legalsistem2" /><ref name="perceived" /><ref name="stepsdown" /> == Vojska == [[Bugarska vojska]] ( Bug. ''Bugarska vojska'' ) je oružana formacija Republike Bugarske . Glavni zapovjednik Republike Bugarske je Rosen Plevneliev . Ministarstvo obrane nadležno je za civilnu kontrolu i političku upravu, dok je Glavni vojni štab zadužen za vojnu upravu. Operativni elementi oružanih snaga Bugarske su: Bugarska kopnena vojska , Bugarska mornarica i Bugarske zračne snage . Slava bugarske vojske je sveti George ( 6. maja ) koji je u Bugarskoj također nacionalni praznik. Nakon što je u aprilu 2004. postala članica [[NATO]]- a , bugarsko Ministarstvo obrane pokrenulo je plan (poznat kao PLAN 2004) kojim se započeo proces smanjenja, modernizacije i reorganizacije bugarske vojske, čime je broj pripadnika bugarske vojske smanjen na 50 000. Od 1. januara 2008. ukinuta je vojna služba u Bugarskoj, što Bugarsku vojsku čini 100% profesionalnom == Administrativne podjele == [[Datoteka:Regions of Bulgaria Map.png|mini|230p|Oblasti Bugarske]] {{Glavni|Oblasti u Bugarskoj}} Od 1999. Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Prije toga je bila podijeljena na 9 oblasti. Oblasti su dobile ime po glavnom i najvećem gradu u toj oblasti. Tih 28 oblasti su: {| | *[[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]] *[[Oblast Burgas|Burgas]] *[[Oblast Ćustendil|Ćustendil]] *[[Oblast Dobrič|Dobrič]] *[[Oblast Gabrovo|Gabrovo]] *[[Oblast Haskovo|Haskovo]] *[[Oblast Jambol|Jambol]] | *[[Oblast Krdžali|Krdžali]] *[[Oblast Loveč|Loveč]] *[[Oblast Montana|Montana]] *[[Oblast Pazardžik|Pazardžik]] *[[Oblast Pernik|Pernik]] *[[Oblast Pleven|Pleven]] *[[Oblast Plovdiv|Plovdiv]] | *[[Oblast Razgrad|Razgrad]] *[[Oblast Ruse|Ruse]] *[[Oblast Silistra|Silistra]] *[[Oblast Sliven|Sliven]] *[[Oblast Smoljan|Smoljan]] *[[Oblast Sofija|Sofija]] *[[Sofija|Sofija-grad]] | *[[Oblast Šumen|Šumen]] *[[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]] *[[Oblast Trgovište|Trgovište]] *[[Oblast Varna|Varna]] *[[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]] *[[Oblast Vidin|Vidin]] *[[Oblast Vraca|Vraca]] |} [[Datoteka:Blacksea-bg-beach-dinev.jpg|thumb|250px|desno|Izlaz Bugarske na [[Crno more]]]] == Privreda == {{Glavni|Privreda Bugarske}} [[Datoteka:SeloVrata.jpg|200px|thumb|lijevo|Selo Vrata u Bugarskoj]] Bugarska ima tržišnu ekonomiju u razvitku,<ref name="Levinson" /> u gornjoj sredini prihodovnog raspona,<ref name="worldbank" /> gdje privatni sektor daje više od 80 posto [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref name="cbj2002" /> Počev od pretežno poljoprivredne zemlje sa većinskim seoskim stanovništvom 1948, do 1980tih Bugarska se pretvorila u industrijsku privredu sa naučnim i tehnološkim istraživanjima kao glavnim prioritetima njenih [[budžet]]skih izdataka.<ref name="Latec" /> Gubitak tržišta zemalja SEV-a ([[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]) 1990tih i kasnija privredna ''šok terapija'' planskog privrednog sistema prouzrokovala je nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, da bi potom uslijedio potpuni ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies" /><ref name="Econsur" /> Nekoliko godina kasnije, bugarska privreda se uglavnom oporavila tokom perioda brzog rasta,<ref name="Economies"/> ali su prosječne plaće ostale jedne od najnižih u Evropskoj uniji sa 885 leva (453 €) prema pokazateljima iz novembra 2015.<ref name="Average" /> Bugarska vlada je u decembru 2015. objavila da će od 2016. minimalna plata iznositi 420 leva.<ref name="24chasa" /> Više od petine radne snage zaposleno je sa najnižom plaćom od jednog € po satu.<ref name="sixe" /> Međutim, plaće donose samo polovinu dohotka u prosječnom domaćinstvu,<ref name="Households" /> zbog vrlo raširene sive ekonomije na koju prema procjenama otpada gotovo 32% BDP-a.<ref name="shadow" /> Bugarski [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku (izražen po paritetu kupovne moći) iznosi oko 47% od prosjeka EU, prema podacima [[Eurostat]]a iz 2013,<ref name="tec00114" /> dok troškovi života iznose oko 48% evropskog prosjeka.<ref name="tec00120" /> Državna valuta je [[euro]]. == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="4" style="float:right; margin:2em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;" |- !- style="background:lightgrey;" colspan="2" align="center" |Broj stanovnika po godinama<ref name="popis2011" /> |- !- align="center"|Godina !!align="center"| Broj <br> stanovnika |- | [[1900]]. || align="right" | 3.744.283 |- | [[1905]]. || align="right" | 4.035.575 |- | [[1910]]. || align="right" | 4.337.513 |- | [[1920]]. || align="right" | 4.846.971 |- | [[1926]]. || align="right" | 5.478.741 |- | [[1934]]. || align="right" | 6.077.939 |- | [[1946]]. || align="right" | 7.029.349 |- | [[1956]]. || align="right" | 7.613.709 |- | [[1965]]. || align="right" | 8.227.866 |- | [[1975]]. || align="right" | 8.727.771 |- | [[1985]]. || align="right" | 8.948.649 |- | [[1992]]. || align="right" | 8.487.317 |- | [[2001]]. || align="right" | 7.928.901 |- | [[2011]]. || align="right" | 7.364.570 |- | [[2021]]. || align="right" | ~6.500.000 |} Bugarska je prema podacima iz 2005. imala oko 7,72 miliona stanovnika, a [[gustoća naseljenosti]] iznosila je oko 70 stanovnika/km<sup>2</sup>. Najveći dio stanovništva živi u gradovima južno od planine Balkan. U posljednjih nekoliko godina broj stanovnika je u padu, u 2001. pad je iznosio 1,14 posto, krajem 2008. pad je bio 0,43% dok se početkom 2011. broj stanovnika smanjio za 0,7%. Očekivana starost stanovništva prema procjenama [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] iznosila je 69 godina za muškarce i 76 godina za žene. Prema podacima popisa 2011. u Bugarskoj je živjelo 7.364.570 stanovnika.<ref name="popis2011" /> U periodu od 2001. do 2011. zemlju je napustilo 175.244 osoba, a koji su se odselili uglavnom u zapadnoevropske zemlje, najviše u [[Španija|Španiju]], [[Italija|Italiju]] i [[Njemačka|Njemačku]]. Samo dvije provincije: oblast glavnog grada Sofije (+120.749 stanovnika) i oblast Varna (+13.061 stanovnik) te četiri grada: [[Sofija]], [[Varna]], [[Burgas]] i [[Veliko Tarnovo]] zabilježili su porast broja stanovnika u tom periodu.<ref name="popis2011" /> Četiri provincije ([[Sofija (provincija)|grada Sofije]], Burgas, Varna i oblast Plovdiv) imaju više od 400.000 stanovnika. Oko 39,2% stanovništva živi u devet općina, od kojih svaka ima više od 100 hiljada stanovnika. U 60 općina broj stanovništva iznosi manje od 6 hiljada. Prema podacima popisa, u Bugarskoj je bilo 255 gradova i 5.047 sela. 5.339.001 osoba ili 72,5% stanovnika je živjelo u gradovima, dok je 2.025.569 stanovnika ili 28,9% živjelo na selu. Oko 33,6% stanovništva živi u sedam najvećih gradova. Prema starosti, oko 15,3% stanovnika bilo je do 15 godina starosti. Stopa fertilnosti iznosi oko 1,3 djeteta po ženi. Statistički najmlađe stanovništvo živi u provinciji Burgas (14,7%) i Sliven (17,2%); dok su najstariji stanovnici provincija Vidin (26,5%), Montana i Gabrovo (24%) i Loveč (23,3%). === Narodi === Prema popisu 2011. 84,8% stanovnika Bugarske bili su etnički [[Bugari]]; 8,8% [[Turci]] i 4,9% [[Romi]]. Osim toga, prema popisu u Bugarskoj je živjelo 9.978 Rusa, 6.552 Armena, 3.684 [[Vlasi|Vlaha]] (na sjeveru Rumuni, a na jugu Arumuni) te [[Pomaci]], Bugari islamske vjeroispovijesti koji pričaju [[bugarski jezik]].<ref name="popis2011" /> Približno četvrtina odnosno trećina današnjeg bugarskog stanovništva su potomci bugarskih izbjeglica iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]] (Makedonski Bugari) i [[Trakija (regija)|Trakije]] (Trački Bugari).<ref name="HWST" /> {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#228B22|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#C154C1|boja_stuba6=#FFBF00|cifra_stuba1=59.5|cifra_stuba2=9.3|cifra_stuba3=7.9|cifra_stuba4=0.9|cifra_stuba5=0.7|cifra_stuba6=21.8|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba2=Nije religiozna|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba6=Neizjašnjeno|maks=100|naslov=Religije u Bugarskoj (2011)}} I pored ove historijske udaljenosti, ove grupe aktivno učestvuju u kulturnom i političkom životu zemlje. Naprimjer, Pokret za prava naroda i slobodu (DPS), koji su pretežno podržavali Bugari turskog i muslimanskog porijekla, učestvovao je u dvije koalicijske vlade 2001. i 2009. Turska manjina je prema popisu iz 2001.<ref name="nisbg" /> posebno brojna u provincijama [[Krdžali (provincija)|Krdžali]], Razgrad, Trgovište, Silistra i Šumen. Pomaci su najviše zastupljeni u provinciji Smoljan.<ref name="nsieth" /> Kao reakcija na rastući utjecaj ovih manjina 2005. je formirana nacionalistički usmjerena Ataka stranka. === Jezik === U skladu sa članom 3. Ustava Bugarske iz 1991. službeni jezik je [[bugarski jezik|bugarski]]. Prema članu 36. Ustava, učenje i korištenje bugarskog jezika je pravo i obaveza svih državljana Bugarske. Oni državljani kojima je maternji jezik neki drugi, imaju dodatno pravo učiti i koristiti također i svoj jezik. Zakonskom regulativom se može odrediti u kojim slučajevima se mora koristiti isključivo službeni jezik. U Bugarskoj se kao jezici manjina uglavom koriste [[turski jezik|turski]], romski i [[armenski jezik]]. Međutim, turski jezik koji se koristi u Bugarskoj je zapravo jedno narječje turskog koje se znatno razlikuje od standardnog turskog u matici a karakteristično je u leksičkom smislu po velikom utjecaju bugarskog.<ref name="janic" /> U Bugarskoj se zvanično koristi bugarsko [[ćirilica#Bugarski|ćirilično pismo]]. === Najveći gradovi === {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Bugarskoj | ime_države_u_lokativu = Bugarskoj | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Bugarskoj | class = nav | int_ime = Oblasti | int_link = | grad_1 = Sofija | int_1 = Sofija | stan_1 = 1.204.685 | img_1 = StGeorgeRotundaSofia.JPG | grad_2 = Plovdiv | int_2 =Oblast Plovdiv{{!}}Plovdiv | stan_2 = 338.153 | img_2 = Roman Theatre Plovdiv.jpg | grad_3 = Varna | int_3 =Oblast Varna{{!}}Varna | stan_3 = 334.870 | img_3 = Cathedral at christmas in Varna, Bulgaria.jpg | grad_4 = Burgas | int_4 =Oblast Burgas{{!}}Burgas | stan_4 = 200.271 | img_4 = Burgas center galleryfull-world66.jpg | grad_5 = Ruse | int_5 =Oblast Ruse{{!}}Ruse | stan_5 = 149.642 | grad_6 = Stara Zagora | int_6 =Oblast Stara Zagora{{!}}Stara Zagora | stan_6 = 138.272 | grad_7 = Pleven | int_7 =Oblast Pleven{{!}}Pleven | stan_7 = 106.954 | grad_8 = Sliven | int_8 =Oblast Sliven{{!}}Sliven | stan_8 = 91.620 | grad_9 = Dobrič (Bugarska){{!}}Dobrič | int_9 =Oblast Dobrič{{!}}Dobrič | stan_9 = 91.030 | grad_10 = Šumen | int_10 =Oblast Šumen{{!}}Šumen | stan_10 = 80.855 }} == Kultura == [[Datoteka:Bugarska nosnja.jpg|mini|Bugarska nošnja]] Tradicionalna bugarska kultura sadrži pretežno [[tračani|tračko]], [[slaveni|slavensko]] i [[prabugari|prabugarsko]] naslijeđe, a pored toga primijetan je utjecaj i [[Antička Grčka|antičke Grčke]], [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], [[Perzija]]naca i [[Kelti|Kelta]].<ref name="nationalgeographic" /><ref name="Koch" /><ref name="Daithi" /> Devet historijskih i prirodnih objekata je upisano na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak UNESCO-ove Svjetske baštine]]: [[Madarski konjanik]], trački grobovi u Sveštari i Kazanluku, crkva Bojana, manastir Rila, [[Ivanovske crkve u stijenama]], [[nacionalni park Pirin]], prirodni rezervat Srebarna i antički grad [[Nesebar]].<ref name="unescowhc" /> [[Nestinarstvo]], ritualni ples oko [[vatra|vatre]] tračkog porijekla,<ref name="folkcustoms" /> uključen je u spisak UNESCO-ovog nematerijalnog kulturnog naslijeđa.<ref name="nestinar2" /> Vatra je jedan od nezamjenjivih elemenata bugarskog folklora, korištena da otjera zle duhove i izliječi bolesti. Bugarski folklor personificira bolesti u vidu vještica, a u njemu je prikazan veliki broj izmišljenih stvorenja poput zmajeva (''змей''), samodiva (vila, ''Самодиви'') i karakondžula (''Караконджул'').<ref name="Jessica" /> Neki od rituala i običaja protiv ovih duhova i stvorenja preživjeli su i do danas te se i danas ponegdje izvode, a najpoznatiji su kukeri i survakari.<ref name="Masquerade" /> [[Martenica]] se također često obilježava (baba Marta).<ref name="martenitsanews" /> === Kazalište i film === Počeci bugarskog kazališnog života sežu u sredinu 19. stoljeća u obliku amaterskih predstava u školama i čitaonicama. Osnovana su društva ljubitelja kazališne umjetnosti za koja pišu komade Save I. Dobroćudni , dobri vojnici i Vasil Drumev . Nakon 1878. ta društva prerastu u profesionalne pozorišne skupine. Međunarodno pozorište u [[Luksemburg]]u ( bug. ''Međunarodno pozorište Luksemburg'' ) osnovano je u Plovdivu 1881, a igra predstava pod vodstvom Stefana Popova ,  i predstave grčkih i armenskih obitelji iz Carigrada . U Sofiji se 1888 . Gradsko pozorište u Plovdivu podignuto je Kazalište "Osnova" ( bug. ''Kazalište "Osnova"'' ) u kojem se daju dramske i muzičke predstave.  Dekretom princa Ferdinanda u Sofiji 1907 . Danas je otvoreno Bugarsko narodno kazalište ( Bug. ''Bulgarian National Theatre'' ), koje je danas najstarija sačuvana građevina bugarske pozorišne umjetnosti.  Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sofija je dobila još dva pozorišta: [[pozorište]] naroda i pozorište komedije i gradska kazališta imaju: [[Plovdiv]], Ruse , Varna , Vidin , Pleven i Burgas . Osnovano je iizvedenonacionalno putničko kazalište ''Teatro Roma'' na [[Romski jezik|romskom jeziku]]. Među pozorišnim redateljima su: Willie Cankov , Leon Daniel , Metodi Andonov . Prvo javno prikazivanje filma u Bugarskoj održano je 11. decembra 1896. profesora Melinsona u prostorijama hotela Makedonija u Sofiji.  Strani se filmovi redovito prikazuju od 1897,  a 1908. otvoreno je prvo veliko kino.  Prvi dugometražni film Bugarski je Gallant snimljen je 1915, a režirao ga je Vasil Gendov .  Pored Gendova , među pionirima bugarskog filma nalaze se Boris Grezhov , Vasil Bakardzhiev , Petar Stoychev i Alexander Vazov . Od 1948, filmska industrija nacionalizirana je za širenje nove ideologije.  Tijekom sovjetske ere , između 1945. i 1990, većina priča iz bugarskih filmova odnosila se na društvene drame koje su se odnosile na urbano raseljavanje, egzistencijalizam i romantiku. To je ujedno bilo razdoblje razvoja animiranog filma.  Među filmovima koji su ostvarili zavidan međunarodni uspjeh nalaze se ''Privezani balon'' (1967) Binko Željazkove , ''Kozji rog'' (1972) Metodi Andonova , ''Prednost'' (1977) Georgija Dyulgerova , ''Svačija ljubav'' (1979) ''Kožne cipele neznanog junaka'' Borislav Saraliev .(1979) Rangela Valchanova , ''Sve za ljubav'' (1986) Nikolaj Volev i ''Ponedjeljak ujutro'' (1988) Irine Aktashove i Krista Piskova . === Muzika === [[Muzika u Bugarskoj]] odnosi se na sve oblike muzike povezane sa državom Bugarskom, uključujući klasičnu, narodnu, popularnu muziku i druge oblike.[[Klasična muzika|Klasičnu muziku]], [[Opera (muzika)|operu]] i [[balet]] predstavljaju skladatelji [[Emanuil Manolov]], [[Pančo Vladigerov]] i [[Georgi Atanasov]] te pjevači [[Ghena Dimitrova]], [[Mariana Paunova]], [[Boris Hristov]], [[Raina Kabaivanska]] i [[Nicolai Ghiaurov]]. Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije dobio je nagradu Grammy 1990. Ansambl Filipa Kuteva, prvi od bugarskih narodnih ansambala pod pokroviteljstvom države i osnovan 1951, također je predstavljen na albumu koji je dobitnik Grammyja 1990. i imao je mnogo poznatih bugarskih folk pjevača, uključujući, trenutno, Neli Andreevu i Sorinu Bogomilova. Rodopska folk pjevačica Valya Balkanska snimila je narodnu pjesmu "Izlel ye Delyo Haydutin" koja je uvrštena na Zlatni disk poslan u svemir letjelicom Voyager 1977. [[Datoteka:TaratorBg.jpg|mini|[[Tarator]]]] === Gastronomija === Razmjerno topla klima i raznolika geografija daju izvrsne uvjete uzgoja za raznoliko [[povrće]], [[biljke]] i [[voće]], bugarska kuhinja nudi veliku raznolikost.Poznata po bogatim salatama potrebnim za svako jelo, bugarska kuhinja također nudi raznolike [[Mliječni proizvodi|mliječne proizvode]] i razna [[Vino|vina]] i domaća alkoholna pića poput [[Rakija|rakije]], [[Mastika|mastike]] i [[Metvica|mente]]. Bugarska kuhinja također nudi razne tople i hladne supe, na primjer tarator. Postoji i mnogo različitih bugarskih peciva, poput bananica, tradicionalnog tijesta pripremljenog slojem mješavine jaja i komada bugarskog sira s filo tijestom, a zatim pečenjem u pećnici. Tradicionalno, bugarski kuhari u određene su prigode stavljali srećne čari u svoje tijesto, posebno na [[Badnjak]], prvi dan Božića ili Novu godinu. Takvi čari mogu uključivati ​​novčiće ili male simbolične predmete (poput malog komada grane pasa s pupoljkom, koji simboliziraju zdravlje ili dugovječnost). U novije vrijeme ljudi su počeli pisati sretne želje na malim komadima papira i zamotavati ih u limenu foliju. Poruke mogu uključivati želje za srećom, zdravljem, dugim životom ili uspjehom tokom nove godine. Bugari jedu bananicu - toplu ili hladnu - za doručak s običnim jogurtom, ajranom ili bozom. Neke sorte uključuju banicu sa špinatom (spanačena bananica, spanachena banitsa) ili slatku verziju, banicu s mlijekom (mlječna banica, mlječna bananica) ili bundevu (tikvenik, tikvenik). === Sport === Prije pada komunizma, sport je bio jedna vrsta državne politike a brojni bugarski sportisti su u svijetu napravili značajne rezultate. Najveće uspjehe su postigli uglavnom u pojedinačnim sportovima. Nakon tranzicije i prestanka bogatih državnih poticaja sportu, do izražaja su mogli doći samo sportisti sa izrazito velikim talentima i uglavnom oni koji su potjecali iz sportskih porodica. Među najpoznatijim primjerima su sestre Maleeve u tenisu, koje su se jedno vrijeme nalazile i među deset najboljih na svijetu, a [[Magdalena Maleeva]] bila je posljednja koja se 2005. povukla iz tenisa. Dugu tradiciju u bugarskom sportu imaju šahisti, kao i dizači tegova, bokseri, odbojkaši, atletičari i ritmične gimnastičarke. Prvi bugarski osvajač [[Olimpijske igre|Olimpijskog]] zlata bio je hrvač [[Nikola Stančev]]. [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska nogometna reprezentacija]] se više puta kvalificirala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|evropska]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska nogometna prvenstva]]. Trenutni trener nacionalne reprezentacije je [[Ljuboslav Penev]]. Najveći uspjeh nogometne reprezentacije bilo je četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu u SAD-u 1994.]] kada su u polufinalu izgubili od Italijana. Među nogometašima "zlatne generacije" su dobitnik [[Zlatna lopta France Footballa|"Zlatne lopte"]], [[Hristo Stoičkov]] i bivši nogometaš njemačkog [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] [[Krasimir Balakov]]. Najuspješniji nogometni klub iz Bugarske je [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]], koja je dva puta igrala polufinale Kupa evropskih prvaka (današnja Liga prvaka). Drugi poznati klubovi, između ostalih, su [[PFK Lokomotiv Sofija|Lokomotiva Sofija]], [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] i [[PFK Liteks Loveč|Liteks Loveč]]. Među poznatijim bugarskim igračima su [[Emil Kostadinov]], [[Ljuboslav Penev]], [[Trifon Ivanov]], [[Jordan Lečkov]], [[Georgi Asparuhov]], [[Dimitar Berbatov]], [[Martin Petrov]], [[Stilian Petrov]] i drugi. [[Datoteka:Bulgaria 1879 Sc1.jpg|mini|166x166piksel|Bugarska markica iz 1879.]] === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Bugarskoj}}Bugarska se oslobodila od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1878. Od 1879, marke izdane su na bugarskoj ćirilici, a neki od markica kao što su one izdane u 1901-obilježena 25. obljetnica Aprilskog ustanka protiv Turaka i 1902, proslavio je 25. obljetnicu bitke na Shipka.Bugarska je postala de jure nezavisna država 1908, iako su rane marke izdane u 1910 i prikazanih cara Ferdinanda i cara Borisa III. == Također pogledajte == * [[Mihailo Šišman]] * [[Spisak gradova u Bugarskoj]] * [[Silistra]] * [[Čitalište]] * [[Musala (vrh)]] * [[Novi Pazar (Bugarska)]] * [[Gabra]] == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="eurostatec">[http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tessi190 Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)"]. Eurostat Data Explorer. Pristupljeno 13. augusta 2013.</ref> <ref name="worthington">Joseph Roisman,Ian Worthington: [https://books.google.nl/books?id=QsJ183uUDkMC&pg=PA345&lpg=PA345&dq=Achaemenid+Persians+ruled+balkans&source=bl&ots=K7qasgPG1K&sig=lkiajbVuNcHEbI5Lz3MnvIUBG1U&hl=nl&sa=X&ei=sb6RVP2qHoPUaqeGgZgE&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=Achaemenid%20Persians%20ruled%20balkans&f=false "A companion to Ancient Macedonia"], John Wiley & Sons, 2011. {{ISBN|144435163X}} str. 135-138, 343-345</ref> <ref name="gecker">{{Cite book|author=Gerhard Ecker|title=Bulgarien. Kunstdenkmäler aus vier Jahrtausenden von den Thrakern bis zur Gegenwart|publisher=DuMont Buchverlag |location=Köln|year=1984|pages=99|ISBN=3-7701-1168-0}}</ref> <ref name="podskalski">Gerhard Podskalsky: ''Theologische Literatur des Mittelalters in Bulgarien und Serbien 815–1459'', München, Beck, 2000, str. 74, {{ISBN|3-406-45024-5}}</ref> <ref name="blamires">{{cite book|author=Blamires Cyprian |title=World Fascism: A historical encyclopedia |publisher=ABC-CLIO |year=2006 |isbn=1-57607-941-4 |page=107 |url=http://books.google.com/?id=nvD2rZSVau4C&pg=PA107&dq=bulgaria+fascist+parties+and+organizations#v=onepage&q=bulgaria%20fascist%20parties%20and%20organizations&f=false |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="BBCProfile">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|publisher=BBC News|access-date=20. 12. 2011|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|date=6. 5. 2010}}</ref> <ref name="Crampton">{{cite book |title=Bulgaria |author=Crampton R.J. |year=2007 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-954158-4|page=174}}</ref> <ref name="dillonej">{{cite book|author=Dillon Emile Joseph|title=The Inside Story of the Peace Conference |url=http://www.mirrorservice.org/sites/ftp.ibiblio.org/pub/docs/books/gutenberg/1/4/4/7/14477/14477-h/14477-h.htm |access-date=20. 12. 2011|date=1. 2. 1920 |publisher=Harper |isbn=978-3-8424-7594-6|chapter=XV}}</ref> <ref name="Pinon">{{cite book|author=Pinon Rene |title=L'Europe et la Jeune Turquie: les aspects nouveaux de la question d'Orient |year=1913 |publisher=Perrin et cie |isbn=978-1-144-41381-9 |url=http://books.google.com/?id=xL9DAAAAYAAJ&q=prusse+des+balkans&dq=prusse+des+balkans|language=fr|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Tucker">{{cite book|author=Tucker Spencer C; Wood Laura|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|publisher=Taylor & Francis |year=1996 |page=173 |isbn=0-8153-0399-8 |url=http://books.google.bg/books?id=EHI3PCjDtsUC&pg=PA172&dq=Direct+and+Indirect+Costs+of+the+Great+World+War&hl=bg&cd=5&redir_esc=y#v=onepage&q=Direct%20and%20Indirect%20Costs%20of%20the%20Great%20World%20War&f=false}}</ref> <ref name="Broadberry">{{cite web |url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries |author=Broadberry Stephen; Klein Alexander |date=8. 2. 2008 |publisher=Department of Economics at the University of Warwick, Coventry |page=18 |access-date=24. 5. 2012 |archive-date=22. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Casualty">{{cite web |title=WWI Casualty and Death Tables |url=http://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |publisher=PBS |access-date=9. 7. 2013 |archive-date=29. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029090135/http://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="Mintchev 1999 124">{{cite journal |url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |title=External Migration in Bulgaria |author=Mintchev Vesselin |journal=South-East Europe Review |issue=3/99 |access-date=8. 7. 2013 |date=1. 10. 1999 |page=124 |archive-date=17. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB |url-status=dead }}</ref> <ref name="Rethinking">{{cite book|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict |author=Chenoweth Erica |year=2010 |publisher=Belfer Center for Science and International Affairs |isbn=978-0-262-01420-5 |page=129 |url=http://books.google.bg/books?id=JyD_AmGnu34C&pg=PA129&dq=bulgaria+refugees+economy&hl=en&sa=X&ei=hQJ7T5neBoeH4gSXsNyHBA&redir_esc=y#v=onepage&q=bulgaria%20refugees%20economy&f=false}}</ref> <ref name="pavlovic">{{cite book |title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia |author=Pavlowitch Stevan K.|year=2008 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-70050-4 |pages=238–240 |url=http://books.google.com/?id=R8d2409V9tEC&pg=PA239&dq=puppet++State+in+Macedonia++1944+mihailov|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="concise">{{cite book |title=A concise history of Bulgaria |author=Crampton R. J. |year=2005 |publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-61637-9 |page=271 |url=http://books.google.com/?id=Ylz4fe7757cC&pg=PA271&dq=referendum+bulgaria+1946# |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Hanna Arendt Center">Hanna Arendt centar u Sofiji, sa Dinyu Sharlanov i Venelin I. Ganev. [http://www.ustrcr.cz/data/pdf/konference/zlociny-komunismu/COUNTRY%20REPORT%20BULGARIA.pdf Crimes Committed by the Communist Regime in Bulgaria]. Country report. konferencija "Crimes of the Communist Regimes". 24–26. februara 2010, Prag.</ref> <ref name="valentino">Valentino, Benjamin A (2005). ''Final solutions: mass killing and genocide in the twentieth century''. Cornell University Press. str. 91–151.</ref> <ref name="meteorologyclimate">{{cite web|url=http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm|title=Extreme temperature records worldwide|publisher=MeteorologyClimate|access-date=17. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071008104939/http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm|archive-date=8. 10. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name="DD-Navi">Navigator to Direct Democracy [http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs "Overview of direct democratic instruments in Bulgaria"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs |date=16. 1. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="plevne2">{{cite news |title=President-elect Plevneliev's final margin of victory closer than predicted |author=Gabriel Hershman |url=http://thesofiaecho.com/2011/10/31/1192360_president-elect-plevnelievs-final-margin-of-victory-closer-than-predicted |newspaper=The Sofia Echo |date=31. 10. 2011 |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208111857/http://thesofiaecho.com/2011/10/31/1192360_president-elect-plevnelievs-final-margin-of-victory-closer-than-predicted |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="pravnisistem">{{cite web |url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.htm |title=The Bulgarian Legal System and Legal Research |date=1. 8. 2006|publisher=Hauser Global Law School Program |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="sdebnata">{{cite news |title= Съдебната ни система – първенец по корупция|url=http://news.ibox.bg/news/id_837429474 |publisher=News.bg |date=3. 6. 2010|access-date=20. 12. 2011|language=bg}}</ref> <ref name="legalsistem2">{{cite news |title= Questions arise again about Bulgaria's legal system |url=http://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html?_r=1 |newspaper=The New York Times |date=5. 11. 2006 |access-date=20. 12. 2011 |author=Matthew Brunwasser}}</ref> <ref name="perceived">{{cite news|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|publisher=Bulgarian National Radio|date=1. 12. 2012|access-date=23. 5. 2012|archive-date=17. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117064847/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="stepsdown">{{cite news|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down.html|publisher=Bloomberg|date=17. 2. 2011|access-date=23. 5. 2012}}</ref> <ref name="Levinson">{{cite web |url=http://www.demokratizatsiya.org/bin/pdf/DEM%2003-1%20Levinson.PDF |title=Bulgaria's Transition to a Market Economy |author=Alfred Levinson |year=1994 |publisher=Univerzitet Sofija |access-date=20. 12. 2011 |archive-date=12. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110812095458/http://www.demokratizatsiya.org/bin/pdf/DEM%2003-1%20Levinson.PDF |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="worldbank">{{cite web |url= http://data.worldbank.org/about/country-classifications/country-and-lending-groups|title= World Bank: Data and Statistics: Country Groups|access-date=27. 7. 2008|year= 2008|publisher= The World Bank Group}}</ref> <ref name="cbj2002">{{cite web |url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10. 7. 2011 |title=Bulgaria Overview |year=2002 |publisher=USAID |access-date=2. 11. 2011}}</ref> <ref name="Latec">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/84090/Bulgaria/42756/Late-communist-rule |title=Bulgaria – Late Communist rule |work=Encyclopædia Britannica|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Economies">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm |title=The economies of Bulgaria and Romania |date=1. 1. 2007 |publisher=European Commission |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="Econsur">{{cite book|title=OECD Economic Surveys |publisher=OECD |year=1999 |page=24}}</ref> <ref name="Average">{{cite web|title=Average monthly wages and salaries in 2014|url=http://www.nsi.bg/en/content/6410/total|publisher=National Statistical Institute|access-date=1. 12. 2014|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226192529/http://www.nsi.bg/en/content/6410/total|url-status=dead}}</ref> <ref name="24chasa">[http://www.24chasa.bg/Article.asp?ArticleId=5191092 Минималната заплата става 420 лева от догодина], 24chasa, pristupljeno 23. decembra 2015.</ref> <ref name="sixe">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010 |publisher=Eurostat |date=20. 12. 2012 |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=24. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF |url-status=dead }}</ref> <ref name="Households">{{cite web|title=Households Income, Expenditure and Consumption in 2011|url=http://www.nsi.bg/EPDOCS/HBS2011p_en.pdf|date=17. 4. 2012|publisher=National Statistical Institute|access-date=17. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114182710/http://www.nsi.bg/EPDOCS/HBS2011p_en.pdf|archive-date=14. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="shadow">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |title=SHADOW ECONOMY |publisher=Eurostat |year=2012 |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=14. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="tec00114">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|title=GDP per capita in PPS |publisher=Eurostat |access-date=1. 12. 2014}}</ref> <ref name="tec00120">{{cite web |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|title=Comparative price levels|publisher=Eurostat|access-date=1. 12. 2014}}</ref> <ref name="popis2011">{{cite web|url=http://www.nsi.bg/EPDOCS/Census2011final.pdf|title=2011 popis u Bugarskoj|publisher=Državni statistički institut Bugarske|access-date=20. 12. 2011|language=bg|archive-date=27. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727085038/http://www.nsi.bg/EPDOCS/Census2011final.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="HWST">{{Cite book|author = Ulrich Büchsenschütz|editor = Egbert Jahn|title = Nationalismus und Demokratie in Bulgarien seit 1989 - Nationalismus im spät- und postkommunistischen Europa|volume = 2: Nationalismus in den Nationalstaaten|publisher = Nomos|year = 2009|pages = 573|ISBN = 978-3-8329-3921-2}}</ref> <ref name="nisbg">{{Cite web|title = Übersicht des Berichtes des Nationalen Statistischen Instituts (NSI) zum Zensus 2001|url = http://www.nsi.bg/Census_e/Census_e.htm|access-date=6. 3. 2010|language = en}}</ref> <ref name="nsieth">{{Cite web|title = Tabellarische Übersicht der Einwohner Bulgariens nach Gebieten und ethnischen Gruppen im Bericht des Nationalen Statistischen Instituts, NSI zum Zensus 2001|url = http://www.nsi.bg/Census_e/Ethnos.htm|access-date=6. 3. 2010|language = en|access-date=3. 7. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20090103083833/http://www.nsi.bg/Census_e/Ethnos.htm|archive-date=3. 1. 2009|url-status = dead}}</ref> <ref name="janic">Nina Janich, Albrecht Greule: ''Bulgarisch''; u: ''Sprachkulturen in Europa: ein internationales Handbuch''; Gunter Narr Verlag, 2002, str. 27</ref> <ref name="nationalgeographic">{{cite web |url=http://ngm.nationalgeographic.com/2006/12/gold-rush/williams-text|title=Bulgaria's Gold Rush|publisher=National Geographic Magazine|date=1. 12. 2006|access-date=22. 12. 2011}}</ref><ref name="Koch">{{cite book |title=Celtic culture: A historical encyclopedia |author=Koch John T. |year=2006 |publisher=ABC-CLIO |isbn=1-85109-440-7 |page= 156 |url=http://books.google.com/?id=f899xH_quaMC&pg=PA156&lpg=PA156&dq=Bulgaria+celtic+culture#v=onepage&q=Bulgaria%20celtic%20culture&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref><ref name="Daithi">{{cite book |title=The Celts: A history |author=Ó hÓgáin Dáithí|year=2002 |publisher=The Collins Press |isbn=0-85115-923-0 |page=50 |url=http://books.google.com/?id=-yd1huHoXJwC&pg=PA50&dq=bulgaria+celts#v=onepage&q=bulgaria%20celts&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref><ref name="unescowhc">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|title=Bulgaria – Profile|publisher=UNESCO World Heritage Centre|access-date=4. 12. 2011}}</ref> <ref name="folkcustoms">{{cite book |title=Bulgarian Folk Customs |author=MacDermott Mercia |year=1998 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |isbn=1-85302-485-6 |page=226 |url=http://books.google.com/?id=gh4IE6toGJMC&pg=PA226&dq=nestinarstvo#v=onepage&q=nestinarstvo&f=false|access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="nestinar2">{{cite web |url=http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00191|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|publisher=UNESCO|access-date=4. 12. 2011}}</ref> <ref name="Jessica">{{cite book |title=Bulgarian folk customs |author=MacDermott Mercia |pages=65–70 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |year=1998 |isbn=1-85302-485-6 |url=http://books.google.bg/books?id=gh4IE6toGJMC&pg=PA32&dq=bulgarian+traditions&hl=en&sa=X&ei=jHGhT6O7Ieb44QT1svTjCA&redir_esc=y#v=onepage&q=folklore&f=false |access-date=24. 4. 2013}}</ref> <ref name="Masquerade">{{cite book|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria |author=Creed Gerald W. |publisher=Indiana University Press |year=2011 |page=2 |isbn=978-0-253-22261-9|url=http://books.google.bg/books?id=ilhCTCHKCAQC&pg=PA53&dq=kukeri&hl=bg&sa=X&ei=cnihT7u4D67S4QS5u7SgCQ&ved=0CEoQ6AEwBw#v=onepage&q=kukeri&f=false}}</ref> <ref name="martenitsanews">{{cite news|url=http://sofiaecho.com/2008/02/29/653749_reading-room-the-martenitsa-story|title=The Martenitsa Story|newspaper=The Sofia Echo|date=29. 2. 2008|access-date=2. 5. 2012|archive-date=5. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120505090422/http://sofiaecho.com/2008/02/29/653749_reading-room-the-martenitsa-story|url-status=dead}}</ref> <ref name="StExternalSector">{{cite web |url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm |title=Fixed currency exchange rates|publisher=Bulgarian National Bank |access-date=20. 12. 2011}}</ref> <ref name="idUSBRE8820K">{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/09/03/us-bulgaria-euro-idUSBRE8820K720120903|title=Bulgaria abandons plans to enter eurozone: WSJ|agency=Reuters|date=3. 9. 2012|access-date=17. 3. 2013|archive-date=26. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130526170137/http://www.reuters.com/article/2012/09/03/us-bulgaria-euro-idUSBRE8820K720120903|url-status=dead}}</ref> <ref name="bugakadsc">{{cite book |title=Българска енциклопедия А-Я |publisher=Bulgarian Academy of Sciences / Trud |language=bg |year=2002 |chapter=Мусала |isbn=954-8104-08-3 |oclc=163361648}}</ref> <ref name="donchev">{{cite book |author=Donchev D. |title=Geography of Bulgaria |publisher=Ciela |page=68 |language=bg|isbn=954-649-717-7|year=2004}}</ref> <ref name="prirgeonabug">{{cite book |title= Природна география на България |author= Penin Rumen|year=2007 |publisher=Bulvest 2000 |isbn=978-954-18-0546-6 |page=18}} (na bugarskom)</ref> <ref name="rankbyar">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=105#bu|title=Countries ranked by area|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=4. 12. 2011|archive-date=22. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122132200/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=105#bu|url-status=dead}}</ref> <ref name="CIA World Factbook">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|title=Bulgaria|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=4. 12. 2011|archive-date=9. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200509214652/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html|url-status=dead}}</ref> }} == Bibliografija == * {{Cite journal|year=2006|title=Country Profile: Bulgaria|work=Library of Congress Country Studies|publisher=Library of Congress|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|access-date=24. 12. 2011|format=PDF|ref=CITEREFLibrary of Congress2006}} * {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFTopography}} * {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFClimate}} * {{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFSan Stefano, Berlin and Independence}} *{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFHistorical Setting}} *{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFBulgaria in World War II: The Passive Alliance}} *{{Cite book|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|access-date=4. 12. 2011|ref=CITEREFWartime Crisis}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bulgaria}} * [http://www.government.bg/fce/index.shtml?s=001&p=0023 Vijeće ministara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228093846/http://www.government.bg/fce/index.shtml?s=001&p=0023 |date=28. 2. 2009 }} - Službena vladina stranica * [http://www.balkaninsight.com/en/article/bulgaria Profil Bugarske] na stranici "Balkan Insight" * [http://www.president.bg/ Predsjednik Republike Bugarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210182313/http://www.president.bg/ |date=10. 2. 2011 }} * [[wikisource:en:Essential History of Bulgaria in Seven Pages|Osnove bugarske historije na sedam stranica]] na Wikiizvoru * [https://www.youtube.com/watch?v=ey99Mt7fyxc Patrola do Bugarske: Sunčev Breg, Nesebar i Sozopol (RTS SAT - Zvanični kanal)] {{Bugarska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Provincije u Bugarskoj}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Crnomorske države}} {{Mediteranske države}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bugarska| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1908.]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] eloz7xu88f768wb9bc2l4aitx6m07q3 Tenis 0 1108 3897766 3849684 2026-06-08T07:04:25Z KWiki 9400 /* Statistika i rekordi */ 3897766 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija sport | ime = Tenis | slika = Dlouhy_%26_Paes_against_Nestor_%26_Zimonjic_at_the_2008_Cincinnati_Masters.jpg | opis_slike = Teniski meč (''dubl'') | slika2 = Tennis_Racket_and_Balls.jpg | opis_slike2 = Savremeni teniski reket i loptice | najviša_upravna_organizacija = [[Međunarodna teniska federacija]] | nadimak = | kontakt = ne | broj_članova_tima = ''singl'' ili ''dubl'' | kategorija = | oprema = [[Teniski reket|reket]], lopta | mjesto = | država/regija = | olimpijski_sport = 1896–1924, 1988– }} '''Tenis''' je [[sport]]ska igra između dva (''singl'' – pojedinačno) ili četiri igrača (''dubl'' – u parovima). Parovi mogu biti muški, ženski i mješoviti. Izvodi se na obilježenom igralištu s [[Teniski reket|reketima]] i teniskom lopticom, po utvrđenim pravilima. Igrači stoje jedan naspram drugog na mrežicom podijeljenom igralištu i pokušavaju, pomoću teniskog reketa, lopticu vratiti u protivničko polje, tako da protivnik više nije u mogućnosti (regularnim putem) vratiti udarac. == Historija tenisa == [[Datoteka:Lawn-tennis-Prang-1887.jpeg|lijevo|300px|mini|Tenis 1887. godine]] [[Grčka|Grci]] i [[Rim]]ljani su imali igre loptom, koje su kasnije prihvatili [[Francuska|Francuzi]]. Jednu igru su nazivali ''Jeu de Paume'' (č. „že d pom”), što je preteča današnjeg tenisa. Neki stručnjaci smatraju da je ova igra ponikla u [[Egipat|Egiptu]] i [[Perzija|Perziji]], a da se igrala i kod [[Arapi|Arapa]], prije [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Oko [[1300]]. godine bila je također poznata pod imenom ''la bud'', a u toku 14. vijeka igrala se u cijeloj Francuskoj. [[Luj X Francuski|Luj X]] je umro od nazeba, koji je dobio igrajući ovu igru. Za tenis se kaže da je kraljevska igra, jer su francuski i engleski kraljevi pokazivali veliko interesovanje za ovu igru. U Francuskoj se smatralo da je [[Henrik II Francuski|Henrik II]] najbolji igrač tenisa, a kasnije je [[Luj XIV Francuski|Luj XIV]] imao stalno osoblje, koje se brinulo o njegovim teniskim igralištima. ''Tenis'', kao ime igre prvi put se javlja u knjizi objavljenoj 1400. godine. Engleski kralj [[Henrik VIII Engleski|Henrik VIII]] sagradio je 1529. godine u [[Hamptom Court]]u svoje tenisko igralište, na kome se i danas igra tenis. Tu prvobitnu verziju tenisa mnogi nazivaju ''realni tenis''. Izraz ''tenis'' potječe od francuskog glagola ''tenir'' (imperativ, mn.) što znači „držite”, odnosno srednjoengleskog pojma ''tenes'' tj. ''tenetz''. Mnogi teniski historičari smatraju da moderni tenis potječe između 1859. i 1865. godine, kada su [[Harry Gem]] i [[Auguiro Perrera]] izumili novu igru s reketima, koja je veoma sličila [[badminton]]u. Oni su 1872., s dvojicom kolega, osnovali prvi teniski klub u svijetu, dok se prvi teniski turnir spominje 23. jula 1884. u [[Shrubland Hall]]u. Moderni tenis potječe iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], još iz kasnog [[19. vijek]]a. Nosio je prvobitni naziv ''lawn tennis'', što bi označavalo „tenis na travnjaku”. Ubrzo je stekao veliku popularnost u [[Evropa|Evropi]], a kasnije i u cijelom svijetu. Tenis je [[olimpijske igre|olimpijski]] sport i igraju ga i mlađe i starije generacije. Pravila tenisa nisu bitno izmijenjena još od kasnih 1890-ih. Jedine dvije značajne izmjene dogodile su se nakon 1970. godine. Prihvaćeno je novo pravilo (''tie breaker'') za određivanje pobjednika seta, te nova tehnologija koja omogućava igračima da opozovu sudijsku odluku (''challenge'') i pregledaju ponovljeni snimak kretanja loptice na terenu, ukoliko smatraju da je udarac bio ispravan. Tenis mnogi prate uživo ili putem televizije i drugih [[mediji|medija]]. Najviše posjećeni a ujedno i najprestižniji teniski turniri su [[Grand Slam]] turniri, koje čine otvorena prvenstva: Australije ([[Australian Open]]), Francuske ([[French Open]] ili [[Roland Garros]]), Velike Britanije ([[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]) i Sjedinjenih Američkih Država ([[US Open]]). [[Datoteka:Reket Franje Punčeca.jpg|mini|desno|Drveni reket hrvatskog tenisera [[Franjo Punčec|Franje Punčeca]] iz 30-tih godina 20. vijeka]] U SAD-u tenis je došao preko [[Bermuda]] 70-ih godina 19. vijeka. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tenis se počeo igrati poslije [[1885]]. godine. Komercijalnim pritiskom na tenisere, počela je tzv. ''[[Open era]]'' u tenisu, koja traje od 1968. godine pa do danas. ''Open era'' je naziv za novi period tenisa, u kojem se svi dobri igrači mogu takmičiti na svjetskim turnirima i u kojem se najbolji svjetski igrači profesionalno bave ovim sportom. Teniseri i teniserke, koji se odluče za profesionalnu karijeru, potpisuju ugovore sa sponzorima koji im omogućavaju mnoge benificije. == Oprema == === Reket === Reketi su teniski rekviziti napravljeni od tvrdih materijala poput [[plastika|plastike]] i metala (aluminij, [[željezo]] ili razne metalne [[legura|legure]]). Nekada su se reketi pravili i od [[drvo (materijal)|drveta]], međutim takvi su podložni brzom lomljenju i zato su izbačeni iz upotrebe. Reket se sastoji od rama reketa, mreže (''string''), koja je napravljena od specijalnih elastičnih materijala, te od drške. Reketi se najčešće dijele prema tvrdoći, elastičnosti i prema veličini, koja podrazumijeva veličinu mreže mjerenu u inčima ili milimetrima. === Loptica === Loptica za tenis je izrađena od specijalnih materijala. Prečnik loptice je približno 6,7&nbsp;cm. Oko 85% mase loptice čini hemijski obrađena [[guma]]. Površina loptice izrađena je od posebnih [[vuna|vunenih]] vlakana – tzv. ''filca''. Filc se djelimično isparava, te nastaju dlačice na tkanini, koje smanjuju otpor vjetra, brzinu i odskok loptice. Loptice su obično [[žuta|žute]] boje. == Način igre == === Teren === [[Datoteka:Tennis court metric.svg|mini|Dimenzije teniskog terena]] Teniski tereni su [[pravougaonik|pravougaonog]] oblika. Dimenzije standardnog teniskog terena su 23,77 m (dužina) i 8,23 m (širina). Tereni se, prema vrsti podloge, dijele na: * terene sa tvrdom podlogom, * travnate terene i * terene sa pješčanom ili zemljanom podlogom. U igri parova, računa se i dio terena izvan pomoćne linije, tj. cijeli okvir koji je širok 10,97 m. Dodatni prostor na terenu, koji je iste boje kao i okvir ili slične nijanse, služi igračima da stignu brze lopte. Mreža na terenu se nalazi tačno na sredini i dijeli teren na dva jednaka dijela. Postavljena je paralelno sa osnovnim linijama. Visina mreže na sredini je 91,4&nbsp;cm. Teniski teren je podijeljen linijama. Pomoćne bočne linije, koje su iscrtane okomito na mrežu, [[linija|linije]] su razgraničenja (do širine 8,23 m). U ''singl'' igrama one predstavljaju granicu do koje loptica smije da se kreće, tj. prostor u kojem se razmjenjuju udarci. Taj prostor je ograničen i osnovnom linijom, s koje teniseri serviraju loptice. Ukoliko loptica koju vrati igrač izađe izvan naznačenih linija, kaže se ''out'' i bodove dobija protivnik ili suprotni par. U ''dubl'' igri koristi se cijeli okvir terena (10,97 m), ali se primjenjuje pravilo pri serviranju, kao i u ''singl'' igri, tj. da se loptica mora servirati unutar centralne servisne linije ili T-linije, dijagonalno u pravcu JZ–SI (jugozapad-sjeveroistok) ili JI–SZ (jugoistok-sjeverozapad). Loptica je regularna ukoliko udari u polje, koje ograničava T-linija i bočne linije ili ako dodirne samu liniju, a sve izvan smatra se ''outom''. === Tok igre === Igrači započinju takmičenje sa suprotnih strana mreže. Jedan igrač servira lopticu, dok drugi lopticu vraća u protivničku polovinu terena. Pri serviranju, igrač mora servirati lopticu preko mreže, u polje koje je ograničeno bočnom i servisnom linijom (T-linija). Servis se izvodi s osnovne linije, i ukoliko igrač namjerno ili nenamjerno nagazi osnovnu liniju, servis se ponavlja. Servis se ponavlja i ukoliko pri prvom servisu loptica udari u mrežu, a dodatno se ponavlja i ukoliko loptica dodirne vrh mreže. Maksimalno se servis može ponoviti dva puta. Ako ni nakon ponavljanja loptica ne udari u polje, igrač pravi dvostruku servis grešku, te bodove dobija njegov protivnik. Nakon ispravnog servisa, loptica se kreće preko mreže i smije samo jedanput da odskoči, prije nego je protivnički igrač vrati u teren (''return''). Ukoliko igrač sa suprotne strane mreže ne stigne ili nije u mogućnosti da uzvrati udarac, bodove dobija onaj igrač koji je poslao zadnju ispravnu lopticu. Ako igrač uspije da vrati lopticu ali loptica izađe van terena, on gubi bodove. Izmjena udaraca se često zove ''reli'' i nije ograničena vremenski, niti brojem udaraca. === Bodovanje === U teniskom meču bodovanje se vrši poenima, tzv. [[gem]]ovima (''game'') i [[Set (tenis)|setovima]], kao najvećim bodovnim kategorijama. Na ženskim i muškim teniskim turnirima, za pobjedu je potrebno dobiti dva seta. Na velikim turnirima poput [[Grand Slam]]ova za pobjedu su potrebna tri dobijena seta. Setovi se dijele na gemove, a gemovi na poene. Poene svaki igrač dobije nakon što servira ili vrati loptu u teren, tako da protivnički igrač nije u stanju da vrati udarac ili je prejakim udarcem pošalje izvan terena. Tada igrač osvaja 15 poena. Rezultat se iskazuje u poenima (0, 15, 30 i 40 redom). Za igrača koji nije osvojio poene, kaže se da u rezulatu ima nula poena (''love''). Poeni su izjednačeni pri rezultatu 15–15, 30–30 i 40–40. Da bio osvojio jedan gem, igrač mora u rezultatu imati najmanje 40–30 i dobiti još jedan dodatni poen za osvajanje gema. To znači da igrač koji ima rezultat 40–0, 40–15 ili 40–30 još jednom servira lopticu ili je vraća u teren, nakon što njegov suprotni igrač servira, te ako osvojio taj dodatni bod, onda osvaja i jedan gem. [[Datoteka:Wimbledon scoreboard.jpg|desno|mini|250p|Elektronska tabla za prikaz rezultata]] Pri rezultatu 40–40, kada jedan od igrača stigne drugog u poenima (sa 40–30 na 40–40), kaže se da su bodovno izjednačeni (''deuce''; č. „djus”). Za igrača koji osvoji bod nakon izjednačenja, kaže se da je u prednosti (''advantage''), a da bi dobio gem treba osvojiti još jedan dodatni bod. Ukoliko ne osvoji dodatni bod, rezultat je opet izjednačen, te se igra nastavlja, sve dok jedan od igrača ne dobije gem. Ako je igrač koji prima lopticu na servis i vraća lopticu nazad u teren osvojio gem na protivnički servis, kaže se da je napravio razliku od jednog gema (''breake''; č. „brejk”). Igrač, koji ima rezultat 40–0, 40–15 ili 40–30, a prima lopticu na protivnički servis, kaže se da ima tri, dvije odnosno jednu ''break'' lopticu. Za pobjedu u meču igrač treba dobiti dva seta. Da bi igrač osvojio set, mora da ima rezultat takav da je u prednosti od najmanje dva gema u odnosu na protivničkog igrača. Pri rezultatu 6–0, 6–1, 6–2, 6–3, 6–4 ili 7–5 u gemovima, igrač osvaja jedan set. Igrač, koji osvoji set sa rezulatom 7–5 u gemovima, napravio je na kraju seta prednost od jednog gema (''breake''), tj. oduzeo je protivniku servis-gem. Ukoliko je rezultat 6–5 u gemovima, a protivnički igrač uspije da izjednači na 6–6 u gemovima, igra se ''tie breaker'' (dodatna igra), kako bi se utvrdilo ko osvaja set. U ''tie breakeru'' igrači osvajaju poene, počevši od 1 do 7, pritom da razlika između igrača bude najmanje dva poena. Ako je rezultat 7–6 ili 7–7 u poenima, igra se nastavlja, sve dok se ne ostvari razlika od dva poena. Onaj igrač koji pobijedi u ''tie breakeru'', osvaja set sa rezultatom 7–6 u gemovima. ''Tie breaker'' se ne igra u finalnim setovima na turnirima Grand Slama, Davis Cupa ili Fed Cupa. Na ovim takmičenjima u zadnjem setu igra se na dva gema razlike. Igrač pobjednik (par) osvaja gem, set i meč (''game, set, match''), te glavni sudija označava kraj meča. == Pauze u meču == Teniski meč se igra neprekidno, do kraja ili dok jedan od igrača, zbog zdravstvenih problema ili povrede, ne prekine meč. Meč se igra bez većih prekida, sve dok neki viši faktori (nevrijeme i sl.) ne izvrše utjecaj na tok igre. Prekinuti meč se nastavlja čim se uslovi promijene. Pri servisu je dozvoljeno iskoristiti najviše 20 [[sekunda|sekundi]]. U protivnom igrač dobija opomenu od sudije. Pri izmjeni strana (nakon svakog neparnog gema), igračima je dozvoljena pauza od 90 sekundi, a između setova – 120 sekundi. Pauze u teniskim mečevima su kratke, jer je izdržljivost tenisera vrlo važan faktor. Moguće su tokom meča i male pauze, kada se skupljaju loptice ili kada se istrošene loptice mijenjaju (nakon svakih 9 gemova). Također, igrači imaju pravo da zatraže pauzu za medicinsku pomoć (ukoliko dođe do ozbiljnije povrede), savjet trenera ili eventualno da koriste kratke pauze, ukoliko trebaju zamijeniti oštećen reket ili istrošenu lopticu. Na velikim turnirima, osim navedenih pauza, ni jedna druga pauza nije dozvoljena. == Udarci == Glavni udarci koje teniseri najčešće koriste su: servis (''service''; č. „servis”), forhend (''forehand''; č. „forhend”) i bekhend (''backhand''; č. „bekhend”). Drugi udarci u tenisu su: as (''ace''; č. „ejs”), bekspin (''backspin''; č. „bekspin”), krst (''cross''; č. „kros”), skraćena lopta (''drop shot''; č. „drop šut”), flet (''flat''; č. „flet”), lob (''lob''; č. „lob”), longlajn (''longline''; č. „longlajn”), pas (''passing shot''; č. „pasing šut”), poluvolej (''half volley''; č. „half volej”), povratna (''return''; č. „riturn”), smeč (''smash''; č. „smeš”), stopbol (''stopball''; č. „stopbol”), topspin (''topspin''; č. „topspin”), volej (''volley''; č. „volej”) i dr. === Servis === Servis je udarac kojim teniseri započinju poen. Pri servisu igrač stoji pred osnovnom linijom, baca lopticu u vis, te je pri silaznoj putanji udara reketom i šalje u polje (ograničeno T-linijom i bočnom linijom) preko mreže. Loptica je regularna ukoliko uđe u naznačeno polje ili ako dodirne samu bočnu liniju ili T-liniju. U svim ostalim slučajevima, loptica se uzima za nevažeću, te se servis ponavlja. Nakon svakog dobijenog poena, igrač servira lopticu (jednom s desne, jednom s lijeve strane terena), sve dok ne osvoji jedan gem. Igrači serviraju lopticu naizmjenično nakon svakog odigranog gema. Postoji više verzija servisa, ali uobičajeno se razlikuje servis „ispod ruke” i servis „iznad ruke”. Servis „iznad ruke” je dominantan oblik serviranja loptice. Mnogi teniseri pri servisu troše mnogo energije kako bi skratili poene. Pri veoma snažnom i brzom servisu, protivnički igrač ne može vratiti lopticu u teren, te igrač koji servira osvaja brzi poen. ''Servis winner'' je poen koji dobija igrač nakon samog servisa, tj. kada lopticu suprotni igrač ne uspije vratiti preko mreže. Ako suprotni igrač nije uspio da stigne uzvratiti udarac na servis protivnika, kaže se da je njegov protivnički igrač dobio „as” (''ace''; č. „ejs”). === Forhend === Za desnorukog igrača forhend predstavlja udarac desnom rukom, i to zamahom reketa koji ide od desne prema lijevoj strani tijela, tako da je dlan desne ruke okrenut licem prema loptici. Za lijevoruke igrače vrijedi suprotno. Većina tenisera koristi jednoručni forhend. Međutim, neki igrači koriste i dvoručni forhend (rijetko). Forhend je snažan udarac koji se izvodi izvan polja za servis, mada to nije pravilo. Pri dugoj razmjeni udaraca, forhend – zajedno s bekhendom – predstavlja glavne udarce. === Bekhend === Bekhend za desnoruke tenisere predstavlja udarac zamahom reketa od lijeve prema desnoj strani tijela, tako da je dlan desne ruke okrenut prema tijelu, a ne prema loptici. Bekhend je inače udarac koji se teže izvodi od forhenda. Kao i kod forhenda, i kod bekhenda postoji jednoručna i dvoručna varijanta. Neki teniseri se koriste samo jednoručnim ili samo dvoručnim bekhendom, mada ima i onih koji znaju koristiti i jedan i drugi. Zbog pritiska (naprezanje mišića i [[Lakatna kost|lakta]]) koji uzrokuje zamah reketa pri bekhendu, više igrača se koristi objema rukama, i uglavnom je dvoručni bekhend snažniji i brži udarac. Neki teniseri izbjegavaju bekhend udarce (zbog naprezanja), te forsiraju forhend. Nepravilno i dugotrajno izlaganje lakta pri bekhendu, dovodi kod tenisera do ozbiljne deformacije [[zglob]]a ruke ili lakta (tzv. „teniski lakat”), te je potrebno oprezno pristupati ispravnom držanju reketa kako ne bi došlo do neželjenih efekata. === Ostali udarci === Od ostalih udaraca najviše se koriste ''drop shot'', ''volley'', ''slice'', ''passing shot'', ''lob'' i ''smash''. * '''''Drop shot''''' (skraćena lopta) predstavlja udarac kojim se lopti skraćuje putanja, tako da ona iz položaja forhenda dobije još više ''spina'' i pravi jednu vrstu luka padajući direktno pored mreže. Ovaj udarac često koriste igrači kako bi „prevarili” protivničke igrače koji očekuju forhend ili bekhend, te u tom slučaju nerijetko nisu u stanju da stignu skraćenu lopticu. * '''''Volley''''' (volej) je udarac koji se obično izvodi pored mreže, i to laganim zamahom reketa u smjeru prema dolje. ''Volley'' je brz udarac i obično se koristi za skraćivanje loptica. * '''''Slice''''' (udarac s osnovne linije) je udarac koji se izvodi na sličan način kao i ''volley'', s tim što su loptice koje se vrate ''sliceom'' obično sporije i imaju više ''spina''. ''Slice'' se obično izvodi sa sredine terena ili sa osnovne linije. * '''''Passing shot''''' (pas) je termin za udarac kojim loptica zaobilazi (ili prolazi pored) protivničkog igrača koji stoji na mreži i pokušava (bezuspješno) da skrati lopticu. * '''''Lob''''' (lob) je udarac gdje loptica preskače protivničkog igrača i pada u teren iza njegovih leđa. * '''''Smash''''' (smeč) je jedan od najjačih udaraca kojim se loptica skida u zraku, i udara o protivničku polovicu terena. Inače, ''smash'' i većina drugih udaraca (''volley'', ''passing shot'', ''slice'' i dr.) izvode se prije nego loptica odskoči od podloge. == Podloge terena == Podloge terena mogu biti pješčane, tvrde, travnate ili unutrašnji tereni, kao što je i prikazano u tabeli ispod. {| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto" |+ ! Podloga || Opis || Tereni |- | Pješčana podloga<br />(zemlja/šljaka) || Crveni i zeleni pijesak (zemlja/šljaka) najčešće služe kao pješčane podloge. Crveni pijesak je najrasprostranjeniji oblik teniskih terena. Glavna osobina ovog terena je da se loptica na njemu kreće sporije i sa dosta ''[[spin]]a''. || Roland Garros |- | Tvrda podloga || U tvrde podloge ubrajaju se sve podloge na bazi [[akril]]a, [[asfalt]]a i [[beton]]a. Kod ovih podloga loptice su jako brze s velikim odskocima. || Australian Open <br /> US Open |- | Travnata podloga || Na travnatim podlogama loptice su jako nepredvidljive i brze. || Wimbledon |- | Unutrašnji tereni || Podloge unutrašnjih terena uglavnom su izrađene od akrilnih i sličnih materijala, mada postoje i rijetke [[parket]]ne podloge. Na ovakvim terenima lopta je brza, ali slabo odskače. || ''Dvorane'' |} == Sudije == [[Datoteka:Tennis_umpire.jpg|desno|mini|250p|Glavni sudija objašnjava pravila igračima]] Na svim takmičarskim turnirima u tenisu, kontrolisanje toka igre i primjena pravila dodijeljena je sudijama. Tu su: * '''glavni sudija''' (''chair umpire'') – ima većinu ovlasti za kontrolisanje toka igre; sjedi na podignutom sjedištu pored mreže i * '''pomoćnici glavnog sudije''' – ''linijske sudije'' koji prate regularnost kretanja loptice. Obično na velikim turnirima sude ''glavni autoritativni arbitar'', koji može promijeniti odluku glavnog sudije ukoliko su prekršena teniska pravila, te linijske sudije, koji su pozicionirani izvan obilježenog okvira za igru. Po dva linijska suca stoje s obje strane terena, paralelno s osnovnom linijom nadgledajući bočne linije, dva suca stoje s obje strane naspram servisne linije (''T-linije'') i u nekim slučajevima postoji ''sudija pored mreže'', koji nadgleda da li je loptica dodirnula mrežu pri serviranju. Na bolje opremljenim teniskim terenima nema sudije pored mreže, jer postoje senzori koji puštaju zvučni [[signal]] ukoliko je loptica zaista dodirnula mrežu. Uvođenjem nove [[tehnologija|tehnologije]] ''[[Hawk-Eye System]]'' koja prati putanju loptice i snima zapis, omogućeno je igračima da opozovu odluku glavnog sudije (''challenge'') i zatraže ponovljeni snimak kretanja loptice. Svaki igrač ima pravo na 3 ''challengea'' tokom jednog seta. Ukoliko je igrač u pravu, tj. ako je glavni sudija donio pogrešnu odluku, ta se odluka ispravlja i ponavlja se sporni poen. Igrač tada ne gubi ''challenge'', ali ukoliko je igrač zatražio ''challenge'', a odluka glavnog sudije je ipak bila ispravna, onda on gubi ''challenge''. Glavni sudija tokom meča obavještava gledaoce o rezultatu i može zatražiti maksimalnu pažnju i tišinu, kako bi se teniseri mogli skoncetrisati. Također, ukoliko je dnevna svjetlost slabija ili ukoliko se meč igra noću, glavni sudija može zatražiti od publike da ne koriste bliceve na fotoaparatima. == Turniri == Teniski turniri održavaju se godišnje prema pravilima koje definiše najviša svjetska upravna organizacija u tenisu – [[Međunarodna teniska federacija]] (ITF). Turnire organizuje ITF, odnosno njene članice: [[Asocijacija teniskih profesionalaca]] (ATP) i [[Ženska teniska asocijacija]] (WTA), pod pokroviteljstvom brojnih sponzora. Turniri se dijele prema različitim kategorijama, i to uglavnom prema visini novčanih sredstava i prema žrijebu. 2009. godina je važna u tenisu zbog toga što je došlo do nekih strukturnih izmjena u teniskim turnirima i načinu bodovanja. U muškoj kategoriji, ATP je odredio podjelu turnira prema visini bodova koje osvaja pobjednik (ili tim pobjednik) turnira. Muški teniski turniri (ATP) dijele se na sljedeće kategorije: * [[Grand Slam 2000]] * [[ATP World Tour Masters 1000]] * [[ATP World Tour 500]] * [[ATP World Tour 250]] i * [[Challenger]]-i i [[Features]]-i (kao najniže kategorije). Ženski teniski turniri (WTA) se dijele na sljedeće kategorije: * [[Grand Slam]] * [[WTA Premier]] * [[WTA International]] i * [[Challenger]]-i i [[Features]]-i (kao najniže kategorije). U timskim takmičenjima (timovi i države) [[Davis Cup]], [[Fed Cup]], [[Svjetsko ekipno prvenstvo u tenisu|ARAG World Team Championship]] i [[Hopman Cup]] nije došlo do izmjena. === Lista najvažnijih ATP i WTA turnira === {| class="wikitable" ! Datum|| Naziv ATP turnira || Naziv WTA turnira || Mjesto || Kategorija / broj učesnika (m • ž) || Teren |- | 09. 01. || || Medibank International Sydney || {{flagicon|AUS}} [[Sidnej]] || WTA Premier / 32 || tvrdi |- | 17. 01. || colspan="2" align="center" | '''Australian Open*''' || {{flagicon|AUS}} [[Melbourne]] || GS / 128 || tvrdi |- | 05. 02. || || Fed Cup (1. krug) || || TP || |- | 07. 02. || || Open GDF Suez || {{flagicon|FRA}} [[Pariz]] || WTA Premier / 32 || tvrdi |- | 14. 02. || || Barclays Dubai Tennis Championships || {{flagicon|UAE}} [[Dubai]] || WTA Premier / 56 || tvrdi |- | 28. 02. || Davis Cup (1.krug) || || || TP || |- | 09. 03. || colspan="2" align="center" | BNP Paribas Open || {{flagicon|SAD}} [[Indian Wells]] || ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 96 || tvrdi |- | 22. 03. || colspan="2" align="center" | Sony Ericsson Open || {{flagicon|SAD}} [[Miami]] || ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 96 || tvrdi |- | 04. 04. || || Family Circle Cup || {{flagicon|SAD}} [[Charleston]] || WTA Premier / 56 || zeleni pijesak |- | 10. 04. || Monte Carlo Rolex Masters || || {{flagicon|MNK}} [[Monte Carlo]] || ATP WTM 1000 / 96 || pijesak |- | 16. 04. || || Fed Cup (polufinale) || || TP || |- | 18. 04. || || Porsche Tennis Grand Prix || {{flagicon|NJE}} [[Stuttgart]] || WTA Premier / 32 || pijesak |- | 25. 04. || || Barcelona Ladies Open || {{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]] || WTA Premier / 32 || pijesak |- | 01. 05. || colspan="2" align="center" | Mutua Madrid Open || {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]] || ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 60 || pijesak |- | 08. 05. || colspan="2" align="center"| Internazionali BNL d'Italia || {{flagicon|ITA}} [[Rim]] || ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 56 || pijesak |- | 15. 05. || ARAG ATP World Team Championship || || {{flagicon|NJE}} [[Düsseldorf]] || TP / 8 timova || pijesak |- | 25. 05. || colspan="2" align="center" | '''Roland Garros (French Open)*''' || {{flagicon|FRA}} Pariz || GS / 128 || pijesak |- | 13. 06. || || AEGON International || {{flagicon|UK}} [[Eastbourne]] || WTA Premier / 32 || trava |- | 20. 06. || colspan="2" align="center" | '''Wimbledon*''' || {{flagicon|UK}} [[London]] || GS / 128 || trava |- | 08. 07. || Davis Cup (četvrtfinale) || || || TP || |- | 25. 07. || || Bank of West Classic || {{flagicon|SAD}} [[Stanford]] || WTA Premier / 32 || tvrdi |- | 08. 08. || || Rogers Cup || {{flagicon|KAN}} [[Toronto]] || WTA Premier / 56 || tvrdi |- | 08. 08. || Rogers Cup || || {{flagicon|KAN}} [[Montreal]] || ATP WTM 1000 / 96 || tvrdi |- | 14. 08. || colspan="2" align="center"| Western & Southern Open || {{flagicon|SAD}} [[Cincinnati]] || ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 56 || tvrdi |- | 21. 08. || || Pilot Pen Tennis || {{flagicon|SAD}} [[New Haven]] || WTA Premier / 32 || tvrdi |- | 29. 08. || colspan="2" align="center" | '''US Open*''' || {{flagicon|SAD}} [[New York]] || GS / 128 || tvrdi |- | 12. 09. || Davis Cup (polufinale) || || || TP || |- | 25. 09. || || Toray Pan Pacific Open || {{flagicon|JAP}} [[Tokio]] || WTA Premier / 56 || tvrdi |- | 01. 10. || || China Open || {{flagicon|KIN}} [[Peking]] || WTA Premier / 56 || tvrdi |- | 09. 10. || Shanghai Masters || || {{flagicon|KIN}} [[Šangaj]] || ATP WTM 1000 / 96 || tvrdi |- | 17. 10. || || Kremlin Cup || {{flagicon|RUS}} [[Moskva]] || WTA Premier / 32 || tvrdi (dvorana) |- | 25. 10. || || Sony Ericsson Championships – Istanbul || {{flagicon|TUR}} [[Istanbul]] || PG / 8 najboljih || tvrdi |- | 03. 11. || || Commonwealth Bank Tournament of Champions || {{flagicon|INDN}} [[Bali]] || PG / 12 || tvrdi |- | 05. 11. || || '''Fed Cup (finale)''' || || TP || |- | 06. 11. || BNP Paribas Masters || || {{flagicon|FRA}} Pariz || ATP WTM 1000 / 96 || tvrdi (dvorana) |- | 20. 11. || Barclays ATP World Tour Finals || || {{flagicon|UK}} London || PG / 8 najboljih || tvrdi (dvorana) |- | 28. 11. || '''Davis Cup (finale)''' || || || TP || |} <sup>WTM</sup> World Tour Masters; <sup>TP</sup> Timsko prvenstvo; <sup>PG</sup> Prvenstvo na kraju sezone <sup>*</sup> Grand Slam turniri nisu turniri u organizaciji ATP i WTA, ali se bodovi koje teniseri osvoje računaju u takmičenju ATP World Tour i WTA Tour. == Trenutne top-liste == === ATP === Trenutni raspored na tabeli 20 najboljih tenisera u pojedinačnoj i u konkurenciji parova pogledajte [http://en.wikipedia.org/wiki/Association_of_Tennis_Professionals#Current_rankings ''ovdje'']. === WTA === Trenutni raspored na tabeli 20 najboljih teniserki u pojedinačnoj i u konkurenciji parova pogledajte [http://en.wikipedia.org/wiki/Women%27s_Tennis_Association#WTA_rankings ''ovdje'']. == Statistika i rekordi == {{small|Ažurirano: 8. 6. 2026.}} === Osvajači Grand Slam turnira === {| | width="20%" valign="top" | '''24 titule''' * {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] '''22 titule''' * {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] '''20 titula''' * {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] '''14 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] '''12 titula''' * {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]] | width="20%" valign="top" | '''11 titula''' * {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] * {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] '''10 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Bill Tilden]] '''8 titula''' * {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] * {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] * {{ZD|SAD}} [[Jimmy Connors]] * {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Ivan Lendl]] * {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] | width="20%" valign="top" | '''7 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Richard Sears]] * {{ZD|VB}} [[William Renshaw]] * {{ZD|SAD}} [[William Larned]] * {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] * {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] * {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] * {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] * {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] * {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] | width="20%" valign="top" | '''6 titula''' * {{ZD|VB}} [[Laurence Doherty]] * {{ZD|NZL}} [[Tony Wilding]] * {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford]] * {{ZD|SAD}} [[Don Budge]] * {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] * {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] | width="20%" valign="top" | '''5 titula''' * {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] * {{ZD|SAD}} [[Tony Trabert]] |} === Osvajačice Grand Slam turnira === {| | width="20%" valign="top" | '''24 titule''' * {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] '''23 titule''' * {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]] '''22 titule''' * {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]] '''19 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Helen Wills Moodie]] '''18 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] * {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] | width="20%" valign="top" | '''12 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] '''9 titula''' * {{ZD|JUG}} {{ZD|SAD}} [[Monika Seleš]] * {{ZD|SAD}} [[Maureen Connolly Brinker]] '''8 titula''' * {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] * {{ZD|SAD}} [[Molla Bjurstedt Mallory]] | width="20%" valign="top" | '''7 titula''' * {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]] * {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]] * {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]] * {{ZD|VB}} [[Dorothea Douglass]] * {{ZD|SAD}} [[Venus Williams]] | width="20%" valign="top" | ''' 6 titula''' * {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] * {{ZD|SAD}} [[Louise Brough Clapp]] * {{ZD|SAD}} [[Margaret Osborne duPont]] * {{ZD|SAD}} [[Doris Hart]] * {{ZD|VB}} [[Blanche Bingley Hillyard]] * {{ZD|POLJ}} [[Iga Świątek]] | width="20%" valign="top" | '''5 titula''' * {{ZD|SAD}} [[Pauline Betz Addie]] * {{ZD|VB}} [[Charlotte Cooper]] * {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst Cozens]] * {{ZD|VB}} [[Lottie Dod]] * {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]] * {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] * {{ZD|SAD}} [[Helen Jacobs]] * {{ZD|SAD}} [[Alice Marble]] * {{ZD|RUS}} [[Marija Šarapova]] |} === Zanimljivosti === {| | width="25%" valign="top" | '''Najduži №1 ranking u sedmicama (ukupno):''' * {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]: '''428''' * {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]]: '''377''' '''Najduži plasman na №1 u sedmicama (bez prekida):''' * {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]]: '''237''' * {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]] / {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]]: '''186''' '''Najviše titula u karijeri:''' * {{ZD|SAD}} [[Jimmy Connors]]: '''109'''<ref name="stats">[http://www.tennis-x.com/stats/tennisrecords.php Tennis Records and Statistics]</ref> * {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]]: '''167'''<ref name="stats" /> '''Najviše [[Grand Slam]] turnira (pojedinačno, parovi i mješoviti parovi):''' * {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]]: '''28'''<ref>{{Cite web |url=http://tennis.india-server.com/australian-open/men-legends.html |title=Australian Open Men Legends |access-date=19. 2. 2009 |archive-date=1. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401185201/http://tennis.india-server.com/australian-open/men-legends.html |url-status=dead }}</ref> * {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]: '''62''' <ref>[http://www.tennisfame.com/hall-of-famers/margaret-smith-court Margaret Smith Court – "The Arm"]</ref> | width="25%" valign="top" | '''Najviše [[Grand Slam]] turnira svih vremena (pojedinačno):''' * {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]: '''24''' * {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]: '''24''' '''Najviše [[Grand Slam]] turnira u Open Eri (pojedinačno):''' * {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]: '''24''' * {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]]: '''23''' '''Ukupna zarada u karijeri:''' * {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]: '''193.469.626 $'''<ref>[http://www.atpworldtour.com/en/players/novak-djokovic/d643/overview ATP World Tour – Novak Djokovic's Overview]</ref> * {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]]: '''94.816.730 $'''<ref>[http://www.wtatennis.com/SEWTATour-Archive/Rankings_Stats/Career_Prize_Money_Top_100.pdf WTA Tour – Career Prize Money Leaders]</ref> '''Najbrži izmjereni servis:''' * {{ZD|AUS}} [[Samuel Groth]]: '''263,4&nbsp;km/h'''<ref>[http://www.smh.com.au/sport/tennis/aussie-smashes-tennis-serve-speed-record-20120513-1ykfk.html Aussie smashes tennis serve speed record]</ref> * {{ZD|NJE}} [[Sabine Lisicki]]: '''210,8&nbsp;km/h'''<ref>[http://www.wtatennis.com/news/article/4042056/title/lisicki-hits-fastest-serve-ever Lisicki hits fastest serve ever]</ref> | width="35%" valign="top" | '''Najkraći odigrani meč:''' * {{ZD|ŠPA}} [[Francisco Clavet]] – {{ZD|KIN}} [[Shan Jiang]]: '''25 minuta''' <br />''(6:0, 6:0; Šangaj 2001)'' '''Najduži odigrani meč (vremenski i broj gemova):''' * {{ZD|SAD}} [[John Isner]] – {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]]: '''11 sati i 5 minuta''' <br/>''([[Isner – Mahut (Wimbledon 2010)|6:4, 3:6, 6:7<sup>7</sup>, 7:6<sup>3</sup>, 70:68]]; 183 gema; [[Wimbledon 2010 – muški singl|Wimbledon 2010]])''<ref>[http://www.atpworldtour.com/News/Tennis/2010/06/Wimbledon/Wimbledon-Isner-Mahut-Stats.aspx ATP World Tour | Isner & Mahut Set Unthinkable Records]</ref> '''Najduže Grand Slam finale (vremenski)''' * {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] – {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]]: '''5 sati i 53 minute''' <br/>''([[Finale Australian Opena 2012 – muški singl|5:7, 6:4, 6:2, 6:7<sup>5</sup>, 7:5]]; [[Australian Open 2012 – muški singl|Australian Open 2012]])''<ref>[http://www.atpworldtour.com/News/Tennis/2012/01/4/Australian-Open-Sunday-Djokovic-Nadal-Final.aspx ATP World Tour – Djokovic Wins Epic Contest to Retain Melbourne Crown]</ref> '''Najduže Grand Slam finale (broj gemova)''' * {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] – {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]]: '''77 gemova''' <br/>''([[Finale Wimbledona 2009 – muški singl|5:7, 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>5</sup>, 3:6, 16:14]]; [[Wimbledon 2009 – muški singl|Wimbledon 2009]])''<ref>[http://sports.espn.go.com/sports/tennis/wimbledon09/news/story?id=4307143 Federer triumphs in another English epic]</ref> |} == Galerija slika == <gallery class=center> Datoteka:Centre_Court.jpg|{{center|Centralni teren na Wimbledonu}} Datoteka:RolandGarrosCentral.jpg|{{center|Centralni teren Roland Garrosa <br />(Philippe Chatrier)}} Datoteka:2008_Australian_Open_Tennis,_Rod_Laver_Arena,_Melbourne.jpg|{{center|Rod Laver Arena <br />(Australian Open)}} Datoteka:Arthur_Ashe_Stadium_View.JPG|{{center|Centralni teren na US Openu <br />(Arthur Ashe)}} Datoteka:Rafael_Nadal_-_ATP_World_Tour_Finals_at_the_O2.jpg|{{center|ATP Finals održava se u londonskoj ''O2 Areni''}} Datoteka:2008_Olympic_Green_Tennis_Center.JPG|{{center|Olimpijski teniski centar u Pekingu 2008.}} Datoteka:Nadal-2006.2.jpg|{{center| Rafael Nadal izvodi bekhend ''volley''}} Datoteka:Roger_Federer_at_the_2009_Wimbledon_Championships_08.jpg|{{center| Roger Federer izvodi forhend}} Datoteka:Serena_Williams_Australian_Open_2009_5.jpg|{{center| Serena Williams na Australian Openu}} Datoteka:US_Open_2009_4th_round_213.jpg|{{center| Caroline Wozniacki izvodi bekhend}} Datoteka:Andy_Murray_Backhand_01.JPG|{{center|Andy Murray izvodi bekhend}} Datoteka:Gael Monfils at the 2008 US Open2.jpg|{{center|Gaēl Monfils servira lopticu}} Datoteka:Justine_Henin_On_Centre_Court.JPG|{{center|Justine Henin servira lopticu}} Datoteka:Dinara_Safina_and_Elena_Dementieva.jpg|{{center|Tradicionalni pozdrav teniserki na kraju meča (D. Safina i E. Dementieva) Datoteka:Pete_Sampras_crop.jpg|{{center|Američki teniser i bivši reket №1 Pete Sampras}} Datoteka:Bundesarchiv_Bild_102-07878,_Helen_Wills_Moody.jpg|{{center|Američka legendarna teniserka Helen Wills Moodie}} Datoteka:Steffi_Graf_(Wimbledon_2009)_11.jpg|{{center|Steffi Graf, njemačka teniserka drži rekord po najdužoj poziciji №1}} Datoteka:Björn_Borg.jpg|{{center|Legendarni švedski teniser Björn Borg}} </gallery> == Također pogledajte == * [[Stoni tenis]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Tennis}} * [http://www.itftennis.com/ ITF – Međunarodna teniska federacija] * [http://www.atpworldtour.com/1/en/home/ Tennis – ATP World Tour] * [https://web.archive.org/web/20081222013500/http://www.sonyericssonwtatour.com/1/ Sony Ericsson WTA Tour] * [http://www.australianopen.org/ Australian Open] * [https://web.archive.org/web/20101225170948/http://www.fft.fr/rolandgarros/default_en.asp Roland Garros (French Open)] * [http://www.wimbledon.org/ Wimbledon] * [http://www.usopen.org/en_US/index.html US Open] {{Tenis}} {{Grand Slam turniri}} {{Olimpijski sportovi}} [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Tenis]] pxevzcgg45wlhn9akduam93v4aqnzeg Rumunija 0 1136 3897694 3894913 2026-06-07T12:38:18Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = România | zvanično_ime = Rumunija | ime_genitiv = Rumunije | zastava = Flag of Romania.svg | grb = Coat of arms of Romania.svg | mapa = EU-Romania.svg | službeni_jezik = [[Rumunski jezik|rumunski]] | glavni_grad = [[Bukurešt]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|44|25|N|26|06|E}} | državno_uređenje = [[Republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Rumunije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Nicușor Dan]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Rumunije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Ilie Bolojan]] | po_površini_na_svijetu = 81 | površina = 238.392 | procenat_vode = 3 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 50 | stanovnika = 20.121.641<ref>{{Cite web |url=http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=22. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131222113141/http://www.mediasinfo.ro/wp-content/uploads/documente/rez_recensamant_part_2011.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.insse.ro/cms/files%5Cstatistici%5Ccomunicate%5CRPL%5CInformare_1nov2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2013 |archive-date=14. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111114235432/http://www.insse.ro/cms/files/statistici/comunicate/RPL/Informare_1nov2011.pdf |url-status=dead }}</ref> | gustoća = 84,4 | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = 13. juli 1878. | bdp_ukupno = 576.946 milijarde $ | bdp_godina = Procjena 2020. | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $29,555 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.816 | hdi_godina = 2018 | hdi_nivo = {{color|#009900|vrlo visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = {{smanjenje}}35,1 | gini_godina = 2018 | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Rumunski lej|Lej]] (RON) | vremenska_zona = [[EET]] ([[UTC]]+2)<br /> - ljeti [[EEST]] (UTC+3) | himna = "[[Deşteaptă-te, române!]]" ("Probudite se, Rumuni"){{Center|[[Datoteka:Desteapta-te, romane!.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.ro]] | pozivni_broj = +40 | najveća_tačka_ime = Moldoveanu | najveća_tačka_metara = 2 544 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Dunav]] | najveća_rijeka_dužina = ? }} '''Rumunija''' ({{jez-ro|România}}) jest [[Unitarna država|unitarna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička država]] koja se nalazi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na sjeveroistoku, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Srbija|Srbijom]] na zapadu, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugu, a na istoku izlazi na [[Crno more]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Romania|title=Romania {{!}} Flag, Capital, Population, History, Map, & Facts {{!}} Britannica|date=12. 7. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=12. 7. 2025}}</ref> Prostire se na 238.392&nbsp;km<sup>2</sup> i ima [[Umjereni pojas|umjereno]] [[Köppenova klasifikacija klime|kontinentalnu klimu]]. S nešto više od 20 miliona stanovnika [[Najmnogoljudnije države EU|sedma je najmnogoljudnija država]] članica [[Evropska unija|Evropske unije]]. Njen glavni i najveći grad [[Bukurešt]] [[Najveći gradovi Evropske unije|šesti je najveći grad]] Evropske unije. [[Dunav]], druga najveća rijeka Evrope, protječe kroz Rumuniju. Moderna Rumunija pojavila se unutar teritorija antičke [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dakija (rimska provincija)|Dakije]], a formirana je 1859. preko [[Ujedinjenje kneževina Vlaške i Moldavije|personalne unije]] kneževina [[Moldavija (pokrajina)|Moldavije]] i [[Vlaška|Vlaške]]. Nova država, službeno nazvana Rumunija od 1866, stekla je nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1877. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Transilvanija]], [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene su suverenoj [[Kraljevina Rumunija|Kraljevini Rumuniji]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rumunija je bila saveznik [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], boreći se protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] do 1944, kada se pridružuje silama Alijanse nakon što su je okupirale snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Nakon rata Rumunija je postala [[socijalistička država]] i član [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Nakon [[Rumunska revolucija 1989.|revolucije 1989.]] počela je [[restauracija kapitalizma]], tj. tranziciju ka kapitalističkoj tržišnoj ekonomiji. Nakon brzog ekonomskog rasta 2000-tih, rumunska ekonomija pretežno je zasnovana na uslugama, a proizvođač je i izvoznik mašina i električne energije, s kompanijama poput [[Automobili Dacia]] i [[OMV Petrom]]. Članica je [[NATO|NATO-a]] od 2004, a [[Evropska unija|Evropske unije]] od 2007. Približno 90% stanovništva izjašnjava se kao [[Pravoslavlje|pravoslavci]], te govore [[rumunski jezik]]. Uz bogatu kulturnu historiju, Rumunija je bio dom utjecajnih umjetnika, muzičara, izumitelja i sportista, te ima razne turističke atrakcije. == Historija == {{Glavni|Historija Rumunije}} === Rana historija === Glavni članak: [[Antička Rumunija]], [[Dakija]], [[Dakija (rimska provincija)]] Najstariji tragovi postojanja ljudi u Evropi su otkriveni u [[Pećina sa kostima|Pećini sa kostima]] ([[Rumunski jezik|rumunski]]: Peștera cu Oase) koja se nalazi na teritoriji današnje Rumunije. Stari su oko 42.000 godina i predstavljaju najstarije ostatke Homo sapiensa u Evropi. Prije rimskog osvajanja Dakije, teritorija između rijeka [[Dunav]] i [[Dnjestar]] je bila naseljena raznim [[Tračani|tračanskim narodima]], uključujući [[Dačani|Dačane]] i [[Geti|Gete]]. [[Herodot]], u svom djelu "Histories", navodi vjerske razlike između Geta i drugih Tračana. Međutim, prema [[Strabon]]u, Dačani i Geti su govorili istim jezikom. [[Cassius Dion]] skreće pažnju na kulturnu sličnost između njih. Također, postoji i akademski spor oko toga da li su Dačani i Geti bili isti narod. Rimski prodor 106. za vrijeme cara [[Trajan]]a rezultirao je da [[Dakija]] postane rimska provincija pod nazivom "[[Dakija (rimska provincija)|Dacia Felix]]". Rimska vladavina je trajala 165 godina. U ovom periodu pokrajina je u potpunosti integrisana u [[Rimsko Carstvo]], a značajan dio stanovništva je došao iz drugih pokrajina. Rimljani su uveli [[latinski jezik]], ali je intenzivna [[romanizacija]] izrodila prarumunski jezik. Provincija je bila bogata [[ruda]]ma (posebno zlata i srebra u mjestima kao što su Alburnus Maior). Rimske trupe su se povukle iz Dakije 271. nakon napada raznih migrantskih naroda. === Srednji vijek === {{Glavni|Rumunija u ranom srednjem vijeku|Rumunija u srednjem vijeku}} U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Rumuni su živjeli u tri rumunske [[Kneževina|kneževine]]: [[Vlaška|Vlaškoj]], [[Moldavija (pokrajina)|Moldaviji]] i [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Postojanje nezavisnog rumunskog [[Vojvodstvo|vojvodstva]] Transilvanije u 9. stoljeću se spominje u Gesta Hungarorumu, ali od 11. stoljeća Transilvanija je postala autonomna od [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Osim Transilvanije, postojale su male lokalne kneževine Vlaška i Moldavija sa različitim stepenima nezavisnosti i razvitka, koje su se u 14. stoljeću za vrijeme [[Basarab I, vojvoda Vlaške|Basaraba I]] i [[Bogdan I, vojvoda Moldavije|Bogdana I]] suočile sa opasnošću od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. === Osmanlijska Vlaška === Savremena Rumunija je nastala kada su se države Moldavija i Vlaška ujedinile 1859. i postale nezavisne 1877. Država je proširena nakon Prvog svjetskog rata kada su Transilvanija, [[Bukovina]] i [[Besarabija]] pripojene Rumuniji. Dijelovi Rumunije pripojeni su [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] 1940. Danas su to većinom dijelovi Moldavije, a mali dio tih teritorija pripada Ukrajini. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rumunija je postala socijalistička država pod pritiskom Sovjetskog Saveza. Nakon dugih decenija vlast predsjednika [[Nicolae Ceauşescu|Nicolaea Ceauşescua]] završila se ustankom krajem 1989. === Savremena Rumunija === Dana 29. marta 2004. Rumunija je postala članicom [[NATO|NATO-a]] , a 1. januara 2007. Rumunija je postala članicom [[Evropska unija|Evropske unije]]. == Vlada == [[Datoteka:Bucharest city center.jpg|mini|[[Bukurešt]]]] Rumunija je demokratska republika. Zakonodavna grana Rumunije vlasti čini dva vijeća, Senat (Senat) sa 140 senatora i Vijeće zastupnika (''Camera Deputaţilor'') sa 345 poslanika. Članovi oba vijeća se biraju na neposrednim izborima svake četiri godine. Predsjednik, glava izvršne vlasti, također se bira neposrednim glasanjem na period od pet godina (do 2004. biran je na četiri godine). Predsjednik daje mandat premijeru, koji predlaže ministre, koje imenuje parlament. == Administrativna podjela == [[Datoteka:Romania_counties.png|300px|mini|desno|Podjela Rumunije na okruge]] {{Glavni|Okruzi Rumunije}} Rumunija je administrativno podijeljena u 41 okruga (''judeţe'') i teritoriju glavnog grada [[Bukurešt]]a. Najranija podjela Rumunije na okruge javlja se krajem 14. vijeka kada su [[Kneževina Vlaška]], koja je obuhvatala današnju rumunsku južnu regiju [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija (pokrajina)|Kneževina Moldavija]] bile podijeljene na ''județe'' tj. okruge. Trenutna administrativna podjela je aktuelna od 1968. godine, uz vrlo male izmjene od kojih se posljednja desila 1997. Prema podacima popisa iz 2011, prosječna populacija rumunskog okruga iznosi 445.000 stanovnika, pri čemu je [[Iași (okrug)|okrug Iași]] najmnogoljudniji sa 772.000 stanovnika, dok je okrug [[Covasna (okrug)|Covasna]] najmanji, s 210.000 stanovnika. Prosječna površina okruga je 5.809&nbsp;km<sup>2</sup>. Najveći okrug je [[Timiș (okrug)|Timiș]] sa 8.697&nbsp;km<sup>2</sup>, dok je najmanji [[Ilfov (okrug)|Ilfov]] s površinom od samo 1.583&nbsp;km<sup>2</sup>. Grad Bukurešt, koji se ne ubraja u okruge, ali ima isti status kao i oni, istovremeno je i najmnogoljudnija administrativna jedinica Rumunije (1.883.425 stanovnika) i površinski najmanja (228&nbsp;km<sup>2</sup>). Okruzi su uglavnom nazvani po svome najznačajnijem gradu koji je ujedno i administrativni centar ili po [[Historija|historijskom]] nazivu, odnosno [[toponim]]u, od kojih je najčešće naziv neke od [[rijeka]]. == Geografija == {{Glavni|Geografija Rumunije}} Veliki dio [[granica|granice]] Rumunije [[Granica između Rumunije i Srbije|sa Srbijom]] i [[Granica između Bugarske i Rumunije|Bugarskom]] čini [[Dunav]]. U Dunav se također ulijeva i [[Prut (rijeka)|Prut]], koji čini granicu [[Granica između Moldavije i Rumunije|s Moldavijom]]. [[Karpati]] dominiraju zapadnim dijelovima Rumunije, s vrhovima koji dosežu i do 2500 m, sa najvišim vrhom Moldoveanuom (2544 m). Najveći gradovi su glavni grad Bukurešt, zatim [[Braşov]], [[Temišvar]], [[Cluj-Napoca]], [[Constanţa]], [[Craiova]] i [[Iaşi]]. == Privreda == [[Datoteka:Dacia Duster Salon de l'Auto.jpg|mini|[[Dacia]]]] Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje. U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru. Gospodarska slika Rumunije vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 12.900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Evropi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunska privreda među najnerazvijenijma u Evropi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 miliona dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15.552.000.000 $, dok je izvoz iznosio 11.385.000.000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 miliona dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju. Glavni izvori prihoda su [[nafta]], [[prirodni plin]], [[Drvo (materijal)|drvo]], [[ugalj]], [[so]], [[žitarice]]. Iako je Rumunija bogata prirodnim bogatstvima [[Gorivo|goriva]] i industrijski poluproizvodi još se uvoze. Ipak, i ovakva rumunska privreda ima svijetlih strana. Rumunija je 11. proizvođač [[kukuruz]]a na svijetu, 12. proizvođač [[Vino|vina]], 11. proizvođač [[Laneno vlakno|lanenog vlakna]], sedmi proizvođač lanene tkanine i dušičnih gnojiva te deseti proizvođač mrkog uglja i lignita. Rumunija je po broju konja na 11. mjestu u svijetu. Veliku važnost za rumunsku privredu imaju [[automobilska industrija]] i eksploatacija nafte, [[plin]]a i drvne građe. Rumunski novac je leu (lej), čiji se manji dijelovi zovu bani. Skraćenica za rumunski lej je RON. [[Datoteka:Romania harta etnica 2011.PNG|mini|236x236piksel|Etnički sastav Rumunije (2011)]] == Stanovništvo == * Etničke zajednice (procjena za 2002): ** [[Rumuni]] 89,5% ** [[Mađari]] 6,6% ** [[Romi]] 2,5% ** [[Ukrajinci]] 0,3% ** [[Nijemci]] 0,3% ** [[Rusi]] 0,2% ** [[Turci]] 0,2% ** [[Srbi]] 0,1 % ** ostali 0,3% === Religija === * Vjeroispovijesti (procjena za 2011): ** pravoslavci (svih denominacija) 81% ** protestanti 4,8% ** rimokatolici 4,3% ** ostali (uglavnom muslimani) 0,4% (2002) ** neizjašnjeni 0,2% (2002) === Jezici === U Rumuniji je službeni jezik [[Rumunski jezik|rumunski]] (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i [[Mađarski jezik|mađarski]], a govore se i [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i drugi. == Kultura == [[Datoteka:Universitatea din Bucuresti din Piata Universitatii.jpg|mini|Univerzitet u [[Bukurešt]]u otvoreno je 1864.]] === Umjetnost === Eugène Ionesco, koji je kao i njegovi savremenici književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumuniju i otišao u inozemstvo. Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela [[holokaust]]. George Enescu (1881–1955) je jedan od najpoznatijih rumunskih muzičara Jedan od najvećih i najutjecajnijih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, centralna figura modernog pokreta i pionir apstrakcije. [[Datoteka:20170613 Handball AUT-ROU Cristina Neagu 8446 .jpg|mini|178x178piksel|[[Cristina Neagu]]]] === Sport === Najpopularniji sport u Rumuniji je [[nogomet]]. Rumunska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspješnije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u četvrtfinale. Poznati igrači iz toga vremena su [[Gheorghe Hagi]] (nadimak: Maradona s Karpata), [[Adrian Mutu]] i [[Cristian Chivu]]. Najuspješniji nogmetni klub je FC Steaua Bukurešt, koja je 1986, postala klupski evropski prvak u nogometu (prvi iz Istočne Evrope). === Gastronomija === [[Svinjetina]], [[piletina]] i [[Goveda|govedina]] su najčešće vrste [[Meso|mesa]], ali [[Ovca|ovčetina]] i [[Ribe|riba]] su također vrlo popularni. Neki tradicionalni recepti su u izravnoj vezi s praznicima: [[chiftele]], [[Toba]] i [[tochitura]] na [[Božić]]; [[Pasca]] i [[Cozonac]] na Uskrs i drugih rumunski prazici.[[Ţuică]] je jaka rakija koja postiže sadržaj alkohola od 70%, što je tradicionalno alkoholno piće u zemlji, uzimajući čak 75% nacionalnog usjeva (Rumunija je jedna od najvećih proizvođača šljive u svijetu). Tradicionalni alkoholna pića također su [[vino]], [[rachiu]], [[palincă]] i [[vişinată]], ali potrošnja piva dramatično se povećala tokom posljednjih nekoliko godina == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Romania}} {{Wikivoyage}} * [https://web.archive.org/web/20040607002154/http://www.gov.ro/engleza/index.html Zvanični sajt rumunske vlade] * [http://www.presidency.ro/?lang=en Rumunsko Predsjedništvo] * [http://www.senat.ro Rumunski Senat] * [http://www.cdep.ro/pls/dic/site.page?id=103&idl=2 Camera Deputaţilor (donji dom Parlamenta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061207033814/http://www.cdep.ro/pls/dic/site.page?id=103&idl=2 |date=7. 12. 2006 }} * [http://www.mtromania.ro/ Ministarstvo turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050512031311/http://www.mtromania.ro/ |date=12. 5. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20050313083805/http://www.spirit.ro/ Duh Rumunije – putovanja, slike, zvuci] * [https://web.archive.org/web/20050305224425/http://numismondo.com/pm/rom/ Rumunski novac] {{Rumunija po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Vijeće Evrope}} {{NATO}} {{Mediteranska unija}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} {{Crnomorske države}} [[Kategorija:Rumunija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] ki3vf7s66i36g8dfn76ikezy7fdz316 Šablon:Vijesti 10 1715 3897800 3892784 2026-06-08T09:58:25Z Arnel 102555 3897800 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Puskás Aréna 03.jpg | širina = | opis = [[Puskás arena]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] bila je domaćin finalne utakmice [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]. | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[8. juni]] – {{Vijest|[[Izraelsko ratno vazduhoplovstvo]] izvelo uzvratne udare na vojne ciljeve u zapadnom i centralnom [[Iran]]u, što su prvi napadi od aprilskog primirja.}} * [[30. maj]] – {{Vijest|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] osvojio je titulu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] pobjedom u finalu protiv [[Arsenal FC|Arsenala]] rezultatom 1:1 (4:3 nakon [[jedanaesterac]]a).}} * [[27. maj]] – {{Vijest|[[Aston Villa FC|Aston Villa]] osvojila je titulu [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropske lige]] pobjedom u finalu protiv [[SC Freiburg]]a rezultatom 3:0.}} * [[20. maj]] – {{Vijest|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] osvojio je titulu [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] pobjedom u finalu protiv [[Rayo Vallecano]]a rezultatom 1:0.}} * [[16. maj]] – {{Vijest|Na [[Eurosong 2026.|Eurosongu u Beču]] pobijedila [[Bugarska]] s pjesmom "[[Bangaranga]]" u izvedbi [[Dara (pjevačica)|Dare]].}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]] * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] ** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Građanski rat u Sudanu]] | nedavne_smrti = * [[Edin Avdić]] * [[Rick Adelman]] * [[Dragoljub Mićunović]] * [[Oscar Schmidt]] * [[Duško Vujošević]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> lnt48r9s7zg01j2tygkeaj0gzmrs0up Evropa 0 2032 3897689 3896684 2026-06-07T12:37:15Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (14) using [[Project:AWB|AWB]] 3897689 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Drugo značenje|Evropa (višeznačnica)}} {{Infokutija kontinent | naziv = Evropa | slika = Europe (orthographic projection).svg | površina = 10.180.000 km<sup>2</sup> | stanovništvo = 745.173.774 (2021) | gustoća = 72,9 km<sup>2</sup> | nominalni_BDP = 28,22 biliona [[Američki dolar|$]]<ref>{{cite web|title=GDP Nominal, current prices|url=https://www.imf.org/external/datamapper/NGDPD@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|publisher=International Monetary Fund|date=2022|access-date=16. 1. 2022|archive-date=25. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170225211431/https://www.imf.org/external/datamapper/NGDPD@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|url-status=live}}</ref> | BDP_PPP = 43,53 biliona [[Američki dolar|$]] (2025)<ref>{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|title=GDP PPP, current prices|publisher=International Monetary Fund|date=2022|access-date=16. 1. 2022|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122001107/https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD|url-status=live}}</ref> | demonim = [[Evropljani]] | spisak_država = | države = 50 {{Plainlist| * {{ZID|Albanija}} ([[Tirana]]) * {{ZID|Andora}} ([[Andorra la Vella]]) * {{ZID|Austrija}} ([[Beč]]) * {{ZID|Belgija}} ([[Bruxelles]]) * {{ZID|Bjelorusija}} ([[Minsk]]) * {{ZID|BiH}} ([[Sarajevo]]) * {{ZID|Bugarska}} ([[Sofija]]) * {{ZID|Crna Gora}} ([[Podgorica]]) * {{ZID|Češka}} ([[Prag]]) * {{ZID|Danska}} ([[Kopenhagen]]) * {{ZID|Estonija}} ([[Kaunas]]) * {{ZID|Finska}} ([[Helsinki]]) * {{ZID|Francuska}} ([[Pariz]]) * {{ZID|Grčka}} ([[Atina]]) * {{ZID|Hrvatska}} ([[Zagreb]]) * {{ZID|Holandija}} ([[Den Haag]]) * {{ZID|Irska}} ([[Dublin]]) * {{ZID|Island}} ([[Reykjavík]]) * {{ZID|Italija}} ([[Rim]]) * {{ZID|Latvija}} ([[Riga]]) * {{ZID|Lihtenštajn}} ([[Vaduz]]) * {{ZID|Litvanija}} ([[Vilnius]]) * {{ZID|Mađarska}} ([[Budimpešta]]) * {{ZID|Malta}} ([[Lavaleta]]) * {{ZID|Moldavija}} ([[Kišnjev]]) * {{ZID|Norveška}} ([[Oslo]]) * {{ZID|Njemačka}} ([[Berlin]]) * {{ZID|Poljska}} ([[Varšava]]) * {{ZID|Portugal}} ([[Lisabon]]) * {{ZID|Rumunija}} ([[Bukurešt]]) * {{ZID|Rusija}} ([[Moskva]]) * {{ZID|San Marino}} ([[San Marino]]) * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} ([[Skoplje]]) * {{ZID|Slovačka}} ([[Bratislava]]) * {{ZID|Srbija}} ([[Beograd]]) * {{ZID|Španija}} ([[Madrid]]) * {{ZID|Švedska}} ([[Stockholm]]) * {{ZID|Turska}} ([[Ankara]]) * {{ZID|Ukrajina}} ([[Kijev]]) * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} ([[London]]) }} | zavisne_teritorije = | nisu_članice_UN_a = | jezici = | vremenske_zone = | internet = | gradovi = }} [[Datoteka:Location of Europe.svg|desno|250p|mini|Položaj Evrope na karti svijeta]] [[Datoteka:Europe countries map bs.png|desno|250p|mini|Države Evrope]] '''Evropa''' je [[kontinent]] koji zauzima zapadni dio [[Evroazija|Evroazije]] i u potpunosti je na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]], odnosno većim dijelom unutar [[Istočna hemisfera|istočne hemisfere]]. Izraz "kontinent" obično podrazumijeva fizičku geografiju velike kopnene mase s potpunim ili gotovo potpunim vodenim okruženjem na njenim granicama. Međutim, granica Evrope i Azije donekle je proizvoljna i nedosljedna po toj definiciji zbog djelomičnog naslanjanja na [[Ural (planina)|Ural]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]], a ne zbog niza djelomično spojenih vodenih puteva, što je 1715. predložio kartograf [[Herman Moll]].<ref name="NatlGeoAtlas">{{Cite book|title=National Geographic Atlas of the World |edition= 7. |year= 1999 |location= Washington, DC|publisher=[[Nacionalno geografsko društvo|National Geographic]]|isbn=978-0-7922-7528-2}} "Europe" (str. 68–69); "Asia" (str. 90–91): "A commonly accepted division between Asia and Europe&nbsp;... is formed by the Ural Mountains, Ural River, Caspian Sea, Caucasus Mountains, and the Black Sea with its outlets, the Bosporus and Dardanelles."</ref> Te vodene granice idu od turskih moreuza do gornjeg toka [[Ob]]a, gdje se ta rijeka ulijeva u [[Arktički okean]]. Granica između Evrope i Azije mijenjana je nekoliko puta od svoje prve koncepcije iz vremena [[Antika|klasične antike]] kao niz rijeka, mora i moreuza za koje se vjerovalo da se protežu do nepoznate udaljenosti istočno i sjeverno od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], bez uključivanja bilo kojih planinskih lanaca. Sadašnja podjela Evroazije na dva kontinenta odražava kulturološke, jezičke i etničke razlike između Istoka i Zapada, koji se razlikuju po spektru osobina, a ne po oštroj razdijelnoj liniji. Geografska granica između Evrope i [[Azija|Azije]] ne slijedi nikakve državne granice i sada slijedi samo nekoliko vodenih površina. [[Turska]] je transkontinentalna zemlja koja je u cijelosti odvojena vodom, dok su [[Rusija]] i [[Kazahstan]] samo dijelom odvojeni vodenim tokovima. Prema sadašnjoj konvenciji, [[Gruzija]] i [[Azerbejdžan]] transkontinentalne su zemlje u kojima su planine potpuno zamijenile vodene puteve kao prirodna granica između kontinenata. Granice evropskog kontinenta određuju [[Arktički okean]] na sjeveru, [[Atlantski okean]] na zapadu, [[Azija]] na istoku i [[Sredozemno more]] na jugu. Od oko 1850. Evropa se najčešće smatra zasebnim kontinentom, odvojenim od Azije rijekom [[Ural (rijeka)|Ural]], planinama [[Ural (planina)|Uralom]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkazom]], [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]] i [[Crno more|Crnim morem]], kao i [[Turski moreuzi|turskim moreuzima]].<ref name="NatlGeoAtlas" /> S površinom 10.180.000 [[Kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]], osim [[Australija (kontinent)|Australije]], najmanji je kontinent i čini približno 2% [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] površine i 6,8% njenog kopna. Poslije [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] Evropa je sa 742.452.000 stanovnika (2018) treći najnaseljeniji [[kontinent]] (11% svjetskog stanovništva).<ref>http://esa.un.org/unpd/wpp/ ''Podaci o svjetskoj populaciji''</ref> Na klimu Evrope uveliko utječu tople atlantske struje, koje ublažavaju zime i ljeta na većem dijelu kontinenta, čak i na [[Geografska širina|geografskim širinama]] na kojima su klimatski uvjeti u Aziji i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] hladni. Dalje od mora vidljivije su sezonske razlike. Politički, Evropa je podijeljena na pedesetak nezavisnih država, od kojih je [[Rusija]] najveća i najmnogoljudnija s približno 39% učešća u površini (evropski dio Rusije) i 15% učešća u stanovništvu. S druge strane, [[Vatikan]] je i po broju stanovnika i po površini njena najmanja država. Evropa, a posebno [[antička Grčka]] i [[Rimsko Carstvo|stari Rim]], rodno su mjesto [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]].<ref>{{cite book|author=Kim Covert|title=Ancient Greece: Birthplace of Democracy|url=https://books.google.com/books?id=KVMYJNvUiYkC&pg=PP5|year=2011|publisher=Capstone|isbn=978-1-4296-6831-6|page=5|quote=Ancient Greece is often called the cradle of western civilization. ... Ideas from literature and science also have their roots in ancient Greece.}}</ref><ref name="Duchesne2011">{{cite book|author=Ricardo Duchesne|title=The Uniqueness of Western Civilization|url=https://books.google.com/books?id=pWmDPzPo0XAC&pg=PA297 |year= 2011 |publisher= Brill |isbn=978-90-04-19248-5|page=297|quote=The list of books which have celebrated Greece as the "cradle" of the West is endless; two more examples are Charles Freeman's The Greek Achievement: The Foundation of the Western World (1999) and Bruce Thornton's Greek Ways: How the Greeks Created Western Civilization (2000)}}</ref> [[Pad Rimskog Carstva|Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. i kasnija [[Velika seoba naroda]] označili su kraj [[Stari vijek|starog]] i početak [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. [[Renesansni humanizam]], [[velika geografska otkrića]] [[Renesansna umjetnost|umjetnost]] i [[Nauka u renesansi|nauka]] doveli su do [[Svjetska historija|modernog doba]]. Otkad su [[Portugalsko Carstvo|Portugalsko]] i [[Špansko Carstvo]] počeli doba velikih geografskih otkrića, Evropa je imala glavnu ulogu u svjetskim poslovima. Između 16. i 20. stoljeća evropske sile kontrolirale su u različitim vremenima [[Amerika|američki kontinent]], gotovo cijelu [[Afrika|Afriku]] i [[Okeanija|Okeaniju]] te većinu [[Azija|Azije]]. [[Prosvjetiteljstvo|Doba prosvjetiteljstva]] i kasnija [[Francuska revolucija]] i [[Napoleonovi ratovi]] oblikovali su kontinent kulturno, politički i ekonomski od kraja 17. do prve polovine 19. stoljeća. [[Industrijska revolucija]], koja je počela u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] krajem 18. stoljeća, dovela je do radikalnih ekonomskih, kulturnih i društvenih promjena u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], a na kraju i u većem dijelu svijeta. Oba [[Svjetski rat|svjetska rata]] odvijala su se većim dijelom u Evropi, doprinoseći padu prevlasti zapadne Evrope u svjetskim poslovima do sredine 20. stoljeća, dok su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Američke Države]] zauzeli vodeće pozicije. Tokom [[Hladni rat|hladnog rata]] Evropa je bila podijeljena duž [[Željezna zavjesa|željezne zavjese]] između [[NATO]]-a na zapadu i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] na istoku sve do [[Revolucije 1989.|revolucija 1989.]] i pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]]. Godine 1949. osnovano je [[Vijeće Evrope]] s idejom objedinjavanja Evrope u postizanju zajedničkih ciljeva. Daljnje evropsko objedinjavanje dovelo je do formiranja [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) kao zasebnog političkog entiteta, koja je negdje između [[Konfederacija|konfederacije]] i [[Federacija|federacije]].<ref>{{cite web|url=http://www.ies.ee/iesp/No11/articles/03_Gabriel_Hazak.pdf|title=The European union—a federation or a confederation?|publisher=}}</ref> Evropsa unija nastala je u zapadnoj Evropi, ali se [[Proširenje Evropske unije|širi prema istoku]] od [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. Valuta većine zemalja Evropske unije, [[euro]], najčešće se koristi među [[Evropljani]]ma, a [[Šengenska zona]] EU-a ukida graničnu i imigracijsku kontrolu između većine država članica Unije. == Porijeklo imena == {{Glavni|Europa (mitologija)}} [[Datoteka:Anaximander world map (mul).svg|thumb|200px|desno|Prva rana mapa svijeta po [[Anaksimandar|Anaksimandru]] (6. stoljeće p. n. e)]] U klasičnoj [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Evropa (mitologija)|Evropa]] ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Εὐρώπη) bila je [[Fenicija|feničanska]] princeza, koju je oteo [[Zeus]] u liku bika.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Deu%29ru%2Fs εὐρύς], Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus.</ref> Ipak, mit ne objašnjava zašto je kontinent nazvan po njoj. U Grčkoj se taj pojam prvi put spominje u 6. stoljeću p. n. e. Čini se da su u početku tako zvali kontinentalni dio Grčke sjeverno od Korintskog zaliva, a zatim i sve zemlje sjeverno od Sredozemnog mora. Postoji i drugo objašnjenje – da ime kontinenta potječe od riječi ''ereb'', koja na [[Semitski jezici|semitskim jezicima]] znači "zalazak Sunca", tj. mjesto zalaska Sunca. Naime, za semitske (bliskoistočne) narode Sunce zalazi nad Evropom.<ref>Michael A. Barry: "L'Europe et son mythe : à la poursuite du couchant", u: ''Revue des deux Mondes'' (novembar / decembar 1999), str. 110; {{ISBN|978-2-7103-0937-6}}</ref> == Definicija == === Moderna definicija === {{Mapa Evrope}} Preovladavajuća definicija Evrope kao geografskog naziva koristi se od sredine 19. stoljeća. Smatra se da je Evropa ograničena velikim vodenim tijelima na sjeveru, zapadu i jugu. Kao granice Evrope na krajnjem istoku obično se smatraju planina [[Ural (planina)|Ural]], rijeka [[Ural (rijeka)|Ural]] i [[Kaspijsko more]]. Na jugoistočnim su granicama [[Kavkaz (planina)|Kavkaz]], [[Crno more]] i vodeni putevi koji povezuju Crno i Sredozemno more.<ref name="Encarta">{{cite encyclopedia |last=Microsoft Encarta Online Encyclopaedia 2007 |title=Europe |url= http://encarta.msn.com/encyclopaedia_761570768/Europe.html |access-date=27. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028013857/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761570768/Europe.html |archive-date=28. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> Ostrva su uglavnom grupisana s najbližim kontinentalnom kopnom, pa se [[Island]] smatra dijelom Evrope, dok je obližnje ostrvo [[Grenland]] obično dodijeljeno Sjevernoj Americi, iako politički pripada [[Danska|Danskoj]]. Ipak, postoje neke iznimke koje se temelje na sociopolitičkim i kulturološkim razlikama. [[Kipar]] je najbliži [[Anadolija|Anadoliji]] (ili [[Mala Azija|Maloj Aziji]]), ali se političkim dijelom smatra dijelom Evrope i član je EU. Malta se stoljećima smatrala ostrvom koje pripada [[Magrib]]u, ali sada se smatra i dijelom Evrope.<ref>Falconer, William; Falconer, Thomas. [https://books.google.com/books?id=B3Q29kWRdtgC&pg=PA50 ''Dissertation on St. Paul's Voyage''], BiblioLife (BiblioBazaar), 1872. (1817), p. 50, {{ISBN|1-113-68809-2}} ''These islands Pliny, as well as Strabo and Ptolemy, included in the African sea''</ref> "Evropa" (kako se izričito koristi u britanskom engleskom), može se odnositi i isključivo na [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnu Evropu]].<ref>{{cite web|url=http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=europe|title=Europe&nbsp;— Noun|publisher=Princeton University|access-date=9. 6. 2008}}</ref> === Historija pojma Evropa === [[Datoteka:T and O map Guntherus Ziner 1472.jpg|thumb|250px|desno|Srednjovjekovna [[Terrarum Orbis karta]] koju je 1472. ispisao [[Günther Zainer]], a koja prikazuje tri kontinenta kao domene sinova Nuha - od Azije do ([[Šem]]a), od Evrope do ([[Jafet]]a) i od Afrike do [[Šam]]a]]. ==== Rana historija ==== Prva zabilježena upotreba Evrope kao geografskog pojma može se pronaći u [[Homer]]ovoj [[Himna|himni]] ''Delian Apolonu'' o zapadnoj obali [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Kao naziv za dio poznatog svijeta prvi put ga koriste u 6. vijeku p. n. e. [[Anaksimandar]] i [[Hekatej Milećanin]]. Anaksimandar je postavio granicu između Azije i Evrope uz rijeku Fazis (današnja rijeka [[Rioni]] na teritoriji [[Gruzija|Gruzije]]) na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], ustaljeni naziv koji je još uvijek slijedio [[Herodot]] u 5. vijeku p. n. e.<ref>''[[Histories (Herodotus)|Histories]]'' 4.38. C.f. James Rennell, ''The geographical system of Herodotus examined and explained'', Volume 1, Rivington 1830, [https://books.google.com/books?id=enQ-AAAAcAAJ&pg=PA244 p. 244]</ref> Herodot je spomenuo da su nepoznate osobe svijet podijelile u tri dijela, Evropu, Aziju i Libiju (Afrika), s tim da rijeke [[Nil]] i Faza sačinjavaju njihove granice. On je također izjavio da su neki smatrali rijeku [[Don (rijeka)|Don]], a ne Fazis kao granicu između Evrope i Azije. Istočnu granicu Evrope odredio je u 1. vijeku p. n. e. geograf [[Strabon]] na rijeci Don. U drevnom jevrejskom tekstu [[Knjiga jubileja]] opisani su kontinenti kao zemlje koje je [[Nuh|Noa]] dao svojoj trojici sinova. Prema ovom tekstu, Evropa se proteže od [[Herkulovi stubovi|Herkulovih stubova]] na [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskom moreuzu]], razdvajajući ih od Sjeverozapadne Afrike pa sve do rijeke do Dona, razdvajajući ih od Azije.<ref>{{Cite book|title=Genesis and the Jewish antiquities of Flavius Josephus|first= Thomas W.|last= Franxman|publisher=Pontificium Institutum Biblicum|year= 1979|isbn=978-88-7653-335-8|pages=101–102}}</ref> Ovaj ustaljeni običaj određivanja evropskih granica nastavljen je i u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], a današnje određivanje granica koje je u upotrebi potječe iz vremena [[Antički Rim|Antčkog Rima]], koju su koristili autori iz tog vremena poput Posidonija,<ref>W. Theiler, ''Posidonios. Die Fragmente'', vol. 1. Berlin: De Gruyter, 1982, fragm. 47a.</ref> Strabona <ref>I. G. Kidd (ed), ''Posidonius: The commentary'', Cambridge University Press, 2004, {{ISBN|978-0-521-60443-7}}, [https://books.google.com/books?id=_iXs1aCr1ckC&pg=PA738 p. 738].</ref> i [[Ptolomej]]a,<ref>''[[Geography (Ptolemy)|Geographia]]'' 7.5.6 (ed. Nobbe 1845, [https://books.google.com/books?id=vHMCAAAAQAAJ vol. 2], p. 178) {{lang|grc|Καὶ τῇ Εὐρώπῃ δὲ συνάπτει διὰ τοῦ μεταξὺ αὐχένος τῆς τε Μαιώτιδος λίμνης καὶ τοῦ Σαρματικοῦ Ὠκεανοῦ ἐπὶ τῆς διαβάσεως τοῦ Τανάϊδος ποταμοῦ. }} "And [Asia] is connected to Europe by the land-strait between Lake Maiotis and the Sarmatian Ocean where the river Tanais crosses through."</ref> koji su smatrali Tanais (današnja rijeka Don) kao prirodnu evropsku granicu. Izraz ''Evropa'' prvi se put koristi za kulturnu sferu u [[Karolinška renesansa|Karolinškoj renesansi]] u 9. vijeku. Od tada je ovaj naziv označavao sferu utjecaja [[Rimokatolička crkva|zapadne crkve]], nasuprot istočnjačkim [[Pravoslavna crkva|pravoslavnim crkvama]] i [[Islamski svijet|islamskom svijetu]]. Kulturna definicija Evrope kao zemalja latinskog hrišćanstva nastala je u 8. vijeku, označavajući novu kulturnu zajednicu nastalu spajanjem njemačkih tradicija i hrišćansko-latinske kulture, koji je djelomično definiran u kontrastu s [[Bizantijum|Bizantom]] i [[Islam]]om. Ograničen je na sjeverno [[Pirinejsko poluostrvo]], Britanskih ostrva, [[Francuska|Francuske]], kristijaniziranog dijela zapadne Njemačke, alpske regije te sjeverne i središnje [[Italija|Italije]].<ref>[[Norman F. Cantor]], ''The Civilization of the Middle Ages'', 1993, ""Culture and Society in the First Europe", pp185ff.</ref> === Savremene definicije === [[Datoteka:Europa Prima Pars Terrae in Forma Virginis.jpg|thumb|250px|desno|[[Europa regina]] (bosanski: Kraljica Evropa), prikaz iz 1582. godine]] Pitanje određivanja precizne istočne granice Evrope postavlja se u ranom modernom razdoblju, budući da je istočni nastavak preko [[Velika Moskovska Kneževina|Velike Moskovske Kneževine]] počeo uključivati i [[Sjeverna Azija|Sjevernu Aziju]]. Kroz Srednji vijek pa sve do 18. vijeka, tradicionalna podjela kopnene evroazije na dva kontinenta, Evropu i Aziju, pratila je Ptolomejevu podjelu, s granicom koja slijedi Turski tjesnac, Crno more, [[Kerčki tjesnac]], [[Azovsko more]] i rijeku Don (drevni grad [[Tanais (grad)|Tanais]]). Ali karte proizvedene tokom 16. do 18. vijeka obično su se razlikovale u tome kako nastaviti granicu izvan zavoja rijeke Don kod [[Kalač-na-Donu|Kalača na Donu]] (gdje je najbliža [[Volga|Volgi]], a sad joj je pridružen i [[kanal Volga-Don]]), na teritoriju koju drevni geografi nisu detaljno opisali. Oko 1715, kartograf [[Herman Moll]] izradio je mapu na kojoj je prikazan sjeverni dio rijeka [[Ob]] i njene glavne pritoke [[Irtiš]], kao komponente niza djelomično spojenih vodotokova koji su graničili između Evrope i Azije od rijeke Don pa sve do [[Arktički okean|Arktičkog okeana]]. Godine 1721. izradio je noviju kartu koja se lakše čitala. Međutim, njegovu ideju da se velike rijeke koriste gotovo isključivo kao razgraničenje nikada nije preuzelo [[Rusko Carstvo]]. [[Datoteka:Herman Moll A New Map of Europe According to the Newest Observations 1721.JPG|thumb|250x250px|''Nova Karta Evrope'' prema najnovijim opažanjima (1721) Hermanna Molla, koji je crtao istočnu granicu Evrope duž rijeke Don koja teče na jugozapad, i rijeka Tobol, Irtiš i Ob koje teku prema sjeveru|alt=]] Četiri godine kasnije, 1725, [[Švedska|švedski]] kartograf [[Philip Johan von Strahlenberg]] prvi je odstupio od klasične granice na rijeci Don. Umjesto toga, predlažio je da se planinski lanci uključe kao granice između kontinenata, kad god se smatra da ne postoje odgovarajući plovni putovi, bez obzira na Ob i Irtiš. Nacrtao je novu liniju duž Volge, sljedeći Volgu prema sjeveru do [[Samara|Samare]], između [[Obšiji Sirt|Obšijeg Sirta]] ([[vododijelnica]] između Volge i Urala), a zatim na sjever uz Uralske planine.<ref>{{Cite book|title=Das Nord-und Ostliche Theil von Europa und Asia|url=https://archive.org/details/dasnordundostli00kruegoog|author=Philipp Johann von Strahlenberg|year=1730|language=German|page=[https://archive.org/details/dasnordundostli00kruegoog/page/n137 106]}}</ref> To je usvojila [[Ruska Imperija]] i ovaj dogovor je vremenom postao opšteprihvaćen, ali ne bez kritika mnogih modernih analitičkih geografa poput [[Halford Mckinder|Halforda Mckindera]], koji su u Uralskim planinama vidjeli malu valjanost kao granicu između kontinenata.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=jrVW9W9eiYMC&pg=PA8 |title=Europe: A History |page=8 |publisher=|access-date=23. 8. 2010|isbn=978-0-19-820171-7|date=1996|last1=Davies|first1=Norman}}</ref> Kartografska izdanja sve do 19. stoljeća i dalje su se razlikovala po graničnoj liniji između donjeg toka rijeke Don i Samare. Atlas iz 1745. koji je objavila [[Ruska akademija nauka]] ima granicu koja slijedi tok rijeke Don, iza Kalača pa sve do [[Serafimovič]]a prije nego što zasiječe sjeverno prema [[Arhangelsk]]u. Međutim, kartografski crtači od 18. do 19. vijeka, poput engleskog kartografa [[John Cary|Johna Caryja]], slijedili su Strahlenbergov recept. Na jugu je [[Kumo-manička udolina|Kumo-maničku dolinu]] koju je 1773. njemački prirodoslovac Peter Simon Pallas identificirao kao dolinu, koja je nekada spajala Crno i Kaspijsko more<ref name="oren-icn.ru">{{cite web|url=http://oren-icn.ru/index.php/discussmenu/retrospectiva/685-eagraniza |title=Boundary of Europe and Asia along Urals |language=Russian |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120108153922/http://oren-icn.ru/index.php/discussmenu/retrospectiva/685-eagraniza |archive-date=8. 1. 2012  }}</ref><ref>Peter Simon Pallas, ''Journey through various provinces of the Russian Empire'', vol. 3 (1773)</ref> , a potom je predložena kao prirodna granica između kontinenata. Sredinom 19. vijeka postojale su 3 glavne konvencije: jedna je slijedila Don, [[kanal Volga-Don]] i Volgu, druga je slijedila Kumo-maničku udolinu do Kaspijskog mora, zatim rijeku Ural, a treća je napuštala Don sveukupnim slijedom [[Veliki Kavkaz|Velikog Kavkaza]] koji se slivao u Kaspijsko more. Pitanje je i dalje bilo tretirano kao "kontroverza" u [[Geografija|geografskoj]] literaturi tokom 1860-ih. Jedan od osnivača [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]], [[Douglas Freshfield]] zagovarao je granicu kavkaskog grebena kao "najbolju moguću", pozivajući se na podršku raznih "modernih geografa."<ref>Douglas W. Freshfield, "[https://books.google.com/books?id=ips8AAAAIAAJ&pg=PA71 Journey in the Caucasus]", ''Proceedings of the Royal Geographical Society'', Volumes 13–14, 1869. Cited as de facto convention by Baron von Haxthausen, ''Transcaucasia'' (1854); review [https://books.google.com/books?id=SN0EAAAAQAAJ&pg=PA140 Dublin University Magazine]</ref> U Rusiji i Sovjetskom Savezu, granica duž Kumsko–maničke udoline najčešće se koristila već 1906.<ref>[http://dlib.rsl.ru/view.php?path=/rsl01004000000/rsl01004103000/rsl01004103489/rsl01004103489.pdf#?page=163 "Europe"]{{dead link|date=august 2016}}, ''[[Brockhaus and Efron Encyclopedic Dictionary]]'', 1906</ref> 1958. Sovjetsko geografsko društvo službeno je preporučilo da se granica u udžbenicima između Evrope i Azije povuče od [[Bajdaracki zaljev|Bajdarackog zaljeva]], na [[Karsko more|Karskom moru]], uz istočno podnožje Uralskih planina, zatim sljedeći preko Urala do [[Mugodžarsko gorje|Mugodžarskog gorja]], pa tokom rijeke [[Emba (rijeka)|Emba]] i Kumo-maničke udoline,<ref>{{cite web|url=http://velikijporog.narod.ru/st_evraz_gran.htm|title=Do we live in Europe or in Asia?|language=Russian}}</ref> čime bi se Kavkaz potpuno smjestio u Aziju, a Ural u Evropu.<ref>{{cite web|url=http://www.i-u.ru/biblio/archive/orlenok_fisicheskaja/06.aspx |title=Physical Geography |year=1998 |author=Orlenok V. |language=Russian |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111016212930/http://www.i-u.ru/biblio/archive/orlenok_fisicheskaja/06.aspx |archive-date=16. 10. 2011  }}</ref> Međutim, većina geografa u Sovjetskom Savezu zalagala se za granicu duž kavkaskog grebena<ref>E.M. Moores, R.W. Fairbridge, ''Encyclopedia of European and Asian regional geology'', Springer, 1997, {{ISBN|978-0-412-74040-4}}, p. 34: "most Soviet geographers took the watershed of the Main Range of the Greater Caucasus as the boundary between Europe and Asia."</ref> i to je postao uobičajeni sporazum u kasnijem 20. vijeku, iako je "Kumo-manička" granica ostala u upotrebi na nekim kartama iz 20. vijeka. == Historija == {{glavni|Historija Evrope}} === Prahistorija === {{Glavni|Prahistorijska Evropa}} [[Datoteka:Lascaux painting.jpg|thumb|lijevo|upright=1.2|Paleolitsko pećinsko slikarstvo iz [[Pećina Lascaux|pećine Lascaux]] u [[Francuska|Francuskoj]] (oko 15.000 p. n. e)]] [[Homo erectus georgicus]], koji je živio prije otprilike 1,8 miliona godina u [[Gruzija|Gruziji]], najraniji je [[hominid]] koji je otkriven u Evropi.<ref>{{Cite journal|author1=A. Vekua |author2=D. Lordkipanidze |author3=G.P. Rightmire |author4=J. Agusti |author5=R. Ferring |author6=G. Maisuradze | year = 2002 | title = A new skull of early ''Homo'' from Dmanisi, Georgia | journal = Science | volume = 297 | pages = 85–89 | doi = 10.1126/science.1072953 | pmid = 12098694 | issue = 5578 | ref = harv|display-authors=etal|bibcode=2002Sci...297...85V |url=https://semanticscholar.org/paper/0c9c26004aa8d7b3709d887928bdbcee3b6db815 }}</ref> Ostali ostaci hominida, stari oko 1 milion godina, otkriveni su u arheološkom nalazištu [[Atapuerca]] u [[Španija|Španiji]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/6256356.stm The million year old tooth from ] [[Atapuerca Mountains|Atapuerca]], [[Spain]], found in June 2007</ref> [[Neandertalac|Neandertalski čovjek]] (nazvan po dolini neandertalaca u [[Njemačka|Njemačkoj]]) pojavio se u Evropi prije 150.000 godina (prije 115.000 godina nalazi se već u [[Poljska|Poljskoj]]) i nestao je iz fosilnog zapisa prije otprilike 28.000 godina, s tim da je njihovo konačno utočište bilo u [[Portugal]]u. Neandertalce su zamijenili [[Kromanjonci]], koji su se u Evropi pojavili prije otprilike 43.000 do 40.000 godina.<ref name="natgeo 21">National Geographic, 21.</ref> Najstarija nalazišta u Evropi od prije 48. 000 godina su [[Balzi Rossi]] ([[Italija]]), [[Geissenklösterle]] ([[Njemačka]]) i [[Isturitz]] ([[Francuska]]).<ref name=range>{{cite journal |last1=Fu |first1=Qiaomei |display-authors=etal|title=The genome sequence of a 45,000-year-old modern human from western Siberia |journal=Nature |volume=514 |issue=7523 |pages=445–449 |date=23. 10. 2014 |doi=10.1038/nature13810|pmid=25341783 |pmc=4753769 |bibcode=2014Natur.514..445F |hdl=10550/42071 }}</ref><ref>42.7–41.5 ka ([[68–95–99.7 rule|1σ CI]]). Katerina Douka et al, A new chronostratigraphic framework for the Upper Palaeolithic of Riparo Mochi (Italy), ''Journal of Human Evolution'' 62(2), 19 December 2011, 286–299, {{doi|10.1016/j.jhevol.2011.11.009}}.</ref> [[Datoteka:Stonehenge, Condado de Wiltshire, Inglaterra, 2014-08-12, DD 09.JPG|thumb|250x250px|Stonehenge u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] (kasni neolitski period od 3000–2000 p. n. e)|alt=]] [[Neolitska Evropa|Evropski period neolita]] obilježen je uzgojem usjeva i stoke, te povećanim brojem naselja i širokom upotrebom [[Keramika|keramike]]. Počeo je oko 7000. p. n. e. u [[Grčka|Grčkoj]] i na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]], vjerovatno pod utjecajem ranijih poljoprivrednih praksi u [[Anadolija|Anadoliji]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].<ref name="Borza">{{Citation | last = Borza | first = E.N. | title = In the Shadow of Olympus: The Emergence of Macedon | page = 58 | url = https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC&pg=PA58 | publisher = Princeton University Press | year = 1992| isbn = 978-0691008806 }}</ref> Širio se od Balkana duž doline [[Dunav]]a i [[Rajna|Rajne]] ([[Kultura trakaste keramike]]) i duž [[mediteran]]ske obale ([[Impresso kultura]]). Između 4500. i 3000. p. n. e. ove srednjoevropske neolitske kulture razvijale su se dalje ka zapadu i sjeveru, prenoseći novostečene vještine izrade [[Bakar|bakrenih]] predmeta. U [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] razdoblje neolita obilježavaju: nevelika poljoprivredna naselja, vanjski spomenici, poput ogradnih zavoda, [[tumuli]] i [[Megalitska kultura|megalitske grobnice]].<ref>{{Cite book|first=Chris|last=Scarre|authorlink=Chris Scarre|title=The Oxford Companion to Archaeology|url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_x4u7|editor-first=Brian M.|editor-last= Fagan|publisher= [[Oxford University Press]]|year=1996|pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_x4u7/page/215 215]–216|ref=harv|postscript=<!--None-->|isbn=978-0-19-507618-9|editor-link=Brian M. Fagan}}</ref> Kulturni horizont [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]] procvjetao je na prijelazu iz neolita u [[Bakarno doba]]. U tom su razdoblju širom Zapadne i [[Južna Evropa|Južne Evrope]] izgrađeni gigantski megalitski spomenici, poput [[Megalitski hramovi na Malti|megalitskih hramova na Malti]] i [[Stonehenge]]u.<ref>[[Richard J. C. Atkinson|Atkinson, R.J.C.]], ''Stonehenge'' ([[Penguin Books]], 1956)</ref><ref>{{Cite encyclopedia|encyclopedia=Encyclopedia of Prehistory|title=European Megalithic|volume=4 : Europe|editor1-first=Peter Neal|editor1-last=Peregrine|editor1-link=Peter N. Peregrine|editor2-first=Melvin|editor2-last=Ember|editor2-link=Melvin Ember|publisher=Springer|year= 2001|isbn=978-0-306-46258-0|pages=157–184}}</ref> Oko 3200. p. n. e. počelo je [[evropsko bronzano doba]] s [[Minojska civilizacija|Minojskom civilizacijom]] na ostrvu [[Krit]]u u Grčkoj, prvom naprednom civilizacijom u Evropi.<ref>{{cite web|url=https://www.britishmuseum.org/explore/cultures/europe/ancient_greece.aspx |publisher=British Museum |title=Ancient Greece |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615141437/http://www.britishmuseum.org/explore/cultures/europe/ancient_greece.aspx |archive-date=15. 6. 2012 }}</ref> Za njom je slijedila [[Mikenska kultura]], koja je iznenada propala oko 1200. p. n. e, pokrenuvši [[evropsko željezno doba]].<ref>{{cite web|url=http://www.arch.ox.ac.uk/classical-archaeology-periods.html|title=Periods – School of Archaeology|publisher=University of Oxford|access-date=25. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119063421/http://www.arch.ox.ac.uk/classical-archaeology-periods.html|archive-date=19. 11. 2018|url-status=dead}}</ref> Naseljavanjem [[Grci|Grka]] i [[Feničani|Feničana]] na području [[Sredozemlje|Sredozemlja]] tokom željeznog doba nastali su rani mediteranski gradovi. Rano željezno doba u Italiji i [[Arhajski period u Grčkoj|Grčkoj]] započelo je otprilike u 8. vijeku p. n. e. i postepeno je rađalo historijsku klasičnu antiku, za čiji početak se ponekad uzima 776. godina p. n. e, kada su održane prve [[Antičke Olimpijske igre|Olimpijske igre]].<ref>{{Citation | first = John R. | last = Short | title = An Introduction to Urban Geography | page = 10 | url = https://books.google.com/books?id=uGE9AAAAIAAJ&pg=PA10 | publisher = Routledge | year = 1987| isbn = 978-0710203724 }}</ref> === Klasična Antika === {{Glavni|Antika}} {{Glavni|Antička Grčka}} {{Glavni|Antički Rim}} [[Datoteka:The Parthenon in Athens.jpg|thumb|250x250px|[[Partenon]] u [[Atina|Atini]] (432. p. n. e)|alt=]] Stara Grčka se smatra kolijevkom evropske kulture, kojoj se često pripisuju zasluge za razvoj evropske [[Demokratija|demokratske]] i [[Racionalizam|racionalističke]] kulture. Prema [[Homer]]u, u početku je samo srednja [[Grčka]] bila Evropa. Kasnije je cijela teritorija Grčka nazivana "Evropa", da bi 500. p. n. e. naziv Evropa označavao cijelo područje sjeverno od Grčke. Grčki grad država ([[polis]]), bila je osnovna politička jedinica klasične Grčke.<ref name="Daly2013">{{cite book|author=Jonathan Daly|title=The Rise of Western Power: A Comparative History of Western Civilization|url=https://books.google.com/books?id=9aZPAQAAQBAJ|year=2013|publisher=A&C Black|isbn=978-1-4411-1851-6|pages=7–9}}</ref> 508. p. n. e, [[Klisten]] je u Atini uspostavio prvi demokratski sistem vlasti na svijetu.<ref name="BKDunn1992">{{Citation | first = John | last = Dunn | title = Democracy: the unfinished journey 508 BC&nbsp;– 1993 AD | publisher = Oxford University Press | year = 1994 | isbn = 978-0-19-827934-1}}</ref> Grčke političke ideale ponovno su otkrili evropski filozofi i idealisti u kasnom 18. vijeku. Grčka je također dala brojne kulturne doprinose: u [[Filozofija|filozofiji]], [[Humanizam|humanizmu]] i racionalizmu pod [[Aristotel]]om, [[Sokrat]]om i [[Platon]]om; u historiji s [[Herodot]]om i [[Tukidid]]om; u dramskim i narativnim stihovima, počevši od [[Homer]]ovih epskih pjesama; u [[Drama|drami]] sa [[Sofokle|Sofoklom]] i [[Euripid]]om, u [[Medicina|medicini]] s [[Hipokrat]]om i [[Galen]]om; i u nauci s [[Pitagora|Pitagorom]], [[Euklid]]om i [[Arhimed]]om.<ref name="Heath">{{Cite book| first=Thomas Little | last=Heath| authorlink= T. L. Heath| title=A History of Greek Mathematics, Volume I| publisher=[[Dover Publications]]| year=1981| isbn=978-0-486-24073-2| ref=harv| postscript=<!--None-->}}</ref><ref name="Heath_Vol_2">{{Cite book| first=Thomas Little| last=Heath| authorlink= T. L. Heath| title=A History of Greek Mathematics, Volume II| publisher=Dover publications| year=1981| isbn=978-0-486-24074-9}}</ref><ref>Pedersen, Olaf. ''Early Physics and Astronomy: A Historical Introduction''. 2nd edition. Cambridge: [[Cambridge University Press]], 1993.</ref> Tokom 5. vijeka p. n. e, nekoliko grčkih polisa uspjeli su da zaustave [[Ahemenidsko carstvo|ahemenidski]] perzijski vojni prodor u Evropi kroz [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijske ratove]], što se smatralo jednim od glavnih događaja u svjetskoj historiji. Pedesetogodišnji period mira koji je uslijedio poznat je kao [[Zlatno doba Atine]]. Bilo je to jedno od najvažnijih razdoblja drevne Grčke, koje je postavilo mnoge temelje [[Zapadna kultura|Zapadne civilizacije]]. Osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dovela su i Bliski Istok u grčku kulturnu sferu. [[Datoteka:Roman Republic Empire map.gif|thumb|250x250px|500. p. n. e. [[Rim]] je bio mali [[grad-država]] na [[Apeninsko poluostrvo|apeninskom poluostrvu]]. Do 200. p. n. e. Rim je osvojio cijelu današnju [[Italija|Italiju]], a tokom naredna dva vijeka osvojio je: Drevnu Grčku i [[Hispanija|Hispaniju]] ([[Španija]], [[Portugal]]), [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričku]] obalu, veći dio [[Srednji istok|Bliskog istoka]], [[Galija|Galiju]] ([[Francuska]] i [[Belgija]]), i [[Britanija (rimska provincija)|Britaniju]] ([[Engleska]] i [[Vels]]). Četrdeset godina [[Rimsko osvajanje Britanije|rimskog osvajanje Britanije]] ostavilo je 250.000 mrtvih Britanaca, a car [[Antonin Pio]] sagradio je [[Antoninov zid]] preko [[Centralni pojas (Škotska)|Centralnog pojasa]] u [[Škotska|Škotskoj]] kako bi odbranio provinciju od [[Kaledonci|Kaledonaca]]. Ovaj bedem označavao je najsjeverniju granicu Rimskog carstva.|alt=]] Grčku je slijedio Rim, koji je ostavio svoj trag u zakonu, politici, jeziku, inženjerstvu, arhitekturi, vladi i mnogim drugim ključnim aspektima zapadne civilizacije. Rim je započeo kao grad-država, osnovan, prema tradiciji, 753. p. n. e. kao izborno kraljevstvo. Tradicija kaže da je s [[Romul]]om, osnivačem bilo 7 kraljeva Rima i zadnjim [[Lucije Tarkvinije Oholi|Lucijem Tarkvinijem Oholim]], koji je bio svrgnut nakon republičkog ustanka predvodenim [[Lucije Junije Brut|Lucijem Junijem Brutom]]. Međutim, današnji naučnici sumnjaju u mnoge od tih priča, pa čak i sami Rimljani priznaju da je pljačka Rima od strane Gala 390. p. n. e. nakon [[Bitka na Aliji|bitke na Aliji]], uništila mnoge izvore iz njihove rane historije. Proširivši se iz baze u središnjoj Italiji počevši od 3. vijeka p. n. e, Rimljani su se postepeno proširili da bi na kraju milenijuma vladali čitavim mediteranskim bazenom i Zapadnom Evropom. [[Rimska Republika]] završila je 27. p. n. e, kada je [[Oktavijan August]] proglasio [[Rimsko Carstvo]]. Dva stoljeća koja su uslijedila poznata su kao [[Pax Romana]] ([[Bosanski jezik|bosanski]]: Rimski mir), razdoblje neviđenog mira, prosperiteta i političke stabilnosti u većem dijelu Evrope.<ref name="mieawl">{{Cite book|last=McEvedy|first=Colin|title=The Penguin Atlas of Medieval History|url=https://archive.org/details/penguinatlasofme0000unse_e8a6|publisher=Penguin Books|year=1961}}</ref> Carstvo je nastavilo sa širenjem pod carevima poput [[Antonin Pio|Antonina Pija]] i [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]], koji su se za vrijeme njihove vladavine na sjevernoj granici Carstva borili protiv [[Germani|germanskih]], [[Pikti|piktskih]] i [[Škoti|škotskih]] plemena.<ref name="natgeo 123">National Geographic, 123.</ref><ref>Foster, Sally M, ''Picts, Gaels, and Scots: Early Historic Scotland.'' Batsford, London, 2004. {{ISBN|0-7134-8874-3}}</ref> [[Konstantin Veliki]] je legalizirao [[hrišćanstvo]] 313. poslije tri stoljeća carskih progona. On je također trajno preselio glavni grad carstva iz Rima u grčki grad-državu [[Bizantijum]], koji je 330. preimenovan u [[Konstantinopolj]] u njegovu čast (današnji [[Istanbul]]). Hrišćanstvo je postalo jedina službena religija carstva 380. n. e, a 391-392. n. e. [[Teodozije I Veliki|car Teodozije]] zabranio je [[Paganizam|paganske]] religije.<ref name="FriellWilliams2005">{{cite book|author1=Gerard Friell|author2=Peabody Professor of North American Archaeology and Ethnography Emeritus Stephen Williams|author3=Stephen Williams|title=Theodosius: The Empire at Bay|url=https://books.google.com/books?id=I8KRAgAAQBAJ|year=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-78262-7|page=105}}</ref> Ova odluka se ponekad smatra krajem perioda antike. Međutim, također se smatra da se period antike završava [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|padom Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. i zatvaranjem paganske [[Platonova Akademija|Platonove Akademije]] u [[Atina|Atini]] 529. n. e.<ref>{{cite book |title=A History of Greek Literature |last=Hadas |first=Moses |year=1950 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-01767-1 |pages=273, 327 |url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273}}</ref> ili usponom [[Islam]]a početkom 7. vijeka n. e. === Rani Srednji vijek === {{Multiple image | align = left | direction = vertical | width = 240 | image1 = Europe around 650.jpg | caption1 = Evropa oko 650. godine | image2 = Frankish Empire 481 to 814-en.svg | footer = [[Karolinško Carstvo]] 814. godine }} Rimsko Carstvo, a s njim i hrišćanstvo, ujedinilo je veliki dio evropskog kontinenta s težištem na Sredozemlju. Za vrijeme pada Rimskog Carstva, Evropa je ušla u dugo razdoblje promjena koje je proizišlo iz onoga što historičari nazivaju "Velikom seobom naroda". Bilo je brojnih upada i seoba među Gotima, Vandalima, Hunima, Francima, Anglima, Saksonicma, Slavenima, Avarima, Bugarima, a kasnije i Vikinzima, Pečenezima, Kumanima i Madžarima. [[Renesansa|Renesansni]] mislioci poput [[Francesco Petrarca|Petrarke]] ove događaje će kasnije nazvati "mračnim dobom".<ref>''Journal of the History of Ideas'', Vol. 4, No. 1. (Jan. 1943), pp. 69–74.</ref> Izolirane samostanske zajednice bile su jedino mjesto za zaštitu i sakupljanje prethodno prikupljenih pisanih znanja. Osim ovog, vrlo malo pisanih djela iz područja literature, filozofije, matematike i drugih dostignuća iz klasičnog razdoblja je sačuvano u [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]], iako su bili sačuvani na istoku, u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]].<ref>[[Norman Cantor|Norman F. Cantor]], ''The Medieval World 300 to 1300''.</ref> Dok je Rimsko Carstvo na zapadu nastavilo opadati, rimske tradicije i rimska država ostale su snažne u pretežno grčkom govornom istočnom dijelu rimskog carstva, poznatom i kao Bizantijsko Carstvo. Tokom većeg dijela svoga postojanja, Bizantijsko Carstvo je bilo najmoćnija ekonomska, kulturna i vojna sila u Evropi. Car [[Justinijan I]] predsjedavao je prvim zlatnim dobom u Konstantinopolju: uspostavio je pravni zakonik ([[Justinijanov zakonik]]) koji čini osnovu mnogih modernih pravnih sistema, finansirao izgradnju [[Aja Sofija|Haja Sofije]] i stavio hrišćansku crkvu pod državnu kontrolu. Ponovo je [[Bizantsko-vandalski rat|osvojio Sjevernu Afriku]], južnu Španiju i Italiju.<ref>{{cite book |last1=Corbishley |first1=Mike |title=Illustrated Encyclopedia of Ancient Rome |page=82}}</ref> [[Ostrogotsko Kraljevstvo]] koje je nastojalo sačuvati rimsku kulturu i usvojiti njene vrijednosti, kasnije je promijenilo kurs i postalo protivnik Konstantinopolja. Zbog toga je Justinijan 30 godina vodio rat protiv Ostrogota i uništio veći dio gradskog života u Italiji, a poljoprivredu sveo na egzistencijalnu poljoprivredu.<ref>{{cite book |last1=Martin |first1=Michael |title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West |date=2017 |page=146}}</ref> Od 7. vijeka nadalje, Bizantinci i susjedno [[Sasanidsko Carstvo]] bili su oslabljeni zbog dugotrajnih, viševjekovnih i učestalih [[Bizantijsko-prezijski|Bizantijsko-perzijskih ratova]], muslimanski [[Arapi]] počeli su vojnički upadati u historijsko rimsko područje, zauzimajući [[Levant]] i Sjevernu Afriku i čineći upade u Malu Aziju. Sredinom 7. vijeka nakon [[Muslimansko osvajanje Perzije|muslimanskog osvajanja Perzije]], islam je proširio na područje Kavkaza.<ref>{{cite book |quote=(.) It is difficult to establish exactly when Islam first appeared in Russia because the lands that Islam penetrated early in its expansion were not part of Russia at the time, but were later incorporated into the expanding Russian Empire. Islam reached the Caucasus region in the middle of the seventh century as part of the Arab [[Muslim conquest of Persia|conquest]] of the Iranian Sassanian Empire.|title=Islam in Russia: The Politics of Identity and Security|url=https://archive.org/details/islaminrussiapol0000hunt|first=Shireen |last= Hunter | publisher= M.E. Sharpe | date = 2004 |page=[https://archive.org/details/islaminrussiapol0000hunt/page/n28 3] |display-authors=etal}}</ref> Tokom narednih vijekova muslimanske snage zauzele su: Kipar, Maltu, Krit, Siciliju i dijelove južne Italije.<ref>Kennedy, Hugh (1995). "The Muslims in Europe". In McKitterick, Rosamund, ''The New Cambridge Medieval History: c. 500 – c. 700'', pp. 249–272. Cambridge University Press. 052136292X.</ref> Između 711. i 726, [[Emevijski halifat|Omajadski halifat]] [[Arapsko osvajanje Pirinejskog poluostrva|osvojio]] je [[Vizigotsko kraljevstvo|Visigotsko kraljevstvo]], koje je okupiralo Iberijsko poluostrvo i [[Septimanija|Septimaniju]] (jugozapadna Francuska). Neuspješna [[druga opsada Konstantinopolja 717-718]] (717. godine) oslabila je dinastiju Omajada i smanjila njihov ugled. Omajadi su tada poraženi od [[Franačka država|franačkog]] vođe [[Karlo Martel|Karla Martela]] u [[Bitka kod Poitiersa|bici kod Poitiersa]] 732, čime je okončan njihov napredak prema sjeveru. U udaljenijim dijelovima sjeverozapadne Iberije i srednjih Pirineja muslimanske vojne snage nisu dospjele. Ovdje su postavljeni temelji hrišćanskih kraljevina [[Kraljevina Asturija|Asturija]], [[Kraljevina Leon|Leon]] i [[Kraljevina Galicija|Galicija]], odakle će započeti ponovno osvajanje Iberijskog poluostrva. Međutim, nije bio učinjen nikakav koordinirani pokušaj izbacivanja [[Mauri|Maura]]. Hrišćanska kraljevstva su uglavnom bila usredotočena na svoje vlastite borbe za vlast. Kao rezultat toga, [[rekonkvista]] je trajala više od 800 godina, u kom razdoblju će se dugački popis vladara Alfonsoa, Sanchosa, Ordoñosa, Ramirosa, Fernandosa i Bermudasa podjednako boriti protiv svojih hrišćanskih suparnika i protiv muslimanskih okupatora. Jedna od najvećih prijetnji tokom mračnog doba bili su [[Vikinzi]], norveški moreplovci koji su vršili racije, silovanja i pljačke širom zapadnog svijeta. Mnogi su Vikinzi poginuli u bitkama u kontinentalnoj Evropi, a 844. izgubili su mnoge ratnike i brodove u borbi protiv kralja [[Ramiro I od Asturije|Ramira I od Asturije]] na sjeveru Španije.<ref>{{cite book |last1=Haywood |first1=John |title=Northmen: The Viking Saga, AD 793–1241 |date=2015 |page=166 |url=https://books.google.com/books?id=JGmoCgAAQBAJ&pg=PT189#v=onepage&q&f=false}}</ref> Nekoliko mjeseci kasnije, druga vikinška flota zauzela je Sevilju, samo da bi malo kasnije bili poraženi s velikim gubicima.<ref>{{cite book |last1=Brink |first1=Stefan |last2=Price |first2=Neil |title=The Viking World |url=https://archive.org/details/vikingworld0000unse_v1o7 |date=2008 |publisher=Routledge |page=[https://archive.org/details/vikingworld0000unse_v1o7/page/464 464]}}</ref> 911. Vikinzi su napali Pariz, a Franci su odlučili dati kralju vikinga Rollou zemlju uz obalu [[La Manche]]a u zamjenu za mir. Kasnije je ova zemlja dobila ime po staronordijskom "Normandija" (bosanski: sjevernjaci). [[Norveška|Norveški]] doseljenici postali su poznati kao [[Normani]], te su usvojili francusku kulturu i jezik i postali francuski [[vazal]]i. Normani su 1066. krenuli u [[Normansko osvajanje Engleske|osvajanje Engleske]] u prvoj uspješnoj vojnoj invaziji preko engleskog kanala još od rimskih vremena.<ref>{{cite book |last1=Grant |first1=R.G. |title=Battle at Sea: 3,000 Years of Naval Warfare |url=https://books.google.com/books?id=AE8dQ8gvow8C&pg=PT82&lpg=#v=onepage&q&f=false}}</ref> Za vrijeme mračnog doba Zapadno Rimsko Carstvo je palo pod kontrolu raznih plemena. Germanska i slavenska plemena uspostavila su svoja područja nad Zapadnom i Istočnom Evropom. Na kraju su se franačka plemena ujedinila pod [[Klodvig I|Klodvigom I]]. Klodvig je 507. porazio Vizigote u [[Bitka kod Vouilléa|bici kod Vouilléa]], pogubivši kralja [[Alarik II|Alarika II]] i osvojivši južne dijelove Galije za Franke. Njegova osvajanja postavila su temelj Franačkom kraljevstvu. [[Karlo Veliki]], franački kralj iz dinastije [[Karolinzi|Karolinga]], koji je osvojio veći dio Zapadne Evrope, papa ga je 800. pomazao "svetim rimskim carem". To je 962. dovelo do osnivanja [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], koje je s vremenom postalo rasprostranjeno u njemačkim kneževinama Srednje Evrope. Karlo Veliki je na taj način udario temelje jedne nove, Zapadne Evrope, čije središte više nije bilo u Rimu. Međutim, Evropa ostaje rascjepkana zbog pokušaja njemačkih careva [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] da prošire svoju vladavinu na ostatak kontinenta. Riječ Evropa se gubi, a umjesto nje preovladava pojam hrišćanski svijet i jedinstveni poduhvati u tom smislu ([[Krstaški ratovi]], [[katedrala|katedrale]]). U istočnom dijelu Srednje Evrope stvorene su prve slavenske države koje su prihvatile hrišćanstvo (oko 1000. n. e). Moćna [[Zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] država [[Velikomoravska Kneževina|Velika Moravska]] proširila je svoje područje sve do Balkana, dosegnuvši svoj najveći teritorijalni obim za vrijeme vladavine [[Svjatopluk I|Svjatopluka I]], prouzrokujući niz oružanih sukoba s [[Istočna Franačka|Istočnom Franačkom]]. Dalje na jugu pojavile su se prve, [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države krajem 7. i 8. stoljeća, koje su prihvatile hrišćanstvo: [[Prvo Bugarsko Carstvo]], [[Kneževina Srbija (626–969)|Kneževina Srbija]] (kasnije [[Kraljevina Srbija (1217-1345)|Kraljevina]] i [[Dušanovo Carstvo]]) i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Kneževina Hrvatska]] (kasnije [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevina Hrvatska]]). Na istoku, [[Kijevska Rusija]] se proširila od svog glavnog grada u [[Kijev]]u, da bi do 10. vijeka postala najveća država u Evropi. Godine 988. [[Vladimir I, veliki knez Kijeva]] prihvatio je [[Pravoslavlje|pravoslavno]] hrišćanstvo kao državnu religiju. Dalje na istoku, [[Povolška Bugarska]] je postala islamska država u 10. vijeku, ali je na kraju pripojena u Rusiju nekoliko stoljeća kasnije. === Visoki i Kasni srednji vijek === {{Glavni|Visoki srednji vijek|Kasni srednji vijek|Srednji vijek|Srednjovjekovna demografija}} [[Datoteka:Cleric, Knight, and Workman representing the Three Classes.jpg|thumb|desno|250px|Srednjovijekovni francuski [[Iluminacija|ilumirani manuskript]] na kojem su prikazana tri društvena staleža iz Srednjeg vijeka: oni koji se mole bogu (sveštenstvo), oni koji ratuju (vitezovi), i oni koji obrađuju zemlju (kmetovi).<ref name=Whitton134>Whitton "Society of Northern Europe" ''Oxford Illustrated History of Medieval Europe'' p. 134</ref> Odnosi između ovih društvenih klasa bili su regulisani u okviru [[Feudalizam|feudalizma]] i zemljoposjedništva.<ref name=Gainty352>thumb|200px|desno|Gainty and Ward ''Sources of World Societies'' str. 352</ref> (''Li Livres dou Sante'', 13. vijek)]] Razdoblje između 1000. i 1300. poznato je kao Visoki srednji vijek, tokom kojeg je stanovništvo Evrope doživjelo značajan privredni rast, a vrhunac je dostignut tokom [[Renesansa|renesanse]] u 12. stoljeću. Ekonomski rast, zajedno s nedostatkom sigurnosti na trgovačkim kopnenim putevima, omogućio je razvoj glavnih trgovačkih ruta duž obale Sredozemnog i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Rastuće bogatstvo i nezavisnost nekih primorskih gradova davali su pomorskim republikama vodeću ulogu na evropskoj sceni. Tokom Srednjeg vijeka u Evropi su dominirala dva gornja sloja društvene strukture: [[plemstvo]] i sveštenstvo. [[Feudalizam]] se razvio u Francuskoj u ranom Srednjem vijeku i ubrzo se proširio po cijeloj Evropi. Borba za utjecaj između plemstva i [[Monarhija|monarhije]] u Engleskoj dovela je do pisanja [[Magna Carta|Magna Carte]] i uspostave parlamenta. Glarni izvor [[Kultura|kulture]] u ovom razdoblju potječe iz [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]], koja je kroz manastire i katedralne škole bila odgovorna za obrazovanje u većem dijelu Evrope. Papinstvo je dostiglo vrhunac svoje moći tokom Visokog srednjeg vijeka. [[Crkveni raskol]] 1054. podijelio je nekadašnje Rimsko Carstvo po vjerskoj osnovi, s [[Pravoslavna crkva|Istočnom pravoslavnom crkvom]] u okviru [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] i Rimokatoličkom crkvom u bivšem Zapadnom Rimskom Carstvu. Godine 1095. [[papa Urban II]] pozvao je na [[Krstaški ratovi|krstaški rat]] protiv [[musliman]]a koji su okupirali [[Jerusalem]] i [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. U samoj Evropi Crkva je organizovala [[Inkvizicija|inkviziciju]] protiv [[heretik]]a. Na Iberijskom poluostrvu, [[rekonkvista]] je zaključila padom [[Alhambra|Granade]] 1492, okončavši više od 700 godina islamske vladavine na jugozapadnom evropskom poluostrvu. Na istoku je ponovo ustaljeno Bizantijsko Carstvo muslimanima oduzelo ostrva [[Krit]] i [[Kipar]] i osvojilo Balkan. [[Konstantinopolj]] je bio najveći i najbogatiji grad u Evropi od 9. do 12. vijeka, s oko 400.000 stanovnika. Carstvo je oslabilo nakon poraza u [[Bitka kod Manzikerta|bici kod Manzikerta]], a posebno nakon [[Pad Konstantinopolja (1204)|Pada Konstantinopolja]] 1204, tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]].<ref name="DuikerSpielvogel2010">{{cite book|author1=William J. Duiker|author2=Jackson J. Spielvogel|title=The Essential World History|url=https://books.google.com/books?id=UJpI18JaEL0C&pg=PA330|access-date=20. 1. 2013|year=2010|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-495-90227-0|page=330|quote=The Byzantine Empire also interacted with the world of Islam to its east and the new European civilization of the west. Both interactions proved costly and ultimately fatal.}}</ref><ref name="Findlay2006">{{cite book|author=Ronald Findlay|title=Eli Heckscher, International Trade, And Economic History|url=https://books.google.com/books?id=VOE-sRivB6kC&pg=PA179|access-date=20. 1. 2013|year=2006|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-06251-0|pages=178–179|quote=These Christian allies did not accept the authority of Byzantium, and the Fourth Crusade that sacked Constantinople and established the so-called Latin Empire that lasted until 1261 was a fatal wound from which the empire never recovered until its fall at the hands of the Ottoman Turks in 1453 (Queller and Madden 1997).}}</ref><ref name="Browning1992">{{cite book|author=Robert Browning|title=The Byzantine Empire (Revised Edition)|url=https://books.google.com/books?id=qAlcKDsubMgC&pg=PA253|access-date=20. 1. 2013|year=1992|publisher=CUA Press|isbn=978-0-8132-0754-4|page=253|quote=And though the final blow was struck by the Ottoman Turks, it can plausibly be argued that the fatal injury was inflicted by the Latin crusaders in 1204.}}</ref><ref name="Byfield2008">{{cite book|author=Ted Byfield|title=A Glorious Disaster: A.D. 1100 to 1300: The Crusades: Blood, Valor, Iniquity, Reason, Faith|url=https://books.google.com/books?id=o8hJgj5q5IEC&pg=PA136|access-date=20. 1. 2013|year=2008|publisher=Christian History Project|isbn=978-0-9689873-7-7|page=136|quote=continue to stand for another 250 before ultimately falling to the Muslim Turks, but it had been irrevocably weakened by the Fourth Crusade.}}</ref><ref name="Golna2004">{{cite book|author=Cornelia Golna|title=City of Man's Desire: A Novel of Constantinople|url=https://books.google.com/books?id=xHXGa8HSQIQC&pg=PA424|access-date=20. 1. 2013|year=2004|publisher=Go-Bos Press|isbn=978-90-804114-4-9|page=424|quote=1204 The Fourth Crusade sacks Constantinople, destroying and pillaging many of its treasures, fatally weakening the empire both economically and militarily}}</ref><ref name="Powell2001">{{cite book|author=John Powell|title=Magill's Guide to Military History: A-Cor|url=https://books.google.com/books?id=lBYZAQAAIAAJ|access-date=20. 1. 2013|year=2001|publisher=Salem Press|isbn=978-0-89356-015-7|quote=However, the fifty-seven years of plunder that followed made the Byzantine Empire, even when it retook the capital in 1261, genuinely weak. Beginning in 1222, the empire was further weakened by a civil war that lasted until 1355.&nbsp;... When the Ottomans overran their lands and besieged Constantinople in 1453, sheer poverty and weakness were the causes of the capital city's final fall.}}</ref><ref name="Irvin2002">{{cite book|author=Dale T. Irvin|title=History of the World Christian Movement: Volume 1: Earliest Christianity To 1453|url=https://books.google.com/books?id=C2akvQfa-QMC&pg=PA405|access-date=20. 1. 2013|date=10. 1. 2002|publisher=Continuum International Publishing Group|isbn=978-0-567-08866-6|page=405|quote=Not only did the fourth crusade further harden the resentments Greek-speaking Christians felt toward the Latin West, but it further weakened the empire of Constantinople, many say fatally so. After the restoration of Greek imperial rule the city survived as the capital of Byzantium for another two centuries, but it never fully recovered.}}</ref><ref name="Frucht2004">{{cite book|author=Richard C. Frucht|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C&pg=PA856|access-date=20. 1. 2013|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-800-6|page=856|quote=Although the empire was revived, the events of 1204 had so weakened Byzantium that it was no longer a great power.}}</ref><ref name="DuikerSpielvogel2010v2">{{cite book|author1=William J. Duiker|author2=Jackson J. Spielvogel|title=The Essential World History|url=https://books.google.com/books?id=UJpI18JaEL0C&pg=PA386|access-date=20. 1. 2013|year=2010|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-495-90227-0|page=386|quote=Later they established themselves in the Anatolian peninsula at the expense of the Byzantine Empire.&nbsp;... The Byzantines, however, had been severely weakened by the sack of Constantinople in the Fourth Crusade (in 1204) and the Western occupation of much of the empire for the next half century.}}</ref> Iako će uspjeti da obnovi Konstantinopolj 1261, Bizantija je pala 1453. kada je Osmansko Carstvo uspjelo da zauzme ovaj grad.<ref name="natgeo 211">National Geographic, 211.</ref><ref name="Peters2006">{{cite book|author=Ralph Peters|url=https://books.google.com/books?id=63zoSincJE0C|title=New Glory: Expanding America's Global Supremacy|date=29. 8. 2006|publisher=Sentinel|isbn=978-1-59523-030-0|quote=Western Christians, not Muslims, fatally crippled Byzantine power and opened Islam's path into the West.|access-date=20. 1. 2013}}</ref><ref name="Chronicles">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Ay0RAQAAMAAJ|title=Chronicles|publisher=Rockford Institute|year=2005|quote=two-and-a-half centuries to recover from the Fourth Crusade before the Ottomans finally took Constantinople in 1453,&nbsp;... They fatally wounded Byzantium, which was the main cause of its weakened condition when the Muslim onslaught came. Even on the eve of its final collapse, the precondition for any Western help was submission in Florence.|access-date=20. 1. 2013}}</ref> [[Datoteka:Mongols suzdal.jpg|thumb|200px|lijevo|Pljačka [[Suzdalj]]a kojom je komandovao [[Batu-kan]] 1238. tokom [[Mongolski pohod na Evropu|mongolskog pohoda na Evropu]].]] U 11. i 12. stoljeću, stalni napadi nomadskih [[Turkijski narodi|turkijskih naroda]], poput [[Pečenezi|Pečenega]], [[Kumani|Kumana]] i [[Kipčaci|Kipčaka]], uzrokovali su masovnu seobu slavenskog stanovništva u sigurnije, šumovitija sjeverna područja i privremeno zaustavili širenje ruske država ka jugu i istoku.<ref name="Klyuch1">{{Cite book|last=Klyuchevsky|first=Vasily|title=The course of the Russian history|location=v.1|url=http://www.kulichki.com/inkwell/text/special/history/kluch/kluch16.htm|isbn=978-5-244-00072-6|year=1987|publisher="Myslʹ}}</ref><ref name="The Destruction of Kiev">{{cite web|url=https://tspace.library.utoronto.ca/citd/RussianHeritage/4.PEAS/4.L/12.III.5.html |archive-url=https://archive.today/20110427075859/https://tspace.library.utoronto.ca/citd/RussianHeritage/4.PEAS/4.L/12.III.5.html|archive-date=27. 4. 2011 |title=The Destruction of Kiev|publisher=University of Toronto|access-date=10. 6. 2008}}</ref> Kao i u mnogim drugim dijelovima Evroazije, ovom teritorijom su nadvladali [[Mongoli]] [[Mongolsko osvajanje Kijevske Rusije|osvajanjem Kijevske Rusije]].<ref name="The Destruction of Kiev"/> Osvajači koji su postali poznati kao Tatari, bili su uglavnom narodi turskog govornog područja pod mongolskim [[suzerenstvo]]m. Uspostavili su državu pod nazivom [[Zlatna horda]] sa sjedištem na Krimu, koja je kasnije prihvatila islam kao religiju i vladala današnjom južnom i srednjom Rusijom više od 3 stoljeća.<ref>"[http://www.britannica.com/eb/article-9037242/Golden-Horde Golden Horde]", in ''[[Encyclopædia Britannica]]'', 2007.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.accd.edu/sac/history/keller/Mongols/states3.html |title=Khanate of the Golden Horde (Kipchak) |publisher=Alamo Community Colleges |access-date=10. 6. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607055652/http://www.accd.edu/sac/history/keller/Mongols/states3.html |archive-date=7. 6. 2008 |df= }}</ref> Nakon pada mongolske vladavine, u 14. vijeku, pojavile su se prve [[Rumunija|rumunske]] države (kneževine): [[Moldavija]] i [[Vlaška]]. Ranije su ta područja bila pod naismjeničnom kontrolom Pečenega i Kumana.<ref>Spinei, Victor. The Romanians and the Turkic Nomads North of the Danube Delta from the Tenth to the Mid-Thirteenth Century, Brill, 2009, {{ISBN|978-9004175365}}</ref> Od 12. do 15. vijeka, [[Velika Moskovska Kneževina]] prerasla je iz malene kneževine pod mongolskom vlašću u najveću evropsku državu, svrgnuvši Mongole 1480. S vremenom je postala [[Rusko Carstvo]], a učvrstila se za vrijeme vladavine [[Ivan III, veliki knez Moskve|Ivana III Velikog]] i [[Ivan Grozni|Ivana Groznog]], neprestano se širivši na istok i jug tokom sljedećih stoljeća. Početkom 13. stoljeća [[Atina]] je postala vojvodstvo kojim je upravljao francuski krstaški vitez, čiji je nasljednik angažirao [[Katalonci|katalonske]] plaćenike da se bore protiv suparničke države, da bi ih oni svrgli tek 1311. Iako je jezgra njihove vojske bila lahka naoružana [[pješadija]], nije u vojnoj opremi bila toliko nadmoćna kao [[Legija|legije]] iz vremena starog Rima. Međutim, katalonska vojska je u svom [[Katalonski vojni pohod na Malu Aziju|vojnom pohodu na Orijent]] srela i porazila vojske Turaka, [[Kavkaz (regija)|Kavkazaca]], balkanske gorštake, đenovačke strijelce i konjicu, [[Tračani|tračansku]], [[Makedonija (regija)|makedonsku]], te azijsku Bizantijsku vojsku i reprezentativni niz francuskog viteštva. Na taj način su osvojili velike teritorije i vladali većinom Grčke tokom velikog dijela 14. stoljeća.<ref>{{cite book |title=Infantry Warfare in the Early Fourteenth Century: Discipline, Tactics, and Technology |publisher=Boydell & Brewer Ltd |page=58}}</ref> [[Velika glad (1315–1317)]] bila je prva [[kriza 14. stoljeća]] koja je pogodila Evropu u kasnom Srednjem vijeku.<ref>[http://www.oglethorpe.edu/faculty/%7Eb_smith/ou/bs_foundations_chapter9.htm The Late Middle Ages] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151102090226/http://www.oglethorpe.edu/faculty/~b_smith/ou/bs_foundations_chapter9.htm |date=2. 11. 2015 }}. Oglethorpe University.</ref> Razdoblje između 1348. i 1420. bilo je svjedokom najtežih gubitaka. Broj stanovnika Francuske smanjen je za polovinu.<ref>Baumgartner, Frederic J. ''France in the Sixteenth Century.'' London: [[Macmillan Publishers (United States)|Macmillan Publishers]], 1995. {{ISBN|0-333-62088-7}}.</ref><ref>Don O'Reilly. "[http://www.historynet.com/magazines/military_history/3031536.html Hundred Years' War: Joan of Arc and the Siege of Orléans]". ''TheHistoryNet.com''. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20061109043743/http://www.historynet.com/magazines/military_history/3031536.html |date=9. 11. 2006 }}</ref> Srednjovjekovnu Britaniju pogodilo je 95 kriza gladi,<ref>[https://www.telegraph.co.uk/opinion/main.jhtml?xml=/opinion/2004/08/08/do0809.xml&sSheet=/opinion/2004/08/08/ixop.html Poor studies will always be with us]{{Mrtav link}}. By James Bartholomew. Telegraph. 7 August. 2004.</ref> a Francuska je u istom periodu pretrpjela 75 ili više posljedica kriza gladi.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/201392/famine Famine]. Encyclopædia Britannica.</ref> Sredinom 14. vijeka Evropu je opustošila [[crna smrt]], jedna od najsmrtonosnijih [[pandemija]] u ljudskoj historiji, koja je ubila oko 25 miliona ljudi samo u Evropi - trećinu evropskog stanovništva u to vrijeme.<ref>{{cite magazine|url=http://science.nationalgeographic.com/science/health-and-human-body/human-diseases/plague-article.html|title=Plague: The Black Death|magazine=National Geographic|access-date=1. 4. 2012|archive-date=28. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128194106/http://science.nationalgeographic.com/science/health-and-human-body/human-diseases/plague-article.html|url-status=dead}}</ref> Kuga je imala razorni učinak na evropsku socijalnu strukturu, a to je navelo ljude da uživaju i žive za dati trenutak, kao što je to ilustrirao [[Giovanni Boccaccio]] u svom djelu pod nazivom [[Dekameron]] (1353). Bio je to ozbiljan udarac Rimokatoličkoj crkvi i doveo je do pojačanog progona [[Jevreji|Jevreja]], prosjaka i [[Lepra|gubavaca]]. Smatra se da se kuga pojavljivala tokom svake generacije s različitim stepenom [[Virulencija|virulencije]] i smrtnosti sve do 18. stoljeća.<ref>{{cite web|url=http://www.infoplease.com/cig/dangerous-diseases-epidemics/bubonic-plague.html |title=Epidemics of the Past: Bubonic Plague&nbsp;— Infoplease.com |publisher=Infoplease.com |date= |access-date=3. 11. 2008}}</ref> U tom periodu više od 100 epidemija kuge pojavilo se širom Evrope.<ref name="Revill">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/uk/2004/may/16/health.books |title=Black Death blamed on man, not rats &#124; UK news &#124; The Observer |newspaper=The Observer |author=Jo Revill |date= 16. 5. 2004|access-date=3. 11. 2008 | location=London}}</ref> === Rano moderno doba === {{Glavni|Rano moderno doba}} {{Glavni|Reformacija}} {{Glavni|Naučna revolucija}} {{Glavni|Velika geografska otkrića}} [[Datoteka:La scuola di Atene.jpg|thumb|250x250px|[[Atinska škola]], slikarsko djelo [[Raffaello Santi|Rafaela Santija]] iz 1511. na kojem su prikazani njegovi savremenici [[Michelangelo]] i [[Leonardo da Vinci]] (u sredini) u klasičnim odorama iz vremena renesanse.|alt=]] Evropa se redefiniše u 16. vijeku pod utjecajem [[Renesansa|Renesanse]] i prekookeanskih kolonija. Renesansa je bilo razdoblje kulturnih promjena koje su počele iz [[Firenca|Firence]], a kasnije su se proširila i na ostatak Evrope. Uspon novog [[Humanizam|humanizma]] popraćen je obnavljanjem zaboravljenih klasičnih grčkih i [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|arapskih znanja]] iz samostanskih biblioteka, često prevedenih s [[Arapski jezik|arapskog]] na [[latinski jezik]].<ref>[[Roberto Weiss|Weiss, Roberto]] (1969) ''The Renaissance Discovery of Classical Antiquity'', {{ISBN|1-59740-150-1}}</ref><ref>{{Cite book|author=Jacob Burckhardt|origyear=1878|url=https://archive.org/details/civilizationofre00burc_0|title=The Civilisation of the Renaissance in Italy|edition=translation by S.G.C Middlemore|year=1990|isbn=978-0-14-044534-3|publisher=Penguin Books|location=London|author-link=Jacob Burckhardt}}</ref> Renesansa se proširila Evropom između 14. i 16. vijeka, a bila je propraćena: cvjetanjem umjetnosti, filozofije, muzike i nauke koju je doživjela pod zajedničkim pokroviteljstvom kraljeva, plemstva, rimokatoličke crkve i nove trgovačke klase.<ref>Jensen, De Lamar (1992), ''Renaissance Europe'', {{ISBN|0-395-88947-2}}</ref><ref>{{Cite book|last=Levey|first=Michael|title=Early Renaissance|url=https://archive.org/details/earlyrenaissance0000leve|publisher=Penguin Books|year=1967}}</ref> Pokrovitelji u Italiji, među koje spadaju i porodica firentinskih bankara [[Medici]] i pape u Rimu, finansirali su plodne umjetnike iz perioda [[Rana renesansa|Rane renesanse]] (quattrocento) i [[Visoka renesansa|Visoke renesanse]] (cinquecento) poput: [[Raffaello Santi|Rafaela]], [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]] i [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]].<ref name="natgeo 292">National Geographic, 292.</ref><ref>{{Cite book|last=Levey|first=Michael|title=High Renaissance|publisher=Penguin Books|year=1971}}</ref> Politička spletka unutar Crkve sredinom 14. stoljeća izazvala je [[zapadni raskol]]. Tokom ovog četrdesetogodišnjeg perioda, dvojica papa - jedan u francuskom gradu [[Avignon]]u i jedan u Rimu - preuzeli su vlast nad Crkvom. Iako su doktrinarna neslaganja koja su izazvala raskol na kraju riješena 1417, duhovni autoritet pape pretrpio je velike gubitke. U 15. stoljeću Evropa se počela širiti izvan svojih geografskih granica. Španija i Portugal, najveće pomorske sile tog vremena, preuzele su ulogu u istraživanju svijeta.<ref>{{Cite book|last=John Morris Roberts|title=Penguin History of Europe|year=1997|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-026561-3|url=https://archive.org/details/penguinhistoryof00robe_1}}</ref> Istraživanje je doseglo [[Južna hemisfera|južnu hemisferu]] Atlantskog okeana i najjužniji obod Afrike. [[Kristofer Kolumbo]] stigao je do [[Novi svijet|Novog svijeta]] 1492, a [[Vasco da Gama]] otvorio je okeansku rutu prema Istoku povezujući Atlantik i [[Indijski okean]]. Godine 1498. [[Ferdinand Magellan]] stigao je do Azije zapadno preko Atlantskog i [[Tihi okean|Tihog okeana]] u španskoj ekspediciji Magellan-Elcano, što je dovelo do prvog putovanja oko svijeta, koji je završio [[Juan Sebastián Elcano]] (1519–1522). Ubrzo nakon toga, Španija i Portugal započeli su osnivanje velikih globalnih carstava u Americi, Aziji, Africi i [[Okeanija|Okeaniji]]. Francuska, Holandija i Engleska uskoro su slijedile u izgradnji velikih kolonijalnih carstava s velikim imanjima u Africi, Americi i Aziji. [[Italijanski ratovi]] (1494–1559) doveli su do razvoja prve moderne profesionalne vojske u Evropi, [[Tercija]]. Njihova nadmoćnost postala je očita u [[Bitka kod Bicocca|bici kod Bicocca]]-e (1522) protiv francusko-švicarsko-italijanskih vojnih snaga. Ovo je označilo kraj masovnih napada kopljima nakon što su hiljade švicarskih kopljanika poginuli od španskog streljačkog vatrenog oružja, [[arkebuza]], a da potonji nisu pretrpjeli ni jednu jedinu žrtvu.<ref>{{cite book |last1=Joseph |first1=Paul |title= The SAGE Encyclopedia of War: Social Science Perspectives |date=2016}}</ref> Tokom 16. vijeka španske i italijanske trupe krenule su na sjever kako bi se borile na holandskim i njemačkim ratištima, gdje su izginuli u velikom broju.<ref>{{cite book |last1=Nolan |first1=Cathal J. |title=Wars of the Age of Louis XIV, 1650-1715: An Encyclopedia of Global Warfare and Civilization |url=https://archive.org/details/warsofageoflouis0000nola |date=2008 |page=[https://archive.org/details/warsofageoflouis0000nola/page/442 442]}}</ref><ref>{{cite book |last1=Paoletti |first1=Ciro |title=A Military History of Italy |url=https://archive.org/details/militaryhistoryo0000paol |date=2008 |page=[https://archive.org/details/militaryhistoryo0000paol/page/27 27]}}</ref> [[Datoteka:Spain1580.gif|thumb|250px|desno|U Habzburškom Carstvu, Španija je bila preovladavajuća sila u zajednici koja je obuhvatala današnju [[Belgija|Belgiju]], [[Luksemburg]], [[Holandija|Holandiju]], [[Burgundija|Burgundiju]] i veliki dio [[Italija|Italije]]. Glavna vojna baza Španije u Evropi bila je [[Milansko Vojvodstvo]].<ref>{{cite book |last1=Kamen |first1=Henry |title=Spain's Road to Empire: The Making of a World Power, 1492–1763 |page=221}}</ref>]] Moć Crkve dodatno je oslabljena [[Protestantizam|protestantskom]] [[Reformacija|reformacijom]] 1517, kada je njemački teolog [[Martin Luther]] zakucao na vrata crkve svojih [[Devedeset i pet teza]] kritizirajući prodaju oproštaja ([[indulgencija]]). Nakon toga ekskomuniciran je 1520. [[Papinska bula|papinskom bulom]] [[Exsurge Domine]], a njegovi sljedbenici osuđeni su u [[Wormski Reichstag|Wormskom Reichstagu]] 1521, koji je njemačke knezove podijelio između protestantske i rimokatoličke vjere. Vjerske borbe i ratišta širili su se sa širenjem protestantizma. Prvi rat je izbio u Njemačkoj, gdje su španske trupe porazile protestantsku vojsku [[Schmalkaldski savez|Schmalkaldskog saveza]] u [[Bitka kod Mühlberga|bici kod Mühlberga]], čime je okončan [[Schmalkaldski rat]] (1546–1547).<ref>{{cite book |last1=Mortimer |first1=G. |title=Early Modern Military History, 1450-1815 |url=https://archive.org/details/earlymodernmilit0000unse |date=2004 |page=[https://archive.org/details/earlymodernmilit0000unse/page/32 32]}}</ref> Između 2 i 3 miliona ljudi ubijeno je u [[Hugentski ratovi|Hugenotskim ratovima]] (1562–98). Osamdesetogodišnji rat (1568–1648) između katoličke Španije i holandskih [[Kalvinizam|kalvinista]] doveo je do smrti stotina hiljada ljudi.<ref name="remilitari">{{cite web|title=Victimario Histórico Militar|url=http://remilitari.com/guias/victimario9.htm}}</ref> Tokom [[Kölnski rat|Kölnskog rata]] (1583–88), španske i bavarske snage suočile su se s njemačkim kalvinističkim i holandskim trupama. [[Tridesetogodišnji rat]] (1618–48) osakatio je Sveto rimsko carstvo i opustošio veći deo Njemačke, ubivši između 25 i 40 % stanovništva.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/195896/history-of-Europe/58335/Demographics History of Europe – Demographics]. Encyclopædia Britannica.</ref> Tokom Tridesetogodišnjeg rata, u kojem su se razne protestantske snage borile protiv carskih vojski, Francuska je davala subvencije neprijateljima [[Habsburg (dinastija)|Habsburga]], posebno [[Švedska|Švedskoj]]. Uništavanje švedske vojske od strane španskih terciosa u [[Bitka kod Nördlingena|bici kod Nördlingena]] prisililo je Francusku da vojno intervenira u Tridesetogodišnjem ratu. Francuska i stara švedska plemićka porodica [[Oxenstierna]] su 1638. pristale na ugovor u [[Hamburg]]u, produžujući godišnju francusku subvenciju od 400.000 riksdalera na tri godine, ali Švedska se neće boriti protiv Španije. Francuzi su 1643. porazili jednu od najboljih španskih armija u [[Bitka kod Rocroi|bici kod Rocroi]]. Nakon [[Westfaski mir|mira iz Westfalije]], Francuska je prevladala u Evropi. Ista država je vodila niz ratova zbog dominacije nad Zapadnom Evropom, uključujući [[Francusko-španski rat]], [[Francusko-holandski rat]], [[Rat velike alijanse]] i [[Rat za špansko naslijeđe]]. Ovi ratovi koštali su Francusku preko milion vojnih žrtava.<ref>{{cite book |title=Europe's Tragedy: A New History of the Thirty Years War |url=https://books.google.com/books?id=-YlL5mB-5e4C&pg=PT860&lpg=&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false}}</ref><ref>{{cite book |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492-2015, 4th ed. |url=https://books.google.com/books?id=8urEDgAAQBAJ&pg=PA73#v=onepage&q&f=false}}</ref> 17. stoljeću Srednjoj i Istočnoj Evropi bilo je razdoblje opšteg pada.<ref>{{cite web|url=http://libro.uca.edu/payne1/payne15.htm|title=The Seventeenth-Century Decline|access-date=13. 8. 2008|publisher=The Library of Iberian resources online}}</ref> Srednja i Istočna Evropa doživjela je više od 150 gladi u 200-godišnjem razdoblju između 1501. i 1700.<ref>"''[https://books.google.com/books?id=juvbIDu9ARIC&pg=PA51 Food, Famine And Fertilisers]''". Seshadri Kannan (2009). APH Publishing. str. 51. {{ISBN|81-313-0356-X}}</ref> Nakon potpisivanja [[Krevska unija|Krevske unije]] (1385) Srednja i Istočna Evropa bila je pod vlašću [[Kraljevina Poljska|Kraljevine Poljske]] i [[Veliko vojvodstvo Litvanija|Velikog vojvodstva Litvanije]]. Između 1648. i 1655. u Srednjoj i Istočnoj Evropi završila se nadmoćnost Poljsko-litvanske unije. Od 15. do 18. vijeka, kada su Rusiju osvojili raspadajući [[kanat]]i Zlatne horde, Tatari iz [[Krimski kanat|Krimskog kanata]] često su vršili prepade na istočnoslavenske zemlje kako bi zarobili robove.<ref>W.G. Clarence-Smith (2006). "''[https://books.google.com/books?id=nQbylEdqJKkC Islam And The Abolition Of Slavery]''". Oxford University Press. p. 13. {{ISBN|0-19-522151-6}}&nbsp;— "Lands to the north of the Black Sea probably yielded the most slaves to the Ottomans from 1450. A compilation of estimates indicates that Crimean Tartars seized about 1,750,000 Ukrainians, Poles, and Russians from 1468 to 1694."</ref> Dalje prema istoku, [[Nogajska horda]] i [[Kazahstanski kanat]] često su stoljećima napadali slavenska područja Rusije, Ukrajine i Poljske, sve do ruskog širenja i osvajanja većine sjeverne Evroazije (tj. Istočne Evrope, Srednje Azije i [[Sibir]]a). Renesansa i [[Novi monarsi]] označili su početak ere otkrića, razdoblje istraživanja, pronalazaka i naučnog razvoja.<ref>{{Cite book | last = Hunt | first = Shelby D. | title = Controversy in marketing theory: for reason, realism, truth, and objectivity | url = https://books.google.com/books?id=07lchJbdWGgC&pg=PA18 | publisher = M.E. Sharpe | year = 2003 | page = 18 | isbn = 978-0-7656-0932-8}} </ref> Među velikim ličnostima zapadne naučne revolucije tokom 16. i 17. vijeka bili su: [[Kopernik]], [[Johannes Kepler|Kepler]], [[Galileo Galilei]] i [[Isaac Newton]].<ref>"[http://web.clas.ufl.edu/users/ufhatch/pages/03-Sci-Rev/SCI-REV-Home/05-sr-lng-timeline.htm Scientific Revolution: Chronological Timeline: Copernicus to Newton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723195302/http://web.clas.ufl.edu/users/ufhatch/pages/03-Sci-Rev/SCI-REV-Home/05-sr-lng-timeline.htm |date=23. 7. 2013 }}". Retrieved 23 June 2012.</ref> Prema Peteru Barrettu: {{Citat|Opšte je prihvaćeno da je "moderna nauka" nastala u Evropi u 17. vijeku (pred kraj renesanse), uvodeći novo razumijevanje prirodnog svijeta.}}<ref name="Barrett">Peter Barrett (2004), ''[https://books.google.com/books?id=fwxViwX6KuMC&pg=PA14 Science and Theology Since Copernicus: The Search for Understanding]'', pp. 14–18, [[Continuum International Publishing Group]], {{ISBN|0-567-08969-X}}</ref> === 18. i 19. vijek === {{Glavni|Savremena historija}}{{Glavni|Industrijska revolucija}}{{Glavni|Francuska revolucija}}{{Glavni|Prosvjetiteljstvo}} [[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|thumb|250px|desno|Napoleonovo povlačenje iz Rusije 1812.]] Doba prosvjetiteljstva bio je snažan intelektualni pokret tokom 18. stoljeća, koji je unapređivao naučne i na razumu temeljene misli.<ref>{{Cite book|last=Goldie|first=Mark|last2= Wokler|first2=Robert |title=The Cambridge History of Eighteenth-Century Political Thought|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-37422-4}}</ref><ref>{{Cite book|last=Cassirer|first=Ernst |title=The Philosophy of the Enlightenment|publisher=Princeton University Press|year=1979|isbn=978-0-691-01963-5}}</ref><ref name="natgeo 255">National Geographic, 255.</ref> Nezadovoljstvo monopolom [[Aristokratija|aristokratije]] i klera na političku vlast u Francuskoj dovelo je do izbijanja Francuske revolucije i uspostavljanja [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]], uslijed čega je [[monarhija]] i veliki dio [[Plemstvo|plemstva]] propalo za vrijeme početnog stadija [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]] i vladavine terora.<ref>{{Cite book|last=Schama|first=Simon|authorlink=Simon Schama|publisher=[[Alfred A. Knopf|Knopf]]|title=Citizens: A Chronicle of the French Revolution|year=1989|isbn=978-0-394-55948-3|title-link=Citizens: A Chronicle of the French Revolution}}</ref> [[Napoleon Bonaparte]] došao je na vlast nakon Francuske revolucije i osnovao [[Prvo Francusko Carstvo]] koje je za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] preraslo u opseg velikih dijelova Evrope prije nego što se 1815. srušilo nakon [[Bitka kod Waterlooa|bitke kod Waterlooa]].<ref name="natgeo 360">National Geographic, 360.</ref><ref>{{Cite book|last=McEvedy|first=Colin|title=The Penguin Atlas of Modern History|url=https://archive.org/details/penguinatlasofmo00coli|publisher=Penguin Books|year=1972|isbn=978-0-14-051153-6}}</ref> Napoleonova vladavina dovela je do daljnjeg širenja ideala Francuske revolucije, uključujući i [[Nacionalna država|nacionalne države]], kao i širokog usvajanja francuskih modela uprave, zakona i obrazovanja.<ref>{{Cite book|last=Lyons|first=Martyn|publisher= [[St. Martin's Press]]|year= 1994|isbn=978-0-312-12123-5|title=Napoleon Bonaparte and the legacy of the French Revolution|url=https://archive.org/details/napoleonbonapart0000lyon}}</ref><ref>{{Cite book|last=Grab|first=Alexander|title=Napoleon and the Transformation of Europe (European History in Perspective) |url=https://archive.org/details/napoleontransfor0000grab|publisher=Palgrave MacMillan|year=2003|isbn=978-0-333-68275-3}}</ref><ref name="natgeo 350">National Geographic, 350.</ref> Nastaju jaka kraljevstva i budi se nacionalizam. Francuska revolucija i [[industrijska revolucija]] donose inovacije kojima će Evropa u 19. vijeku zavladati cijelim svijetom. [[Bečki kongres]] koji je bio sazvan nakon Napoleonovog pada, uspostavio je novu ravnotežu snaga u Evropi usredsređenu na pet "velikih sila": Veliku Britaniju, Francusku, Prusku, Austriju i Rusiju. Ova ravnoteža je ostala na snazi do [[Revolucija 1848-49|revolucije 1848. godine]], tokom koje su liberalni ustanci zahvatili cijelu Evropu, osim Rusije i Velike Britanije. Ove revolucije su na kraju srušili konzervativni elementi i došlo je do malo reformi. Godine 1859. došlo je do ujedinjenja [[Rumunija|Rumunije]] kao nacionalne države s manjim kneževinama. 1867. osnovano je [[Austro-Ugarska|Austrougarsko Carstvo]], a 1871. došlo je do ujedinjenja Italije i Njemačke, koje su ranije bile nacionalne države s manjim kneževinama.<ref>{{Cite book|last=Davies|first=Norman|title=Europe: A History|publisher=Oxford University Press|year=1996|isbn=978-0-19-820171-7|url-access=registration|url=https://archive.org/details/europehistory00davi_0}}</ref> Paralelno s tim, [[Istočno pitanje]] postajalo je složenije još od osmanlijskog poraza u [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turskom ratu (1768–1774)]]. Kako se raspad Osmanskog Carstva činio neizbježnim, velike sile su se borile da očuvaju svoje strateške i trgovačke interese u osmanskim oblastima. [[Ruska Imperija]] je imala koristi od pada, dok su Habsburško Carstvo i Britanija shvatili da je očuvanje Osmanskog Carstva u njihovom najboljem interesu. U međuvremenu, [[Prvi srpski ustanak|Prvi]] iz 1804, te [[Drugi srpski ustanak]] iz 1815. i [[Grčki rat za nezavisnost]] (1821) označili su početak kraja osmanlijske vladavine na [[Balkan]]u, koji se završio [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912–1913.<ref>[http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?groupid=3044&HistoryID=ac79], ''Ottoman Empire – 19th century'', Historyworld</ref> Formalno priznanje faktički nezavisnih kneževina [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]], [[Kneževina Srbija|Srbije]] i Rumunije uslijedilo je na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. Mnogi osmanlijski muslimani su se suočili ili s istrebljenjem od strane novih nezavisnih država ili su protjerani na sve manje osmanske posjede u Evropi ili u [[Anadolija|Anadoliju]]. Samo između 1821. i 1922, više od 5 miliona osmanskih muslimana prognano je iz svojih domova, dok je još 5,5 miliona umrlo u ratovima ili zbog gladi i bolesti.<ref>{{cite book |last1=Travis |first1=Hannibal |title=The Assyrian Genocide: Cultural and Political Legacies |url=https://books.google.com/books?id=MsItDwAAQBAJ&pg=PT48&lpg=#v=onepage&q&f=false}}</ref> [[Datoteka:Marshall's flax-mill, Holbeck, Leeds - interior - c.1800.jpg|thumb|250px|desno|Bivši mlinovi za mljevenje [[lan]]enog sjemena ("Temple Works") u engleskom gradu Holbecku (1840), predstavlja dobar primjer industrijskog postrojenja tokom industrijske revolucije koja je započela u Velikoj Britaniji.]] [[Industrijska revolucija]] započela je u Velikoj Britaniji krajem 18. stoljeća i proširila se po cijeloj Evropi. Izum i primjena novih tehnologija doveli su do brzog urbanog rasta, masovne zaposlenosti i porasta nove radničke klase.<ref>{{Cite book|first=George Macaulay|last=Trevelyan|title=A shortened history of England|publisher=Penguin Books|year=1988|isbn=978-0-14-010241-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/shortenedhistory00geor}}</ref> Uslijedile su reforme u socijalnoj i ekonomskoj sferi, uključujući prve zakone o dječijem radu, legalizaciji sindikata,<ref>{{Cite book|last=Webb|first=Sidney | title=History of Trade Unionism |url=https://archive.org/details/historyoftradeun0000webb_w5v6| publisher= AMS Press | year=1976 | isbn=978-0-404-06885-1}}</ref> i ukidanja [[Ropstvo|ropstva]].<ref>[http://www.britannica.com/blackhistory/article-24160 Slavery], ''Historical survey – Ways of ending slavery'', Encyclopædia Britannica</ref> U Britaniji je donesen ''Zakon o javnom zdravstvu iz 1875. godine'' koji je značajno poboljšao životne uslove u mnogim britanskim gradovima.<ref>{{Cite book|first=George Macaulay|last=Trevelyan|title=English Social History|url=https://archive.org/details/in.gov.ignca.11198|publisher=Longmans, Green|year=1942}}</ref> Stanovništvo Evrope povećalo se s oko 100 miliona 1700. na 400 miliona do 1900.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/387301/modernisation/12022/Population-change Modernisation – Population Change]. ''Encyclopædia Britannica''.</ref> Posljednja velika glad zabilježena u Zapadnoj Evropi ([[velika glad u Irskoj]], izazvala je smrt i masovno iseljavanje miliona [[Irci|Iraca]].<ref>"[https://www.bbc.co.uk/history/british/victorians/famine_01.shtml The Irish Famine]". BBC – History.</ref> U 19. stoljeću 70 miliona ljudi napustilo je Evropu u migracijama u različite evropske kolonije u inostranstvu i u [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>[http://migration.ucdavis.edu/mn/more.php?id=1118_0_5_0 The Atlantic: Can the US afford immigration?]. ''Migration News''. December 1996.</ref> [[Demografija|Demografski]] rast značio je da je do 1900. udio Evrope u svjetskom stanovništvu iznosio 25%.<ref>[http://www.gmi.org/index.php/download_file/view/1561/ PoPulation – Global Mapping International] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202232625/http://www.gmi.org/index.php/download_file/view/1561/ |date=2. 2. 2014 }}</ref> === 20. vijek pa do danas === {{Glavni|Historija Evrope}}{{Glavni|Prvi svjetski rat}}{{Glavni|Evropa i svijet između dva svjetska rata}}{{Glavni|Drugi svjetski rat}}{{Glavni|Hladni rat}}{{Glavni|Historija Evropske unije}} [[Datoteka:Colonisation 1914.png|thumb|lijevo|260px|Mapa evropskog kolonijalnog carstva širom svijeta 1914. Francusko pripajanje [[Alžir]]a koštalo je života 15. 000 [[Francuzi|Francuza]] i 285. 000 [[Alžirci|Alžiraca]].<ref>[http://necrometrics.com/wars19c.htm#Algeria1830 ''French Conquest of Algeria (1829-47)'']</ref> Za vrijeme [[Ačehejski rat|Ačehejskog rata]] između sultanata Ačeha i Kraljevine Holandije, ubijeno je između 60.000 – 70.000 [[Indonežani|Indonežana]]. U [[Njemačka Istočna Afrika|Njemačkoj Istočnoj Africi]] tokom [[Maji Maji pobuna|Maji Maji pobune]] ubijeno je između 75.000–145.000 [[Afrikanci|Afrikanaca]]. Portugalsko osvajanje [[Mozambik]]a uzrokovalo je preko 100.000 mrtvih među protivnicima Portugala i domaćim stanovništvom. Tokom italijanskog osvajanja Etiopije u dva odvojena vremenska perioda domaće stanovništvo je bilo desetkovano nakon ubijanja 17.000 Etiopljana 1896, a još 275.000 od suprotstavljenih snaga 1936.<ref>{{cite book |last1=Etemad |first1=Bouda |title=Possessing the World: Taking the Measurements of Colonisation from the 18th to the 20th Century |url=https://archive.org/details/possessingworldt0000etem |date=2007 |page=[https://archive.org/details/possessingworldt0000etem/page/87 87]}}</ref> Broj ubijenih tokom britanskog perioda kolonizacije je i do danas nepoznat.]] Dva svjetska rata (koja su se najvećim dijelom vodila na evropskom tlu) i ekonomska depresija bili su preovladavajući događaji tokom prve polovine 20. vijeka. [[Prvi svjetski rat]] vodio se između 1914. i 1918, a počeo je kada je austrijskog nadvojvodu [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] ubio [[Jugoslavenstvo|jugoslavenski nacionalista]]<ref>{{cite web|url=http://praguepost.com/world-news/39837-assassin-gavrilo-princip-gets-a-statue-in-sarajevo|title=Assassin Gavrilo Princip gets a statue in Sarajevo|access-date=11. 7. 2014|publisher=Prague Post|date=28. 6. 2014}}</ref> [[Gavrilo Princip]].<ref name="natgeo 407">National Geographic, 407.</ref> Većina evropskih naroda je nakon tog događaja bila uvučena je u rat, koji se vodio između sila [[Antanta|Antante]] (Francuska, Belgija, Srbija, Portugal, Rusija, Velika Britanija, a kasnije Italija, Grčka, Rumunija i Sjedinjene Države) i [[Centralne sile|Centralnih sila]] (Austrija Mađarska, Njemačka, Bugarska i Osmansko Carstvo). Rat je ostavio više od 16 miliona ubijenih civila i vojnika, a više od 60 miliona evropskih vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.<ref>{{cite web|url=http://www.jimmyatkinson.com/papers/versaillestreaty.html |title=The Treaty of Versailles and its Consequences |access-date=10. 6. 2008 |publisher=James Atkinson |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512224100/http://www.jimmyatkinson.com/papers/versaillestreaty.html |archive-date=12. 5. 2008 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Alliances militaires en Europe 1914-1918-fr.svg|thumb|250px|desno|Mapa na kojoj su prikazani vojni savezi tokom Prvog svjetskog rata od 1914–1918.]] U Rusiji se dogodila [[Ruska revolucija]], koja je srušila carsku monarhiju i zamijenila je [[Komunizam|komunističkim]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo propadali su i raspali se u odvojene nacije, a mnoge su druge države prekrajale svoje granice. [[Versajski ugovor]], kojim je 1919. i zvanično okončan Prvi svjetski rat, bio je oštar prema Njemačkoj, na koju je stavio punu odgovornost za rat i uveo teške sankcije.<ref name="natgeo 443">''National Geographic'', 443.</ref> Prekomjerni broj mrtvih u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata i [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] (uključujući i poslijeratnu [[Glad u Povolžju (1921-1922)]]) odnijela je ukupno 18 miliona života.<ref>{{cite book | author = Mark Harrison| title = Accounting for War: Soviet Production, Employment, and the Defence Burden, 1940–1945| url = https://books.google.com/?id=yJcD7_Q_rQ8C&pg=PA167| date = 18. 7. 2002| publisher = Cambridge University Press| isbn = 978-0-521-89424-1| page = 167 }}</ref> U 1932-1933. godini, pod [[Staljin]]ovim vođstvom, konfiskacija žita od strane sovjetskih vlasti doprinijela je [[Glad u SSSR (1932-1933)|drugoj sovjetskoj gladi]] koja je prouzrokovala milionske žrtve.<ref>"[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/6179818.stm Legacy of famine divides Ukraine]". BBC News. 24 November 2006.</ref> Preživjeli [[Kulak|kulaci]] bili su progonjeni, a mnogi su poslani na prisilni rad u [[gulag]]e. Staljin je bio odgovoran i za [[Velika čistka|veliku čistku]] 1937–38. u kojoj je [[NKVD]] pogubio 681.692 ljudi,<ref>{{cite book | author = Abbott Gleason| title = A companion to Russian history| url = https://books.google.com/?id=JyN0hlKcfTcC&pg=PA373| year = 2009| publisher = Wiley-Blackwell| isbn = 978-1-4051-3560-3| page = 373 }}</ref> a milioni ljudi bili su deportovani i protjerani u udaljena područja Sovjetskog Saveza.<ref>{{cite book | author = Geoffrey A. Hosking| title = Russia and the Russians: a history| url = https://archive.org/details/russiarussianshi00hosk| url-access = registration| year = 2001| publisher = Harvard University Press| isbn = 978-0-674-00473-3| page = [https://archive.org/details/russiarussianshi00hosk/page/469 469] }}</ref> [[Datoteka:Serbian retreat WWI.jpg|thumb|lijevo|250px|Učešće Srbije u ratnim operacijama (1914–1918) koštalo je tu državu četvrtinu ubijenih od njenog ukupnog stanovništva.<ref>{{cite web|url=https://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/337249982.html?dids=337249982:337249982&FMT=ABS&FMTS=ABS:AI&date=Jun+30%2C+1918&author=PIERRE+LOTI.+Special+Contributor+to+%22The+Times.%22&pub=Los+Angeles+Times&desc=FOURTH+OF+SERBIA'S+POPULATION+DEAD.&pqatl=google|title=Los Angeles Times: Archives – Fourth of Serbia's Population Dead|website=pqarchiver.com|access-date=8. 3. 2020|archive-date=21. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130721100208/http://pqasb.pqarchiver.com/latimes/access/337249982.html?dids=337249982%3A337249982&FMT=ABS&FMTS=ABS%3AAI&date=Jun+30%2C+1918&author=PIERRE+LOTI.+Special+Contributor+to+%22The+Times.%22&pub=Los+Angeles+Times&desc=FOURTH+OF+SERBIA%27S+POPULATION+DEAD.&pqatl=google|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/04/05/102687236.pdf|title=Asserts Serbians Face Extinction; Their Plight in Occupied Districts Worse Than Belgians', Says Labor Envoy|publisher=|access-date=19. 1. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/11/05/98273895.pdf|title=Serbia Restored|publisher=|access-date=19. 1. 2017}}</ref><ref>{{cite news| url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/07/28/102728073.pdf| work=New York Times| title=Serbia and Austria| date=28. 7. 1918 }}</ref><ref>{{cite news| url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1918/07/27/102727338.pdf| work=New York Times| title=Appeals to Americans to pray for Serbians| date=27. 7. 1918 }}</ref>]] [[Socijalna revolucija|Socijalne revolucije]] koje su zadesile Rusiju zahvatile su i druge evropske narode nakon Velikog rata: 1919. s [[Vajmarska Republika|Vajmarskom Republikom]] u Njemačkoj i [[Prva Austrijska Republika|Prvom Austrijskom Republikom]], zatim 1922. [[Mussolini]]jevom jednopartijskom [[Fašizam|fašističkom]] vladom u [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] i u [[Ataturk]]ovoj [[Turska|Turskoj Republici]] koja je usvojila zapadnu [[Azbuka|azbuku]] i državni [[sekularizam]]. Ekonomska nestabilnost, dijelom uzrokovana dugovima koji su nastali u Prvom svjetskom ratu i "zajmovi" Njemačkoj, uzrokovali su pustoš u Evropi krajem 1920-ih i 1930-ih. Sve ovo kao i [[Berzovni krah 1929.]] doveo je do [[Velika depresija|Velike svjetske depresije]]. Uz pomoć ekonomske krize, socijalne nestabilnosti i prijetnje komunizmom, fašistički pokreti razvili su se širom Evrope stavljajući [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. na vlast, čime je nastala [[Nacistička Njemačka]].<ref name="hobsbawn">{{Cite book|last=Hobsbawm|first=Eric|publisher=Vintage|year=1995|isbn=978-0-679-73005-7|title=The Age of Extremes: A history of the world, 1914–1991|url=https://archive.org/details/ageofextremeshis00hobs_0}}</ref><ref name="natgeo 438">''National Geographic'', 438.</ref> Godine 1933. Hitler je postao vođa Njemačke i počeo je raditi na svom cilju izgradnje Velike Njemačke, koja se ponovo proširila i preuzela [[Saarland]] i [[Rheinland]] 1935. i 1936. 1938. Austrija je postala dio Njemačke nakon [[Anschluss]]a. Kasnije te iste godine, nakon [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] koji su potpisale Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija, Njemačka je anektirala [[Sudeti|Sudete]], koji su bili dio [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] naseljene etničkim Nijemcima, a početkom 1939. ostatak Čehoslovačke podijeljen je u [[Protektorat Češke i Moravske]], pod kontrolom Njemačke i [[Slovačka Republika (1939.-1945)|Slovačke Republike]]. U to vrijeme Britanija i Francuska su se zalagale za politiku smirivanja. [[Datoteka:Nazi Occupied Europe September 1943 Map.png|thumb|Karta okupirane Evrope od strane nacističke Njemačke, septembar 1943.|alt=|250x250piksel]] S napetostima između Njemačke i [[Poljska|Poljske]] zbog spora o budućnosti [[Gdanjsk]]a (njem. Danzig), Nijemci su se okrenuli Sovjetima i potpisali [[Molotov-Ribbentrop pakt]], koji je omogućio Sovjetima da napadnu baltičke države i dijelove Poljske i Rumunije. Njemačka je napala Poljsku 1. septembra 1939, zbog čega su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo 3. septembra objavile rat Njemačkoj, čime je započeo [[Evropsko ratište (Drugi svjetski rat)|Drugi svjetski rat u Evropi]].<ref name="natgeo 465">National Geographic, 465.</ref><ref>{{Cite book|last=Taylor|first=A. J. P.|title= The Origins of the Second World War|url=https://archive.org/details/originsofsecondw0000tayl|year=1996|publisher=Simon & Schuster| isbn=978-0-684-82947-0}}</ref> [[Sovjetska invazija na Poljsku]] započela je 17. septembra i Poljska je ubrzo pala nakon toga. 24. septembra Sovjetski Savez napao je baltičke zemlje, a kasnije i [[Finska|Finsku]]. Britanci su se nadali da će se spustiti u [[Narvik]] i poslati trupe da pomognu Finskoj, ali njihov glavni cilj u iskrcavanju bio je opkoliti Njemačku i odsjeći Nijemce od skandinavskih prirodnih resursa. Otprilike u isto vrijeme, Njemačka je premjestila trupe u [[Danska|Dansku]]. čije vojne snage su osvojile Dansku u jednom danu. [[Lažni rat]] se nastavio. U maju 1940. Njemačka je [[Bitka za Francusku|napala Francusku]] sa sjevera preko [[Niske Zemlje|Niskih Zemalja]] (zemlje [[Beneluks]]a). Francuska je kapitulirala u junu 1940. Do augusta iste godine, Njemačka je započela ofanzivu na Britaniju, ali nije uspjela uvjeriti Britance da odustanu od odbrane. Veliki dio [[London]]a je uništen, a u "''[[Blitz (bombardovanje)|blitzu]]''" tokom bombardovanja je uništeno ili oštećeno 1.400.245 zgrada. Njemačka je 1941. napala Sovjetski Savez u vojnoj operaciji pod kodnim nazivom [[Operacija "Barbarossa"|Barbarossa]]. Dana 7. decembra 1941. napad carskog [[Japan]]a na [[Napad na Pearl Harbor|Pearl Harbor]] uvukao je Sjedinjene Države u sukob kao saveznika [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i drugih [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih snaga]].<ref name="natgeo 519">''National Geographic'', 519.</ref> [[Datoteka:Yalta Conference (Churchill, Roosevelt, Stalin) (B&W).jpg|thumb|250px|desno|Saveznici iz Drugog svjetskog rata (Velika trojka) tokom [[Konferencija u Jalti|Konferencije u Jalti]] 1945, sjede s lijeva: [[Winston Churchill]], [[Franklin D. Roosevelt]] i [[Josif Staljin]].]] Nakon velike [[Bitka za Staljingrad|bitke za Staljingrad]] 1943, njemačka ofanziva na Sovjetski Savez pretvorila se u stalno povlačenje. [[Bitka kod Kurska]], koja je obuhvatila najveću [[Bitka kod Prohorovke|tenkovsku bitku]] u historiji, bila je posljednja velika njemačka ofanziva na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]]. U junu 1944, britanske i američke snage napale su Francusku [[Iskrcavanje u Normandiji|iskrcavanjem u Normandiji]]. U pokušaju da ublaže napade njemačkih vojnih snaga, saveznici su bombardovali 1.570 francuskih gradova i sela između juna 1940. i maja 1945, ubivši 68.778 civila.<ref>Eddy Florentin: Quand les Alliés bombardaient la France, Perrin, Paris 1997.</ref> [[Bitka za Berlin|Berlin je konačno pao]] 1945, čime je okončan Drugi svjetski rat u Evropi, koji je bio najveći i najrazorniji u ljudskoj historiji, sa 60 miliona mrtvih širom svijeta. Više od 40 miliona ljudi u Evropi umrlo je od posljedica Drugog svjetskog rata,<ref>"[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4526351.stm Europe honours war dead on VE Day]". ''BBC News''. 9 May 2005.</ref> uključujući između 11 i 17 miliona ljudi koji su poginuli za vrijeme [[holokaust]]a.<ref>Niewyk, Donald L. and Nicosia, Francis R. ''[https://books.google.com/books?id=lpDTIUklB2MC&pg=PP1#PPA45,M1 The Columbia Guide to the Holocaust]'', [[Columbia University Press]], 2000, pp. 45–52.</ref> Sovjetski Savez je tokom rata izgubio oko 27 miliona ljudi (uglavnom civila), otprilike polovinu svih žrtava Drugog svjetskog rata.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4530565.stm|title=Leaders mourn Soviet wartime dead | work=BBC News | date=9. 5. 2005 | access-date=4. 1. 2010}}</ref> Do kraja Drugog svjetskog rata Evropa je imala više od 40 miliona izbjeglica.<ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,920455-2,00.html Refugees: Save Us! Save Us!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110424085534/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,920455-2,00.html |date=24. 4. 2011 }}". ''Time''. 9 July 1979.</ref> Nekoliko poslijeratnih protjerivanja iz Srednje i Istočne Evrope raselilo je ukupno oko 20 miliona ljudi,<ref>{{Cite journal|last=Schechtman|first=Joseph B.|date=1953|title=Postwar Population Transfers in Europe: A Survey|url=https://archive.org/details/sim_review-of-politics_1953-04_15_2/page/151|journal=The Review of Politics|volume=15|issue=2|pages=151–178|jstor=1405220|doi=10.1017/s0034670500008081}}</ref> posebno [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|etničkih Nijemaca iz cijele Istočne Evrope]]. [[Datoteka:Ministry of Foreign and European Affairs, Paris August 2008.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Quai d'Orsay]], zgrada francuskog Ministarstva vanjskih poslova u kojoj je održan govor, a [[Schumanova deklaracija]] je dovela do stvaranja Evropske zajednice za ugalj i čelik. Time su počeli procesi integracije Evropske unije ([[Dan Evrope]] 9. maja 1950)]] Nakon Prvog, a posebno nakon Drugog svjetskog rata Evropa gubi svjetsku vlast i kolonije. Karta Evrope je izmijenjena na [[Konferencija u Jalti|Konferenciji u Jalti]], a [[hladni rat]] stvara jaku podjelu na [[Kapitalizam|kapitalističku]] Zapadnu Evropu pod kontrolom SAD-a i komunističku Istočnu Evropu pod kontrolom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], razdvojene onim što je Winston Churchill kasnije nazvao "[[Željezna zavjesa|željeznom zavjesom]]". Dvije nove supersile, Sjedinjene Države i Sovjetski Savez bile su uključene u pedesetogodišnjem hladnom ratu usredotočenom na širenje [[Nuklearno oružje|nuklearnog naoružanja]]. U isto vrijeme, [[Dekolonizacija Afrike]], koja je započela već nakon Prvog svjetskog rata, postepeno je dovela do nezavisnosti većine evropskih kolonija u Aziji i Africi. Tokom 1980-ih, reforme [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] i pokreta [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] u Poljskoj ubrzale su raspad istočnog bloka i kraj hladnog rata. Njemačka je ponovno ujedinjena, nakon simboličnog pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] 1989, a karte Srednje i Istočne Evrope ponovo su iznova izrađene. [[Datoteka:Flag of Europe.svg|thumb|250px|desno|[[Zastava Evropske unije]], usvojena u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]] 1955. kao zastava cijele Evrope.<ref>[http://www.coe.int/en/web/about-us/the-european-flag The European flag], Council of Europe. Retrieved 27 October 2016.</ref>]] [[Evropska integracija]] je također bila u usponu nakon Drugog svjetskog rata. Godine 1949. osnovano je [[Vijeće Evrope]] nakon govora Winstona Churchilla, s idejom objedinjavanja Evrope u postizanju zajedničkih ciljeva. Obuhvaća sve evropske države osim [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Vatikan]]a. [[Rimski ugovor|Rimskim ugovorom]] 1957. uspostavljena je [[Evropska ekonomska zajednica]] (EEZ) između šest zapadnoevropskih država s ciljem jedinstvene ekonomske politike i zajedničkog tržišta. 1967. EEZ, [[Evropska zajednica za ugalj i čelik]] i [[Evropska zajednica za atomsku energiju]] (Euratom) osnovali su [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]] koja je 1993. postala [[Evropska unija]]. EU je uspostavila [[Evropski parlament|parlament]], [[Evropski sud pravde]] i [[Evropska centralna banka|Evropsku centralnu banku]] i uvela [[euro]] kao jedinstvenu valutu. Između 2004. i 2013, više zemalja Srednje i Istočne Evrope počelo se pridruživati, proširivši EU na trenutnih 27 evropskih zemalja i ponovno učinivši Evropu velikim ekonomskim i političkim središtem moći. Međutim, u junu 2016. narod Velike Britanije je na neobavezujućem [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji|Referendumu o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u EU]] glasao za izlazak iz Evropske unije ([[Brexit]]). == Geografija == {{Glavni|Geografija Evrope}} [[Datoteka:Europe topography map en.png|thumb|250px|desno|Mapa evropskog reljefa s okolnim područjima.]] Evropa čini zapadnu petinu [[Evroazija|evroazijske]] kopnene površine. [23] Evropa ima veći omjer obale i kopnene mase od bilo kojeg drugog kontinenta ili potkontinenta.<ref>{{Cite web|url=https://www.ft.com/content/51dd9432-db03-11e3-8273-00144feabdc0|title=Why Europe works|last=Kuper|first=Simon|date=23. 5. 2014|website=www.ft.com|language=en-GB|access-date=17. 2. 2020}}</ref> Njene morske granice su na [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]] na sjeveru, [[Atlantski okean|Atlanskom okeanu]] na zapadu, te [[Sredozemno more|Sredozemnom]], [[Crno more|Crnom]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom]] [[More|moru]] na jugu. [[Reljef]] zemljišta u Evropi pokazuje velike razlike na relativno malim područjima. Južna područja su planinska, dok se krećući prema sjeveru teren spušta od visokih [[Alpe|Alpa]], [[Pireneji|Pirineja]] i [[Karpati|Karpata]] preko brdovitog gorja, u široke, niske sjeverne nizine, koje su na istoku veoma prostrane. Ova proširena nizina poznata je kao [[Evropska nizija]], a u njenom središtu leži [[Sjevernonjemačka ravnica]]. Uz sjeverozapadnu obalu mora lučno se proteže uzvisina, koja počinje na zapadnim dijelovima ostrva Britanije i Irske, a zatim se nastavlja duž planinske, [[fjord]]ovske kičme Norveške. Ovaj je opis pojednostavljen, jer podregije poput [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskog]] i [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] sadrže svoje složene značajke. Isti slučaj je i s kontinentalnim dijelom Srednje Evrope, gdje reljef sadrži mnogo visoravni, riječnih dolina i slivova, koji kompliciraju opći trend. Podregije poput Islanda, Britanije i Irske su posebni slučajevi. Island je zemlja sama za sebe u sjevernom okeanu koja se ubraja u dio Evrope, dok su posljednje dvije bila planinska područja koja su nekada bila pripojena kopnu dok ih porast mora nije odsjekao. === Klima === {{Glavni|Klima u Evropi}} [[Datoteka:Koppen-Geiger Map Europe present.svg|thumb|[[Köppenova klasifikacija klime]], mapa za Evropu.<ref>{{cite journal |last1=Beck |first1=Hylke E. |last2=Zimmermann |first2=Niklaus E. |last3=McVicar |first3=Tim R. |last4=Vergopolan |first4=Noemi |last5=Berg |first5=Alexis |last6=Wood |first6=Eric F. |title=Present and future Köppen-Geiger climate classification maps at 1-km resolution |journal=Scientific Data |date=30. 10. 2018 |volume=5 |pages=180214 |doi=10.1038/sdata.2018.214|pmid=30375988 |pmc=6207062 |bibcode=2018NatSD...580214B }}</ref>|alt=|250x250piksel]] [[Datoteka:Vegetation Europe.png|thumb|[[Biom]]i u Evropi i okolnim područjima.]] Evropa leži uglavnom u klimatskim zonama s umjerenom klimom, a izložena je zapadnim vjetrovima umjerenog pojasa. Klima je blaža u odnosu na druga područja iste geografske širine u drugim krajevima svijeta, zbog utjecaja [[Golfsks struja|golfske struje]].<ref name="climate">{{cite web|url=http://www.worldbook.com/wb/Students?content_spotlight/climates/european_climate |title=European Climate |website=World Book |access-date=16. 6. 2008 |publisher=World Book, Inc |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061109230709/http://www.worldbook.com/wb/Students?content_spotlight%2Fclimates%2Feuropean_climate |archive-date=9. 11. 2006 |df= }}</ref> Golfska struja je dobila naziv "evropsko centralno grijanje", jer klimu čini toplijom i vlažnijom u Evropi nego što bi to inače bila. Ona ne samo da nosi toplu vodu do evropske obale, već i zagrijava preovladavajuće zapadne vjetrove koji pušu preko kontinenta iz Atlantskog okeana. Stoga je prosječna temperatura u [[Napulj]]u tokom godine 16&nbsp;°C, dok je u [[New York]]u samo 12&nbsp;°C, iako su gotovo na istoj geografskoj širini. Berlin, [[Calgary]] u [[Kanada|Kanadi]] i [[Irkutsk]] u azijskom dijelu Rusije, leže na približno istoj geografskoj širini. Januarske temperature u Berlinu prosječno su za oko 8&nbsp;°C više od onih u Calgaryju, a gotovo su 22&nbsp;°C više od prosječnih temperatura u Irkutsku. Slično tome, sjeverni dijelovi [[Škotska|Škotske]] imaju umjerenu morsku klimu. Godišnja prosječna temperatura u gradu [[Inverness]] je 9.05&nbsp;°C. Međutim, grad Churchill iz [[Manitoba|Manitobe]] u Kanadi približno je iste geografske širine i ima prosječnu temperaturu od –6,5&nbsp;°C, što mu daje gotovo subarktičku klimu. Evropa nije samo hladnija prema sjeveru u odnosu na jug, već postaje hladnija i od zapada prema istoku. Klima je više okeanska na zapadu, nego u istočnom dijelu Evrope. To se može ilustrirati u sljedećoj tablici prosječnih temperatura na lokacijama koje slijede otprilike 60, 55, 50, 45. i 40. geografske širine. Nijedan se ne nalazi na velikoj nadmorskoj visini i većina ih je blizu mora. (lokacija, približna širina i dužina, najhladniji prosječni mjesec, najtopliji prosjek mjeseca i prosječne godišnje temperature u stupnjevima C) {| class="wikitable" |+Temperature u °C |- ! Lokacija !! Latituda !! Longituda !!Najhladniji<br>mjesec!!Najtopliji<br>mjesec!!Godišnja<br>prosječna temperatura |- | [[Lerwick]] || 60 S || 1 Z || 3.5 || 12.4 || 7.4 |- | [[Stockholm]] || 59.5 S || 19 I || −1.7 || 18.4 || 7.4 |- | [[Helsinki]] || 60 S || 25 I || −4.7 || 17.8 || 5.9 |- | [[Sankt Petersburg]] || 60 S || 30 I || −5.8 || 18.8 || 5.8 |-bgcolor="000000" |colspan=6| |- | [[Edinburgh]] || 55.5 S || 3 Z || 4.2 || 15.3 || 9.3 |- | [[Kopenhagen]] || 55.5 S || 12 I || 1.4 || 18.1 || 9.1 |- | [[Klaipeda]] || 55.5 S || 21 I || −1.3 || 17.9 || 8.0 |- | [[Moskva]] || 55.5 S || 30 I || −6.5 || 19.2 || 5.8 |-bgcolor="000000" |colspan=6| |- | [[Scilly]] || 50 S || 6 Z || 7.9 || 16.9 || 11.8 |- | [[Bruxelles]] || 50.5 S || 4 I || 3.3 || 18.4 || 10.5 |- | [[Krakow]] || 50 S || 20 I || −2.0 || 19.2 || 8.7 |- | [[Kiev]] || 50.5 S || 30 I || −3.5 || 20.5 || 8.4 |-bgcolor="000000" |colspan=6| |- | [[Bordeaux]] || 45 S || 0 || 6.6 || 21.4 || 13.8 |- | [[Venecija]] || 45.5 S || 12 I || 3.3 || 23.0 || 13.0 |- | [[Beograd]] || 45 S || 20 I || 1.4 || 23.0 || 12.5 |- | [[Astrahan]] || 46 S || 48 I || −3.7 || 25.6 || 10.5 |-bgcolor="000000" |colspan=6| |- | [[Coimbra]] || 40 S || 8 Z || 9.9 || 21.9 || 16.0 |- | [[Valencia]] || 39.5 S || 0 || 11.9 || 26.1 || 18.4 |- | [[Napulj]] || 40.5 S || 14 I || 8.7 || 24.7 || 15.6 |- | [[Istanbul]] || 41 S || 29 I || 6.0 || 23.8 || 11.4 |- |} Primjetno je kako se prosječne temperature za najhladnijeg mjeseca, kao i godišnje prosječne temperature, spuštaju sa zapada na istok. Na primjer, [[Edinburgh]] je topliji od Beograda tokom najhladnijeg meseca u godini, mada je Beograd udaljen oko 10° geografske širine prema jugu. === Geologija === {{Glavni|Geologija Evrope}}{{Glavni|Geološka historija Evrope}} [[Datoteka:Mount Elbrus May 2008.jpg|thumb|lijevo|[[Elbrus]] u Rusiji je najviša planina u Evropi.]] Geološka historija Evrope seže do nastanka [[Baltički štit|Baltičkog štita]] (Fennoscandia) i ''Sarmatskog [[kraton]]a'', prije otprilike 2,25 milijarde godina, a potom [[Volgo-uralski štit|Volgo-uralskog štita]]. Sva tri zajedno vode u ''Istočnoevropski kraton'' ([[Baltika (kontinent)|baltika]]) koji je postao dio [[superkontinent]]a [[Kolumbija (superkontinent)|Kolumbija]]. Prije otprilike 1,1 milijardu godina, Baltika i Arktika (kao dio [[Laurentia|Laurentijine]] ploče) pridružile su se [[Rodinia|Rodiniji]], kasnije se ponovno presijecajući prije oko 550 miliona godina da bi se preobrazile kao kontinent Baltika. Prije otprilike 440 miliona godina, [[Evroamerika]] (Laurussia) je nastala iz Baltike i Laurentie. Daljnjim spajanjem s [[Gondvana|Gondvanom]] tada je dovelo do nastanka [[Pangea|Pangee]]. Prije otprilike 190 miliona godina, Gondvana i Laurussia razdvojile su se zbog širenja Atlantskog okeana. Ubrzo nakon toga, Laurussia se opet podijelila, u Laurentiu (Sjeverna Amerika) i Evroazijski kontinent. Njihova kopnena veza trajala je dugo vremena, preko Grenlanda, što je dovelo do razmjene životinjskih vrsta. Otprilike prije 50 miliona godina, porast i pad nivoa mora odredili su stvarni oblik Evrope i njene veze s kontinentima kao što je Azija. Sadašnji oblik Evrope potječe još iz kasnog tercijarnog perioda prije oko pet miliona godina..<ref name="Encyclopædia Britannica">{{cite encyclopedia|url=http://www.britannica.com/eb/article-9106055 |title=Europe |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |year=2007 |access-date=10. 6. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071204015044/http://www.britannica.com/eb/article-9106055 |archive-date=4. 12. 2007 }}</ref> [[Datoteka:Gibraltar-Europa-Point-LH-from-the-sea.jpg|thumb|250x250px|Vrh Evropa, pogled s [[Gibraltarski moreuz|Gibraltarskog moreuza]].|alt=]] Geologija Evrope vrlo je raznolika i složena i sačinjava široku raznolikost pejzaža koji se nalaze širom kontinenta, od škotskog gorja do ravnica [[Mađarska|Mađarske]].<ref>{{cite web|url=http://www.soton.ac.uk/~imw/jpg/eurogy.jpg|title=Geology map of Europe|year=1967|publisher=University of Southampton|access-date=9. 6. 2008}}</ref> Najznačajnija karakteristika Evrope je [[dihotomija]] između visočja i planinske Južne Evrope i ogromne, djelimično podvodne, sjeverne ravnice koja se proteže od Irske na zapadu do Uralskih planina na istoku. Ove su dvije polovice razdvojene planinskim lancima Pirineja, Alpa i Karpata. Sjeverne ravnice su na zapadu ograničene Skandinavskim planinama i planinskim dijelovima Britanskih ostrva. Glavna plitka vodena tijela koja potapaju dijelove sjevernih nizina su [[Keltsko more]], [[Sjeverno more]], kompleks Baltičkog mora i [[Barentsovo more]]. Sjeverna ravnica sadrži stari geološki kontinent Baltika, pa se stoga geološki može smatrati "glavnim kontinentom", dok periferne brdske i planinske regije na jugu i zapadu predstavljaju dijelove s raznih drugih geoloških kontinenata. Većina starije geologije Zapadne Evrope postojala je kao dio drevnog [[mikrokontinent]]a [[Avalonia]]. === Flora === Budući da su milenijima živjele rame uz rame s poljoprivrednim narodima, evropske životinje i biljke su snažno bile pogođene prisustvom i aktivnostima čovjeka. S izuzetkom [[Fennoscandia|Fennoscandie]] i sjeverne Rusije, malo je područja netaknute divljine u Evropi, osim različitih [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]]. [[Datoteka:Europe land use map.png|thumb|lijevo|Zemljopisna karta Evrope s obradivim poljoprivrednim zemljištima (žuta), šumama (tamnozelena), pašnjacima (svijetlozelena) i tundrom ili močvarama na sjeveru (tamno žuta).]] Glavni prirodni vegetacijski pokrov u Europi je miješana [[šuma]]. Uslovi za rast su vrlo povoljni. Na sjeveru Golfska struja i [[Sjevernoatlantska struja]] zagrijavaju kontinent. Južna Evropa mogla bi se opisati kao da ima toplu, ali blagu klimu. U ovom su području česte ljetne suše. Gorski grebeni također utječu na uslove za rast vegetacije. Neki od ovih (Alpe, Pirineji) orijentisani su u pravcu istok - zapad i omogućavaju vjetru da u unutrašnjost nosi velike vodene mase iz okeana. Drugi su orijentirani u pravcu jug-sjever (Skandinavske planine, Dinaridi, Karpati, Apenini) i zato što kiša pada prvenstveno na onoj strani planina koje su orijentirane prema moru. Šume s ove strane dobro rastu, dok su s druge strane uslovi su mnogo manje povoljni. Malobrojne dijelove kopnene Evrope u nekom vremenskom periodu stoka nije koristila za ispašu, a sječa šuma prije nastanka poljoprivrede uzrokovala je poremećaje u izvornom biljnom i životinjskom ekosistemu. [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|thumb|Floristička područja Evrope i susjednih područja prema Wolfgangu Freyu i Raineru Löschu.|alt=|250x250piksel]] Vjerovatno je 80-90% Evrope nekada bilo pokriveno šumom.<ref>{{cite web|url=http://www.saveamericasforests.org/europages/history&geography.htm|title=History and geography|publisher=Save America's Forest Funds|access-date=9. 6. 2008}}</ref> Šumski pojas se protezao od Sredozemnog mora do Arktičkog okeana. Iako je više od polovine izvornih šuma u Evropi nestalo kroz višestoljetno krčenje šuma, Evropa i dalje posjeduje preko četvrtine svog kopnenog područja pokrivenog šumama, poput [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisnih i mješovitih šuma]], [[Tajga|tajge]] u Skandinaviji i Rusiji, miješanih [[Kišna šuma|kišnih šuma]] Kavkaza i [[Hrast plutnjak|hrasta plutnjaka]] u šumama zapadnog Sredozemlja. U novije vrijeme krčenje šuma je usporeno i posađeno je mnogo stabala. Međutim, u mnogim slučajevima monokultura [[plantaža]] [[Četinari|četinara]] zamijenila je prvobitne mješovite prirodne šume, zbog bržeg rasta. Sadnice pokrivaju ogromne površine zemlje, ali nude siromašnija staništa mnogim evropskim životinjskim vrstama koje zahtijevaju mješavinu raznih vrsta drveća i raznolike strukture šuma. Količina prirodne šume u Zapadnoj Evropi je samo 2–3% ili manja, u evropskoj Rusiji 5–10%. Zemlja s najmanjim postotkom pošumljenih površina je Island (1%), dok je zemlja s najviše šuma [[Finska]] (77%).<ref>{{cite web|url=http://www.mcpfe.net/system/files/u1/publications/pdf/state_of_europes_forests_2007.pdf |title=State of Europe's Forests 2007: The MCPFE report on sustainable forest management in Europe |publisher=EFI Euroforest Portal |page=182 |access-date=9. 6. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080624190612/http://www.mcpfe.net/system/files/u1/publications/pdf/state_of_europes_forests_2007.pdf |archive-date=24. 6. 2008 }}</ref> U dijeu Evrope s umjerenom temperaturom preovadava mješovita šuma s listopadnim i crnogoričnim drvećem. Najznačajnije vrste u Srednjoj i Zapadnoj Evropi su [[bukva]] i [[hrast]]. Na sjeveru je tajga s mješovitim šumama [[Smrča|smrče]],[[Obična smreka|smreke]] i [[Breza|breze]], a dalje na sjeveru Rusije i krajnjoj sjevernoj Skandinaviji, tajga ustupa mjesto [[Tundra|tundri]] kako se približava [[Arktik]]u. Na Sredozemlju je posađeno mnogo stabala [[maslina]] koje su veoma dobro prilagođene njenoj sušnoj klimi, a [[Obični čempres|mediteranski čempres]] također se sadi po cijeloj Južnoj Evropi. Polusušnim mediteranskim područjima preovladavaju grmovite šume. Uzak istočno-zapadni jezičak evroazijskih [[travnjak]]a ([[stepa]]) proteže se na istoku od [[Ukrajina|Ukrajine]] i južne Rusije i završava u Mađarskoj, te prelazi u tajgu na sjeveru. === Fauna === {{Glavni|Fauna Evrope}} [[Datoteka:Europe biogeography countries.svg|thumb|lijevo|[[Biogeografija|Biogeografski regioni]] u Evropi i susjedni regioni|alt=|250x250piksel]] [[Glacijacija]] tokom najnovijeg [[Ledeno doba|ledenog doba]] i prisustvo čovjeka utjecalo je na distraspodjelu evropske [[Fauna|faune]]. Kod životinja, u mnogim dijelovima Evrope većina velikih životinja i razne vrste grabežljivaca lovljena je do istrebljenja. [[Dlakavi mamut]] ({{la|Mammuthus Primigenius}}) je izumro prije kraja [[neolit]]a. Danas su ugroženi [[vuk]]ovi ([[mesožderi]]) i [[medvjed]]i (svaštojedi). Nekada su obitavali u većem dijelu Evrope. Međutim, krčenje šuma i lov uzrokovalo je da se ove životinje povlače sve dalje i dalje u nepristupačnije krajeve. Do Srednjeg vijeka staništa medvjeda bila su ograničena na manje ili više nepristupačne planine s dovoljnim šumskim pokrivačem. Danas [[evroazijski smeđi medvjed]] živi uglavnom na Balkanskom poluostrvu, Skandinaviji i u Rusiji. Mali broj je opstao i u drugim zemljama širom Evrope ([[Austrija]], Pireneji i dr), ali na ovim su područjima populacije smeđeg medvjeda raštrkane i marginalizirane zbog uništavanja njihovih staništa. Pored toga, [[polarni medvjed]]i mogu se naći na [[Svalbard]]u, norveškom [[arhipelag]]u krajnje sjeverno od Skandinavije. Vuk, drugi najveći grabežljivac u Evropi nakon smeđeg medvjeda, može se naći prije svega u Srednjoj i Istočnoj Evropi i na Balkanu, s velikim brojem čopora u udaljenim područjima Zapadne Evrope (Skandinavija, Španija, itd). [[Datoteka:Neandertal - Wisent.jpg|thumb|[[Evropski bizon]]i su nekada davno lutali velikim umjerenim kontinentalnim šumama Evroazije, a sada žive u prirodnim rezervatima kao na primjeru [[Bjelovjeska šuma|Bjelovjeske šume]], na granici između Poljske i Bjelorusije.<ref>{{cite web|url=http://www.ultimateungulate.com/artiodactyla/bison_bonasus.html|title=European bison, Wisent|publisher=|access-date=19. 1. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226095419/http://www.ultimateungulate.com/artiodactyla/bison_bonasus.html|archive-date=26. 12. 2016}}</ref><ref>{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8182000/8182104.stm | work=BBC News | first=Matt | last=Walker | title=European bison on 'genetic brink' | date=4. 8. 2009}}</ref>|alt=|250x250piksel]] Evropska divlja mačka, [[Lisica|lisice]] (posebno crvena lisica), [[šakal]] i različite vrste [[kuna (životinja)|kuna]], [[jež]]eva, različitih vrsta [[gmizavac]]a (poput [[zmija]] kao što su [[viperidae]] i travne zmije) i [[Vodozemci|vodozemaca]], različite vrste ptica ([[Sova|sove]], [[jastreb]]i i ostale grabljivice). Važni evropski biljojedi su: [[puž]]evi, ličinke, ribe, različite vrste ptica i sisari, poput [[Glodari|glodara]], [[jelen]]a i srna, svinja koji žive u planinama, [[mrmot]]a, stenoboka, [[divokoza]] i drugih. Brojni insekti, poput malog leptira kornjače, pridodaju biološkoj raznolikosti.<ref>Bryant, S, Thomas, C. and Bale, J. (1997), Nettle-feeding nymphalid butterflies: temperature, development and distribution. Ecological Entomology, 22: 390–398. {{DOI|10.1046/j.1365-2311.1997.00082.x}}</ref> Izumiranje [[Kritski niski konj|Kritskog nilskog konja]] ({{la|Hippopotamus creutzburgi}}) i patuljastih slonova povezano je s najranijim dolaskom ljudi na mediteranska ostrva.<ref>{{cite web|url=http://www.geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html|title=Paleolithic Man and his Environment in Malta|last1=Savona-Ventura|first1=C.|last2=Mifsud|first2=A.|date=9. 4. 1997|access-date=19. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20091018195453/http://geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html|archive-date=18. 10. 2009|url-status=dead}}</ref> Morska bića također su važan dio evropske flore i faune. Morska flora uglavnom je [[fitoplankton]]. Važne životinje koje žive u evropskim morima su [[zooplankton]], [[mekušci]], [[iglokožci]], različiti rakovi, [[Lignja|lignje]] i [[Hobotnica|hobotnice]], ribe, [[delfin]]i i [[kit]]ovi. Biološka raznolikost u Evropi je zaštićena [[Bernska konvencija|Bernskom konvencijom]] Vijeća Evrope, koju su potpisale i Evropska zajednica, kao i neevropske države. == Politika == {{Glavni|Evropska integracija}}{{Glavni|Regije Evrope}} [[Datoteka:Supranational European Bodies-en.svg|thumb|250x250px|[[Eulerov dijagram]] na koji se može kliknuti i na kojem su prikazani odnosi između različitih multinacionalnih evropskih organizacija i sporazuma.|alt=]] Politička karta Evrope u osnovi potječe od reorganizacije Evrope nakon Napoleonovih ratova 1815. Preovladavajući oblik vlasti u Evropi je [[predstavnička demokratija]], a u većini slučajeva je to [[republika]]. Godine 1815. preovladavajući oblik vlasti još uvijek je bila [[monarhija]]. Preostalih jedanaest monarhija u Evropi su [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]]. [[Evropska integracija]] je proces političke, pravne, ekonomske (a u nekim slučajevima i društvene i kulturne) integracije evropskih država, jer je od kraja Drugog svjetskog rata slijedila sile koje su sponzorisale [[Vijeće Evrope]]. Evropska Unija je bila središte ekonomske integracije na kontinentu od njenog osnivanja 1993. U novije vrijeme, [[Evroazijska ekonomska unija]] je uspostavljena kao protuteža koju čine bivše sovjetske države. 27 evropskih država članice su političko-ekonomske Evropske Unije, od toga, 26 ih pripada [[Schengenska zona|Schengenskoj zoni]] bez granica i 19 članica monetarne unije [[Eurozona|Eurozone]]. Među manjim evropskim organizacijama su [[Nordijsko vijeće]], [[Beneluks]], [[Baltička skupština]] i [[Višegradska grupa]]. == Privreda == {{Glavni|Privreda u Evropi}} [[Datoteka:Europe-GDP-PPP-per-capita-map.png|thumb|250x250px|Evropske i pogranične nacije po [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].|alt=]] Gledajući evropski kontinent kao cjelinu, njena privreda je trenutno najveća na svijetu i to je najbogatija regija mjerena imovinom pod njenim upravljanjem s preko 32,7 triliona [[dolar]]a u odnosu na 27,1 triliona dolara u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] u 2008.<ref>{{cite news|last=Fineman |first=Josh |url=https://www.bloomberg.com/news/world |title=Bloomberg.com |publisher=Bloomberg.com |date=15. 9. 2009 |access-date=23. 8. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150128110049/http://www.bloomberg.com/news/world |archive-date=28. 1. 2015 }}</ref> U 2009. godini Evropa je ostala najbogatija regija, a njena imovina od 37,1 triliona dolara pod njenim upravljanjem predstavljala je trećinu svjetskog bogatstva. Bila je to jedna od nekoliko regija u kojoj je bogatstvo nadmašilo predkrizni vrhunac s kraja te godine.<ref>{{cite web|url=http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |title=Global Wealth Stages a Strong Comeback |publisher=Pr-inside.com |date=10. 6. 2010 |access-date=23. 8. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110520174617/http://www.pr-inside.com/global-wealth-stages-a-strong-comeback-r1942019.htm |archive-date=20. 5. 2011 }}</ref> Kao i kod drugih kontinenata, i Evropa ima veliku raznolikost bogatstva među svojim zemljama. Bogatije države imaju tendenciju da budu na zapadu, dok neke privrede Srednje i Istočne Evrope još uvijek imaju nisku stopu privrednog razvoja nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Evropska unija je politički subjekt sastavljen od 28 evropskih država i čini najveće jedinstveno privredno područje na svijetu. 19 zemalja EU dijeli [[euro]] kao zajedničku [[Valuta|valutu]]. Pet evropskih zemalja svrstano je u prvih deset najvećih svjetskih nacionalnih ekonomija po [[BDP]]-u (bruto domaćem proizvodu), a to su (poredak prema izvještaju [[CIA]]): Njemačka (5. mjesto), Velika Britanija (6. mjesto), Rusija (7. mjesto), Francuska (8. mjesto) i Italija (10. mjesto).<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|title=The CIA World Factbook – GDP (PPP)|date=15. 7. 2008|access-date=19. 7. 2008|publisher=[[CIA]]|archive-date=4. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|url-status=dead}}</ref> Postoji ogromna razlika između mnogih evropskih zemalja u pogledu njihovih prihoda. Najbogatiji u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika je [[Monako]] sa 172.676 dolara po glavi stanovnika (2009), a najsiromašnija je [[Moldavija]] s bruto domaćim proizvodom od 1.631 dolara po glavi stanovnika (2010).<ref>{{cite web|url=http://databank.worldbank.org/ddp/home.do?Step=12&id=4&CNO=2|title=The World Bank DataBank |website=worldbank.org}}</ref> Monako je najbogatija zemlja u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, prema izvještaju [[Svjetska banka|Svjetske banke]]. U cjelini, evropski bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je 21.767 dolara prema procjeni [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz 2016.<ref>Some data refers to IMF staff estimates but some are actual figures for the year 2017, made in 12 April 2017. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/02/weodata/weorept.aspx?sy=2016&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C672%2C914%2C946%2C612%2C137%2C614%2C546%2C311%2C962%2C213%2C674%2C911%2C676%2C193%2C548%2C122%2C556%2C912%2C678%2C313%2C181%2C419%2C867%2C513%2C682%2C316%2C684%2C913%2C273%2C124%2C868%2C339%2C921%2C638%2C948%2C514%2C943%2C218%2C686%2C963%2C688%2C616%2C518%2C223%2C728%2C516%2C836%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C624%2C278%2C522%2C692%2C622%2C694%2C156%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C565%2C924%2C283%2C233%2C853%2C632%2C288%2C636%2C293%2C634%2C566%2C238%2C964%2C662%2C182%2C960%2C359%2C423%2C453%2C935%2C968%2C128%2C922%2C611%2C714%2C321%2C862%2C243%2C135%2C248%2C716%2C469%2C456%2C253%2C722%2C642%2C942%2C643%2C718%2C939%2C724%2C644%2C576%2C819%2C936%2C172%2C961%2C132%2C813%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698&s=NGDPDPC&grp=0&a=&pr.x=50&pr.y=13 World Economic Outlook Database–April 2017], [[International Monetary Fund]]. Accessed on 18 April 2017.</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Stanovništvo u Evropi}} Prema procjenama [[UN]]-a u Evropi je 2007. živjelo 731 milion stanovnika,<ref name="UNPP 2006">{{cite web|url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/wpp2006.htm|title=World Population Prospects: The 2006 Revision Population Database|publisher=UN&nbsp;— epartment of Economic and Social Affairs|access-date=17. 10. 2011}}</ref> što je nešto više od 11% svjetske populacije. Precizna brojka zavisi o tačnoj geografskoj definiciji Evrope. U članicama [[Evropska unija|Evropske unije]] u 2008. godini je živjelo oko 499 miliona stanovnika. Pet transkontinentalnih evropskih država broji ukupno 240 miliona stanovnika, od čega oko pola njih žive na teritoriji koja geografski pripada Evropi.<ref>Russia 142, Georgia 4.7, 8.6</ref> Prije stotinjak godina, Evropa je bila dom za oko 25% svjetske populacije. Iako je broj stanovnika kontinenta kontinuirano rastao nije ni blizu dostigao tempo rasta kao u [[Azija|Aziji]] ili [[Afrika|Africi]]. Opadanja [[natalitet]]a (posebno u Njemačkoj) i visok životni vijek u većini evropskih zemalja znači da će problem sve starijeg stanovništva i pad populacije biti problem za mnoge evropske ekonomije, političke i društvene institucije. Države na rubovima Evrope, izuzev država južne Evrope, imaju općenito snažniji rast populacije u odnosu na države Srednje Evrope. Albanija (iako je u jugoistočnoj Evropi) i Irska imaju snažan rast broja stanovnika, više od 1% godišnje.<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2013 |archive-date=10. 3. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6F0FiNNzQ?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html |url-status=dead }}</ref> === Etničke manjine === {{Glavni|Etničke grupe u Evropi}}{{Glavni|Genetička historija Evrope}} Pan i Pfeil su 2004. izbrojali 87 različitih "evropskih naroda", od kojih 33 čine većinsko stanovništvo u najmanje jednoj suverenoj državi, dok preostalih 54 čine etničke manjine.<ref>Christoph Pan, Beate Sibylle Pfeil, ''Minderheitenrechte in Europa. Handbuch der europäischen Volksgruppen'' (2002). [http://www.living-diversity.eu/Introduction.html Living-Diversity.eu] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110720164413/http://www.living-diversity.eu/Introduction.html |date=20. 7. 2011 }}, English translation 2004.</ref> Prema projekciji stanovništva [[UN]]-a, stanovništvo Evrope bi moglo pasti na oko 7% svjetskog stanovništva do 2050, ili 653 miliona ljudi. U tom kontekstu postoje značajne razlike između regija u odnosu na [[Prenaseljenost|stope plodnosti]]. Prosječan broj djece po ženskoj osobi rodne dobi je 1,52.<ref>{{cite web|url=http://www.yaledailynews.com/articles/view/23784 |title=White Europeans: An endangered species? |publisher=Yale Daily News |access-date=10. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080519224458/http://www.yaledailynews.com/articles/view/23784 |archive-date=19. 5. 2008 |url-status=dead }}</ref> Prema nekim izvorima,<ref>{{cite web|url=http://www.brookings.edu/views/op-ed/fellows/taspinar20030301.htm |title=Brookings Institution Report |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011104917/http://www.brookings.edu/views/op-ed/fellows/taspinar20030301.htm |archive-date=11. 10. 2007 }} See also: {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4385768.stm|title=Muslims in Europe: Country guide|work=BBC news | date=23. 12. 2005 | access-date=4. 1. 2010}}</ref> ta je stopa viša među [[Islam u Evropi|muslimanima u Evropi]]. UN predviđaju stalni [[Depopulacija|pad stanovništva]] u Srednjoj i Istočnoj Evropi kao rezultat emigracije i niskog nataliteta.<ref>[https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/1545634/UN-predicts-huge-migration-to-rich-countries.html UN predicts huge migration to rich countries]. Telegraph. 15 March 2007.</ref> === Jezici === {{Glavni|Jezici u Evropi}} [[Datoteka:Rectified Languages of Europe map.png|desno|250p|mini|Lingvistička karta Evrope]] Većina evropskih jezika spada u jednu od tri grupe [[Indoevropski jezici|Indoevropskih jezika]]: [[Romanski jezici]] su izvedeni iz latinskog jezika koji je bio službeni jezik [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], [[germanski jezici]], vode porijeklo od jezika koji se svojevremeno koristio na prostoru današnje južne [[Skandinavija]], te [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]].<ref name="Encyclopædia Britannica"/> <ref name="Encyclopædia Britannica"/> Romanski jezici se govore prije svega u jugozapadnoj Evropi, kao i u [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Moldavija|Moldaviji]], u srednjoj i istočnoj Evropi. Germanski jezici govore u Sjevernoj Evropi, na Britanskom ostrvu i nekim dijelovima srednje Evrope. Slavenski jezici se govore u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi.<ref name="Encyclopædia Britannica"/> Mnogi drugi evropski jezici su izvan ove tri glavne grupe jezika. Ostali indoevropski jezici uključuju baltičku grupu jezika ([[litvanski jezik|litvanski]] i [[latvijski jezik|latvijski]]), keltsku grupu ([[irski jezik|irski]], [[škotski jezik|škotski]] [[galski jezik|galski]], [[velški jezik|velški]], [[Bretonski jezik|bretonski]] i dr.<ref name="Encyclopædia Britannica"/>), [[grčki jezik|grčki]], [[armenski jezik|armenski]], i [[albanski jezik|albanski]]. Pored toga, postoji i posebna grupa uralskih jezika ([[estonski jezik]], [[finski jezik|finski]] i [[mađarski jezik|mađarski]]) koji se govore uglavnom u [[Estonija|Estoniji]], [[Finska|Finskoj]], i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Turska grupa jezika jezika uključuju [[azerbejdžanski jezik]] i [[turski jezik|turski]]. Jezik koji je najviše uticao na ostale jeste [[latinski jezik|latinski]], koji je prvo bio službeni jezik Rimskog carstva, zatim jezik crkve i napokon jezik intelektualaca, da bi danas nestao kao živi jezik, ali se sačuvao kao korijen hiljada riječi u mnogim evropskim jezicima. == Kultura == {{Glavni|Evropska kultura}}{{Glavni|Evropski folklor}}{{Glavni|Zapadna umjetnost}} "Evropa" kao kulturni koncept u osnovi je izvedena iz zajedničkog naslijeđa Rimskog Carstva i njegove kulture. Granice Evrope bile su historijski shvaćene kao hrišćanske (ili preciznije latinske hrišćanske), kakve su uspostavljene ili branjene kroz srednjovjekovnu i ranu modernu historiju Evrope. Ovo se posebno odnosi na period borbi protiv širenja islama u Evropi, kao na primjerima [[Rekonkvista|rekonkviste]] i [[Osmanski ratovi u Evropi|osmanskih ratova u Evropi]].<ref>[[Hilarie Belloc]], [http://www.gutenberg.org/ebooks/8442 Europe and the Faith], Chapter I</ref> Ovo zajedničko kulturno naslijeđe kombinirano je preklapanjem autohtonih nacionalnih kultura i folklora, otprilike podijeljenih na slavenske, latinske (romanske) i germanske, ali s nekoliko sastavnih dijelova koji nisu dio nijedne od ovih grupa (posebno grčke i keltske). Kulturni kontakt i mješavine karakteriziraju veliki dio evropskih regionalnih kultura. Skulptura, slikarstvo, književnost, arhitektura i muzika u Evropi imaju dugu tradiciju. Mnogi gradovi, poput Pariza, Beča, Rima, Berlina i Moskve, danas se smatraju svjetskim kulturnim centrima. Osim toga, mnogi evropski gradovi imaju važna pozorišta, muzeje, orkestre i druge važne institucije. === Obrazovanje === [[Datoteka:Chapelle Sainte-Ursule de la Sorbonne, Paris 001.jpg|mini| Univerzitet [[Sorbonne]] u Parizu|alt=|250x250piksel]] Sve evropske zemlje imaju obavezno školovanje ili barem obavezno osnovno obrazovanje, koje često traje od 6 do 7 do 15 ili 16 godina. [[Osnovna škola]] traje četiri do pet godina u većini zemalja - sedam ili osam godina u nekoliko zemalja. Obično je prati srednja škola, koja također može obuhvatati različite vrste škola. Stopa nepismenosti vrlo je niska u gotovo svim zemljama zahvaljujući različitim subvencijama obrazovnog sistema. U mnogim evropskim zemljama postoje poznati fakulteti i univerziteti, a neki su specijalizovani predmetnim područjima. === Religija === {{Glavni|Religija u Evropi}} Historijski gledano, religija u Evropi je u velikoj mjeri utjecala na evropsku umjetnost, kulturu, filozofiju i druge ljudske djelatnosti. U Evropi je najviše kršćana (76,2%)<ref>{{Cite web |url=http://www.pewforum.org/Christian/Global-Christianity-europe.aspx |title=Christianity in Europe |access-date=10. 9. 2013 |archive-date=4. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120104153842/http://www.pewforum.org/Christian/Global-Christianity-europe.aspx |url-status=dead }}</ref> uključujući katoličke, pravoslavne i protestantske kršćane. Nakon kršćana najviše je [[musliman]]a (6%)<ref>[http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-muslim/ ''Globalni pregled religija: Muslimani''] Pristupljeno 22.3.2016.</ref> koncentrisani uglavnom na [[Balkan]]u i istočnoj Evropi ([[Bosna i Hercegovina]], [[Albanija]], [[Kosovo]], [[Kazahstan]], [[Sjeverni Kipar]], [[Turska]], [[Azerbejdžan]], te na području Sjevernog [[Kavkaz]]a i regije [[Volga]]-[[Ural]]). Osim ove dvije religije tu su i: [[judaizam]], [[hinduizam]], [[budizam]] i neke druge manjinske religije. Evropa sve više postaje relativno sekularni kontinent, uz sve veći broj i udio nereligioznog stanovništva, [[ateisti|ateista]] i [[agnosticizam|agnostika]]. Postoji izuzetno veliki broj religiozno nedeklarisanih stanovnika od kojih je najviše u [[Češka|Češkoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Švedska]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{Cite journal|last=Dogan|first=Mattei|year=1998|title=The Decline of Traditional Values in Western Europe|journal=International Journal of Comparative Sociology|publisher=Sage|volume=39|pages=77–90|doi=10.1177/002071529803900106|ref=harv}}</ref> === Sport === {{Glavni|Sport u Evropi}} Sport je imao posebnu ulogu u konceptu jedinstvenog evropskog prostora, jer su evropska prvenstva (prvo 1891. u [[Umjetničko klizanje| umjetničkom klizanju]]) postojala od kraja 19. vijeka. Budući da je Evropska unija u velikoj mjeri napustila vlastiti dizajn sporta, u nogometnim ligama se održavaju nacionalna takmičenja, koja se također strogo razlikuju od ostalih evropskih zemalja.<ref>vgl. [[James Riordan]], [[Arnd Krüger]]: ''European Cultures in Sport: Examining the Nations and Regions.'' Inellect, Bristol 2003, ISBN 1-84150-014-3 ([https://books.google.de/books/about/European_Cultures_in_Sport.html?id=X1qF3XolSxsC&redir_esc=y Google-Buch], Zugriff 10. November 2016).</ref> == Također pogledajte == * [[Kontinentalna Evropa]] * [[Krajnje tačke Evrope]] * [[Spisak država po datumu državnosti]] * [[Spisak država Evrope po površini]] * [[Spisak rijeka u Evropi]] * [[Spisak najvećih gradova u Evropi]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Satellite pictures of Europe}} {{Wikicitat}} {{Kontinenti}} {{Fizičke osobine Zemlje}} {{Države Evrope}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} {{Refspisak}} [[Kategorija:Evropa| ]] [[Kategorija:Kontinenti]] ac2q7d7bczcj7snob8f2milvk3qjx4b Mehmed-paša Sokolović 0 2053 3897619 3874877 2026-06-07T12:23:15Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897619 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|Mehmed-paša Sokolović]] '''Mehmed-paša Sokolović''' ([[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski turski]]:  سوکلو محمد پاشا‎; 1506 – 11. oktobar 1579) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.<ref>{{cite book|last=de Lamartine|first=Alphonse|url=https://www.google.ba/books/edition/History_of_Turkey/TwhFAAAAIAAJ?hl=en&gbpv=1&printsec=frontcover|title=History of Turkey|publisher=Vizetelly, Brothers & Co.|year=1854|page=63|quote=Sokolli himself was a Bosniac.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://www.google.ba/books/edition/Historie_von_Eroberung_der_ansehnlichen/BKVcAAAAcAAJ?hl=en&gbpv=1|title=Historie von Eroberung der ansehnlichen Vesten Sigeth|publisher=Niclas Wolrab|year=1566|page=7|language=de|quote=Den 2. tag Julii ist Mustafa aus Bössen der Wascha Sokolowitsch / sambt allen Bössiniern / von dem Wascha Carambey auss Barcotta zu / über die Traa geschifft / ...}}</ref><ref>{{cite book|last=Laugier|url=https://books.google.ba/books?id=K6s5AAAAcAAJ&pg=PA179|title=Histoire de la république de Venise, depuis sa fondation jusqu'à présent|publisher=Chez N. B. Duchesne|year=1759|volume=12|page=179|language=fr|quote=Méhemet Bacha, séduit par les représentations des Bosnaques, & peut-être par leur argent, vint sur la frontière avec des troupes, & signifia aux Vénitiens qu'ils eussent à se contenter du territoire des places...}}</ref><ref>The Atlantic Monthly, Volume 70 (1892), p. 613: "Among the Vizirs, we find Sokolli, the Grand Vizir, was a Bosnian." Published by Atlantic Monthly Company. Digitized by University of Illinois at Urbana-Champaign, January 18, 2012. [https://www.google.ba/books/edition/The_Atlantic_Monthly/WUcwAQAAMAAJ Google Books]</ref><ref>J. Theodore Bent, ''Early Voyages and Travels in the Levant'', Hakluyt Society, London, 1893, p. 184: "Mohamed the Bosnian, better known as Sokolli, from the castle of Sokol". Available at [https://archive.org/details/dli.ministry.01793/page/183/mode/2up?q=Sokolli Archive.org]</ref><ref>Joseph Freiherr von Hammer-Purgstall, ''Geschichte des osmanischen Reiches. Vom Regierungsantritte Suleiman des Ersten bis auf die neuesten Zeiten'', Volume 3, In C. A. Hartleben's Verlage, printed by Anton Strauss in Wien, 1828, p. 406: "der Bosnier Mohammed Sokolli". Original from Oxford University. [https://books.google.ba/books?id=ORU6AAAAcAAJ&pg=PA406 Google Books]</ref> Rođen je u [[Vilajet Bosna|Bosni]], u selu [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] kod [[Rudo]]g. Zahvaljujući osmanlijskom carskom sistemu bio je na raznim položajima: zapovjednik carske garde (1543–1546), kapudan paša (1546–1551), [[begler-beg]] [[Rumelija|Rumelije]] (1551–1555), treći vezir (1555–1561), drugi vezir (1561–1565), a kao [[Vezir|veliki vezir]] (1565–1579) služio je za vrijeme tri sultana: [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Ubijen je 1579, čime se završava njegova 15-godišnja vladavina kao ''[[de facto]]'' vladara Osmanskog Carstva. == Biografija == === Rane godine === O Mehmed-pašinim ranim godinama u izvorima nema mnogo podataka, a zbog čestog korištenja njegovog lika u popularnoj kulturi stvorena je poprilična zbrka između realnog i fiktivnog. Poznato je da je sin Džemaludin Sinan-bega i da je rođen u selu [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] pored [[Rudo]]g. Sokolović je Denonim koji je izveden iz njegovog mjesta rođenja. Njegov otac je imao dva brata i sestru, koja se udala za Sinan-bega Boljanića, starijeg brata [[Husein-paša Boljanić|Huseina-paše Boljanića]]. Informacije o njegovoj porodici često se iz popularne kulture prenose u udžbenike, što je dovelo do nekoliko problema u vezi s identitetom Mehmed-paše Sokolovića. Prvi problem odnosi se na njegov navodni odnos s Makarijem Sokolovićem. Ni u jednom osmanskom izvoru Makarije se ne navodi kao njegov brat, a historičari smatraju da mu je mogao biti tek dalji rođak ako i to s obzirom na to da je Makarije poticao iz Pive, dok je prezime pivskih Sokolovića nastalo kao patronimik. Također, predanja o njegovom navodnom imenu Bajo, o monaštvu ili o gradnji crkve za majku nemaju nikakvo naučno utemeljenje. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/49 godine pokazuje da su svi stanovnici Rudog bili muslimani, a poznato je da se Mehmed-paša rodio upravo u Rudom. === Janjičarska edukacija === Prema Giovanniju Sagredu, a s njim se slaže i Radovan Samardžić, Mehmed-paša je sa osmanaest godina napustio roditeljsku kuću. Sokolović je u Istanbulu podvrgnut oštroj disciplini disciplinu u Enderun mektebu. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: [[janjičari]]). Nakon završavanja vojne akademije seli se u [[Bagdad]] 13. marta 1535. kako bi bio jedan od sedam graničnika carskog blagajnika Iskendera Čelebija. Nakon Iskenderove smrti, Mehmed se vraća u Carigrad. Osim [[Osmanlijski turski jezik|turskog]], govorio je [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[latinski jezik]]. === Rana karijera === Kao vojnik briljirao je u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] i prvoj opsadi Beča, gdje je bio veoma blizu sultanu [[Sulejman I|Sulejmanu I]]. Nakon rata obavljao je razne dužnosti u carskom saraju. Godine 1543. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), 1551. postaje begler-beg [[Rumelija|Rumelije]] sa sjedištem u [[Sofija|Sofiji]], a 1546. nakon smrti kapudan paše [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] imenovan je za njegovog nasljednika. Kao kapudan paša učestvovao je u pomorskoj ekspediciji na [[Tripoli]]. Obavljajući pet godina ovu funkciju, Mehmed-paša je znatno ojačao arsenal pomorske flote. [[File:Džamija Mehmed-paše Sokolovića (Rudo).jpg|thumb|Džamija Mehmed-paše Sokolovića u rodnim [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovićima]] pokraj [[Rudo]]g]] Nakon smrti [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]], kralja [[Mađarska|Ugarske]] kao osmanskog vazala, 1540, [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand I]], car Svetog Rimskog Carstva, odlučio je pripojiti Ugarsku. Ugarski velikaši su izabrali dječaka Ivana Sigismunda Zapolju, sina Ivana Zapolje i Izabele Jagelović, za kralja Ugarske zbog čega je Ferdinand napao Ugarsku. Izabela je vladala Ugarskom zajedno sa svojim sinom. Fratar George Martinuzzi imenovan je od strane Ivana za regenta (kasnije je imenovan za kardinala kao nagrada za njegova dostignuća u ovom sukobu). Ferdinand je poslao plaćenika Bartolomea Castolda sa više od 7000 plaćenika koji su pobijedili kontigent koji je predvodio Peter Petrovics, u kojem je poginulo više od 2.500 vojnika u blizini Csanada. Kada je sultan čuo za to, odmah je naredio Mehmed-paši Sokoloviću da krene za Ugarsku sa vojskom od 90.000 vojnika i 54 topa, zajedno sa pašama iz Smedereva, Vidin i Nikopolja. Kada su snage stigle u Slankamen u [[Srijem]]u, George Martinuzzi je molio Mehmeda da ne napada Transilvaniju, tvrdeći da je ostala u posjedu sultana. Mehmed je odbacio ovaj prijedlog i ušao sa vojskom u Transilvaniju i zauzeo 16 gradova, uključujući i [[Bečej]], [[Zrenjanin]], Csanad i Lipovu. Ovom akcijom, Sokolović je pridobio na svoju stranu mnoge srpske garnizone. Martinuzzi je odgovorio podizanjem pobune u Transilvaniji, gdje je prikupio po jednog vojnika iz svakog domaćinstva. Mehmed je morao ponovo da napadne Transilvaniju gdje je izvršio opsadu [[Temišvar]]a 14. oktobra 1540. Mehmed je zahtijevao pobjedu, a gradski zapovjednik Istvan Losonci je odgovorio Mehmedu da se vrati u Rumeliju. Mehmed drži grad opkoljen do 28. oktobra, ali ga nije mogao zauzeti. Povlači se u [[Beograd]] gdje je pokrenuo mirovne pregovore. Martinuzzi je ubijen 17. decembra 1551. i mirovni pregovori se završavaju. Mehmed-paša Sokolović obnavlja svoju vojsku 1552. i zauzima [[Temišvar]], [[Holoko]], [[Bujak]], [[Retsag]], [[Balassagyarmat]], cijeli [[Banat]] i [[Szolnok]]. Nakon toga njegove snage se pridružuju snagama [[Kara Ahmet paša|Ahmet paše]] koje su zajedno zauzele grad [[Eger]]. Sultan [[Sulejman I]] je 1532. [[Osmanlijsko-Safavidski rat (1532 - 1555)|objavio rat]] [[Safavidska dinastija|Safavidskoj Perziji]] zbog toga što je perzijski šah [[Tahmasp I]] htio da iskoristi sultanovu preokupaciju Ugarskom i počeo oružane upade na osmansku teritoriju. Mehmed-paša Sokolović je imao zadatak da otpremi vojsku u [[Tokat]] u zimu 1553./1554. koja bi se pobrinula za završne faze rata protiv Perzije. U junu 1554. Mehmed-paša Sokolović se pridružuje vojsci sultana u polju u blizini [[Susehri]]ja. Tu je komandovao vojskom koja je imala veliki uspjeh. === Vrhunac karijere i posljednje godine === Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva. Dana [[28. juni|28. juna]] [[1565]]. Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj velikog [[vezir]]a. Nakon smrti [[sultan]]a [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] pod opsjednutim [[Bitka kod Sigeta|Sigetom]] [[6. novembar|6. novembra]] [[1566]], janjičari na juriš zauzimaju sigetsku tvrđavu tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je, u sklopu Carstva, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] je, prilikom proboja posljednjih branilaca iz tvrđave, ranjen, te živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje budimskom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u [[Beč]] na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. [[Datoteka:Sokullu Mehmed Paşa Türbesi.jpg|mini|desno|200px|Turbe (mauzolej) Mehmed-paše Sokolović na Ejup groblju u Istanbulu.]] Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe u Bosni i širom Carstva. U svome rodnom selu [[Sokolovići]]ma kod [[Rudo]]g izgradio je džamiju i u nju uvakufio čuvenih trideset džuzova Kur'ana. Podigao je četiri mosta na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: [[Višegradska ćuprija|ćuprija na Drini]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u Podgorici u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i [[Kozija Ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od njih je svakako najpoznatija [[ćuprija na Drini]], koja je tematska osnovica romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosanskohercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. U Turskoj se, također, nalazi veliki broj njegovih zadužbina od kojih su najpoznatije dvije džamije u Istanbulu i jedna u gradu Edirne. Bio je oženjen unukom sultana Sulejmana Veličanstvenog, Ismihan-hatun. Poginuo je od strane derviša za kojeg se vjeruje da je bio iz porodice Orlović i da je Mehmed-pašu ubio kako bi osvetio svog rođaka bosanskog Hamzu Bali Orlovića Bošnjaka kojeg je dao smaknuti upravo Sokolović. Da ova predaja nije bez temelja govori i narodna izreka da se u Bosni ne podnose orlovi i sokolovi, izreka je navodno nastala nakon Mehmed-pašine smrti. Ukopan je u turbetu pored Ejubove džamije u Istanbulu. == Također pogledajte == * [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] * [[Arslanagića most]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20041124122825/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/MEHMED_PASA_SOKOLOVIC.html Bošnjak Mehmed paša Sokolović] {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{DEFAULTSORT:Sokolović, Mehmed-paša}} [[Kategorija:Rođeni 1506.]] [[Kategorija:Umrli 1579.]] [[Kategorija:Biografije, Rudo]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Paše]] [[Kategorija:Veliki veziri Osmanskog Carstva]] n9xbmuwhmv6s94km3vrv6nml36k3c3z Bošnjačka književnost 0 2790 3897653 3873042 2026-06-07T12:30:04Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897653 wikitext text/x-wiki '''Bošnjačka književnost''' predstavlja književnost [[Bošnjaci|Bošnjaka]] pisanu uglavnom na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Predstavlja književni rad od početka 11. stoljeća od prvih pisanih spomenika i brojnih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima, pisaca na bosanskom jeziku i arapskim pismom, sve do autora savremenog doba poput [[Nedžad Ibrišimović|Nedžada Ibrišimovića]], [[Irfan Horozović|Irfana Horozovića]], [[Dževad Karahasan|Dževada Karahasana]]. == Historija i razvoj == === Pisani dokumenti<ref>{{Cite book|last=Zdenko|first=Lešić|title=Čitanka za 1. razred gimnazije|publisher=Sarajevo Publishing d. d.|isbn=9958-21-226-9|location=Sarajevo|pages=162-164}}</ref> === Najstariji sačuvani pisani oblik s kraja 10. ili početka 11. stoljeća je [[Humačka ploča]] iz [[Humac (Ljubuški)|Humca]]. Poslije prve faze koja se završava [[Povelja Kulina bana|poveljom Kulina bana Dubrovčanima 1189.]] godine razvijaju se novi oblici pismenog izražavanja, kao povelje, [[testamenti]], [[darovnice]], [[Pismo|pisma]], [[zapisi na marginama]] knjiga i tekstovi uklesani na nadgrobnim biljezima - [[epitaf]]i. === Književnost Osmanskog perioda === {{Proširiti sekciju}} Književnost Bošnjaka, u vremenu dok se područje današnje Bosne i Hercegovine nalazilo u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], od 1463. do 1878, se razvijala u četiri osnovna toka: književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima, [[Alhamijado književnost]], Krajišnička pisma i usmenu književnost. '''Književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima'''{{Proširiti sekciju}} ==== Krajišnička pisma ==== {{Proširiti sekciju}} ==== Alhamijado književnost ==== {{Proširiti sekciju}} ==== Usmena književnost ==== {{Proširiti sekciju}} === Period Austro-Ugarske monarhije === {{Proširiti sekciju}} ==== Zatišje u književnom stvaralaštvu Bošnjaka (1878-1882) ==== {{Proširiti sekciju}} ==== Doba književnog bosanstva (1883-1897) ==== {{Proširiti sekciju}} ==== Doba književne polarizacije (1894-1905) ==== {{Proširiti sekciju}} ==== Doba vlastitih književnih listova i izdanja ==== {{Proširiti sekciju}} === Književnost Bošnjaka između dva svjetska rata === {{Proširiti sekciju}} === Književnost Bošnjaka poslije Drugog svjetskog rata === {{Proširiti sekciju}} === Književnost i genocid === {{Proširiti sekciju}} === Postmoderna u bošnjačkoj književnosti === {{Proširiti sekciju}} == Pisci i djela == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == == Reference == {{Refspisak}} {{Bošnjaci}} [[Kategorija:Bošnjaci]] lf9613bah2dk3pso79bdyvvijdvhsyi Beograd 0 2836 3897651 3894840 2026-06-07T12:29:39Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Beograd | vrsta = Grad | službeni_naziv = Београд | slogan = | slika = Beograd collage.jpg | opis_slike = Beograd | zastava = Flag of Belgrade, Serbia.svg | grb = Small Coat of Arms Belgrade.svg | veličina_slike = | okrug = Beogradski | općina = 17 općina | nadmorska_visina = 117 | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 49 | širina_sekundi = 0 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 20 | dužina_minuta = 28 | dužina_sekundi = 0 | dužina_IZ = E | površina_metro = 1035 | stanovništvo_urban = 1233796 | stanovništvo_metro = 1659440 | stanovništvo urban godina = 2011 | stanovništvo procjena godina = | stanovništvo_gustoća = 1192 | poštanski_broj = 11000 | pozivni broj = (+381) 11 | gradonačelnik = Aleksandar Šapić | gradonačelnik_stranka = SNS | autooznaka = BG | kod = | web_stranica = http://www.beograd.rs/ }} '''Beograd''' je [[glavni grad]] [[Srbija|Republike Srbije]]. U urbanom dijelu grada živi 1,32 miliona, a unutar administrativne teritorije grada gotovo 1,7 miliona stanovnika.<ref name=zis>{{cite web|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G2017/Pdf/G201713044.pdf|format=PDF|title=Општине и региони у Републици Србији, 2017.|publisher=Republički zavod za statistiku Srbije|access-date=8. 6. 2018}}</ref> Glavni je grad Srbije od [[1404]]. Despot [[Stefan Lazarević]] je premjestio svoju prijestolnicu u Beograd, sagradivši utvrdu koja je porušena u tursko-austrijskom [[rat]]u. Grad se nalazi na ušću rijeke [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. == Historija == Beograd je grad veoma burne [[historija|historije]] i jedan od najstarijih urbanih cjelina u [[Evropa|Evropi]]. Njegova historija traje punih 7000 godina.<ref>{{Cite web |url=http://kultura.bg-info.org/istorija |title=Istorija Beograda |access-date=2. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150705203243/http://kultura.bg-info.org/istorija |archive-date=5. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref> Prostor oko velikih rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a bio je naseljen još u [[Paleolit|periodu paleolita]]. Iz tog perioda potiču ostaci ljudskih kostiju i lobanja [[neandertalac]]a, pronađeni u [[kamenolom]]u kod Leštana, u [[pećina|pećini]] na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace. Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u [[Vinča|Vinči]], Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad [[ušće|ušća]] [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. To ukazuje da je prostor Beograda bio naseljen u kontinuitetu i da je intezitet tog naseljavanja bivao sve jači. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih predhistorijskih naselja. [[Vinča]] kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta predhistorijskog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, [[Zemun]]u i [[Vinča|Vinči]] potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim privrednim djelatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole [[bronzano doba|bronzanog]] i [[metalno doba|metalnog doba]], kao i dokazi različitih kulturnih uticaja. Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] prelazio je iz [[Mađarska|mađarskih]] u [[Slaveni|slavenske]] ruke da bi u 14. stoljeću bio naseljen slavenskim stanovništvom. == Geografija == [[Datoteka:Belgrad twierdza2.jpg|mini|desno|Beogradska sahat-kula i Stambol kapija]] Beograd se nalazi u sjevernom dijelu centralne [[Srbija|Srbije]] na [[ušće|ušću]] [[Sava|Save]] u [[Dunav]], okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] sa tri strane. Stara kamena utvrda na samom utoku zove se [[Kalemegdan]]. Centar Beograda nalazi se na desnoj obali Dunava, a s lijeve strane počinje [[Banat]]ska ravnica sa slabo naseljenim predgrađima. Između Dunava i Save nalazi se novi dio grada - [[Novi Beograd]], a uzvodno je [[Zemun]], bivša granica [[Austrijsko carstvo|Austrijskog carstva]] s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]]. == Klima == [[Klima]] u Beogradu je [[kontinentalna klima|kontinentalna]], sa vrelim [[ljeto|ljetima]] i oštrim [[zima]]ma. Za vrijeme zime puše veoma hladan vjetar - [[košava]]. S druge strane ljeta su veoma topla (prelazi i preko trideset pet stepeni). Najugodniji mjeseci su [[april]], [[maj]] i [[juni]]. == Naselja i stanovništvo == {| class="wikitable" !Opŝtine !Površina (km²) !Stanovniŝtvo (1991) !Stan. (2002) !Stan. (2011) |- |[[Novi Beograd]] |41 |218.633 |217.773 |212.104 |- |[[Rakovica (Beograd)|Rakovica]] |31 |96.300 |99.000 |108.413 |- |[[Savski Venac]] |14 |45.961 |42.505 |38.660 |- |[[Stari grad Beograd|Stari grad]] |5 |68.552 |55.543 |48.061 |- |[[Vračar]] |3 |67.438 |58.386 |55.463 |- |[[Zvezdara]] |32 |135.694 |132.621 |148.014 |- |Ukupno gradske opštine: | | | |610.715 |- |[[Čukarica]] |156 |150.257 |168.508 |179.031 |- |[[Palilula]] |451 |150.208 |155.902 |170.593 |- |[[Voždovac]] |148 |156.373 |160.768 |157.152 |- |[[Zemun]] |150 |141.695 |152.950 |166.292 |- |Dio opštine spada u grad Bg. Ukupno: | | | |673.068 |- |[[Barajevo]] |213 |20.846 |24.641 |27.036 |- |[[Grocka]] |289 |65.735 |75.466 |83.398 |- |[[Lazarevac]] |384 |57.848 |58.511 |58.224 |- |[[Mladenovac]] |339 |54.517 |52.490 |53.050 |- |[[Оbrenovac]] |411 |67.654 |70.975 |71.419 |- |[[Sopot (Beograd)|Sopot]] |271 |19.977 |20.390 |20.199 |- |[[Surčin]] |288 |34.463 |38.695 |42.012 |- |Prigradske opštine Ukupno: | | | |355.338 |- |SVEUKUPNO |3.227 |1.552.151 |1.576.124 |1.639.121 |- | colspan="6" | * Republički zavod za statistiku<ref>{{Citation|title=Београд|url=https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4&oldid=24387531|date=19. 2. 2022|access-date=21. 2. 2022|language=sr}}</ref> |} . == Arhitektura == [[Datoteka:Hram Sv. Save 007.JPG|desno|mini|[[Hram]] Svetog Save]] [[Datoteka:Bajrakli džamija.jpg|mini|desno|Bajrakli [[džamija]]]] Beogradska arhitektura je veoma različita. Od tipično vojvođansko-panonske, koja se susreće u susjednom [[Zemun]]u na sjeveru grada, preko starih zdanja iz osmanskog perioda, koji se nalaze u starom dijelu grada, pa sve do socrealističke arhitekture [[Novi Beograd|Novog Beograda]] sa savremenim višespratnicama, širokim [[bulevar]]ima i prostranim zelenim površinama. Neke od najpoznatijih zdanja u Beogradu su: * Beli Dvor * Beograđanka * Savezna skupština * [[Hram Svetog Save]] * [[Bajrakli džamija]] * Rektorat [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] * Kula "Geneks" * Konak kneginje Ljubice * [[Milošev konak]] * [[Palata Albanija]] * [[Kula Ušće]] (bivša zgrada [[Centralni Komitet SKJ|Centralnog Komiteta SK Jugoslavije]]) * [[Sava Centar]] * Hotel [[Hyatt]] * Hotel Jugoslavija * [[Kuća cvijeća Maršala Tita]] * [[Beogradska arena]] Neki od najznačajnijih ulica i trgova su<ref>{{Cite web |url=http://turizam.bg-info.org/ulice-trgovi |title=Ulice i trgovi u Beogradu |access-date=2. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160215164708/http://turizam.bg-info.org/ulice-trgovi |archive-date=15. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref>: * Bulevar Kralja Aleksandra (najduža ulica u Beogradu) * Knez Mihailova * Skadarlija * [[Slavija]] * [[Terazije]] * [[Trg Republike (Beograd)|Trg Republike]] == Znamenitosti == [[Datoteka:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Kod Ruskog cara. Motiv iz Beograda]] Među stranim i domaćim [[turist]]ima najpoznatije znamenitosti Beograda su [[Avala]] (izletište), [[Kalemegdan]] (stara utvrda), [[Avalski toranj]], [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodno pozorište]] i [[Kuća cvijeća]] ([[mauzolej]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]])<ref>{{Cite web |url=http://turizam.bg-info.org/znamenitosti-beograda |title=Znamenitosti Beograda |access-date=2. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150705232420/http://turizam.bg-info.org/znamenitosti-beograda |archive-date=5. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref>. Posjećeni su i brojni muzeji, a najpoznatiji je Narodni muzej, osnovan [[1844]]. Sadrži kolekcije više od 400.000 izložbenih materijala, uključujući i poznato Miroslavljevo jevanđelje, kao i mnoga strana remek-djela. Od ostalih muzeja treba izdvojiti: Muzej savremene umjetnosti, Etnografski muzej (osnovan [[1901]], sa više od 150.000 predmeta ruralne i urbane kulture Balkana), Vojni muzej, Muzej ratnog vazduhoplovstva, Muzej afričke umjetnosti i druge. Neki od brojnih vjerskih objekata su i [[Saborna crkva u Beogradu|Saborna crkva]], [[Crkva svetog Marka u Beogradu|crkva svetog Marka]], [[Crkva pokrova presvete Bogorodice u Beogradu|Pokrovska]], [[Vaznesenjska crkva u Beogradu|Vaznesenjska]], [[Crkva prepodobnog Simeona Mirotočivog u Beogradu|crkva Prepodobnog Simeona Mirotočivog]], katolička [[Crkva svetog Ante u Beogradu|crkva svetog Ante]]... == Imena == Tabela s historijskim imenima Beograda: {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="3" |----- ! Ime <th>Objašnjenje |----- | Singidun | ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; [[279. g. p. n. e.]] |----- | Singidunum || romanizirano keltsko ime |----- | Beograd | slavensko ime; prvo pojavljivanje 878. u pismu Pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom |----- | Alba Graeca || latinski prijevod |----- | Fejervar || mađarsko ime |----- | Weissenburg || njemačko ime |----- | Castelbianco || italijansko ime |----- | Nandoralba || srednjovjekovno mađarsko ime |----- | Nandorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |----- | Landorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |----- | Veligradon || bizantsko ime |----- | Veligrada || tursko ime |----- | Belogrados poleos || grčko ime |} == Saobraćaj == [[Datoteka:Trolejbus Beograd Studentski trg.jpg|mini|Trolejbus u Beogradu]] Gradski autobusni, tramvajski i trolejbuski saobraćaj obavlja "Gradsko saobraćajno preduzeće". Na pojedinim linijama prevoze i privatni prevoznici. Prigradska naselja povezana su auto prijevoznikom "Lasta". Beogradska podzemna željeznica, "Beovoz", ima 6 linija koje uglavnom povezuju predgrađa sa centrom. U ovom trenutku u centru grada samo tri stanice su napravljene ispod zemlje. U planu je i izgradnja lakog metroa do 2008. Beogradski [[aerodrom]] nalazi se pored [[Surčin]]a, 12&nbsp;km od Beograda. Na aerodromu se nalazi 18 ureda stranih aviokompanija. == Također pogledajte == * [[Astronomska opservatorija u Beogradu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Belgrade}} * [http://www.beograd.rs Zvanični sajt grada Beograda] * [https://web.archive.org/web/20141107054632/http://www.360serbia.com/gradovi/virtuelna-setnja-beogradom/ Virtuelna šetnja Beogradom] * [http://www.belgrademaps.com/sr/ Detaljna karta saobraćaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122072732/http://www.belgrademaps.com/sr/ |date=22. 11. 2010 }} {{Grad Beograd}} {{Općine u Srbiji}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi domaćini EP u atletici}} {{Dunav}} {{Sava}} [[Kategorija:Beograd| ]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Gradovi u Srbiji]] [[Kategorija:Statistički regioni Srbije]] [[Kategorija:Okruzi Srbije]] [[Kategorija:Naselja u Gradu Beogradu]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] e7vr3lzzjvp253b31a7q6i8yndbqzmy Kosovo 0 2839 3897712 3894936 2026-06-07T12:41:55Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897712 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija država | izvorno_ime = {{jezik|sq|Republika e Kosovës}} ([[albanski jezik|albanski]]) | zvanično_ime = Republika Kosovo | zastava = Flag of Kosovo.svg | grb = Coat of arms of Kosovo.svg | ime_genitiv = Kosova | mapa = Europe-Republic of Kosovo.svg | službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]]<br>[[Srpski jezik|srpski]]<br>Regionalni službeni jezici: [[bosanski]]<br>[[turski]]<br>[[romski]]<ref>{{Cite web |url=http://www.assembly-kosova.org/common/docs/ligjet/2006_02-L37_sr.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118105302/http://www.assembly-kosova.org/common/docs/ligjet/2006_02-L37_sr.pdf |archive-date=18. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Kosova|url=http://www.kushtetutakosoves.info/repository/docs/Constitution.of.the.Republic.of.Kosovo.pdf|access-date=6. 12. 2017}}</ref> | glavni_grad = [[Priština]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|unitarna]], [[parlamentarna republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Kosova|Predsjednica]] | vladar_prva_vlast = [[Vjosa Osmani]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Republike Kosovo|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Albin Kurti]] | vrsta_treće_vlasti = [[Predsjednik Skupštine Kosova|Predsjednik Skupštine]] | vladar_treća_vlast = [[Glauk Konjufca]] | po_površini_na_svijetu         = 171. | površina                       = 10.887 | procenat_vode = 1.0 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 152. | stanovnika                     = 1,873,160 | gustoća = 159 | nezavisnost = Od [[Srbija|Srbije]] <br /> [[17. februar]] [[2008.]] | valuta                         = [[Euro]] € (EUR) | vremenska_zona                 = [[UTC]] +1<br>[[UTC]] +2 (ljeto) | himna = [[Himna Kosova|Evropa]]{{Center|[[Datoteka:National Anthem of the Republic of Kosovo.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.xk]] (predloženo) | pozivni_broj = +383<ref>[https://koha.net/?id=27&l=142273 Qeveria: Kosova bëhet me kod telefonik +383] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161114165752/https://koha.net/?id=27&l=142273 |date=14. 11. 2016 }}, pristupljeno 14. 11. 2016.</ref> | bdp_godina = Procjena 2020. | bdp_per_capita = $13,017 | bdp_ukupno = $23.524 milijarde | gini = {{smanjenje}}29.0<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|title=Distribution of family income – Gini index|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=1. 9. 2009|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613005439/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|url-status=dead}}</ref> | gini_godina = 2017 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.742 | hdi_godina = 2016 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | stanovništvo = 1,873,160 }} '''Kosovo''' ({{Jez-sq|Kosova|Kosovë}}), službeno '''Republika Kosovo''' ({{Jez-sq|Republika e Kosovës|linkovi=ne}}), jest ''[[de facto]]'' nezavisna [[država]] u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]]. Nezavisnost je proglašena 17. februara 2008. [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|usvajanjem deklaracije]] u [[Skupština Republike Kosovo|Skupštini Kosova]] u [[Priština|Prištini]]. [[Srbija]], u čijem je sastavu Kosovo ranije bilo, ne priznaje Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu<ref name=":0">{{cite web|title = 7 Years of Kosovo » Howard Smith of Geelong|url = http://hsog.tk/2015/03/7-years-of-kosovo/|access-date=13. 4. 2015|archive-url = https://archive.today/20150413201519/http://hsog.tk/2015/03/7-years-of-kosovo/|archive-date=13. 4. 2015|url-status = dead}}</ref> iako je [[Briselski sporazum (2013)|Briselskim sporazumom]] iz 2013. priznala njegove institucije. Od proglašenja nezavisnosti, Kosovo je kao suverenu državu priznalo 109 država članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]<ref>http://www.mfa-ks.net/?page=2,33 Stranica Vlade Kosova {{Simboli jezika|sq|albanski}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> kao i [[Tajvan]], [[Suvereni malteški vojni red]], [[Cookova Ostrva]] i [[Niue]] (''stanje: juni 2021''). [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244|Rezolucijom 1244]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] 1999 Kosovo dolazi pod upravu misije [[UNMIK]]. Razvoj nezavisnosti i proces osamostaljenja je u saradnji sa misijom [[Evropska unija|Evropske unije]] pod nazivom [[EULEX]] Kosovo. Kosovo je kopnena država u centralnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. [[Flora]] Kosova predstavlja otprilike 25% balkanske flore i otprilike 18% evropske.<ref>{{cite web|title=Qenan Maxhuni: Biodiversiteti i Kosoves|url=http://www.ammk-rks.net/repository/docs/Biodiversiteti_i_Kosoves.pdf|publisher=AKMM/IKMN|access-date=23. 2. 2013|pages=8|language=sq|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303215939/http://www.ammk-rks.net/repository/docs/Biodiversiteti_i_Kosoves.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Kosova je [[Priština]] dok su veći gradovi [[Prizren]], [[Peć (grad)|Peć]] i [[Đakovica]]. Graniči sa [[Albanija|Albanijom]] na jugozapadu, [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na jugoistoku, [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na zapadu i [[Srbija|Srbijom]] na sjeveru i istoku. == Etimologija == [[Datoteka:Manastiri i Graçanicës DSC09122.JPG|mini|[[Manastir Gračanica]] u [[Gračanica (Priština)|Gračanici]], udaljenoj 10 km od [[Priština|Prištine]].]] Riječ ''Kosovo'' dolazi od [[Slavenski jezici|slavenske]] riječi [[Kos (ptica)|''Kos'']] što znači crna ptica, a pojam ''Kosovo'' označava teritoriju naseljenu tim pticama.<ref>{{cite book|last1=Judah|first1=Tim|url=https://books.google.com/books?id=UGwSDAAAQBAJ&pg=PA31|title=Kosovo: What Everyone Needs to Know|date=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195373455|page=31|access-date=15. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230815174228/https://books.google.com/books?id=UGwSDAAAQBAJ&pg=PA31|archive-date=15. 8. 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=BPJQEAAAQBAJ&pg=PA47|title=The Geography of Serbia: Nature, People, Economy|date=2021|publisher=Springer|isbn=9783030747015|editor1-last=Manić|editor1-first=Emilija|page=47|access-date=15. 8. 2023|editor2-last=Nikitović|editor2-first=Vladimir|editor3-last=Djurović|editor3-first=Predrag|archive-url=https://web.archive.org/web/20230815174228/https://books.google.com/books?id=BPJQEAAAQBAJ&pg=PA47|archive-date=15. 8. 2023|url-status=live}}</ref> Također, postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sjevernoj [[Albanija|Albaniji]]. [[Albanski jezik|Albanski]] naziv ''Kosova'' (ili ''Kosovë'') je albanizirana riječ sa slavenskog.<ref name="Everett-Heath2000">{{cite book|author=J. Everett-Heath|url=https://books.google.com/books?id=uK2HDAAAQBAJ&pg=PA373|title=Place Names of the World - Europe: Historical Context, Meanings and Changes|date=1. 8. 2000|publisher=Palgrave Macmillan UK|isbn=978-0-230-28673-3|pages=373–|access-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230930143730/https://books.google.com/books?id=uK2HDAAAQBAJ&pg=PA373#v=onepage&q&f=false|archive-date=30. 9. 2023|url-status=live}}</ref> Pojam "Kosovo i Metohija" ({{Jez-sr-Cyrl|Косово и Метохија}}) bio je u službenoj upotrebi za [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Autonomnu Pokrajinu Kosovo i Metohija]] sve do 1968, kada je termin "Metohija" izbačen iz zvaničnog naziva, a dodan prefiks "Socijalistička",{{Sfn|Bennett|1995}} pa je tako termin "Kosovo" postao zvanični naziv cijele pokrajine. Promjenu su negodovali [[Srbi]], koji su i dalje koristili stari naziv (npr. u [[Memorandum SANU|Nacrtu memoranduma SANU]] iz 1986). Septembra 1990. donesen je novi [[Ustavni referendum u Srbiji 1990.|Ustav Republike Srbije]], kojim je zvanično ime pokrajine promijenjeno u [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija]].{{Sfn|Krieger|2001}} Ovoga puta, promjenu su negodovali [[Albanci]], koji su protestovali zbog zvanične upotrebe izraza "Metohija". Srbija je 2008, nakon [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|proglašenja nezavisnosti Kosova]], u službeni naziv novoformiranog [[Ministarstvo za Kosovo i Metohiju|Ministarstva za Kosovo]] uvrstila termin "Metohija", koje je 2012. transformisano u [[Kancelarija za Kosovo i Metohiju|Kancelariju za Kosovo i Metohiju]].<ref name="constitution-serbia">{{cite web|url=http://www.parlament.gov.rs/content/eng/akta/ustav/ustav_ceo.asp|title=Constitution of the Republic of Serbia|publisher=Parlament.gov.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20101127021637/http://www.parlament.gov.rs/content/eng/akta/ustav/ustav_ceo.asp|archive-date=27. 11. 2010|access-date=2. 1. 2011}}</ref> '''Kosmet''' je srpska, politički motivirana skraćenica za '''Kos'''ovo i '''Met'''ohiju. == Historija == {{glavni|Historija Kosova}} U vjekovima prije nove ere teritorija današnjeg Kosova je bila centar [[Dardanija|Dardanije]], historijskog regiona naseljenog [[Dardani]]ma, plemenom mješovitog ilirskog i tračkog porijekla. U [[28]]. godini ovaj region su osvojili [[Rimljani]]. U sklopu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] Kosovo je bilo sastavni dio rimske provincije [[Moesia|Moesie]]. Podjelom Rimskog carstva na [[Zapadno Rimsko carstvo]] i [[Istočno Rimsko carstvo]] ([[Bizantijsko carstvo|Bizantiju]]) Kosovo dolazi pod bizantsku [[vlast]]. Početkom [[5. vijek]]a [[Slaveni|slavenska]] plemena počinju prelaziti [[Dunav]] i vršiti napade na bogate bizantijske gradove na Kosovu. Prvi veći napadi ove vrste zabilježeni su u [[547]]. i [[548]]. godini za vrijeme vladavine bizantskog cara [[Justinian]]a. Sredinom 7. vijeka Slaveni počinju biti dominirajuća etnička grupa na Kosovu. Postojeće gradsko, romanizirano, stanovništvo se vremenom stapa sa Slavenima. Romanizirano stanovništvo koje živi van gradova uspijeva sačuvati svoju historiju i kulturu, te postaju poznati pod imenom [[Vlasi]]. Porijeklo [[Albanci|Albanaca]] na prostorima Kosova je nepoznato. Neki historičari tvrde da su [[Albanci]] narod tračkog porijekla, dok drugi pak tvrde da su Albanci ilirskog porijekla. Danas među historičarima preovladava mišljenje da su Albanci [[Iliri|ilirski narod]], koji su nastanjivali planine sjeveroistočne Albanije i zapadnog Kosova za vrijeme Rimskog carstva. U toku 850-ih slavenizirano pleme turskog porijekla - [[Bugari]] počinju širiti svoju državu i ubrzo osvajaju Kosovo, zajedno sa [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]], gdje u [[Ohrid]]u stvaraju sjedište biskupije. Smrću bugarskog cara Samuela u [[1014]]. godini bugarska imperija upada u duboku krizu. Bizantijsko carstvo pod vodstvom cara Bazila (poznatog i pod imenom "ubica Bugara") uviđa svoju šansu i do kraja [[1018]]. preuzima čitavu teritoriju nekadašnjeg bugarskog carstva. U ovom periodu dvije nove slavenske države počinju dobijati svoju formu. [[Raška]], sjeverno od Kosova, na teritoriji današnjeg [[Sandžak]]a i njen prvobitno moćniji susjed [[Duklja]] na teritoriji današnje [[Crna Gora|Crne Gore]]. Vladari Raške koji su prvobitno bili u vazalskom odnosu prema Duklji počinju agresivno širiti svoje posjede i sredinom [[11. vijek]]a Raška postaje dominirajuća slavenska državna tvorevina u ovom dijelu [[Balkan]]a. Kao i svaka država u regionu Raška ima uzor u bogatim bizantinsko-grčkim gradovima na jugu. Tokom 1180-ih godina, za vrijeme rata između [[Mađarska|Mađarske]] i [[Bizantija|Bizantijskog carstva]], Raška napada Bizantiju i uspjeva pod svoju vlast staviti istočno Kosovo. [[1204]]. godina označava početak kraja Bizantijskog carstva. Te godine križari osvajaju [[Carigrad]] i uspostavljaju [[Latinsko Carstvo]]. Vladar Raške [[Stefan Prvovjenčani]] uviđa pometnju i krajem [[1216]]. čitava teritorija današnjeg Kosova dolazi pod srpsku vlast. 3 godine kasnije Stefanov brat, [[Sveti Sava|Sava]] iskorištava konflikt između pravoslavnog patrijarha u Carigradu i Ohridskog biskopa i uspijeva izdejstovati autonomiju (autocefalnost) [[SPC|Srpske Pravoslavne Crkve]]. Srpsko kraljevstvo doživljava svoj zenit sredinom [[14. vijek]]a pod kraljem [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušanom]] (krunisan 1331. godine) koji širi kraljevstvo južno i prebacuje centar srpske države u današnju Sjevernu Makedoniju (Glavni grad Skoplje). On također uzima titulu [[car]]a i ojačava status SPC u odnosu na grčku pravoslavnu crkvu. Smrću Dušana u [[1355]]. godini srpsko carstvo se počinje raspadati. Grčke, albanske i makedonske teritorije dolaze u ruke lokalnih feudalaca. Smrću zadnjeg Nemanjića u [[1371]]. godini Kosovo dolazi pod vlast tri različita gospodara. Gradovima Prizren i Peć i ostatkom jugo-zapadnog Kosova upravlja porodica [[Balšići|Balšić]], [[Lazar Hrebeljanović]] istočnim Kosovom dok Vuk Branković drži krajnji jug. S vremenom Branković preuzima cijelo Kosovo. Osmanlije u 1396. godini preuzimaju teritorije pod kontrolom Vuk Brankovića i prenose ih u vlasništvo lojalnog [[vazal]]a [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] (sin Lazara Hrebljanovića). Malo zatim iste vraćaju u posjed Brankovićevih sinova Đurađa i Grgura koji obećavaju lojalnost osmanskom sultanu. U [[1455]]. godini [[Osmanlije]] pod ličnom komandom [[sultan]]a [[Mehmed II Osvajač|Mehmeda Osvajača]] preuzimaju čitavu teritoriju današnjeg Kosova. === Savremeno doba === {{Glavni|Deklaracija nezavisnosti Kosova|Međunarodno priznanje Kosova}} ==== Proglašenje nezavisnosti 2008. ==== 17. februara 2008. u 16 sati skupina ljudi koja je sebe nazvala ''Vođe našega naroda, demokratski izabrani'',djelujući izvan UNMIK-ovog okvira privremene samouprave (ne zastupajući Skupštinu Kosova ili bilo koju drugu od ovih institucija), izdali su deklaraciju o neovisnosti kojom je uspostavljena Republika Kosovo.<ref>{{cite web |url=http://www.icj-cij.org/docket/files/141/15987.pdf |title=Savjetodavno mišljenje Međunarodnoga suda o proglašenju neovisnosti Kosova {{eng oznaka}} |access-date=26. 12. 2021 |archive-date=21. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100821055950/http://www.icj-cij.org/docket/files/141/15987.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Nigdje se u izvornom tekstu na albanskom jeziku ne spominje da je deklaracija djelo Skupštine Kosova. Jezik deklaracije razlikuje se od jezika koji se koristi u usvajanju zakona od strane Skupštine Kosova utoliko što prvi odlomak glasi: "Mi, vođe našega naroda, demokratski izabrani", dok akti Skupštine koriste treću osobu jednina. Postupak koji se koristi u vezi s deklaracijom razlikuje se od postupka koji je primjenjivala Skupština Kosova pri usvajanju propisa. Izjava nije predana posebnom predstavniku glavnog tajnika za objavu u službenom listu. Neobjava posebnog predstavnika glavnog tajnika u vezi s deklaracijom navodi na zaključak da deklaraciju nije smatrao radom institucija privremene samouprave, donesene kako bi zakonski stupila na snagu poredak za koji je odgovoran. Imao bi obvezu reagirati na postupke Skupštine Kosova, za koju smatra da je ultra vires (prekoračenje ovlasti organa). Uzimajući u obzir sve čimbenike, autori Deklaracije o neovisnosti 17. veljače 2008. nisu djelovali kao jedna od privremenih institucija samouprave, već kao osobe koje su djelovale zajedno izvan okvira privremene uprave.</ref>, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog su dana donijeli odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, 18. februara, pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao nezavisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje Evropske unije (Francuska, Velika Britanija, Njemačka) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i Sjedinjene Američke Države. Sama Evropska unija ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, budući da se tom činu oštro protivila Španija, a onda i Rumunija, Slovačka i Kipar. Istovremeno, u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji došlo je do nasilnih prosvjeda. 19. marta 2008, hrvatska je vlada, u dogovoru s vladama Republike Mađarske i Bugarske, usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova. Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova. Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je Fatmir Sejdiu == Međunarodne integracije == === Evropske integracije === {{Glavni|Pristupanje Kosova Evropskoj uniji}} Pristupanje Kosova [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] ([[Evropska unija|EU]]) na trenutnom je dnevnom redu za buduće proširenje EU. EU je Kosovo priznala kao potencijalnog kandidata za pristupanje. Kosovsko proglašenje neovisnosti od [[Srbija|Srbije]] doneseno je 17. februara 2008. Nezavisnost nisu priznale [[Srbija]], te sljedećih pet zemalja članica EU-a: [[Slovačka]], [[Španija]], [[Rumunija]], [[Grčka]] i [[Kipar]]. Da bi se osigurala stabilnost na teritoriju i neutralnu vladavinu policije, EU radi na Kosovu pod pokroviteljstvom privremene uprave [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] na Kosovu (UNMIK), uvođenje policijske i civilne resurse u okviru Evropske unije za pravosudne misije (EULEX). [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) između EU i Kosova donese je 26. februara 2016, a stupio je na snagu 1. aprila 2016. === NATO integracije === {{Glavni|Odnosi Kosova i NATO-a}} Kosovo je zemlja koja teži priključenju ka [[Partnerstvo za mir|partnerstvu za mir]].Stav Kosova za pridruživanje [[NATO]]-u je nepoznat[[Datoteka:Diplomatic relations of Kosovo.svg|mini|{{Legenda|#2d6ea9|Države koje su priznale Kosovo}}{{Legenda|#c0c0c0|Države koje nisu priznale Kosovo}}]] <gallery> Datoteka:Dardania kingdom.png|Kraljevina Dardanija Datoteka:Ancient balkans 4thcentury.png|Rimska Dardanija Datoteka:Dardania and kosovo.png|Bizantinska Dardanija Datoteka:Realm of Brankovic.png|Država Vuka Brankovića Datoteka:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875–1878. Datoteka:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881–1912. Datoteka:Kosovo 1941.png|Kosovo 1941. Datoteka:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo danas </gallery> == Geografija == {{Glavni|Geografija Kosova}}[[Datoteka:Kosovo map.png|mini|desno|250px|Karta Kosova]]Kosovo je država koja se nalazi u centralnom dijelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Sa površinom od 10.908&nbsp;km<sup>2</sup>, Kosovo je jedna od najmanjih država [[Evropa|Evrope]]. S obzirom na njegovu relativno malu površinu, Kosovo se odlikuje raznolikim [[Topografija|topografskim]] karakteristikama. Okruženo je planinama: [[Šar-planina|Šar-planinom]] na jugu i jugoistoku, na granici sa [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]], dok se na sjeveru države uzdiže Kopaonik. Granice na zapadu (sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i jugozapadu (sa [[Albanija|Albanijom]]) su takođe planinske gdje se nalazi i najviši vrh Kosova, Đeravica, visine 2.656 m. Centralni dio države je uglavnom brdovit dok se dvije velike ravnice prostiru u zapadnom i istočnom dijelu. U [[Hidrografija|hidrografskom]] smislu, Kosovo ima ograničene vodne resurse. Glavne rijeke su Bijeli Drim, koji teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], [[Južna Morava]] na području planine Goljak i [[Ibar]] na sjeveru. Sitnica, pritoka Ibra, najduža je rijeka koja u potpunosti protiče teritorijom Kosova. Postoji nekoliko manjih prirodnih jezera, ali najvažnija jezera u državi su vještačka. Najveća jezera su [[Gazivode]], Radonjić, Batlava i Badovac. Na Kosovu takođe postoji veliki broj kraških, termalnih i mineralnih izvora. Kosovo je država u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] a graniči sa Albanijom na jugozapadu, Sjevernom Makedonijom na jugoistoku, Crnom gorom na zapadu i Srbijom na istoku i sjeveroistoku. Prostire se između 42. i 43. paralele i između 20. i 22. meridijana. Ukupne je površine od 10.908&nbsp;km<sup>2</sup> što je svrstava kao 169. državu po velečini na svijetu. Dužina državnih granica iznosi: {| class="wikitable sortable" ! colspan="2" |Dužina granica Kosova |- !Država !Dužina u km |- |Albanija |113,551 |- |Sjeverna Makedonija |170,772 |- |Crna Gora |79,165 |- |Srbija |380,068 |- !Ukupno !743,556 |} == Simboli == Kosovo kao nezavisna i suverena država posjeduje obilježja po kojima je poznata širom svijeta a koji reflektuju multietnički karakter ove države. Državni simboli Kosova su zastava, grb i himna.<ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Kosova|url=http://www.kushtetutakosoves.info/repository/docs/Constitution.of.the.Republic.of.Kosovo.pdf|access-date=6. 12. 2017}}</ref> === Zastava === {{glavni|Zastava Kosova}} Za vrijeme [[SFRJ]] autonomne pokrajine [[Vojvodina]] i Kosovo nisu imale zvaničnu [[zastava|zastavu]]. Između [[1945]]. i raspada [[SFRJ]] [[1991]]. na Kosovu je često korištena zastava sa žutom zvijezdom i crnim orlom na crvenoj podlozi. Ova zastava je bila zastava albanskog naroda u SFRJ. Zbog činjenica da je većina Albanaca u SFRJ živjela na Kosovu, ova se zastava na Kosovu mogla i najčešće vidjeti, te je često pogrešno tumačena kao zastava Kosova. Tokom uprave UN-a Kosovo nije imalo svoju zvaničnu zastavu. Najčešće se koristi zastava sa crnim orlom na crvenoj podlozi, koja je identična sa zastavom [[Albanija|Albanije]]. Stranka bivšeg predsjednika Kosova, [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugove]], zvanično je predložila uvođenje nove zastave sa tekstom ''Dardania''. [[Dardanija]] je historijski naziv Kosova. Nakon proglašenja nezavisnosti [[17. februar]]a, Kosovo je dobilo svoju zastavu. === Grb === {{glavni|Grb Kosova}}[[Grb]] Kosova je usvojen [[17. februar]]a [[2008]]. , nakon [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|proglašenja nezavisnosti]] od Srbije. Sastoji se od geografske mape Kosova predstavljene žutom bojom na plavoj podlozi uokvirenoj rubom zlatne boje. Iznad mape Kosova nalazi se šest petokrakih zvijezda bijele boje. Centralni dijelovi grba, geografska mapa koja predstavlja Kosovo i zvijezde također čine centralne dijelove nove [[Zastava Kosova|zastave Kosova]], usvojene u isto vrijeme kada i grb.{{nedostaje izvor}} === Himna === {{glavni|Himna Kosova}}Himna Kosova predstavlja državni simbol Kosova i izvodi se u svečanim i službenim prilikama. Nosi simboličan naziv ''Evropa'' i usvojena je 2008. godine, u vrijeme sticanja [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|nezavisnosti države]]. Himnu je komponirao Mendi Mengjiqi, a baš kao i himne [[Intermezzo (himna)|Bosne i Hercegovine]], [[Marcha Real|Španije]] i [[San Marino|San Marina]], himna Kosova nema službeni tekst. Usvojena je 11. juna 2008. Tekst himne ne referira ni na jednu etničku zajednicu države. Za izbor himne glasalo je 72 zastupnika, 15 ih je bilo protiv dok se 5 zastupnika Skupštine suzdržalo od glasanja. == Politika == === UNMIK === Kosovo je [[17. februar]]a proglasilo nezavisnost, te je prestala kontrola UNMIK-a{{nedostaje izvor}}. Administrativne poslove više ne obavljaju Ujedinjeni narodi, već kosovska vlada.{{nedostaje izvor}} Kosovo ima sopstvenu policiju, carinsku službu, a Zaštitni korpus Kosova čini vrstu državne garde i ima vojno-policijske atribute{{nedostaje izvor}}. UNMIK je tokom svoje vlade napravio privremenu skupštinu, privremenu vladu i kancelariju privremenog predsjednika, koje su činile zakonodavno i izvršno tijelo pod kontrolom UNMIK-a. Trenutna predsjednica Kosova je [[Vjosa Osmani]], a predsjednik vlade je [[Albin Kurti]]. Sjedišta vlade, skupštine i predsjednika su u [[Priština|Prištini]]. === Ustav === '''[[Ustav]] Kosova''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Kushtetuta e Kosovës'') predstavlja najviši pravno-politički dokument ove [[balkan]]ske države. Ustav je potpisan [[7. april]]a [[2008]]. u 13 sati po lokalnom vremenu u Nacionalnoj biblioteci u [[Priština|Prištini]]. Ratifikovan je 9. aprila i stupio na snagu 15. juna 2008. Četvrtim članom ovog ustava definisana su i utvrđena pravila i zasebna ovlaštenja za sve tri vlasti Kosova. [[Skupština Republike Kosovo|Jednodomnoj nacionalnoj skupštini Kosova]] povjereno je obnašanje zakonodavne vlasti, izvršnu vlast predvode predsjednik i premijer dok je za primjenu zakona i pravosudni sistem zadužen Vrhovni sud. Ustav Republike Kosovo se može mijenjati kroz proces usvajanja amandmana na ustav i to je regulisano njegovim 144. članom. === Predsjednik Kosova === [[Predsjednik Kosova]] (albanski: Presidenti i Kosovës), zvanično Predsjednik Republike Kosovo (alb: Presidenti i Republikës së Kosovës), je šef države i predstavlja Kosovo u zemlji i inostranstvu. Predsjednik se bira indirektnim putem, od strane Skupštine Kosova i to tajnim glasanjem. Za izbor predsjednika je potrebna dvotrećinska većina poslanika Skupštine. Ako nijedan od kandidata prilikom glasanja ne dobije potrebnu većinu, na trećem glasanju bira se kandidat koji dobije prostu većinu. Glasanje za izbor novog predsjednika u Skupštini bi trebalo da se održi najkasnije mjesec dana prije isteka mandata trenutnog predsjednika. Mandat predsjednika Kosova traje 5 godinu, uz mogućnost još jednog obnavljanja mandata. === Premijer === [[Premijer Republike Kosovo]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Kryeministri Republikës së Kosovës'') jest značajna politička funkcija a predstavlja prvog čovjeka najvišeg izvršnog tijela Kosova tj. predsjednika Vlade Kosova. Premijer Kosova, zajedno sa Vladom Kosova na čijem je čelu, odgovorni su za svoje postupke zakonodavnom tijelu tj. [[Skupština Republike Kosovo|Skupštini Kosova]] iz čijih redova se i biraju. Trenutni premijer Vlade Kosova je [[Albin Kurti]]. Na tu funkciju je izabran 22. marta 2021. kao čelni čovjek Samoopredjeljenja. === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Kosovo}} [[Skupština Republike Kosovo]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Kuvendi i Republikës së Kosovës'') jest jednodomna skupština i najviši zakonodavni organ Kosova. Prvobitno ga je osnovao UNMIK [[2001]]. da bi se obezbijedila "privremena, demokratska samouprava". [[17. februar]]a [[2008]]. predstavnici Kosova [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|proglašavaju nezavisnosti Kosova]] i usvajaju [[Ustav Kosova|Ustav]] koji stupa na snagu 15. juna iste godine. Skupština Republike Kosovo regulirana je Ustavom Kosova i sastoji se od 120 članova od čega se njih 100 bira direktno, putem izbora, dok je preostalih 20 mjesta u Skupštini rezervirano za nacionalne manjine kako slijedi: * 10 mjesta za predstavnike Srba * 4 mjesta za predstavnike Roma i Aškalija * 3 mjesta za predstavnike Bošnjaka * 2 mjesta za predstavnike Turaka i * 1 predstavničko mjesto za Gorance. [[Albanski jezik]] je službeni jezik većine ali se u Skupštini koriste i svi jezici manjina kao što su [[Srpski jezik|srpski]], [[Turski jezik|turski]] i [[Bosanski jezik|bosanski]], uz simultano tumačenje. Predsjednik trenutnog saziva Skupštine je Glauk Konjufca iz Samoopredjeljenja (LV). Skupština se nalazi u [[Glavni grad|glavnom gradu]] Kosova [[Priština|Prištini]]. === Vlada === {{Glavni|Vlada Kosova}}Kosovo je višestranački parlamentarni zastupnik demokratske republike. Njime upravljaju zakonodavstvo, izvršne i pravosudne institucije koje proizilaze iz ustava, iako je do Briselskog sporazuma u praksi Sjeverno Kosovo u velikoj mjeri bilo pod nadzorom institucija Srbije ili paralelnih institucija koje financiraju Srbija. Zakonodavne funkcije imaju i Parlament i ministri u okviru svojih nadležnosti. Vlada vrši izvršnu vlast i sastoji se od premijera kao šefa vlade, potpredsjednika Vlade i ministara različitih ministarstava. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Kosova}} Kosovo se sastoji od 7 [[Okruzi Kosova|okruga]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''rajon''). Okruzi se sastoje od 30 općina (albanski: ''komunë'') {|border=1 align=center cellpadding=0 cellspacing=0 width=96% style="margin: 0 0 1em 1em; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |colspan="2" align=center style="background:#778899; color:white"|'''Općine''' |- | [[Datoteka:002006 Kumunat e Kosovës NR.PNG|280px|centar]] || {| border=0 align=left cellpadding=7 cellspacing=4 width=100% style="margin: 0 0 0em 0em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- bgcolor="#f5f5f5" |01. [[Dečani]]<br />(al. ''Deçan'', sr. ''Дечани'') |11. [[Leposavić]]<br />(al. ''Leposaviq'', sr. ''Лепосавић'') |21. [[Prizren]]<br /> (sr. ''Призрен'') |---- |- bgcolor="#fffaf0" |02. [[Dragaš]]<br />(al. ''Dragash'', sr. ''Драгаш'') |12. [[Lipljan]]<br />(al. ''Lipjan'', sr. ''Липљан'') |22. [[Srbica]]<br />(al. ''Skenderaj'', sr. ''Србица'') |---- |- bgcolor="#f5f5f5" |03. [[Đakovica]]<br />(al. ''Gjakovë'', sr. ''Ђаковица'') |13. [[Mališevo]]<br />(al. ''Malishevë'', sr. ''Малишево'') |23. [[Štrpce]]<br />(al. ''Shtërpce'', sr. ''Штрпце'') |---- |- bgcolor="#fffaf0" |04. [[Glogovac (Kosovo)|Glogovac]]<br />(al. ''Gllogovc'', sr. ''Глоговац'') |14. [[Kosovska Mitrovica]]<br />(al. ''Mitrovicë'', sr. ''Косовска Митровица'') |24. [[Štimlje]]<br />(al. ''Shtime'', sr. ''Штимље'') |---- |- bgcolor="#f5f5f5" |05. [[Gnjilane]]<br />(al. ''Gjilan'', sr. ''Гњилан'') |15. [[Novo Brdo (Kosovo)|Novo Brdo]]<br />(al. ''Novobërdë'', sr. ''Ново Брдо'') |25. [[Suva Reka]]<br />(al. ''Suharekë'', sr. ''Сува Река'') |---- |- bgcolor="#fffaf0" |06. [[Istok (Kosovo)|Istok]]<br />(al. ''Istog'', sr. ''Исток'') |16. [[Obilić]]<br />(al. ''Obiliq'', sr. ''Обилић'') |26. [[Uroševac]]<br />(al. ''Ferizaj'', sr. ''Урошевац'') |---- |- bgcolor="#f5f5f5" |07. [[Kačanik]]<br />(al. ''Kaçanik'', sr. ''Качаник'') |17. [[Orahovac]]<br />(al. ''Rahovec'', sr. ''Ораховац'') |27. [[Vitina]]<br />(al. ''Viti'', sr. ''Витина'') |---- |- bgcolor="#fffaf0" |08. [[Kosovska Kamenica]]<br />(al. ''Kamenicë'', sr. ''Косовска Каменица'') |18. [[Peć]]<br />(al. ''Pejë'', sr. ''Пећ'') |28. [[Vučitrn]]<br />(al. ''Vushtrri'', sr. ''Вучитрн'') |---- |- bgcolor="#f5f5f5" |09. [[Klina]]<br />(al. ''Klinë'', sr. ''Клина'') |19. [[Podujevo]]<br />(al. ''Podujevë'', sr. ''Подујево'') |29. [[Zubin Potok]]<br />(sr. ''Зубин Поток'') |---- |- bgcolor="#fffaf0" |10. [[Kosovo Polje (općina)|Kosovo Polje]]<br />(al ''Fushë Kosovë'', sr. ''Косово Поље'') |20. [[Priština]]<br />(al. ''Prishtinë'', sr. ''Приштина'') |30. [[Zvečan]]<br />(al. ''Zveçan'', sr. ''Звечан'') |} |} == Privreda == Ekonomija Kosova tranzicijska je ekonomija. Stradala je od kombiniranih rezultata političkih previranja, sljedećih jugoslavenskih ratova, srbijanskog otpuštanja kosovskih zaposlenika i međunarodnih sankcija Srbiji čiji je dio tada bio. Unatoč smanjenju strane pomoći, BDP je uglavnom rastao od proglašenja neovisnosti. To je bilo unatoč financijskoj krizi 2007 - 2008. i kasnijoj europskoj dužničkoj krizi. Uz to, stopa inflacije bila je niska. Većina ekonomskog razvoja odvijala se u trgovini, trgovini na malo i građevinarstvu. Kosovo je visoko ovisno o doznakama dijaspore, izravnim inozemnim investicijama i drugim priljevima kapitala.Najveći trgovinski partneri na Kosovu su [[Albanija]], [[Italija]], [[Švicarska]], [[Kina]], [[Njemačka]] i Turska. Euro je službena valuta.Vlada Kosova potpisala je sporazume o slobodnoj trgovini s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Kosovo je članica [[CEFTA]]-e, dogovorena s UNMIK-om i uživa u slobodnoj trgovini s većinom zemalja izvan Evropske unije. Sekundarni sektor imao je 22,60% BDP-a, a ukupna radna snaga od 800 000 zaposlenih u 2009. Postoji nekoliko razloga za ovu stagnaciju, u rasponu od uzastopnih zanimanja, političkih previranja i rata na Kosovu 1999. [222] Sektor električne energije smatra se jednim od sektora s najvećim potencijalom razvoja. Kosovo ima velike rezerve [[Olovo|olova]], [[cink]]a, [[Srebro|srebra]], [[nikl]]a, [[kobalt]]a, [[Bakar|bakra]], [[Željezo|željeza]] i [[boksit]]a.Država ima petu najveću rezervatu [[lignit]]a u svijetu i treću u Evropi.Direkcija za rudnike i minerale i Svjetska banka procijenili su da je Kosovo 2005. imalo minerale u vrijednosti od 13,5 milijardi eura == Centralna banka == [[Centralna banka Kosova]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Banka Qendrore e Republikës së Kosovës'') jest centralna banka Republike Kosovo. Sjedište banke se nalazi u [[Glavni grad|glavnom gradu]] Kosova, u [[Priština|Prištini]]. Osnovana je 27. jula 2010. godine, na osnovu Zakona br. 03/L-074 o Centralnoj banci Republike Kosovo, usvojenim u Skupštini Kosova. Prije nego što je osnovana kao Centralna banka Kosova, djelovala je kao ''Centralno bankarstvo Kosova'' (albanski: Autoriteti Qendror Bankar i Kosovës). Na osnovu Ustava Kosova i odredbi zakona usvojenog u skupštini Kosova, centralna banka Kosova je javno pravni subjekat i ima administrativnu, finansijsku i menadjersku autonomiju. Službena valuta Kosova je [[euro]], koji je jednostrano usvojen 2002. iako Kosovo nije članica [[Eurozona|eurozone]] == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kosova}} Po [[Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine|Popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine]] Kosovo ima 1.739.825 stanovnika.<ref name="Popis_2011" />, od čega je 1.616.869 (92,93%) [[Albanci|Albanaca]], 27.533 (1,58%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 25.532 (1,47%) [[Srbi|Srba]], 18.738 (1,08%) [[Turci|Turaka]]. U Popisu nedostaju podaci o općinama sa većinskim srpskim stanovništvom u kojima nije vršen popis ([[Leposavić]], [[Zubin Potok]] i [[Zvečan]]). Po [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1991. godine|Popisu stanovništva u Jugoslaviji 1991. godine]]<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf Popis stanovništva u Jugoslaviji 1991. godine]</ref> u tim općinama živjelo je 34.904 stanovnika. [[Datoteka:Population of Kosovo (1921-2015).png|mini|Populacija Kosova]] === Popis 2011.=== Podaci o sastavu stanovništva Kosova prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. dati su u sljedećoj tabeli. {| class="wikitable" |- |align=center colspan=3|[[Popis stanovništva na Kosovu 2011.]]<ref name="Popis_2011">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. |access-date=11. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- ! width="100" | Narod ! width="75" | Broj <br> stanovnika ! width="55" |% |- | [[Albanci]] ||align=right| 1.616.869 ||align=right| 92,93 |- | [[Aškalije]] ||align=right| 15.436 ||align=right| 0,89 |- | [[Bošnjaci]] ||align=right| 27.533 ||align=right| 1,58 |- | [[Egipćani]] ||align=right| 11.524 ||align=right| 0,66 |- | [[Goranci]] ||align=right| 10.265 ||align=right|0,59 |- | [[Romi]] ||align=right| 8.824||align=right| 0,51 |- | [[Srbi]] ||align=right| 25.532 ||align=right| 1,47 |- | [[Turci]]||align=right| 18.738||align=right| 1,08 |- | Ostali ||align=right| 2.352 ||align=right| 0,14 |- | Bez podataka ||align=right| 912 ||align=right| 0,05 |- | Nepoznato ||align=right| 1.840 ||align=right| 0,11 |- | '''Ukupno''' ||align=right| '''1.739.825''' ||align=right| '''100''' |- |align=left colspan=3|<small>Podaci o [[Popis stanovništva na Kosovu 2011. godine|Popisu stanovništva]] su nepotpuni zbog neizvođenja popisa u općinama sa srpskom većinom: [[Leposavić]], [[Zubin Potok]] i [[Zvečan]].</small> |} === Rezultati prethodnih popisa === * 1991. blizu dva miliona stanovnika (80% [[Albanci]], 10% [[Srbi]]) * 1981. 1.584.441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%) * 1971. 1.243.693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) * 1961. 963.988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%) * 1953. 808.141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%) * 1948. 727.820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5%, [[Srbi]] 23,6 %) === Jezik === Službeni jezici na teritoriji Republike Kosovo su albanski i srpski jezik. [[Turski jezik|Turski]], [[Bosanski jezik|bosanski]] i [[Romski jezik|romski]] jezik imaju status službenog jezika na nivou općina ili se mogu koristiti kao službeni jezici na svim nivoima kako je predviđeno zakonom.<ref name="ustav"/> {| class="wikitable" !Narod !Broj stanovnika !% |- |[[Albanski jezik|Albanski]] |1.644.865 |94,54 |- |[[Bosanski jezik|Bosanski]] |28.989 |1,67 |- |[[Srpski jezik|Srpski]] |27.983 |1,61 |- |[[Turski jezik|Turski]] |19.568 |1,12 |- |Romani |5.860 |0,34 |- |Ostali |10.308 |0,59 |- |Nepoznato |2.252 |0,13 |- |'''Ukupno''' |'''1.739.825''' |'''100''' |} === Religija === {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|cifra_stuba1=95.6|cifra_stuba2=3.7|cifra_stuba3=0.2|boja_stuba3=#007FFF|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Islam]]|ime_stuba2=[[Kršćanstvo]]|ime_stuba3=Ostali|maks=100|naslov=Religije na Kosovu 2014}} Kosovo je država bez državne religije; sloboda vjerovanja, savjesti i vjere izričito jamči u Ustavu Kosova. Društvo Kosova je snažno zauzelo prvo mjesto u [[Južna Evropa|južnoj Evropi]] i deveti u svijetu kao slobodni i jednaki za toleranciju prema [[Religija|religiji]] i [[Ateizam|ateizmu]].Prema popisu iz 2011. godine, 95,6% stanovništva Kosova se izjasnilo kao muslimani i 3,7% kao [[Kršćanstvo|kršćani]], uključujući 2,2% kao [[Katoličanstvo|rimokatolici]] i 1,5% kao [[Pravoslavlje|pravoslavci.]]Preostalih 0,20% stanovništva izjasnilo se da nema religiju.Protestanti, iako priznati kao vjerska skupina na Kosovu od strane vlade, nisu bili zastupljeni u popisu == Policija == [[Policija Kosova]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Policia e Kosovës'') je [[Policija|policijska]] agencija nadležna za sprovođenje zakona na teritoriji Kosova. Policija Kosova je osnovana 1999. nakon [[Kosovski rat|rata na Kosovu]] i kasnijeg povlačenje jugoslavenskih snaga sa Kosova. Uspostavljanje Privremene administrativne misije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] na Kosovu UNMIK-a uključivalo je i postojanje komponente međunarodne policijsku relativno velikog brojčanog stanja. Rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244|broj 1244]] UNMIK je ovlašten za realizaciju dva glavna zadatka: uspostavljanje nove policije i u međuvremenu održavanje poštivanje zakona i reda. Naziv za novu policiju ''Kosovska policijska služba'' uveo je prvi međunarodni policijski komesar Sven Frederiksen == Sigurnosne snage == [[Sigurnosne snage Kosova]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''Forca e Sigurisë së Kosovës'', KSF) su zvanične snage sigurnosti Kosova i prethodnica buduće vojske Kosova. Nalaze se pod kontrolom i komandom KFOR-a. Glavna zadaća sigurnosnih snaga su zaštita civilnog stanovništva tj. traganje i spašavanje, uklanjanje eksplozivnih naprava, gašenje požara i sl. Sigurnosne snage su osnovane 21. januara [[2009.]] godine i proizašle su iz snaga Kosovskog zaštitnog korpusa. Kosovo prema planu [[Martti Ahtisaari|Marttija Ahtisaarija]] ima pravo na oružane snage koje su naoružane samo lahkim naoružanjem i broje 2500 vojnika u aktivnom sastavu i 800 vojnika rezervnog sastava. Nakon [[Kosovski rat|Rata na Kosovu]] [[1999.]], UN-ovom rezolucijom broj 1244 na Kosovu je uspostavljena Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu uz sigurnosnu potporu [[NATO]]-a tj. KFOR-a. KFOR je stigao na Kosovo 12. juna [[1999.]] pod mandatom [[UN]]. ====== Historija ====== Kosovo je proglasilo nezavisnost u februaru [[2008.]] godine. Dana 21. januara [[2009.]] su osnovane KSF iz ljudstva nekadašnjeg zaštitnog korpusa Kosova koje je prethodno provjereno. KSF nije nasljednik zaštitnog korpusa koji je prethodno raspušten. Osnivanje KSF su pomogle zemlje NATO-a, npr. [[SAD]] je donirao vojne uniforme, [[Njemačka]] vojna vozila. Po osnivanju [[Slovenija]] je donirala 30.000 eura. KSF ima u cilju djelovanje po [[NATO]] standardima == Pasoš == [[Pasoš Kosova]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Pasaporta e Kosovës'') putni je dokument koji se izdaje državljanima Kosova. Ovaj dokument olakšava međunarodna putovanja i služi kao dokaz o državljanstvu. Izdavanje pasoša je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, izuzev diplomatskih pasoša koje izdaje Ministarstvo vanjskih poslova Kosova. Kosovski pasoši su u skladu sa svim preporučenim standardima koje je postavila [[Organizacija međunarodne civilne avijacije]] (ICAO) kako bi se isti mogli očitavati uređajima za tu namjenu ali s obzirom da pasošu nije dodijeljen kod, oznaka pasoša nije navedena unutar standarda ISO 3166 i stoga ga ICAO ne podržava. Dizajn pasoša objavljen je 14. marta [[2008]]. Prvi pasoši izdati su 30. jula 2008. i od 20. maja 2009. godine, građanima Kosova izdato je oko 300.000 pasoša == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje na Kosovu|Univerzitet u Prištini}} [[Datoteka:Ministry of Education February 2013.jpg|mini|Akademija nauka i umjetnosti u Prištini]] Obrazovanje za osnovnu, srednju i tercijarnu razinu pretežno je javno i podržava država, a upravlja Ministarstvo obrazovanja. Obrazovanje se odvija u dvije glavne faze: osnovno i srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje dijeli se na četiri stupnja: predškolski odgoj, osnovno i nisko srednjoškolsko obrazovanje, visoko srednjoškolsko i specijalno obrazovanje. Predškolski odgoj namijenjen je djeci u dobi od jedne do pet godina. Osnovno i srednje obrazovanje obvezno je za sve. Omogućuju ga gimnazije i strukovne škole, a dostupan je i na jezicima priznatih manjina na Kosovu, gdje se nastava odvija na [[Albanski jezik|albanskom]], [[Srpski jezik|srpskom]], [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Turski jezik|turskom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom]]. Prva faza (osnovno obrazovanje) obuhvata razrede od jedan do pet, a druga faza (niže srednje obrazovanje) od šest do devet razreda. Treća faza (visoko srednjoškolsko obrazovanje) sastoji se od općeg obrazovanja, ali i stručnog obrazovanja koji je usmjeren na različita područja. Traje četiri godine. No studentima se nude mogućnosti prijavljivanja za viši ili sveučilišni studij. Prema Ministarstvu obrazovanja, djeca koja nisu u mogućnosti dobiti opće obrazovanje mogu dobiti posebno obrazovanje (peta faza).Visoko obrazovanje može se primati na sveučilištima i u drugim visokoškolskim ustanovama. Ove obrazovne ustanove nude studije za preddiplomske, magistarske i doktorske studije. Studenti mogu birati redovne ili izvanredne studije. == Kultura == Kultura Kosova obuhvata [[Baština|baštinu]], [[Arhitektura|arhitekturu]], [[književnost]], [[Likovna umjetnost|likovnu umjetnost]], [[Muzika|muziku]], [[pozorište]], [[sport]] i [[kuhinja Kosova]]. Zbog svoje historije i geografije, predstavlja mješavinu različitih kulturnih sfera posebno zapadne i istočne kulture. === Gastronomija === [[Datoteka:Ushqim Tradicional Flija.JPG|mini|[[Flija]]]] Kosovska kuhinja pomiješana je s utjecajima albanskog i srpskog porijekla većinskog stanovništva. Smješteno na razmeđu albanske, osmanske, romanske i slavenske kulture, Kosovo je obogatilo vlastitu kuhinju usvajajući i održavajući neke od svojih tradicija i tehnika kuhanja. Hrana je važna komponenta u društvenom životu naroda Kosova, posebno za vrijeme vjerskih praznika, poput Božića, Uskrsa i Ramazana. Za svečane prilike, [[Baklava]], [[Lokum]] i [[Halva]] tradicionalno se pripremaju u gotovo svakom domaćinstvu na cijelom Kosovu i Balkanu bez obzira na etničku ili kulturnu pripadnost. Možda najistaknutiji i tradicionalni primjeri kosovske hrane uključuju muhu i muhu koji se poslužuju uz [[povrće]], [[voće]], [[med]] i [[jogurt]]. [[Flia]] se sastoji od višeslojnog crijepa i pretežno je premazan kremom dok su Pite punjene mješavinom slanog sira, mesa, krompira ili poriluka. Kosovska kuhinja sadrži širok spektar svježeg voća, povrća i ljekovitog bilja, poput soli, crvenog i crnog papra i vegete. Kosovski ljudi uživaju širok izbor mesnih i ribljih proizvoda među ostalim piletinom , govedinom, kebab, [[sudžuk]] i janjetina koja se zbog svojih vjerskih veza smatra tradicionalnim mesom za vjerske prilike. Čaj kao albanski planinski čaj ili crni čaj u ruskom i turskom stilu široko je konzumirano piće na cijelom Kosovu, a posebno se servira u kafićima, restoranima ili kod kuće. [[Kahva]] je još jedno popularno piće, iako je Kosovo oduzet kulturom i njihova kultura kave veliki je dio modernog društva === Muzika === Muzika Kosova dio je evropske kulture i odnosi se na muziku kosovskog naroda, kojom dominira glazba kosovskih Albanaca koji čine većinu stanovništva, a u manjoj mjeri i neaktivna muzika malih manjinskih skupina unutar Republike Kosovo, Kroz svoju historiju, kosovska muzika igrala je važnu kulturnu ulogu, a također i značajan dio kosovskog nacionalnog identiteta, crtajući svoju umjetničku osnovu iz drevne i tradicionalne narodne muzike (s prepoznatljivim instrumentacijom Albanije), rapsodije, klasične muzike i zapadne kulture ,Iako popularna muzika dominira na kosovskom muzičkom tržištu, klasična muzika i narodna muzika i dalje su živopisni, a mnogi moderni kosovski muzičari često su rekonstruirali tradicije koje su potisnute dok je zemlja bila pod jugoslavenskom okupacijom. === Filatelija === [[Datoteka:Prve postanske marke Kosova.jpg|mini|266x266piksel|Prve poštanske marke Kosova, 2000. godine]] Nakon sukoba na Kosovu i vojne intervencije [[NATO]]-a, 2000. dolazi do izdavanja poštanskih markica za područje Kosova. Marke izdaje misija Ujedinjenih nacija i [[nominalna vrijednost]] im je u [[Njemačka marka|njemačkim markama]], koje su i službena valuta na Kosovu. Vrijedosti prve serije, koja prikazuje historiju Kosova su 0.20, 0.30, 0.50, 1 i 2 DEM. Natpisi na markama su u engleskom "''United Nations interim administration mission in Kosovo"'', albanskom ''Missioni i përkohshëm administrativ i kombeve të bashkuara në Kosovë'' i srpskom jeziku ''Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu'', kao i natpisi ''Peace'', ''Paqe'' i ''Mir'' na svakoj marki. Uvođenjem [[Euro|eura]] kao platežnog sredstva u Evropi, UNMIK izdaje marke sa nominalnom vrijednošću u eurima, koje zamjenjuju do data korištene marke. === Sport === ====== Nogomet ====== {{Glavni|Nogometni savez Kosova|Nogometna reprezentacija Kosova}} [[Nogometni savez Kosova]] ([[Albanski jezik|alb.]]: ''Federata e Futbollit e Kosovës, [[Srpski jezik|sr.]]: Фудбалски савез Косова / Fudbalski savez Kosova'') je krovna [[nogomet]]na organizacija na Kosovu, sa sjedištem u glavnom gradu Kosova, [[Priština]]. Osnovana je 1946. kao dio [[Nogometni savez Jugoslavije|Nogometnog saveza Jugoslavije]], a zvanično formirana je 2008. i (od nezavisnosti Kosova) trenutni predsjednik je Agim Ademi. 3. maja 2016. godine, na 40. kongresu [[UEFA]]-e održanom u [[Budimpešta|Budimpešti]], ovaj savez je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]] kao njena 55. članica. Na kongresu [[FIFA|FIFA-e]] koji je održan 13. maja 2016. u [[Ciudad de México|Mexico Cityju]], Kosovo je postalo 210-ti član svjetske nogometne organizacije. Pod kontrolom nogometnog saveza Kosova se nalaze sve nogometne reprezentativne selekcije na teritoriji Kosova ====== Košarka ====== [[Košarkaški savez Kosova]] ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Federata e Basketbollit e Kosovës'' – FBK) krovna je [[košarka]]ška organizacija na Kosovu. Savez organizuje i nadležan je za sprovođenje takmičenja unutar Kosovske košarkaške superlige i Košarkaškog kupa Kosova kao i učešće kosovskih klubova i reprezentacija na međunarodnom takmičenju. Košarkaški savez Kosova je punopravni član [[Međunarodna košarkaška federacija|Međunarodne košarkaške federacije]] (FIBE) od 13. marta 2015. ====== Olimpijski komitet ====== Olimpijski komitet Kosova ([[Albanski jezik|albanski]]: Komiteti Olimpik i Kosovës) je nacionalni olimpijski komitet koji predstavlja Kosovo. Komitet je zvanično osnovan [[1992]]. godine, ali je punopravni član [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] postao 9. decembra 2014. Olimpijski komitet Kosova je odgovoran je za učešće Kosova na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Prvo učešće na nekom međunarodnom takmičenju sportisti Kosova ostvarili su na Evropskim igrama u Bakuu u Azerbejdžanu, a učestvovali su i na [[Olimpijske igre 2016.|Ljetnim olimpijskim igrama 2016. godine]] u [[brazil]]skom [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Kosovska [[Džudo|džudistkinja]] [[Majlinda Kelmendi]] postala je prvi kosovski sportista sa osvojenom medaljom kada je u kategoriji do 52&nbsp;kg osvojila zlatnu medalju. Trenutno ne postoji ali se planira i osnivanje paraolimpijskog komiteta. Sjedište Olimpijskog komiteta Kosova nalazi se u [[Glavni grad|glavnom gradu]] ove države [[Priština|Prištini]]. Trenutni predsjednik je Besim Hasani dok funkciju generalnog sekretara obavlja Mehmet Bogujevci. == Praznici == {| class="wikitable" !datum !odmor !Lokalni naziv |- |1. januara |[[Nova godina]] |Viti i Ri |- |7. januara |Pravoslavni [[Božić]] |Krishtlindjet Ortodokse ( ''Pravoslavni Božić'' ) |- |17. februara |[[Dan neovisnosti Kosova|Dan neovisnosti]] |Dita e Pavarësisë |- |9. aprila |[[Dan ustava Kosova|Dan ustava]] |Dita e Kushtetutës |- |promjenjivo |Katolički [[Uskrs]] |Pashkët Katolike ( ''Katolički Uskrs'' ) |- |promjenjivo |Pravoslavni [[Uskrs]] |Pashkët Ortodokse ( ''Pravoslani Uskrs'' ) |- |1. maja |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] |Dita Ndërkombëtare e Punës |- |9. maja |[[Dan Evrope]] |Dita e Evropës |- |25. juna |[[Ramazanski bajram]] |Bajrami i madh |- |1. septembra |[[Kurban-bajram]] |Bajrami i vogël |- |25. decembra |[[Božić]] |Krishtlindjet Katolike ( ''Katolicki Božić'' ) |} == Također pogledajte == * [[Bošnjaci Kosova]] * [[Općine i naselja na Kosovu]] * [[Sigurnosne snage Kosova]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Kosovo}} {{Commonscat|Kosovo}} {{wikiatlas|Kosovo}} {{Wikivijesti|Kategorija:Kosovo|Kosovo}} * {{službeni website|http://www.assembly-kosova.org}} Skupštine Kosova {{sq simbol}} {{en simbol}} {{sr simbol}} * {{službeni website|https://www.rks-gov.net/EN/}} Kosova {{sq simbol}} {{en simbol}} {{sr simbol}} * {{CIA World Factbook link|kv|Kosovo}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=KO Kosovo] na "International Futures" {{en simbol}} * [https://www.bbc.com/news/world-europe-18328859 Kosovo] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Kosovo po temama}} {{Balkanske države}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Kosovo|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2008.]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države albanskog govornog područja]] [[Kategorija:Države i teritorije u kojima se govori bosanski jezik]] [[Kategorija:Separatizam u Srbiji]] kuv2uk2a72s1fwhpiwnfkiwbl0tpjo6 Bosanski pašaluk 0 2924 3897617 3896327 2026-06-07T12:22:47Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Bosanski pašaluk | izvorno_ime = Bosanski beglerbegluk | ime_genitiv = Bosanskog pašaluka i njegovih sandžaka 1609. | razdoblje = 1580–1867. | država_prije1 = Bosanski sandžak | država_prije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire.svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosanski vilajet | država_poslije_zastava1 = Flag of Independent Bosnia (1878).svg | država_poslije2 = Hercegovački ejalet | država_poslije_zastava2 = Western Herzegovina 1760 flag.svg | država_poslije3 = Novopazarski sandžak | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | država_poslije6 = | država_poslije_zastava6 = | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Bosanski Ejalet (Bosnia Eyalet).png | glavni_grad = [[Banja Luka]] (1580–1639)<br/>[[Sarajevo]] (1639–1699)<br/>[[Travnik]] (1699–1832) | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Osmanski turski jezik]] | etničke_grupe           = | državno_uređenje   = [[Ejalet]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = [[Akče]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} [[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|mini|desno|260px|Stara Valvasorova karta iz 1689. s granicom Bosanskog pašaluka i Hrvatske]] '''Bosanski pašaluk''' bio je [[Osmansko Carstvo|osmanska pokrajina]] od 1580. do 1867. Kao najzapadnija pokrajina, obuhvatao je teritoriju današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dijelove današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] te dio današnje [[Srbija|Srbije]]. Bio je poznat i kao ''Bosanski ejalet'', ''Bosanski beglerbegluk'' ili ''Bosanski vilajet''. Pašalukom je vladao [[begler-beg]], kasnije [[valija]], a poznat je bio kao bosanski paša.<ref name="hazimsaban">[[Hazim Šabanović]]: ''Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela'', "Svjetlost", 1982.</ref> == Osnivanje, širenje i stagnacija (1580–1683) == {{glavni|Osmanlijsko osvajanje Bosanske Kraljevine|Stogodišnji hrvatsko-turski rat}} Bosanski pašaluk osnovan je 1580. kao Bosanski [[ejalet]] od sedam sandžaka izdvajanjem [[Bosanski sandžak|Bosanskog]], [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog]], [[Kliški sandžak|Kliškog]], [[Pakrački sandžak|Pakračkog]] i [[Lički sandžak|Ličkog]] [[sandžak (upravna oblast)|sandžak]]a iz [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog]], te [[Zvornički sandžak|Zvorničkog]] i [[Požeški sandžak|Požeškog]] iz [[Budimski pašaluk|Budimskog]] [[pašaluk]]a. Između osvajanja [[Bihać]]a 1592. i 1620. osnovan je [[Bihaćki sandžak]] od dijelova Bosanskog sandžaka i novoosnovanih teritorija [[Banska Hrvatska|Banske Hrvatske]]. 1596. je Požeški sandžak pripojen [[Sigetvarski ejalet|Sigetvarskom ejaletu]], a 1600. teritorija Sigetvarskog ejaleta pripojena je Kaniškom i s tim i Požeški sandžak. Zbog nezadovoljstva vojske i posade u [[Požega (Hrvatska)|Požegi]] izbila je 1611. pobuna i time je Požeški sandžak opet vraćen u sastav Bosanskog ejaleta.<ref name="hazimsaban"/> == Propadanje (1683–1804) == {{glavni|Veliki turski rat|Karlovački mir|Požarevački mir|Beogradski mir|Svištovski mir}} [[Datoteka:Bosanski pašaluk 1600.png|mini|lijevo|Pašaluk oko 1600. godine]] 1683. je izbio Veliki turski rat koji je završio sa [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]] 1699. u kojem je Bosanski pašaluk izgubio svu Slavoniju (čitav [[Požeški sandžak|Požeški]] i [[Pakrački sandžak|Pakrački]] sandžak) i Liku (čitav [[Lički sandžak]]), te velike dijelove Dalmacije (veći dio [[Kliški sandžak|Kliškog]] i manji dio [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog]] sandžaka). Tako da se smanjio broj sandžaka od osam na pet, a ukidanjem [[Bihaćki sandžak|Bihaćkog sandžaka]] 1711. na četiri. Poslije [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] 1718. je Bosanski pašaluk izgubio znatne dijelove Zvorničkog i Bosanskog sandžaka. Otpao je pojas zemljišta širok 6 do 10&nbsp;km od ušća [[Drina|Drine]] u [[Sava|Savu]] i [[Una|Unom]] do [[Novi Grad|Novog Grada]], s tim i svu teritoriju zvorničkog sandžaka na desnoj strani Drine, ali je Bosanskom sandžaku tada priključen grad [[Užice]] sa okolinom iz [[Smederevski sandžak|smederevskog sandžaka]]. U hercegovačkom sandžaku su Bošnjaci izgubili [[Imotski]] s kotarom i grad [[Čačvina|Čačvinu]], a dobili su [[Gabela|Gabelu]]. [[Dubrovačka republika]], sada susjed [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]], dobrovoljno ustupila Osmanskom Carstvu i s tim Bosanskom pašaluku [[Neum]] na sjeveru i [[Sutorina|Sutorinu]] na jugu ne želeći granicu sa najvećem protivnikom. Tako je Bosanski pašaluk zadržao dva izlaza na [[Jadransko more]]. [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] 1739. je Osmansko Carstvo dobilo sve što je bilo izgubilo mirom 1718. osim grada [[Donji Furjan|Furjana]], dok se stanje u Hercegovini nije promijenilo. Jedino teritorija na desnoj strani Drine nije priključena zvorničkom već smederevskom sandžaku, ali je [[Svištovski mir|Svištovskom mirom]] 1791. ponovo priključena zvorničkom sandžaku i s tim Bosanskom pašaluku, a Užice je vraćeno smederevskom sandžaku. 1756. ili 1757. Hercegovačkom sandžaku su priključeni [[Kadiluk|kadiluci]] Podgorica i Crna Gora, koja su [[Ferman|carskim fermanom]] izdvojeni iz [[Skadarski sandžak|Skadarskog sandžaka]]. Poslije [[Svištovski mir|Svištovskog mira]] 1791. je teritorija Bosanskog pašaluka opet smanjena zbog gubitka gradova Cetin, Lapac, Srb i pojas zemljišta ispod Plješivice i Plitvičkih jezera. Negdje poslije 1790. iz Bosanskog sandžaka izdvojena je Novopazarska oblast i pretvorena u zaseban [[Novopazarski sandžak]].<ref name="hazimsaban" /> == Reforme i okupacija (1804–1908) == {{glavni|Prvi srpski ustanak|Pokret za autonomiju Bosne|Hercegovački ustanak|Austro-ugarska okupacija Bosne}} [[Datoteka:Map of the Kingdom of Croatia (1848).png|mini|lijevo|Bosanski i Hercegovački pašaluk 1848. godine]] Za vrijeme Prvog srpskog ustanka (1804–1813) Bosanski pašaluk izgubio je nekoliko nahija Novopazarskog i Zvorničkog sandžaka, i to sav kadiluk Brvenik, dio kadiluka Starog vlaha, i podrinske nahije Jadar i Ptičar, Krupanj i Rađevinu, dakle, sve na desnoj strani Drine. Ti su predjeli ostali u sastavu Karađorđeve Srbije do privremenog sloma srpskog ustanka 1813, ali su 1833. definitivno priključeni knez-Miloševoj Srbiji. Godine 1817. ukinut je [[Novopazarski sandžak]], 1826. [[Kliški sandžak]], a 1832. i [[Zvornički sandžak]]. Njihova teritorija je priključena Bosanskom sandžaku, pa je tako pašaluk bio sveden na dva sandžaka bosanski i hercegovački. Kako su opet u ovo doba bosanske [[Valija|valije]] uz bosanski pašaluk redovno dobivali i Hercegovački sandžak kao [[arpaluk]], to je već tada [[de facto]] postojala samo jedna jedinstvena jedinica. Zbog otpora protiv općih reforama u Osmanskom Carstvu su one u Bosni tek provedene poslije ugušenja pokreta za autonomiju Bosne (1831–1832). Da bi što više razbili snage [[Husein-kapetan Gradaščević|Gradaščevićog]] otpora protiv sultana i istim mahom zadovoljili svoga privrženika [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašu Rizvanbegovića]], Osmanlijska vlast je hercegovački sandžak 1833. izdvojila iz Bosanskog pašaluka i pretvorila u poseban ejalet i kao namjesnika [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] postavila Ali-pašu. 1835. su ukinute kapetanije i njihovi vojni redovi, a provedena je i nova administrativna podjela Bosne i Hercegovine na [[muselimluk]]e koji su odgovarali srezovima i teritorijalno se podudarali sa [[Kadiluk|kadilucima]]. Na njihovo čelo došli su [[muselim]]i, koje je postavljao i otpuštao valija po svojoj nadležnosti, a njihova vlast je bila ograničena na civilnu. To stanje je trajalo sve do doba [[Omer-paša Latas|Omera-paše Latasa]] (1850–1852), kada je poslije skršena posljednjih snaga bosanskih feudalaca (1851) Omer-paša izvršio temeljitu reorganizaciju političke uprave u Bosni i Hercegovini. On je izmijenio sve administrativne nazive iz klasičnog doba osmanlijskog feudalizma i zamijenio ih novim terminima. Bosanski i Hercegovački pašaluk bili su podijeljeni na [[kajmakamluk]]e. Bosanski ejalet se dijelio na šest kajmakamluka: [[sarajevski kajmakamluk|sarajevski]], [[travnički kajmakamluk|travnički]], [[banjalučki kajmakamluk|banjalučki]], [[bihaćki kajmakamluk|bihaćki]], [[zvornički kajmakamluk|zvornički]] i [[novopazarski kajmakamluk|novopazarski]], a Hercegovački ejalet na tri: [[mostarski kajmakamluk|mostarski]], [[trebinjski kajmakamluk|trebinjski]] i [[pljevaljski kajmakamluk|pljevaljski]]. Kajmakamluci su nazvani po imenima svojih sjedišta, a jedino su kajmakamluci zvornički i novopazarski dobili nazive po imenima starih istoimenih sandžaka, a ne po glavnim gradovima [[Sjenica]] (novopazarski) i [[Tuzla|Donja Tuzla]] (zvornički). Julom 1865. je donesena uredba [[Veliki vezir (titula)|velikog vezira]] [[Fuad-paša|Fuad-paše]] (1861–1866) o uređenju Bosanskog vilajeta, a provodio ih je [[Topal Šerif Osman-paša]] (1861–1869). Na čelu novog vilajeta se nalazio valija ili valipaša kojega je imenovala [[Visoka porta]], ali on više nije mogao samovoljno upravljati pašalukom. Prava i dužnosti valije bila su taksativno utvrđena vilajetskom uredbom. Otada je postajalo Vilajetsko vijeće, čije zastupnike je biralo građanstvo, ali je izborno pravo bilo ograničeno vrlo visokim cenzusom, tako da je čitava provincija mogla da izabere svega 28 poslanika koje su se sastajale jedanput godišnje. Pored šerijatskih sudova su i uvedeni građanski sudovi. Kajmakamluci u Bosanskom pašaluku su pretvoreni u istoimene [[Sandžak (Osmansko Carstvo)|sandžake]], a u Hercegovačkom su mostarski i trebinjski pretvoreni u jedan jedini Hercegovački sandžak, dok je pljevaljski kajmakamluk priključen [[Novopazarski sandžak|Novopazarskom sandžaku]]. Tako je Bosanski pašaluk teritorijalno-administrativno donekle restauriran. Na čelu tih sedam sandžaka su se i dalje nalazile [[kajmakam]]i, a poslije juna 1867. [[mutesarif]]i, kako su neki [[Sandžak-beg|sandžak-bezi]] već od 17. vijeka često bili nezvanično nazvani. Sarajevskim kajmakamlukom odnosno sandžakom upravljao je sam valija Bosanskog vilajeta, kao što je i ranije paša upravljao Bosanskim sandžakom, ali je između 1865. i februara 1867, između jula 1869. i novembra 1871. i poslije 1872. postojao poseban sarajevski kajmakam odnosno mutesarif. Sarajevski sandžak bio je nazvan centralnom sandžakom kao što je ranije Bosanski sandžak bio nazvan paša-sandžak. Jula 1872. je izdvojen Novopazarski sandžak i sa [[Niški sandžak|Niškim sandžakom]] iz [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog vilajeta]] je osnovan poseban Novopazarski vilajet, ali je to stanje trajalo kratko i ponovo uvedeno ranije stanje. 2. februara 1877. je Novopazarski sandžak priključen [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]]. Za vrijeme Hercegovačkog ustanka (1875–1878) je Gatački kadiluk u novembru 1875. pretvoren u poseban [[Gatački sandžak]], a od ostatka Hercegovačkog sandžaka, kasnije nazvan [[Mostarski sandžak]], i novog Gatačkog sandžaka je u decembru iste godine formiran poseban [[Hercegovački vilajet]], ali je već 2. februara 1877. ukinut i vraćeno je ponovo staro stanje. Tako da se Bosanski vilajet prije [[Austro-ugarska okupacija Bosne|Austro-ugarske okupacije]] 1878. sastavljao od šest sandžaka: [[Sarajevski sandžak|Sarajevskog]], [[Travnički sandžak|Travničkog]], [[Banjalučki sandžak|Banjalučkog]], [[Bihaćki sandžak|Bihaćkog]], [[Zvornički sandžak|Zvorničkog]] i [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog]] sandžaka koja su poslije uspješne okupacije pretvoreni u [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okružja]].<ref name="hazimsaban"/> 1908. je [[Austro-Ugarska]] anektirala Bosnu i s tim je započela [[Aneksiona kriza]].<ref name="noelmalcolm">[[Noel Malcolm]]: ''Bosna kratka povijest'' Buybook, 2011.</ref> == Namjesnici == {{glavni|Namjesnici Bosanskog pašaluka}} Prvi paša Bosanskog ejaleta i jedan od najpoznatiji je bio osnivatelj [[Banja Luka|Banje Luke]] [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]] koji je Bosnom vladao sve do 1588. Najvažnije i najpoznatije paše Bosanskog ejaleta su bili: osvajač Bihaća [[Gazi Hasan-paša Predojević]] (1591–1593), branitelj Kanjiža [[Iskender-paša]] (1613–1615. i 1616–1618), [[Veliki vezir (titula)|veliki vezir]] [[Topal Osman-paša]] (1720, 1727–1729. i 1730), reformator [[Omer-paša Latas]] (1850–1852) i reformator [[Topal Šerif Osman-paša]] (1861–1869). ==Također pogledajte== *[[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] *[[Sastavni dijelovi Osmanskog Carstva]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vilayet of Bosnia}} == Reference == {{Refspisak}} {{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}} [[Kategorija:Bosanski pašaluk|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1580.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1867.]] [[Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva u Evropi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Crna Gora u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatska u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:16. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:17. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:18. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1580-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1590-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1600-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1610-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1620-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1630-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1640-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1650-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1660-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1670-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1680-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1690-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1700-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1710-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1720-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1730-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1740-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1750-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1760-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1770-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1780-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1790-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1800-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1810-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1820-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1830-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1840-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1850-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1860-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]] 021da893qyp3dh0heiwylrdt7qd4k3y Tvrtko II, kralj Bosne 0 3251 3897620 3872538 2026-06-07T12:23:30Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897620 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime =Tvrtko II | Nasljeđivanje =[[Kralj Bosne]] | Nasljeđivanje1 =Kralj Bosne | Slika =Štěpán Tvrtko II Bosna 1443.png | Opis slike = | Vladavina =1404–1409. | Vladavina1 =1421–1443. | Krunidba = | Prethodnik =[[Stjepan Ostoja]] | Nasljednik =Stjepan Ostoja | Prethodnik1 =[[Stjepan Ostojić]] | Nasljednik1 =[[Stjepan Tomaš]] | Supružnik =[[Doroteja Gorjanska]] | Djeca = | Dinastija =[[Kotromanići]] | Otac =[[Tvrtko I, kralj Bosne]] | Majka =[[Doroteja Vidinska]] <small>''nije dokazano''</small> | Datum rođenja =prije 1382. | Mjesto rođenja = | Datum smrti =1443. | Mjesto smrti = | Mjesto sahrane = }} '''Stjepan Tvrtko II Kotromanić''' (rođen prije 1382, umro u novembru 1443) bio je [[bosanski vladari|bosanski kralj]] koji je živio i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske historije, gdje su se smjenjivali uticaji dviju velikih regionalnih sila ([[Ugarska|Ugarske]] s jedne strane i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] s druge strane), tako da je vladao u tri perioda: od 1404. do 1409, 1421. do 1433. i 1435. do 1443. == Porijeklo == Tvrtko II je bio sin kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepana Tvrtka I]]. Jedan dio historičara je mišljenja da je Tvrtko II bio vanbračni sin Tvrtka I, dok drugi smatraju da je Tvrtko II rođen iz braka Tvrtka I njegove supruge, [[Doroteja Vidinska|Doroteje Vidinske]]. Zbog tadašnjih crkvenih zakona i vjerskih prilika u Bosni, izuzetno je teško ustanoviti šta znači zakoniti, a šta nezakoniti sin, te samim tim i ime Tvrtkove majke. Kralj Stjepan Tvrtko I je 1382. izdao povelju Dubrovčanima u kojoj spominje svoga sina, ali ne imenom. Ukoliko se uzme da je u toj povelji spomenut baš Tvrtko II, te da je njegova majka kraljica Doroteja, kako smatra [[Pavo Živković]], autor njegove biografije, i većina historičara, proizilazi da je Tvrtko II rođen između 1374, kada su se vjenčali Tvrtko I i Doroteja Vidinska, i 1382, kada je prvi put spomenut.<ref name="Živković">Žvković, Pavo: ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini XV stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981.</ref> {{izvor2|Dubrovački dokumenti izdani za vrijeme vladavine kralja Tvrtka II pominju Tvrtka kao sina kralja Tvrtka I u ispravama vezanih za banicu Elizabetu Nemanjić}}.{{citat|''...Tvrtko sin kralja Tvrtka je praunuk velike gospođe Jelisavete koja je u davninama pdbjegla u Dubovnik sa svojim presvjetlim sinovima...'' Dio isprave izdate u maju 1404.}} == Dabiša, Jelena i Ostoja == Tvrtkov otac umro je iznenada 1391. Budući da je Tvrtko tada još uvijek bio maloljetan, za kralja je izabran rođak ili vanbračni polubrat njegovog oca, [[Stjepan Dabiša]]. Četiri godine kasnije Dabiša je mrtav, a Tvrtko još uvijek maloljetan, tako da je za Dabišinu nasljednicu izabrana njegova udovica, [[Jelena Gruba]]. Međutim, nju već 1398. bosansko plemstvo smjenjuje i na prijestolje postavlja ne Tvrtka, već njegovog vanbračnog polubrata, [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]]. == Prvo kraljevanje == [[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] pomogao je Tvrtku II da se prvi put domogne bosanske krune.]] Bosansko plemstvo je 1404. na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]] skinulo s vlasti prougarski orijentiranog kralja Stjepana Ostoju, koji je za njih bio previše autoritativan i nezavisan od njih. Uz podršku velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosaču]] Tvrtko II je izabran za Ostojinog nasljednika. Tvrtko je očito bio Hrvojeva marioneta, te je čak i živio na njegovom posjedu na [[sana|Sani]]. U proljeće 1405. Hrvatiniću je dao na upravljanje najbogatiji bosanski rudnik, grad [[Srebrenica|Srebrenicu]], vjerovatno ne dobrovoljno. Pod njegovim utjecajem je stao na stranu napuljskog kralja [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], koji je polagao pravo na ugarsku krunu. Moguće je da je glavni razlog Kosačinog podržavanja Tvrtka bila njegova želja da otme zemlju [[Radič Sanković|Radiču Sankoviću]] kojeg je Ostoja bio podržavao, što je i uspio. Dok god su Hrvatinić i Kosača, najmoćniji bosanski magnati tog perioda, bili u alijansi, kralj Tvrtko nije imao šansi da uspostavi svoj autoritet.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Ostoja je nakon zbacivanja uspio izbjeći zatvaranje i pobjeći na ugarski dvor kod ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]], koji mu je odmah obećao vojnu pomoć. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i [[Bobovac]], gdje je stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Iako ga je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja, Tvrtko nikada nije uspio u potpunosti se riješiti svog brata, koji je u prebivao u prijestolnici i kod sebe čuvao kraljevsku krunu. Sukobi sa Sigismundom su se nastavili sve do presudne bitke kod [[Dobor]]a u septembru 1408, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Tvrtku se tada u primarnim historijskim izvorima gubi svaki trag sve do 1414, kada se saznaje da živi nedaleko od Dubrovnika, na posjedu kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata kraljice [[Kujava Radinović|Kujave Radinovć]], supruge svoga brata Ostoje.<ref name="Fine"/> == Borba za krunu == Novi snažan element pojavljuje se 1414. na vojnopolitičkoj sceni i to u obliku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ono podržava bosansko plemstvo, proglašavajući istovremeno da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog Carstva sa druge strane.<ref name="Fine"/> Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači su sasvim poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin [[Stjepan Ostojić]], postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Okrunjen je u augustu ili septembru 1421.<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine</ref> Godinu prije 1420. je u Visokom primio dubrovačko poslaništvo a uz njega su bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Jedino nije bilo Tvrtka Borivinića, koji je ostao uz svrgnutog kralja Stjepana Ostojića. Sredinom augusta 1420 je Tvrtko Dubrovčanima potvrdio teritorij [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele u Visokom. == Drugo kraljevanje == ===Odnosi s Mlečanima=== [[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]], kralj Ugarske, borio se protiv Tvrtka tokom njegovog prvog kraljevanja, a pružao mu podršku tokom drugog]] Povrativši kraljevsku vlast, Tvrtko je uz osmansku podršku i podršku vodećeg bosanskog plemstva uspostavio dvor u [[Visoko]]m. Dvadesetih godina vladao je neosporen i mirno. Zbog problema na drugim mjestima, Osmanlije su manje fokusirale svoju agresiju na Bosnu tokom tog perioda, što je dozvolilo Tvrtkovom kraljevstvu da uživa veću nezavisnost i osnaži svoju ekonomiju. Iskopavanja u bosanskim rudnicima su dosegla svoj vrhunac ranih godina Tvrtkovog drugog kraljevanja. Značajno se povećao broj dubrovačkih trgovaca, a potpisao je i trgovački sporazum s Mletačkom republikom što je naljutilo Dubrovčane, ali je izuzetno povoljno utjecalo na razvoj bosanske ekonomije. Novi odnosi s Mletačkom republikom zasmetali su i njenom velikom neprijatelju, Osmanskom Carstvu, koje je 1424. napadom na Bosnu Tvrtku poslalo jasnu poruku da se ne udruživa s njom, što je i poslušao budući da mu Mletačka republika nije mogla pomoći u borbi protiv Osmanlija.<ref name="Fine"/> Prekid odnosa Tvrtkovih s Mlečanima nije značio poboljšanje njegovih odnosa s Dubrovčanima, koji su 1424. pružili azil njegovom rođaku ili drugom vanbračnom polubratu, [[Vuk Banić|Vuku Baniću]], koji mu je pokušao uzurpirati vlast. Odnosi su se još više pogoršali kada je Tvrtko iskoristio priliku da pokuša povratiti Srebrenicu koju je bila zauzela Srbija dok se Srbija borila s Osmanlijama uz pomoć Dubrovčana. Nije uspio, a [[Stefan Lazarević]] je nastavio pustošiti bosanski teritorij.<ref name="Fine"/> === Alijansa s Ugarskom === Vidjevši da Mletačka republika nije koristan saveznik kakav mu je bio potreban za borbu protiv Osmanlija, Tvrtko obnavlja savez s Ugarskom sporazumima iz 1425. i 1426. Ovaj potez su Osmanlije protumačile kao neprijateljski čin i napale Bosnu, prisilivši Tvrtka da osmanskog sultana prizna kao [[suzeren]]a i pristane isplaćivati mu godišnji tribut. Očajno mu je bila potrebna ugarska pomoć, što je kralj Sigismund znao, pa je zatražio od njega da za prijestolonasljednika prizna celjskog grofa [[Herman II, grof Celja|Hermana II]], koji je bio sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]] i otac Sigismundove supruge, kraljice [[Barbara Celjska|Barbare]]. Ovaj plan je bio izuzetno nepopularan među bosanskim plemićima koji nisu željeli niti da Ugarska dobije više moći u Bosni niti da time isprovociraju Osmanlije. Vuk Banić je kontaktirao nezadovoljno plemstvo, a Tvrtko, svjestan mogućnosti pobune plemstva, požurio je osigurati ugarsku podršku i 1427. priznao 62-godišnjeg Hermana za prijestolonasljednika. Sljedeće godine produbio je alijansu s Ugarskom oženivši [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku ugarskog plemića [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana]]. [[Rimokatolička crkva]] se usprotivila braku, te ga je dozvolila tek kada se papa uvjerio u Tvrtkovu odanost [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], a sam Tvrtko je papi priznao da vlada zemljom heretika. Vjenčanju iz protesta nisu prisustvovali Kosača, [[Radoslav Pavlović]], i [[Zlatonosovići]].<ref name="Fine"/> === Borba s Radivojem === Tvrtku se pojavljuje nova prijetnja 1432. u vidu njegovog bratića, [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], nezakonitog sina kralja Stjepana Ostoje. Radivoj je uz osmanlijsku pomoć vladao većim dijelom Bosne u periodu od 1433. do 1435. Jedan od Tvrtkovih malobrojnih saveznika među plemstvom bio je vojvoda [[Juraj Vojsalić]], Hrvojev nasljendik. Radivoj je uz Sandaljevu pomoć zavladao cijelom istočnom Bosnom, dok je Tvrtko zadržao vlast nad centralnom i sjeverozapadnom Bosnom. Radivoj je 1434. zauzeo Bobovac, gdje se čuvala kraljevska kruna. Mađari su mu iste godine pritekli u pomoć i uspjeli mu povratiti značajan dio kraljevstva, ali su se vratili sljedeće godine; sam Tvrtko se našao na ugarskom dvoru 1435. Za vrijeme svoje druge vladavine morao se boriti i protiv spletki i urota koje je stvarala bivša supruga njegovog brata, kraljica Kujava.<ref name="Fine"/> == Smrt i naslijeđe == Kralj Tvrtko II umro je u novembru 1443. Njegovu vladavinu obilježila je obnova bosanskih gradova i jačanje utjecaja [[Franjevci|franjevaca]]. Nadživio je Hermana, a Mađari su bili prezauzeti nestabilnošću vlastitoj državi da bi podržali njegovog sina i nasljednika, grofa [[Fridrik II, grof Celja|Fridrika II]]. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomaš]], mlađi vanbračni sin njegovog polubrata Ostoje, kojeg je sam Tvrtko vjerovatno proglasio prijestolonasljednikom (što je Tomaš i tvrdio u jednoj svojoj povelji) umjesto Radivoja kojeg je mrzio.<ref name="Fine"/> == Brakovi i potomstvo == Tvrtko je bio oženjen tokom svoje prve vladavine. Dubrovčani 1409. spominju "kraljicu, ženu bosanskog kralja Tvrtka II". Međutim, ime njegove prve supruge nije sačuvano.<ref name="Živković"/> U proljeće 1428. Tvrtko II je oženio [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku hrvatskog bana [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana Gorjanskog]] i rodicu u trećem koljenu cara Sigismunda.<ref name="Živković"/><ref name=Mandić>Mandić, Dominik: ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana</ref> Nije razjašnjeno pitanje njihovog potomstva. Kako izvori ne spominju djecu kraljevskog para, može se pretpostaviti da ih nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjem kraljevske grobnice utvrđeno je da se između grobova kralja Tvrtka II i kraljice Doroteje nalazi dječiji grob. Kraljica Doroteja umrla je u septembru 1438, nakon deset godina braka.<ref name="Živković"/> Jedan suvremeni franjevac je 20. decembra 1435. u izvještaju za kralja Tvrtka II Kotromanića zabilježio: "ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (.) tamo žive manihejski heretici (.) divlji neprijatelji crkve".<ref>Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb</ref> == Preci == {{Porodično stablo 5 |style=font-size: 90%; line-height: 110%; |border=1 |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0; |boxstyle_1=background-color: #fcc; |boxstyle_2=background-color: #fb9; |boxstyle_3=background-color: #ffc; |boxstyle_4=background-color: #bfc; |boxstyle_5=background-color: #fcb; |1= 1. '''Tvrtko II, kralj Bosne''' |2= 2. [[Tvrtko I, kralj Bosne]] |3= 3. [[Doroteja Vidinska]] |4= 4. [[Vladislav Kotromanić]] |5= 5. [[Jelena Šubić]] |6= 6. [[Ivan Stracimir, car Bugarske]] |7= 7. [[Ana (Slava) Vlaška]] |8= 8. [[Stjepan I, ban Bosne]] |9= 9. [[Elizabeta Nemanjić]] |10= 10. [[Juraj II Šubić]] |12= 12. [[Ivan Aleksandar, car Bugarske]] |13= 13. [[Teodora Vlaška]] |14= 14. [[Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške]] |15= 15. Klara Dobočka |16= 16. [[Prijezda I, ban Bosne]] |18= 18. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]] |19= 19. [[Katarina od Ugarske (sprska kraljica)|Katarina od Ugarske]] |20= 20. [[Pavao I Šubić]] |24= 24. [[Stracimir, despot Krana]] |26= 26. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]] |27= 27. Ana |28= 28. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]] |29= 29. Ana }} == Reference == {{Refspisak}} ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} == Vanjski linkovi == *[https://www.academia.edu/38843200/Pismo_firentinske_vlade_kralju_Tvrtku_Kotromanic_u_iz_aprila_1390_godine_Prilog_pitanju_bosanske_vlasti_u_Dalmaciji_The_Letter_of_the_Florentine_Government_to_King_Tvrtko_Kotromani%C4%87_from_April_1390_A_Contribution_to_the_Issue_of_Bosnian_Rule_in_Dalmatia_?email_work_card=title Pismo firentinske vlade kralju Tvrtku Kotromaniću iz aprila 1390. Prilog pitanju bosanske vlasti u Dalmaciji] – [[Emir O. Filipović]] {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=1404–1409. |prethodnik=[[Stjepan Ostoja]] |nasljednik=[[Stjepan Ostoja]] }} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]<br>'''1421–1443.<br><small>u sukobu s [[Radivoj Ostojić|Radivojem]]<br>1432–1435.</small>''' |godine= |prethodnik=[[Stjepan Ostojić]] |nasljednik=[[Stjepan Tomaš]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] miaadkihn3v0ir5sbmggnl4fu3htmn1 Baku 0 3635 3897649 3894837 2026-06-07T12:29:15Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897649 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Baku | izvorno_ime = Bakı | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Baku Montage.jpg | opis_slike = Mozaik Bakua <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = Coat of arms of Baku.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Azerbejdžan | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = –28 | širina_stepeni = 40| širina_minuta = 22| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 49| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 07| dužina_IZ = E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 2.140 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2.262.600 | stanovništvo_datum = 2015 | stanovništvo_urban = 2.795.000 | stanovništvo_metro = 4.670.740 | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC]]+04:00 | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = AZ1000 | pozivni broj = +994 12 | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Azerbaijan adm location map.svg | karta_lokacija = Azerbejdžan <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://www.baku-ih.gov.az/ baku-ih.gov.az] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Baku''' ({{jez-az|Bakı}}) glavni je i najveći grad [[Azerbejdžan]]a, kao i najveći grad na [[Kaspijsko more|Kaspijskom moru]] i u oblasti [[Kavkaz]]a. Baku se nalazi na 28 metara ispod razine mora, što ga čini najnižim nacionalnim glavnim gradom na svijetu te ujedno i najvećim gradom na svijetu koji se nalazi ispod razine mora. Baku se nalazi na južnoj obali poluostrva ''Apsheron'', pored zaliva ''Baku''. Prema procjeni iz 2009. u gradu živi preko dva miliona ljudi.<ref>{{cite news|url=http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/2_2.shtml|title=Populacija u regijama Azerbejdžana|access-date=3. 11. 2019|archive-date=14. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091114093435/http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/2_2.shtml|url-status=bot: unknown}}</ref> Zvanično, oko 25 posto svih stanovnika zemlje živi u metropoli Bakua. Baku je jedina metropola u Azerbejdžanu. Baku je nastao na mjestu koje je naseljavano stotinama godina prije ([[Isus]]a), dok prvi pisani izvori o [[grad]]u potiču iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]] nove ere. Baku je podijeljen u dvanaest administrativnih okruga i 48 općina. Stari grad Baku, zajedno sa palačom ''Širvanshah'' i Maiden ''Towerom'', 2000. su upisani kao [[UNESCO]]-ovo mjesto svjetske baštine. Prema rangiranju ''Lonely Planeta'', Baku se nalazi među deset svjetskih destinacija najboljih za noćni život.<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-travel-picks-parties/travel-picks-top-10-cities-to-party-the-night-away-idUSTRE5AC0NE20091113?pageNumber=2&virtualBrandChannel=11617|title=Najboljih deset gradova za noćni život|access-date=4. 11. 2019}}</ref> Grad je naučno, kulturno i industrijsko središte Azerbejdžana. Mnogo značajnih azerbejdžanskih institucija ima svoje sjedište u gradu. Posljednjih godina Baku je postao važno mjesto međunarodnih događanja. Grad je bio domaćin 57. takmičenja za pjesmu Eurovizije 2012. godine, Evropske igre 2015, četvrte islamske igre solidarnosti, velika nagrada F1 Azerbejdžana od 2016. godine, domaćin finala Lige Europe 2018/19. i bit će jedan od gradova domaćina UEFA-e Evropskog prvenstva 2020. == Historija == Prije otprilike 100.000 godina, teritorij modernog Bakua i Afešerona bio je savana s bogatom florom i faunom. Tragovi ljudskog naseljavanja sežu u kameno doba. Iz bronzanog doba otkrivene su rezbarije u blizini Bajila, a bronzani lik male ribe otkriven na teritoriji Starog grada. Ovo je navelo naučnike na zaključak da je grad nastao u bronzanom dobu. U blizini Nardarana, na mjestu zvanom Umid Gaya, otkrivena je prahistorijska opservatorija, na kojoj su na stijeni uklesane slike sunca i raznih zvijezda zajedno s primitivnom astronomskom tablicom.<ref>Ancient Observatory of Absheron. Gobustan, No 3 (1973)</ref> Daljnjim arheološkim iskopavanjima otkrivena su razna prahistorijska naselja, urođeni hramovi, statue i drugi artefakti na teritoriji modernog grada i oko njega. U 1. stoljeću prije [[Isus]]a, [[Rimljani]] su organizirali dvije kavkaske kampanje i stigli do Bakua. U blizini grada, u Gobustanu, otkriveni su rimski natpisi koji potiču od 84–96 prije nove ere. Ovo je jedan od najranijih pisanih dokaza o postojanju grada.<ref>{{cite news|url=http://worldheritage.heindorffhus.dk/frame-AzerbaijanBaku.htm|title=Walled City of Baku|access-date=4. 11. 2019|archive-date=2. 1. 2008|archive-url=https://archive.today/20080102011734/http://worldheritage.heindorffhus.dk/frame-AzerbaijanBaku.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> === Uspon Širvan-šahova i doba Safavida === Baku je bio carstvo Širvan-šahova tokom 8. stoljeća p.n.e. Grad je često bio napadnut od strane [[Hazari|Hazara]] i [[Rusi|Rusa]]. Širvan-šah [[Akhsitan I]] je sagradio mornaricu u Bakuu i uspješno odbio još jedan ruski napad 1170. Nakon što je razorni zemljotres pogodio [[Šamaki]], glavni grad [[Širvan]]a, Širvan-šahov dvor preselio se u Baku 1191. Doba Širvana uveliko je utjecalo na Baku i ostatak današnjeg Azerbejdžana. Između 12. i 14. stoljeća izvršena su masivna utvrđenja u Bakuu i okolnim gradovima. Maiden toranj, toranj Ramana, tvrđava Nardaran, dvorac Shagan, dvorac Mardakan, okrugli dvorac i takođe poznati dvorac Sabayil na ostrvu Bakujskog zaljeva izgrađen je u ovom periodu. Gradske zidine Bakua također su obnovljene i ojačane. Do ranog 16. stoljeća bogatstvo i strateški položaj Bakua privukli su fokus njenih većih susjeda; u prethodna dva stoljeća, grad je pod vlašću monarhija [[Kara Koyunlu]] i [[Ak Koyunlu]]. Pad Ak Koyunlu grad je odmah doveo u sferu interesovanja novoformirane iranske dinastije [[Safavidi|Safavida]], koju je predvodio šah Ismail I (r. 1501–1524). Ismail I je izvršio opsadu Bakua 1501. Nakon osvajanja grada dozvolio je Širvan-šahovima da ostanu na vlasti, pod safavidskim sizerenstvom. Njegov nasljednik, kralj Tahmasp I (r. 1524–1576), potpuno je smijenio Širvan-šahove sa vlasti i Baku učinio dijelom provincije Širvan. Baku je ostao sastavni dio njegovog carstva i sukcesivnih iranskih dinastija koje će doći narednih stoljeća, sve do prve polovine 19. stoljeća. Dinastija Širvana, koja je Bakom vladala od 9. stoljeća, ugašena je tokom vladavine Safavida. U to vrijeme grad je bio zatvoren u redove snažnih zidova koji su bili okruženi morem te širokim rovom na kopnu. Osmanlije su nakratko preuzele kontrolu nad Bakuom kao rezultat Osmansko-safavidskog rata 1578–1590; do 1607. grad je ponovo stavljen pod iransku kontrolu. 1604. tvrđavu Baku je srušio Šah Abbas I (r. 1588-1629). Baku je poznat po tome što je bio žarište za trgovce iz cijelog svijeta tokom ranog modernog razdoblja. Trgovina je bila aktivna i to područje je bilo veoma prosperitetno. Značajno je da su se trgovci s indijskog potkontinentada etablirali u regiji. Ovi indijski trgovci izgradili su hram Ateshgah u periodu od 17. do 18. stoljeća; hram je korišten kao hinduističko, sikhijsko i parsijsko mjesto bogoslužja. == Administrativna podjela == Danas je Baku podijeljen na 12 rejonskih (pod-područja) (administrativne četvrti) i 5 naselja gradskog tipa: {| valign=top |- |valign=top| * Binəqədi raion * Qaradağ raion * Xətai raion * Khazar raion * Nərimanov raion * Nəsimi raion |valign=top| * Nizami raion * Pirallahy raion * Sabail raion * Sabunçu raion * Suraxanı raion * Yasamal raion |} == Demografija == Do 1988. Baku je imao jako veliki broj ruskog, armenskog i jevrejskog stanovništva koje je pridonijelo kulturnoj raznolikosti i na različite načine (muzika, književnost, arhitektura i progresivni izgled) utjecalo na historiju Bakua. S početkom Karabahovog rata i progonom nad Jermenima, počevši u januaru 1990. godine, armensko stanovništvo je protjerano. Pod komunizmom, Sovjeti su preuzeli većinu jevrejske imovine u Bakuu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, azerbejdžanski predsednik Heydar Aliyev vratio je jevrejskoj zajednici nekoliko sinagoga i jevrejski koledž, koji su nacionalizovali Sovjeti. Ohrabrio je obnovu ovih zgrada. Obnova je započela na sedam od prvobitnih 11 sinagoga, uključujući sinagogu Gilah, sagrađenu 1896. godine, i veliku kruejsku sinagogu. {|class="wikitable" style="float:center;" |- ! Godina ! Azeri ! % ! Rusi ! % ! Jermeni ! % ! Jevreji ! % ! Ostali ! % ! Ukupno |- |1851. |više od 5.000 | | | |405 |5.5% | | | | |7,431 |- |1886. |37.530 |43.3 |21.390 |24.7 |24.490 |28.3 |391 |0.5 |2.810 |3.2 |86.611 |- |1897. |40.341 |36 |37.399 |33.4 |19.099 |17.1 |3.369 |3 |11.696 |10.5 |111.904 |- |1903. |44.257 |28.4 |59.955 |38,5 |26.151 |16.8 |n.a. |n.a. |28.513 |18,3 |155.876 |- |1913. |45.962 |21.4 |76.288 |35.5 |41.680 |19.4 |9.690 |4,5 |41.052 |19.1 |214.672 |- |1926. |118.737 |26.2 |167.373 |36.9 |76.656 |16.9 |19.589 |4.3 |70.978 |15.7 |453.333 |- |1939. |215.482 |27.4 |343.064 |43.6 |118.650 |15.1 |31.050 |3.9 |79.377 |10.1 |787.623 |- |1959. |211.372 |32.9 |223.242 |34.7 |137.111 |21.3 |24.057 |3.7 |56.725 |8.7 |652.507 |- |1970. |586.052 |46.3 |351.090 |27.7 |207.464 |16.4 |29.716 |2.3 |88.193 |6.9 |1.262.515 |- |1979. |530.556 |52.4 |229.873 |22.7 |167.226 |16.5 |22.916 |2.3 |62.865 |6.2 |1.013.436 |- |1999. |1.574.252 |88 |119.371 |6.7 |378 |0.02 |5.164 |0.3 |89.689 |5 |1.788.854 |- |2009. |1.848.107 |90.3 |108.525 |5.3 |104 |0.01 |6.056 |0.6 |83.023 |4.1 |2.045.815 |} === Religija === Urbani pejzaž Bakua oblikuju mnoge zajednice. Religija s najvećom zajednicom sljedbenika je [[islam]]. Većina muslimana su [[Šiitski islam|šiitski]] muslimani, a Republika Azerbejdžan ima drugi najveći postotak šiitskog stanovništva u svijetu nakon [[Iran]]a. Ugledne džamije grada uključuju džamija Juma, džamija Bibi-Heybat, džamija Muhammad i džamija Taza Pir. Postoje neke druge vjere koje se praktikuju među različitim etničkim grupama u zemlji. Članom 48. Ustava Azerbejdžan je sekularna država i osigurava vjersku slobodu. Vjerske manjine uključuju ruske [[Pravoslavlje|pravoslavne]] hrišćane, [[Katoličanstvo|katoličke]] levantine, gruzijske pravoslavne hrišćane, luterane, aškenazi Jevreje i [[Sufizam|sufijske]] muslimane. [[Zoroastrizam]], iako je u današnje vrijeme izumro u gradu kao i u ostatku zemlje, imao je dugu historiju, a zoroastrijska Nova godina (Nowruz) i dalje je glavni praznik u gradu, kao i u ostalom dijelu Azerbejdžana. == Ekonomija == Najveća industrija Bakua je nafta, a njen izvoz daje veliki doprinos ekonomiji Azerbejdžana. Postojanje nafte poznato je od 8. stoljeća. U 10. stoljeću arapski putnik, Marudee, izvijestio je da se bijelo i crno ulje izvlače iz Bakua. Do 15. stoljeća ulje za svjetiljke dobivano je iz ručno iskopanih površinskih bušotina. Komercijalna eksploatacija započela je 1872. godine, a početkom 20. stoljeća naftna nalazišta u Bakuu bila su najveća na svijetu. Krajem 20. stoljeća veliki dio naftne nafte bio je iscrpljen, a bušenje se proširilo i na morsku obalu. Krajem 19. stoljeća u Baku su se slijevali kvalificirani radnici. Do 1900. grad je imao više od 3.000 naftnih bušotina, od kojih je 2.000 proizvodilo naftu na industrijskim nivoima. Baku se svrstao u jedan od najvećih centara za proizvodnju opreme za naftnu industriju prije Drugog svjetskog rata. Bitka za Staljingrad u Drugom svjetskom ratu vodila se kako bi se utvrdilo ko će imati kontrolu nad naftnim poljima Bakua. Pedeset godina prije bitke, Baku je proizveo polovinu svjetske zalihe nafte. Trenutno naftna ekonomija Bakua doživljava ponovni uspon, s razvojem masivnog polja Azeri-Chirag-Guneshli, razvojem plinskog polja Shah Deniz, širenjem terminala Sangachal i izgradnju BTC-a cjevovoda. ''Baku berza'' je najveća berza u Azerbejdžanu i najveća u kavkaskoj regiji po tržišnoj kapitalizaciji. Relativno veliki broj transnacionalnih kompanija ima sjedište u Bakuu. Jedna od istaknutijih institucija sa sjedištem u Bakuu je Međunarodna banka Azerbejdžana, koja zapošljava preko 1.000 ljudi. Međunarodne banke sa podružnicama u Bakuu uključuju HSBC, Société Générale i Credit Suisse. == Svjetska baština == {{Infokutija Svjetska baština | SB = [[Stari grad (Baku)]] | zvanični_naziv = Utvrđeni grad Baku sa Širvanšahovom palačom i Djevojačkom kulom | slika = Palace of Shirvanshahs common.JPG | veličina_slike = | opis = [[Širvanšahova palača]] | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Azerbejdžan}} | kriterij = iv | ID = 958 | koordinate = | godina = 2000 | proširenja = | ugroženost = da | površina = | tampon-zona = | veb-sajt = | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} '''Stari grad Baku''' je historijsko središte Bakua, koje je 2000. upisano na [[UNESCO]]-v [[Svjetska baština u Azerbejdžanu|popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. Urbana cjelina grada Bakua ograđenog zidinama pokazuje uticaje nekoliko kultura koje su bile prisutne na tom području kroz istoriju: [[Zoroastrizam]], [[Sasanidska Monarhija]], [[Arapi|Arapska kultura]], [[Perzijanci]], [[Osmansko Carstvo]], [[Rusija]]. Ima sačuvane gradske zidine i tornjeve iz 1806. godine, a njegove ulice izbijaju na male trgove na kojima se nalaze znamenite građevine kao što su: * '''Palača Širvanšahova''' iz 15. stoljeća je izgrađena na brdu i najveći je historijski kompleks građevina u Azerbejdžanu. Sastoji se od [[palača|palače]], divanhane (vijećnica), [[mauzolej]]a i nadsvođenih grobnica, šahove džamije, portala "Muratova vrata", rezervoara vode i ostataka kupatila. Palača je oštećena u [[Rusija|ruskom]] bombardovanju u 18. stoljeću i obnovljena je do 20. stoljeća. Većina njezina blaga ukradeno je i danas je u [[Topkapi Saraj]]u u [[Istanbul]]u. * '''Djevojačka kula''' iz 12. stoljeća je izgrađena na mjestu starijeg paganskog hrama iz 7. ili 6. stoljeća p.n.e. To je cilindrična građevina od osam spratova. U donjim spratovima je astronomski opservatorij ili hram vatre. Toranj sadrži 4 dimnjaka visoka 15 m kroz koje prolazi prirodni gas iz tla do krova i izgara neprekidnim visokim plamenom. == Sport == Baku je domaćin utrke [[Formula 1|Formule 1]] na stazi [[Baku City Circuit]]. Staza se je uvrštena u kalendar Formule 1 2016. Dužina staze iznosi 6.003&nbsp;km. Grad će također biti domaćin tri grupne utakmice i jednog četvrtfinala UEFA-inog Evropskog nogometnog prvenstva 2020.<ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/sport/football/international/euro-2020-england-might-have-to-play-games-at-hampden-park-9745363.html|title=Domaćini UEFA Euro 2020|access-date=4. 11. 2019|archive-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925212633/http://www.independent.co.uk/sport/football/international/euro-2020-england-might-have-to-play-games-at-hampden-park-9745363.html|url-status=dead}}</ref> Od 2002. godine, Baku je bio domaćin 36 velikih sportskih događaja i odabran je za domaćin Evropskih igara 2015.U Bakuu se održalo i četvrto izdanje Islamske igre solidarnosti 2017. Baku je takođe jedan od vodećih svjetskih šahovskih centara, nakon što je proizveo slavne velemajstore poput Teimura Radjabova, Vugara Gašimova, Garryja Kasparova, Shahriyara Mammadyarova i Raufa Mammadova, kao i sudije Faika Hasanova. Grad također svake godine domaćin međunarodnih turnira kao što su Grand Prix Baku Chess, predsjednički kup, Baku Open. Najveće sportsko središte u gradu je [[Olimpijski stadion u Bakuu]] sa 68.700 sjedećih mjesta čija je izgradnja završena 2015. Finale [[UEFA Evropska liga]] 2019. odigrano je na Olimpijskom stadionu u Bakuu, 29. maja 2019. između engleskih klubova [[Chelsea FC|Chelsea]] i [[Arsenal FC|Arsenala]].<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=2604835.html|title=Chelsea pobjednik Evropske lige|access-date=4. 11. 2019}}</ref> Tri glavna gradska nogometna kluba su [[Neftçi Baku]], [[Kešla FK]] i [[Qarabağ FK]] od kojih prvi ima osam titula Premijer lige, što Neftchi čini najuspješnijim azerbejdžanskim fudbalskim klubom. Baku također ima nekoliko nogometnih klubova u [[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer ligi]] i regionalnim ligama, neki od njih su [[Shuvalan FK]] i [[Ravan Baku FK]]. Drugi gradski stadion po veličini, stadion Tofiq Bahramov domaćin je brojnih domaćih i međunarodnih takmičenja i bio je dugo sportsko središte grada sve do izgradnje Olimpijskog stadiona u Bakuu. == Poznate ličnosti == * [[Garry Kasparov]], šahist * [[Georges Candilis]], arhitekt * [[Hokuma Gurbanova]], glumica * [[Ayaz Mutallibov]], političar, prvi predsjednik Azerbejdžana (1990-1992) * [[Lev Landau]], fizičar * [[Magsud Ibrahimbeyov]], pisac * [[Max Black]], filozof == Međunarodni odnosi == {| valign=top |- |valign=top| * {{ZD|SEN}} [[Dakar]] * {{ZD|ITA}} [[Napulj]] * {{ZD|IRK}} [[Basra]] * {{ZD|BIH}} [[Sarajevo]]<ref>{{cite news|url=http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/?lang=en|title=Međunarodni odnosi Sarajeva|access-date=4. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181117000945/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/?lang=en|archive-date=17. 11. 2018|url-status=dead}}</ref> * {{ZD|SAD}} [[Christiansted (SAD)|Christiansted]] * {{ZD|SAD}} [[Houston]] * {{ZD|FRA}} [[Bordeaux]] * {{ZD|IRN}} [[Tabriz]] |valign=top| * {{ZD|TUR}} [[Izmir]] * {{ZD|VIJ}} [[Vũng Tàu]] * {{ZD|SAD}} [[Honolulu]] * {{ZD|TUR}} [[Sivas]] * {{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] * {{ZD|UKR}} [[Kijev]] * {{ZD|IZR}} [[Haifa]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20090831033025/http://www.bakucity.az/ Službena stranica] {{Administrativna podjela Azerbejdžana}} {{Glavni gradovi azijskih država}} {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Baku| ]] [[Kategorija:Gradovi u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Svjetska baština u Azerbejdžanu]] 9pihnyd6i4tj6fi6046bdhur6glq5pk Neum 0 3943 3897648 3894836 2026-06-07T12:29:03Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Neum | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Neum | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Neum.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled na Neum | slika_zastava = Flag of Neum, Bosnia and Herzegovina.gif | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Neum.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Neum.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Neum u Bosni i Hercegovini (tamnoplavo); čini Neumski koridor koji vodi do Jadranskog mora i razdvaja Republiku Hrvatsku na dva dijela | koordinate = {{coord|42|55|29.1|N|17|37|0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Dragan Jurković<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Neum |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/174/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_naselja = 33.78 | površina_općine = 246.03 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3013 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 4653 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 390 | pozivni_broj = (+387) 36 | matični_broj_naselja = 134554<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10685 | veb-sajt = {{URL|https://www.neum.ba/}} | fusnote = }} '''Neum''' je [[naseljeno mjesto]] i [[općina]] na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se na području turističke regije južnog [[Jadransko more|Jadrana]], te je jedini izlaz Bosne i Hercegovine na [[Jadransko more]]. Odlikuje se dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom, te spada u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana. == Historija == Iz starijeg [[Kameno doba|kamenog doba]] - [[paleolit]]a svjedoče nalazi grubo obrađenoga kamenog oruđa, naročito s područja Moševića i Graca. Nalazi iz mlađega kamenog doba – [[neolit]]a do 3500. p. n. e. još su bogatiji, kako svjedoče brojni nalazi brižno obrađenoga kamenog oruđa i oružja iz šire neumske okolice, danas pohranjeni uglavnom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Do sada je iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]] 1800. do 1000. p. n. e. poznato na stotine ilirskih prethistorijskih naselja na području neumske općine. Ističu se gradina na Osoju, Vukovu klancu, Brestici, Kiševu, Gracu (osobito Malokrn), Hutovska gradina, Previšićka gradina, Trovrha, Basarića gradina, Kolojanj. U njima je nađena raznolika keramika, a brojni su i nalazi ručnih kamenih mlinova, omega-igala, fibula i drugih karakterističnih nalaza iz toga doba. Grčki izvori za stanovnike uz donji tok [[Neretva|Neretve]] navode: "Ovi Iliri su iz plemena Manijaca…” Po njima se Pelješki pa i Neumski kanal zvao Manijsko more. Rimski izvori uz rijeku Neretvu i oko nje smještaju [[Daorsi|Daorse]], [[Ardijejci|Ardijejce]] i Plereje. Među prvim područjima na istočnoj obali Jadrana kojima su Rimljani ovladali već 135. p. n. e. bilo je i neumsko područje. Neum je za vrijeme vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] bio jako utvrđena hercegovačka luka sa stalnim kontingentom vojnika koji su čuvali granice od napada i uskoka [[Mlečani|Mlečana]] iz [[Dalmacija|Dalmacije.]] <ref>Hasandedić, Hivzija, (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini'', str. 157, Dobra knjiga</ref> [[Požarevački mir|Požerevačkim mirom 1718.]] [[Dubrovačka Republika|Dubrovačka republika]] je dobrovoljno ustupila Osmanskog carstvu, odnosno [[Bosanski ejalet|Bosanskom ejaletu]], Neum-Klek i [[Sutorina|Sutorinu]] što je omogućilo Dubrovniku zaštitu od Mletačke republike.<ref>Mujezinović, Mehmed, (1982), ''Islamska epigrafika u BiH, knjiga 3'', str. 402, Veselin Masleša</ref> Neum je bio pod turskom vlašću sve do 1878. kada je Bosna i Hercegovina došla pod austrougarsku upravu. U tom periodu Neum je bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali i nekoliko džamija.<ref>Popović, Vasilj (1931), ''Meternihova'' ''politika na Bliskom istoku'', Beograd, str. 123.</ref> Do danas su se u Neumu na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistralnog puta Neum–Dubrovnik, sačuvale samo zidine džamije koju je uništio potres 1927, a nekada je postojalo i jedno muslimansko groblje koje je također uništeno. Uz džamiju je sagrađena i čatrnja zvana Bare. Ostaci džamije kao i nišani su uzidani u razne podzide i zgrade koje su poslije 1930. na njemu podignute. U podzidu parka se sačuvao sam dio jednog nišana iz 1860. Ovi ulomci pokazuju da je to grob nekog pomorskog miralaja.<ref>Hasandedić, Hivzija (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini,'' Sarajevo: Dobra knjiga. str. 157–158.</ref><ref>Mujezinović, Mehmed (1982), ''Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine'', knjiga III. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 402.</ref> Općina Neum je nastala 29. decembra 1977. odvajanjem od općine [[Čapljina]]. == Geografija == Udaljenost Neuma od [[Dubrovnik]]a iznosi 65&nbsp;km, od [[Aerodrom Dubrovnik|aerodroma Dubrovnik]] 85&nbsp;km, od [[Mostar]]a 70&nbsp;km, [[Međugorje|Međugorja]] 70&nbsp;km, od željezničke stanice [[Ploče]] i [[Metković]]a po 30&nbsp;km. Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13&nbsp;°C u januaru do 32&nbsp;°C u julu i augustu. Povoljni klimatski uvjeti omogućuju, pored kupanja i sunčanja, gotovo tokom 7 mjeseci godišnje i klimatsku terapiju, koju čine čisti primorski zrak, šetnje obalom, te bavljenje raznim sportovima na vodi itd. == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Neumu}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Neuma|Spisak naseljenih mjesta u općini Neum}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Neum === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Neum | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10685 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 4653 | g2013_bosnjaci = 63 | g2013_srbi = 21 | g2013_hrvati = 4543 | g2013_bosanci = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 3 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 7 | g2013_nepoznato = 7 | g1991_ukupno = 4325 | g1991_muslimani = 190 | g1991_srbi = 207 | g1991_hrvati = 3792 | g1991_jugosloveni = 90 | g1981_ukupno = 4030 | g1981_muslimani = 157 | g1981_srbi = 179 | g1981_hrvati = 3575 | g1981_jugosloveni = 89 | g1981_albanci = 5 | g1981_crnogorci = 7 | g1981_makedonci = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Neum === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Neum | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 134554 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 10. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3013 | g2013_bosnjaci = 33 | g2013_srbi = 21 | g2013_hrvati = 2938 | g2013_bosanci = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 3 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 1651 | g1991_muslimani = 89 | g1991_srbi = 98 | g1991_hrvati = 1338 | g1991_jugosloveni = 90 | g1981_ukupno = 602 | g1981_muslimani = 17 | g1981_srbi = 25 | g1981_hrvati = 499 | g1981_jugosloveni = 47 | g1981_albanci = 4 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 360 | g1971_muslimani = 3 | g1971_srbi = 10 | g1971_hrvati = 335 | g1971_jugosloveni = 7 | g1961_ukupno = 308 | g1961_srbi = 5 | g1961_hrvati = 303 }} == Privreda == [[Datoteka:NeumCoastBH.jpg|mini|250px|Neumski zaliv]] === Turizam === Neum raspolaže sa 7.000 ležaja u hotelima visoke kategorije, te odmaralištima i privatnom smještaju, gdje su osigurani uslovi za ugodan boravak tokom čitave godine. Tu su i neophodni Dom zdravlja, pošta, banke i mali privatni restorani koji obogaćuju hotelsku ponudu, kao i velika mreža trgovina. Pored hotelskih sadržaja, gostima se nude i izletnička putovanja autobusom i brodom u susjedna turistička mjesta ([[Dubrovnik]], [[Mostar]], [[Međugorje]], [[Hutovo blato]]). == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Obrazovanje == * Osnovna škola "Kardinala Stepinca" * Srednja škola "Neum" (4 smjera) == Sport == * [[Vaterpolski klub Jadran (Neum)]] * [[HNK Neum]] * [[Boćarski klub Neum]] * [[HRK Neum]] * [[HKK Neum]]<ref>{{Cite web |url=http://www.caportal.info/susjedstvo/neum/2009-rada-se-kosarka-u-neumu |title=Rađa se košarka u Neumu |access-date=7. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150418200452/http://www.caportal.info/susjedstvo/neum/2009-rada-se-kosarka-u-neumu |archive-date=18. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [[Grb općine Neum]] * [[Prekinute državne teritorije]] * [[Neumska džamija]] * [[Radni festival animiranog filma]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Neum}} {{Wikivoyage}} * [http://www.neum.ba/ Zvanični sajt općine Neum] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} {{Općina Neum}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Kategorija:Neum|*]] qd7egrufala85p29e08bxx7zt4u6qb8 Sigmund Freud 0 4378 3897718 3897488 2026-06-07T12:49:55Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Nauka) 3897718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jacob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jacob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> {{Porodično stablo Sigmunda Freuda}} === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Teorija zavođenja === {{Glavni|Freudova teorija zavođenja}} Početkom 1890-ih Freud je koristio oblik liječenja zasnovan na metodi koju mu je opisao Breuer, a koju je modifikovao primjenom onoga što je nazivao ″tehnikom pritiska″ i novim razvijenim analitičkim tehnikama tumačenja i rekonstrukcije. Prema Freudovim kasnijim prikazima ovog razdoblja, kao rezultat primjene ove metode većina njegovih pacijenata sredinom 1890-ih izvještavala je o ranim iskustvima [[Seksualno zlostavljanje djece|seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu]]. Freud je te iskaze koristio kao osnovu za svoju [[Freudova teorija zavođenja|teoriju zavođenja]], ali je kasnije zaključio da su neki od njih bili fantazije. U početku je smatrao da je njihova funkcija bila ″potiskivanje″ sjećanja na infantilnu masturbaciju. U kasnijim radovima pisao je da su one predstavljale edipovske fantazije koje proizlaze iz urođenih [[Teorija nagona|nagona]] seksualne i destruktivne prirode.<ref name="Freud_SE7">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume VII (1901-1905): A Case of Hysteria, Three Essays on Sexuality and Other Works |pages=274 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/caseofhysteriath0000freu/page/n7/mode/2up |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE20">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1959 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XX (1925-1926): An Autobiographical Study, Inhibitions, Symptoms and Anxiety, Lay Analysis and Other Works |pages=34 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Autobiographical_Study.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE22">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1964 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XXII (1932-1936): New Introductory Lectures on Psycho-Analysis and Other Works |pages=120 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987">{{cite journal |last=Schimek |first=Jean G. |date=1987 |title=Fact and Fantasy in the Seduction Theory: A Historical Review |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=4 |pages=937–965 |doi=10.1177/000306518703500407 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500407 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=1998 |title=Jeffrey Masson and Freud's seduction theory: a new fable based on old myths |journal=History of the Human Sciences |volume=11 |issue=1 |pages=1–21 |doi=10.1177/095269519801100101 |url=https://www.researchgate.net/publication/246578290_Jeffrey_Masson_and_Freud's_seduction_theory_a_new_fable_based_on_old_myths |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema drugom prikazu događaja, Freud je još u pismima upućenim Fliessu u oktobru 1895. iznio tvrdnju da se u osnovi psihoneuroza nalaze nesvjesna sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu, prije nego što je izvijestio da je takva iskustva zaista otkrio kod svojih pacijenata.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1985 |title=The Complete Letters of Sigmund Freud to Wilhelm Fliess, 1887–1904 |editor-last=Masson |editor-first=Jeffrey M. |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-674-15420-9 |url=https://archive.org/details/completeletterso0000freu |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998" /> Tokom prve polovine 1896. Freud je objavio tri rada koja su dovela do formulisanja njegove [[Freudova teorija zavođenja|teorije zavođenja]]. U njima je tvrdio da je kod svih svojih tadašnjih pacijenata otkrio duboko potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Israels_Schatzman_1993">{{cite journal |last=Israëls |first=Han |last2=Schatzman |first2=Morton |date=mart 1993 |title=The seduction theory |journal=History of Psychiatry |volume=4 |issue=13 |pages=1–29 |doi=10.1177/0957154X9300401302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0957154X9300401302 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je zapisao da njegovi pacijenti nisu bili svjesni tih sjećanja te da su ona, ukoliko su uzrokovala histerične simptome ili opsesivnu neurozu, morala postojati u obliku ''nesvjesnih sjećanja''. Pacijenti su bili izloženi znatnom pritisku kako bi ″rekonstruirali″ prizore seksualnog zlostavljanja iz djetinjstva za koje je Freud bio uvjeren da su potisnuti u nesvjesno.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Toews_1991">{{cite journal |last=Toews |first=John E. |date=septembar 1991 |title=Historicizing Psychoanalysis: Freud in His Time and for Our Time |journal=The Journal of Modern History |volume=63 |issue=3 |pages=504–545 |doi=10.1086/244354 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/244354 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McNally_2003">{{cite book |last=McNally |first=Richard J. |date=2003 |title=Remembering trauma |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts; London |isbn=978-0-674-01082-6 |url=https://archive.org/details/rememberingtraum0000mcna |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pacijenti uglavnom nisu bili uvjereni da iskustva proizašla iz Freudovih kliničkih postupaka predstavljaju dokaz stvarnog seksualnog zlostavljanja. Freud je izvijestio da su mu čak i nakon navodne ″rekonstrukcije″ seksualnih prizora pacijenti odlučno izražavali nevjericu u njihovu vjerodostojnost.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Pored tehnike pritiska, Freudovi klinički postupci uključivali su analitičko zaključivanje i simboličko tumačenje simptoma s ciljem njihovog povezivanja sa sjećanjima na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Cioffi_1998">{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |date=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |publisher=Open Court |location=Chicago |isbn=978-0-8126-9385-0 |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Njegova tvrdnja da je teorija potvrđena u svim slučajevima koje je istraživao dodatno je pojačala ranije izražene sumnje njegovih kolega u pogledu valjanosti nalaza do kojih je došao primjenom sugestivnih metoda.<ref name="Borch-Jacobsen_1996">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |last2=Brick |first2=Douglas |date=1996 |title=Neurotica: Freud and the Seduction Theory |journal=October |volume=76 |pages=15–43 |publisher=MIT Press |url=https://www.scribd.com/document/299331192/Mikkel-Borch-Jacobsen-Neurotica-Freud-and-the-Seduction-Theory |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hergenhahn_Henley_2014">{{cite book |last=Hergenhahn |first=B. R. |last2=Henley |first2=Tracy B. |date=2014 |title=An Introduction to the History of Psychology |edition=7. |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, California |isbn=978-1-133-95809-3 |url=https://archive.org/stream/an-introduction-to-the-history-of-psychology-b.-r.-hergenhahn-tracy-henley-z-lib.org/An%20Introduction%20to%20the%20History%20of%20Psychology%20%28B.%20R.%20Hergenhahn%2C%20Tracy%20Henley%29%20%28z-lib.org%29_djvu.txt |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_2002">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=2002 |title=The myth of Freud's ostracism by the medical community in 1896-1905: Jeffrey Masson's assault on truth |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=115–134 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.115 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F1093-4510.5.2.115 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je kasnije pokazivao nedosljednost u pogledu pitanja da li je njegova teorija zavođenja i dalje bila usklađena s njegovim kasnijim nalazima.<ref name="Andrews_Brewin_2000">{{cite journal |last=Andrews |first=Bernice |last2=Brewin |first2=Chris R. |date=18. decembar 2000 |title=What did Freud get right? |journal=The Psychologist |publisher=British Psychological Society |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/what-did-freud-get-right |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U dodatku radu ''Etiologija histerije'' napisao je: „Treba imati na umu da se u vrijeme kada sam ga pisao još nisam oslobodio precjenjivanja stvarnosti i potcjenjivanja fantazije.<ref name="Freud_Aetiology_1924">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1924 |title=Collected Papers, Volume I |chapter=The Aetiology of Hysteria |pages=183–221 |publisher=The International Psycho-Analytical Press |location=London, Vienna, New York |url=https://www.scribd.com/document/373721406/Freud-S-Aetiology-of-Hysteria-C-P-Vol-1-1924-p-183-221 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nekoliko godina kasnije Freud je izričito odbacio tvrdnju svog kolege Ferenczija da su izvještaji njegovih pacijenata o seksualnom zlostavljanju predstavljali stvarna sjećanja, a ne fantazije, te ga je nastojao odgovoriti od javnog iznošenja takvih stavova.<ref name="Andrews_Brewin_2000" /> Karin Ahbel-Rappe zaključuje da je ″Freud započeo istraživanje prirode iskustva incesta u djetinjstvu i njegovog utjecaja na ljudsku psihu, ali je kasnije uglavnom napustio taj istraživački pravac.″<ref name="Ahbel_Rappe_2006">{{cite journal |last=Ahbel-Rappe |first=Karin |date=2006 |title=“I no Longer Believe”: Did Freud Abandon the Seduction Theory? |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=54 |issue=1 |pages=171–199 |doi=10.1177/00030651060540010101 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/00030651060540010101 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kokain === Kao medicinski istraživač, Freud je među prvima koristio i zagovarao primjenu [[kokain]]a kao stimulansa i [[analgetik]]a. Smatrao je da kokain predstavlja lijek za brojne psihičke i tjelesne tegobe te je u svom radu ''O koki'' ({{de|Über Coca}}) iz 1884. isticao njegove korisne osobine. Između 1883. i 1887. objavio je nekoliko članaka u kojima je preporučivao njegovu medicinsku primjenu, uključujući i upotrebu kao [[antidepresiv]]a. Za dlaku je propustio steći [[naučno prvenstvo]] za otkriće [[Anestezija|anestetičkih]] svojstava kokaina, kojih je bio svjestan, ali ih je spomenuo samo usput.<ref name="Jones_1953_Monoskop">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1953 |title=Sigmund Freud: Life and Work, Vol 1: The Formative Years and the Great Discoveries 1856–1900 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://monoskop.org/images/b/b4/Jones_Ernest_The_Life_and_Work_of_Sigmund_Freud_1_1856-1900_The_Formative_Years_and_the_Great_Discoveries_1953.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> To priznanje je 1884. pripalo [[Karl Koller (oftalmolog)|Karlu Kolleru]], Freudovom kolegi iz Beča, nakon što je medicinskom društvu predstavio mogućnosti primjene kokaina u osjetljivim operacijama oka. Freud je također preporučivao kokain kao sredstvo za liječenje ovisnosti o [[Morfin|morfiju]].<ref name="Byck_1974">{{cite book |last=Byck |first=Robert |date=1974 |title=Cocaine Papers |publisher=New American Library |location=New York |isbn=978-0-451-05973-4 |url=https://archive.org/details/cocainepaperssig0000unse |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kokain je predstavio svom prijatelju [[Ernst von Fleischl-Marxow|Ernstu von Fleischl-Marxowu]], koji je postao ovisan o morfiju koji je uzimao radi ublažavanja dugotrajnih i izrazito jakih nervnih bolova nastalih nakon infekcije zadobijene povredom tokom izvođenja obdukcije. Freudova tvrdnja da je Fleischl-Marxow izliječen od ovisnosti pokazala se preuranjenom. Fleischl-Marxow razvio je težak oblik ″[[Intoksikacija kokainom|kokainske psihoze]]″, a ubrzo se ponovo vratio upotrebi morfija. Umro je nekoliko godina kasnije, i dalje trpeći nepodnošljive bolove.<ref name="Borch-Jacobsen_2000">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2000 |title=How a Fabrication Differs from a Lie |journal=London Review of Books |volume=22 |issue=8 |url=https://www.lrb.co.uk/the-paper/v22/n08/mikkel-borch-jacobsen/how-a-fabrication-differs-from-a-lie |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena kokaina kao anestetika pokazala se kao jedna od rijetkih sigurnih upotreba ove supstance. Kako su iz različitih dijelova svijeta počeli pristizati izvještaji o ovisnosti i predoziranju, Freudov ugled u medicinskim krugovima donekle je narušen.<ref name="Thornton_1986">{{cite book |last=Thornton |first=E. M. |date=1986 |title=The Freudian Fallacy |publisher=Paladin |location=London |isbn=978-0-586-08546-2 |url=https://archive.org/details/freudianfallacyf0000thor |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon ″epizode s kokainom″,<ref name="Jones_1953_Monoskop" /> Freud je prestao javno preporučavati upotrebu ove droge, ali ju je i dalje povremeno koristio za liječenje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], [[migrena]] i upala nosne sluznice tokom ranih 1890-ih godina, prije nego što je potpuno prestao s njenom upotrebom 1896.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985" /> === Nesvjesni um === {{Glavni|Nesvjesni um}} Koncept nesvjesnog, za koji je Freud smatrao da je već bio dobro poznat među pjesnicima, imao je važno mjesto u njegovim teorijama i idejama. Također je vjerovao da je njegova odgovornost da osigura njegovo naučno priznanje u okviru psihologije. Freud je izričito tvrdio da je njegov koncept nesvjesnog, u obliku u kojem ga je prvobitno formulisao, bio zasnovan na teoriji potiskivanja. U svojim razmatranjima koncepta potiskivanja, iznesenim u radu ''Potiskivanje'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), napravio je razliku između primarnog potiskivanja, povezanog s univerzalnim tabuom incesta (″urođeno prisutnog od samog početka″), i naknadnog potiskivanja, koje je proizvod životne historije pojedinca (″stečenog tokom razvoja ega″), pri čemu se nešto što je u jednom trenutku bilo svjesno odbacuje ili uklanja iz svijesti.<ref name="Wollheim_1990">{{cite book |last=Wollheim |first=Richard |date=1990 |title=Sigmund Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, New York |isbn=978-0-521-39744-5 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000woll_s9p1 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svom prikazu razvoja i preoblikovanja teorije o nesvjesnim psihičkim procesima, iznesenom u radu ''Nesvjesno'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), Freud je izdvojio tri perspektive koje je koristio: dinamičku, ekonomsku i topografsku. Dinamička perspektiva odnosi se, prije svega, na nastanak nesvjesnog putem potiskivanja, kao i na proces ″cenzure″ kojim se neželjene misli koje izazivaju [[anksioznost]] održavaju u nesvjesnom. Pri tome se Freud oslanjao na zapažanja iz svojih najranijih kliničkih istraživanja u liječenju [[histerija|histerije]]. Iz ekonomske perspektive pažnja je usmjerena na sudbinu potisnutih sadržaja (″sudbine seksualnih nagona″) dok prolaze kroz složene transformacije u procesu nastanka simptoma, ali i u normalnim oblicima nesvjesnog mišljenja, kao što su snovi i omaške u govoru. Ovim se temama Freud detaljno bavio u djelima ''[[Tumačenje snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]''. Dok se obje prethodne perspektive usmjeravaju na nesvjesno u trenutku njegovog približavanja svijesti, topografska perspektiva označava zaokret prema sistemskim svojstvima nesvjesnog, pri čemu u prvi plan dolaze njegovi karakteristični procesi i načini funkcionisanja, kao što su [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacija]] i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ova ″prva topografija″ predstavlja model psihičke strukture koji se sastoji od tri sistema: * Sistem Ucs — nesvjesno: ″primarno procesno″ mišljenje kojim upravlja [[Princip zadovoljstva (psihologija)|princip zadovoljstva]], a koje karakterišu ″odsustvo međusobne kontradikcije, ... pokretljivost kateksa, bezvremenost i zamjena vanjske psihičke stvarnosti unutrašnjom psihičkom stvarnošću″ (''Nesvjesno'' (1915), ''Standard Edition'', XIV). * Sistem Pcs — [[predsvjesno]], u kojem su nesvjesne predodžbe primarnog procesa vezane sekundarnim procesima jezika (predodžbe riječi), što je preduslov da postanu dostupne svijesti. * Sistem Cns — svjesno mišljenje kojim upravlja princip realnosti. U svojim kasnijim radovima — naročito u djelu ''[[Ego i id]]'' (1923) - Freud uvodi drugu topografiju koja obuhvata [[id, ego i super-ego]], a koja se nadograđuje na prvu bez njenog zamjenjivanja.<ref name="Mannoni_2015" /> U ovoj kasnijoj formulaciji koncepta nesvjesnog, [[Id, ego i super-ego|id]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1973 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> obuhvata rezervoar instinkata ili [[Teorija nagona|nagona]] - čiji je dio nasljedan ili urođen, a dio potisnut ili stečen. S tog aspekta, iz ekonomske perspektive, id predstavlja primarni izvor psihičke energije; iz dinamičke perspektive, on ulazi u sukob s [[Id, ego i super-ego|egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> i [[Id, ego i super-ego|super-egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" />, koji su, u genetskom smislu, diferencijacije ida. === Snovi === {{Glavni|Tumačenje snova (knjiga)|l1=''Tumačenje snova''}} Prema Freudovoj teoriji, snovi nastaju pod utjecajem događaja i misli iz svakodnevnog života. U procesu koji je nazivao ″radom sna″, svjesne misli i sjećanja preoblikuju se pod utjecajem [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principa zadovoljstva]], ispunjenja želja i potisnutih seksualnih scenarija iz djetinjstva. Budući da takvi sadržaji mogu izazvati nelagodu ili anksioznost, rad sna djeluje poput svojevrsne cenzure prikrivajući ih iskrivljavanjem, [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranjem]] i [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacijom]], čime se omogućava nastavak spavanja bez buđenja izazvanog uznemirujućim sadržajem.<ref name="Mannoni_2015" /> U kliničkom radu Freud je poticao pacijente da iznose slobodno asocijacije povezane s manifestnim sadržajem sna, odnosno onim čega se sjećaju i što mogu ispričati o snu. Na taj način nastojao je olakšati tumačenje latentnog sadržaja sna, koji se odnosi na potisnute misli i fantazije, kao i mehanizame i strukture uključene u rad sna. Razvijajući svoj teorijski pristup snovima, Freud je postepeno napustio shvatanje prema kojem snovi predstavljaju ispunjenje želja te je sve više naglašavao da su oni poseban oblik mišljenja. Prema njegovom mišljenju, ″rad sna stvara taj oblik i jedino on predstavlja suštinu sanjanja″.<ref name="Freud_1913" /> === Psihoseksualni razvoj === {{Glavni|Psihoseksualni razvoj}} Freudova teorija psihoseksualnog razvoja polazi od pretpostavke da dječija seksualnost u početku ima oblik [[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]], nakon čega seksualni nagoni prolaze kroz tri razvojne faze: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]] i [[Falusna faza|falusnu fazu]]. Nakon njih slijedi period [[Latentna faza|latencije]], obilježen smanjenim seksualnim interesom i aktivnošću, koji približno traje od pete godine života do [[pubertet]]a. Prema Freudu, i nakon završetka ovih faza ostaju ″perverzni″ i [[Biseksualnost|biseksualni]] elementi koji učestvuju u oblikovanju [[Genitalna faza|odrasle genitalne seksualnosti]]. Smatrao je da [[Neuroza|neuroze]] i perverzije mogu nastati kao posljedica [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]] ili regresije na neku od ranijih faza psihoseksualnog razvoja, dok se kroz proces [[Sublimacija (psihologija)|sublimacije]] dio tih nagona može preusmjeriti u društveno prihvatljive aktivnosti, što doprinosi oblikovanju ličnosti i kulturne kreativnosti.<ref name="Mannoni_2015" /> Nakon što je Freud razvio teoriju [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], ovaj normativni razvojni tok formulisan je kao djetetovo odricanje od [[incest]]uoznih želja pod zamišljenom prijetnjom [[Kastracijski kompleks|kastracije]] kod dječaka, odnosno pod zamišljenom činjenicom kastracije u slučaju djevojčice.<ref name="Gay_1998" /> ″Razrješenje″ Edipovog kompleksa postiže se kada se djetetova suparnička identifikacija s roditeljskom figurom preobrazi u pomirujuće identifikacije [[ego-ideal]]a, koje istovremeno podrazumijevaju sličnost i različitost te priznaju odvojenost i autonomiju druge osobe.<ref name="Cavell_1993">{{cite book |last=Cavell |first=Marcia |date=1993 |title=The Psychoanalytic Mind: From Freud to Philosophy |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-674-72099-2 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Psychoanalytic_Mind.html?id=5RfKy6kH1LoC |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastojao dokazati univerzalnu primjenjivost svog modela pa se za uporedni materijal oslanjao na antičku mitologiju i tadašnja etnografska istraživanja. Tvrdio je da totemizam predstavlja ritualizovani izraz plemenskog sukoba koji odgovara obrascu Edipovog kompleksa.<ref name="Paul_1996">{{cite book |last=Paul |first=Robert A. |editor-last=Neu |editor-first=Jerome |date=1996 |chapter=Freud's anthropology |title=The Cambridge Companion to Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=267–286 |doi=10.1017/CCOL0521374243.012 |chapter-url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/modernlanguages/applying/undergraduate/germanmodules/ge211ps/resources/paul_robert_a._-_freuds__anthropology.pdf | url=https://archive.org/details/the-cambridge-companion-to-freud-cambridge-university-press |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Id, ego i super-ego === {{Glavni|Id, ego i super-ego}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] Freud je smatrao da se ljudska psiha može podijeliti na tri dijela: [[id, ego i super-ego]]. Ovaj model prvi put je predstavio u eseju ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a detaljno ga je razradio u djelu ''[[Ego i Id]]'' (1923), gdje ga je razvio kao alternativu svojoj ranijoj topografskoj shemi (svjesno, nesvjesno i predsvjesno). Id predstavlja nesvjesni dio psihe koji djeluje prema ″[[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]]″ i izvor je osnovnih impulsa i nagona; on teži neposrednom zadovoljstvu i trenutnom zadovoljenju svojih potreba.<ref name="Hothersall_2004" /> Freud je priznao da njegovo korištenje termina ''id'' ({{de|das Es}}, {{bs|ono}}) potječe iz radova [[Georg Groddeck|Georga Groddecka]].<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /><ref name="Freud_1961_Ego_Id">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1961 |title=The Ego and the Id |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |series=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=19 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.218607/mode/2up |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Superego predstavlja moralnu komponentu psihe.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Racionalni ego nastoji uspostaviti ravnotežu između nepraktičnog [[Hedonizam|hedonizma]] ida i jednako nepraktičnog moralizma superega;<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> on je dio psihe koji se najneposrednije odražava u čovjekovom ponašanju. Kada je preopterećen ili suočen s prijetnjama, može koristiti [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], uključujući [[poricanje]], [[Potiskivanje (psihologija)|potiskivanje]], poništavanje, racionalizaciju i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ovaj koncept obično se prikazuje ″modelom ledenog brijega″, koji ilustruje uloge ida, ega i super-ega u odnosu na svjesne i nesvjesne psihičke procese.<ref name="Green_2019">{{cite journal |last=Green |first=Christopher D. |date=2019 |title=Where did Freud's iceberg metaphor of mind come from? |journal=History of Psychology |volume=22 |issue=4 |pages=369–372 |doi=10.1037/hop0000135_b |url=https://www.researchgate.net/publication/336958549_Where_did_Freud's_iceberg_metaphor_of_mind_come_from |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Giobbi_2010">{{cite web |last=Giobbi |first=Matthew Tyler |date=2010 |title=The Myth of Freud's Iceberg Model |url=https://www.academia.edu/94802131/The_Myth_of_Freuds_Iceberg |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je odnos između ega i ida uspoređivao s odnosom kočijaša i njegovih konja: konji osiguravaju energiju i pokretačku snagu, dok kočijaš određuje smjer kretanja. === Nagoni života i smrti === {{Glavni|Libido|Nagon smrti|Kompulzivno ponavljanje}} Freud je smatrao da ljudskom psihom upravljaju dva međusobno suprotstavljena nagona: nagon života ili [[libido]] i [[Nagon smrti|nagon smrti]]. Nagon života nazivao je i ″Eros″, dok je nagon smrti kasnije postao poznat kao ″[[Nagon smrti|Tanatos]]″, iako sam Freud nije koristio taj izraz. Termin ″Tanatos″ u ovom je kontekstu uveo [[Paul Federn]].<ref name="Jones_1957">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1957 |title=The Life and Work of Sigmund Freud: The Last Phase (1919–1939) |volume=3 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.138917 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Freud je pretpostavio da libido predstavlja oblik psihičke energije kojom su investirani psihički procesi, strukture i predodžbe objekata.<ref name="Rycroft_1995">{{cite book |last=Rycroft |first=Charles |date=1995 |title=A Critical Dictionary of Psychoanalysis |edition=2. |publisher=Penguin Books |location=London; New York |url=https://archive.org/details/criticaldictiona0000rycr |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' (1920), Freud je izveo zaključak o postojanju nagona smrti. Njegova polazna pretpostavka bio je regulatorni princip koji je opisivao kao ″princip psihičke inercije″, ″princip nirvane″.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Njegova teorijska osnova nalazila se u Freudovom ranijem djelu ''Nacrt naučne psihologije'', u kojem je princip koji upravlja psihičkim aparatom definisao kao njegovu težnju da se oslobodi količine pobude ili da napetost svede na nulu. Freud je kasnije bio primoran napustiti ovu definiciju jer se pokazala primjenjivom samo na najjednostavnije oblike psihičkog funkcionisanja. Umjesto toga, prihvatio je shvatanje prema kojem psihički aparat ne teži stanju nulte napetosti, nego stanju minimalne napetosti.<ref name="Wollheim_1990" /> Freud je u djelu ''S one strane principa zadovoljstva'' u suštini ponovo prihvatio svoju raniju definiciju, ali ju je ovoga puta primijenio na drugačiji princip. Tvrdio je da se um u određenim okolnostima ponaša kao da nastoji ukloniti napetost ili se, praktično, svesti na stanje gašenja. Kao jedan od glavnih dokaza za to navodio je postojanje [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Primjeri takvog ponavljanja mogu se vidjeti u snovima osoba koje pate od traumatskih neuroza, ali i u dječijoj igri. Freud je smatrao da ponavljanje pokazuje psihičku tendenciju da se ranija iskustva ponovo obrađuju, stavljaju pod kontrolu te da se iz njih izvodi zadovoljstvo. Prema njegovom mišljenju, ova tendencija prethodi [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], ali mu nije suprotstavljena. Istovremeno, smatrao je da postoji i drugi princip koji djeluje izvan okvira principa zadovoljstva. Ako je ponavljanje nužan element vezivanja psihičke energije ili prilagođavanja, ono u pretjeranom obliku može dovesti do napuštanja postojećih obrazaca prilagođavanja i vraćanja ranijim, manje razvijenim psihičkim stanjima. Povezujući ovu ideju s pretpostavkom da je svako ponavljanje oblik pražnjenja energije, Freud je zaključio da kompulzivno ponavljanje predstavlja težnju ka povratku u prvobitno stanje obilježeno potpunim oslobađanjem od napetosti, odnosno stanje smrti.<ref name="Wollheim_1990" /> Neki autori opisali su ovu teoriju kao ″metafizičku biologiju″.<ref name="Schuster_2016">{{cite book |last=Schuster |first=Aaron |date=2016 |title=The Trouble with Pleasure: Deleuze and Psychoanalysis |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-262-33415-0 |doi=10.7551/mitpress/9678.001.0001 |url=https://books.google.ba/books?id=rWiLCwAAQBAJ |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Melanholija === U svom eseju ''Tugovanje i melanholija'' iz 1917. Freud je razlikovao [[Tugovanje|tugovanje]], koje je smatrao bolnim, ali neizbježnim dijelom života, od melanholije, termina kojim je označavao patološko odbijanje ožalošćene osobe da prekine svoju emocionalnu vezanost za izgubljenu osobu. Freud je tvrdio da je u normalnom procesu tugovanja ego odgovoran za narcističko povlačenje [[libido|libida]] s izgubljenog objekta kao sredstva samoodržavanja. Međutim, prema njegovom mišljenju, u melanholiji taj proces izostaje zbog ambivalentnih osjećaja koje je osoba prethodno gajila prema izgubljenom objektu. Freud je pretpostavljao da u težim slučajevima može doći do [[samoubistvo|samoubistva]] kada se nesvjesni osjećaji unutrašnjeg sukoba usmjere protiv vlastitog ega.<ref name="Perelberg_2008">{{cite book |last=Perelberg |first=Rosine Jozef |date=2008 |title=Freud: A Modern Reader |publisher=John Wiley & Sons |location=Chichester |page=168 |isbn=978-0-470-71373-0 |url=https://books.google.ba/books?id=4v7fxQifjxAC&pg=PA168 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howarth_Leaman_2001">{{cite book |last1=Howarth |first1=Glennys |last2=Leaman |first2=Oliver |date=2014 |title=Encyclopedia of Death and Dying |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/encyclopediaofde0000unse_p3r5 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ženstvenost i ženska seksualnost === Freudovo shvatanje ženstvenosti zasniva se na njegovoj teoriji psihičkog razvoja. Ona prati prijelaz od najranijih faza dojenačke i dječije seksualnosti, koje karakterišu [[polimorfna perverznost]] i [[Biseksualnost|biseksualna]] dispozicija, preko fantazijskih scenarija i suparničkih identifikacija povezanih s [[Edipov kompleks|Edipovim kompleksom]], pa do načina na koji se oni u većoj ili manjoj mjeri preoblikuju u seksualnosti odrasle osobe. Prema Freudu, razvoj dječaka i djevojčica odvija se različitim putevima kao posljedica [[Kastracijski kompleks|kastracijskog kompleksa]]. Smatrao je da anatomska razlika, odnosno posjedovanje [[penis]]a, kod dječaka izaziva kastracijsku anksioznost, dok djevojčica doživljava osjećaj uskraćenosti. Kod dječaka kastracijski kompleks označava završetak edipovske faze, dok kod djevojčice potiče njen razvoj.<ref name="Grigg_et_al_1999">{{cite book |last1=Grigg |first1=Russell |last2=Hecq |first2=Dominique |last3=Smith |first3=Craig |date=1999 |title=Female Sexuality: The Early Psychoanalytic Controversies |publisher=Rebus Press |location=London |isbn=1-900877-13-9 |url=https://archive.org/details/femalesexualitye0000unse |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da je ograničavanje erotskih osjećaja i fantazija djevojčice te njeno okretanje od majke prema ocu neujednačen i nesiguran proces koji uključuje ″valove potiskivanja″. Prema Freudu, uobičajeni ishod tog procesa jeste da [[vagina]] postaje ″nova vodeća zona″ seksualne osjetljivosti, potiskujući prethodno dominantni [[klitoris]]. Smatrao je da su falisna obilježja klitorisa činila taj organ nerazlučivim od penisa u ranom seksualnom životu djeteta. Prema Freudu, takav razvoj ostavlja naslijeđe zavisti prema penisu i emocionalne ambivalentnosti kod djevojčice, što je bilo usko povezano sa ″suštinom ženstvenosti″ i dovodilo do ″veće sklonosti žena neurozama, a posebno histeriji″.<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> U svom posljednjem radu o ovoj temi Freud je također zaključio da ″razvoj ženstvenosti ostaje izložen poremećajima zbog zaostalih pojava ranijeg muškog perioda... Dio onoga što mi muškarci nazivamo 'zagonetkom žene' možda proizlazi iz ovog izraza biseksualnosti u životu žena″.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1933 |title=New Introductory Lectures on Psycho-Analysis |chapter=Lecture XXXIII: Femininity |chapter-url=http://lacantoronto.ca/wp-content/uploads/2012/08/Femininity-Freud.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pokrenuvši ono što je postalo prva rasprava unutar psihoanalize o ženstvenosti, [[Karen Horney]] iz [[Berlinski psihoanalitički institut|Berlinskog psihoanalitičkog instituta]] osporila je Freudovo shvatanje ženstvenosti. Odbacujući Freudove teorije o ženskom kastracijskom kompleksu i zavisti prema penisu, Horney je zastupala stav o primarnoj ženstvenosti te tvrdila da zavist prema penisu predstavlja odbrambenu formaciju, a ne posljedicu biološke asimetrije ili ″povrede″, kako je smatrao Freud. Horney je u tome imala značajnu podršku [[Melanie Klein]] i [[Ernest Jones|Ernesta Jonesa]], koji je u svojoj kritici Freudovog stava skovao termin ″[[Falocentrizam|falocentrizam]]″.<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> Braneći Freuda od ovih kritika, feministička teoretičarka [[Jacqueline Rose]] tvrdila je da oni polaze od normativnijeg shvatanja ženskog seksualnog razvoja nego što je to slučaj kod Freuda. Prema njenom mišljenju, Freud je od opisa djevojčice koja ostaje suočena sa svojom ″inferiornošću″ ili ″povredom″ u odnosu na anatomiju dječaka prešao ka stavu iz svojih kasnijih radova, u kojima je proces postajanja ″ženstvenom″ jasno opisivao kao ″povredu″ ili ″katastrofu″ za složenost njenog ranijeg psihičkog i seksualnog života.<ref name="Rose_1986">{{cite book |last=Rose |first=Jacqueline |date=1986 |title=Sexuality in the Field of Vision |publisher=Verso |location=London |isbn=0-86091-148-9 |url=https://archive.org/details/sexualityinfield0000rose |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom svojih razmatranja onoga što je nazivao ″tamnim kontinentom″ ženske seksualnosti i ″zagonetkom″ ženstvenosti, Freud je isticao ″prosječnu valjanost″ i provizorni karakter svojih nalaza. Ipak, u odgovoru na kritike, zadržao je dosljedan stav i ističući ″protivljenje svima vama... u mjeri u kojoj ne pravite jasnu razliku između onoga što je psihičko i onoga što je biološko...″<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> === Religija === {{Glavni|Stavovi Sigmunda Freuda o religiji}} Freud je [[Monoteizam|monoteističkog]] Boga smatrao iluzijom koja proizlazi iz infantilne emocionalne potrebe za moćnim, nadnaravnim ″ocem porodice″ [[Pater familias|({{lat|pater familiasom}})]]. Smatrao je da je religija, koja je u ranim fazama civilizacije bila potrebna za obuzdavanje čovjekove nasilne prirode, u modernom vremenu zamjenjiva [[Razum|razumom]] i naukom.<ref name="Spezzano_Gargiulo_1997">{{cite book |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=1997 |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781135060657_A24758781/preview-9781135060657_A24758781.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kepnes_1986">{{cite journal |last=Kepnes |first=Steven |date=1986 |title=Bridging the Gap Between Understanding and Explanation Approaches to the Study of Religion |journal=Journal for the Scientific Study of Religion |volume=25 |issue=4 |pages=504–512 |doi=10.2307/1385914 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/Bridging-the-Gap-Between-Understanding-and-to-the-Kepnes/1009099c8cba0fd1bb7fc58ec17286ce7010e581 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U radu ''Opsesivne radnje i religijske prakse'' (1907) Freud je ukazao na sličnost između religioznog vjerskog uvjerenja i [[Neuroza|neurotične]] opsesije.<ref name="Freud_Reader_1989">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |publisher=W.W. Norton |location=New York |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[Totem i tabu]]'' (1913) iznio je tezu da ljudsko društvo i religija nastaju iz čina [[patricid]]a i ritualnog jedenja moćne očinske figure, čime se uspostavlja kolektivno poštovanje i sjećanje.<ref name="Chapman_2007">{{cite book |last=Chapman |first=Christopher N. |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=2007 |chapter=Freud, Religion and Anxiety |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/261697763_Freud_Religion_and_Anxiety |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[Budućnost jedne iluzije]]'' (1927) Freud je tvrdio da religijsko vjerovanje ima funkciju psihološke utjehe. Vjerovanje u nadnaravnog zaštitnika, prema njemu, služi kao zaštita od ″straha od prirode″, dok vjera u zagrobni život ublažava strah od smrti. Osnovna ideja ovog djela jeste da se religijsko vjerovanje može objasniti njegovom funkcijom u društvu, a ne njegovom istinitošću. U djelu ''[[Nelagoda u kulturi]]'' (1930) razmatra ″okeanski osjećaj″ cjelovitosti, bezgraničnosti i vječnosti (na koji mu je skrenuo pažnju njegov prijatelj [[Romain Rolland]]), kao potencijalni izvor religioznih osjećaja. Freud navodi da sam nije imao to iskustvo te ga tumači kao regresiju na stanje svijesti koje prethodi odvajanju ega od svijeta objekata i drugih.<ref name="Rubin_1996">{{cite book |last=Rubin |first=Jeffrey B. |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=1996 |chapter=Psychoanalysis is self-centred |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |chapter-url=https://guilfordjournals.com/doi/abs/10.1521/jaap.1.1996.24.4.633?journalCode=jaap.1 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' (1937) Freud je iznio tezu da je [[Mojsije]] bio plemenski ''pater familias'' kojeg su Jevreji ubili, a da je ta trauma potisnuta kroz [[Reaktivna formacija|reaktivnu formaciju]] koja je omogućila uspostavljanje monoteističkog judaizma.<ref name="Stratton_2017">{{cite journal |last=Stratton |first=Kimberly B. |date=2017 |title=Narrating Violence, Narrating Self: Exodus and Collective Identity in Early Rabbinic Literature |journal=History of Religions |volume=57 |issue=1 |pages=68–92 |publisher=University of Chicago Press |doi=10.1086/692318 |issn=0018-2710 |jstor=26548153 |lccn=64001081 |oclc=299661763 |s2cid=148787965 |url=https://www.academia.edu/31141729/Narrating_Violence_Narrating_Self_Exodus_and_Collective_Identity_in_Early_Rabbinic_Literature_1 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Costello_2010">{{cite book |last=Costello |first=Stephen |date=2010 |title=Hermeneutics and the psychoanalysis of religion |publisher=Peter Lang |location=Bern |pages=72–77 |isbn=978-3-0343-0124-4 |url=https://www.peterlang.com/document/1135973 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Analogno tome, katolički obred [[Euharistija|svete pričesti]] opisao je kao kulturni trag čina ubistva i ritualnog jedenja svetog oca.<ref name="Chaney_2006_Egypt" /><ref name="Assoun_1980">{{cite book |last=Assoun |first=Paul-Laurent |date=1980 |title=Freud et Nietzsche |publisher=Presses universitaires de France |location=Paris |url=https://archive.org/details/freudetnietzsche0000asso |access-date=6. 6. 2026 |language=fr}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_1989">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |translator-last=Porter |translator-first=Catherine |date=1989 |title=The Freudian Subject |publisher=Macmillan |location=Basingstoke |isbn=978-0-333-48986-4 |url=https://archive.org/details/freudiansubject0000borc |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1939">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Moses and Monotheism |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://ia802907.us.archive.org/17/items/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1939%5D%20Moses%20and%20Monotheism%20%28Katherine%20Jones%20translation%2C%201939%29.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1946" /> Freud je religiju također posmatrao kao posrednika između društvenih i ličnih, javnih i privatnih konflikta, nastalih između Erosa i [[Nagon smrti|Tanatosa]], odnosno sila života i smrti.<ref name="Juergensmeyer_2004">{{cite journal |last=Juergensmeyer |first=Mark |date=2004 |title=Religious Terror and the Secular State |journal=Harvard International Review |volume=25 |issue=4 |pages=58–61 |publisher=Harvard International Relations Council |url=https://escholarship.org/content/qt4w99n8tk/qt4w99n8tk.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Leeming_2010">{{cite book |editor-last1=Leeming |editor-first1=David A. |editor-last2=Madden |editor-first2=Kathryn |editor-last3=Marlan |editor-first3=Stanton |date=2010 |title=Encyclopedia of Psychology and Religion |publisher=Springer Science+Business Media |location=New York |isbn=978-0-387-71801-9 |url=https://institutes.abu.edu.ng/idr/public/assets/docs/Encyclopedia%20of%20Psychology%20and%20Religion%20(%20PDFDrive%20).pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Palmer_1997">{{cite book |last=Palmer |first=Michael |date=1997 |title=Freud and Jung on Religion |publisher=Routledge |location=London i New York |isbn=978-0-415-14747-7 |url=https://books.google.rw/books?id=yxQdqP_OPt8C |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njegova kasnija djela ukazuju na pesimističan pogled na budućnost civilizacije, što je i sam istakao u izdanju djela ''Nelagoda u kulturi'' iz 1931.<ref name="Perry_2016">{{cite book |last=Perry |first=Marvin |date=2016 |title=Western Civilization: A Brief History |edition=11. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Boston, Massachusetts |isbn=978-1-305-09131-3 |language=en}}</ref><ref name="Acquaviva_2000">{{cite book |last=Acquaviva |first=Gary J. |date=2000 |title=Values, Violence, and Our Future |edition=2. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam |isbn=978-90-420-0439-9 |url=https://books.google.ba/books?id=qAtNAPteVk0C |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lehrer_1995">{{cite book |last=Lehrer |first=Ronald |date=1995 |title=Nietzsche's Presence in Freud's Life and Thought: On the Origins of a Psychology of Dynamic Unconscious Mental Functioning |publisher=State University of New York Press |location=Albany |isbn=978-0-7914-2145-1 |url=https://books.google.ba/books?id=dQkznZX1_5oC |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humphrey Skelton opisao je Freudov pogled na svijet kao oblik ″[[Stoicizam|stoičkog]] [[Humanizam|humanizma]]″.<ref name="HumanistHeritage_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud (1856-1939) |url=https://heritage.humanists.uk/sigmund-freud/ |website=Humanist Heritage |publisher=Humanists UK |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Projekt ''Humanist Heritage'' sažeo je njegov doprinos razumijevanju religije riječima: {{Citat|Freudove ideje o porijeklu religijskog impulsa i utješnoj iluziji koju religija pruža predstavljale su značajan doprinos tradiciji [[Sekularni humanizam|naučnog humanističkog mišljenja]], u kojoj su istraživanje i razum sredstva za otkrivanje istine. One su također ukazale na snažan uticaj iskustava iz djetinjstva na život odraslih osoba, uključujući i područje religije.<ref name="HumanistHeritage_Freud" />}} U fusnoti svoje studije slučaja ''[[Herbert Graf|Mali Hans]]'' (''Analiza fobije kod petogodišnjeg dječaka'') iz 1909. Freud je iznio pretpostavku da se univerzalni [[Kastracijska anksioznost|strah od kastracije]] javlja kod neobrezanih osoba kada uoče čin [[Obrezivanje|obrezivanja]] te da to predstavlja ″najdublji nesvjesni korijen [[Antisemitizam|antisemitizma]]″.<ref name="Falk_2008">{{cite book |last=Falk |first=Avner |date=2008 |title=Anti-Semitism: A History and Psychoanalysis of Contemporary Hatred |publisher=Praeger Publishers |location=Westport, Connecticut |isbn=978-0-313-35384-0 |language=en}}</ref> == Naslijeđe == [[Datoteka:Sigmund Freud statue, London 1.jpg|mini|desno|300px|[[Kip Sigmunda Freuda u Hampsteadu|Statua Sigmundu Freudu iz 1971. u Hampsteadu (sjeverni London)]], rad vajara [[Oscar Nemon|Oscara Nemona]]. Nalazi se u blizini kuće u kojoj su živjeli Sigmund i Anna Freud, a koja je danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]]. Zgrada iza spomenika je [[Klinika Tavistock]], jedna od vodećih ustanova za mentalno zdravlje.]] Freudovo naslijeđe, iako kontroverzno, ocijenjeno je kao ″jedan od najsnažnijih utjecaja na misao dvadesetog vijeka, čiji se značaj može porediti jedino sa značajem [[Darvinizam|darvinizma]] i [[Marksizam|marksizma]]″,<ref name="Frosh_1987">{{cite book |last=Frosh |first=Stephen |date=1999 |title=The Politics of Psychoanalysis |publisher=Macmillan |location=London |isbn=978-0-333-76344-5 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781349276431_A35683952/preview-9781349276431_A35683952.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> pri čemu se njegov odjek osjetio u ″svim područjima kulture ... do te mjere da je promijenio naš način života i poimanje čovjeka″.<ref name="Ellenberger_1994">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1994 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |publisher=Fontana Press |location=London |isbn=978-0-00-686320-5 |language=en}}</ref> === Psihoterapija === Freudova praksa pomaganja pacijentima putem ″[[Terapija razgovorom|terapije razgovorom]]″, kako ju je opisala jedna od njegovih ranih pacijentica, postavila je osnovni okvir za sve kasnije oblike psihoterapije.<ref name="Docherty_Colbert_2024">{{cite journal |last1=Docherty |first1=John P. |last2=Colbert |first2=Brett M. |date=2024 |title=The evolution of psychotherapy: from Freud to prescription digital therapeutics |journal=Frontiers in Psychiatry |volume=15 |issue=1477543 |doi=10.3389/fpsyt.2024.1477543 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11537913/ |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na tom osnovu razvili su se brojni psihoterapijski pravci koji su, iako različiti po teorijama i tehnikama, zadržali Freudov osnovni pristup usmjeren na postizanje psihičkih i bihevioralnih promjena kroz razgovor pacijenata o vlastitim poteškoćama.<ref name="Ford_Urban_1963">{{cite journal |title=Systems of Psychotherapy. A Comparative Study |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=111 |issue=471 |date=1965 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/the-british-journal-of-psychiatry/article/abs/systems-of-psychotherapy-a-comparative-study-by-donald-h-ford-and-hugh-b-urban-new-york-john-wiley-1963-pp-712-price-83s/E6A15AB82551BB31089C22A0DAF38E71 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako psihoanaliza danas nema isti utjecaj kakav je imala ranije u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], njen značaj je tokom druge polovine dvadesetog vijeka porastao u pojedinim dijelovima svijeta, naročito u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Istovremeno, psihoanaliza je zadržala važno mjesto u mnogim savremenim psihoterapijskim pravcima te je doprinijela razvoju inovativnih terapijskih pristupa u radu sa školama, porodicama i grupama.<ref name="Pick_2015" /> Postoji i značajan broj istraživanja koja potvrđuju efikasnost kliničkih metoda psihoanalize<ref name="Solms_2018">{{cite journal |last=Solms |first=Mark |date=2018 |title=The scientific standing of psychoanalysis |journal=BJPsych International |volume=15 |issue=1 |pages=5–8 |doi=10.1192/bji.2017.4 |issn=2056-4740 |pmid=29953128 |pmc=PMC6020924 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6020924 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> kao i srodnih [[Psihodinamika|psihodinamskih]] terapija u liječenju širokog spektra psiholoških poremećaja.<ref name="Yakeley_Hobson_2013">{{cite web |last1=Yakeley |first1=Jessica |last2=Hobson |first2=Peter |date=2013 |title=Evidence in Support of Psychodynamic Psychotherapy |url=https://iaap.org/wp-content/uploads/2017/05/Evidence-in-support-of-psychodynamic-psychotherapy-updated-Nov-2013-1.pdf |publisher=International Association for Analytical Psychology |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Neofrojdizam|Neofrojdovci]], među kojima su bili [[Alfred Adler]], [[Otto Rank]], [[Karen Horney]], [[Harry Stack Sullivan]] i [[Erich Fromm]], odbacili su Freudovu teoriju instinktivnih nagona, naglašavajući međuljudske odnose i samopotvrđivanje, te su u skladu s tim teorijskim pomacima unijeli izmjene u terapijsku praksu. U neofrojdovskoj analizi veći značaj se daje odnosu između pacijenta i analitičara, dok je istraživanje nesvjesnog u drugom planu.<ref name="Kovel_1991">{{cite book |last=Kovel |first=Joel |date=1991 |title=A Complete Guide to Therapy |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-013631-9 |url=https://archive.org/details/completeguidetot0000kove_x8w2 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Jacques Lacan]] je psihoanalizi pristupio kroz [[Lingvistika|lingvistiku]] i [[književnost]]. Smatrao je da je većina Freudovog osnovnog rada nastala prije 1905, te da su [[ego-psihologija]] i [[teorija objektnih odnosa]] zasnovane na pogrešnim interpretacijama Freudovog djela. Lacan je želju smatrao važnijom od potrebe.<ref name="Mitchell_Black_1995">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |last2=Black |first2=Margaret J. |date=1995 |title=Freud and Beyond: A History of Modern Psychoanalytic Thought |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Mitchell_and_Black_Preface_Freud_and_Beyond.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Wilhelm Reich]] je razvio neke od Freudovih ideja, uključujući koncept stvarne neuroze. Freud je taj pojam primjenjivao i na djecu i na odrasle: u prvom slučaju je zavođenje smatrao uzrokom kasnijih neuroza, dok je u drugom slučaju uzrok vidio u nepotpunom seksualnom pražnjenju. Za razliku od Freuda, Reich je zadržao naglasak na značaju stvarnog iskustva, posebno seksualnog, u nastanku psihičkih poremećaja. Do 1920-ih Reich je ″Freudove prvobitne ideje o seksualnom oslobađanju doveo do toga da je orgazam definisao kao kriterij zdravog funkcionisanja″. U tom periodu razvija i širi vlastitu teoriju karaktera, koja će kasnije biti formulisana, prvo kao koncept ″mišićnog oklopa″, a zatim i kao ideja o pretvaraču univerzalne biološke energije, ″orgon″.<ref name="Kovel_1991" /> [[Fritz Perls]], koji je učestvovao u razvoju [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], bio je pod utjecajem Reicha, Junga i Freuda. Polazište geštalt terapije jeste kritika Freudovog zanemarivanja strukture svijesti kao aktivnog procesa koji se kreće ka formiranju organizovanih i smislenih cjelina ″između organizma i njegove okoline″. Ove cjeline, nazvane geštaltima, predstavljaju ″obrasce koji obuhvataju sve slojeve organizmičke funkcije – mišljenje, osjećanje i djelovanje″, a njihovo nepravilno formiranje, prema Perlsu, dovodi do [[Neuroza|neuroza]] i [[Anksioznost|anksioznosti]]. Geštalt terapija nastoji usmjeriti pacijenta ka kontaktu s ″trenutnim organizmičkim potrebama″, pri čemu Perls odbacuje verbalni pristup klasične psihoanalize i daje prednost radu u formi radionica (workshop pristup).<ref name="Kovel_1991" /> [[Arthur Janov]]ova [[primalna terapija]], koja je imala utjecaj na postfrojdovsku psihoterapiju, dijeli s psihoanalitičkom terapijom naglasak na rano djetinjstvo, ali se od nje značajno razlikuje. Iako je Janovljeva teorija srodna Freudovoj ranoj ideji stvarne neuroze, ona ne razvija dinamičku psihologiju, već „psihologiju prirode“ poput one kod Reicha ili Perlsa, u kojoj je potreba primarna, dok je želja izvedena i može postati nebitna kada je potreba zadovoljena. Na taj način, uprkos površinskoj sličnosti s Freudovim idejama, Janovljeva teorija ne nudi strogo psihološko objašnjenje nesvjesnog niti zadržava vjerovanje u infantilnu seksualnost. Dok je za Freuda postojala hijerarhija opasnih situacija, za Janova je centralni događaj u djetetovom životu spoznaja da ga roditelji ne vole.<ref name="Kovel_1991" /> Janov u djelu ''[[Primalni krik]]'' (1970) navodi da se primalna terapija u određenim aspektima vratila Freudovim ranim idejama i tehnikama.<ref name="Janov_1981">{{cite book |last=Janov |first=Arthur |date=1981 |title=The Primal Scream: Primal Therapy: The Cure for Neurosis |publisher=Perigee Books |location=New York |isbn=978-0-399-50543-0 |url=https://archive.org/details/primalscreampri000jano |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Ellen Bass]] i Laura Davis, koautorice djela ''[[Hrabrost za iscjeljenje]]'' (1988), Frederick Crews opisuje kao ″zagovornice preživljavanja″, pri čemu on smatra da su pod snažnim Freudovim utjecajem, iako ne proizlaze iz klasične psihoanalize nego iz ″predpsihoanalitičkog Freuda... koji je navodno saosjećao sa svojim histeričnim pacijentima, otkrio da svi nose sjećanja na rane traume i zlostavljanje... i liječio ih razrješavanjem potisnutih sadržaja″. U tom kontekstu Crews smatra da je Freud na određeni način anticipirao pokret ″ponovno pronađenih sjećanja″, naglašavajući ″mehaničke uzročno-posljedične odnose između simptoma i preuranjene stimulacije pojedinih tjelesnih zona″ te razvijajući ″tehniku tematskog povezivanja simptoma pacijenta sa seksualno simetričnim ‘sjećanjem’″. Prema njegovom tumačenju, Freudovo početno povjerenje u tačnost ranih sjećanja anticipiralo je i kasnije teorije terapeuta poput [[Lenore Terr]], što je, po njegovom mišljenju, dovelo do mogućih pogrešnih sudskih presuda.<ref name="Crews_1995">{{cite book |last=Crews |first=Frederick C. |date=1995 |title=The Memory Wars: Freud's Legacy in Dispute |publisher=New York Review of Books |location=New York |isbn=978-0-940322-04-2 |url=https://archive.org/details/memorywarsfreuds00crew |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Nauka === Brojna istraživanja nastojala su empirijski provjeriti Freudove teorije, što je rezultiralo opsežnom naučnom literaturom o ovoj temi.<ref name="Stevens_1983" /> Američki psiholozi počeli su još tridesetih godina 20. vijeka eksperimentalno proučavati fenomen [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Kada je psiholog [[Saul Rosenzweig]] 1934. Freudu poslao rezultate svojih pokušaja istraživanja potiskivanja, Freud je odgovorio da se psihoanalitičke tvrdnje zasnivaju na ″bogatstvu pouzdanih opažanja″ te da stoga nisu zavisne od eksperimentalne potvrde.<ref name="MacKinnon_Dukes_1962">{{cite book |last1=MacKinnon |first1=Donald W. |last2=Dukes |first2=William F. |title=Psychology in the Making: Histories of Selected Research Problems |editor1-last=Postman |editor1-first=Leo |date=1962 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/psychologyinmaki00postrich/page/n7/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psiholozi Seymour Fisheri i Roger P. Greenberg zaključili su 1977. da su pojedini Freudovi koncepti dobili [[Empirijski dokazi|empirijsku potvrdu]]. Prema njihovoj analizi, istraživanja su pružila podršku Freudovim idejama o oralnim i analnim tipovima ličnosti, ulozi Edipovog kompleksa u određenim aspektima muške ličnosti, većoj osjetljivosti žena na gubitak ljubavi u odnosu na muškarce te povezanosti homoseksualnih anksioznosti s nastankom paranoidnih deluzija. Istovremeno su utvrdili da je podrška nekim drugim Freudovim teorijama bila ograničena ili neuvjerljiva. To se odnosilo, između ostalog, na njegove [[Stavovi Sigmunda Freuda o homoseksualnosti|stavove o razvoju homoseksualnosti]], tumačenje snova kao prvenstveno izraza skrivenih nesvjesnih želja te pojedine pretpostavke o [[Psihodinamika|psihodinamici]] žena. Nakon ponovnog razmatranja dostupnih istraživanja 1996. zaključili su da postoji značajan broj eksperimentalnih podataka koji podržavaju neke od Freudovih najvažnijih ideja i teorija.<ref name="Fisher_Greenberg_1996" /> Drugi autori iznijeli su znatno kritičnije ocjene Freudovog rada. Psiholog i historičar nauke Malcolm Macmillan u knjizi ''Freud Evaluated: The Completed Arc'' (1991) zaključio je da ″Freudova metoda nije sposobna pružiti objektivne podatke o mentalnim procesima″.<ref name="Macmillan_1997" /> Psiholog Morris Eagle smatrao je da je uvjerljivo dokazano kako klinički podaci prikupljeni u psihoanalitičkoj situaciji, zbog svojih epistemoloških ograničenja, imaju upitnu dokaznu vrijednost pri provjeri psihoanalitičkih hipoteza.<ref name="Eagle_1983">{{cite book |last=Eagle |first=Morris N. |chapter=The Epistemological Status of Recent Developments In Psychoanalytic Theory |title=Physics, Philosophy and Psychoanalysis |editor1-last=Cohen |editor1-first=R. S. |editor2-last=Laudan |editor2-first=L. |date=1983 |publisher=Reidel |pages=31–55 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-7055-7_2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Richard Webster]] je u knjizi ''[[Zašto je Freud bio u krivu]]'' (1995) opisao psihoanalizu kao ″možda najsloženiju i najuspješniju [[Pseudonauka|pseudonauku]] u historiji″.<ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |date=1995 |title=Why Freud was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema mišljenju Frederick Crews, psihoanaliza nema ni naučnu ni terapijsku vrijednost.<ref name="Crews_1996">{{cite journal |last=Crews |first=Frederick |date=1996 |title=The Verdict on Freud |journal=Psychological Science |volume=7 |issue=2 |pages=63–68 |doi=10.1111/j.1467-9280.1996.tb00331.x |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1467-9280.1996.tb00331.x |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot takvim kritikama, istraživač Kurt Jacobsen sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] smatrao je da su pojedini Freudovi kritičari i sami zastupali dogmatična i historijski pojednostavljena gledišta o psihoanalizi i prirodi nauke.<ref name="Freuds_Foes_2009">{{cite book |title=Freud's Foes: Psychoanalysis, Science and Resistance |date=2009 |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0742522633 |doi=10.5771/9780742566347 |url=https://www.researchgate.net/publication/354325998_Freud's_Foes_Psychoanalysis_Science_and_Resistance |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Historičar nauke [[I. Bernard Cohen]] smatrao je Freudovo djelo ''[[Tumačenje snova]]'' revolucionarnim naučnim djelom te posljednjim takvim djelom objavljenim u formi knjige.<ref name="Cohen_1985">{{cite book |last=Cohen |first=I. Bernard |date=1985 |title=Revolution in science |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |url=https://archive.org/details/revolutioninscie00cohe |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, [[Allan Hobson]] tvrdio je da je Freud, retoričkim osporavanjem istraživača snova iz 19. vijeka, poput [[Alfred Maury|Alfreda Mauryja]] i [[Marie-Jean-Léon, markiz d'Hervey de Saint-Denys|markiza d'Herveyja de Saint-Denysa]], u vrijeme kada je proučavanje fiziologije mozga tek bilo u začetku, usporio razvoj naučne teorije snova za gotovo pola vijeka.<ref name="Hobson_1988">{{cite book |last=Hobson |first=J. Allan |date=1988 |title=The dreaming brain |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/isbn_9780465017027 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživač snova G. William Domhoff također je osporavao tvrdnje da su postavke Freudove teorije snova empirijski potvrđene.<ref name="Domhoff_2000">{{cite conference |last=Domhoff |first=G. W. |date=2000 |title=Moving Dream Theory Beyond Freud and Jung |conference=symposium "Beyond Freud and Jung?" |location=Graduate Theological Union, Berkeley, CA |url=https://dreams.ucsc.edu/Library/domhoff_2000d.html |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Karl Popper]] smatrao je da su [[Psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda|Freudove psihoanalitičke teorije]] [[Osporivost|neosporive]], odnosno da ne postoji eksperiment kojim bi se mogle opovrgnuti.<ref name="Popper_1989">{{cite book |last=Popper |first=Karl R. |date=1989 |title=Conjectures and Refutations: The Growth of Scientific Knowledge |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/conjecturesrefut0000popp_b0h2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, filozof [[Adolf Grünbaum]] u svome djelu ''The Foundations of Psychoanalysis'' (1984) tvrdio je da je Popper pogriješio te da su mnoge Freudove teorije empirijski provjerljive. Sličan stav zastupao je i psiholog [[Hans Eysenck]].<ref name="Grunbaum_1984">{{cite book |last=Grünbaum |first=Adolf |date=1984 |title=The foundations of psychoanalysis: a philosophical critique |publisher=University of California Press |location=Berkeley |url=https://archive.org/details/foundationsofpsy00grun |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Eysenck_1986">{{cite book |last=Eysenck |first=H. J. |date=1986 |title=Decline and Fall of the Freudian Empire |publisher=Penguin |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/declinefalloffre0000eyse |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Roger Scruton]] također je odbacio Popperove argumente. U knjizi ''Sexual Desire'' (1986) naveo je teoriju potiskivanja kao primjer Freudove teorije koja proizvodi provjerljive posljedice. Ipak, zaključio je da [[psihoanaliza]] ne predstavlja nauku u strogom smislu riječi jer se, prema njegovom mišljenju, u prevelikoj mjeri oslanja na metafore.<ref name="Scruton_1994">{{cite book |last=Scruton |first=Roger |date=1994 |title=Sexual Desire: A Philosophical Investigation |publisher=Phoenix Books |pages=201 |isbn=978-1-85799-100-0 |url=https://archive.org/details/sexualdesirephil0000scru |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof Donald Levy dijelio je Grünbaumovo mišljenje da su Freudove teorije podložne opovrgavanju, ali se nije slagao s njegovom tvrdnjom da je uspjeh terapije jedina empirijska osnova za njihovu procjenu. Smatrao je da se za vrednovanje psihoanalitičkih teorija može koristiti znatno širi spektar empirijskih dokaza, uključujući i podatke prikupljene kroz kliničke studije slučaja.<ref name="Levy_1996">{{cite book |last=Levy |first=Donald |date=1996 |title=Freud Among the Philosophers |publisher=Yale University Press |location=New Haven Conn. |url=https://archive.org/details/freudamongphilos0000levy |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> U studiji o razvoju [[Psihoanaliza|psihoanalize]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], Nathan Hale zabilježio je ″opadanje utjecaja psihoanalize u [[Psihijatrija|psihijatriji]]″ u periodu od 1965. do 1985.<ref name="Hale_1995">{{cite book |last=Hale |first=Nathan G. |date=1995 |title=The Rise and Crisis of Psychoanalysis in the United States, 1917–1985 |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/risecrisisofpsyc0000hale |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nastavak tog trenda uočio je i Alan Stone, ističući da se, kako akademska psihologija postaje sve više usmjerena prema naučnim metodama, a psihijatrija prema biološkim objašnjenjima, psihoanaliza postepeno potiskuje iz centra stručnog interesa.<ref name="Stone_1997">{{cite web |last=Stone |first=Alan A. |date=januar 1997 |title=Original Address |url=http://harvardmagazine.com/1997/01/original.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130327083025/http://harvardmagazine.com/1997/01/original.html |archive-date=27. 3. 2013 |access-date=7. 6. 2026 |website=Harvard Magazine |language=en}}</ref> Slično tome, Paul Stepansky ukazao je na sve manji broj specijalizanata psihijatrije koji se odlučuju za psihoanalitičku edukaciju, kao i na činjenicu da vodeće akademske pozicije u psihijatriji sve češće zauzimaju stručnjaci bez psihoanalitičkog obrazovanja. Prema njegovom mišljenju, takvi trendovi svjedoče o marginalizaciji psihoanalize unutar američke psihijatrije.<ref name="Stepansky_2009">{{cite book |last=Stepansky |first=Paul E. |date=2009 |title=Psychoanalysis at the Margins |publisher=Other Press |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalysisat0000step |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Freudovo naslijeđe zadržalo je značajan utjecaj u brojnim oblastima. U istraživanju o najutjecajnijim psiholozima 20. vijeka, Sigmund Freud rangiran je kao treći najcitiraniji psiholog tog razdoblja.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |display-authors=etal |language=en}}</ref> Također se ističe da su nova istraživanja i teorijski pristupi, koji su prevazišli ranije ortodoksne oblike psihoanalitičkog mišljenja, doveli do obnovljenog interesa za psihoanalizu u različitim disciplinama, od humanističkih nauka do [[Neuronauka|neuronauke]], uključujući i psihoterapijske pravce koji nisu neposredno povezani s psihoanalizom.<ref name="Person_2005">{{cite book |editor1-last=Person |editor1-first=Ethel Spector |editor2-last=Cooper |editor2-first=Arnold M. |editor3-last=Gabbard |editor3-first=Glen O. |date=2005 |title=The American Psychiatric Publishing Textbook of Psychoanalysis |publisher=American Psychiatric Publishing |url=https://archive.org/stream/TheAmericanPsychiatricPublishingTextbookOfPsychoanalysis/AmericanPsychiatricPublishingTextbookOfPsychoanalysis_djvu.txt |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja u okviru novonastale oblasti [[Neuropsihoanaliza|neuropsihoanalize]], koju je utemeljio [[Mark Solms]], izazvala su podijeljene reakcije. Dok pojedini psihoanalitičari kritikuju sam koncept neuropsihoanalize, Solms i njegovi saradnici smatraju da su savremeni nalazi [[Neuronauka|neuronauke]] u velikoj mjeri usklađeni s Freudovim teorijama. Pri tome ukazuju na moždane strukture i procese koji se dovode u vezu s Freudovim konceptima, kao što su [[libido]], nagoni, nesvjesno i [[Potiskivanje (psihologija)|potiskivanje]].<ref name="Lambert_2009">{{cite journal |last1=Lambert |first1=Anthony J. |last2=Good |first2=Kimberly S. |last3=Kirk |first3=Ian J. |date=2009 |title=Testing the repression hypothesis: Effects of emotional valence on memory suppression in the think – No think task |journal=Conscious Cognition |volume=19 |issue=1 |pages=281–293 |doi=10.1016/j.concog.2009.09.004 |pmid=19804991 |s2cid=32958143 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S105381000900141X |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Depue_2007">{{cite journal |last1=Depue |first1=Brenden E. |last2=Curran |first2=Tim |last3=Banich |first3=Maria T. |date=2007 |title=Prefrontal regions orchestrate suppression of emotional memories via a two-phase process |journal=Science |volume=317 |issue=5835 |pages=215 |doi=10.1126/science.1139560 |pmid=17626877 |s2cid=1616027 |url=https://www.colorado.edu/lab/curran-lab/sites/default/files/attached-files/depue_curran_banich_2007.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Određeni broj neuronaučnika također je pozitivno ocijenio Freudov doprinos razumijevanju ljudskog uma. [[David Eagleman]] smatra da je Freud transformisao psihijatriju pruživši prvo sistematsko objašnjenje načina na koji skriveni moždani procesi utječu na [[mišljenje]] i [[ponašanje]].<ref name="Eagleman_2011">{{cite book |last=Eagleman |first=David M. |date=2011 |title=Incognito: The Secret Lives of the Brain |publisher=Pantheon Books |location=New York |url=https://fatimekerimli.files.wordpress.com/2016/09/david-eagleman-incognito.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Slično tome, [[Eric Kandel]] isticao je da psihoanaliza i dalje predstavlja jedno od najkoherentnijih i intelektualno najzadovoljavajućih tumačenja ljudskog uma.<ref name="Kandel_1999">{{cite journal |last=Kandel |first=E. R. |date=april 1999 |title=Biology and the Future of Psychoanalysis: A New Intellectual Framework for Psychiatry Revisited |journal=American Journal of Psychiatry |volume=156 |issue=4 |pages=505–524 |doi=10.1176/ajp.156.4.505 |pmid=10200728 |url=http://www.columbia.edu/itc/biology/pollack/w4065/client_edit/readings/kandel_1999.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 4p64rg7qqy2wwo3ovk328invkhpnhvz Istanbul 0 4578 3897705 3894926 2026-06-07T12:40:30Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897705 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Turskoj <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Istanbul | drugo_ime = Carigrad, Konstatinopolj | vrsta = [[Megagrad]] <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = İstanbul | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Istanbul collage 5f.jpg | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | regija = [[Marmara]] | provincija = [[Istanbul (pokrajina)|Istanbul]] (39) | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 40 | širina_stepeni = 41| širina_minuta = 00| širina_sekundi =49 | širina_SJ =N | dužina_stepeni = 28| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi =18 | dužina_IZ = E | površina = <!-- Ne radi ako koristite površina_grada, površina_metro, površina_općine --> | površina_grada = | površina_urban = | površina_metro = 5343 | površina_zemlje = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = <!-- Ne radi ako koristite stanovništvo_grada, stanovništvo_metro, stanovništvo_općine --> | stanovništvo_datum = | stanovništvo_grada = | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13854740<ref>[http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=13425]</ref> | stanovništvo_metro_datum = 2012 | stanovništvo_općine = | stanovništvo_općine_datum = | gustoća = <!-- Ne radi ako koristite gustoća_grada, gustoća_metro, gustoća_općine --> | gustoća_urban = | gustoća_općine = | gustoća_metro = 2523 | gustoća_grada = <!-- *** Historija i administracija *** --> | gradonačelnik = [[Ekrem İmamoğlu]] | gradonačelnik_partija = [[CHP]] <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]] ([[UTC]]+2) | vremenska_zona_DST = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]] ([[UTC]]+3) | poštanski_broj = 34000 do 34850 i 80000 do 81800 | pozivni broj = (+90) 212 <small>(Evropski dio)</small> <br /> (+90) 216 <small>(Azijski dio)</small> <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Turska <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Istanbul''' ({{jez-tr|İstanbul}}), kroz [[Historija|historiju]] također poznat i kao [[Carigrad]], [[Konstantinopolj]] ili Bizantium, [[Spisak gradova u Turskoj|najveći]] je grad u [[Turska|Turskoj]], privredni, kulturni i historijski centar i jedan od najvažnijih gradova ove [[Transkontinentalna država|transkontinentalne države]]. Transkontinentalni je grad [[Evroazija|Evroazije]], što je jedna od njegovih posebnosti. Nalazi se na obje strane [[Bosfor]]skog [[moreuz]]a, između [[Crno more|Crnog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]], obuhvatajući prirodnu luku [[Zlatni rog]] (''Haliç''). Iako se prostire na dva kontinenta, smatra se [[Evropa|evropskim]] gradom, sa privrednom i historijskom jezgrom koja se nalazi na [[Kontinentalna Evropa|evropskoj strani]]. Grad je također administrativni centar [[Istanbul (pokrajina)|Istanbulske pokrajine]], ali ne i [[glavni grad]] Turske. Sa oko 16,2 miliona stanovnika,<ref>{{Cite web|url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/cities/22691/istanbul/population|title=Istanbul, Turkey Metro Area Population 1950-2025 {{!}} MacroTrends|website=www.macrotrends.net|access-date=4. 5. 2025}}</ref> prema podacima iz 2025, jedan je od najmnogoljudnijih gradova svijeta, 7. najmnogoljudniji grad na svijetu i [[Spisak najvećih gradova u Evropi|prvi takav u Evropi]]. Osnovan pod nazivom Bizantion na rtu Sarayburnu, oko 660. p. n. e. grad se razvijao kako bi postao jedan od najvažnijih gradova kroz historiju. Nakon što je ponovno uspostavljen kao Carigrad 330. godine, služio je kao carski grad skoro 16 vijekova, za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog]] i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog]] (330-1204. i 1261-1453), [[Latinsko Carstvo|Latinskog]] (1204-1261) i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (1453-1922).<ref>{{harvnb|Çelik|1993|p=xv}}</ref> Odigrao je važnu ulogu u unapređenju krišćanstva tokom rimskog i bizantijskog doba, prije nego što su kontrolu nad njime 1453. godine, preuzele Osmanlije i pretvorile ga u islamsko uporište i sjedište Osmanskog halifata.<ref name="maag1145">{{harvnb|Masters|Ágoston|2009|pp=114–5}}</ref> Smješten na strateški važnom mjestu, nekadašnjem [[Put svile|Putu svile]],<ref>{{harvnb|Dumper|Stanley|2007|p=320}}</ref> željezničkom čvorištu između Evrope i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i na trasi jedinog morskog puta između Crnog mora i [[Sredozemno more|Sredozemlja]], proizveli su od Istanbula [[Kozmopolitizam|kosmopolitski]] grad. Broj stanovnika grada se povećao za deset puta od 1950-ih, usljed migriranja stanovnika iz cijele [[Anadolija|Anadolije]]. Istanbul je nadmašio [[London]] i [[Dubai]] i postao najposjećeniji grad na svijetu, sa više od 20 miliona stranih posjetitelja u 2023. godini.<ref name="euromonitor">{{cite web |title=2023's Top 100 City Destinations Ranking: Triumphs and Turmoil Uncovered |website=[[Euromonitor International]] |date=11. 12. 2023 |access-date=12. 12. 2023 |url=https://www.euromonitor.com/article/2023s-top-100-city-destinations-ranking-triumphs-and-turmoil-uncovered}}</ref> Najveće turističke atrakcija grada su [[Historijsko područje Istanbula|historijski centar]], uvršten na [[UNESCO|UNESCO-]]ov [[Svjetska baština|spisak svjetske baštine]], kulturni i zabavni centar koji se proteže uz gradsku prirodnu luku, [[Zlatni rog]], u oblasti [[Beyoğlu]] i dr. Istanbul se smatra globalnim gradom kao i jedna od najbrže rastućih ekonomskih metropola na svijetu. U gradu se nalaze mnoge centrale turskih kompanija i medijskih kuća a njegova privreda čini više od 30% [[Ekonomija Turske|ekonomije Turske]].<ref name="hisdic">{{cite book|last1=Heper|first1=Metin|chapter=Istanbul |title=Historical dictionary of Turkey|date=2018|publisher=Rowman & Littlefield |location=Lanham, MD |isbn=978-1-5381-0224-4|edition=4th}}</ref><ref name="oecd">{{cite book |url=http://www.oecdbookshop.org/get-it.php?REF=5KZSL2MLL49Q&TYPE=browse |title=OECD Territorial Reviews: Istanbul, Turkey |publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]] |date=mart 2008 |series=Policy Briefs |isbn=978-92-64-04383-1}}</ref> Zajedno sa [[Mađarska|mađarskim]] [[Pečuh]]om i [[Njemačka|njemačkim]] [[Essen]]om, Istanbul je proglašen [[Evropski glavni grad kulture|evropskim glavnim gradom kulture]] za [[2010]]. godinu. == Naziv == {{Glavni|Nazivi za Istanbul}} [[Datoteka:Column of Constantine 2.JPG|thumb|desno|upright|[[Konstantinov stub]]<ref name="Forum of Constantine">{{cite web|url=http://www.byzantium1200.com/forum-c.html|title=Forum of Constantine|website=www.byzantium1200.com|access-date=31. 1. 2021}}</ref>]] Najstariji naziv za Istanbul je [[Bizantijum]] ([[grčki]]: Βυζάντιον), naziv koji su mu dodijelili njegovi osnivači, tj. kolonisti iz Megare oko 660. p.n.e.<ref name="Room">Room 2006, str. 177</ref> U početku se mislilo da naziv grada potiče od vlastitog imena Byzas. Starogrčka tradicija se veže za legendarnog kralja istog imana kao vođe kolonista. Međutim, moderni učenjaci pretpostavljaju da je ime Byzas lokalnog tračanskog ili ilirskog porijekla i da je prethodilo Megareanskom naselju.<ref>Georgacas 1947, p. 352ff.</ref> Nakon što je [[Konstantin Veliki]] od grada napravio novu istočnu prijestolnicu Rimskog Carstva 330. godine, grad je postao poznat kao "Carigrad" što je latinizirana verzija grčkog naziva ''Konstantinoupolis'' što znači "Konstantinov grad".<ref name="Room">Room 2006, str. 177</ref> Stoga je pokušao promovirati naziv "Novi Rim" ali se upotreba tog naziva nije rasprostranila.<ref>Gregory 2010, pp. 62–3</ref> Carigrad je ostao najčešći naziv za Istanbul korišten na zapadu sve do osnivanja Republike Turske dok su ''Kostantiniyye'' i ''Istanbul'' Osmanlije koristili kao alternativna imena tokom svoje vladavine.<ref>Necipoğlu 2010, p. 262</ref> Do 19. stoljeća, grad je stekao veliki broj drugih imena koje su koristili kako stranci tako i Turci. Evropljani su koristili naziv Carigrad koji se odnosio na cijeli grad, ali su koristili i naziv Stambol, kao i Turci, ali za dio grada na poluostrvu opasan zidom, između Zlatnog roga i Mramornog mora.<ref>Masters & Ágoston 2009, p. 286</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Istanbula|Hronologija Istanbula}} [[Datoteka:Bozdoģan_Kemeri_-_panoramio.jpg|thumb|lijevo|upright=1.25|Izgradnja [[Valensov akvadukt|Valensovog akvadukta]] započela je za vrijeme vladavine rimskog cara [[Konstancije II|Konstancija II]], a završen je 373. za vladavine cara [[Valens]]a]] Artefakti iz perioda [[neolit]]a koje su arheolozi otkrili početkom 21. vijeka, ukazuju na to da je poluostrvo na kojem se nalazi današnji Istanbul naseljeno još u 6. milenijumu p.n.e.<ref>{{cite news |last=Rainsford |first=Sarah|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7820924.stm|publisher=BBC|title=Istanbul's ancient past unearthed |date=10. 1. 2009 |access-date=14. 6. 2019}}</ref> To rano naseljavanje ovog prostora, važno u širenju neolitske kulture s Bliskog Istoka u Evropu, trajalo je skoro milenijum prije nego što je isto poplavljeno rastom nivoa vode.<ref>{{Cite journal | last1 = Algan | first1 = O. | last2 = Yalçın | first2 = M.N.K. | last3 = Özdoğan | first3 = M. | last4 = Yılmaz | first4 = Y.C. | last5 = Sarı | first5 = E. | last6 = Kırcı-Elmas | first6 = E. | last7 = Yılmaz | first7 = İ. | last8 = Bulkan | first8 = Ö. | last9 = Ongan | first9 = D. | last10 = Gazioğlu | first10 = C. | last11 = Nazik | first11 = A. | last12 = Polat | first12 = M.A. | last13 = Meriç | first13 = E. | title = Holocene coastal change in the ancient harbor of Yenikapı–İstanbul and its impact on cultural history | doi = 10.1016/j.yqres.2011.04.002 | journal = Quaternary Research | volume = 76 | page = 30 | year = 2011 | pmid = | pmc = | bibcode = 2011QuRes..76...30A}}</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7820924.stm BBC: "Istanbul's ancient past unearthed"] Published on 10 January 2007. Pristupljeno 14. 6. 2019</ref><ref>{{cite web|url=http://www.hurriyet.com.tr/gundem/10027341.asp?gid=229&sz=32429|title=Bu keşif tarihi değiştirir|work=hurriyet.com.tr}}</ref><ref>{{cite web|url=http://fotogaleri.hurriyet.com.tr/galeridetay.aspx?cid=16504&rid=2|title=Marmaray kazılarında tarih gün ışığına çıktı|work=fotogaleri.hurriyet.com.tr|access-date=14. 6. 2019|archive-date=18. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151118065613/http://fotogaleri.hurriyet.com.tr/galeridetay.aspx?cid=16504&rid=2|url-status=dead}}</ref> Prvo ljudsko naselje na azijskoj strani grada, nasip Fikirtepe, je iz perioda [[Bakarno doba|bakarnog doba]], s artefaktima koji datiraju iz perioda od 5.500 do 3.500 p.n.e.<ref>{{cite web|url=http://www.kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313A79D6F5E6C1B43FF6169B43EA8C08474|archive-url=https://web.archive.org/web/20070912131044/http://www.kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313A79D6F5E6C1B43FF6169B43EA8C08474|archive-date=12. 9. 2007 |title=Cultural Details of Istanbul|publisher=Republic of Turkey, Minister of Culture and Tourism|access-date=14. 6. 2019}}</ref> Na evropskoj strani, blizu današnjeg [[Sarayburnu|Sarayburna]], nastalo je [[Tračani|tračko]] naselje početkom prvog milenija p.n.e. Moderni historičari ga povezuju sa trakijskim toponimom Lygos,<ref name="janin">{{cite book|title=Constantinople byzantine|last=Janin|first=Raymond |authorlink= Raymond Janin|place=Paris|publisher=Institut Français d'Études Byzantines|year=1964|pages=10ff}}</ref> koje je [[Plinije Stariji]] pomenuo kao raniji naziv za mjesto Bizant.<ref> {{Cite web |url=http://www.masseiana.org/pliny.htm#BOOK%20IV |title=Pliny the Elder, book IV, chapter XI:<br /> "''On leaving the Dardanelles we come to the Bay of Casthenes, ... and the promontory of the Golden Horn, on which is the town of Byzantium, a free state, formerly called Lygos; it is 711 miles from Durazzo,'' ..." |access-date=14. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101063545/http://www.masseiana.org/pliny.htm#BOOK%20IV |archive-date=1. 1. 2017}} </ref> Historija samog grada započinje tokom perioda od oko 660. p.n.e. kada su grčki doseljenici iz [[Megara|Megare]] osnovali [[Bizantijum]] na evropskoj strani [[Bosfor]]a. Doseljenici su sagradili [[akropolj]] uz Zlatni rog na mjestu ranih tračkih naselja, podstičući ekonomiju novonastalog grada. Tokom prijelaza u 5. vijek p.n.e. grad se tokom kratkog perioda našao pod perzijskom vlašću ali su ga Grci vratili pod svoju kontrolu tokom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Bizantijum je zatim bio dio [[Delski savez|Atinske lige]] i njenog nasljednika, Druge atinske lige, prije nego što je grad stekao nezavisnost 355. p.n.e. Dugo udružen s Rimljanima, Bizantijum je službeno postao dio Rimskog Carstva 73. ne. Odluka Bizantijuma da se prikloni rimskom uzurpatoru [[Pescenije Niger|Pesceniju Nigeru]] protiv [[Rimski car|cara]] [[Septimije Sever|Septimija Severa]] skupo je koštala grad. Tokom dvogodišnje opsade grada, do trenutka njegove predaje krajem 195. godine, grad je doživio visok stepen pustošenja. Pet godina kasnije, Sever je počeo obnavljati Bizantijum, a grad je povratio i, prema nekim podacima, nadmašio svoj prethodni izgled. === Uspon Konstantipolja i Bizantijskog Carstva === [[Datoteka:Rome-Capitole-StatueConstantin.jpg|thumb|150px|desno|Dio kipa Konstantina Velikog iz 4. vijeka, [[Kapitolski muzeji]] u [[Rim]]u.]] {{Glavni|Konstantinopolj}} Konstantin Veliki je nakon vojnih pobjeda u [[Bitka na Milvijskom mostu|Bici na Milvijskom mostu]] protiv [[Maksencije|Maksencija]] 312. godine, a zatim i protiv [[Licinije|Licinija]] u [[Bitka kod Hrizopolisa|Bici kod Hrizopolisa]] septembra 324. postao car čitavog Rimskog Carstva. Dva mjeseca kasnije, iznio je planove za izgradnju novog, kršćanskog grada, koji bi zamijenio dotadašnji Bizantijum. Kao prijestonica tzv. Istočnog Rimskog Carstva, grad je dobio naziv ''[[Novi Rim]]'' iako ga je većina nazivala Konstantinopolj, termin koje se održao sve do 20. vijeka. 11. maja 330. Konstantinopolj je proglašen glavnim gradom Rimskog Carstva, carstva koje je kasnije, nakon smrti cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] 17. januara 395. godine, trajno podijeljeno između dvojice njegovih sinova. Podjelom carstva Konstantinopolj postaje glavni grad Istočnog Rimskog Carstva, [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].<ref name="ba222">{{harvnb|Barnes|1981|p=222}}</ref> Osnivanje grada Konstantinopolja bilo je jedno od najtrajnijih Konstantinovih dostignuća, pri čemu se tadašnja rimska moć preusmjerila prema istoku a grad postao središte grčke kulture i kršćanstva.<ref name="ba222"/><ref name="gr63">{{harvnb|Gregory|2010|p=63}}</ref> Izgrađene su brojne crkve širom grada, uključujući i Aja Sofiju koja je sagrađena za vladavine [[Justinijan I|Justinijana Velikog]] i bila najveća katedrala na svijetu tokom narednih hiljadu godina.<ref name="klwa171">{{harvnb|Klimczuk|Warner|2009|p=171}}</ref> Konstantin je takođe preduzeo veliku obnovu i proširenje [[Sultanahmetov trg|carigradskog hipodroma]] pri čemu je hipodrom mogao primiti desetine hiljada gledalaca a postao je i centralno mjesto za gradski život a tokom 5. i 6. vijeka i centar niza nemirnih događaja, uključujući i [[Pobuna Nika|Pobunu Nika]],<ref>{{cite web|last=Dash|first=Mike|url=http://blogs.smithsonianmag.com/history/2012/03/blue-versus-green-rocking-the-byzantine-empire/|title=Blue Versus Green: Rocking the Byzantine Empire|publisher=The Smithsonian Institution|work=Smithsonian Magazine|date=2. 3. 2012|access-date=30. 7. 2012|archive-date=5. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120805185404/http://blogs.smithsonianmag.com/history/2012/03/blue-versus-green-rocking-the-byzantine-empire/|url-status=dead}}</ref><ref>{{harvnb|Dahmus|1995|p=117}}</ref> nemire koji su izbili protiv vladavine tadašnjeg vladara Justinijana I. Geografski položaj Konstantinopolja također je osigurao da će njegovo postojanje izdržati test vremena jer su njegovi zidovi i obala dugi niz stoljeća grad a potom i Evropu štitili od osvajača s istoka i širenja islama. Tokom dužeg dijela srednjeg vijeka, drugog perioda bizantijske ere, Konstantinopolj je bio najveći i najbogatiji grad na evropskom kontinentu, a u pojedinim periodima i najveći grad na svijetu.<ref>{{harvnb|Cantor|1994|p=226}}</ref><ref>{{harvnb|Morris|2010|pp=109–18}}</ref> Međutim, nakon završetka vladavine Bazilija II 1025. počinje period konstantnog pada uticaja Konstantinopolja. [[Četvrti krstaški rat]], koji je započeo s ciljem osvajanja Jerusalema, je usljed niza događaja promijenio tok rata 1204. godine, a križari su da bi dobili obećanu pomoć i nagradu zauzeli grad i opljačkali ga.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=324–29}}</ref> Uspostavili su [[Latinsko carstvo]] umjesto pravoslavnog Bizantijskog carstva.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=330–33}}</ref> Aja Sofija pretvorena je u katoličku crkvu 1204. Bizantijsko carstvo je obnovljeno, iako oslabljeno, 1261.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|p=340}}</ref> Konstantinopoljske crkve, odbrambene utvrde i osnovne usluge grada bile su zapuštene<ref name="Gregory 2010 341–42">{{harvnb|Gregory|2010|pp=341–42}}</ref>, a broj stanovnika smanjio se na oko 100.000 stanovnika sa pola miliona koliko je grad imao tokom 8. vijeka. Međutim, nakon ponovnog osvajanja 1261. godine, neki od gradskih spomenika bili su restaurirani a napravljeni su i neki novi poput dva mozaika Deesis u Aja Sofiji i Kariyeu.<ref name="Gregory 2010 341–42"/> Različite ekonomske i vojne politike koje je uveo [[Andronik II. Paleolog|Andronik II]], jedna od značajnijih je bila i smanjenje vojnih potencijala, oslabile su carstvo i učinile ga ranjivim na napade. Sredinom 14. vijeka, Turci Osmanlije su započeli strategiju postepenog zauzimanja manjih gradova u okruženju, odsijecajući puteve snabdijevanja Konstantinopolja i polako ga gušeći. 29. maja 1453. godine, nakon osmosedmične opsade (u toku koje je stradao posljednji rimski car, [[Konstantin XI]]), [[sultan]] [[Mehmed II]] ''Osvajač'' zauzima Konstantinopolj i proglašava ga novom prijestolnicom Osmanskog Carstva. Nekoliko sati kasnije, sultan je dojahao do Aja Sofije i pozvao imama da prouči šehadet, pretvarajući veliku katedralu u carsku džamiju zbog odbijanja grada da se mirno preda.{{sfn|Gregory|2010|pp=394–399}} Nakon toga, Mehmed II se proglasio novim vladarom, carom Konstantinopolja (''Kayser-i Rûm'') čime je osmanska država reorganizirana u carstvo.{{sfn|Béhar|1999|p=38}}{{sfn|Bideleux|Jeffries|1998|p=71}} === Period Osmanskog Carstva === {{Glavni|Istanbul tokom Osmanskog Carstva}} [[Datoteka:Matrakçı Nasuh - İstanbul.jpg|thumb|upright=1|Mapa Istanbula iz 16. vijeka, djelo osmanskog [[polimat]]a [[Nasuh Matrakčija|Nasuha Matrakčije]]]] [[Datoteka:Istanbul panorama (16293921746).jpg|thumb|250px|Pogled sa [[Kula Galata|Kule Galata]] na [[Zlatni rog]] i [[Sarayburnu]]]] Nakon što je osvojio grad sultan Mehmed II se proglasio [[Osmansko pravo na sukcesiju Rimskog Carstva|Kayser-i-Rûm]]om, turskim ekvivalentom ''rimskog Cezara'', a osmanska država je reorganizirana u carstvo.{{sfn|Béhar|1999|p=38}}{{sfn|Bideleux|Jeffries|1998|p=71}} Nakon zauzimanja Konstantinopolja, Mehmed II je odmah krenuo u obnavljanje grada. Svjestan da revitalizacija neće uspjeti bez ponovnog naseljavanja grada, Mehmed II je pozvao široke narodne mase da nasele grad – pokazujući izuzetnu otvorenost i spremnost da inkorporira u grad različite klase stanovništva koji su došli da definiraju osmansku političku kulturu.<ref>Inalcik, Halil. "The Policy of Mehmed II toward the Greek Population of Istanbul and the Byzantine Buildings of the City." Dumbarton Oaks Papers 23, (1969): 229–49. p. 236</ref> Također je pozvao ljude iz cijele Evrope u svoju prijestolnicu, stvarajući kosmopolitsko društvo koje je opstalo kroz veći dio osmanskog perioda.<ref>{{harvnb|Holt|Lambton|Lewis|1977|pp=306–07}}</ref> Revitalizacija Istanbula također je zahtijevala masivni program restauracije, cjelokupne infrastrukture, od puteva do [[Valensov akvadukt|akvadukta]].<ref name="hughes2020">{{cite book |last1=Hughes |first1=Bettany |title=Istanbul: A Tale of Three Cities |url=https://archive.org/details/istanbultaleofth0000hugh |date=2018 |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |isbn=978-1-78022-473-2}}</ref> Kao i mnogi vladari prije i poslije, Mehmed II je transformirao urbani pejzaž Istanbula uz veliko preuređenje centra grada.<ref name="madden2020">{{cite book |last1=Madden |first1=Thomas F. |title=Istanbul: City of Majesty at the Crossroads of the World |url=https://archive.org/details/istanbulcityofma0000madd |date=7. 11. 2017 |publisher=Penguin Books |location=New York |isbn=978-0-14-312969-1}}</ref> Izgrađena je ogromna [[Topkapi saraj|nova palata]] koja je mogla parirati, ako ne i zasjeniti [[Carigradska velika palača|staru]], novu natkrivenu pijacu (koja još uvijek postoji kao [[Kapali čaršija]]), trijeme, paviljone, šetališta, kao i više od desetak novih džamija.<ref name="hughes2020"/> Mehmed II pretvorio je razoreni stari grad u nešto što je ličilo na carsku prijestonicu.<ref name="madden2020"/> Društvena hijerarhija je bila u drugom planu zbog bijesne kuge, koja je bila pogubna i za bogate i siromašne podjednako u 16. vijeku.<ref name="blackd">{{cite book |last1=Byrne |first1=Joseph Patrick |title=Encyclopedia of the Black Death |url=https://archive.org/details/encyclopediaofbl0000byrn |date=2012 |publisher=[[ABC-Clio]] |location=Santa Barbara, CA |isbn=978-1-59884-253-1}}</ref> Imovina i bogatstvo nije moglo zaštititi bogate od svih neugodnosti i surovih svakodnevnica koje su vladale tadašnjim Istanbulom.<ref name="blackd"/> Iako je sultan živio na sigurnoj udaljenosti od ostatka stanovništva, i bogati i siromašni su uglavnom živjeli jedni pored drugih. Istanbul uglavnom nije bio podijeljen na bogate i siromašne četvrti kao drugi moderni gradovi. Raskošne kuće nalazile su se u istim ulicama kao i objekti siromašnijeg dijela stanovništva.<ref name="blackd"/> Oni koji su bili dovoljno bogati da imaju osamljena seoska imanja imali su priliku da izbjegnu periodične epidemije bolesti koje su harale Istanbulom.<ref name="blackd"/> Osmanska dinastija je 1517. stekla status [[hilafet]]a, a Carigrad je ostao glavni grad ovog posljednjeg halifata četiri vijeka. Vladavina Sulejmana Veličanstvenog od 1520. do 1566. bila je period posebno velikih umjetničkih i arhitektonskih dostignuća; glavni arhitekta [[Mimar Sinan]] projektovao je nekoliko svjetski poznatih građevina u gradu a s druge strane, procjetala je osmanska umjetnost keramike, vitraža, kaligrafije i minijature. Broj stanovnika Carigrada s kraja 18. vijeka iznosio je 570.000. == Geografija == {{Dodatne informacije|Geografija Turske}} {{multiple image | align = left | image1 = Aerial view of Istanbul 19 March 1918.jpg | width1 = 175 | alt1 = | caption1 = | image2 = Aerial view of Istanbul on 19 March 1918.jpg | width2 = 175 | alt2 = | caption2 = | footer =Dvije fotografije zabilježene iz zraka na kojima se vide Zlatni rog i Bosfor, snimljene iz njemačkog cepelina 19. marta 1918. }} Istanbul se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Turske i prostire se uz tjesnac Bosfor, koji kroz Mramorno more omogućava jedini prolaz iz Crnog u Sredozemno more. Historijski gledano, grad je bio idealno mjesto za trgovinu i odbranu: ušće Mramornog mora, Bosfor i Zlatni rog pružaju idealnu odbranu od neprijateljskog napada uz optimalno mjesto za naplatu cestarine i prolaza ovim dijelom svijeta. Nekoliko živopisnih ostrva - Büyükada, Heybeliada, Burgazada, Kınalıada i pet manjih ostrva su dio grada. Obala Istanbula prerasla je svoje prirodne granice. Veliki dijelovi Kaddebostana se nalaze na područjima odlagališta otpada, povećavajući ukupnu površinu grada na 5.343&nbsp;km.<sup>2</sup> === Klima === Gradska [[klima]] je umjerena kontinentalna. Ljeta su u gradu vruća i vlažna, dok su zime kišovite te ponekad snježne. Godišnja prosječna količina padavina iznosi 870&nbsp;mm. Zbog vrlo visoke vlažnosti, temperature su mnogo izraženije. Prosječna maksimalna temperatura u zimskim mjesecima je između 7[[Celzijus (jedinica)|°C]] i 9[[Celzijus (jedinica)|°C]]. Tokom zime snijeg pada prosječno sedmicu ili dvije. Prosječna temperatura u ljetnim mjesecima je 28&nbsp;°C. Najtopliji mjesec u godini je [[juli]] sa prosječnom temperaturom od 23,2&nbsp;°C, a najhladniji je [[januar]] sa 5,4&nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura u gradu je bila 40,5&nbsp;°C u augustu 2000. godine, a najniža –16,1&nbsp;°C u februaru 1927.<ref>{{Cite web |url=http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm |title=Extreme Temperature Records Worldwide - Istanbul |access-date=31. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071008104939/http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm |archive-date=8. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Vrijeme je obično osjetno hladnije u istočnom Istanbulu. Grad je prilično vjetrovit, sa prosječnom brzinom vjetra od 17 kilometara na sat. Ljeto je najsuši dio godine, ali se ne događaju velike suše kao na zapadu, te se klima zato ne može smatrati sredozemnom. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 8,7 | vt_feb = 9,1 | vt_mar = 11,2 | vt_apr = 16,5 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 26,0 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 28,5 | vt_sep = 25,0 | vt_okt = 20,1 | vt_nov = 15,3 | vt_dec = 11,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 2,9 | nt_feb = 2,8 | nt_mar = 3,9 | nt_apr = 7,7 | nt_maj = 12,0 | nt_jun = 16,0 | nt_jul = 18,5 | nt_aug = 18,7 | nt_sep = 15,5 | nt_okt = 12,0 | nt_nov = 8,5 | nt_dec = 5,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan= 98,4 | p_feb= 80,2 | p_mar= 69,9 | p_apr= 45,8 | p_maj= 36,1 | p_jun= 34,0 | p_jul= 38,8 | p_aug= 47,8 | p_sep= 61,4 | p_okt= 96,9 | p_nov= 110,7 | p_dec= 123,9 <!-- Ostalo --> | izvor =<ref>{{Cite web |url=http://www.worldweather.org/014/c00047.htm |title=&#91;&#91;Svjetska meteorološka organizacija&#93;&#93; (&#91;&#91;Ujedinjeni narodi{{!}}UN&#93;&#93;) |access-date=31. 7. 2010 |archive-date=29. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180729111809/http://www.worldweather.org/014/c00047.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004370 |title=BBC Weather Centre - Istanbul |access-date=18. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060518023851/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004370 |archive-date=18. 5. 2006 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.meteor.gov.tr/veridegerlendirme/yillik-toplam-yagis-verileri.aspx?m=ISTANBUL |title=Yıllık Toplam Yağış Verileri - İstanbul (Data of the total annual precipitacion of Istanbul) |access-date=31. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130331072105/http://www.meteor.gov.tr/veridegerlendirme/yillik-toplam-yagis-verileri.aspx?m=ISTANBUL |archive-date=31. 3. 2013 |url-status=dead }}</ref> }} == Uređenje grada i administrativna podjela == {{Glavni|Okruzi Istanbula|Spisak gradskih kvartova Istanbula}} [[Datoteka:Map of the Districts of Istanbul.png|lijevo|290p|mini|Okruzi Istanbula]] [[Datoteka:Taksim Square 2012.jpg|thumb|Pogled na [[Trg Taksim]], sa [[Spomenik republici|Spomenikom republici]], podignutim 1928. u spomen na osnivanje Republike]] Od 2004. godine, općinske granice Istanbula se podudaraju sa granicom [[Istanbul (provincija)|provincije Istanbul]]. Gradom, koji je i glavni grad istoimene provincije, upravlja Istanbulska metropolitanska općina, koji nadzire 39 okruga grada, odnosno provincije. Trenutna struktura grada može se pratiti unatrag do reforme iz perioda tanzimata, gdje su se islamske sudije i imami nalazili na čelu grada a pod pokroviteljstvom velikog vezira. Usvajajući model francuskih gradova, ovaj vjerski sistem je zamijenjen gradonačelnikom i gradskim vijećem. Tadašnje Pera (današnji Beyoğlu) je bila prva oblast grada koja je imala svog upravitelja i vijeće, a članovi su umjesto toga bili dugogodišnji stanovnici mahale,<ref>{{harvnb|Gül|2012|pp=43–49}}</ref> odnosno gradske četvrti. Zakoni doneseni nakon osmanskog ustava iz 1876. imali su za cilj proširenje ove strukture na cijeli grad, ali ova namjera nije u potpunosti implementirana sve do 1908. kada je grad proglašen pokrajinom koja se sastoji od devet okruga.<ref>{{harvnb|Çelik|1993|pp=42–48}}</ref><ref>{{harvnb|Kapucu|Palabiyik|2008|p=145}}</ref> Ovaj sistem se zadržao i nakon osnivanja Republike Turske, pri čemu je pokrajina preimenovana u belediju (općina), ali je sistem općina raspušten 1957.<ref>{{harvnb|Taşan-Kok|2004|p=87}}</ref> [[Gradsko vijeće Istanbula]] je odgovorno za upravljanjem mnogim funkcijama grad, uključujući upravljanje budžetom, održavanje civilne infrastrukture i upravljanjem muzejima i velikim kulturnim centrima. Budući da vlada djeluje prema principu ''moćnijeg gradonačelnika, slabijeg vijeća", vođa vijeća tj. gradonačelnik metropole ima ovlaštenje da donosi brze odluke, često na uštrb transparentnosti cijelog procesa. Općinsko vijeće savjetuje Izvršni odbor Metropolitanskog područja, iako odbor također ima ograničena ovlaštenja da samostalno donosi odluke. Sve predstavnike u odboru imenuju gradonačelnica i vijeće, a gradonačelnik je ujedno i predsjednik izvršnog odbora metropolitanskog područja Istanbula. Općinska vijeća su uglavnom odgovorna za upravljanje otpadom i građevinske projekte unutar svojih općina. Svaka općina ima svoj vlastiti budžet, iako gradonačelnik grada zadržava pravo da preispita odluke općine. Jedna petina svih članova općinskog vijeća, uključujući i načelnike općina, također su članovi Gradskog vijeće Istanbula. Svi članovi općinskih vijeća kao i gradskog vijeća, uključujući i gradonačelnika grada, biraju se na petogodišnji mandat. Ekrem İmamoğlu, član Republikanske narodne partije, je gradonačelnik Istanbula od 27. juna 2019. S obzirom na to da Metropolitansko područje Istanbula i pokrajina Istanbul imaju ekvivalentne jurisdikcije, malo odgovornosti ostaje za pokrajinsku vladu. Poput Metropolitanskog područja Istanbula, Specijalna pokrajinska administracija Istanbula ima guvernera, demokratski izabrano tijelo za donošenje odluka – Pokrajinski parlament – i imenovani Izvršni odbor. Uporedo sa izvršnim odborom na općinskom nivou, Pokrajinski izvršni odbor uključuje generalnog sekretara i rukovodioce resora koji savjetuju Pokrajinsku skupštinu.<ref>{{cite web|url=http://www.ioi.gov.tr/index.php?yol=0_1_124 |publisher=Istanbul Special Provincial Administration |title=Organizasyon |trans-title=Organization |access-date=21. 12. 2011 |language=tr |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126141113/http://www.ioi.gov.tr/index.php?yol=0_1_124 |archive-date=26. 11. 2011 }}</ref> Dužnosti Pokrajinske uprave uglavnom su ograničene na izgradnju i održavanje škola, rezidencija, državnih zgrada i puteva, kao i na unapređenje umjetnosti, kulture i očuvanja prirode.<ref>{{harvnb|Organisation for Economic Co-operation and Development|2008|p=206}}</ref> Ali Yerlikaya je guverner Istanbulske pokrajine od 26. oktobra 2018.<ref>{{cite web|url=http://www.istanbul.gov.tr/istanbul-valisi-ali-yerlikaya|title=Governor of Istanbul|publisher=Governorship of Istanbul|access-date=23. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712153304/http://www.istanbul.gov.tr/en/governorship-of-istanbul/governor-of-istanbul|archive-date=12. 7. 2018|url-status=dead}}</ref> Istanbul je teritorijalno podijeljen na 39 okruga ([[Turski jezik|tur]]:''Büyükşehir Belediyesi''), od kojih se 25 nalazi u evropskom, a 14 u azijskom dijelu grada: * Evropski dio: [[Arnavutköy]], [[Avcılar]], [[Bağcılar]], [[Bahçelievler]], [[Bakırköy]], [[Başakşehir]], [[Bayrampaşa]], [[Beşiktaş]], [[Beylikdüzü]], [[Beyoğlu]], [[Büyükçekmece]], [[Çatalca]], [[Esenler]], [[Esenyurt]], [[Eyüp]], [[Fatih]], [[Gaziosmanpaşa]], [[Güngören]], [[Kağıthane]], [[Küçükçekmece]], [[Sarıyer]], [[Silivri]], [[Sultangazi]], [[Şişli]] i [[Zeytinburnu]] * Azijski dio: [[Adalar]], [[Ataşehir]], [[Beykoz]], [[Çekmeköy]], [[Kartal]], [[Kadıköy]], [[Maltepe]], [[Pendik]], [[Sancaktepe]], [[Sultanbeyli]], [[Şile]], [[Tuzla (Istanbul)|Tuzla]], [[Ümraniye]] i [[Üsküdar]] Okruzi su, kao dijelovi Istanbula istovremeno i gradovi, koji pripadaju pokrajini [[Istanbul (pokrajina)|Istanbul]]. == Grb == {{Proširiti sekciju}} == Demografija == {{Glavni|Demografija Istanbula}} {{Dodatne informacije|Demografija Turske}} Tokom dužeg dijela svoje historije, Istanbul se nalazio među najvećim gradovima na svijetu.<ref>{{harvnb|Morris|2010|p=113}}</ref> Oko 500. tadašnji Carigrad je imao između 400.000 i 500.000 stanovnika, prestigavši [[Rim]] na mjestu najmnogoljudnijeg grada. Na položaju najmnogoljudnijeg grada Konstantinopolj odnosno Istanbul se smjenjivao sa historijskim gradovima kao što su [[Bagdad]], [[Chang'an]], [[Kaifeng]] i [[Merv]] sve do 12. vijeka. Nakon toga nikada se nije našao na poziciji najnaseljenijeg grada svijeta ali je ostao najveći grad Evrope od 1500. do 1750. godine, kada ga je prestigao [[London]].<ref name="cha463">{{harvnb|Chandler|1987|pp=463–505}}</ref> Prema procjeni [[Turski zavod za statistiku|Turskog zavoda za statistiku]] s kraja 2019. u metropolitanskom području Istanbula živjelo je 15.519.267 stanovnika što je oko 19 % ukupnog stanovništva zemlje.<ref name="tuikpop">{{cite web |title=The Results of Address Based Population Registration System, 2019 |url=http://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=The-Results-of-Address-Based-Population-Registration-System-2019-33705 |website=data.tuik.gov.tr |publisher=Türkiye İstatistik Kurumu |access-date=12. 12. 2020|location=Istanbul, Turkey |date=4. 2. 2020}}</ref> Od toga, 64,4% stanovnika živi na evropskoj a 35,6% stanovništva na azijskoj strani grada.<ref name="tuikpop"/> Kretanje broja stanovnika tokom perioda od 1925. do 2015. dat je u sljedećoj tabeli. {| class="wikitable" |- ! Godina !! Broj stanovnika |- | 1925.|| 881.000 |- | 1927.|| 691.000 |- | 1935.|| 740.800 |- |1940. ||793.900 |- | 1945.|| 845.300 |- | 1950.|| 983.000 |- | 1960.|| 1.459.500 |- | 1965.|| 1.743.000 |- | 1970.|| 2.132.400 |- | 1975.|| 2.547.400 |- | 1980.|| 2.853.500 |- | 1985.|| 5.494.900 |- | 1990.|| 6.620.200 |- | 1994.|| 7.615.500 |- | 1997.|| 8.260.400 |- | 2000.|| 8.831.800 |- | 2007.|| 11.174.200 |- | 2015.|| 14.657.434 |} Poznat je također po tim što u njemu živi dosta [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koji su emigrirali u Tursku za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije. Isto tako je opjevan u mnogim bosanskim [[sevdalinka]]ma. Jedna od njih je "U Stambolu na Bosforu." == Politika == {{Proširiti sekciju}} {{Infokutija Svjetska baština | SB = Historijsko područje Istanbula | zvanični_naziv = | slika = Istanbul asv2020-02 img45 Hagia Sophia.jpg | veličina_slike = | opis = Aja Sofija | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Turska}} | kriterij = i, ii, iii, iv | ID = 356 | koordinate = | godina = 1985. | proširenja = | ugroženost = | površina = 765.50 ha | tampon-zona = | veb-sajt = <ref>[https://whc.unesco.org/en/list/356 UNESCO]</ref> | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} == Svjetska baština == Sa strategijskim položajem između Balkanskog poluostrva i Anadolije, Crnog mora i Mediterana, Istanbul je više od 2.000 godina središte velikih političkih, vjerskih i umjetničkih događanja. Bio je glavni grad Istočnog rimskog (ili Bizantijskog) i Osmanskog Carstva. Univerzalna vrijednost Istanbula leži u njegovoj jedinstvenoj integraciji [[Arhitektura|arhitektonskih]] remek-djela bizantijskih i osmanskih arhitekata koja odražavaju susret Evrope i Azije tokom mnogih vijekova.<ref name=turska>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> Historijski dio Istanbula je 2015. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name=uno>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/356 |title= Historijski dio Istanbula |work=UNESCO - whc.unesco.org |access-date= 24. 1. 2023}}</ref>. [[Datoteka:Istanbul_new_mosque.jpg|mini|desno|Istanbul]] {{Široka slika|Constantinople Panoramic Normalised.png|1200px|Panorama grada [[1870]]. godine}} {{Široka slika|Galata Kulesi 'nden panorama.jpg|1200px|Panorama grada, 1890. godine}} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Proširiti sekciju}} == Saobraćaj == [[Datoteka:Fatih Sultan Mehmet Bridge panorama.jpg|thumb|desno|[[Most sultana Mehmeda Osvajača]] je jedan od tri viseća mosta preko [[Bosfor]]a]] S obzirom na geografski položaj Istanbul je dobro prometno povezan sa ostalim dijelovima Turske. Također, kao svojevrsni ''most'' između Azije i Evrope, Istanbul je važno prometno čvorište ovog dijela svijeta. Glavni autoputevi koji se ukrštaju na području Istanbula su autoputevi O-1, O-2, O-3 i O-4 pri čemu autoput O-1 formira unutrašnji prsten, prolazeći [[Most šehida 15. jula|Prvim istanbulskim mostom]]. S druge strane, autoput O-2 prolazi Drugim bosforskim mostom, mostom [[Most sultana Mehmeda Osvajača|Mostom sultana Mehmeda Osvajača]] i formira vanjski gradski prsten. Autoput O-2 nastavlja dalje na zapad prema gradu [[Edirne|Edirni]] dok se autoput O-4 proteže dalje prema glavnom turskom gradu [[Ankara|Ankari]]. Autoputevi O-2, O-3 i O-4 su dio međunarodnog koridora [[Evropski put E80|E80]] koji se proteže od portugalskog [[Lisabon]]a do tursko-iranske granice. U 2011. godini zabilježen je dnevni promet preko prvog i drugog bosforskog mosta od oko 400.000 vozila. Treći bosforski most, [[most sultana Selima I]] pušten je u promet 26. augusta 2006. Pored tri bosforska mosta, od 20. decembra 2016. u funkciji je i [[Tunel Euroazija]] u dužini od 14,6 kilometara koji prolazi ispod Bosfora i osigurava dodatni drumski prometni koridor između azijskog i evropskog dijela Istanbula. Gradski sistem javnog prevoza u Istanbulu čini složena mreža [[tramvaj]]a, [[uspinjača]], metroa, [[autobus|autobusnog prijevoza]], metrobusa i trajekta. Cijene svih vrsta gradskog prijevoza su integrisane a koriste se beskontaktni sistemi Istanbulkart, uspostavljenog 2009. [[Istanbulski tramvaj|Tramvajski sistem]] u Istanbulu datira još od 1872. godine, kada su se za pogon koristili konji dok je prvi elektrificirani tramvaj pušten u promet 1960-ih godina. Tramvaji se polako vraćaju u grad devedesetih godina prošlog vijeka, uz uvođenje [[Istanbulski nostalgični tramvaj|nostalgičnog tramvaja]] i brzih linija, koja trenutno dnevno opslužuje u prosjeku 265.000 putnika. Podzemna uspinjača je puštena u promet 1875. kao druga najstarija podzemna željeznička linija na svijetu (poslije londonske metropolitanske željeznice). Još uvijek se koristi i prevozi putnike između Karakoya i İstiklal avenije, duž staze dužine od 573 metara. Modernija uspinjača, između [[Trg Taksim|Trga Taksim]] i [[Kabataş]]a u funkciji je od 2006. === Zračni promet === Istanbul opslužuju tri međunarodna aerodroma. [[Aerodrom "Atatürk" Istanbul]] se nalazi oko 24 kilometara zapadno od centra grada. Sa prometom od 61,3 miliona putnika u 2016. godini, četvrti je najprometniji aerodrom u Evropi i 11. u svijetu.<ref>{{Cite web|url=http://www.aci.aero/News/Releases/Most-Recent/2017/04/19/ACI-releases-preliminary-2016-world-airport-traffic-rankingsRobust-gains-in-passenger-traffic-at-hub-airports-serving-transPacific-and-East-Asian-routes|title=ACI releases preliminary 2016 world airport traffic rankings—Robust gains in passenger traffic at hub airports serving trans-Pacific and East Asian routes|website=www.aci.aero|access-date=9. 7. 2017|archive-date=26. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170426155005/http://www.aci.aero/News/Releases/Most-Recent/2017/04/19/ACI-releases-preliminary-2016-world-airport-traffic-rankingsRobust-gains-in-passenger-traffic-at-hub-airports-serving-transPacific-and-East-Asian-routes|url-status=dead}}</ref> Drugi aerodrom u Istanbulu je [[međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen"]] koji se nalazi 45 kilometara jugoistočno od centra grada. Otvoren je za promet 2001. kako bi rasteretio aerodrom Ataturk. Ovim aerodromom dominiraju [[Niskotarifna aviokompanija|niskotarifne aviokompanije]] U 2012. godini, godinu dana nakon što je ga je ''International Airport Council'' proglasio najbrže rastućim aerodromom. Sa prometom od 31.385.841 putnika u 2016. godini aerodrom je među 50 najvećih aerodroma u svijetu. Krajem 2018. otvoren je za upotrebu i treći aerodrom [[Aerodrom Istanbul]] projektovan kao aerodrom sa najvećim mogućim kapacitetom na svijetu koji u toku godine može opslužiti 150 miliona putnika. === Podzemna željeznica === {{Glavni|Istanbulski metro|}} [[Datoteka:M2_at_Levent_station.JPG|thumb|lijevo|Jedna od stanica [[Istanbulski metro|Istanbulskog metroa]]]] Istanbulski metro se danas sastoji od 5 linija naziva M1, M2, M3, M4 i M6 Mini-Metro linije. Najstarija linija istanbulskog metroa je linija M1 koja je operativna od 1989. Dodatnih 8 linija je u fazi izgradnje ili se njihova izgradnja planira: linije M5 (Üsküdar-Çekmeköy/Sancaktepe) i M8 (Bostancı-Dudullu) na azijskoj strani grada, dok se izgradnja linija M7 (Kabataş-Mahmutbey) i M9 (Ataköy-İkitelli) planira u zapadnom dijelu, odnosno u evropskom dijelu Istanbula. Trenutno je u funkciji 82 stanice dok je njih 62 u izgradnji.<ref name="network"/> Dužina željezničke mreže metroa iznosi 105,8&nbsp;km.<ref name="network">{{cite web |url=https://www.metro.istanbul/rayl%C4%B1-sistemler.aspx |title=Raylı Sistemler |publisher=Metro İstanbul |language=Turkish |trans-title=Rail Systems |year=2016 |access-date=1. 8. 2017 |archive-date=1. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401095753/http://www.metro.istanbul/rayl%C4%B1-sistemler.aspx |url-status=dead }}</ref> Metroom upravlja javno preduzeće Metro Istanbul koje je u vlasništvu Istanbulske metropolitanske općine. Prema podacima za 2015. godinu, Istanbulski metro je na godišnjem nivou prevezao 384,9 miliona putnika.<ref>{{cite news |url=http://www.hurriyet.com.tr/istanbulda-rayli-sistem-tasimaciligi-rekor-kirdi-40046426 |title=İstanbul'da raylı sistem taşımacılığı rekor kırdı |newspaper=Hürriyet |language=Turkish |trans-title=|date=28. 1. 2016 |access-date=17. 8. 2016}}</ref> Istanbulski metro je dobro povezan sa Marmarayom, podvodnim transkontinentalnim željezničkim tunelom, F1 uspinjačom i sa T1 tramvajskim sistemom koji operiše samo u evropskom dijelu grada. == Sport == {{Glavni|Sport u Istanbulu}} Istanbul kao najveći grad u Turskoj je dom mnogih sportskih kolektiva. Mnogi od njih su najveći i najvažniji klubovi u državi a neki igraju i važnu ulogu na međunarodnom nivou. S obzirom da je nogomet najvažniji sport u Turskoj nogometni klubovi poput [[Beşiktaş JK|Bešiktaš]], [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] i [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]] su najpopularniji i najtrofejniji turski nogometni klubovi. Osim toga košarkaški klubovi ovog grada kao što su [[Fenerbahçe (košarkaški klub)|Fenerbahçe]] i [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] i [[Anadolu Efes S.K.]] su osvajači i evropskih kupova. == Obrazovanje i nauka == {{Glavni|Obrazovanje u Turskoj}} [[Datoteka:Istanbul University cropped.JPG|thumb|right|upright|Glavni ulaz [[Univerzitet u Istanbulu|Univerziteta u Istanbulu]], najstarije tuske institucije, osnovan 1453.]] [[Univerzitet u Istanbulu]], osnovan 1453. godine, najstarija je turska obrazovna institucija u gradu. Iako je prvobitno osnovan kao [[Medresa]], tokom 19. vijeka osnovani su odjeli prava, medicine i nauke a i sekularizovan je nakon uspostave Turske Republike.<ref>{{cite web|publisher=Istanbul University |url=http://www2.istanbul.edu.tr/english/?p=68 |title=History |date=11. 8. 2011 |access-date=20. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113023624/http://www2.istanbul.edu.tr/english/?p=68 |archive-date=13. 11. 2012}}</ref> Tehnički univerzitet u Istanbulu, osnovan 1773. godine, treći je takav univerzitet, posvećen isključivo proučavanju inženjerskih nauka na svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.itu.edu.tr/en/?about/history|publisher=Istanbul Technical University|title=History|access-date=4. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120618160944/http://www.itu.edu.tr/en/?about%2Fhistory|archive-date=18. 6. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.best.eu.org/student/education/universityProfile.jsp?universityPtr=7h066pc |publisher=Board of European Students of Technology |title=University Profile: Istanbul Technical University, Turkey |access-date=30. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111116042221/http://www.best.eu.org/student/education/universityProfile.jsp?universityPtr=7h066pc |archive-date=16. 11. 2011 |df= }}</ref> Oba ova univerziteta u[[javni univerzitet]]i od ukupno 8 univerziteta koji egzistiraju u Istanbulu.<ref>{{cite web|url=http://www.yok.gov.tr/en/content/view/761/lang,tr/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20111130014739/http://www.yok.gov.tr/en/content/view/761/lang%2Ctr |archive-date=30. 11. 2011 |publisher=The Turkish Council of Higher Education |title=State Universities |access-date=30. 3. 2012 |df= }}</ref> Drugi važniji javni univerziteta u Istanbulu su: [[Univerzitet likovnih umjetnosti ''Mimar Sinan'']] likovnih umjetnosti Univerziteta, koji je do 1970-ih godina služio kao primarna turska institucija umjetnosti i [[Univerziteta Marmara]], koji je treći najveći univerzitet u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.marmara.edu.tr/en/information/general-information |publisher=Marmara University |title=About Marmara |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120630160301/http://www.marmara.edu.tr/en/information/general-information |archive-date=30. 6. 2012}}</ref> == Poznate osobe == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Carigrad]] * [[Konstantinopolj]] * [[Novi Rim]] * [[Aerodrom Istanbul-Sabiha Gökçen]] * [[Marmaray]] == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{refbegin|27em}} * {{cite book|last=ʻAner|first=Nadav|year=2005|editor-last=Pergola|editor-first=Sergio Della|editor2-last=Gilboa|editor2-first=Amos|editor3-last=Ṭal|editor3-first=Rami|title=The Jewish People Policy Planning Institute Planning Assessment, 2004–2005: The Jewish People Between Thriving and Decline|url=https://archive.org/details/jewishpeoplepoli0000unse|publisher=Gefen Publishing House Ltd.|location=Jerusalem|isbn=978-965-229-346-6}} * {{cite book|last=Athanasopulos|first=Haralambos|title=Greece, Turkey, and the Aegean Sea: A Case Study in International Law|year=2001|publisher=McFarland & Company, Inc.|location=Jefferson, NC|isbn=978-0-7864-0943-3}} * {{cite book|last=Barnes|first=Timothy David|title=Constantine and Eusebius|url=https://archive.org/details/constantineeuseb0000barn|year=1981|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|isbn=978-0-674-16531-1}} * {{cite book|last=Baynes|first=Norman H.|editor-last=Baynes|editor-first=Norman H.|editor2-last=Moss|editor2-first=Henry S.L.B|title=Byzantium: An Introduction to East Roman Civilization|url=https://archive.org/details/byzantiumintrodu00baynrich|year=1949|publisher=Clarendon Press |location=Oxford|isbn=978-0-674-16531-1}} * {{cite book|last=Béhar|first=Pierre|title=Vestiges d'Empires: La Décomposition de l'Europe Centrale et Balkanique|location=Paris|publisher=Éditions Desjonquères|year=1999|isbn=978-2-84321-015-0}} * {{cite book|last1=Bideleux|first1=Robert|last2=Jeffries|first2=Ian|title=A History of Eastern Europe: Crisis and Change|url=https://archive.org/details/historyofeastern0000bide|location=New York and London|publisher=Routledge|year=1998|isbn=978-0-415-16111-4}} * {{cite book|last1=Boyar|first1=Ebru|last2=Fleet|first2=Kate|title=A Social History of Ottoman Istanbul|year=2010|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-13623-5}} * {{cite book|last1=Bloom|first1=Jonathan M. |last2=Blair|first2=Sheila|title=The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture: Delhi to Mosque|url={{Google books|un4WcfEASZwC|page=RA1-PA315|keywords=|text=|plainurl=yes}} |access-date=11. 4. 2013|year=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-530991-1|page=1|quote=Whatever the prehistoric antecedents of Istanbul, the continuous historical development of the site began with the foundation of a Greek colony from Megara in the mid-7th century BCE...}} * {{cite book|last=Brink-Danan|first=Marcy|title=Jewish Life in Twenty-First-Century Turkey: The Other Side of Tolerance|year=2011|publisher=Indiana University Press|series=New Anthropologies of Europe |location=Bloomington, IN |isbn=978-0-253-35690-1}} * {{cite book|last=Brummett|first=Palmira Johnson|title=Image and Imperialism in the Ottoman Revolutionary Press, 1908–1911|url=https://archive.org/details/imageimperialism0000brum|year=2000|publisher=SUNY Press|location=Albany, NY|isbn=978-0-7914-4463-4}} * {{cite book|last=Cantor|first=Norman F.|title=Civilization of the Middle Ages|url=https://archive.org/details/civilizationofmi0000norm|year=1994|publisher=HarperCollins|location=New York|isbn=978-0-06-092553-6}} * {{cite book|last=Çelik|first=Zeynep|title=The Remaking of Istanbul: Portrait of an Ottoman City in the Nineteenth Century|url=https://archive.org/details/bub_gb_T4MUpP6zCuIC|year=1993|publisher=University of California Press|location=Berkeley and Los Angeles|isbn=978-0-520-08239-7}} * {{cite book|author=Chamber of Architects of Turkey|title=Architectural Guide to Istanbul: Historic Peninsula|year=2006|volume=1|publisher=Chamber of Architects of Turkey, Istanbul Metropolitan Branch|location=Istanbul|isbn=978-975-395-899-8}} * {{cite book|last=Chandler|first=Tertius|title=Four Thousand Years of Urban Growth: An Historical Census|url=https://archive.org/details/fourthousandyear0000chan|year=1987|publisher=St. David's University Press|location=Lewiston, NY|isbn=978-0-88946-207-6}} * {{cite book|last=Connell|first=John|year=2010|title=Medical Tourism|url=https://archive.org/details/medicaltourism0000conn|series=CAB Books|publisher=CABI|location=Wallingford, Eng.|isbn=978-1-84593-660-0}} * {{cite book|last=Dahmus|first=Joseph|year=1995|title=A History of the Middle Ages|url=https://archive.org/details/historyofmiddlea0000dahm|publisher=Barnes & Noble Publishing|location=New York|isbn=978-0-7607-0036-5}} * {{cite book|last=De Sélincourt|first=Aubery|title=The Histories|series=Penguin Classics|editor-last=Marincola|editor-first=John M.|year=2003|publisher=Penguin Books|location=London|isbn=978-0-14-044908-2 |url=https://archive.org/details/histories00hero}} * {{cite book|last=De Souza|first=Philip|title=The Greek and Persian Wars, 499–386 B.C|year=2003 |publisher=Routledge|location=London|isbn=978-0-415-96854-6}} * {{cite book|editor-last=Dumper|editor-first=Michael|editor2-last=Stanley|editor2-first=Bruce E. |title=Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia|url=https://archive.org/details/citiesofmiddleea0000unse|year=2007|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, CA |isbn=978-1-57607-919-5}} * {{cite book|last1=Efe|first1=Recep|last2=Cürebal|first2=Isa|chapter=Impacts of the "Marmaray" Project (Bosphorus Tube Crossing, Tunnels, and Stations) on Transportation and Urban Environment in Istanbul |title=Engineering Earth: The Impacts of Megaengineering Projects |year=2011|editor-last=Brunn |editor-first=Stanley D|publisher=Springer|location=London & New York|isbn=978-90-481-9919-8|pages=715–734}} * {{cite book|last=El-Cheikh|first=Nadia Maria|title=Byzantium Viewed by the Arabs|url=https://archive.org/details/byzantiumviewedb0000elch|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|year=2004|isbn=978-0-932885-30-2}} * {{cite book|last=Finkel|first=Caroline|title=Osman's Dream: The Story of the Ottoman Empire, 1300–1923 |url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink|year=2005|publisher=Basic Books|location=New York|isbn=978-0-465-02396-7}} * {{cite book|last=Freely|first=John|title=Istanbul: The Imperial City|year=1996|publisher=Viking|location=New York|isbn=978-0-670-85972-6}} * {{cite book|last=Freely|first=John|title=The Companion Guide to Istanbul and Around the Marmara|url=https://archive.org/details/companionguideto0000free_x9y4|year=2000|publisher=Companion Guides|location=Woodbridge, Eng.|isbn=978-1-900639-31-6}} * {{cite book|last=Freely|first=John|title=A History of Ottoman Architecture|year=2011|publisher=WIT Press|location=Southampton, Eng.|isbn=978-1-84564-506-9}} * {{cite journal|last=Georgacas|first=Demetrius John |year=1947 |title=The Names of Constantinople |journal=Transactions and Proceedings of the American Philological Association |volume=78 |pages=347–67 |doi=10.2307/283503 |jstor=283503}} * {{cite book|last1=Göksel|first1=Aslı|last2=Kerslake|first2=Celia|year=2005|title=Turkish: A Comprehensive Grammar|series=Comprehensive Grammars|publisher=Routledge|location=Abingdon, Eng.|isbn=978-0-415-21761-3}} * {{cite book|editor-last=Göktürk|editor-first=Deniz|editor2-last=Soysal|editor2-first=Levent|editor3-last=Türeli|editor3-first=İpek|year=2010|title=Orienting Istanbul: Cultural Capital of Europe? |publisher=Routledge|location=New York|isbn=978-0-415-58011-3}} * {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=The Severans: The Changed Roman Empire|url=https://archive.org/details/severanschangedr0000gran|year=1996|publisher=Routledge|location=London|isbn=978-0-415-12772-1}} * {{cite book|last=Gregory|first=Timothy E.|title=A History of Byzantium|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti0000greg_2ndedi|year=2010|publisher=John Wiley and Sons|location=Oxford|isbn=978-1-4051-8471-7}} * {{cite book|last=Gül|first=Murat|title=The Emergence of Modern Istanbul: Transformation and Modernisation of a City|year=2012|publisher=IB.Tauris|location=London|edition=Revised Paperback|isbn=978-1-78076-374-3}} * {{cite book|last=Harter|first=Jim|title=World Railways of the Nineteenth Century: A Pictorial History in Victorian Engravings|year=2005|publisher=Johns Hopkins University Press|location=Baltimore, MD |edition=illustrated |isbn=978-0-8018-8089-6}} * {{cite book|editor-last=Holt|editor-first=Peter M.|editor2-last=Lambton|editor2-first=Ann K.S.|editor3-last=Lewis|editor3-first=Bernard|title=The Cambridge History of Islam|volume=1A|publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge|year=1977|isbn=978-0-521-29135-4|edition=illustrated, reprint}} * {{cite book|last=Isaac|first=Benjamin H.|title=The Greek Settlements in Thrace Until the Macedonian Conquest|year=1986|publisher=BRILL|location=Leiden |isbn=978-90-04-06921-3|edition=illustrated}} * {{cite book|last1=Kapucu|first1=Naim|last2=Palabiyik|first2=Hamit|title=Turkish Public Administration: From Tradition to the Modern Age|series=USAK Publications|volume=17|publisher=USAK|location=Ankara|year=2008 |isbn=978-605-4030-01-9}} * {{cite book|last=Karpat|first=Kemal H.|title=The Gecekondu: Rural Migration and Urbanization|year=1976 |publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, Eng.|isbn=978-0-521-20954-0|edition=illustrated |url=https://archive.org/details/gecekondururalmi0000karp}} * {{cite book|editor-last=Keyder|editor-first=Çağlar|year=1999|title=Istanbul: Between the Global and the Local|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham, MD|isbn=978-0-8476-9495-2}} * {{cite book|last=King|first=Charles|year=2014|title=Midnight at the Pera Palace, The birth of modern Istanbul|publisher=Norton & Cy|isbn=978-0-393-08914-1}} * {{cite book|last1=Klimczuk|first1=Stephen|last2=Warner|first2=Gerald|year=2009|title=Secret Places, Hidden Sanctuaries: Uncovering Mysterious Sights, Symbols, and Societies|publisher=Sterling Publishing Company |location=New York|isbn=978-1-4027-6207-9|url=https://archive.org/details/secretplaceshidd0000klim}} * {{cite book|last1=Knieling|first1=Jörg|last2=Othengrafen|first2=Frank|title=Planning Cultures in Europe: Decoding Cultural Phenomena in Urban and Regional Planning|series=Urban and Regional Planning and Development |publisher=Ashgate Publishing|location=Surrey, Eng.|isbn=978-0-7546-7565-5|year=2009}} * {{cite book|editor-last=Köksal|editor-first=Özlem|title=World Film Locations: Istanbul|url=https://archive.org/details/worldfilmlocatio0000unse_k7t7|publisher=Intellect Books|location=Bristol, Eng.|year=2012|isbn=978-1-84150-567-1}} * {{cite book|last=Köse|first=Yavuz|editor-last=Atabaki|editor-first=Touraj|editor2-last=Brockett|editor2-first=Gavin|chapter=Vertical Bazaars of Modernity: Western Department Stores and Their Staff in Istanbul (1889–1921) |title=Ottoman and Republican Turkish Labour History|publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge|year=2009|isbn=978-0-521-12805-6|pages=91–114}} * {{cite book|last=Landau|first=Jacob M.|year=1984|title=Atatürk and the Modernization of Turkey|publisher=E.J. Brill|location=Leiden |isbn=978-90-04-07070-7}} * {{cite book|last=Limberis|first=Vasiliki|title=Divine Heiress: The Virgin Mary and the Creation of Christian Constantinople|url=https://archive.org/details/divineheiressvir0000limb|year=1994|publisher=Routledge|location=London|isbn=978-0-415-09677-5}} * {{cite book|last=Lister|first=Richard P.|title=The Travels of Herodotus|year=1979|publisher=Gordon & Cremonesi|location=London|isbn=978-0-86033-081-3}} * [[Philip Mansel|Mansel, Philip]]. ''[[Constantinople: City of the World's Desire, 1453–1924]]'' (2011) * {{cite book|last1=Masters|first1=Bruce Alan|last2=Ágoston|first2=Gábor|year=2009|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|publisher=Infobase Publishing|location=New York|isbn=978-1-4381-1025-7}} * {{cite book|last=Morris|first=Ian|title=Social Development|date=oktobar 2010|publisher=Stanford University|location=Stanford, CA |url=http://ianmorris.org/docs/social-development.pdf|access-date=5. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915115325/http://ianmorris.org/docs/social-development.pdf|archive-date=15. 9. 2012|url-status=dead}} * {{cite book|last=Necipoğlu|first=Gülru|title=Architecture, Ceremonial, and Power: The Topkapi Palace in the Fifteenth and Sixteenth Centuries|year=1991|publisher=The MIT Press|location=Cambridge, MA|isbn=978-0-262-14050-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/architecturecere0000neci}} * {{cite book|last=Necipoğlu|first=Gülru|contribution= From Byzantine Constantinople to Ottoman Kostantiniyye|editor-last=ölcer|editor-first=Nazan|year=2010|title=From Byzantion to Istanbul|publisher=SSM |location=Istanbul |isbn=978-605-4348-04-6}} * {{cite book|last=Norris|first=Pippa|year=2010|title=Public Sentinel: News Media & Governance Reform |publisher=World Bank Publications|location=Washington, DC|isbn=978-0-8213-8200-4}} * {{cite book|author=Organisation for Economic Co-operation and Development|title=Istanbul, Turkey |series=OECD Territorial Reviews|year=2008|publisher=OECD Publishing|location=Paris|isbn=978-92-64-04371-8}} * {{cite book|year=2009|title=The Report: Turkey 2009|publisher=Oxford Business Group|location=Oxford|isbn=978-1-902339-13-9|ref={{SfnRef|Oxford Business Group|2009}}}} * {{cite book|last=Papathanassis|first=Alexis|year=2011|title=The Long Tail of Tourism: Holiday Niches and Their Impact on Mainstream Tourism|url=https://archive.org/details/longtailoftouris0000unse|publisher=Springer|location=Berlin|isbn=978-3-8349-3062-0}} * {{cite book|last=Quantic|first=Roy|year=2008|title=Climatology for Airline Pilots|publisher=John Wiley & Sons|location=Oxford|isbn=978-0-470-69847-1}} * {{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor-last=Mango|editor-first=Cyril|title=The Oxford History of Byzantium|year=2002|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-814098-6|chapter=Fragmentation (1204–1453)}} * {{cite book|last=Reisman|first=Arnold|title=Turkey's Modernization: Refugees from Nazism and Atatürk's Vision|url=https://archive.org/details/turkeysmoderniza0000reis|year=2006|publisher=New Academia Publishing, LLC|location=Washington, DC|isbn=978-0-9777908-8-3}} * {{cite book|last=Roebuck|first=Carl|title=Ionian Trade and Colonization|url=https://archive.org/details/ioniantradecolon0000carl|year=1959|series=Monographs on Archaeology and Fine Arts|publisher=Archaeological Institute of America|location=New York|isbn=978-0-89005-528-1}} * {{cite book|last=Room|first=Adrian|title=Placenames of the World: Origins and Meanings of the Names for 6,600 Countries, Cities, Territories, Natural Features, and Historic Sites|url=https://archive.org/details/placenamesofworl02edroom|year=2006|publisher=McFarland & Company |location=Jefferson, NC|edition=2nd|isbn=978-0-7864-2248-7}} * {{cite book|last=Rôzen|first=Mînnā|title=A History of the Jewish Community in Istanbul: The Formative Years, 1453–1566|year=2002|publisher=BRILL|location=Leiden |edition=illustrated|isbn=978-90-04-12530-8}} * {{cite book|last=Sanal|first=Aslihan|editor-last=Fischer|editor-first=Michael M.J.|editor2-last=Dumit |editor2-first=Joseph|year=2011|title=New Organs Within Us: Transplants and the Moral Economy |url=https://archive.org/details/neworganswithinu0000sana|series=Experimental Futures |edition=illustrated|publisher=Duke University Press|location=Chapel Hill, NC |isbn=978-0-8223-4912-9}} * {{cite book|last=Schmitt|first=Oliver Jens|title=Levantiner: Lebenswelten und Identitäten einer ethnokonfessionellen Gruppe im osmanischen Reich im "langen 19. Jahrhundert" |year=2005|publisher=Oldenbourg |location=Munich |language=de|isbn=978-3-486-57713-6}} * {{cite book|last1=Shaw|first1=Stanford J.|last2=Shaw|first2=Ezel K.|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|volume=2|year=1977|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-29166-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/historyofottoman00stan}} * {{cite book|last1=Tarasov|first1=Oleg|last2=Milner-Gulland|first2=R.R.|title=Icon and Devotion: Sacred Spaces in Imperial Russia|location=London|publisher=Reaktion|year=2004|isbn=978-1-86189-118-1}} * {{cite book|last=Taşan-Kok|first=Tuna|title=Budapest, Istanbul, and Warsaw: Institutional and Spatial Change|publisher=Eburon Uitgeverij B.V.|location=Delft, the Neth.|year=2004|isbn=978-90-5972-041-1}} * {{cite book|last=Taylor|first=Jane|title=Imperial Istanbul: A Traveller's Guide: Includes Iznik, Bursa and Edirne|url=https://archive.org/details/imperialistanbul0000tayl|publisher=Tauris Parke Paperbacks|location=New York|year=2007|isbn=978-1-84511-334-6}} * {{cite book|last1=Tigrek|first1=Sahnaz|last2=Kibaroğlu|first2=Ayșegül|year=2011|editor-last=Kibaroğlu |editor-first=Ayșegül|editor2-last=Scheumann|editor2-first=Waltina|editor3-last=Kramer|editor3-first=Annika |title=Turkey's Water Policy: National Frameworks and International Cooperation|chapter=Strategic Role of Water Resources for Turkey|publisher=Springer|location=London & New York|isbn=978-3-642-19635-5}} * {{cite book|editor=Time Out Guides|title=Time Out Istanbul|url=https://archive.org/details/timeoutistanbul0000unse|publisher=Time Out Guides|location=London |year=2010|isbn=978-1-84670-115-3}} * {{cite book|last=Turan|first=Neyran|editor1-last=Sorensen|editor1-first=André|editor2-last=Okata|editor2-first=Junichiro|title=Megacities: Urban Form, Governance, and Sustainability |series=Library for Sustainable Urban Regeneration|publisher=Springer|location=London & New York|year=2010|pages=223–42|chapter=Towards an Ecological Urbanism for Istanbul|isbn=978-4-431-99266-0}} * {{cite book|author1=WCTR Society |author2=Unʼyu Seisaku Kenkyū Kikō |title=Urban Transport and the Environment: An International Perspective|url=https://archive.org/details/urbantransporten0000unse_l6o6 |year=2004|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|isbn=978-0-08-044512-0}} * {{cite book|last=Wedel|first=Heidi|year=2000|editor1-last=Ibrahim|editor1-first=Ferhad|editor2-last=Gürbey|editor2-first=Gülistan|title=The Kurdish Conflict in Turkey|publisher=LIT Verlag Münster|location=Berlin |isbn=978-3-8258-4744-9|pages=181–93}} * {{cite book|last=Wynn|first=Martin|title=Planning and Urban Growth in Southern Europe|series=Studies in History, Planning, and the Environment|publisher=Mansell|location=Los Altos, CA|year=1984|isbn=978-0-7201-1608-3}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{commons|Istanbul}} * [http://www.ibb.gov.tr/en-US/Pages/Home.aspx Zvanična stranica grada Istanbula] * [https://web.archive.org/web/20061222171620/http://english.istanbul.gov.tr/ Zvanična stranica Vlade Istanbula] * [http://www.picturesofislam.com/istanbul.htm Slike Istanbula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060630010239/http://www.picturesofislam.com/istanbul.htm |date=30. 6. 2006 }} {{Evropski gradovi kulture}} {{Evropske prijestonice sporta}} {{Istanbul}} [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] [[Kategorija:Gradovi u provinciji Istanbul]] [[Kategorija:Istanbul|*]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] i95fnxcugk28ukeikvxd0jk12ruycea 6. novembar 0 5026 3897632 3884064 2026-06-07T12:25:53Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897632 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''6. novembar / studeni (6. 11)''' jest 310. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (311. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 55 dana. == Događaji == * [[1419]] – Potpisan [[Osmansko–mletački sporazum (1419)|Osmansko–mletački sporazum]], čime je okončan kratki sukob između dvije sile. * [[1813]] – [[Meksiko]] proglasio nezavisnost od Španije. * [[1844]] – [[Španija]] dala nezavisnost Dominikanskoj Republici. * [[1860]] – [[Abraham Lincoln]] izabran je za predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. * [[1862]] – Uspostavljena direktna telegrafska linija između [[New York (savezna država)|New York]]a i [[San Francisco|San Franciska]]. * [[1880]] – [[Charles Louis Alphonse Laveran]], francuski [[mikrobiologija|mikrobiolog]] i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] [[1907]], otkrio uzročnika [[malarija|malarije]] * [[1896]] – Počelo šesto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1896/97.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]]. * [[1911]] – [[Francisco Madero]], vođa revolucije protiv diktatora [[Porfirio Diaz]]a, postao predsjednik [[Meksiko|Meksika]] * [[1915]] – [[Prvi svjetski rat]]: [[Kraljevina Bugarska|Prva bugarska armija]] je zauzela [[Niš]] od [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. * [[1917]] – Počela [[Oktobarska revolucija]] napadom na Zimski dvorac u [[moskva|Moskvi]]. * [[1917]] – Nakon pet mjeseci borbe okončana treća bitka kod [[belgija|belgijskog]] grada Ipr pobjedom zapadnih saveznika nad [[njemačka|Nijemcima]] u [[prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. * [[1918]] – Osnovana Republika Poljska. * [[1923]] – U [[SSSR]]-u uveden eksperimentalni kalendar sa sedmicom od pet dana. * [[1928]] – [[Herbert Hoover]] postao novi predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. * [[1943]] – U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Sovjetska armija izbacila Nijemce iz [[Kijev]]a, koji su taj grad držali pod okupacijom više od dvije godine. * [[1957]] – [[Felix Gailard]] postao premijer [[francuska|Francuske]]. * [[1962]] – Generalna skupština [[UN|Ujedinjenih nacija]] pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike. * [[1968]] – Počeli mirovni pregovori [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Vijetnam]]a u [[Pariz]]u. * [[1970]] – [[Italija]] priznala [[kina|Kinu]] i uspostavila s njom diplomatske odnose. * [[1991]] – [[JNA]] napala staru jezgru [[Dubrovnik]]a. * [[1992]] – Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju. * [[1996]] – Više od 2.000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[1996]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[1996]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentaciju]] [[italija|Italije]], rezultatom 2–1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[1996]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40&nbsp;m otkriveni su ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[1996]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[1999]] – [[Rania, kraljica Jordana]], posjetila sarajevsko naselje [[Grbavica (naselje)|Grbavica]], gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra. * [[2002]] – Ambasador [[turska|Turske]] u BiH Ahmed Erozan otvorio u [[tuzla|Tuzli]] Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH. * [[2002]] – Dvadeset osoba poginulo kad se avion luksemburške kompanije [[Luxair]] srušio zbog jake magle pored aerodroma u [[Luksemburg]]u. * [[2013]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.]] u indijskom [[grad]]u [[Chennai]]ju.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://www.chennai2013.fide.com/fide-world-chess-championship-2013-starts-this-week-in-chennai/ |title=chennai2013.fide.com |access-date=30. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131106175445/http://chennai2013.fide.com/fide-world-chess-championship-2013-starts-this-week-in-chennai/ |archive-date=6. 11. 2013 |url-status=dead}}</ref> == Rođeni == === 15. vijek === * [[1479]] – [[Ivana Kastiljska|Ivana I]], kraljica Kastilje i Aragona * [[1494]] – [[Sulejman I|Sulejman I Veličanstveni]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] ([[1520]]–[[1566]]) === 17. vijek === * [[1672]] – [[Heinrich Schütz]], njemački kompozitor i orguljaš === 19. vijek === * [[1814]] – [[Adolphe Sax]], [[Belgija|belgijski]] izumitelj i [[muzičar]], izumitelj [[saksofon]]a * [[1861]] – [[James Naismith]], [[Kanada|kanadsko]]-[[SAD|američki]] [[izumitelj]] [[košarka|košarke]] * [[1884]] – [[Leah Allen]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja === 20. vijek === * [[1923]] – [[Tatjana Lukjanova]], srbijanska glumica * [[1931]] – [[Mike Nichols]], američki režiser * [[1932]] – [[François Englert]], belgijski [[fizičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] [[2013.]] * [[1946]] – [[Sally Field]], američka glumica * [[1948]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član grupe [[Eagles]] * [[1954]] – [[Mango (pjevač)|Mango]], italijanski tekstopisac i muzičar * [[1959]] – [[Ankica Dobrić]], hrvatska glumica * [[1961]] – [[Inger Björkbom]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[1963.]] ** [[Paul Lowe]], britanski fotograf ** [[Branka Pujić]], srbijanska glumica * [[1972]] – [[Elena Gorohova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1973]] – [[Terhi Markkanen]], [[finska]] [[biatlon]]ka * [[1982]] – [[Ann Kristin Flatland]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[1987]] – [[Ana Ivanović]], [[srbija]]nska [[tenis]]erka * [[1988]] – [[Emma Stone]], američka glumica == Umrli == * [[1893]] – [[Pjotr Čajkovski]], ruski kompozitor * [[2021]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar * [[2025]] – [[James Watson]], američki molekularni biolog, genetičar i zoolog == Praznici == * Međunarodni dan sprečavanja eksploatacije životne sredine za vrijeme rata ili oružanog konflikta == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|6 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/6 Na današnji dan (6. novembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-6 Na današnji dan (6. novembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-06]] 6jmy7jhe1268pwv0whv1mu7ywxpnngx Slavonija 0 5555 3897662 3849851 2026-06-07T12:31:51Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897662 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg|mini|desno|150px|[[Grb Slavonije]], nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Hrvatske|grba Republike Hrvatske]]]] [[Datoteka:Slavonia region cities map.png|mini|desno|300px|Mapa Slavonije]] [[Datoteka:Slavonia.svg|mini|desno|300px|Položaj Slavonije na mapi Hrvatske]] '''Slavonija''' je ravničarska geografska i historijska regija u istočnom dijelu Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]. Leži između rijeka [[Drava|Drave]] na sjeveru (granica sa [[Mađarska|Mađarskom]]), [[Sava|Save]] na jugu (granica sa [[Bosna i Hercegovina|BiH]]) i [[Dunav]]a na istoku (granica sa [[Srbija|Srbijom]]). Regija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske. == Historija == Regija je prvotno bila dio [[Panonija|Panonije]], jedne od najvećih rimskih provincija a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Slaveni]]. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez sa [[Avari]]ma. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali [[Dunav]]a sve do [[Alpe|Alpa]]. Slavonija se u to doba proteže od današnje zapadne [[Vojvodina|Vojvodine]] do Istočnih Alpa. Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava.<ref>{{cite journal|journal=Migracijske i etničke teme|publisher=Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb|issn=1333-2546|volume=19|issue=1|date=mart 2003|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12062|title=Ime Slavonije|language=Croatian|trans-title=Name of Slavonia|author=Alemko Gluhak|pages=111–117|access-date=11. 3. 2012}}</ref> Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa 925. one postaju dio [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatske Kraljevine]]. Godine 1091. regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća. <br> Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Mohačka bitka|bici na Mohačkom polju]] 1526. regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dana 12. marta 1689. na brdu Sokolovcu kod [[Požega (Hrvatska)|Požege]], fra [[Luka Ibrišimović]] je sa narodnom vojskom razbio Osmane, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije.<ref name="Mujadžević">{{cite journal|journal=Povijesni prilozi|publisher=Croatian History Institute|issn=0351-9767|title=Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=63160|trans-title=The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources|volume=36|issue=36|date=juli 2009|author=Dino Mujadžević|pages=89–107|access-date=11. 3. 2012}}</ref> [[Karlovački mir|Mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima]] 1699, dolazi pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u [[Beč]]u. Nakon [[Revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867]]. dolazi u ugarski dio monarhije. Godine 1881. [[Vojna krajina]] konačno se ponovo ujedinjenjuje sa civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.<ref name="Dubravica">{{cite journal|journal=Politička misao|issn=0032-3241|publisher=[[Univerzitet u Zagrebu]], Faculty of Political Sciences|title=Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886.|trans-title=Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886|language=Croatian|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=38709&lang=en|author=Branko Dubravica|pages=159–172|volume=38|issue=3|date=januar 2002|access-date=10. 4. 2012}}</ref> Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Slavonija postaje dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], gdje je od 1929. dio [[Savska banovina|Savske banovine]].<ref name="Kraljević-Razgraničenje-1947">{{cite journal|author=Egon Kraljević|publisher=[[Hrvatski državni arhiv]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)|date=novembar 2007|journal=Arhivski vjesnik|volume=50|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008|access-date=10. 12. 2010}}</ref> Godine 1939. postaje dio [[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] spadala je u njemačku okupacijsku zonu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postaje dio [[SR Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], unutar [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991, srpsko stanovništvo proglasuje paradržavu na dijelovima istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Srpska autonomna oblast Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]], a sadržavala je područja istočno od [[Osijek]]a, [[Vinkovci|Vinkovaca]] i sjeveroistočno od [[Županja|Županje]] (cijela [[Baranja]], gradovi [[Vukovar]] i [[Ilok]]). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela [[Okučani]] i veći dio planine [[Psunj]]. U maju 1995, zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]]. Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda ([[UNTAES]]) 1996, a 1998. vraćena je Hrvatskoj. == Stanovništvo == Apsolutna većina stanovništva su [[Hrvati]], dok su [[Srbi]] najveća nacionalna manjina. === Etnički sastav po županijama === * [[Datoteka:Flag of Virovitica-Podravina County.svg|23px|border|link=Virovitičko-podravska županija]] [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]: '''89,47% [[Hrvati]]''', 6,08% [[Srbi]], 0,27% [[Mađari]], 0,25% [[Albanci]], 0,10% [[Česi]] * [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|23px|border|link=Osječko-baranjska županija]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]: '''83,89% [[Hrvati]]''', 6,73% [[Srbi]], 2,96% [[Mađari]], 0,65% [[Slovaci]], 0,30% [[Romi]], 0,29% [[Nijemci]], 0,26% [[Albanci]], 0,15% [[Slovenci]], 0,12% [[Bošnjaci]], 0,11% [[Crnogorci]] * [[Datoteka:Flag_of_Požega-Slavonia_County.png|23px|border|link=Požeško-slavonska županija]] [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]: '''88,68% [[Hrvati]]''', 5,54% [[Srbi]], 0,92% [[Italijani]], 0,90% [[Česi]], 0,26% [[Mađari]], 0,17% [[Albanci]], 0,14% [[Slovaci]] * [[Datoteka:Flag_of_Brod-Posavina_County.svg|23px|border|link=Brodsko-posavska županija]] [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]: '''93,98% [[Hrvati]]''', 3,02% [[Srbi]], 0,33% [[Romi]], 0,21% [[Bošnjaci]], 0,18% [[Ukrajinci]], 0,16% [[Albanci]] * [[Datoteka:Flag_of_Vukovar-Syrmia_County.svg|23px|border|link=Vukovarsko-srijemska županija]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]: '''78,27% [[Hrvati]]''', 11,45% [[Srbi]], 1,00% [[Mađari]], 0,88% [[Rusini]], 0,65% [[Slovaci]], 0,56% [[Bošnjaci]], 0,24% [[Albanci]], 0,23% [[Ukrajinci]] U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011- živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13,5% (apsolutno za 171.199 osoba). <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/8806 Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991–2001.]</ref> === Gradovi === ==== Više od 14.000 stanovnika (2011) ==== * [[Osijek]] (108.048) * [[Slavonski Brod]] (59.141) * [[Bjelovar]] (36.092) * [[Vinkovci]] (32.029) * [[Đakovo]] (30.092) * [[Vukovar]] (27.683) * [[Požega]] (26.248) * [[Virovitica]] (21.291) * [[Našice]] (16.224) * [[Nova Gradiška]] (15.833) * [[Slatina]] (14.819) ==== Manje od 14.000 stanovnika (2011) ==== * [[Valpovo]] (12.327) * [[Županja]] (12.090) * [[Daruvar]] (11.633) * [[Pleternica]] (11.323) * [[Beli Manastir]] (10.986) * [[Belišće]] (10.825) * [[Donji Miholjac]] (9491) * [[Pakrac]] (8460) * [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] (7755) * [[Ilok]] (6767) * [[Kutjevo]] (6247) * [[Orahovica]] (5792) * [[Lipik]] (2258) == Također pogledajte == * [[Regije Hrvatske]] * [[Zajedničko vijeće općina]] == Reference == {{Refspisak}} {{stub-geog}} {{Commonscat|Slavonia}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Slavonija| ]] [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] sfgr01d5wt6560ijjok3p8xt3fz6y2h Kipar 0 5590 3897717 3894943 2026-06-07T12:42:54Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3897717 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država| izvorno_ime = Κυπριακή Δημοκρατία <br />Kıbrıs Cumhuriyeti | zvanično_ime = Republika Kipar | ime_genitiv = Kipra | zastava = Flag of Cyprus.svg | grb = Coat of arms of Cyprus (2006).svg| mapa = Cyprus in its region (de-facto).svg | službeni_jezik = [[Grčki jezik|grčki]], [[Turski jezik|turski]] | glavni_grad = [[Nikozija]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Kipra|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Nicos Anastasiades]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Kipra|Premijer]] | vladar_druga_vlast = - | po_površini_na_svijetu = 169. | površina = 9251 | procenat_vode = zanemariv | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 154. | stanovnika = 855.000 <small>(procjena 2006)</small> | gustoća = 90 | nezavisnost = [[16. august]] [[1960]]. (od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]) | valuta = [[Euro]] (€) (EUR) | vremenska_zona = [[EET]] ([[UTC]]+2)<br /> - ljeti [[EEST]] (UTC+3) | himna = "Ύμνος εις την Ελευθερίαν"<br />"[[Imnos eis tin Eleftherian]]"<br />("Himna slobodi"){{Center|[[Datoteka:Hymn to liberty instrumental.oga]]}} | internetski_nastavak = [[.cy]] | pozivni_broj = +357 | |}} [[Datoteka:Fort pafos.jpg|mini|300p|desno|Tvrđava Pafos]] '''Kipar''',{{efn|{{Jez-el|Κύπρος|Kipros}}; {{Jez-tr|Kıbrıs}}}} zvanično '''Republika Kipar''',{{efn|{{Jez-el|Κυπριακή Δημοκρατία|Kipriaki Dimokratia|linkovi=ne}}; {{Jez-tr|Kıbrıs Cumhuriyeti|linkovi=ne}}}} jest [[ostrvska država]] koja se nalazi u istočnom dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], u neposrednoj blizini [[Turska|turske obale]]. Ostrvo je dugo bio raskršće između [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], a još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija - rimske, bizantijske i venecijanske. Glavne privredne aktivnosti ostrva su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Republika Kipar je članica [[Evropska unija|Evropske unije]]. == Historija == Najstarija naselja koja su pronađena na Kipru potiču još iz [[neolit]]a, otprilike iz perioda od 7000 do 3900 godina pr. n. e. To su bila naselja [[Kirokitija]] i [[Kalavasos]] koja se nalaze u unutrašnjosti Kipra. U bronzanom dobu ovdje doseljavaju [[Grci]] i sa sobom donose uticaj [[Mikenska kultura|Mikenske kulture]]. Oni grade ovdje i svoje prve gradove: Salamis, Pafos, Kurion i Kition. Otprilike u slično vrijeme i Feničani osnivaju svoje kolonije, tako da su se već tad počele miješati kulture na ovom ostrvu. Uskoro se na ostrvu formira 10 kraljevina koje su neko vrijeme uspijevale održavati samostalnost. Oko 1600 godine stare ere [[Egipat]] osvaja ovo [[ostrvo]]. No, nakon pada Egipta, vlast preuzima [[Perzija]]. Za to vrijeme Kipar je ipak bio pod najvećim uticajem [[Grčka|Grčke]], vjerovatno iz razloga što su Grci bili i dalje većinski stanovnici. Godine 333. pr. n. e. [[Aleksandar Veliki]] osvaja ostrvo i u sastavu države koju je on osvojio Kipar ostaje manje od 200 godina, kad se pojavljuje [[Rimsko Carstvo]] kao velika sila koja osvaja ovo ostrvo. U [[3. vijek]]u n. e. na Kipar stiže [[kršćanstvo]]. Nakon raspada Rimskog Carstva, Kipar ostaje pod vlašću [[Bizantija|Bizantije]]. Uskoro se na ostrvu pojavljuju i [[Arapi]], koji se ipak nisu dugo zadržali, niti ostavili dublji trag. Godine 1191. tokom [[Krstaški ratovi|Krstaških ratova]], ostrvo osvaja [[Engleska|engleski]] kralj Richard Lavlje Srce. On je vladao ovim ostrvom samo jednu godinu, nakon čega ga je prodao [[Francuska|francuskom]] vojskovođi Gaju Luzinjanu. Iako je vladao samo jednu godinu, Richard je započeo izgradnju grada Limasola. U ovo vrijeme Kipar je bio bitna strateška baza križara. Godine 1489. vlast nad ostrvom preuzima [[Mletačka Republika]], a na [[Mala Azija|Maloj Aziji]] se pojavila nova velika sila - [[Osmansko Carstvo]]. Godine 1570. su protjerali sve Mlečane s Kipra. Osmanlije tada masovno počinju naseljavati ostrvo svojim stanovništvom, tako da su postali brojčano nadmoćniji od "autohtonih" Grka. Sa vremenom je Osmansko Carstvo sve više slabilo, pa je na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], po posebnom dogovoru [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i Osmanskog Carstva, odlučeno da će Velika Britanija prva okupirati ostrvo, što je ova uskoro i uradila bez većih problema. Osmanlije su ovo dopustili u zamjenu za to da Englezi stanu na njihovu stranu u Tursko-Ruskom ratu. Pred početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Velika Britanija anektira ostrvo, koje sada i službeno postaje njihova kolonija. Nakon predaje vlasti Velikoj Britaniji, veliki broj [[Turci|Turaka]] napušta ostrvo i seli se na teritorije Osmanskog Carstva, čime Grci opet postaju većinsko stanovništvo. No, kiparskim Grcima se nije svidjela ni nova vlast, tako da se između dva svjetska rata javlja pokret "Enosis" što znači "ujedinjenje", čiji cilj je bio oslobađanje od kolonijalne vlasti i priključenje ostrva matičnoj [[Grčka|Grčkoj]]. U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Kipar odigrava bitnu stratešku ulogu, a kiparski dobrovoljci se bore na strani saveznika pod zastavom Velike Britanije. Tek nakon [[rat]]a i početka dekolonizacije svijeta, "Enosis" počinje da dobija veću ulogu. Formira se organizacija EOKA koja sprovodi ovaj pokret, često i uz vrlo radikalne mjere. Neki su je smatrali oslobodilačkim pokretom, a neki [[Terorizam|terorističkom]] i zločinačkom organizacijom. Početkom [[1950te|1950-ih]] godina na njeno čelo dolazi arhiepskop Makarios III, poglavar kiparske [[Pravoslavlje|pravoslavne]] ortodoksne crkve. On je ujedno bio i duhovni vođa pokreta. Zato ga je Velika Britanija protjerala iz države, te je nekoliko godina proveo u egzilu na Sejšelima. U međuvremenu je pokret "Enosis" sve više rastao i bivao sve jači, da je Velika Britanija morala popustiti. Makarios se vraća na čelo kiparskih Grka i Kipar dobija nezavisnost 1960. Iste godine pristupa [[UN]]-u, a ubrzo i Commonwealthu, te Pokretu nesvrstanih. Ipak, Britanija je zadržala dvije svoje vojne baze na ostrvu: [[Akrotiri i Dhekelia|Akrotiri i Dekeliju]]. Makarios postaje prvi predsjednik Kipra, te istupa iz EOKA-e. [[Datoteka:Salamis.jpg|mini|300p|lijevo|Ostatci drevnog grada Salamis kod Famagusta]] EOKA je sad imala ispunjen prvi dio plana - oslobađanje od kolonijalne vlasti, sad je ostao drugi dio plana - ujedinjenje s [[Grčka|Grčkom]]. Na putu im je glavni problem bio prisustvo Turaka, koji ni pod koju cijenu nisu željeli da uđu u novu Grčku državu, zbog poznatih odnosa između Grka i Turaka, koji su se najjače ispoljavali baš ovdje - na Kipru. Na njihovom čelu je bio dr. Mustafa Kučuk, koji je ujedno bio i potpredsjednik države. EOKA je sada vršila teror nad turskim stanovništvom, pa je tako u prvim godinama kiparske nezavisnosti pobijeno oko 2000 kiparskih Turaka. To je naravno, dalo za posljedicu prve ozbiljnije ratne sukobe, [[1963]] - [[1964]]. [[Rat]] je zaustavljen uglavnom zahvaljujući stranom pritisku, ali i predsjedniku Makariosu. Naime, on je odmah po dobijanju nezavisnosti Kipra izašao iz EOKA-e i odustao od "Enosisa". Uskoro je suspendovao EOKA-u, te je ona privremeno nestala. Nakon ratnih sukoba uspio je ubijediti većinu kiparskih Grka da im je bolja nezavisnost od ujedinjenja s Grčkom. No, ipak kiparski Turci su bili nepovjerljivi, pa su se povukli iz rada kiparskih organa vlasti, te su osnovali svoje. Sljedećih nekoliko godina je bilo relativno mirno. [[1967]]. u Grčkoj se dešava državni udar i na vlast dolazi vojna hunta, čiji je cilj, između ostalih, bio pripajanje Kipra. Pod njihovim sponzorstvom na Kipru se organizuje [[fašizam|fašistička]] EOKA B na čijem čelu je bio Jorgios Grivas. Ova grupa, iako tad ilegalna, nastavila je teror nad turskim stanovništvom. [[1974]]. uz pomoć iz Grčke i ovdje se dešava državni udar. Predsjednik Makarios je zbačen s vlasti, te je pobjegao u [[London]], a vlast je došla u ruke EOKA-e B. Na mjesto predsjednika je postavljen Nikos Sampson, dotadašnji član EOKA-e i glavni urednik jednih kiparskih novina. Sada više skoro da i nije bilo prepreka ka ujedinjenju s Grčkom. Turci se već od ranije koncentriraju u enklave koje su se nalazile na svim djelovima ostrva, a to je spriječavalo Grke u njihovim namjerama. Najpoznatija takva enklava je Kokina (Erenkoj) koja je ostala izolovana od ostatka turske teritorije i do danas. Ipak, veći problem je predstavljala jedna druga enklava i to dva spojena sela Kofinu i Ajos Teodoris. Ova enklava je blokirala glavni put Larnake s Nikozijom i Limasolom, pa ju je tako Grivas napao. To je Turskoj bio dovoljan razlog i izgovor da pošalje svoje trupe na Kipar. Desant je izvršen u gradu Kirenija. Nakon toga, turska vojska je bez većih problema osvajala mjesto po mjesto, selo po selo. Pritom se nije koristila nimalo blažim sredstvima od EOKA-e. Naime, na prostorima koje su osvajali nije ostajalo nimalo Grka, koji su uglavnom protjerani, pa je tako između sto i dvjesto hiljada Grka postalo izbjeglica u vlastitoj zemlji. Ni Turci nisu ostajali na grčkim teritorijama. Razlog lahkog napredovanja turske vojske je bio vjerovatno to što se Grci nisu nadali ovom napadu, zatim razjedinjenost između pristalica Grivasa i Makariosa, kao i to što je Kipar mnogo bliže Turskoj nego Grčkoj, pa nije mogla na vrijeme da stigne pomoć od vojne hunte. Tako je Turska vojska zauzela više od trećine teritorije. Vjerovatno bi i više, no rezolucijom [[UN]]-a rečeno im je da prestanu s ratnim operacijama i da poštuju suverenitet Kipra, inače će snositi posljedice. Tako su prestali s ratom, ali su zadržali svoje vojnike na okupiranom teritoriju. Grčki neuspjeh ovdje je doveo do sloma vladavine vojne hunte u Republici Grčkoj, a samim tim i njihovih istomišljenika na Kipru. Njihova vladavina je trajala oko dvije sedmice, a uskoro nakon toga se iz Londona vraća Makarios i ponovo zauzima mjesto predsjednika Republike Kipar. Rat je završen, ali ostrvo je podijeljeno "zelenom linijom" na turski i grčki dio i tako je ostalo i do danas. Ta linija prolazi kroz [[Nikozija|Nikoziju]], te i nju djeli na dva dijela. No kako to nije samo linija, već pojas pod kontrolom UN, na nekim mjestima širok i desetak [[kilometar]]a, u njemu su ostali mnogi objekti (kao naprimjer nikozijski aerodrom), pa i mali gradovi i sela. [[1983]]. Turci proglašavaju nezavisnu [[Sjeverni Kipar|Tursku Republiku Sjeverni Kipar]]. Ali, osim Turske je nije niko priznao, pa se ona u svijetu smatra dijelom Republike Kipar. [[2004]]. je izvršen referendum o ujedinjenju Kipra povodom ulaska u [[EU]]. Referendum je prošao na turskom djelu ostrva, vjerovatno zato što im je dosta izolacije od svijeta, ali građani grčkog djela nisu prihvatili ujedinjenje. Tako je u [[Evropska Unija|Evropsku Uniju]] ušao samo južni, odnosno grčki dio. == Politika == [[Datoteka:Nicosia 01-2017 img22 View from Shacolas Tower.jpg|mini|300p|desno|[[Nikozija]] - [[glavni grad]] Kipra]] Glavni [[Politika|politički]] problem [[Ostrvo|ostrva]] je ona osnovna podjela na grčki i turski dio. U ovih tridesetak godina, od podjele do danas nije učinjen bukvalno ni jedan korak ka ponovnom ujedinjenju. Istina, u interesu i jednih i drugih jeste ujedinjenje, Grcima jer bi se vratili da žive na cijelo ostrvo, gdje su prije podjele i bili, a Turcima da bi izašli iz izolacije. Pa je tako i bilo nekih pokušaja i pregovora, ali problem je taj što ni jedna pregovaračka strana nije nimalo odstupila od svojih zahtjeva. Turci traže našto nalik zajednici [[država]] i federalnom uređenju, gdje bi stanje bilo otprilike slično stanju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], dok Grci traže sasvim suprotno, nešto nalik unitarizmu. Dakle, želje ima, ali vizije se totalno razlikuju. Najozbiljniji pokušaj za ujedinjenje bio je [[2004]]. godine, a sastavio ga je generalni sekretar UN-a [[Kofi Annan]]. Ako bi se prihvatio taj plan cijelo ostrvo bi ušalo u [[EU]], ako ne, samo južni, odnosno grčki. No, grčki političari su procijenili da ovaj sporazum puno više odgovara turskoj strani, pa su ga odbacili i to iz sljedećih razloga: plan nije omogućavao povratak svih grčkih izbjeglica, kao ni povratak svog zemljišta koje je im prije pripadalo, zatim Turci bi dobili previše mjesta u organima vlasti i plan također nije uključivao nestanak [[Britanija|britanskih]] baza s ostrva. Tako je na referendumu na grčkom dijelu ostrva 75% građana je odbilo sporazum. Iako je plan prihvatilo 64% građana Sjevernog Kipra, on nije prošao, i u EU je de facto ušao samo južni dio, iako se službeno i TRSK računa kao dio Republike Kipar pa samim tim i kao dio EU. No, to je samo formalno, nije ni blizu pravom stanju. Treba naglasiti da velik problem ujedinjenju predstavlja to što se mnogi kiparski Grci smatraju više kao državljani Republike Grčke, a Kipar smatraju njenim dijelom, a isto se može reći i za Turke, koji Tursku doživljavaju kao svoju matičnu domovinu. A kad se stvaro ovako shvataju, teško može doći do nekog napretka. Također, ne pomaže ni to što su domaći političari Kipra ustvari samo marionete [[Atena|Atene]] i [[Ankara|Ankare]]. Dakle, zaključak je sljedeći, gotovo jedini problem ovog ostrva je njegova podijeljenost, kakva se malo gdje može sresti u svijetu. Službena površina Republike Kipar koja stoji u svim svjetskim podacima je ustvari površina ostrva koja iznosi 9251 [[kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]]. No, stvarna površina kojom raspolaže ova republika je dosta manja. Dakle, kada se oduzme površina Turske Republike Sjeverni Kipar, ovoj republici ostaje 5896&nbsp;km<sup>2</sup>. Ali ni to nije sve. Površina britanskih baza im oduzima još 154&nbsp;km<sup>2</sup> ili 2% teritorije, a ako se izuzme i površina UN-ove "tampon" zone, dođe se do podatka da Republika Kipar raspolaže teritorijom od oko 5500&nbsp;km<sup>2</sup> ili nešto više od polovine teritorije ostrva. Ova prvobitna površina se piše zato što je TRSK nepriznata i priznaje se samo kao dio Republike Kipar. Dakle, Republika Kipar raspolaže većim djelom ostrva, i to na zapadu, jugu, većim djelom centralne oblasti, te nešto manje na jugoistoku. Taj dio na jugoistoku je odvojen od matične teritorije britanskom vojnom bazom Dekelija, te se može smatrati eksklavom. A unutar ove baze postoje i 2 sela koji se smatraju enklavama, jer su potpuno okružene ovom vojnom bazom. To su sela Ksilotimvu i Ormidia. No, međutim granice s britanskim vojnim bazama nisu toliko izražene kao s turskim djelom ostrva. [[Glavni grad]] je Nikozija. Republika Kipar je stekla nezavisnost od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] [[16. august]]a [[1960]]. godine, kada su je priznale sve svjetske države osim Turske, koja je nije priznala ni do danas. Zbog već poznatih razloga, ona nema suverenitet nad svom svojom teritorijom od [[1974]]. Dan nezavisnosti slavi se [[1. oktobar|1. oktobra]]. Zastava Republike Kipar je jedina svjetska zastava na kojoj se nalazi oblik države na geografskoj karti. Taj oblik se nalazi u centru zastave i obojen je bakrenom [[boja|bojom]], s obzirom da je bakar simbol Kipra, te da je ostrvo dobilo ime baš po njemu. Ispod oblika ostrva, nalaze se dvije ukrštene maslinove grančice koje trebaju predstavljati jedinstvo i mir između Grka i Turaka. Podloga je bijela. Zastava je usvojena odmah nakon dobijanja nezavisnosti, a osmislio ju je tadašnji potpredsjednik dr. Fazil Kučuk, a prihvatio predsjednik Makarios. Uz zastave [[Irska|Irske]], [[Indija|Indije]] (sve 3 imaju iste boje: narandžastu, bijelu i zelenu) i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], predstavlja tzv. "mirovne" zastave. Himna Republike Kipar je "Ύμνος προς την Ελεύτεριαν - Ymnos is tin Eleftherian". Ovo u prijevodu s grčkog glasi "Himna slobodi". Zanimljivo je to da su himna Republike Kipar i himna Republike Grčke ustvari jedna te ista himna. Dakle, kad igaju reprezentacije ove dvije zemlje u bilo čemu, dovoljno je da se himna intonira samo jedanput. Valuta je Kiparska Funta (CYP). 1 CYP = 1.76 EUR. [[Vlada]] Republike Kipar se sastoji od [[Predsjednik]]a i potpredsjednika, te [[Parlament]]a koji broji 59 članova, 56 iz reda Grka i 3 iz reda manjina. Sudsku vlast ima 13 članova. Sadašnji predsjednik Kipra je Tasos Papadopulos koji je izabran na izborima [[2003]]. Vojska Republike Kipar se sastoji od oko 6 500 vojnika, s 8,33 vojnika po 1000 stanovnika jedna je od solidnije militariziranih država. Treba napomenuti da Kipar iako je članica EU, nije članica [[NATO]]-a. [[Službeni jezik]] je [[Grčki jezik|grčki]]. Pored grčkog vrlo je korišten i [[Engleski jezik|engleski]] kojeg govori, oko 90% domaće populacije, a to je posljedica toga što je Kipar bio britanska kolonija praktično oko 80 godina. BDP po glavi stanovnika iznosi 19 633 $, što Republiku Kipar svrstava među razvijenije države svijeta, tačnije na 36. mjesto, negdje otprilike sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Južna Koreja|Južnom Korejom]] i [[Malta|Maltom]], koje imaju sličan BDP. Otkad je članica EU, Kipar se ubraja među razvijene zemlje svijeta (ne među zemlje u razvoju, kao do tad). Republika Kipar je članica mnogih svjetskih i evropskih organizacija, a između ostalih izdvaja se članstvo u EU i Komonveltu. === Sjeverni Kipar === Kao što joj samo ime kaže, [[Sjeverni Kipar|Turska Republika Sjeverni Kipar]] zauzima sjever, te veći dio istoka ostrva. Površina koju zauzima iznosi 3355&nbsp;km<sup>2</sup> ili nešto oko 37% cijelokupne površine ostrva. No, zbog UN-ove neutralne zone ta površina je nešto manja. Kao i južni tako i Sjeverni Kipar ima jednu svoju eksklavu, istina mnogu manju, ali mnogo više izoliranu nego što je to slučaj kod južnjaka. To je selo Erenkoj (Kokina), koje leži u Morfu zaljevu i od matične teritorije odvojeno je nekih 5–10&nbsp;km grčke plaže. Glavni grad je službeno [[Nikozija]], ali vrlo često i Kirenija vrši tu ulogu. Ovu državu kao suverenu priznaje jedino Turska. A zanimljivo je i to da je Autonomna Republika Nahičevan, koja je pod suverenitetom [[Azerbejdžan]]a, također priznala ovu republiku, dok sam Azerbejdžan nije. Inače, Sjeverni Kipar ima međunarodni embargo u svakom pogledu: [[politika|političkom]], [[ekonomija|ekonomskom]], [[trgovina|trgovinskom]], saobraćajnom, [[vojska|vojnom]], [[sport]]skom, [[Kultura|kulturnom]] i dr. Ovo je uslovljeno time što se on smatra okupatorom i arresorom na Republiku Kipar, te se smatra njenim djelom. Tako Sjeverni Kipar uveliko zavisi od Republike Turske, bez koje praktično ne bi opstao. Sve svoje vanjske poslove mora izvršavati preko nje. Ipak, u posljednjih nekoliko godina, ova izolacija polako počinje popuštati, te ova republika sve više počinje da samostalno djeluje, iako to još nije ni blizu pravih samostalnih zemalja. Podloga zastave TRSK je bijela. Na podlozi se nalaze dvije vodoravne crvene pruge, koje su odvojene od gornjeg, odnosno donjeg ruba. Između ovih pruga se nalazi crveni polumjesec i zvijezda, simbol [[islam]]a, koji je službeno državna [[religija]], iako se TRSK deklariše kao sekularna država. Himna nosi naziv "Istiklal Marsi". Valuta je Nova Turska Lira, koja je zamijenila staru Tursku Liru [[1. januar]]a [[2005]]. godine Sadašnji [[predsjednik]] je Mehmet Ali Talat. Pored njega vladu čini [[premijer]] Ferdi Sabit Sojer, te [[parlament]] od 50 članova, u kojem većinu ima Turska Republikanska Stranka. Izbori su inače svakih 5 godina, a sadašnji predsjednik je prošle godine na izborima pobijedio Raufa Denktaša koji je bio predsjednik od samoproglašavanja nezavisnosti [[1983]]. Vojska TRSK je ustvari vojska Republike Turske, koja se nalazi na ostrvu od 1974. do danas. Broji oko 30 000 vojnika, koji kao čuvaju suverenitet ove samoproglašene Republike. Jedan od osnovnih zahtjeva kiparskih Grka je taj da se ova vojska povuče, međutim to Turcima nije ni na kraj pameti. Službeni jezik je naravno [[Turski jezik|turski]]. Grčki ovdje baš i nije poželjno čuti, a naravno isto se odnosi i na turski jezik s druge strane granice. BDP po glavi stanovnika iznosi 8,095 $. To jeste manje od polovine BDP-a grčkog Kipra, ali kada se uzme u obzir da je ovo zemlja u izolaciji, te da gotovo skroz zavisi od Turske, ovo je više nego solidna cifra. Ovo je veći BDP po glavi stanovnika, čak i od BDP-a same Turske. Ipak, ova nelogičnost u pogledu BDP-a TRSK i BDP-a njenog zaštitnika i mogu tako reći finansijera, dobija smisao kada se zna da Sjeverni Kipar ima stanovnika kao prosječno naselje [[Istanbul]]a, te da Turci iz svog budžeta izdvajaju dobar dio novca za svoje sunarodnjake s Kipra. [[Datoteka:Buffer zone.jpg|mini|220p|lijevo|''Zelena linija'' u [[Nikozija|Nikoziji]]]] === Britanske vojne baze === Dakle, nakon odlaska kolonijalne vlasti [[Velika Britanija|Velike Britanije]] s Kipra, oni su ovdje ostavili svoje dvije [[Akrotiri i Dhekelia|vojne baze]] koje egzistiraju i do danas i važne su strateške pozicije ove države, zbog blizine [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Površina ovih baza je 154&nbsp;km<sup>2</sup> ili nešto manje od 2% ostrva. Na ovoj teritoriji živi oko 15 000 ljudi: oko 8 000 njih su britanski vojnici i njihove porodice, dok su ostalih 7 000 domaći Grci koji ili rade u ovim bazama ili ovdje imaju svoje posjede kojih se nisu htjeli odreći. Baza Dekelija je nešto veća i nalazi se na jugoistočnom dijelu ostrva i osim grada Dekelije ovdje se nalazi i selo Ajos Nikolaos. Ova baza graniči i sa Sjevernim Kiprom, a dijelove Republike Kipar odvaja od matičnog dijela teritorije, te južnim kipranima, odnosno Grcima i nije baš drago što postoje ove baze, pogotovo ova, Dekelija. Druga baza je Akrotiri i nalazi se na samom jugu ostrva, tačnije zauzima istoimeno poluostrvo. Ovdje se nalazi i najjužnija tačka ostrva, rt Gata. Pored Akrotirija na teritoriji baze nalazi se i gradić Episkopi. Svi zakoni na ovoj teritoriji su isti kao i u Velikoj Britaniji, te se ovi dijelovi ostrva zvanično i tretiraju kao dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. [[1974]]. je uspostavljena linija razgraničenja, čime je ostrvo podijeljeno na grčki i turski dio, a ta linija je nazvana "zelena linija" po boji flomastera kojim su je ucrtali na karti UN-ovi mirovni pregovarači. Oko ove linije je uspostavljena neutralna zona pod kontrolom UN. Ona prolazi i kroz glavni grad Nikoziju i različite je širine na pojedinim svojim dijelovima, od stotinjak metara baš u Nikoziji, do 5–10&nbsp;km u nekim drugim dijelovima ostrva. Njena površina se ne može tačno izraziti, jer to je ipak "tampon" zona koja nema čvrste granice, a i ona iz godine u godinu postaje sve labavije određena. Ipak, otprilike se može reći da zauzima sličnu površinu kao i britanske baze, znači negdje oko 1.8%. Ova zona ima tri svoja segmenta. Prvi je najmanji i nalazi se oko turske eksklave Kokina (Erenkoj). Drugi, ubjedljivo najveći segment, proteže se kroz centralni dio ostrva, između ostalog i kroz [[Nikozija|Nikoziju]], od Morfu zaljeva na zapadu, do baze Dekelija na istoku. Mnogi objekti, gradići i sela koji su se sticajem okolnosti našli u ovoj zoni, stavljeni su van funkcije, odnosno raseljeni su, tako da u ovoj zoni ne živi gotovo niko osim [[UN]]-ovih vojnika, koji ovdje čuvaju mir. Najznačajniji objekat koji je ostao u ovoj zoni je svakako aerodrom u Nikoziji, koji je iz tog razloga od 1974. van funkcije, pa su južnjaci izgradili aerodrom u Larnaki, a sjevernjaci nešto malo izvan Nikozije. Pravo čudo i izuzetak predstavlja malo mjesto od oko 3000 stanovnika, po imenu Pilis (Pila), koje se nalazi u ovoj zoni nedaleko od baze Dekelija. To je, naime, jedino mjesto na ostrvu, a vjerovatno i u svijetu, gdje Turci i Grci žive zajedno. I konačno, treći segment "tampon" zone je dosta kraći i ide od baze Dekelija, tačnije mjesta Ajos Nikolaos, do zaljeva Famagusta. Bitno je reći i to da su kroz "zelenu liniju" do danas otvorena 4 punkta kroz koje se može doći iz jednog djela [[ostrvo|ostrva]] u drugi. Najvažniji takav punkt se nalazi u Nikoziji, pored Ledra palače. == Političke podjele == [[Datoteka:Cyprus districts named.png|mini|250p|Kiparski distrikti]] Kipar je podijeljen na šest prvincija (distrikta) koji uključuju i teritorije pod upravom Republike Kipar i pod kontrolom Turske Republike Sjeverni Kipar. Tih šest provincija su: * Famagusta (Αμμόχωστος/Ammochostos - Gazimağusa) * Kyrenia (Κερύvεια/Keryneia - Girne) * Larnaka (Λάρνακα/Larnaka - Larnaka) * Lemesos (Λεμεσός/Lemesos - Limasol/Leymosun) * [[Nikozija|Nikozija (Λευκωσία/Lefkosia - Lefkoşa)]] * Pafos (Πάφος/Pafos - Baf) == Geografija == {{glavni|Geografija Kipra}} Postoji nekoliko teorija o nastanku imena Kipar (Κύπρος, Kibris, Cyprus, Zypern, Chipre..). Jedna je da nastao od grčke riječi za čempres (valjda odatle [[Engleski jezik|engleska]] riječ ''cypress''). Druga teorija je ta da je drugo ime božice [[Afrodita|Afrodite]], koja se po vjerovanju rodila baš na ovom ostrvu (Kipar se inače još naziva i Afroditino ostrvo), bilo Kipris, pa je po njoj ovao ostrvo dobilo naziv. Ipak, najvjerovatnija teorija, koja je danas prihvaćena, je ta da ime potiče od grčke riječi za [[bakar]]. Naime, u antičko doba Kipar je bio poznat kao jedno od većih, ako ne i najvećih nalazišta bakra na [[Mediteran]]u. Pa je tako [[Latinski jezik|latinsko]] ime hemijskog elementa bakar (''Cuprum'') dobilo ime po nepravilnom čitanju naziva ovog ostrva. [[Datoteka:Satellite image of Cyprus in January 2003.jpg|mini|lijevo|280p|Satelitski snimak Kipra]] Za Kipar se može reći da ima povoljan geografski položaj. Leži u istočnom Mediteranu, na raskrsnici tri kontinenta: [[Evropa|Evrope]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Po prirodno-geografskim činjenicama pripada Aziji, ali u svim društvenim aspektima je okrenut ka Evropi. Na kraju krajeva, član je Evropske Unije. Znači, ovo je najistočnije ostrvo u Sredozemnom moru, a s površinom od 9251&nbsp;km<sup>2</sup>, treći je po veličini u istom (nakon [[Sicilija|Sicilije]] i [[Sardinija|Sardinije]]). Što se tiče država, po površini je 161. na [[svijet]]u i po tome je najsličniji [[Liban]]u i [[Porto Riko|Porto Riku]]. Vezano za matematički položaj, Kipar leži na sjevernoj polulopti i istočnoj hemisferi, tačnije: najsjevernija i najistočnija tačka je rt Sveti Andreas (35° 34' s.g.š, odnosno 34° 37' iistočne geografske dužine), najjužnija tačka je rt Gata (34° 33' sjeverne geografske širine), a najzapadnija otprilike rt Arnauti (32° 16' i.g.d). U [[Geologija|geološkom]] i geotektonskom pogledu Kipar predstavlja dio Male Azije, koji se u prošlosti odvojio. U [[klima]]tskom i vegetacijskom smislu ovo ostrvo je smješteno u sjevernom umjerenom pojasu, tačnije mediteranskoj podoblasti. Sa saobraćajnog aspekta ima više nego povoljan položaj. Ova zemlja se nalazi bukvalno između istoka i zapada, te je pri prelazu između istih gotovo nezaobilazna stanica. Za Kipar se često kaže da je najistočnija zapadna zemlja. To im je donijelo mnogo koristi u saobraćajnom pogledu. S obzirom na to da se nalazi 64&nbsp;km južno od Turske, 97&nbsp;km zapadno od [[Sirija|Sirije]], te 439&nbsp;km sjeverno od Sueckog kanala, skoro svaki brod koji prolazi ovda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od kiparskih luka. Više od 1000 stranih brodova danas plovi svjetskim morima pod kiparskom zastavom. Osim brodskog, Kipar je važna stanica i za [[avion]]ski saobraćaj. Mnogi avioni koji lete sa zapada na bliski istok, pa i dalje, slijeću prvo na aerodrome u Larnaki i Pafosu (češće Larnaki). Glavni grad Nikozija ne posjeduje aerodrom za korištenje. Aerodrom u Larnaki je moderan i odgovara svim svjetskim standardima. S njega polijeću avioni, kako za sve veće evropske gradove ([[Frankfurt am Main|Frankfurt]]{{Izvor}}, [[London]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Amsterdam]] i dr), tako i za mnoge destinacije na Bliskom istoku i zemljama [[Perzija|Perzijskog]] zaliva. Što se tiče [[historija|historijskog]] i političkog položaja, koliko god on bio povoljan, toliko se nepovoljno odrazio na ovo ostrvo. Naime, bukvalno svaka veća sila koja se pojavila na Mediteranu nije ga mogla promašiti, upravo zbog tog povoljnog položaja. Pa su tako vlast nad njim izmijenjali: Fenicija, Grčka, [[Egipat]], Perzija, [[Aleksandar Veliki]], Rim, [[Bizantija]], [[Arapi]], [[Britanija]], [[Francuska]], [[Mletačka Republika]], [[Osmansko Carstvo]], opet Britanija, sve do "relativne" nezavisnosti. Kažem relativne, zato što Kipar i dan danas više zavisi od velikih sila i susjeda (prije svega Grčke, Turske, Velike Britanije, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i EU), a manje sam od sebe. Dakle, sve važnije političke odluke se donose prvo na relaciji Atina-Ankara, pa se tek onda pitaju kiparski zvaničnici, koji uglavnom samo potvrde te odluke. Zbog iznimne strateške važnosti Kipar je kroz historiju sve do danas bio u interesnim sferama velikih sila, te je često odigravao veliku ulogu u raznim [[rat]]ovima, poput npr. [[Križarski ratovi|križarskih]], gdje je za križare bio bitno mjesto odakle su planirali dalje poteze, ili u dva svjetska rata gdje je uz [[Gibraltar]] i [[Malta|Maltu]], bio također bitna strateška baza Velike Britanije na Mediteranu. Danas, također, kao "najistočnija zapadna zemlja" ima bitnu ulogu u svjetskoj politici zbog neposredne blizine Bliskom istoku, za kojeg se interesiraju iz dobro poznatih razloga zapadne sile. Tako da je i nakon dekolonizacije ostrva, Velika Britanija ovdje ostavila svoje vojne baze koje zauzimaju solidan prostor (2% površine ostrva). Ovo se nimalo ne sviđa domaćem stanovništvu (pogotovo Grcima), međutim njih ovdje niko ništa ne pita. === Reljef === [[Datoteka:Troodos mountains.jpg|mini|300p|Planina Trodos]] Dakle, Kipar se prostire na nešto više od 9000&nbsp;km<sup>2</sup>. Na toj relativno maloj površini može se primijetiti složenost prirodno-[[geografija|geografskih]] osobina, koja se ne bi očekivala na ovako malom prostoru.Ostrvok je izduženo u pravcu zapad-istok i izgledom podsjeća na električnu [[gitara|gitaru]]. U pravcu zapad-istok rastojanje je 224&nbsp;km, a sjever-jug najduže rastojanje je 121&nbsp;km. Dužina obalne linije je 648&nbsp;km. Obala je dobro razuđena. Izdvaja se nekoliko poluostrva od kojih je najveće Karpas, koje se nalazi na sjeveroistoku ostrva. Između poluostrva i rtova postoji nekoliko zaliva koji su uglavnom dobili imena po lukama koje su smještene u njima (Famagusta, Larnaka, Akrotiri, Episkopi, Hrizohu, Morfu i dr). Osim glavnog ostrva, druga veća ostrva ne postoje. Istina postoji nekoliko manjih ostrvca, no njhova površina je toliko zanemarljiva da se ne mogu ni ucrtati na karte. U reljefnom pogledu ostrvo Kipar čine [[planina|planine]], nizije i duge plaže. [[Geologija|Geološki]] i tektonski pripada [[mala Azija|Maloj Aziji]] s kojom je u prošlosti bio spojen. To je sve tako bilo do [[Alpe|alpske]] orogeneze, koja se desila u tercijaru, a zahvatila je evropski prostor od Pirineja, Alpa, Dinarida, te se širila preko Male Azije dalje na istok. Tada je došlo do izdizanja kopna današnjeg Kipra. A kako se nešto diglo, logično je da se nešto moralo i spustiti. E, to nešto što se spustilo je današnji morski prolaz između ovog ostrva i Male Azije, koji se poslije ispunio vodom i tako je ovaj dio kopna postao ostrvo. Dakle, za ovao ostrvo kažemo da je nastao alpskom orogenezom i samim tim da spada u mlađa kopna. Mogu se izdvojiti tri reljefne cjeline i to: # ''Planina Trodos'' na jugu. Proteže se paralelno s obalom u pravcu zapad-istok od rta Arnauti do zaljeva Larnaka. Već se može zaključiti da spada u mlade vjenačne planine. Izgrađen je od magmatskih [[stijena]] i [[vulkan]]skog materijala. Najveći vrh je [[Olimp]] s visinom od 1951 metra. To je ujedno i najveći vrh ostrva. Osim njega postoji još nekoliko približno visokih vrhova. Što se tiče padina, južne padine se razlikuju od sjevernih. Južne imaju blaži pad prema obali, tj. postepeno se spuštaju, dok sjeverne su strmije i naglo se spuštaju u ravnicu. # ''Gorje Besparmak'' na sjeveru. Još se naziva i Pentadaktilos i Kirinejsko gorje. Proteže se uz sjevernu obalu od rta Kormakiti do rta Sveti Andreas. Njegova dužina je oko 150&nbsp;km, a postepeno se snižava od zapada ka istoku. Gorje je mnogo uže i niže od Trodosa, a također je i ispresjecano udolinama. Najviši vrh je Kiparsio (1023 m). Za razliku od Trodosa, ovdje dominiraju krečnjaci i dolomiti koji datiraju iz krede, te mlađi iz miocena i pleistocena. # ''Nizija Mesaorija'' između ovih gorja. Naime, sam naziv "Mesaorija" u prijevodu s grčkog znači "između planina". Po postanku je tektonska udolina. Ovo je plodna oblast u kojoj dominiraju aluvijalne ravni. Ispunjena je tercijarnim i kvartarnim nanosima. Njena [[nadmorska visina]] ne prelazi 300 metara. === Hidrografija === Dakle, od nešto više od 9000&nbsp;km<sup>2</sup> koji čine ovo ostrvo, 10&nbsp;km<sup>2</sup> otpada na [[voda|vodu]], što i nije baš nešto puno. Treba napomeniti da Kipar ima samo dvije stalne rijeke i to: Pedias i Jalias. Njihovi tokovi su nešto manji od 100 kilometara. Obje teku kroz Mesaoriju i ulijevaju se u zaliv Famagusta. One se uglavnom koriste za navodnjavanje [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] zemljišta. Kažem da su jedini stalni tokovi, iz razloga što ostale [[Rijeka|rijeke]], koje su inače i mnogo manje, imaju svoj tok samo u vremenu kakvih jakih kiša i uglavnom za vrijeme kada se otapa snijeg s [[planina]]. Primjeri nekih takvih rijeka su: Jerakaz i Jialusa (sa sjevernih planina) te Diakrizos, Kuris, Vasiliskos (sa južnih). A inače u proljeće se često zna desiti da se ove rijeke poplave, pa tako odnose plodan mulj i zemljište u [[more]]. No, domaće [[stanovništvo]] se dosjetilo da gradi brane na njima, kako bi spriječavali ovo već gore navedeno. Sve ove rijeke imaju u gornjim tokovima nešto veće padove, pa i imaju i neki određeni hidroenergetski potencijal. No, nije nešto naročito velik, pa nezadovoljava potrebe ostrva. Iz istog razloga se i ne koristi previše. Riječni režim je nivalno-fluvijalni, tj. rijeke dobijaju više vode od otapanja snijega, nego od kiša. Ne treba ni spominjati da rijeke pripadaju [[mediteran]]skom slivu. Što se tiče [[jezero|jezera]], njih na ostrvu postoji nekoliko i uglavnom su slatkovodna. Ipak dva najveća jezera su slana, valjda zbog neposredne blizine moru. U prošlosti su i bili dio mora. To su jezera Akrotiri i Larnaka, a nalaze se na jugu ostrva u blizini istoimenih gradova. I još jedna zanimljivost vezana za vodu. S obzirom da ostrvo nema dovoljno pitke vode, kiprani morsku vodu pretvaraju u pitku pomoću postrojenja koji služe za to. === Klima === Sa obzirom da je Kipar tipično [[mediteran]]ski [[ostrvo]], onda je logično zaključiti i da ima tipičnu sredozemnu (Cs) [[klima|klimu]]. Kipar je inače najtoplije ostrvo Mediterana, a s oko 340 sunčanih dana godišnje, ovo je najosunčanija [[država]] u ovom djelu [[svijet]]a (pogotovo se to odnosi na Evropu). Ipak, treba naglasiti da klimatske odlike nisu iste na svim djelovima ostrva. Pa je tako u unutrašnjosti i s povećanjem nadmorske visine ta sredozemna klima nešto izmijenjena, iako se radi o malom prostoru. Glavni faktor klime koji uzrokuje ove izmjene je pravac pružanja planina Trodos i Besparmak, koji idu paralelno s obalom te zatvaraju unutrašnjost ostrva. Posljedica toga je to da unutrašnjost ima toplija ljeta, hladnije zime, te manju količinu padavina od priobalja. Što se tiče [[temperatura]], na cijelom ostrvu vladaju topla ljeta, s prosječnim temparaturama od oko 30&nbsp;°C (zavisno od mjesta do mjesta), s tim što u unutrašnjosti temperature često budu nešto više. Zimi se temperature u priobalju kreću između 10 i 20&nbsp;°C, a u unutrašnjosti su nešto niže, te u najhladnijim mjesecima ([[januar]] i [[februar]]) mogu dostići vrijednosti oko 0&nbsp;°C (najniža ikad zabilježena temperatura u [[Nikozija|Nikoziji]] je bila -5&nbsp;°C). Temperature na višim nadmorskim visinama su također dosta niže nego na ostatku ostrva, te se i ljeti po noći spuštaju do i ispod nule, a na najvišim vrhovima gorja Trodos snijeg se zadržava sve do [[august]]a. Padavine na [[ostrvo|ostrvu]] se javljaju uglavnom zimi i to u obliku kiše, a na višim nadmorskim visinama u obliku snijega. Padavine nisu ravnomjerno raspoređene. Najviše padavina primaju [[planina|planinske]] oblasti, u prosjeku od oko 1000&nbsp;mm godišnje. Najmanje padavina izlučuje se u centralnom dijelu (nizija Mesaorija) i to u prosjeku između 350–500&nbsp;mm. Npr. glavni grad Nikozija ima količinu padavina od 440&nbsp;mm godišnje. To malo padavina što dobija centralni dio, uglavnom dolazi sa sjeverne strane, iz razloga što su sjeverne planine nešto niže od južnih. Zimi, kada se ove padavine pretežno izlučuju, zna doći do bujica i poplava, iz razloga što se one javljaju u velikim količinama za kratko vrijeme. == Privreda == Budući da međunarodne organizacije ne priznaju Tursku Republiku Sjeverni Kipar, pa većina sljedećih podataka važi za cijeli Kipar. Kipar je u posljednjih 15-tak godina doživio brz [[Ekonomija|ekonomski]] rast. Osnovni razlozi za to su: relativno bogatstvo privrednim sirovinama potrebnim za razvoj ekonomije (koje je ipak imalo više značaja u prošlosti nego danas), prije svega rudama i [[šuma|šumom]], zatim plodno zemljište, povoljan geografski položaj, povoljni [[klima]]tski uslovi, te jeftina imigrantska snaga. Ove faktore za razvoj privrede nije potrebno dodatno objašnjavati. Naravno, postoje i neki negativni faktori po privredu, koji su uglavnom društveno-političkog karaktera. Tu se podrazumjeva nedavna [[historija]] ostrva što za posljedicu ima podjelu ostrva. Vrlo vjerovatna činjenica je ta da bi Kipar bilježio još veći privredni napredak kada ne bi bilo ove podjele. Inače i prije 1974. Kipar je imao dosta dobar ekonomski razvoj s tendencijom daljeg napredovanja. No, turskom invazijom te godine i podjelom ostrva, ekonomska situacija se drastično mijenja, a BDP opada za jednu trećinu, a otprilike i trećina ljudi na ostrvu tada biva nezaposlena. Od tada se grčki i turski dio počinju zasebno razvijati. Republika Kipar se brzo oporavlja, prije svega zbog pomoći Velike Britanije, a najbolji pokazatelj je i to što se u sljedećih 7 godina nezaposlenost smanjila za 90%. Cjelokupni tercijarni sektor predvođen [[turizam|turizmom]], koji je i osnova ekonomskog razvoja ostrva, doživljava puni zamah, posebno u [[1990te|90-tim]] godinama, kada se dešava "eksplozija" u ovoj oblasti, što je nastavljeno i u ovom desetljeću. Pored tercijarnog, također su i primarni i sekundarni sektor privrednih djelatnosti doživjeli brz oporavak (istina sekundarni nešto manje nego što se očekivalo). Ulazak u [[EU]] je još više učvrstio dobro ekonomsko stanje i dao temelje za još mnogo veći ekonomski rast. Sa druge strane Sjeverni Kipar je bio u težoj poziciji za oporavak, jer su između ostalih sankcija, dobili i onu ekonomsku. Ali, ipak uz veliku pomoć [[Turska|Republike Turske]] i oni uspjevaju da dignu svoju ekonomiju i stave je na jedan solidan nivo, koji jeste istina dosta niži nego kod južnjaka, ali za jednu zemlju u izolaciji je više nego fantastičan. Istina je da Sjeverni Kipar bez Turske, ne bi mogao opstati u bilo kakvom pogledu, a najmanje ekonomskom. Sva ekonomija ovdje je zasnovana na turskoj pomoći i ulaganju, a svaku vezu sa svijetom TRSK održava upravo preko Turske. Najklasičniji primjer toga je izvoz proizvoda, koji se vrši isključivo preko Turske. BDP Republike Kipar za godinu [[2005]]. iznosi oko 20 000$ po glavi stanovnika, a BDP TRSK oko 8 000$. U BDP-u Kipra primarni sektor učestvuje s 4,6%, sekundarni s 19,9%, a razumljivo tercijarni najviše sa 75,5%. Slični su i procenti zaposlenosti stanovništva po sektorima: 4,9% primarni, 24% sekundarni i 71,1% tercijarni. === Primarni sektor === Primarni sektor ili [[poljoprivreda]] kako sam rekao zapošljava 5% aktivnog stanovništva i ostvaruje otprilike isti procenat učešća u BDP-u ostrva. Poljoprivreda se veže uglavnom da centralnu oblast plodne Mesaorije. Grane koje dominiraju su ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, te nešto manje stočarstvo. Pod usjevima je 8% obradivog zemljišta. U ratarstvu dominira uzgoj [[krompir]]a (kojeg i izvoze), te paradajza, kupusa, pšenice, [[kukuruz]]a, ječma, [[pamuk]]a, lana i [[duhan]]a. Duhan je posebno važan jer u izvozu učestvuje sa 7%. Voćarstvo i vinogradarstvo su također vrlo značajni, a u izvozu učestvuju s 25%. Tu se podrazumjeva uzgoj citrusa, agruma, smokvi, lubenica, jabuka, vinove loze i dr. Od vinove loze se dobija poznato kiparsko [[vino]], koje je jako važan izvozni proizvod, i grožđice. [[Stočarstvo]] je slabije razvijeno, a veže se uglavnom za planinska područja. Dominira govedarstvo, peradarstvo i svinjogojstvo. Ribarstvo je skoncetrisano u priobalju ostrva i dosta je razvijenije od stočarstva. Za šumarstvo treba reći da je u problemima zbog neplanske sječe. Ostrvo je inače prirodno bogato šumom, ali veliki dio tog bogatstva je posječen. Ipak, kiparske vlasti su sprovele niz zakona i reformi u vezi ovog pitanja, pa se očekuje poboljšanje situacije u budućnosti. === Sekundarni sektor === Sekundarni sektor uglavnom je predstavljen kroz [[rudarstvo]] i [[Industrija|industriju]]. Rudarstvo danas ima manji značaj nego što je imalo kroz historiju. Kipar je bio jedno od najvećih nalazišta bakra u poznatom svijetu u antičko doba, pa je i dobio ime po bakru. Danas zaliha bakra skoro da i nema, a značajnija rudna bogatstva predstavljaju azbest i hrom. U industriji najveći broj radnika je zaposlen u prehrambenoj industriji, te nešto malo manje u tekstilnoj. U zadnje vrijeme je postala značajna i petrohemijska industrija, koja se zasniva na uvozu [[nafta|nafte]]. U Larnaki se nalazi značajna rafinerija nafte. Nafta je najznačajniji uvozni proizvod, jer je Kipar nema nikako, iako se nalazi na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. [[Hemija|Hemijska]] industrija se bavi proizvodnjom đubriva koja su vrlo bitna za ovdašnju poljoprivredu. [[Metal (hemija)|Metal]]na i mašinska industrija su tek u razvoju i uveliko zavise od uvoza. Prehrambena industrija vrši preradu poljoprivrednih proizvoda. Tu su najvažnije razne vrste voća i agruma, zatim već spomenuto vino, pa onda mliječna i mesna industrija, a u Nikoziji se nalazi i velika tvornica duhana. Tekstilna industrija zajedno s industrijom kože i obuće učestvuje u izvozu s 35%. Uglavnom se prerađuju vlastite sirovine, poput pamuka i svile. Ova industija je više razvijena u TRSK, posebno čipkarstvo, koje je ovdje izuzetno kvalitetno. === Tercijarni sektor === Kipar ubjedljivo najviše koristi ima od tercijarnog sektora, a to se prije svega odnosi na [[turizam]], od kojeg u principu i zavisi cijelo ostrvo. Kipar ima sve predispozicije za razvoj turizma, što je vrlo dobro i iskorišteno. Kipar ima godišnju turističku posjetu nešto manju od 2,5 miliona, a zarada čini oko 3/4 budžeta države. Osnovu turizma čini kupališni turizam, baziran na prelijepim i raznolikim obalama i plažama, od strmih do ravnih i postranih, od šljunkovitih do pjeskovitih. Plaže Pafosa, Limasola, Aje Nape, Morfua i dr. spadaju među najljepše plaže Mediterana, pa možda čak i svijeta. U prilog razvoja ovog turizma ide i to što Kipar ima otprilike 340 sunčanih dana godišnje. Osim kupališnog razvijen je i [[kultura|kulturno]]-[[historija|historijski]] turizam. Na ostrvu se nalazi nekoliko antičkih gradova od kojih su najpoznatija tri: Salamis, Kurion i Amatus. Također i u većim gradovima postoje mnoge stare građevine interesantne za turiste, poput Kolosi dvorca u Limasolu, tvrđave Pafos, Selimije [[džamija|džamije]] u Nikoziji itd. Mnogi od ovih objekata su pod zaštitom [[UNESCO]]-a, uključujući tu i 9 pravoslavnih manastira i [[crkva|crkvi]]. U unutrašnjosti Kipra postoje brojna, kako grčka tako i turska sela, u kojima se život odvija na prilično tradicionalan način, te je Kipar pogodan i za seoski turizam. Također, postoji i mogućnost i razvitka planinskog, zimskog i skijališnog turizma na Trodosu, ali taj oblik turizma je daleko iza ovih ostalih. Kipar ima povoljan saobraćajni položaj. Vezano za cestovni saobraćaj, da kažem da Kipar ima oko 13 000&nbsp;km cesta od čega je oko 7 000&nbsp;km asfaltirano. Treba napomenuti da je ovaj saobraćaj mnogo razvijeniji na južnom nego na sjevernom dijelu ostrva. Na Kipru ne postoji željeznički saobraćaj. Zračni saobraćaj je dosta razvijen. Glavni aerodrom se nalazi u Larnaki, a veoma značajan, pogotovo za dolazak turista, je i aerodrom u Pafosu. Sjeverni Kipar ima aerodrom Erkan nedaleko od Nikozije, ali zbog međunarodne izolacije, odavde se može letjeti samo za Tursku i [[Azerbejdžan]]. Istina, u zadnje vrijeme sankcije popuštaju, pa se ponekad avioni s ovog aerodroma zapute i u neke zapadne zemlje, primjerice [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Na Kipru postoji još nekoliko manjih aerodroma i heliodroma, koji ne služe za međunarodni saobraćaj. Pomorski saobraćaj je vrlo razvijen. Glavne luke Limasol i Larnaka su vrlo prometne. Sjeverni Kipar ima dvije luke: Famagusta i Kirenija, ali [[brod]]ovi ovamo dolaze samo iz Turske zbog već opisanih razloga. Na kraju vezano za privredu su podaci o izvozu i uvozu, a tiče se [[2001]]. Pretpostavka je da je situacija nakon ulaska u EU povoljnija. Ukupna vrijednost izvoza Republike Kipar je 1,3 milijarde $, a TRSK 63 miliona $. Ali vrijednosti uvoza su sljedeće: za R. Kipar 3,9 milijardi, a za TRSK 301 milion. Ovdje se vidi da i jedan i drugi dio ostrva imaju [[trgovina|trgovinski]] deficit. Ali, oni ovaj neostatak i više nego kompenziraju velikom zaradom od turizma, a Sjeverni Kipar i novčanom pomoći od Turske. Glavni trgovinski partneri Kipra su: Velika Britanija, Grčka, [[Italija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Njemačka]], Turska, [[Sirija]], [[Liban]] itd. Podaci se odnose na oba dijela ostrva. == Stanovništvo == Vezano za [[stanovništvo]], treba napomenuti da većina podataka (uglavnom brojčanih) napisanih u sljedećem tekstu, važe za cijelokupno ostrvo. Prema podacima iz [[2005]]. godine, Kipar ima 780 133 stanovnika. [[Gustoća]] naseljenosti ostrva iznosi negdje oko 84 st/km<sup>2</sup>, što Kipar svrstava u zemlje sa srednjom gustinom stanovništva. Kao ni u većini država, stanovništvo nije ravnomjerno raspoređeno. Najgušće je naseljen priobalni sektor oko većih [[grad]]ova, prije svega Limasola i Larnake i prostor centralne nizije Mesaorije pogotovo u neposrednom okruženju glavnog grada Nikozije. Najslabije je naseljen unutrašnji planinski dio. Međutim, ni ovi prostori nisu nešto ekstremno naseljeni, odnosno nenaseljeni, pa tako najveća naseljenost ne prelazi 200 st/km<sup>2</sup>, a najmanja je negdje u granici između 20 i 40 st/km<sup>2</sup>. Iz činjenice da 18% stanovništva (Turaka) živi na 37% prostora, da se zaključiti da je Sjeverni Kipar rjeđe naseljen od južnog. Etnička struktura stanovništva je sljedeća: 78% [[Grci]], 18% [[Turci]] i 4% ostale etničke grupe. Gotovo svi i Turci i Grci žive na svom dijelu ostrva, uz slučajne izuzetke. Tako 0,5% Grka živi u Sjevernom Kipru i to na poluostrvu Karpas. Treba reći da 40% ovog naroda je izbjeglica u vlastitoj državi. S druge strane 1.3% Turaka živi u južnom dijelu i njih je mnogo manje izbjeglica. Što se tiče ostalih, ovdje ima mnogo manjinskih naroda, a ovaj podatak od 4% nije do kraja relevantan, jer njihov broj iz godine u godinu raste, a ima i dosta neprijavljenih ljudi, kao i oni koji su ovdje na privremenom radu ili nešto dužem [[turizam|turističkom]] odmoru. Dvije "autohtone" manjine koje žive ovdje duže vrijeme su Armenci i Maroniti, dok u novije vrijeme Kipar su naselile i druge etničke grupe, poput Engleza, [[Nijemci|Nijemaca]], Rusa, [[Jevreji|Jevreja]], [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] (najviše [[Srbi|Srba]]) i dr. Ipak ogromna većina ovih stanovnika živi u Republici Kipar, a izuzetak je jedino jedan broj Maronita i Kurda koji žive u TRSK. Religijska struktura se gotovo poklapa s etničkom. Dakle, Grci su [[Pravoslavlje|pravoslavci]], a Turci sunitski [[muslimani]], uz jedan manji broj [[Ateizam|ateista]] u oba naroda. Ostatak su Armenski pravoslavci, Maronitski [[kršćanstvo|kršćani]], [[Katoličanstvo|rimokatolici]], [[Protestantizam|protestanti]], [[judaizam|jevreji]] i ostali pravoslavci. Slična je situacija i s [[jezik|jezičkom]] strukturom. Grci govore grčki, a Turci turski jezik. Ove manjine prakticiraju u svojim zajednicama svoje jezike, a oko 90% stanovništva govori i [[engleski jezik]]. Vezano za stepen urbanizacije treba samo reći da 69% stanovništva živi u gradovima, a ostatak je naravno ruralno stanovništvo. Spolno-starosna struktura pokazuje sljedeće: broj muškaraca i žena je otprilike podjednak, a udio mladog stanovništva je 22%, zrelog 67%, te starog 11%. Starosno-spolna piramida ima relativno pravilan oblik, međutim smatra se da će u narednih 50 godina ona postepeno gubiti svoju pravilnost, jer će se broj starog i zrelog stanovništva povećavati, dok će se broj mladog smanjivati. Očekivana životna dob na Kipru je 77 godina i nešto mjeseci. Za žene je ta očekivanost nešto veća nego za muškarce. Nepismenost na Kipru iznosi oko 2% (0,8% muškarci i 3,1% žene). Na Kipru osnovno [[obrazovanje]] traje 6, srednje još toliko, a oba su obavezna. U južnom dijelu ostrva postoji nekoliko univerziteta, dok učenici iz Sjevenog Kipra moraju ići u Republiku Tursku ako se žele dalje školovati. == Također pogledajte == * [[Sjeverni Kipar]] * [[Episkopi kantonman]] * [[Karpas]] == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == '''Vlada''' * [http://www.cyprus.gov.cy/ Službena stranica Republike Kipar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106033238/http://www.cyprus.gov.cy/portal/portal.nsf/dmlcitizen_en/dmlcitizen_en?OpenDocument |date=6. 1. 2010 }} * [http://www.kypros.org/Constitution/English/index.htm Ustav Republike Kipar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061003102510/http://www.kypros.org/Constitution/English/index.htm |date=3. 10. 2006 }} * [http://www.moi.gov.cy/moi/pio/pio.nsf/index_en/index_en?opendocument# Ured za odnose sa javnošću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190714044056/http://www.moi.gov.cy/moi/pio/pio.nsf/index_en/index_en?opendocument |date=14. 7. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20070407073757/http://www.centralbank.gov.cy/nqcontent.cfm?a_name=home Centralna banka Kipra] '''Informacije''' * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cy.html CIA World Factbook - ''Kipar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226020655/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cy.html |date=26. 12. 2018 }} * [http://www.cyprus-conflict.net "Kiparski sukob"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140112082705/http://cyprus-conflict.net/ |date=12. 1. 2014 }} Edukativna stranica o sukobima u Kipru * [http://www.cyprus-conflict.net cyprus-conflict.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140112082705/http://cyprus-conflict.net/ |date=12. 1. 2014 }} Objektivna stranica o sukobima na Kipru uz mnogo dokumentacije, detalja i izvještaja * [https://web.archive.org/web/20170922014631/http://cips.com.cy/ Novosti i informacije o oba dijela Kipra] '''Ostalo''' * [https://web.archive.org/web/20131210231903/http://cyprus.travel-photo.org/ Cyprus Travel Photo] Fotografije Kipra * [https://web.archive.org/web/20061023032333/http://www.totallyproperty.com/cyprus-property/ Cyprus Property Forum] - Forum o ulaganjima u Kipar * [https://web.archive.org/web/20050528140646/http://www.cet.co.yu/arhiva/10/r10_kipar.htm Razglednica - Kipar] * [https://web.archive.org/web/20061113002618/http://www.cypruslinks.com/ Cyprus Guide] {{Commonscat|Cyprus}} {{Commonwealth}} {{Države Evrope}} {{Države Azije}} {{EU}} {{Mediteranska unija}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Kipar| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]] [[Kategorija:Ostrvske države]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Ostrva u Sredozemnom moru]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] 1rexp5sfil17ggn6s21bt33uwaeyjdz Stjepan Ostoja, kralj Bosne 0 5702 3897715 3894941 2026-06-07T12:42:31Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime =Stjepan Ostoja | Nasljeđivanje =[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] | Nasljeđivanje1 =Kralj Bosne | Slika = | Opis slike = | Vladavina =[[1398]] - [[1404]] | Vladavina1 =[[1409]] - [[1418]] | Krunidba = | Prethodnik =[[Jelena Gruba]] | Prethodnik1 =[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] | Nasljednik =[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] | Nasljednik1 =[[Stjepan Ostojić]] | Supružnik =[[Vitača]]<br>[[Kujava Radenović]]<br />[[Jelena Nelipčić]] | Djeca =[[Stjepan Ostojić]]<br>[[Radivoj Ostojić]]<br>[[Stjepan Tomaš]] | Dinastija =[[Kotromanići]] | Otac =[[Vladislav Kotromanić]] | Majka = | Datum rođenja = | Mjesto rođenja = | Datum smrti =[[septembar]] [[1418.]] | Mjesto smrti =najvjerovatnije [[Bobovac]] | Mjesto sahrane =[[Bobovac]] |}} '''Stjepan Ostoja''' (umro u septembru 1418) bio je [[spisak bosanskih vladara|kralj Bosne]] u dva navrata. Na prijestolje je prvi put došao uz pomoć [[Veliki vojvoda bosanski|velikog vojvode]] bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], da bi ga isti uz pomoć vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] zbacio šest godina kasnije. Povratio je konačno krunu [[1409]]. i održao se na prijestolju još devet godina, do svoje smrti. == Porijeklo == Stjepan Ostoja je pripadao dinastiji [[Kotromanići|Kotromanića]], što se može zaključiti iz dokumenata izdatih tokom njegove vladavine. Međutim, njegovo tačno porijeklo nije sasvim sigurno budući da se prije dolaska na prijestolje ne spominje u danas postojećim primarnim izvorima.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Ostojin sin, kralj [[Stjepan Tomaš]], [[1444]]. u svojoj povelji svog prethodnika, kralja [[Tvrtko II|Stjepana Tvrtka II Tvrtkovića]], naziva "''patruus noster carissimus''" ([[bosanski jezik|bosanski]]: "naš najdraži stric"). Iz toga se može zaključiti da je kralj Stjepan Ostoja bio sin Vladislava Kotromanića, brat kralja [[Tvrtko I|Stjepana Tvrtka I]].<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine</ref> Orbini Ostoju ipak naziva sinom Pavla Krstića iz porodice Jablanoviće, ali je po Orbiniju Ostoja bio povezan sa Kotromanićima ženskom linijom.<ref>''Kraljevstvo Slavena'', Mauro Orbini</ref> == Prva vladavina == [[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]]] U političkom životu Bosne Ostoja se javio kasno, kao pretendent [[1397]]. godine, a podržavali su ga najmoćniji velikaši [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]. U prvoj polovini [[1398]]. nastojao je suzbiti humske [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]] i Nikoliće. Odmah po dolasku na vlast izrazio je podršku napuljskom kralju [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislavu Anžuvinskom]] u njegovoj borbi za ugarsku krunu protiv [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]]. Kralj Sigismund je stoga iste godine pokušao napasti Bosnu, ali je bio spriječen. Međutim, napad su izvršile Osmanlije.<ref name="Fine"/> Dvije godine nakon dolaska na prijestolje požalio se Dubrovčanima zbog prodaje Bosanaca u roblje u tom gradu. Pošto rimokatolici nisu mogli biti prodavani kao robovi, pretpostavlja se da se radilo o pripadnicima [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], kojoj je zasigurno pripadao i sam Ostoja, kao jedini nekatolički kralj Bosne. U ovom nastojanju podržavao ga je veliki vojvoda bosanski [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], također pripadnik Crkve bosanske. Došlo je do kraćeg rata s Dubrovnikom, ali njihov uspjeh se očitovao šesnaest godina kasnije, kada je u Dubrovniku zabranjena prodaja robova.<ref name="Fine"/> Dobri odnosi Ostoje i Hrvatinića prekinuti su kada je kralj oduzeo zemlju jednom plemiću koji je bio pod vojvodinom zaštitom. Do marta [[1404]]. Ostoja je bio u zavadi i s Hrvatinićem i sa [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljem Hranićem Kosačom]], dvojicom najmoćnijih velikaša svoga kraljevstva. Nijedan od njih nije prisustvovao zasjedanju [[stanak|stanka]] kojeg je Ostoja sazvao krajem aprila [[1404]]. Već u maju plemstvo se sastalo i zbacilo Ostoju, te novim kraljem proglasilo Tvrtka II. Razlog za zbacivanje Ostoje bila je njegova tvrdoglavost, autoritativnost i želja da vlada nezavisno od moćnih velikaša, što je pokazao rat s Dubrovnikom kojeg nijedan plemić nije želio.<ref name="Fine"/> == Borba za krunu == Ostoja je izbjegao hapšenje i zatvaranje bježeći iz [[Bobovac|Bobovca]] na ugarski dvor kod kralja Sigismunda, s kojim se u međuvremnu pomirio. Sigismund mu je odmah obećao vojnu podršku. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i Bobovac, gdje je Ostoja od tada stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Jedinu podršku unutar kraljevstva Ostoja je imao kod [[Radivojevići|Radivojevića]], ali su mu i oni ubrzo prestali biti lojalni. Ostoja je tako bio u posjedu kraljevske krune i prijestolnice, ali je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja njegovog polubrata. Sigismundom je nastavio napadati Tvrtka sve do presudne bitke kod Dobora u septembru [[1408]]. godine, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Mletački izvori navode da je Sandalj Hranić Kosača igrao veliku ulogu u vraćanju Ostoje na prijestolje, mada nije jasno zašto.<ref name="Fine"/> == Druga vladavina == Iako je do kraja [[1409]]. bio svugdje priznat kao kralj Bosne, Ostojina pozicija je još uvijek bila nestabilna. Njegovi vazali su mu bili neposlušni i vodili su računa samo o vlastitim interesima, te čak i sami pregovarali s ugarskim kraljem. Neki od njih, poput Hrvatinića, pokorili su se direktno Sigismundu, umjesto Ostoji kao Sigismundovom vazalu. Hrvatinić je bio posebno opasan pošto je, budući da je bio znatno moćniji od Ostoje, mogao s ugarskim kraljem raditi protiv njega. Nadalje, pojedini velikaši, kao što je bio Kosača, priznali su Ostoju, ali ne i Sigismunda, ostavši vjerni Ladislavu sve do [[1410]].<ref name="Fine"/> === Sukob s Ugarskom === [[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]]]] Ostoja je ostao neprijateljski raspoložen prema Hrvoju. Pokušao ga je onesposobiti dajući drugim plemićima zemlju koja je pripadala njemu ili njegovim vazalima. Vidjevši da se rasplamsava sukob između njih, Sigismund, koji je želio zadržati dobre odnose s moćnim vojvodom, počeo se hladiti prema Ostoji. Osjećajući prijetnju ove dvojice i ljubomoru prema Hrvoju, čija ga je prisutnost sprječavala da istinski upravlja kraljevstvom, Ostoja se istinski trudio da poboljšava svoj odnos s drugim velikašima, poput Kosače i [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata svoje supruge [[Kujava Radinović|Kujave]]. Ostojin sukob s Hrvatinićem i popravljanje odnosa s Kosačom i Radinovićem, koji su još uvijek podržavali Ladislava Anžuvinskog, potakli su Hrvatinića i Sigismunda da pokrenu rat protiv Ostoje [[1410]]. Ostoja je izgubio teritorij na sjeveroistoku Bosne, uključujući [[Vranduk]], [[Srebrenik]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te na kraju [[Visoko]], te je prisiljen na bijeg. Sigismund je tada razmišljao da se okruni kao kralj Bosne, ali se Hrvoje s tim nije slagao, tako da je napustio tu zamisao.<ref name="Fine"/> U zimu 1410/[[1411]]. Ostoja je otputovao u [[Đakovo]] i pokorio se Sigismundu. Sigismund ga je priznao kao kralja Bosne, a Ostoja njega zauzvrat kao svog [[suzeren|suveren]] i predao mu [[Usora|Usoru]] i Soli, teritorije koje su vjerovatno već bile pod mađarskom okupacijom.<ref name="Fine"/> === Sukob s Osmanlijama === U maju [[1414]]. Osmanlije su pokrenule veliku vojnu kampanju protiv Bosne s ciljem vraćanja Tvrtka II na prijestolje. Proglasili su Tvrtka kraljem i harali Ostojinom i Sandaljevom zemljom nadajući se da će oslabiti Bosnu izazivanjem građanskog rata. Ostojin šura, Pavle Radinović, odmah je stao na Tvrtkovu stranu. Većina plemstva bila je na Ostojinoj strani. Osmanlije su se ubrzo povukle, ostavivši Tvrtka da se sam bori, da bi se vratili u februaru sljedeće godine. Odnijeli su pobjedu, uz Hrvojevu pomoć, nad ugarskom vojskom, prisilivši Ostoju i Sandalja da se pomire s Hrvojem. I Osmanlije i Hrvoje su zatim iz nepoznatih razloga zaboravili na Tvrtka i priznali Ostoju kao kralja.<ref name="Fine"/> === Ubistvo Radinovića === Ostoja je zatim u augustu [[1415]]. s Kosačom organizirao ubistvo svog nelojalnog šure. Kralj ga je pozvao na sjednicu sabora bosanske vlastele kod [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] zajedno sa starijim sinom [[Petar Radinović|Petrom]], a zatim na jahanje. Kada su se udaljili, Ostoja, Sandalj i njihova pratnja je napala Radinoviće, ubivši oca i zarobivši sina. Ostoja se odmah potom razveo od Radinovićeve sestre Kujave, što mu je donijelo neprijateljstvo s vlastitim sinom kojeg mu je rodila Kujava, [[Stjepan Ostojić|Stjepanom Ostojićem]].<ref name="Fine"/> === Hrvojeva smrt === Godine [[1416]]. umro je Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ostoja je odmah oženio njegovu udovicu, [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], koja mu je donijela značajan teritorij; između ostalog, Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. Ovaj brak ga je izuzetno osnažio, što nije odgovaralo osmanskom sultanu [[Mehmed I|Mehmedu I]]. Sultan je sazvao sastanak Ostojine opozicije, kojem su prisustvovali, između ostalih, Sandalj, Radoslav Pavlović (mlađi sin Pavla Radinovića) i Ostojin jedini zakoniti sin, Stjepan Ostojić. Na tom sastanku je optužen za ubistvo Pavla Radinovića. Vješto je uspio zavaditi nove saveznike, a prethodne rivale, Kosače i Radinoviće. Radinovići i Osmanlije su Ostoji pomogli da zauzme veliki dio Sandaljeve teritorije, zauzevši čak [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]].<ref name="Fine"/> Međutim, Ostoja umire iznenada [[1418]]. Sahranjen je u kraljevskom mauzoleju na [[Bobovac|Bobovcu]]. Naslijedio ga je Stjepan Ostojić. == Brakovi i potomstvo == Stjepan Ostoja se ženio tri puta. Njegova prva žena zvala se [[Vitača]]. Od nje se raveo [[1399]]. godine, nakon što je izabran za kralja, pošto je želio oženiti ženu višeg roda. Iste godine oženio je [[Kujava Radenović|Kujavu Radenović]]. S kraljicom Kujavom imao je sina: * [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne]] (umro cca [[1422]]) Godine [[1415]]/[[1416|6]]. razveo se od Kujave i oženio [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], udovicu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. S njom nije imao djece. Ostoja je imao i dva vanbračna sina: *[[Radivoj Ostojić|Radivoj Ostojić, kralj Bosne]] (umro [[1463]]) *[[Stjepan Tomaš, kralj Bosne]] (umro [[1461]]) == Također pogledajte == * [[Kotromanići]] * [[Historija Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] == Reference == {{Refspisak}} ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1398]]-[[1404]] |prethodnik=[[Jelena Gruba]] |nasljednik=[[Stjepan Tvrtko II]] }} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1412]]-[[1418]] |prethodnik=[[Stjepan Tvrtko II]] |nasljednik=[[Stjepan Ostojić]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{Commonscat| Stephen Ostoja of Bosnia}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] 6qfil684d79liwz5pulerk8jam0inx3 Gradiška 0 6156 3897709 3894931 2026-06-07T12:41:19Z PanaskoBot 180210 /* Osmanlijsko doba */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897709 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gradiška | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gradiška | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | total_width = 300 | border = infobox | perrow = 1/2/2 | caption_align = center | image1 = Dvoranaservitium.jpg | image2 = Gradiska.jpg | image3 = Gradiska2013.jpeg | image4 = Savski most u Gradišci.JPG | image5 = Zdravofest Gradiška.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Gradiške | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Грб Градишке.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Gradiška municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gradiška u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|08|N|17|15|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = [[Zoran Adžić]]<ref>{{cite web |url=http://www.gradgradiska.com/gradonacelnik/ |title= Gradonačelnik |website=Grad Gradiška |access-date= 30. 7. 2021}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 9.18 | površina_grada = 761.62 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 14368 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 51727 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78 400 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 206156<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20125 | veb-sajt = {{URL|http://www.gradgradiska.com/}} | fusnote = }} '''Gradiška''' (prije '''Bosanska Gradiška''') jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (u regiji [[Bosanska krajina]]). Zahvata [[Lijevče polje]] i [[Potkozarje]], s površinom od 761,62&nbsp;km<sup>2</sup>. Na sjeveru graniči s općinama [[Nova Gradiška]] i [[Novska]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uz rijeku [[Sava|Savu]] u dužini od 40&nbsp;km, na istoku graniči s općinom [[Srbac]], na jugu najvećim dijelom s [[Laktaši]]ma i djelimično s [[Banja Luka|Banjom Lukom]], a na zapadu i jugozapadu s [[Kozarska Dubica|dubičkom]] i [[prijedor]]skom općinom. == Historija == Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prethistorijskog doba. ''Gradiskia'', ''Gradisthue'','' Gradiscia'' su nazivi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] koji potiču iz [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Nakon osnivanja [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] (Noe Gradisca) [[1784]]. godine, naziv Alt Gradisca ili Vtero Gradisca (Stara Gradiška) se upotrebljava za naselje na lijevoj obali [[sava|Save]], dok desna obala Save dobija ime Gradisca Turcicum (Turska Gradiška). Kasnije se ovaj grad naziva i Berbir po istoimenoj osmanskoj tvrđavi koja je tu sagrađena. Samo ime Gradiška podsjeća na neki grad, građenje, građevinu ili slično. Poznati osmanski putopisac iz [[17. vijek]]a Evlija Čelebija, opisujući ovo mjesto u to vrijeme kaže da ''Gradiška na bosanskom jeziku znači mali grad''. Austougarske vlasti uvode službeni naziv Bosanska Gradiška [[1882]]. === Prethistorijsko doba === U prethistorijsko doba ovaj kraj je bio naseljen i prije dolaska [[Rimljani|Rimljana]], a dokaz za to su arheološka nalazišta i brojni pronađeni predmeti. O bogatstvu ovog kraja šumskim blagom u prošlosti govore današnji nazivi brojnih sela i naselja: [[Liskovac (Gradiška)|Liskovac]], [[Dubrave]], [[Topola]], [[Lipovača]], [[Kruškik]], [[Brezik]], [[Bukvik]], [[Vrbaška]], [[Vrbovljani]], [[Dubovac]] i sl, dok drugi nazivi govore o čestim poplavama Save i njenih pritoka: [[Dolina]], [[Polij]], [[Liman]], [[Čatrnja (Gradiška)|Čatrnja]], [[Greda]], [[Jame]], [[Mokrice]] i dr. Nekadašnjim stanovnicima su šume služile za lov, a drvo im je bilo potrebno za gradnju građevina i utvrđenja, te čamaca i većih plovila. Sistematska istraživanja na ovom lokalitetu su započela krajem [[19. vijek]]a, a [[Donja Dolina]] je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište na ovom području. Donja Dolina je postala poznata širom [[Evropa|Evrope]] zahvaljujući eminentnim austrijskim znanstvenicima češkog porijekla Franji Fijali i Ćiri Truhelki. Veliki drveni čamac iskopan je u jednom komadu, star 3.000 godina, kao i brojni drugi predmeti nađeni u grobnicama i sojnicama. Sve se ovo čuva u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a dosta alata, oružja i posuđa iz Donje Doline nalazi se i u muzejima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i Gradišci. === Rimsko doba === U doba [[Rimljani|Rimljana]] na mjestu sadašnjeg grada nalazilo se naselje ''Municipium Servicium'', koje je bilo važna raskrsnica puteva prema istoku i jugu [[Balkan]]a, odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Ono se početkom nove ere spominje pod imenima ''Servitium'', ''Serviti'', ''Serbitio'' i slično. === Srednji vijek === Oko [[1330]]. Gradiška se spominje kao slobodna varoš. U srednjem vijeku Gradiška je imala veliki značaj kao mjesto prelaska preko rijeke [[Sava|Save]]. === Osmanlijsko doba === Historičari se slažu, da je između [[1535]]. i [[1537]]. Gradiška konačno mogla potpasti pod [[Osmansko Carstvo|osmansku vlast]]. Osmanlije su se na ovim prostorima zadržale sve do [[Historija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] [[1878]]. Već [[1532]]. osmanska vlast kod Kobaša uspostavlja mostobran za svoja daljnja osvajanja u pravcu sjevera. [[Stjepan Berislavić]], krupni feudalac u to vrijeme prelazi na stranu [[Osmanlije|Osmanlija]] i postaje osmanski [[vazal]] gdje nastavlja da vlada nad svojim posjedima, ali pod uvjetima da priznaje novu vlast i pomaže prilikom ratnih operacija. [[1535]]. se navodi u jednom zapisu da je požeški župan Đuro Banfina imenovan za upravnika tvrđave Gradiška, koju je zatim utvrdio i naoružao i da se branio od Osmanlija. U tekstu se dalje navodi da je nešto kasnije tvrđava napadnuta te da su ''"Turci posla imali dok su je pridobili i od ljutosti sa zemljom sravnili." '' Mada, prema nekim drugim izvorima Gradiška je te godine pala pod osmanlijsku vlast. Vojnu akciju je poveo bosanski [[sandžak-beg]] [[Gazi Husrev-beg]] [[1535]]. gdje je također učestvovao i sultanov vazal [[Stjepan Berislavić]]. Tom prilikom je došlo do sukoba između njih, koji se završio bijegom Stjepana Berislavića. Nakon toga u kratko vrijeme čete Gazi Husrev-bega su zauzele njegove gradove Kobaš, Brod, Gradišku i druga mjesta, što znači da je Gradiška sa susjednim mjestima došla vjerovatno 1535. (definitivno 1537) pod osmansku vlast. Narod se iz tih krajeva iseljavao u [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]], a neki čak i u [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Od onih koji su ostali jedan znatan dio prihvata [[islam]]. Masovna islamizacija je bila dio društvenih procesa u Bosni toga doba, a na području Gradiške posebno je bila izražena na području [[Cernik]]a{{dn}}. Zagrebački [[biskup]] Simun navodi da je u to vrijeme 40.000 katoličkih starosjedilaca primilo islam. Iz ovih podataka može se zaključiti da je stanovništvo prihvatilo novu vlast. Smatra se da je tome vjerovatno doprinjelo nasilje domaćih feudalaca prije dolaska Osmanlija, ali također i garancija Osmanlija za miran i siguran život. Seljaci su uživali u sigurnosti, bilo je više mira i reda nego ranije. Obaveze i davanja nisu bili tako teški kao ranije. Nije bilo pljački i pustošenja, nestalo je stalnih sukoba između domaćih [[feudalac]]a, sve dok [[Osmansko Carstvo]] nije počelo da slabi, negdje sredinom [[17. vijek]]a. Historijski dokumenti [[1553]]. spominju Gradišku i u kontekstu, kad ju je upravitelj [[Sisak|Siska]] [[Petar Erdedi]] spalio do temelja. Ovo isto su učinili [[1600]]. i [[Slavonija|slavonski]] pljačkaši, braća Marko i Mato Lapsanović. [[17. vijek]] je period kad je ratna aktivnost bila smanjena, a vjerska tolerancija bila veća. Ne treba zaboraviti da je [[Mehmed II]] (1451-1481), poslije zauzimanja Bosne, izdao ferman franjevcima Bosne Srebrene da mogu nesmetano obavljati vjerske aktivnosti. Prema izvještaju Tome Ivkovića iz [[1630]]. [[franjevci]] iz [[Visoko]]g, sasvim neometani od osmanskih vlasti, obavljaju crkvenu upravu u Gradišci, a fra Mirijan Marović navodi da [[1665]]. u Gradišci pored muslimanskih ima i 200 kršćanskih kuća. === Austrougarsko doba === Od [[1878]]. do [[1918]]. Godine je Gradiska pripadala Austrougarskoj. === Dvadeseti vijek === Jedno od najvećih naselja u Gradišci je [[Orahova]] sa 4.500 stanovnika (99% Bošnjaci). Orahova je nastala 1860. godine, kada su se doselili Bošnjaci protjerani iz Srbije zbog svoje vjere. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] stanovništvo je protjerano, ali nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stanovništvo se vratilo u svoje naselje. === Rat u Bosni i Hercegovini === Uoči rata općina Bosanska Gradiška imala je 59.974 stanovnika, od čega su [[Srbi]] činili relativnu većinu, a značajan udio stanovništva činili su [[Bošnjaci]] (u popisu 1991. vođeni kao ''Muslimani'') i [[Hrvati]].<ref name="Gradiška">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=20125&show=12|title=Gradiška|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=9. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241109115640/http://www.statistika.ba/?show=12&id=20125|url-status=dead}}</ref> Tokom rata područje općine bilo je pod kontrolom vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a rat je obilježen progonom i prisilnim odlascima dijela nesrpskog stanovništva, pojedinačnim i grupnim zločinima nad civilima te poslijeratnim sporim procesom povratka.<ref name="ICTYBrdjaninCIS">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf|title=Case Information Sheet: Radoslav Brđanin (IT-99-36)|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="UN1994">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/file/About/OTP/un_commission_of_experts_report1994_en.pdf|title=Final report of the Commission of Experts established pursuant to Security Council resolution 780 (1992)|website=United Nations / ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U političkoj krizi koja je prethodila ratu Bosanska Gradiška ušla je u sastav [[Autonomna Regija Krajina|Autonomne Regije Krajina]] (ARK), jedne od srpskih teritorijalno-političkih struktura uspostavljenih u Bosni i Hercegovini početkom [[1992]].<ref name="ICTYARK">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/ind/en/brd-2ai100312e.pdf|title=Brdjanin and Talic - Further Amended Indictment|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Područaj općine imalo je poseban strateški značaj zbog položaja na desnoj obali [[Sava|Save]], nasuprot [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te zbog cestovnih veza prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]]. Zbog toga je Bosanska Gradiška tokom rata predstavljala važnu komunikacijsku tačku između prostora pod kontrolom vlasti bosanskih Srba i susjedne Hrvatske.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-ii011122e.htm|title=Bosnia and Herzegovina: Initial Indictment against Slobodan Milošević|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom [[1992]]. općina Bosanska Gradiška bila je uključena u širi sistem vlasti, policijskih struktura i kriznih štabova koji je u više krajiških općina poslužio za uspostavljanje pune kontrole srpskih političkih i vojnih organa nad teritorijom ARK-a.<ref name="ICTYBrdjaninCIS" /><ref name="ICTYARK" /> U presudama, optužnicama i pratećoj dokumentaciji [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] Bosanska Gradiška navodi se među općinama obuhvaćenim kampanjom progona nesrpskog stanovništva na području Bosanske krajine.<ref name="ICTYBrdjaninCIS" /><ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Ratko Mladić - Amended Indictment|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Posljedica takve politike bili su hapšenja, pritvaranja, prisilni odlasci i trajna promjena etničke strukture stanovništva. U dokumentaciji Tribunala i drugih međunarodnih tijela Bosanska Gradiška spominje se i kao mjesto kroz koje su vršeni transferi i deportacije civila iz drugih krajiških općina, uključujući transport dijela zatočenika i protjeranih osoba prema području Save i granice s Hrvatskom.<ref name="UN1994" /> Za područje Bosanske Gradiške vođeni su i postupci pred domaćim i međunarodnim institucijama u vezi sa ubistvima, zlostavljanjem civila i nestancima. U predmetu ''Brđanin'' Tribunal je, između ostalog, razmatrao navode o ubistvu više osoba na pijaci i u okolini grada Bosanske Gradiške u augustu 1992. godine, što potvrđuje da je i ovo područje bilo obuhvaćeno optužbama za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tdec/en/brd-dec031128e.pdf|title=Decision on Motion for Acquittal Pursuant to Rule 98bis|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Pred [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Komisijom za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] vođeni su i predmeti koji su se odnosili na nestanke civila na području Bosanske Gradiške, uključujući slučajeve osoba odvedenih tokom 1992. čija sudbina dugo nije bila razjašnjena.<ref>{{cite web|url=https://hrc.ustavnisud.ba/database/decisions/CH02-8744%20Vistica%20Admissibility%20and%20Merits%20E.pdf|title=Vistica Admissibility and Merits (CH/02/8744)|website=Human Rights Chamber for Bosnia and Herzegovina|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Iako na području općine nije vođena velika frontovna kampanja poput onih u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, rat u Bosanskoj Gradiški imao je izrazito civilnu dimenziju: kontrolu nad lokalnim institucijama, progone, promjenu vlasničkih i stambenih odnosa, kao i dugotrajne posljedice po međuetničke odnose i demografsku strukturu.<ref name="ICTYBrdjaninCIS" /><ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/reports/1997/bosnia2/|title=War Criminals Still Reaping Rewards|website=Human Rights Watch|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Posljedice i poratni period === Rat i protjerivanja doveli su do znatnog smanjenja broja stanovnika općine. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Gradiška je imala 51.727 stanovnika, što je osjetno manje nego 1991.<ref name="Gradiška"/> Poslijeratni povratak tekao je sporo i bio je opterećen sigurnosnim incidentima, pritiscima na povratnike i problemima u ostvarivanju imovinskih i stanarskih prava.<ref>{{cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/human-rights-report-july-1998/|title=Human Rights Report: July 1998|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="refworld.org">{{cite web|url=https://www.refworld.org/policy/countrypos/unhcr/1999/en/97242|title=Update of UNHCR's Position on Categories of Persons from Bosnia and Herzegovina who are in Continued Need of International Protection|website=UNHCR / Refworld|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U izvještajima međunarodnih organizacija iz druge polovine [[1990-e|1990-ih]] Gradiška se navodi među mjestima u kojima su povratnici, posebno bošnjački povratnici, bili izloženi zastrašivanju, napadima na imovinu i administrativnim preprekama.<ref name="refworld.org"/><ref>{{cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/human-rights-report-7-13-july-97/?print=print|title=Human Rights Report: 7-13 July 1997|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Geografija == Na području grada živi oko 52.000 stanovnika, a u naseljenom mjesto oko 14.000. Grad ima 69 naseljenih mjesta i 53 [[mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Najveća naseljena mjesta su [[Nova Topola (Gradiška)|Nova Topola]], [[Gornji Podgradci]], [[Orahova]] i [[Turjak]]. Cijelo područje grada je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa središtem grada autobuskim linijama, a iz Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Subotica|Subotici]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim mjestima. Gradiška je udaljena od Banje Luke 50&nbsp;km, te od [[Zagreb]]a 130&nbsp;km. Putnu mrežu čini 700&nbsp;km lokalnih i regionalnnh puteva, te 90&nbsp;km magistralnih puteva, koji preko Gradiške vode prema istočnom djelu Bosne i Hercegovine i Banjoj Luci, a na sjever prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi. U Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni [[saobraćaj]]. Pored rijeke [[Sava|Save]], koja je u ovom području plovna, ovaj kraj je bogat i brdskim rijekama, od kojih su najveće [[Vrbaška]], [[Jablanica (rijeka)|Jablanica]], [[Jurkovica]] i [[Lubina]]. Gradiška je smještena na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300 m. Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], plodno Lijevče polje i dijelovi [[Posavina|Posavine]], pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke [[Sava|Save]] i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gradiške|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradiški}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20125 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 20/21) |work=fzs.ba |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 51727 | g2013_bosnjaci = 7580 | g2013_srbi = 41863 | g2013_hrvati = 826 | g2013_bosanci = 26 | g2013_romi = 395 | g2013_muslimani = 119 | g2013_bosanciihercegovci = 14 | g2013_albanci = 30 | g2013_jugosloveni = 76 | g2013_ukrajinci = 111 | g2013_crnogorci = 29 | g2013_slovenci = 14 | g2013_pravoslavci = 6 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 416 | g2013_nepoznato = 43 | g1991_ukupno = 59974 | g1991_muslimani = 15851 | g1991_srbi = 35753 | g1991_hrvati = 3417 | g1991_jugosloveni = 3311 | g1981_ukupno = 58095 | g1981_muslimani = 13026 | g1981_srbi = 32825 | g1981_hrvati = 3544 | g1981_jugosloveni = 7638 | g1981_slovenci = 31 | g1981_crnogorci = 57 | g1981_albanci = 70 | g1981_madjari = 12 | g1981_romi = 232 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 53581 | g1971_muslimani = 12688 | g1971_srbi = 35038 | g1971_hrvati = 4415 | g1971_jugosloveni = 415 | g1971_slovenci = 25 | g1971_crnogorci = 61 | g1971_albanci = 56 | g1971_madjari = 10 | g1971_romi = 29 | g1971_makedonci = 5 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 206156 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 14368 | g2013_bosnjaci = 2408 | g2013_srbi = 11122 | g2013_hrvati = 294 | g2013_bosanci = 19 | g2013_romi = 34 | g2013_muslimani = 75 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 29 | g2013_jugosloveni = 38 | g2013_ukrajinci = 17 | g2013_crnogorci = 14 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 16841 | g1991_muslimani = 7188 | g1991_srbi = 6502 | g1991_hrvati = 781 | g1991_jugosloveni = 1788 | g1981_ukupno = 13475 | g1981_muslimani = 5033 | g1981_srbi = 4251 | g1981_hrvati = 730 | g1981_jugosloveni = 3218 | g1981_slovenci = 20 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 44 | g1981_madjari = 4 | g1981_romi = 42 | g1981_makedonci = 9 | g1971_ukupno = 9585 | g1971_muslimani = 5377 | g1971_srbi = 2911 | g1971_hrvati = 808 | g1971_jugosloveni = 306 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 12 | g1971_albanci = 25 | g1971_madjari = 3 | g1971_romi = 9 | g1971_makedonci = 2 }} == Privreda == Zahvaljujući [[prirodni resursi|prirodnim resursima]] u proteklim decenijama ostvaren je uspješan privredni rast i razvoj. [[Ekonomija|Ekonomska]] osnova je stalno jačana izgradnjom novih privrednih i infrastrukturnih objekata, povećanjem proizvodnje i izvoza na strana [[tržište|tržišta]]. Male [[zanat]]ske [[radionica|radionice]], prerastale su u savremene [[fabrika|fabrike]], a na resursima velikog šumskog bogatstva [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], te plodnih oraničnih površina Lijevče polja i Potkozarja, izgrađeni su prerađivački kapaciteti u [[industrija|industriji]] namještaja, drvnoj, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Uporedo su razvijana i preduzeća u ostalim privrednim granama, a posebno u metalnoj i tekstilnoj industriji, mašinogradnji, građevinarstvu, trgovini te proizvodnji elektro-materijala i plastike. Privredni razvoj industrijskih preduzeća uspješno je pratio i razvoj komunalnih i uslužnih djelatnosti. U proteklih 50 godina izgrađen je cjelokupni privredni potencijal, stambeni fond, te infrastrukturni objekti, sa tendencijom stalne dogradnje. U privredi grada Gradiške, zaposleno je 6.000 radnika, a u vanprivrednim oblastima oko 2.000. Osnovni nosioci privrednih aktivnosti su državna preduzeća. U toku je proces transformacije državnog kapitala. U odnosu na [[Rat u Bosni i Hercegovini|prijeratni]] period dostignut je nivo industrijske proizvodnje od 25%. Na području grada posluje preko 600 privatnih preduzeća i više od 1.400 privatnih radnji. Većina aktivnosti privatnog sektora usmjerena je na područje [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]], a manji broj u nekim od proizvodnih djelatnosti. == Kultura == Osnovni nosilac kulturnih zbivanja u Gradišci je [[Dom kulture]], koji pruža uslove za rad Narodne biblioteke "[[Jovan Dučić]]" koja raspolaže sa preko 30.000 naslova klasične i stručne literature. U Domu kulture radi Gradski ženski hor koji je svoj višegodišnji rad krunisao sa nekoliko visokih priznanja, KUD "Kolovit" te Amatersko pozorište mladih "Anastasija". U zgradi Doma kulture su sjedišta i drugih nosioca aktivnosti kao što su: Narodni univerzitet, Udruženje književnika, Udruženje likovnih umjetnika, te društva "Prosvjeta", "Sokolsko društvo", "Dobrotvor" i "Kolo srpskih sestara". Na području grada, [[Srpska pravoslavna crkva]] je organizovana u 10 [[parohija]], u kojima je izgrađeno 12 hramova i 10 kapela. Najveći je Hram Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci čija je izgradnja započela [[1965]]. i trajala do [[1973]]. Najstarija [[crkva]] je u selu Romanovcima, Hram svetog Nikole, izgrađen prije 400 godina. U njemu se 1904. vjenčao [[Petar Kočić]]. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] [[Srbi|srpske]] vlasti su porušile sve islamske vjerske objekte i značajan dio rimokatoličkih, od kojih su mnogi bili i značajni kulturno-historijski objekti. Na području grada Gradiške u kampanji etničkog čišćenja, koju su sprovodile tadašnje srpske vlasti srušeni su ili oštećeni sljedeći vjerski objekti: gradska [[džamija]] u Gradišci, rimokatolička [[kapela]] u selu Bukvik, područne rimokatoličke crkve u selima Čatrnja i Mačkovac, džamije u Orahovi i Rovinama, te [[samostan]] u [[Nova Topola (Gradiška)|Novoj Topoli]]. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradišci}} == Sport == Najznačajni sportski klub je [[Fudbalski klub "Kozara"]], koji se takmičio u [[Premijer liga BiH|Premijer ligi BiH]]. Pored ovog kluba postoji još 25 registrovanih fudbalskih klubova koji se takmiče u nižim rangovima. Pored fudbalskih u gradu postoje dva rukometna kluba, dva košarkaška, dva odbojkaška, kuglaški, šahovski i četiri karate kluba. == Poznate ličnosti == * [[Atif Dudaković]], general * [[Safet Halilović]], političar * [[Radenko Milak]], slikar * [[Zvjezdan Misimović]], nogometaš * [[Marko Marin]], nogometaš * [[Vasa Čubrilović]], historičar i političar *[[Enver Šiljak]], narodni heroj Jugoslavije<ref>{{Cite journal|date=5. 11. 1946|title="Služben list FNRJ 89/46"|url=http://www.slvesnik.com.mk/Issues/23E7698DF3FB4D7FBB3FBEA9D2A6A547.pdf|journal=www.slvesnik.com.mk|access-date=8. 12. 2021}}</ref> == Također pogledajte == * [[Džamije u Gradišci]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gradiška}} * [http://www.gradgradiska.com/ Zvanični veb-sajt grada Gradiške] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Gradiška}} {{Sava}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Gradiška|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] pcm1j4ldyajmmkr3byuvslclx2ip8qr 3897762 3897709 2026-06-08T06:30:44Z Panasko 146730 3897762 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gradiška | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gradiška | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | total_width = 300 | border = infobox | perrow = 1/2/2 | caption_align = center | image1 = Dvoranaservitium.jpg | image2 = Gradiska.jpg | image3 = Gradiska2013.jpeg | image4 = Savski most u Gradišci.JPG | image5 = Zdravofest Gradiška.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Gradiške | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Грб Градишке.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Gradiška municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gradiška u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|08|N|17|15|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = [[Zoran Adžić]]<ref>{{cite web |url=http://www.gradgradiska.com/gradonacelnik/ |title= Gradonačelnik |website=Grad Gradiška |access-date= 30. 7. 2021}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 9.18 | površina_grada = 761.62 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 14368 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 51727 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 78 400 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 206156<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20125 | veb-sajt = {{URL|http://www.gradgradiska.com/}} | fusnote = }} '''Gradiška''' (prije '''Bosanska Gradiška''') jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (u regiji [[Bosanska krajina]]). Zahvata [[Lijevče polje]] i [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarje]], s površinom od 761,62&nbsp;km<sup>2</sup>. Na sjeveru graniči s općinama [[Nova Gradiška]] i [[Novska]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uz rijeku [[Sava|Savu]] u dužini od 40&nbsp;km, na istoku graniči s općinom [[Srbac]], na jugu najvećim dijelom s [[Laktaši]]ma i djelimično s [[Banja Luka|Banjom Lukom]], a na zapadu i jugozapadu s [[Kozarska Dubica|dubičkom]] i [[prijedor]]skom općinom. == Historija == Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prethistorijskog doba. ''Gradiskia'', ''Gradisthue'','' Gradiscia'' su nazivi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] koji potiču iz [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Nakon osnivanja [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] (Noe Gradisca) 1784, naziv Alt Gradisca ili Vtero Gradisca (Stara Gradiška) se upotrebljava za naselje na lijevoj obali [[sava|Save]], dok desna obala Save dobija ime Gradisca Turcicum (Turska Gradiška). Kasnije se ovaj grad naziva i Berbir po istoimenoj osmanskoj tvrđavi koja je tu sagrađena. Samo ime Gradiška podsjeća na neki grad, građenje, građevinu ili slično. Poznati osmanski putopisac iz 17. vijeka Evlija Čelebija, opisujući ovo mjesto u to vrijeme kaže da ''Gradiška na bosanskom jeziku znači mali grad''. Austougarske vlasti uvode službeni naziv Bosanska Gradiška 1882. === Prethistorijsko doba === U prethistorijsko doba ovaj kraj je bio naseljen i prije dolaska [[Rimljani|Rimljana]], a dokaz za to su arheološka nalazišta i brojni pronađeni predmeti. O bogatstvu ovog kraja šumskim blagom u prošlosti govore današnji nazivi brojnih sela i naselja: [[Liskovac (Gradiška)|Liskovac]], [[Dubrave (Gradiška)|Dubrave]], [[Topola]], [[Lipovača]], [[Kruškik]], [[Brezik]], [[Bukvik]], [[Vrbaška]], [[Vrbovljani]], [[Dubovac]] i sl, dok drugi nazivi govore o čestim poplavama Save i njenih pritoka: [[Dolina]], [[Polij]], [[Liman]], [[Čatrnja (Gradiška)|Čatrnja]], [[Greda]], [[Jame]], [[Mokrice]] i dr. Nekadašnjim stanovnicima su šume služile za lov, a drvo im je bilo potrebno za gradnju građevina i utvrđenja, te čamaca i većih plovila. Sistematska istraživanja na ovom lokalitetu su započela krajem [[19. vijek]]a, a [[Donja Dolina]] je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište na ovom području. Donja Dolina je postala poznata širom [[Evropa|Evrope]] zahvaljujući eminentnim austrijskim znanstvenicima češkog porijekla Franji Fijali i Ćiri Truhelki. Veliki drveni čamac iskopan je u jednom komadu, star 3.000 godina, kao i brojni drugi predmeti nađeni u grobnicama i sojnicama. Sve se ovo čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a dosta alata, oružja i posuđa iz Donje Doline nalazi se i u muzejima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i Gradišci. === Rimsko doba === U doba [[Rimljani|Rimljana]] na mjestu sadašnjeg grada nalazilo se naselje ''Municipium Servicium'', koje je bilo važna raskrsnica puteva prema istoku i jugu [[Balkan]]a, odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Ono se početkom nove ere spominje pod imenima ''Servitium'', ''Serviti'', ''Serbitio'' i slično. === Srednji vijek === Oko 1330. Gradiška se spominje kao slobodna varoš. U srednjem vijeku Gradiška je imala veliki značaj kao mjesto prelaska preko rijeke [[Sava|Save]]. === Osmanlijsko doba === Historičari se slažu, da je između 1535. i 1537. Gradiška konačno mogla potpasti pod [[Osmansko Carstvo|osmansku vlast]]. Osmanlije su se na ovim prostorima zadržale sve do [[Historija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] 1878. Već 1532. osmanska vlast kod Kobaša uspostavlja mostobran za svoja daljnja osvajanja u pravcu sjevera. [[Stjepan Berislavić]], krupni feudalac u to vrijeme prelazi na stranu [[Osmanlije|Osmanlija]] i postaje osmanski [[vazal]] gdje nastavlja da vlada nad svojim posjedima, ali pod uvjetima da priznaje novu vlast i pomaže prilikom ratnih operacija. Godine 1535. se navodi u jednom zapisu da je požeški župan Đuro Banfina imenovan za upravnika tvrđave Gradiška, koju je zatim utvrdio i naoružao i da se branio od Osmanlija. U tekstu se dalje navodi da je nešto kasnije tvrđava napadnuta te da su ''"Turci posla imali dok su je pridobili i od ljutosti sa zemljom sravnili." '' Mada, prema nekim drugim izvorima Gradiška je te godine pala pod osmanlijsku vlast. Vojnu akciju je poveo bosanski [[sandžak-beg]] [[Gazi Husrev-beg]] 1535. gdje je također učestvovao i sultanov vazal [[Stjepan Berislavić]]. Tom prilikom je došlo do sukoba između njih, koji se završio bijegom Stjepana Berislavića. Nakon toga u kratko vrijeme čete Gazi Husrev-bega su zauzele njegove gradove Kobaš, Brod, Gradišku i druga mjesta, što znači da je Gradiška sa susjednim mjestima došla vjerovatno 1535. (definitivno 1537) pod osmansku vlast. Narod se iz tih krajeva iseljavao u [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]], a neki čak i u [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Od onih koji su ostali jedan znatan dio prihvata [[islam]]. Masovna islamizacija je bila dio društvenih procesa u Bosni toga doba, a na području Gradiške posebno je bila izražena na području [[Cernik]]a{{dn}}. Zagrebački [[biskup]] Simun navodi da je u to vrijeme 40.000 katoličkih starosjedilaca primilo islam. Iz ovih podataka može se zaključiti da je stanovništvo prihvatilo novu vlast. Smatra se da je tome vjerovatno doprinjelo nasilje domaćih feudalaca prije dolaska Osmanlija, ali također i garancija Osmanlija za miran i siguran život. Seljaci su uživali u sigurnosti, bilo je više mira i reda nego ranije. Obaveze i davanja nisu bili tako teški kao ranije. Nije bilo pljački i pustošenja, nestalo je stalnih sukoba između domaćih [[feudalac]]a, sve dok [[Osmansko Carstvo]] nije počelo da slabi, negdje sredinom 17. vijeka. Historijski dokumenti 1553. spominju Gradišku i u kontekstu, kad ju je upravitelj [[Sisak|Siska]] [[Petar Erdedi]] spalio do temelja. Ovo isto su učinili 1600. i [[Slavonija|slavonski]] pljačkaši, braća Marko i Mato Lapsanović. [[17. vijek]] je period kad je ratna aktivnost bila smanjena, a vjerska tolerancija bila veća. Ne treba zaboraviti da je [[Mehmed II]] (1451-1481), poslije zauzimanja Bosne, izdao ferman franjevcima Bosne Srebrene da mogu nesmetano obavljati vjerske aktivnosti. Prema izvještaju Tome Ivkovića iz 1630. [[franjevci]] iz [[Visoko]]g, sasvim neometani od osmanskih vlasti, obavljaju crkvenu upravu u Gradišci, a fra Mirijan Marović navodi da 1665. u Gradišci pored muslimanskih ima i 200 kršćanskih kuća. === Austrougarsko doba === Od 1878. do 1918. godine je Gradiška pripadala Austro-Ugarskoj. === Dvadeseti vijek === Jedno od najvećih naselja u Gradišci je [[Orahova (Gradiška)|Orahova]] sa 4.500 stanovnika (99% Bošnjaci). Orahova je nastala 1860. godine, kada su se doselili Bošnjaci protjerani iz Srbije zbog svoje vjere. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] stanovništvo je protjerano, ali nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stanovništvo se vratilo u svoje naselje. === Rat u Bosni i Hercegovini === Uoči rata općina Bosanska Gradiška imala je 59.974 stanovnika, od čega su [[Srbi]] činili relativnu većinu, a značajan udio stanovništva činili su [[Bošnjaci]] (u popisu 1991. vođeni kao ''Muslimani'') i [[Hrvati]].<ref name="Gradiška">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=20125&show=12|title=Gradiška|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=9. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241109115640/http://www.statistika.ba/?show=12&id=20125|url-status=dead}}</ref> Tokom rata područje općine bilo je pod kontrolom vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a rat je obilježen progonom i prisilnim odlascima dijela nesrpskog stanovništva, pojedinačnim i grupnim zločinima nad civilima te poslijeratnim sporim procesom povratka.<ref name="ICTYBrdjaninCIS">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf|title=Case Information Sheet: Radoslav Brđanin (IT-99-36)|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="UN1994">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/file/About/OTP/un_commission_of_experts_report1994_en.pdf|title=Final report of the Commission of Experts established pursuant to Security Council resolution 780 (1992)|website=United Nations / ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U političkoj krizi koja je prethodila ratu Bosanska Gradiška ušla je u sastav [[Autonomna Regija Krajina|Autonomne Regije Krajina]] (ARK), jedne od srpskih teritorijalno-političkih struktura uspostavljenih u Bosni i Hercegovini početkom 1992.<ref name="ICTYARK">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/ind/en/brd-2ai100312e.pdf|title=Brdjanin and Talic - Further Amended Indictment|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Područaj općine imalo je poseban strateški značaj zbog položaja na desnoj obali [[Sava|Save]], nasuprot [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te zbog cestovnih veza prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]]. Zbog toga je Bosanska Gradiška tokom rata predstavljala važnu komunikacijsku tačku između prostora pod kontrolom vlasti bosanskih Srba i susjedne Hrvatske.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-ii011122e.htm|title=Bosnia and Herzegovina: Initial Indictment against Slobodan Milošević|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. općina Bosanska Gradiška bila je uključena u širi sistem vlasti, policijskih struktura i kriznih štabova koji je u više krajiških općina poslužio za uspostavljanje pune kontrole srpskih političkih i vojnih organa nad teritorijom ARK-a.<ref name="ICTYBrdjaninCIS" /><ref name="ICTYARK" /> U presudama, optužnicama i pratećoj dokumentaciji [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] Bosanska Gradiška navodi se među općinama obuhvaćenim kampanjom progona nesrpskog stanovništva na području Bosanske krajine.<ref name="ICTYBrdjaninCIS" /><ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf|title=Ratko Mladić - Amended Indictment|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Posljedica takve politike bili su hapšenja, pritvaranja, prisilni odlasci i trajna promjena etničke strukture stanovništva. U dokumentaciji Tribunala i drugih međunarodnih tijela Bosanska Gradiška spominje se i kao mjesto kroz koje su vršeni transferi i deportacije civila iz drugih krajiških općina, uključujući transport dijela zatočenika i protjeranih osoba prema području Save i granice s Hrvatskom.<ref name="UN1994" /> Za područje Bosanske Gradiške vođeni su i postupci pred domaćim i međunarodnim institucijama u vezi sa ubistvima, zlostavljanjem civila i nestancima. U predmetu ''Brđanin'' Tribunal je, između ostalog, razmatrao navode o ubistvu više osoba na pijaci i u okolini grada Bosanske Gradiške u augustu 1992. godine, što potvrđuje da je i ovo područje bilo obuhvaćeno optužbama za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tdec/en/brd-dec031128e.pdf|title=Decision on Motion for Acquittal Pursuant to Rule 98bis|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Pred [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Komisijom za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] vođeni su i predmeti koji su se odnosili na nestanke civila na području Bosanske Gradiške, uključujući slučajeve osoba odvedenih tokom 1992. čija sudbina dugo nije bila razjašnjena.<ref>{{cite web|url=https://hrc.ustavnisud.ba/database/decisions/CH02-8744%20Vistica%20Admissibility%20and%20Merits%20E.pdf|title=Vistica Admissibility and Merits (CH/02/8744)|website=Human Rights Chamber for Bosnia and Herzegovina|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Iako na području općine nije vođena velika frontovna kampanja poput onih u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, rat u Bosanskoj Gradiški imao je izrazito civilnu dimenziju: kontrolu nad lokalnim institucijama, progone, promjenu vlasničkih i stambenih odnosa, kao i dugotrajne posljedice po međuetničke odnose i demografsku strukturu.<ref name="ICTYBrdjaninCIS" /><ref>{{cite web|url=https://www.hrw.org/reports/1997/bosnia2/|title=War Criminals Still Reaping Rewards|website=Human Rights Watch|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Posljedice i poratni period === Rat i protjerivanja doveli su do znatnog smanjenja broja stanovnika općine. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Gradiška je imala 51.727 stanovnika, što je osjetno manje nego 1991.<ref name="Gradiška"/> Poslijeratni povratak tekao je sporo i bio je opterećen sigurnosnim incidentima, pritiscima na povratnike i problemima u ostvarivanju imovinskih i stanarskih prava.<ref>{{cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/human-rights-report-july-1998/|title=Human Rights Report: July 1998|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="refworld.org">{{cite web|url=https://www.refworld.org/policy/countrypos/unhcr/1999/en/97242|title=Update of UNHCR's Position on Categories of Persons from Bosnia and Herzegovina who are in Continued Need of International Protection|website=UNHCR / Refworld|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U izvještajima međunarodnih organizacija iz druge polovine [[1990-e|1990-ih]] Gradiška se navodi među mjestima u kojima su povratnici, posebno bošnjački povratnici, bili izloženi zastrašivanju, napadima na imovinu i administrativnim preprekama.<ref name="refworld.org"/><ref>{{cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/human-rights-report-7-13-july-97/?print=print|title=Human Rights Report: 7-13 July 1997|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Geografija == Na području grada živi oko 52.000 stanovnika, a u naseljenom mjesto oko 14.000. Grad ima 69 naseljenih mjesta i 53 [[mjesna zajednica|mjesne zajednice]]. Najveća naseljena mjesta su [[Nova Topola (Gradiška)|Nova Topola]], [[Gornji Podgradci]], [[Orahova (Gradiška)|Orahova]] i [[Turjak (Gradiška)|Turjak]]. Cijelo područje grada je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa središtem grada autobuskim linijama, a iz Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Subotica|Subotici]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim mjestima. Gradiška je udaljena od Banje Luke 50&nbsp;km, te od [[Zagreb]]a 130&nbsp;km. Putnu mrežu čini 700&nbsp;km lokalnih i regionalnnh puteva, te 90&nbsp;km magistralnih puteva, koji preko Gradiške vode prema istočnom djelu Bosne i Hercegovine i Banjoj Luci, a na sjever prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi. U Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni [[saobraćaj]]. Pored rijeke [[Sava|Save]], koja je u ovom području plovna, ovaj kraj je bogat i brdskim rijekama, od kojih su najveće [[Vrbaška]], [[Jablanica (rijeka)|Jablanica]], [[Jurkovica]] i [[Lubina]]. Gradiška je smještena na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300 m. Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], plodno Lijevče polje i dijelovi [[Posavina|Posavine]], pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke [[Sava|Save]] i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gradiške|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradiški}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20125 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 20/21) |work=fzs.ba |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 51727 | g2013_bosnjaci = 7580 | g2013_srbi = 41863 | g2013_hrvati = 826 | g2013_bosanci = 26 | g2013_romi = 395 | g2013_muslimani = 119 | g2013_bosanciihercegovci = 14 | g2013_albanci = 30 | g2013_jugosloveni = 76 | g2013_ukrajinci = 111 | g2013_crnogorci = 29 | g2013_slovenci = 14 | g2013_pravoslavci = 6 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 416 | g2013_nepoznato = 43 | g1991_ukupno = 59974 | g1991_muslimani = 15851 | g1991_srbi = 35753 | g1991_hrvati = 3417 | g1991_jugosloveni = 3311 | g1981_ukupno = 58095 | g1981_muslimani = 13026 | g1981_srbi = 32825 | g1981_hrvati = 3544 | g1981_jugosloveni = 7638 | g1981_slovenci = 31 | g1981_crnogorci = 57 | g1981_albanci = 70 | g1981_madjari = 12 | g1981_romi = 232 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 53581 | g1971_muslimani = 12688 | g1971_srbi = 35038 | g1971_hrvati = 4415 | g1971_jugosloveni = 415 | g1971_slovenci = 25 | g1971_crnogorci = 61 | g1971_albanci = 56 | g1971_madjari = 10 | g1971_romi = 29 | g1971_makedonci = 5 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gradiška === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradiška | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 206156 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 14368 | g2013_bosnjaci = 2408 | g2013_srbi = 11122 | g2013_hrvati = 294 | g2013_bosanci = 19 | g2013_romi = 34 | g2013_muslimani = 75 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 29 | g2013_jugosloveni = 38 | g2013_ukrajinci = 17 | g2013_crnogorci = 14 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 16841 | g1991_muslimani = 7188 | g1991_srbi = 6502 | g1991_hrvati = 781 | g1991_jugosloveni = 1788 | g1981_ukupno = 13475 | g1981_muslimani = 5033 | g1981_srbi = 4251 | g1981_hrvati = 730 | g1981_jugosloveni = 3218 | g1981_slovenci = 20 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 44 | g1981_madjari = 4 | g1981_romi = 42 | g1981_makedonci = 9 | g1971_ukupno = 9585 | g1971_muslimani = 5377 | g1971_srbi = 2911 | g1971_hrvati = 808 | g1971_jugosloveni = 306 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 12 | g1971_albanci = 25 | g1971_madjari = 3 | g1971_romi = 9 | g1971_makedonci = 2 }} == Privreda == Zahvaljujući [[prirodni resursi|prirodnim resursima]] u proteklim decenijama ostvaren je uspješan privredni rast i razvoj. [[Ekonomija|Ekonomska]] osnova je stalno jačana izgradnjom novih privrednih i infrastrukturnih objekata, povećanjem proizvodnje i izvoza na strana [[tržište|tržišta]]. Male [[zanat]]ske [[radionica|radionice]], prerastale su u savremene [[fabrika|fabrike]], a na resursima velikog šumskog bogatstva [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], te plodnih oraničnih površina Lijevče polja i Potkozarja, izgrađeni su prerađivački kapaciteti u [[industrija|industriji]] namještaja, drvnoj, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Uporedo su razvijana i preduzeća u ostalim privrednim granama, a posebno u metalnoj i tekstilnoj industriji, mašinogradnji, građevinarstvu, trgovini te proizvodnji elektro-materijala i plastike. Privredni razvoj industrijskih preduzeća uspješno je pratio i razvoj komunalnih i uslužnih djelatnosti. U proteklih 50 godina izgrađen je cjelokupni privredni potencijal, stambeni fond, te infrastrukturni objekti, sa tendencijom stalne dogradnje. U privredi grada Gradiške, zaposleno je 6.000 radnika, a u vanprivrednim oblastima oko 2.000. Osnovni nosioci privrednih aktivnosti su državna preduzeća. U toku je proces transformacije državnog kapitala. U odnosu na [[Rat u Bosni i Hercegovini|prijeratni]] period dostignut je nivo industrijske proizvodnje od 25%. Na području grada posluje preko 600 privatnih preduzeća i više od 1.400 privatnih radnji. Većina aktivnosti privatnog sektora usmjerena je na područje [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]], a manji broj u nekim od proizvodnih djelatnosti. == Kultura == Osnovni nosilac kulturnih zbivanja u Gradišci je [[Dom kulture]], koji pruža uslove za rad Narodne biblioteke "[[Jovan Dučić]]" koja raspolaže sa preko 30.000 naslova klasične i stručne literature. U Domu kulture radi Gradski ženski hor koji je svoj višegodišnji rad krunisao sa nekoliko visokih priznanja, KUD "Kolovit" te Amatersko pozorište mladih "Anastasija". U zgradi Doma kulture su sjedišta i drugih nosioca aktivnosti kao što su: Narodni univerzitet, Udruženje književnika, Udruženje likovnih umjetnika, te društva "Prosvjeta", "Sokolsko društvo", "Dobrotvor" i "Kolo srpskih sestara". Na području grada, [[Srpska pravoslavna crkva]] je organizovana u 10 [[parohija]], u kojima je izgrađeno 12 hramova i 10 kapela. Najveći je Hram Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci čija je izgradnja započela 1965. i trajala do 1973. Najstarija [[crkva]] je u selu Romanovcima, Hram svetog Nikole, izgrađen prije 400 godina. U njemu se 1904. vjenčao [[Petar Kočić]]. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] [[Srbi|srpske]] vlasti su porušile sve islamske vjerske objekte i značajan dio rimokatoličkih, od kojih su mnogi bili i značajni kulturno-historijski objekti. Na području grada Gradiške u kampanji etničkog čišćenja, koju su sprovodile tadašnje srpske vlasti srušeni su ili oštećeni sljedeći vjerski objekti: gradska [[džamija]] u Gradišci, rimokatolička [[kapela]] u selu Bukvik, područne rimokatoličke crkve u selima Čatrnja i Mačkovac, džamije u Orahovi i Rovinama, te [[samostan]] u [[Nova Topola (Gradiška)|Novoj Topoli]]. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradišci}} == Sport == Najznačajni sportski klub je [[FK Kozara Gradiška|FK "Kozara"]], koji se takmičio u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi BiH]]. Pored ovog kluba postoji još 25 registrovanih fudbalskih klubova koji se takmiče u nižim rangovima. Pored fudbalskih u gradu postoje dva rukometna kluba, dva košarkaška, dva odbojkaška, kuglaški, šahovski i četiri karate kluba. == Poznate ličnosti == * [[Atif Dudaković]], general * [[Safet Halilović]], političar * [[Radenko Milak]], slikar * [[Zvjezdan Misimović]], nogometaš * [[Marko Marin]], nogometaš * [[Vasa Čubrilović]], historičar i političar *[[Enver Šiljak]], narodni heroj Jugoslavije<ref>{{Cite journal|date=5. 11. 1946|title="Služben list FNRJ 89/46"|url=http://www.slvesnik.com.mk/Issues/23E7698DF3FB4D7FBB3FBEA9D2A6A547.pdf|journal=www.slvesnik.com.mk|access-date=8. 12. 2021}}</ref> == Također pogledajte == * [[Džamije u Gradišci]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gradiška}} * [http://www.gradgradiska.com/ Zvanični veb-sajt grada Gradiške] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Gradiška}} {{Sava}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Gradiška|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] r6q4jkmwhs1z7dqdo1up3ygt5mfsyso Glamoč 0 6855 3897714 3894939 2026-06-07T12:42:19Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897714 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Glamoč | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Glamoč | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Glamoč collage 1.png | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Glamoč | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Glamoč.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Glamoč.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Glamoč u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|02|41.4|N|16|50|56.5|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton 10]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Nebojša Radivojša<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Glamoč |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/85/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 16.88 | površina_općine = 1037.34 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 930 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 1885 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 3860 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 80 230 | pozivni_broj = (+387) 34 | matični_broj_naselja = 116963<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10359 | veb-sajt = | fusnote = }} '''Glamoč''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te jedna od najnerazvijenijih općina [[Livanjski kanton|Livanjskog kantona]]. == Historija == [[Datoteka:Medieval fortress Glamoč.JPG|mini|lijevo|Glamočka tvrđava]] Glamoč se prema nekim izvorima prvi put spominje [[1078]]. godine, kao granična župa Splitske nadbiskupije, no pretpostavlja se da je mjesto starijeg karaktera. Prije toga, u osmom i devetom vijeku, zvao se Dlamoč. Ime potječe od ilirske riječi delma što znači ovca. === Doba Ilira === Na ovim područjima je u antičko doba živjelo ilirsko pleme, [[Dalmati|Delmati]], o čemu svjedoči tridesetak ilirskih [[Gradina (tvrđava)|gradina]] raspoređenih po uzvišenjima rubom Glamočkog polja. Raspored ovih gradina je takav, da se uvijek sa jedne vide još najmanje dvije druge, što je omogućavalo gotovo trenutno obavještavanje svih ovih utvrda (istovremeno i osmatračnica) o kretanju neprijatelja. Stanovništvo, koje se uglavnom bavilo stočarstvom, što im i ime govori (delmati, dalmati - ovčari) bi se u kritičnim momentima sklanjalo u ove utvrde pred najezdama različitih neprijatelja. Zbog ovako, dobro organizirane odbrane, [[Stari Rim|Rimljanima]] je trebalo gotovo 200 godina da osvoje ovo relativno malo područje. === Rimski period === Rimska imperija prije je stigla na [[Dunav]] nego što je osvojila ove krajeve. [[Rimljani]], od tada, cijelo ovo područje od [[Jadran]]a do [[Sava|Save]] u [[Dunav]]a zovu Dalmacijom (raniji Ilirci). Područje [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog]] municipijuma Salviuma obuhvatalo je Glamočko i dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Centar municipija bio je u Vrbi ('''Salvium''' u užem smislu), pet kilometara jugoistočno od Glamoča. Vrba ima izvanredan arheološki značaj što su potvrdila i arheološka i "hodološka istraživania". Na Glamočkom polju je municipij potvrđen na tri natpisa iz [[Podgradina (Glamoč)|Podgradine]], u stvari iz Vrbe, kojoj je pripadala i nepuni kilometar udaljena Podgradina. Ni na jednom natpisu iz Vrbe nema imena municipija. Rimski spomenici iz Podgradine ponekad su dovučeni iz susjedne Vrbe. Salvium je autonomni status - sudeći po onomastičkim potvrdama - dobio od cara Hadrijanana. Ni na jednom drugom mjestu u Bosni ne nalaze se slični dokazi koji ilustriraju način života lokalnih (ilirskih) stanovnika iz perioda romanizacije do perioda migracije Slavena i Avara na Balkan u 6. vijeku. Bazilika u Vrbi spada među veće objekte ove vrste na području BiH (28,50 x 19,10 m). Tipološki pripada tzv. bosanskom tipu crkvene građevine, koji susrećemo u unutrašnjosti provincije, kao najčešći tip kultnih građevina 5. i 6. stoljeća. Takvih crkava bilo je i na velikim zadinarskim (kraškim) poljima. Bazilika je proglašena nacionalnim spomenikom.<ref>{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Glamoc%20kasnoant%20bazilika%20Vrba%20kompl%20BOS.pdf |title=Arheološko područje – Ostaci kasnoantičke bazilike u naselju Vrba, općina Glamoč |work=KONS.gov.ba |access-date=9. 5. 2017 |archive-date=20. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120035623/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Glamoc%20kasnoant%20bazilika%20Vrba%20kompl%20BOS.pdf |url-status=dead }}</ref> Slično utvrđenje bilo je sagrađeno i u današnjem [[Halapić]]u, oko pet kilomatara sjeverozapadno od Glamoča, na mjestu gdje je preko Golije i Staretine izlazila itinerarska cesta iz [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Ovuda je prolazio putnički promet između juga i sjevera, u stvari primorja i Panonije, pa po količini nađenog rimskog novca Halapić stoji daleko iznad ostalih lokaliteta Glamočkog polja. Tu se razvila i putna stanica '''Salviae''', sa stanicom konzularnih beneficijara i hramom Jupiteru. === Period bosanske države === Do četrnaestog vijeka Glamoč pripada hrvatsko-ugarskom kraljevstvu. Bosanski kralj [[Stjepan II Kotromanić]], [[1326]]. godine, u vrijeme tadašnjih dinastičkih borbi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u borbama sa oslabljenim [[knez Nelipić|knezom Nelipićem]] osvaja Glamočko, [[Livanjsko polje|Livanjsko]] i [[Duvanjsko polje]]. Ovo područje se, poslije toga, u historijskim izvorima zove [[Završje (oblast)|Završje]] ili Tropolje. Oko [[1355]]. (za [[Tvrtko I|Tvrtka I]]) Završje pada pod vlast ugarskoga kralja [[Ludovik I|Ludovika I]], da bi nedugo nakon toga ponovno pripalo [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. Tada je [[kralj Ostoja]] darovao grad Glamoč sa župom vojvodi [[Pavao Klešić|Pavli Klešiću]] koji je i prije bio gospodar Glamoča, ali mu ga je oduzeo kralj Ostoja. === Osmanlijski period === Glamoč kao mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] potpada [[1463]]. pod osmansku vlast. Četiri vijeka osmanske vladavine učinili su da Glamoč dobije jak orijentalni pečat u svom urbanom tkivu, što je uostalom karakteristika najvećeg dijela mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovina]]. Dio [[katolici|katolika]] bježi pred [[Turci|Osmanlijama]] na jug, a najviše ih se nastanjuje u [[Istra|Istri]]. Dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]] Glamoč i dalje ostaje malo mjesto na rubu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Glasoviti putopisac [[Evlija Čelebija]] opisuje Glamoč tek kao "mjesto u kutu, nikom na putu". Nije poznato kada su Osmanlije osvojile grad Glamoč. Do 1537. Glamoč je pripadao [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]], vilajetu i kadiluku Neretva, čije je sjedište bilo u Konjicu. Glamoč se nalazio u nahiji Dlamoč ili Belgrad. Godine 1550. i 1574. nahija Glamoč se spominje u Skradinskom kadiluku, koji je 1537. ušao u sastav Kliškog sandžaka. U sastavu tog kadiluka ostala je do kraja 17. stoljeća. Središte nahije bio je Glamoč u kome je kliški namjesnik Malkoč-beg sredinom 16. stoljeća podigao džamiju. Do osnivanja kapetanije glamočki grad je imao dizdara. Glamočka kapetanija osnovana je poslije 1624. i pripadala je Kliškom sandžaku, do njegovog pada 1689. Glamočki kapetani su bili iz porodice Ćirić, a zatim iz porodice Jakirlić. Posljednji kapetan Glamoča bio je Hasan-kapetan 1818. Grad je napušten 1851. a djelimično je bio porušen 1882. godine Ostaci Starog grada Glamoča koji su vidljivi na terenu, leži na čunjastom brdu, oko 100 m iznad savremenog naselja. Potječu iz osmanskog perioda. Prema historijskim izvorima, u kasnom srednjem vijeku ovdje je postojalo utvrđenje koje je u osmanskom periodu prilagođavano vatrenom oružju. Sastoji se od gornje tvrđave, u dužini od 62 m i širini od oko 20 m, i obora ispod nje. Graditeljska cjelina – Stari grad Glamoč u Glamoču proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Glamoc%20Stari%20grad%20BH.pdf |title=Graditeljska cjelina – Stari grad Glamoč |work=KONS.gov.ba |access-date=9. 5. 2017 |archive-date=20. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120113702/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Glamoc%20Stari%20grad%20BH.pdf |url-status=dead }}</ref> === Novo doba === Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] stanje se kao i u cijeloj zemlji mijenja i u Glamoču. Uz veliki broj lokalnog muslimanskog i pravoslavnog stanovništva, u grad se doseljava i nešto katolika, najviše iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Glamoč se nalaze sljedeći spomenici: * [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Ostaci Kasnoantičke bazilike, Vrba]], (arheološko područje), * [[Glamočka tvrđava|Stari grad Glamoč]], (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Glamoč) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Glamoča|Spisak naseljenih mjesta u općini Glamoč}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Glamoč === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Glamoč | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10359 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 3860 | g2013_bosnjaci = 1251 | g2013_srbi = 1679 | g2013_hrvati = 906 | g2013_bosanci = 4 | g2013_romi = 1 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 11 | g1991_ukupno = 12593 | g1991_muslimani = 2257 | g1991_srbi = 9951 | g1991_hrvati = 184 | g1991_jugosloveni = 118 | g1981_ukupno = 14120 | g1981_muslimani = 2276 | g1981_srbi = 11106 | g1981_hrvati = 238 | g1981_jugosloveni = 389 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_albanci = 4 | g1981_madjari = 3 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 16979 | g1971_muslimani = 2621 | g1971_srbi = 13870 | g1971_hrvati = 378 | g1971_jugosloveni = 31 | g1971_crnogorci = 11 | g1971_albanci = 9 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 15835 | g1961_muslimani = 1413 | g1961_srbi = 12904 | g1961_hrvati = 461 | g1961_jugosloveni = 1020 | g1961_slovenci = 2 | g1961_crnogorci = 15 | g1961_albanci = 2 | g1961_makedonci = 2 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naselje Glamoč === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Glamoč | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 116963 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 1885 | g2013_bosnjaci = 549 | g2013_srbi = 556 | g2013_hrvati = 762 | g2013_bosanci = 3 | g2013_romi = 1 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_albanci = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 9 | g1991_ukupno = 4256 | g1991_muslimani = 852 | g1991_srbi = 3254 | g1991_hrvati = 43 | g1991_jugosloveni = 91 | g1981_ukupno = 3777 | g1981_muslimani = 809 | g1981_srbi = 2686 | g1981_hrvati = 52 | g1981_jugosloveni = 213 | g1981_crnogorci = 4 | g1981_albanci = 3 | g1981_madjari = 3 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 2597 | g1971_muslimani = 758 | g1971_srbi = 1701 | g1971_hrvati = 85 | g1971_jugosloveni = 23 | g1971_crnogorci = 5 | g1971_albanci = 9 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1626 | g1961_muslimani = 450 | g1961_srbi = 846 | g1961_hrvati = 65 | g1961_jugosloveni = 251 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 6 | g1961_albanci = 2 | g1961_makedonci = 1 }} == Mjesne zajednice == Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Glamoč imala je 55 naseljenih mjesta raspoređenih u šest mjesnih zajednica: * MZ Dubrave - obuhvata naseljena mjesta: Dubrave, Hrbine, Isakovci, Mladeškovci, Podkraj, Pribelja i Rajićke. * MZ Glamoč - obuhvata naseljena mjesta: Babića Brdo, Biličić, Ćirići, Ćoslije, Đuličan, Glamoč, Halapić, Hasići, Hozići, Jakir, Kamen, Kovačevci, Malkočevci, Petrovo Vrelo, [[Podgradina (Glamoč)|Podgradina]], Radaslije, Rudine, Vrba i Zajaruga. * MZ Odžak - obuhvata naseljena mjesta: Glavica, Hasanbegovci, Hotkovci, Krasinac, Maslina Strana, Odžak, Opačić, Perduhovo Selo, Podgreda, Prijani, Reljino Selo i Stekerovci. * MZ Rore - obuhvata naseljena mjesta: Crni Vrh i Rore. * MZ Sloga - obuhvata naseljena mjesta: Popovići, Šumnjaci i Vagan. * MZ Staro Selo - obuhvata naseljena mjesta: Dolac, Dragnjić, Karajzovci, Karlovac, Kopić, Korićna, Malo Selo, Podglavica, Skucani, Staro Selo, Vidimlije i Zaglavica. == Politika == Općinom rukovodi [[Načelnik općine]] koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Općinsko vijeće]], koje se sastoji od 15 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su zakonima i statutom općine. === Načelnik općine === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016 (Glamoč)}} Sa ukupno 1.036 glasova (50,93%) za načelnika općine izabran je Radovan Marković, član koalicije [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]/[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]].<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/85/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Glamoč |work=izbori.ba |access-date= 3. 11. 2016}}</ref><ref name="Izbori_2016 OV"/> === Općinsko vijeće === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016 (Glamoč)}} Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 2. oktobra 2016. godine, izabrana su 4 predstavnika [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]], 2 iz [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]], 2 iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]], 2 iz [[Hrvatska demokratska zajednicaBosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]], 1 iz [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]], 1 iz [[Partija demokratskog progresa|Partije demokratskog progresa]], 1 iz [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističke partije]], 1 iz [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|Hrvatske kršćanske demokratske unije]] i 1 iz [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]].<ref name="Izbori_2016 OV">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/9/85/0/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za Općinsko vijeće za općinu Glamoč |work=izbori.ba |access-date= 29. 11. 2016}}</ref> == Priroda == === Polje === [[Datoteka:Glamocko polje 1.JPG|mini|[[Glamočko polje]]]] Prostor glamočke općine obuhvata tipičan kraški kraj s dva markantna geomorfološka područja - prostranu ravan polja od oko 129&nbsp;km<sup>2</sup> površine i mnogo veće područje planinskih bila i kraških visoravni od oko 867&nbsp;km<sup>2</sup>. [[Glamočko polje]] je prostrana i dosta zatvorena kraška ravnica koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45&nbsp;km. Polje je najšire, 12&nbsp;km, u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - Podgreda. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m. === Planine === Sa svih strana [[Glamočko polje]] je prosto zabarikidirano visokim kraškim planinama koje su se ispele na 2006 m nad razinom mora i 1100 m nad razinom polja. Počev od krajnjeg jugoistoka ove kraške visoravni i planinska bila nadovezuju se jedna na drugu ovim redom: *[[Cincar]] 2006 m, *[[Vitorog]] 1910 m, *[[Velika Golija|Golija]] 1890 m, *[[Šator]] 1876 m, *[[Malovan]] 1830 m, *[[Bukovača (Glamoč)|Bukovača]] 1651 m, *[[Čatrnja (Glamoč)|Čatrnja]] 1634 m, *[[Čardak (Glamoč)|Čardak]] 1604 m, *[[Kurljaj]] 1590 m, *[[Ovčar]] 1578 m, *[[Staretina]] 1490 m, *[[Riđuša]] 1361 m, *[[Crni vrh (planina, Glamoč)]] 1359 m, *[[Krug]] 1297 m *[[Mliništa]] 1230 m, *[[Korićina]] 1172 m i *[[Borovnjača]] 1040 m. Ovaj planinski lanac odvaja [[Glamočko polje]] od doline [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]]a, [[Pliva|Plive]], [[Sana|Sane]] i [[Unac|Unca]], Grahovskog, [[Livanjsko polje|Livanjskog]] i [[Kupreško polje|Kupreškog polja]] praveći od njega na taj način dosta zatvorenu i izoliranu cjelinu. === Hidrologija === Osnovne hidrološke karakteristike ovog prostora u odnosu na susjedna mu područja su pomanjkanje vode, tipična kraška hidrografska slika, prostrani planinski pašnjaci i veliki šumski kompleksi. Voda je u ovom kraju najveći problem, može se reći limitirajući faktor u razvoju općine. Prema godišnjoj količini padavina vode je i više nego što treba; problem je što je ona koncentrisana u zimskom periodu, dok ljeti nastupaju suše. Ljeti se za opskrbu vodom ovdašnji čovjek najviše koristi vodom iz bunara i [[čatrnja]]. Ove se vode rijetko filtriraju pa često dolazi do pojave stomačnih oboljenja. Samo nekolicina seoskih naselja uspješno je riješila problem snabdijevanja vodom. Najveće jezero u Glamočkoj općini je [[Hrast jezero|jezero Hrast]] površine 25.000 kvadratnih metara. Tu su još dva manja jezera: [[Šatorsko jezero]] površine 8.000 kvadratnih metara i [[Busija jezero|jezero Busija]] - 4.000 kvadratnih metara. === Klima === U klimatskom pogledu cijeli glamočki kraj pripada planinskom kraškom klimatu sa kratkim, sušnim i svježim ljetom i veoma dugim, snježnim i surovim zimama. Proljetno i jesenje vrijeme ovdje vrlo kratko traju. Već od septembra javljaju se prvi snjegovi, koji formiraju dosta visoki snježni pokrivač, koji se otopi tek polovicom maja. Decembar, januar i februar uvijek imaju prosječnu temperaturu ispod nule. Ljeti temperatura rijetko kada prelazi 20°, a prosječno se kreće oko 15°. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,2&nbsp;°C. Nad glamočkim krajem tokom godine padne prosječno iznad 1480&nbsp;mm padavina, od čega u hladnijem dijelu godine više od četiri petine. == Saobraćaj == Osim cestovnog prometa u Glamoču je i pista Suhopolje udaljena od centra općine 4&nbsp;km. Konfiguracija [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] je takva da avioni mogu slijetati na nekoliko mjesta. == Poznate ličnosti == * [[Avdo Ćuk]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[Ešref Kovačević]], kaligraf arapskog pisma i profesor arapskog jezika * [[Nedim Filipović]], naučnik, intelektualac, orientalista, filolog, turkolog, historičar-osmanista * [[Sanda Krgo]], glumica * [[Zaim Topčić]], književnik * [[Zdravko Tolimir]], bivši general i vojni zapovjednik, te osuđeni ratni zločinac == Također pogledajte == * [[Kanton 10]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Glamoč Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20111120003440/http://www.opstinaglamoc.ba/ Zvanični sajt općine Glamoč] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton 10}} {{Općina Glamoč}} [[Kategorija:Glamoč|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu 10]] omit5des6zuj6n6nvxvue0henkdlawf Posušje 0 7175 3897710 3894933 2026-06-07T12:41:31Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Posušje | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Posušje | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Posušje-panorama.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama općine Posušje | slika_zastava = Flag of Posušje.svg | zastava_alt = | slika_grb = Grb posusje.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Posušje.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Posušje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|28|18.0|N|17|19|43.8|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovački]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Ante Begić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Posušje |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/148/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_naselja = 12.81 | površina_općine = 448.36 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 644 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 6267 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 20477 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 240 | pozivni_broj = (+387) 39 | matični_broj_naselja = 136158<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10731 | veb-sajt = {{URL|https://www.opcina-posusje.ba/}} | fusnote = }} '''Posušje''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]], jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == Posuški kraj obuhvata četiri stepeničasto poredane krške zaravni (Posuško i Virsko polje, Tribistovo, Rakitno te planinsko područje oko Blidinjskog jezera) i nalazi se na raskrižju putova: [[Mostar]] – [[Imotski]] – [[Split]], Mostar – [[Tomislavgrad]] – [[Livno]] te [[Ploče]] – [[Ljubuški]] – Grude – [[Prozor-Rama]] – [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] – [[Travnik]]. Kraj je brdsko-planinskog reljefa.<ref>{{Cite web|url=https://mostarski.ba/upoznajmo-bih-opcina-posusje/|title=Upoznajmo BiH/Općina Posušje - Mostarski.ba|website=mostarski.ba|language=|access-date=2025-12-12}}{{Mrtav link}}</ref> == Klima == [[Datoteka:Park-posušje08828.JPG|lijevo|mini|150x150piksel|Gradski park i zgrada općinske uprave]] U donjem posuškom kraju prelamaju se izmijenjena jadranska i pretplaninska-martimna klima. Ljeta su vruća i sušna, a ljetne noći ugodne, sa srednjom julskom temperaturom od oko 20&nbsp;°C. Zime su oštre i vjetrovite, snijeg pada svake zime, prosječna januarska temperatura je oko 1&nbsp;°C, te prosječna godišnja 10,6&nbsp;°C. Sjeverno od gradskog posuškog naselja prevladava pretplaninska-martimna klima, a na području Blidinja i planinska.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.opcina-posusje.ba/povijest-posusja/|title=Povijest i zemljopisni položaj|website=OPĆINA POSUŠJE|language=hr|access-date=2025-12-12}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Posušja|Spisak naseljenih mjesta u općini Posušje}} === Općina Posušje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Posušje | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10731 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 28. 11. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20477 | g2013_bosnjaci = 2 | g2013_srbi = 5 | g2013_hrvati = 20424 | g2013_muslimani = 2 | g2013_albanci = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g2013_nepoznato = 30 | g1991_ukupno = 17134 | g1991_muslimani = 6 | g1991_srbi = 9 | g1991_hrvati = 16963 | g1991_jugosloveni = 26 | g1981_ukupno = 16455 | g1981_muslimani = 15 | g1981_srbi = 34 | g1981_hrvati = 16298 | g1981_jugosloveni = 74 | g1981_crnogorci = 4 | g1981_slovenci = 4 | g1981_albanci = 8 | g1971_ukupno = 16882 | g1971_muslimani = 15 | g1971_srbi = 58 | g1971_hrvati = 16778 | g1971_jugosloveni = 8 | g1971_crnogorci = 3 | g1971_slovenci = 6 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 15847 | g1961_muslimani = 5 | g1961_srbi = 74 | g1961_hrvati = 15745 | g1961_jugosloveni = 7 }} === Naseljeno mjesto Posušje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Posušje | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 136158 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 6267 | g2013_bosnjaci = 2 | g2013_srbi = 5 | g2013_hrvati = 6243 | g2013_muslimani = 2 | g2013_albanci = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 3913 | g1991_muslimani = 4 | g1991_srbi = 8 | g1991_hrvati = 3838 | g1991_jugosloveni = 26 | g1981_ukupno = 2738 | g1981_muslimani = 5 | g1981_srbi = 13 | g1981_hrvati = 2654 | g1981_jugosloveni = 49 | g1981_crnogorci = 2 | g1981_slovenci = 3 | g1981_albanci = 8 | g1971_ukupno = 1629 | g1971_muslimani = 4 | g1971_srbi = 40 | g1971_hrvati = 1573 | g1971_jugosloveni = 7 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_slovenci = 3 | g1961_ukupno = 1436 | g1961_muslimani = 3 | g1961_srbi = 44 | g1961_hrvati = 1384 | g1961_jugosloveni = 4 }} == Historija == Ime Posušja označuje sušni kraj, što je i bilo temeljno obilježje ovog kraja kroz vijekove.<gallery> Datoteka:Blidinjsko jezero (23 ha, hl. max. 3,5 m) z Maleho Vranu.jpg|[[Blidinje jezero|Blidnje jezero]], najveće planinsko jezero u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] Datoteka:Masna Luka, pramen potoka Jasle u klastera.jpg|Masna luka, planina [[Čvrsnica]] Datoteka:Posušje-crkva08847.JPG|Crkva Blažene djevice Marije Datoteka:Posušje08887.JPG|Zgrada gimnazije fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] Datoteka:Posušje-park08825.JPG|Park </gallery> === Predhistorijsko doba === *[[Kameno doba]] - iz razdoblja starijeg ([[paleolit]]it) i srednjeg ([[mezolit]]) kamenog doba, iz doba pračovjeka izrazito lovca i sakupljača divljih plodova, na prostoru općine Posušje nisu pronađeni tragovi čovjeka. U razdoblju mlađeg ([[neolit]]) kamenog doba u južnoj [[Evropa|Evropi]] se znatno promijenio način života čovjeka, postao je ratar i stočar, gradi stalna naselja, javlja se [[keramika]]. Iz ovog razdoblja, i to iz njegovog starijeg podrazdoblja, na prostoru općine Posušje, postoje ostaci čovjeka, potiču sa lokaliteta Vukove njive, Iličinova lazina, Prataruše i Žukovička pećina u Viru. U mlađem neolitiku na ovim je prostorima dominirala [[hvarsko-lisičićka kultura]] a njeni ostaci na prostoru općine Posušje pronađeni su na lokalitetima: Brig uz Bagarušu, Mostina (Batin), Sridnji Brig (Gradac), Uža (Gradac i Vrijovički brig (Gradac). U razdoblju Bakra (2400 – 1800. p. n. e), u [[Hercegovina|Hercegovini]] je prevladavala tzv. "vrpčasta keramika", takvoj su pripadali lokaliteti: Nečajno i Trostruka gradina između Posušja i Gruda. *Metalno doba – Raspad neolitskih grupa i početak novog, metalnog doba, u našim je krajevima, uslovljen u prvom redu velikom seobom Indoeuropljana koja se desila u zadnjim vijekovima III. i na prijelazu u II. milenij p. n. e. Ova velika seoba se, kao i ostale i prije i kasnije, također odvijala u valovima, pa je njen treći i posljednji val, dovršio zauzimanje prostora između [[Sava|Save]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Od tog trenutka miješaju se kulture starosjedilaca i doseljenika, nastaju novi tipovi naselja, [[Gradine kod Posušja|gradine]], i izrazito zatvorene društvene zajednice. Kao tipičan primjer takve bronzanodobne kulture, izdvaja se, u ovim krajevima dominantna "Cetinska kultura" uglavnom u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], i u nekim segmentima dosta joj slična "[[Posuška kultura]]", rasprostranjena uglavnom po Hercegovini, [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]], srednjoj i dijelu sjeverne Dalmacije. *U [[bronzano doba]], može se slobodno reći, bujao je život na prostoru općine Posušje u prilog čemu svjedoče i brojni lokaliteti i naselja iz ovog razdoblja na prostoru općine, njih čak 32. *[[Željezno doba]] (8. st.p.n.e – 9. g.n.e) je vrijeme završetka geneze i potpunog formiranja [[Iliri|Ilirskih]] plemenskih zajednica, njihovih doticaja putem trgovine sa Italskim poluotokom, Grcima, i brojnim i krvavim ratovima sa Rimljanima. Prostor općine Posušje zasigurno je pripadao ilirskom plemenu [[Dalmati]]. Dalmati su bili izrazito stočarski i ratnički narod, čvrst kao kamen na kojem su živjeli, u nizu ratova tokom II. i I. vijeka p. n. e, pružali su otpor velikoj Rimskoj državi. Ni Gaju Juliju Cezaru nije pošlo za rukom poraziti ih, tek je to uspjelo, prvom rimskom imperatoru Oktavijanu Augustu. Toliko su [[Dalmati]] zadivili svoje protivnike Rimljane da su kasnije čitavu pokrajinu, mnogo veću od Dalmatske zemlje, nazvali [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacijom]]. Iz razdoblja željeza na prostoru općine Posušje postoji čitav niz [[Gradine kod Posušja|gradina]], tipičnih naselja Dalmata, a preko današnjeg Posuškog i Virskog polja zasigurno je išao važan trgovački put od trgovačke luke [[Narona]] (Vid kod Metkovića) do glavnog Dalmatskog centra [[Delminium]] u Duvanjskom polju. U prilog ovoj činjenici svjedoči novac "Drahma Dyrahija" pronađen u Viru, a ugledni arheolog Zdravko Marić je ustvrdio da se u Viru nalazi jedno od najvažnijih kulturnih nalazišta cijele dalmatske zemlje. Drugi ugledni arheolog [[Borivoj Čović]], područje je Posušja, svrstao u "centralno ilirsko područje". === Posušje u rimsko doba === [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljani]] su kao praktičan narod, nakon što su zauzeli ove krajeve, svoja naselja razvijali u blizini prijašnjih ilirskih naselja. Naselja su povezivali svojim poznatim cestama čiji su rijetki ostaci danas vidljivi na prostoru općine Posušje. Kao siguran i potvrđen pravac dokumentirana je rimska cesta Gradac – Tribistovo – Poklečani – Petrovići. S druge strane po tvrdnjama arheologa Ballifa i [[Carl Patsch]]a, Vinjani su bili važno cestovno čvorište. Iz Vira, kao siguran ucrtan je cestovni smjer ispod Zavelima ka Vinici i dalje prema Aržanu. U vrijeme Rima na prostoru čitave općine Posušje postoje naselja, utvrde i grobišta. Od naselja je, po svemu sudeći bio najvažniji Gradac, gdje su postojale dvije utvrde i naselje, te poznata [[Ranokršćanska bazilika u Gradcu|kasnoantička kršćanska bazilika]] (IV–V. vijek), dok je na prostoru Čitluka, u Dočićima, postojala rimska [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|Vila Rustika]]. Na prostoru [[Čitluk]]a, u blizini Orlovog kuka, također se nalazila rimska tvrđava kao i u Plišivici na Vinjanima, dok je u Viru takva utvrda bila na lokalitetu Gradina iznad Glavice. U Tribistovu su se nalazile dvije rimske utvrde kao i u Sutini u Rakitnu, dok je u Petrovićima postojala utvrda i bazilika. Na prostoru Zagorja su pak pronađeni novci careva Konstantina I. i Valensa. === Srednjovjekovna Bosna === U 7. vijeku su se na historijskoj pozornici pojavili [[Slaveni]], koji na jugu osnivaju svoje prve kneževine, a zatim u vrijeme [[Tomislav I Trpimirović|Tomislava]] i moćnu Kraljevinu Hrvatsku. Posušje je kao i čitava Hercegovina u ovo vrijeme pripadao [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevini Hrvatskoj]] o čemu između ostalog svjedoče i starohrvatski grobovi oko ranokršćanske bazilike u Gracu. Treba ipak upozoriti na mizerna istraživanja vezana za razdoblje ranog srednjeg vijeka u Posušju. U kasnijim razdobljima, razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, Posušje je uglavnom pripadalo velikaškoj obitelji Nelipića iz [[Sinj]]a, a njihova vlast se vjerovatno nad ovim krajem povremeno mijenjala sa hrvatskom bosanskom vladarskom obitelji [[Kotromanići|Kotromanića]]. Tako se i ime Posušje u pisanim dokumentima prvi put spominje 1378. u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića kojeg je vlasništvo bilo i Posušje. Drugi put se Posušje spominje 1403. u jednom dokumentu vezanom za trgovačke odnose Dubrovčana i Bosne. Značajan je treći spomen Posušja iz 1408. u jednoj povelji bosanskog kralja Ostoje gdje se Posušje naziva Župom. Tom prilikom kralj je Ostoja Posušje darovao plemićkoj obitelji Radivojevićima. Kasnije vrijeme vezano je za slabe bosanske kraljeve i moćnog hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, te za otpor hrvatskog plemstva prema istom kralju. Feudalna anarhija razdirala je hrvatske krajeve, pa su Osmanlije prilično lako 1463. zauzeli Bosnu. [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] potpuno zauzeli su Hercegovinu 1482. padom Herceg – Novog, no, godina pada Posušja pod tursku vlast vezana je za godinu velike krbavske bitke, 1493. godinu. Posljednje naselje Posušja koje je ujedno i posljednje u čitavoj Hercegovini palo pod Osmanlije jest Vir. Branitelji Vira imali su dobro utvrđen lanac odbrambenih tvrđava iznad Vira. === Osmansko doba === Prvi spomen Hercegovačkog sandžak potiče iz jedne vijesti s kraja februara 1470. godine, sa osmanskim osvajanjima širio se i prostor ovog sandžakata koji je bio u sastavu Rumelijskog ajaleta sve do 1580. kada je ušao u sastav tada novoosnovanog Bosanskog pašaluka i tako ostao do 1833. Sandžake su Osmanlije dalje dijelili na manje upravne oblasti, kadiluke i nahije. I u posuškom kraju zavedena je uprava kao i ostalim dijelovima Osmanskog Carstva, sva zemlja postala je vlasništvo sultana koji ju je dijelio svojim zaslužnicima. Iz tog razdoblja potječe i ime naselja Čitluk. Posuški kraj je za kasnijih oslobodilačkih ratova tokom 17. vijeka, postao graničnim područjem između Osmanskog Carstva i [[Venecija|Venecije]], i kao takav je zadobijao velike rane. === Austro-ugarsko doba i 20. vijek === [[Datoteka:Grgo Martic.jpg|lijevo|mini|161x161piksel|[[Grgo Martić]], rođen u Posušju]] 1878. godine, nakon hercegovačkog ustanka protiv Osmanlija u kojem je učestvovao i posuški kraj, i nakon Berlinskog kongresa, austrougarska vojska, koju su većim dijelom činili Hrvati, a vodili su je i generali [[Josip Filipović]] i [[Stefan Jovanović]], zauzela je Bosnu i Hercegovinu. Austrougarska je uspostavila najprije protektorat a zatim je 1908. izvršila i aneksiju Bosne i Hercegovine. [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] vlast je radila na poboljšanju privrednih prilika u zemlji isto kao i na razvoju školstva. Tako je 1886/87. otvorena Osnovna škola Rakitno u Poklečanima, Osnovna škola u Viru počela je s radom školske 1903/04, nalazila se iznad Megdana, kasnije su otvarane škole u Posušju, Gracu i ostalim naseljima. Posebne zasluge za opismenjivanje posuškog stanovništva ima fra Didak Buntić. 1939. [[Sporazum Cvetković–Maček|sporazumom Cvetković-Maček]] stvorena je Banovina Hrvatska u koju je ušao i posuški kraj. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] 1941-1945, područje današnje općine Posušje podijeljeno je između dviju velikih župa; Velika župa Hum i Velika župa Lašva-Pliva.<ref>{{Cite web|url=https://visitposusje.com/hr/povijest|title=Posušje kroz povijest {{!}} Visit Posušje|website=visitposusje.com|access-date=2025-12-12}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Mokri-dolac08782.JPG|mini|180x180piksel|Stadion [[Mokri Dolac]], nogometnog kluba [[HŠK Posušje|Posušje]]]] Na ovom području nalazi se dosta kulturno-historijskih spomenika, među kojima se ističu stare gradine iz [[neolit]]a i ilirskog doba, Rimska utvrda u Gracu, ostaci rimskih cesta, preko 20 latinskih natpisa na kamenu, Ranokršćanska bazilika iz IV. vijeka, otkrivena i konzervirana 1971–76, i skoro u svakom selu po najmanje jedna nekropola sa stećcima kao srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. U [[Rastovača (Posušje)|Rastovači]] kraj Posušja rođen je [[fra Grgo Martić]], poznati [[franjevci|franjevac]] i glasoviti pjesnik, koji se proslavio svojim Osvetnicima, Posvetnicima i Zapamćenjima. Glasovit je i njegov prosvjed, pročitan na Berlinskom kongresu: ”... čujemo da [[Srbija]] ište Bosnu za se, mi katolici uopće protiv toga ustajemo, budući da Srbija iza sedamdeset godina svoje uprave u svojoj zemlji nije napredovala, a drugo osobito što je tako intolerantna prema katoličanstvu, da dosada nije dozvolila izgraditi nijednu katoličku crkvu, nego i sada u Beogradu tiha se sveta misa služi u jednoj sobi u konzulatu austrijskom. Zato protestiramo”. U posuškom kraju rodio se i [[fra Petar Bakula]], graditelj, pisac i znanstvenik. Ovaj je duhovnik napisao 27 djela, od kojih je najpoznatije Topografsko-historijsko šematizam franjevačke kustodije i apostolskog vikarijata u Hercegovini za godinu gospodnju 1867.<ref name=":0" /> === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Posušje se nalaze sljedeći spomenici: * [[Nekropola sa stećcima Donje Bare]], historijsko područje. * [[Nekropola sa stećcima kraj potoka Ričine]], historijsko područje.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=10 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Posušje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Župe == Danas se na području općine Posušje nalazi 7 župa od kojih u 4 djeluju svjetovni svećenici a u 3 franjevci. Vanjske granice župa uglavnom se poklapaju s administrativnim granicama općine Posušje. == Turizam == Prirodne ljepote Posušja su: visoka planinska ljepotica [[Čvrsnica]] (2.228&nbsp;m) s obroncima te endemima, među kojima se ističe Hendel-Mezettijeva mišjakinjica iz porodice karanfila, [[Blidinje jezero]] (1.200&nbsp;m), [[Masna Luka]] s više bistrih planinskih izvora i prekrasnom jelovom i borovom šumom, akumulacija Tribistovo, Brina – zanimljiv krški te donedavno čovjeku nepristupačan kanjon Ričine – i izvor Žukovice u Zagorju. Područje oko Blidinjskog jezera nalazi se u sastavu Parka prirode. Pored toga ovaj se kraj nalazi u zaleđu Jadranskog mora i ima tipično planinsko područje oko Blidinjskog jezera s fascinirajućim planinskim obroncima te bogatim lovištem. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Posušje}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcina-posusje.ba/ Zvanični sajt općine Posušje] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zapadnohercegovački kanton}} {{Općina Posušje}} [[Kategorija:Posušje|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zapadnohercegovačkom kantonu]] qwthssn155sdi1mdhyt7z9t20is7r10 Bosanci 0 7379 3897750 3877173 2026-06-07T20:18:18Z ~2026-33760-94 182296 /* */ 3897750 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bošnjaci}} {{Preusmjerenje|Bosanka}}Bosanac je nacionalni Identitet onih koji ne zele da se isjasnjavaju kao Hrvati ,Srbi, Muslimani ili ostali.{{Drugo značenje}} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci | ukupno = 37.110 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 37.110 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci i Hercegovci | ukupno = 11.406 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 11.406 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{BiHPortal}} '''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac). Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost. Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu. Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu. ==Historija== ===Najraniji zapisi=== Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]]. U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma. ===Srednji vijek=== [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]] U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref> 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref> Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>. ===Osmanlijsko doba=== Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]). Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji. [[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}} ===Austro-ugarsko doba=== [[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]] Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji".<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}</ref> Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.<ref name=velikonja/> Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: {{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao "Srbin" ili "Hrvat" seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u "narodnom" (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz knjige '''"Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed"''' (u prijevodu: "Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija")<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73&dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&hl=sv&sa=X&ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,</ref>}} ===Doba Jugoslavije=== U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref><ref name=Banac>{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}</ref> Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini. Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija "Jugoslaven, etnički neopredijeljen", a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.<ref name=Banac/><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65&dq=Muslims+by+nationality&hl=sv&sa=X&ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&redir_esc=y#v=onepage&q=Muslims%20by%20nationality&f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}</ref> Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.<ref name=Banac/> ==Religija== [[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:<blockquote> "Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina."<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}</ref></blockquote> Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.<ref name=shatzmiller/> Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}} ==Izjašnjavanje== U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: "Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?". U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].<ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bosančica]] *[[Kultura Bosne i Hercegovine]] *[[Bogumili]] *[[Crkva bosanska]] *[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]] ==Reference== {{Refspisak|2}} {{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] 9aag2uhqxcr4whigwig67ei22fblq4r 3897751 3897750 2026-06-07T20:19:27Z ~2026-33760-94 182296 /* */ 3897751 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bošnjaci}} {{Preusmjerenje|Bosanka}}Bosanac je nacionalni Identitet onih koji ne zele da se izjasnjavaju kao Hrvati ,Srbi, Muslimani ili ostali.{{Drugo značenje}} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci | ukupno = 37.110 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 37.110 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci i Hercegovci | ukupno = 11.406 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 11.406 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{BiHPortal}} '''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac). Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost. Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu. Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu. ==Historija== ===Najraniji zapisi=== Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]]. U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma. ===Srednji vijek=== [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]] U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref> 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref> Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>. ===Osmanlijsko doba=== Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]). Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji. [[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}} ===Austro-ugarsko doba=== [[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]] Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji".<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}</ref> Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.<ref name=velikonja/> Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: {{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao "Srbin" ili "Hrvat" seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u "narodnom" (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz knjige '''"Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed"''' (u prijevodu: "Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija")<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73&dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&hl=sv&sa=X&ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,</ref>}} ===Doba Jugoslavije=== U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref><ref name=Banac>{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}</ref> Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini. Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija "Jugoslaven, etnički neopredijeljen", a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.<ref name=Banac/><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65&dq=Muslims+by+nationality&hl=sv&sa=X&ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&redir_esc=y#v=onepage&q=Muslims%20by%20nationality&f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}</ref> Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.<ref name=Banac/> ==Religija== [[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:<blockquote> "Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina."<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}</ref></blockquote> Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.<ref name=shatzmiller/> Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}} ==Izjašnjavanje== U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: "Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?". U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].<ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bosančica]] *[[Kultura Bosne i Hercegovine]] *[[Bogumili]] *[[Crkva bosanska]] *[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]] ==Reference== {{Refspisak|2}} {{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] d2p3oy9opxxodwi2twwgud2isyxk8mg 3897752 3897751 2026-06-07T20:28:32Z ~2026-33760-94 182296 /* */ 3897752 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bošnjaci}} {{Preusmjerenje|Bosanka}}Bosanac je nacionalni Identitet onih koji ne zele da se izjasnjavaju kao Hrvati ,Srbi, Muslimani ili ostali.Pravna borba (2015.): Općina Centar u Sarajevu je 2015. godine, nakon višemjesečne pravne bitke, prvi put dozvolila roditeljima da u matične knjige rođenih za rubriku nacionalnost upišu "Bosanac". [1]{{Drugo značenje}} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci | ukupno = 37.110 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 37.110 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci i Hercegovci | ukupno = 11.406 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 11.406 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{BiHPortal}} '''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac). Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost. Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu. Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu. ==Historija== ===Najraniji zapisi=== Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]]. U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma. ===Srednji vijek=== [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]] U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref> 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref> Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>. ===Osmanlijsko doba=== Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]). Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji. [[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}} ===Austro-ugarsko doba=== [[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]] Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji".<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}</ref> Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.<ref name=velikonja/> Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: {{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao "Srbin" ili "Hrvat" seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u "narodnom" (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz knjige '''"Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed"''' (u prijevodu: "Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija")<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73&dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&hl=sv&sa=X&ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,</ref>}} ===Doba Jugoslavije=== U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref><ref name=Banac>{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}</ref> Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini. Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija "Jugoslaven, etnički neopredijeljen", a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.<ref name=Banac/><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65&dq=Muslims+by+nationality&hl=sv&sa=X&ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&redir_esc=y#v=onepage&q=Muslims%20by%20nationality&f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}</ref> Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.<ref name=Banac/> ==Religija== [[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:<blockquote> "Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina."<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}</ref></blockquote> Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.<ref name=shatzmiller/> Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}} ==Izjašnjavanje== U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: "Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?". U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].<ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bosančica]] *[[Kultura Bosne i Hercegovine]] *[[Bogumili]] *[[Crkva bosanska]] *[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]] ==Reference== {{Refspisak|2}} {{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] 6jf0zcaugp65v6unoc4iga9yopfy9vg 3897765 3897752 2026-06-08T06:59:35Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-33760-94|~2026-33760-94]] ([[User talk:~2026-33760-94|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]] 3877173 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bošnjaci}} {{Preusmjerenje|Bosanka}} {{Drugo značenje}} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci | ukupno = 37.110 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 37.110 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanci i Hercegovci | ukupno = 11.406 | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 11.406 | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | vjera = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]] }} {{BiHPortal}} '''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac). Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost. Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu. Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu. ==Historija== ===Najraniji zapisi=== Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]]. U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma. ===Srednji vijek=== [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]] U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79</ref>, 1353,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96</ref> 1366,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107</ref> 1370,<ref>Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112</ref> 1389,<ref>„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.</ref> 1390,<ref>„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.</ref> 1391,<ref>„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.</ref> 1400,<ref>„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.</ref> 1404,<ref>„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.</ref> 1407,<ref>„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.</ref> 1412,<ref>„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.</ref> 1419,<ref>„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.</ref> 1421,<ref>„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.</ref> 1422,<ref>„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.</ref> 1427,<ref>„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180</ref> 1428,<ref>„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.</ref> 1430,<ref>„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.</ref> 1436,<ref>„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.</ref> 1438,<ref>„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.</ref> 1440,<ref>„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.</ref> 1441,<ref>„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.</ref> 1449,<ref>„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.</ref> 1465,<ref>„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.</ref> 1477.<ref>„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.</ref> Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''<ref>„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.</ref> (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) <ref>„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.</ref>, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' <ref>„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.</ref> (bosanskim jezikom zvanu Vladika) <ref>" ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa", Тошић, Isto.</ref>. ===Osmanlijsko doba=== Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]). Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji. [[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}} ===Austro-ugarsko doba=== [[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]] Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji".<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}</ref> Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.<ref name=velikonja/> Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: {{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao "Srbin" ili "Hrvat" seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u "narodnom" (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz knjige '''"Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed"''' (u prijevodu: "Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija")<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&pg=PA73&dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&hl=sv&sa=X&ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,</ref>}} ===Doba Jugoslavije=== U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.<ref>{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}</ref><ref name=Banac>{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}</ref> Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini. Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija "Jugoslaven, etnički neopredijeljen", a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.<ref name=Banac/> Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.<ref name=Banac/><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&pg=PA65&dq=Muslims+by+nationality&hl=sv&sa=X&ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&redir_esc=y#v=onepage&q=Muslims%20by%20nationality&f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}</ref> Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.<ref name=Banac/> ==Religija== [[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:<blockquote> "Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina."<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}</ref></blockquote> Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.<ref name=shatzmiller/> Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}} ==Izjašnjavanje== U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: "Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?". U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].<ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&RID=413|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bosančica]] *[[Kultura Bosne i Hercegovine]] *[[Bogumili]] *[[Crkva bosanska]] *[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]] ==Reference== {{Refspisak|2}} {{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] prjo4gs28rkbroq3ywzc70iaqwxljn1 Stjepan Tomaš, kralj Bosne 0 7386 3897635 3894805 2026-06-07T12:26:31Z PanaskoBot 180210 /* Brakovi i potomstvo */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime =Stjepan Tomaš | Nasljeđivanje =[[Kralj Bosne]] | Slika =Stjepan tomas.jpg | Opis slike = | Vladavina =1443 – 10. juli 1461. | Krunidba = | Prethodnik =[[Tvrtko II Kotromanić|Stjepan Tvrtko II]] | Nasljednik =[[Stjepan Tomašević]] | Supružnik =[[Vojača]]<br>[[Katarina Kosača]] | Djeca =[[Stjepan Tomašević]]<br>[[Ishak-beg Kraljević]]<br>[[Katarina Tomašević]] | Dinastija =[[Kotromanići]] | Otac =[[Stjepan Ostoja]] | Majka = | Datum rođenja =oko 1411. | Mjesto rođenja = | Datum smrti =10. juli 1461. | Mjesto smrti = | Mjesto sahrane =[[Bobovac]] }} '''Stjepan Tomaš Ostojić Kotromanić''' (oko 1411 – umro 10. jula 1461) bio je [[spisak bosanskih vladara|kralj Bosne]] od novembra 1443. do svoje smrti 1461. Njegovu vladavinu obilježio je građanski rat sa [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanom Vukčićem Kosačom]], zatim brak s njegovom kćerkom [[Katarina Kosača|Katarinom]], te sukobi s [[Đurađ Branković|Đurđem Brankovićem]] i Turcima. Ostao je upamćen i kao jedini bosanski vladar koji je progonio pripadnike drugih vjeroispovjesti, preciznije [[Crkva bosanska|bosanske krstjane]] kojima je i sam pripadao prije dolaska na prijestolje. == Porijeklo == Stjepan Tomaš je bio vanbračni sin bosanskog kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]. Imao je zakonitog polubrata, kralja [[Stjepan Ostojić|Stjepana Ostojića]], koji je umro [[1422]], i starijeg, također nezakonitog brata [[Radivoj Ostojić|Radivoja]], koji se s [[Tvrtko II|Tvrtkom II]] neuspješno borio za bosansku krunu. Tomaš je odgajan kao [[Crkva bosanska|krstjanin]], budući da je to bio i njegov otac.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, ISBN 0472082604</ref> == Vladavina == === Građanski rat === U novembru [[1443]]. umro je Tomašev amidža, kralj [[Tvrtko II]], ne ostavivši djece. Tomaša je umirući kralj vjerovatno proglasio svojim nasljednikom, što je i sam Tomaš kasnije u povelji tvrdio, kako bi spriječio da njemu omrzli Radivoj postane kralj. Tvrtkovu odluku potvrdio je i bosanski [[stanak]] i formalno ga izabrao za kralja, pa je prijelaz vlasti na novog kralja tekao relativno glatko. Stanak je najvjerovatnije podržao Tomaša zato što je po Tvrtkovom ugovoru o nasljedstvu iz 1427. grofovi Celjski, rođaci Kotromanića trebali postati bosanski kraljevi. Važno je pomenuti da je [[stanak]] pokazivao otvoreno nezadovoljstvo o nastupanju Celjskih na bosansko prijestolje. Međutim, vojvoda [[Stjepan Vukčić Kosača]] se nije složio s ovim izborom i odmah je izrazio podršku Tomaševom bratu Radivoju koji je tada živio na dvoru Kosača i kojeg su od [[1432]]. do [[1435]]. u borbi za krunu podržavale Osmanlije. Istovremeno je papa [[Eugen IV]] planirao veliku kontra-ofanzivu protiv Turaka, te je slao izaslanike i Tomašu i Kosači. Ispostavilo se da nijedan nije mogao ni razmišljati o tom budući da su se našli u građanskom ratu jedan s drugim.<ref name="Fine"/> Budući da su u ratu bili kralj Tomaš i herceg Stjepan, Tomaš je odlučio poduzeti akcije protiv Kosača i Osmanlija. U maju [[1444]]. kralj Tomaš je iz [[Srebrenica|Srebrenice]] protjerao Osmanlije da bi već u junu iste godine potisnuo hercega Stjepana iz zapadnog [[Hum]]a.<ref>Mustafa Imamović,''Historija Bošnjaka''</ref> Tomaša je odmah podržao [[Ivaniš Pavlović]], a za kralja Bosne ga je priznao i [[Janko Hunjadi]], [[regent]] ugarskog kralja [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava V]]. Međutim, Hunjadi nije slao kralju vojsku, kao što ni vojvodi vojnu pomoć nije pružao njegov novi saveznik i [[suzeren]], napuljski kralj [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfons]]. S druge strane, Kosači je pomagao srpski despot [[Đurađ Branković]], te je brzo uspio povratiti zemlju koju mu je Tomaš bio oteo. Tako je Tomaš opet izgubio Srebrenicu.<ref name="Fine"/> === Pokatoličavanje i mir s Kosačom === Papa Eugen IV [[29. maj]]a [[1445]]. izdaje dokument kojim priznaje Tomaša, koji se nedugo prije toga preobratio na rimokatoličanstvo, za kralja Bosne i legitimizira kao da je zakoniti sin kralja Ostoje. Istim dokumentom poništio je Tomašev brak s krstjankom [[Vojača|Vojačom]], majkom njegovog prvorođenog sina, [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Početkom sljedeće godine konačno sklapa mir s Kosačom koji ga priznaje za kralja.<ref name="Fine"/> Mir je zapečaćen vjenčanjem Tomaša i Kosačine kćerke [[Katarina Kosača|Katarine]] po katoličkom obredu na dan [[Uzašašće|Uzašašća]], [[26. maj]]a [[1446]]. godine<ref name="Mandić">Dominik Mandić, ''Bosna i Hercegovina: Bogomilska crkva bosanskih krstjana'', Ziral, 1978.</ref> u Milodražu kod [[Fojnica|Fojnice]]. Katarina, kćerka krstjanina Kosače i do tada i sama krstjanka, morala je prijeći na rimokatoličanstvo kako bi se udala za Tomaša.<ref name="Fine"/> U augustu 1446. u [[Vranduk]]u se održalo vijećanje. Na tom vijećanju je prisustvovala sva bosanska vlastela uključujući i dida Miloja.<ref>Mustafa Imamović, ''Tvrtkovi nasljednici''</ref> Kralj tom prilikom izdaje povelju sinovima Ivaniša Dragišića, potomka porodice Hrvatinića, uz obećanja da im se ''poklon i vjera neće poreći dotle dok im se krivica ne bi dokazala didom i Crkvom bosanskom i dobrim Bošnjanima.'' Iz ovog se vidi da je [[Crkva bosanska]] imala uticaj. Istovremeno jednom u ljeto [[1447]]. papa Nikola V sa žaljenjem tvrdio da je [[Petar Vojsalić]] iz Donjih kraja ''jednin katolik među bosanskom gospodom koji je sačuvao neokrnjenu svetu katoličku vjeru''. [[Datoteka:Vranduk.jpg|thumb|250px|Zidine Vranduka.]] Pod Tomaševim i papinim utjecajem mnogi krstjanski bosanski plemići su se počeli interesirati za rimokatoličanstvo; između ostalih, [[Juraj Vojsalić]] se preobratio, Ivaniš Pavlović također (mada se [[1449]]. vratio Crkvi bosanskoj), a i Tomašev punac Kosača je pokazivao interes za Rimokatoličkom crkvom (mada se nikada nije preobratio). Razlog za ovo bio je prije svega politički, budući da su se nadali pomoći u borbi s Turcima. Kralj Tomaš i kraljica Katarina izgradili su veliki broj rimokatoličkih crkvi u Bosni.<ref name="Fine"/> Kralj Tomaš je mnoge bosanske gradove ojačao i razvijao naročito [[Vranduk]] gdje je ispod grada je podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika, za koju je od pape dobio posebne povlastice, grad je preuredio a bedeme ojačao. === Sukobi sa Srbijom === [[Datoteka:Serbia in 15th century.png|thumb|300px|Položaj Bosne, Srbije i Hercegovine 1450.]] Turcima nije odgovaralo sklapanja mire između kralja i vojvode pošto su se nadali da će njihovi sukobi oslabiti kraljevstvo iznutra. Franjevci, koji su u međuvremenu u Bosni ojačali i učvrstili svoj položaj su tužili kralja Tomaša rimskoj kuriji da je zadražao dobre odnose s bosanskim krstjanima. Papa je odmah uzvratio i zatražio od kralja da ''mrsku mahinejsku herezu iskorjeni mačem, ognjem i smrću''. U suprotnom, bit će smatran saučesnikom njihova ''nevjerstva''. Papa je ista upozorenja uputio hercegu Stjepanu i vojvodi Ivanišu Pavloviću. Pritisci iz Rima su slabili kraljev položaj i u zemlji su se pojedini velkiaši potpuno odvojili od kralja. U čast nove osmanske provale u Bosnu, marta 1448, zemlja je bila skoro sasvim razjedinjena. Đurađ Branković, koji se s Tomašem sukobljavao oko vlasti nad bogatim rudarskim gradom [[Srebrenica|Srebrenicom]] uz Kosačinu pomoć, također je bio nezadovoljan. Iste godine, vjerovatno kako bi popravio odnose s Turcima, odrekao se titule bosanskog vojvode i uzeo titulu hercega, aludirajući tako na nezavisnost svoje zemlje od Bosanskog kraljevstva.<ref name="Fine"/> ===Savez sa Ugraskom=== Nakon ovog odvajanja od Bosne Tomaš se osjećao oslabljenim još dodatno Tomaša je oslabilo odricanje vojvode Ivaniša Pavlovića od katoličanstva. Kralj Tomaš se jedino mogao osloniti na podršku Ugarske i erdeljskog vojvode Janka Hunjadija. U međusobnim 1449. Hunjadi je u prisustvu papskog izaslanika obećao pomoć i podršku Stjepanu Tomašu ako povede odlučnu borbu protiv heretika. Nemajući drugog izbora kralj Tomaš je tokom 1450. započeo neviđene progone bosanskih krstjana. Pred prijetnjom od potpunog uništenja, brojne pristalice Crkve bosanske, zajedno sa starješinama, otišle su u zemlju hercega Stjepana, gdje im je pružena pomoć i zaštita. Papa je optuživao hercega Stjepana zbog primanja utočišta hereticima, ali se hercega na to nije obazirao. ==Osmanska osvajanja== Osmanlije su 1455. osvojile velike djelove Srpske despotvoine, čime je Bosna postala još izloženija prema Osmanskom Carstvu. Nakon opsade Smedereva i [[Beograd]]a 1456. i smrti Janka Hunjadija Tomaš je počeo tražiti novu podršku na zapadu. U Bosni je vladala panika zbog mogućeg upada Osmanlija. U jednom pismu Tomaš se žalio Veneciji da ga sultan [[Mehmed II]] stalno ucjenjuje i da traži od njega mu preda četiri velika grada. {{Citat|...''na veliku štetu naših podanika sultan traži četiri grada kako bi mogao lakše zaposjeti ostatak našeg kraljevstva''...}} Tomaš je odbio sultanovu želju, te su osmanski napadi na Bosnu postali učestaliji. Sultan nije bio zadovoljan ni svotom novca koji je Tomaš davao sultanu. Za samo četiri godine kako navodi kralj Tomaš, kako je rekao papinom izaslaniku 1457. navodi da je platio sultanu 160.000 dukata, ali su mu oni i dalje prijetili. Na kraljeva upozorenja da ''nikad nije bila tolika potreba za odbranom i otporom'', niko na zapdu nije odazvao. Ugarska, kao njegov saveznik, bila je zauzeta unutrašnjim problemima tako da nije mogla pomoći Tomašu. Mlečani su gledali privredne interese pa su zabranili da se u Dalmaciji prikupljaju prihodi za bosansku vojsku. Ni papa Tomašu nije mogao ili nije želio pomoći. Kralju Tomašu nije ostala nijedna druga opcija negoa da obnovi plaćanje danka sultanu. ===Posljednje godine vladavine=== U međuvremenu 1456. umro je despot Đurađ, koji je imao loše odnose sa Tomašom, ali je sa istoka štitio Bosnu. Đurađa je naslijedio sin Lazar koji je umro u januaru 1458. Nakon Lazarove smrti nije postojao nijedan dostojan nasljendik osim slijepog Stefana Brankovića koji je privremeno zavladao Srbijom. Već u aprilu kralj je počeo da razmišlja o vlasti nad Srbijom tako što bi njegov sin oženio najstariju kći despota Lazara, koju je majka Jelena Paleolog stavila na udaju. Tomaš je iskoristio slabost Srbije da osvoji jedanaest gradova na [[Drina|Drini]], uključujući i Srebrenicu.<ref name="Fine"/> Već 14. okotbra 1458. Tomaš izdaje povelju Stefanu Račkoviću, logotetu Smederevskog dvora. Tom poveljom kralj Tomaš poklanja neka sela u Srbiji, što znači da se Tomaš već smatarao srpskim gospodarom.<ref>Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio treći.... Treća knjiga: Doba kralja Matijaša Korvina i Jagelovića (1458-1526) (archive.org)</ref> Već u januaru 1459. kralj lično odlazi u [[Segedin]] kako bi zatražio ugarski pristanak da se sklopi brak između [[Stjepan Tomašević|Stjepana]] i princeze [[Jelena Branković (Mara)|Jelene]]. Kralj je dogovorio uspješno brak. Čuvši za to, Osmanlije su [[29. januar]]a opsjedali [[Bobovac]] i [[Vranduk]], ali ih nisu uspjeli osvojiti. Tada princ Stjepan Tomašević se izvukao iz Bobovca i krenuo prema Smederevu. Kralj Tomaš je 31. januara stigao u [[Jajce]]. Despot [[Stjepan Tomašević]] je u martu preuzeo dužnost srpskog despota ali je već u junu iste godine predao [[Smederevo]]. Važno je pomenuti da su kršćani optuživali Tomaša i njegovog sina za pad Smedereva, ali je važno pomenuti da je Stjepan slao pisma evropskim vladarima da će ukoliko mu ne pošalju vojsku predati Smederevo. Stjepan Tomašević nije dobio nikakavu pomoć jedino jedan odred ugarske vojske od 300 vojnika. Nakon osmanskog osvajanja Srbije Bosna je postala izložena Osmanskom Carstvu. Već u januaru sultan Mehemed II je tražio od Tomaša slobodan prolaz vojske kroz Bosnu kako bi mogao napasti Slavoniju. Kralj Tomaš je pristao na to, ali Osmanlije osvajaju [[Zvornik]], Srebrenicu, Soli i dio Usore.<ref>Ž. Fajfrić, Kotromanići, rastko.rs</ref> Međuvremnu Osmanlije su napale i hercega Stjepana u novembru 1459. i zapalile manastir Mileševu i uznemirili cijelu oblast. Nakon ovog herceg se zbližio sa Tomašom. Tako su mlečani 5. februara 1461. poslali izaslanika Tomašu i hercegu da se pomire. Nakon ovog papa Pio II izjavljuje bulu o križarskom ratu u slučaju da Osmalije napadnu Bosnu i Kosače. To je bio jedan od posljednih činova Stjepana Tomaša. Važno je pomenuti da je Tomaš imao loše odnose sa hrvatskim banom Pavlom. Nakon obavljenog vjenčanja u [[Milodraž]]u, slijedilo je krunisanje u [[Mile (Visoko)|Milama]]<ref>Ćirković, Sima (1964). Историја средњовековне босанске државе , Srpska književna zadruga.</ref> i tada je kruna po prvi put trebala stići iz Rima, ali nije uspjela doći na vrijeme<ref>{{Cite web|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#Tomas|title=Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|access-date=9. 5. 2019|archive-date=3. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#Tomas|url-status=dead}}</ref> ===Protjerivanje krstjana=== Kako su Turci sve više i više prijetili Bosanskom kraljevstvu, Tomaš je zatražio pomoć od pape. Papa [[Pije II]] mu je odbio pomoći ukoliko ne preduzme nešto po pitanju velikog broja "[[Crkva bosanska|heretika]]" u svom kraljevstvu. Istovremeno je trpio optužbe od Mađara da Bosanci nisu dobri kršćani i da su predali Smederevo Turcima. Stoga se odlučuje na mjere koje nijedan drugi bosanski vladar nije nikada poduzeo: protjerivat će krstjane. Svi dotadašnji bosanski vladari, iako većinom barem nominalno rimokatolici, tolerirali su pripadnike drugih vjeroispovjesti na svom teritoriju. Tomaš je 1459. dao krstjanima da biraju između preobraćenja i egzila. Ogroman broj krstjana je tada našao spas u zemlji njegovog punca. Tomaš je nakon protjerivanja krstjana izvršio konfiskaciju njihove imovine.<ref name="Fine"/> == Smrt == Kralj Stjepan Tomaš umro je iznenada [[10. juli|10. jula]] [[1461]]. Legenda kaže da su ga ubili njegov brat Radivoj i sin, Stjepan Tomašević, ali nema dokaza koji bi to potvrdili. Stjepan Tomašević i Jelena su tako postali kralj i kraljica Bosne. Stjepan Tomaš je sahranjen u kraljevskom mauzoleju na [[Bobovac|Bobovcu]]. Antropolog [[Živko Mikić]] procijenio je, na osnovu stanja zuba, da je kralj u vrijeme smrti imao oko 50 godina.<ref name="Anđelić">Pavao Anđelić, ''Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću'', Veselin Masleša, 1973.</ref> == Brakovi i potomstvo == Prije dolaska na prijestolje Stjepan Tomaš je oženio [[Vojača|Vojaču]], bosansku krstjanku koja nije bila iz plemićke porodice, i to po bogumilskom obredu (takozvanom "običaju domovine"), što znači se Tomaš obavezao da će joj biti vjeran sve dok mu ona bude "dobra i vjerna".<ref name="Ćošković">Pejo Ćošković, ''Časopis Franjevačke teologije Sarajevo'', Institut za istoriju, 2005.</ref><ref name="Jalimam">Salih Jalimam, ''Studija o bosanskim bogomilima'', s.n, 1996.</ref><ref name="Petrović">Leon Petrović, ''Kršćani bosanske crkve'', Svjetlo riječi, 1999.</ref> Njihov brak je poništen papinom odlukom [[29. maj]]a [[1445]]. S njom je imao jednog sina: *[[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] (umro u junu [[1463]]), oženjenog [[Jelena Branković (Mara)|Jelenom Branković (Marom)]] [[1459]], koji nije imao poznate djece Na dan [[Uzašašće|Uzašašća]], [[26. maj]]a [[1446]], u Milodražu kod [[Fojnica|Fojnice]], kralj Stjepan Tomaš je oženio [[Katarina Kosača|Katarinu Vukčić Kosaču]], kćerku hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i [[Jelena Balšić|Jelene Balšić]]. S njom je imao dvoje poznate djece: *[[Ishak-beg Kraljević|Sigismunda Tomaševića]] (kasnije poznatog kao Ishak-beg Kraljević) *[[Katarina Tomašević|Katarinu Tomašević]] Na ostrvu [[Mljet]]u, kod oltara u Crkvi sv. Marije, postoji ploča na kojoj piše daje tu sahranjen sin kralja Stjepana Tomaša ([[latinski]]: ''hic requiescit filius Tomasci regis Bosnae'').<ref>[http://www.zakladasvetemarije.hr/otok-svete-marije/kulturna-bastina "Ovdje počiva sin Tomaša, kralja Bosne). Prema starim piscima radi se o sinu pretposljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaša Ostojića (kralj od 1443. do 1461). S prvom ženom Vojačom imao je 2 sina ─ Stjepana Tomaševića, posljednjega bosanskog kralja (1461./63) i drugog sina nepoznata imena. On je, s maćehom kraljicom Katarinom, išao na hodočašće i zavjet Gospi na Mljet, gdje je umro i pokopan."]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Također pogledajte == * [[Dinjičići]] * [[Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459]] == Reference == {{Refspisak}} ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1443]]-[[1461]] |prethodnik=[[Stjepan Tvrtko II]] |nasljednik=[[Stjepan Tomašević]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] mp62jits5iwezh03g5v8gcy5nebgcmm Ishak-beg 0 9776 3897622 3873505 2026-06-07T12:23:55Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Ishak-beg | slika = Гробот на Исхак-бег 2 (2016).jpeg | opis = Ishak-begov grob u [[Skoplje|Skoplju]] <!-- Biografske informacije --> | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = 1439.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Isaak-beg, Ishak-beg, prvi beg Bosne Ishak-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Bosansko Krajište|krajišnik Bosanskog Krajišta]] | namjesnikovanje1 = [[1414]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje1 = [[1439]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = | namjesnikovanje2 = | smjenjivanje2 = | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Ishak-beg''' je bio drugi [[krajišnik]] [[Bosansko Krajište|Bosanskog Krajišta]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> Postavljen je na taj položaj od strane Porte u vrijeme kad se je Osmanska Bosna sastojala samo od [[Foča|Foče]], [[Čajniče|Čajniča]], [[Pljevlja]], i [[Nevesinje|Nevesinja]].{{Izvor}} Sjedište ove male pokrajine je bilo u kasabi Foči. Tačni datumi početka i završetka njegove vladavine su nepoznati, ali je zabilježeno da je već [[1415]]. vodio napade na [[Hrvatska|Hrvatske]] banove u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]]. Već sljedeće godine njegovi novi vojni poduhvati su priključili cijelo područje između [[Višegrad]]a i [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]] Osmanskom Carstvu. [[1419]]. Ishak-beg po carskom naređenju osvaja još više područja, uključujuči i [[Trebinje]]. Pola ovog novog područja pripoji Osmanskom Carstvu a pola daje [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalju Hraniću]]. [[1428]], pod pritiskom Ishak-begovih napada, [[Srbija]] pristane da plaća džizju. Unatrag, Sultan naredi Ishak-begu da ostavi Srbiju na miru i da obrati pažnju na [[Mađarska|Mađarske]] zemlje prema zapadu.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> Ishak-beg poštuje Sultanovu zapovijed i za nekoliko mjeseci uspije da upire u Mađarsku sve do [[Temišvar]]a i da zauzme mnogo robova. Smijenjen je sa položaja bega Bosne i premješten u neku drugu pokrajinu carstva. Njegov sin, [[Isa-beg Ishaković|Isa-beg]], je postao Bosanski krajišnik [[1454]], dok je njegov unuk [[Gazi Mehmed-beg]] bio šesti Bosanski sandžak-beg. Zabilježeno je da je Ishak-beg bio oslobođeni rob jednog ''Ervenos-bega''.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> On je sagradio [[Ishakbegovu džamiju]] u [[Skoplje|Skoplju]], gdje je i njegovo groblje. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Krajišnici Bosanskog krajišta]] 77ep2uxcaguf6h8wur0ga238zejw4xh Ejalet Rum 0 12651 3897671 3894877 2026-06-07T12:33:41Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Ejalet Rum | izvorno_ime = Eyālet-i Rūm‎<br />ایالت روم | genitiv = Rumskog ejaleta | razdoblje = 1398–1864 | država_prije1 = Kadı Burhaneddin | država_prije_zastava1 = | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Vilajet Sivas | država_poslije_zastava1 = | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = | glavni_grad = Amasya<br/>Tokat<br/>Sivas | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = osmanlijski turski | etničke_grupe = | državno_uređenje = | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = [[Akče]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Ejalet Rum''' (otomanski [[Turski jezik|turski]]: Eyālet-i Rūm‎: [[Arapski jezik|arapski]]: ایالت روم) je [[Osmansko Carstvo|osmanlijska]] [[Ejalet|provincija]] u sjevernoj [[Anadolija|Anadoliji]]. Ejalet Rum je osnovan nakon što je ovu oblast osvojio [[sultan]] [[Bajazit I]], tokom [[1390]]-ih. Provobitno, [[glavni grad]] ejaleta je bila [[Amasya|Amasja]], da bi se poslije sjedište preselilo u [[Tokat]] a na kraju i [[Sivas]]. Rum je inače staro [[Seldžuci Turci|tursko seldžučko]] ime za Anadoliju, i označavalo je [[Rimsko Carstvo]]. == Etimologija == Rum je stari [[Seldžuci Turci|tursko seldžučki]] naziv za Anadoliju i odnosio se na Istočno Rimsko Carstvo, tj na [[Bizantijsko carstvo|Bizantiju]]. U [[Evropa|evropskim]] tekstovima i dokumentima s kraja 19. vijeka, termin Rum se odnosio na cijelu centralnu Anadoliju, ne samo na njeno manje područje koje je obuhvatalo provinciju odnosno Ejalet Rum. == Historija == U 14. vijeku, na području Ejaleta Rum, osnovano je nekoliko autonomnih gradova kao što su: Agri, Tokat i Sivas, uprkos nastavku [[Seldžuci|seldžučko]]-[[Mongoli|mongolske]] dominacije nad centralnim dijelom [[Anadolija|Male Azije]].<ref name="otm-enc">{{Google books|QjzYdCxumFcC|page=41|Enciklopedija Osmanskog Carstva}} By Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters</ref> Nakon smrti vladara [[Ilkanat]]a [[Ebu Said Bahadır|Ebu Saida Bahadıra]] 1335. godine, vlast nad Anadolijom je podijeljena između bivšeg vladara [[Eretna Bey]] i [[Karahoca Uygura]]. Eretna Bey je na kraju proglasio nezavisnost, tražeći zaštitu od [[Memluci|Memluka]], koji su bili rivali Ilkanatu. On je potom osvojio području oko Sivasa i Kayserija nakon čega je uspostavio [[Emirat Eretna]], koji je osnažen za vrijeme vladavine njegovog sina, [[Mehmed Bey]]a.<ref name="otm-enc"/> 1381. godine, [[Kadı Burhaneddin]], [[kadija]] Kayserija koji je također imenovan da zastupa Emirat Eretna u tom gradu, zamijenio je Eretnu kao vladara Sivasa i zauzeo gradove Agri i Tokat.<ref name="otm-enc"/> Uspio je da svoju teritoriju sačuva i oduprije se Akkoyunlularima kao i Osmanlijama sve do svoje smrti, 1398.<ref name="otm-enc"/> == Također pogledajte == * [[Rum (historija)|Rum]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva u Aziji]] aosjuybll4iylqeh2725vr06f168ksd Jevreji u Bosni i Hercegovini 0 12796 3897707 3833607 2026-06-07T12:40:55Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa |grupa = Bosanski Jevreji<br />יהודים בוסניים |slika = |ukupno = 1.000<ref>{{cite web|author= |url=http://www.youtube.com/watch?v=BlaeMkkczQc&feature=related |title=BiH još bez zakona o zabrani negiranja holokausta – Al Jazeera Balkans |publisher=YouTube |access-date= 24. 4. 2012}}</ref> |jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]], jidiš, [[Hebrejski jezik|hebrejski]], ladino |vjera = judaizam }} '''Jevreji''' su se kao [[Etnička grupa|etnička]] [[vjera|vjerska]] zajednica u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pojavili nakon progona iz [[Španija|Španije]] krajem 15. vijeka, kada su tražeći utočište došli u [[Bosanski pašaluk|Bosnu]] (tada u sastavu [[Osmanlijska imperija|Osmanlijske imperije]]). Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u malom broju. Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Zenica]] itd) se utopio u lokalno stanovništvo islamiziranjem, a značajan dio je nestao u pogromima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (danas u Tuzli stoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima). Jedan dio je nakon rata kao svoj novi dom odabrao [[Izrael]]. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče [[sinagoga]] u Sarajevu i Mostaru, kao i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejska groblja u Sarajevu]], [[Bihać]]u i [[Tuzla|Tuzli]], koji su danas više historijski spomenici nego funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kao i četiri sinagoge. Od današnjih bh. političara jevrejskog porijekla, najpoznatiji je Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine [[Sven Alkalaj]], iz [[Stranka za BiH|Stranke za BiH]], kojem su politički predstavnici [[Bošnjaci|Bošnjaka]] ustupili mjesto u Vijeću ministara. Prema postojećim ustavnim rješenjima, osporenim presudama Evropskog suda pravde, samo [[konstitutivni narod]]i, tj. Bošnjaci, Srbi i Hrvati, obavezno imaju etničke predstavnike u Vijeću ministara na bazi pariteta, dok ostalim građanima zemlje to pravo je uskraćeno. == Dolazak Jevreja u Sarajevo == [[Datoteka:1900 photo of a Sephardi couple from Sarajevo.png|thumb|200px|lijevo|Sefardski jevrejski par iz Sarajeva u narodnoj nošnji na fotografiji iz 1900.]] Naseljavanje sefardskih Jevreja na tlo Bosne i Hercegovine išlo je većim dijelom iz pravca [[Turska|Turske]], [[Egejska regija|Egeja]] i [[Albanija|Albanije]], pa preko [[Makedonija|Makedonije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Srbija|Srbije]], a manjim dijelom iz pravca [[Italija|Italije]] i Mletačke republike. U "Jevrejskoj enciklopediji" autora M. Franca, kao godina dolaska Jevreja u Bosnu uzima se 1575. i to zauzimanjem don Jozefa Nasija, špansko-jevrejskog dostojanstvenika na dvoru sultana [[Selim II|Selima II]] i njegove tetke done Grazie.<ref>{{Cite web |url=http://www.jobl.org/publikacije/MEMOARI%20NA%20HOLOKAUST%20JEVREJA%20KRAJINE.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305103157/http://www.jobl.org/publikacije/MEMOARI%20NA%20HOLOKAUST%20JEVREJA%20KRAJINE.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Prvi pisani dokument koji govori o Jevrejima u Sarajevu je dokument u zapisniku sarajevskog suda iz 1557. Tu je zabilježeno da je iza smrti pisara - katiba Jusufa ostalo duga u iznosu od 1.852 akče. Taj novac pokojnik je bio dužan bojadžiji Hasanu i jednom Jevreju. Ovaj podatak upućuje na činjenicu da se pomenuti Jevrej bavio najvjerovatnije bankarskim poslovima, te da je davao [[novac]] u zajam. I u drugom sačuvanom sarajevskom sudskom zapisniku iz 1565. spominju se Jevreji kao trgovci čohom i sahtijanom. Prvi Jevreji u Sarajevu bili su nastanjeni u Sagrakči Hadži Mahmudovoj mahali, u narodu poznatijoj pod imenom Ulomljenica, a koja je obuhvatala dio Sagrdija, Ulomljenicu i dio današnje Toromanove ulice. Krajem 16. vijeka veliki vezir Sijavuš - paša, sagradio je veliki han tzv. Sijavuš - pašinu dairu, koju su Jevreji nazivali Kortiž, a ostali građani Velika avlija. Ovaj objekat podignut je kao vakuf, vezan za Sijavuš - pašine zadužbine i njegovo potomstvo u [[Istanbul]]u i poklonio Jevrejima da tu stanuju. Ova nastanba bila je smještena u blizini sarajevske čaršije, a uz nju je nešto kasnije sagrađen i stari jevrejski hram. Taj prvi sakralni objekat sarajevskih Jevreja Sefarda nazvan je još i "II Kal Grandi" ([[Bosanski jezik|bos]]. Veliki hram). Po svojoj koncepciji ovaj hram podsjeća na španske hramove. Sijavuš - pašin han, mada u početku mjesto najveće koncentracije Jevreja, nije nikada poprimio oblike klasičnog [[Geto|geta]] kao što je bilo slučajeva na zapadu. Vrata "Velike avlije" nisu se nikada zaključavala, a jevrejski trgovci imali su svoje dućane u sarajevskoj čaršiji i bili članovi pojedinih esnafa. Ova jevrejska nastanba je izgorila 8. augusta 1879. u velikom požaru koji je zahvatio sarajevsku čaršiju i njenu okolinu. Prema savremenicima, pred njen nestanak ova zgrada je imala 46 soba. To je bio prvi primjer kolektivnog stanovanja u Sarajevu. <ref name="benevolencija">{{Cite web |url=http://www.benevolencija.eu.org/content/view/53/35/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 3. 2015 |archive-date=31. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141031203648/http://www.benevolencija.eu.org/content/view/53/35/ |url-status=dead }}</ref> == Doprinos Jevreja ekonomskom životu u Bosni i Hercegovini == Doselivši se na ove prostore, Jevreji su se uklapali u već ranije utvrđen sistem trgovine. U njega su unosili sobom donesena materijalna sredstva i naročito svoje sposobnosti. Njihova uloga bila je posebno značajna u spoljnoj trgovini, zbog toga što su Jevreji bili povezani sa drugim jevrejskim naseobinama i pojedincima širom Osmanskog Carstva, a i izvan njega. Jevreji su najviše svojih poslova obavljali preko [[Dubrovačka republika|Dubrovnika]], a od kraja 16. vijeka kada je otvorena splitska skela, većina sarajevskih trgovaca kako muslimana tako i Jevreja, orijentisala se na trgovinu sa [[Mletačka republika|Venecijom]] i drugim italijanskim gradovima preko [[Split]]a. Dolaskom na [[Balkan]], Jevreji su znatno doprinijeli razvoju privredne djelatnosti, posebno u novom načinu organizovanja poslova, uvodeći nove oblike i metode [[Kapitalizam|kapitalističke]] privrede. U 16. vijeku Sarajevo je jak privredni i trgovački centar, najznačajniji u Bosni i jedan od najvećih na Balkanu. Karavane natovarene raznovrsnom robom pristizale su u ovaj grad i sa istoka i sa zapada, da bi zadovoljile potrebe šarolikog sastava gradskog stanovništva. Pored domaćih trgovaca, zatim Dubrovčana, Mlečana, Firentinaca i drugih, Jevreji počinju igrati sve značajniju ulogu u trgovini ovog grada, posebno spoljnjoj trgovini.<ref name="benevolencija"/> U bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] Emerik Blum je oko sebe okupio sposobne i vrijedne ljude, koji su zajedničkim snagama stvorili u svijetu priznatog i uticajnog privrednog giganta [[Energoinvest]]. Pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je jedan od saradnika [[Collegium Artisticum|Collegiuma Artisticuma]] oko kojeg se okupljala progresivna sarajevska omladina lijeve [[Politika|političke]] orijentacije. Emerika Bluma je ugledni list [[Financial Times]] opisao kao "oličenje [[Socijalizam|socijalističke]] poslovnosti."<ref>http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1436/emerik_blum_financial_times_ga_je_opisao_kao_olichenje_socijalistichke_poslovnosti.html</ref> == Pravni i društveni položaj Jevreja u Sarajevu == Pravni i društveni položaj Jevreja u Sarajevu nije se razlikovao od položaja Jevreja nastanjenih po drugim gradovima Osmanskog Carstva. Svoje porodične, bračne, nasljedne i druge imovinsko - pravne poslove Jevreji su rješavali pred svojim vjerskim starješinom, dok su u agrarno - pravnim stvarima odgovarali isključivo pred [[Kadija|kadijom]]. Osmanski izvori pokazuju da su Jevreji od svog dolaska u Bosnu mogli slobodno da vrše svoje vjerske obrede. Kao nemuslimani, Jevreji su bili dužni da plaćaju glavarinu, džizju -harač i ispendžu za nevršenje vojne službe i imovinsku sigurnost. Kako su Jevreji živjeli uglavnom u gradovima, oni su kao i ostalo gradsko stanovništvo bili oslobođeni izvjesnih nameta obzirom da su se bavili zanatstvom i trgovinom. Prolazeći kroz Sarajevo 1659. poznati putopisac [[Evlija Čelebija]] zabilježio je da su Jevreji stanovali u dvije mahale u Sarajevu. Društveni i kulturni život Jevreja zasnivao se na tekovinama donijetim iz Španije. Oni su dugo čuvali svoje pjesme romanse u njihovom izvornom obliku kao dio folklornog blaga i kulturne baštine. Poslije [[Austrougarska|Austrougarske]] okupacije u Sarajevo su se doselili i aškenaski Jevreji. Već 1879. zaključili su da osnuju svoju opštinu i sagrade hram. Od svog dolaska u Bosnu i Hercegovinu Jevreji su dali značajan doprinos razvoju iste, potpuno se uklopivši u život u novoj sredini.<ref name="benevolencija"/> {{Citat|"Suživot, pomaganje jedni drugima, nisu izmišljeni tek nakon Dejtona, to je ovdje oduvijek postojalo", rekao je Jakob Finci.}} Dio zajednice Jevreja Sefarda i dalje živi na području Bosne i Hercegovine. Danas ih ima svega nekoliko stotina te nastoje da očuvaju tradiciju i kulturu koju su donijeli njihovi preci.<ref>http://ba.n1info.com/a24886/Vijesti/Kultura/Sefardi-u-BiH-nastoje-da-ocuvaju-tradiciju-i-kulturu-predaka.html{{Mrtav link}}</ref> == Poznati bosanskohercegovački Jevreji == * [[Vanja Albahari]] - [[glumac]] * [[David Elazar]] - [[Izrael]]ski general, bivši komandant [[generalštab]]a vojske Izraela * [[Jakob Finci]] - [[Političar]] i predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. * [[Ranko Rihtman]] - [[kompozitor]] i [[muzičar]] * [[Isak Samokovlija]] - [[književnik]] i [[ljekar]] * [[Sven Alkalaj]] - bh. političar, bivši Ministar vanjskih poslova BiH * [[Sanda Smital]] - Akademska slikarica * [[Emerik Blum]] - Osnivač Energoinvesta i gradonačelnik Sarajeva 1981-1983. * [[Oskar Danon]] - Svjetski poznati kompozitor i dirigent. * [[Daniel Ozmo]] - Poznati bosanskohercegovački umjetnik. * [[Laura Papo Bohoreta]] - bosanskohercegovačka pjesnikinja * [[Ranko Rihtman]] Član sarajevske rock grupe [[Indexi]] i dirigent. * [[Cvjetko Rihtman]] Jedan od najpoznatijih muzikologa u bivšoj Jugoslaviji, istraživač folklora, kompozitor i nakon oslobođenja prvi direktor [[Sarajevska opera|Sarajevske opere]] (1946–1947). * [[Flory Jagoda]] - kompozitorka i pevačica Ladino pjesama * Darko Cvjetić - pisac i dramaturg == Također pogledajte == {{BiHPortal}} * [[Aškenaška sinagoga u Sarajevu]] * [[Muzej jevreja Bosne i Hercegovine]] * [[Sarajevska Hagada]] == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jevreji u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jevreji|Bosna i Hercegovina]] gfep7yxwb740ojdjrsrrfgrx0ko8r9c Ajas-beg 0 13256 3897679 3894889 2026-06-07T12:35:14Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897679 wikitext text/x-wiki '''Ajas-beg''' (? - [[Visoko]], [[10. januar]] [[1486]]) bio je [[Bosanski sandžak|bosanski]] i [[Hercegovački sandžak|hercegovački]] [[sandžak-beg]] koji se smatra osnivačem [[Visoko]]g kakvo je nastalo nakon [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog]] osvajanja. Ajas-beg je [[vakuf|uvakufio]] veliki broj objekata u Visokom i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Iako se ne zna pouzdano iz kojeg je kraja, smatra se da je porijeklom iz Visokog, prvenstveno zbog velikog broja vakufa koje je ostavio Visokom. Prvi put se pominje 26. aprila 1470<ref>http://www.pcnen.com/portal/2008/04/13/osnivacu-sarajeva-ne-zna-se-ni-za-grob/</ref>. kao sandžak-beg [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]], kasnije se opet pojavljuje [[1477]]. kada na sarajevskom sudu legalizuje svoje vakufname za vakufe podignute u Visokom i Sarajevu. Od oktobra [[1478]]. do ljeta [[1480]]. biva hercegovački sandžak-beg, a potom sandžak-beg u Ćustendilu, da bi se opet vratio na mjesto bosanskog sandžak-bega. [[1472]]. sa svojom vojskom od 30000 ljudi ulazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], primorje, [[Istra|Istru]] i Furlaniju što je bio prvi značajniji vojni pohod Osmanlija nakon zauzimanja Bosne. U [[januar]]u [[1482]]. zauzima [[Herceg Novi]], a za taj podvig dobija titulu [[paša|paše]]. Sljedeće godine, Ajas-paša je po drugi put postavljen za bosanskog sandžak-bega, i tu dužnost vrši do 1484. S obzirom na to da je već [[1472]]. važio za vrhunskog vojskovođu smatra se da je svoje znanje i iskustvo stekao u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj bosanskoj]] vojsci, jer je bio i bosanskog i vjerovatno plemićkog porijekla. U Sarajevu je podigao [[džamija|džamiju]], [[mekteb]], [[hamam]] i [[vodovod]], dok je u Visokom podigao hamam, mekteb, vodovod, [[most]] na rijeci Bosni i [[tekija|tekiju]] nakšibendijskog reda. Preminuo je 10. januara 1486. Prema jednom turskom defteru<ref>Čar-Drnda, "Visoko u sastavu Osmanskog Carstva," POF 40/1990-Sarajevo.</ref> iz 1485-1489. Ajas-beg je kao vakif podigao tekiju u Visokom u navedenom periodu, te se ona kao takva smatra prvom tekijom u Visokom. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=360:nastanak-vakufa-u-bosni-i-hercegovini&catid=54&Itemid=359 http://www.rijaset.ba/ NASTANAK VAKUFA U BOSNI I HERCEGOVINI]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Isa-beg Ishaković]] | naslov = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Sandžak Bosna]]<br />[[1470]] - [[1474]]. | poslije = [[Sinan-beg]] }} {{Redoslijed | prije = [[Jahja-beg]] | naslov = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Sandžak Bosna]]<br />[[1483]] - [[1484]]. | poslije = [[Mehmed-beg Ishaković]] }} {{S-end}} {{Visoko}} [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] [[Kategorija:Hercegovački sandžak-begovi]] ppyzjfq8pw9ebwagr81rcc99gp0k1hb Klemens Wenzel von Metternich 0 17678 3897646 3897283 2026-06-07T12:28:38Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3897646 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Metternich by Lawrence (cropped).jpeg|mini|''Klemens Wenzel Lothar von Metternich'']] '''Klemens Wenzel Lothar von Metternich''' (15. maj 1773 - 11. juni 1859)<ref>{{harvnb|Palmer|1972|pp=5–6, 339}}</ref> je bio [[Austrijsko carstvo|austrijski]] diplomata koji je tri decenije bio u središtu europskih poslova kao ministar vanjskih poslova (1809 - 1821) i kancelar Austrijskog carstva (1821 - 1848). Kao član [[Dinastija Metternich|dinastije Metternich]], stekao je dobro obrazovanje na univerzitetima u [[Univerzitet u Strasbourgu|Strasbourgu]] i [[Univerzitet u Mainzu|Mainzu]]. Ovo obrazovanje ga je dovelo na poziciju austrijskog ambasadora u [[Kraljevina Saksonija|Kraljevini Saksoniji]], [[Kraljevina Pruska|Kraljevini Pruskoj]] i napoleonovoj Francuskoj gdje je imao ključnu ulogu u sklapanju braka između [[Napoléon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]] i austrijske nadvojvotkinje [[Marija Ludovika, vojvotkinja Parme|Marije Ludovike]]. Odmah nakon toga je ubrzao ulazak Austrije u [[rat šeste koalicije]] potpisujući [[sporazum u Fontainebleau]] koji je Napoleona poslao u egzil. Nakon svrgavanja Napoleona, predvodio je austrijsku delegaciju na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] koji je podijelio post-napoleonsku Europu. Nakon dobijanja titule princa u oktobru 1813, pod njegovim vodstvom Austrijsko carstvo je zajedno sa Rusijom i Pruskom postalo najjače carstvo u Evropi što je označilo vrhunac austrijske diplomatije. Kao uspješan državni kancelar tokom vladavine [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franje I]] i njegovog sina [[Ferdinand, car Austrije|Ferdinanda]], Metternich je nakon [[revolucije 1848. godine]] protjeran u London. Nakon kratkog progonstva u Londonu, Brightonu i Briselu, vraća se na Bečki dvorac 1851. kako bi postao savjetnik austrijskog cara [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]]. Nadživjevši svoju generaciju političara, Metternich je umro u 86. godini života. Kao [[Tradicionalni konzervativizam|tradicionalni konzervativac]], Metternich je želio održati ravnotežu moći kako bi se oduprio ruskim teritorijalnim ambicijama u srednjoj Europi i zemljama koje su pripadale [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Kako nije volio [[liberalizam]], nastojao je spriječiti raspad [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] slamanjem nacionalističkih pobuna u austrijskoj sjevernoj Italiji.<ref>{{Cite book |last1=Caldwell |first1=Wallace E. |title=History of the World |last2=Merrill |first2=Edward H. |publisher=The Greystone Press |year=1964 |volume=1 |location=[[United States]] |pages=427}}</ref> Zbog njegove cenzure i špijunskih mreža, Metternich je hvaljen i kritikovan zbog politike koju je vodio. Njegove pristalice ističu da je predsjedavao "[[Koncert Europe|Metternichovim dobom]]" kada je međunarodna diplomatija pomogla u sprečavanju velikih ratova u Europi, dok njegovi klevetnici tvrde da je mogao učiniti puno u osiguranju austrijske budućnosti jer je smatran kamenom spoticanja u reformiranju Austrije. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == == Bibliografija == * {{cite book|last=Bertier de Sauvigny|first=Guillaume de|author-link=Guillaume de Bertier de Sauvigny|translator=Peter Ryde|title=Metternich and His Times|url=https://archive.org/details/metternichhistim0000bert|url-access=registration|publisher=Darton, Longman and Todd|location=London|year=1962|ref={{harvid|Bertier|1962}}}} * {{cite book|last=Cecil|first=Algernon|title=Metternich|url=https://archive.org/details/metternich1773180000ceci_s8n4|url-access=registration|year=1947|publisher=Eyre and Spottiswoode|location=London|edition=3rd}} * {{cite book|first=Franklin L.|last=Ford|title=Europe, 1780–1830|url=https://books.google.com/books?id=pDbwSQAACAAJ|year=1971|publisher=Longman|location=Hong Kong|isbn=978-0-582-48346-0}} * {{cite book|last=Hamilton-Williams|first=David|title=Waterloo New Perspectives: the Great Battle Reappraised|publisher=Wiley|year=1996|isbn=0-471-05225-6}} * {{cite book|last=May|first=Arthur J.|author-link=Arthur May|title=The Age of Metternich 1814–1848|year=1963}} * {{cite book|last=Musulin|first=Stella|title=Vienna in the Age of Metternich|publisher=Faber and Faber|location=London|year=1975|isbn=0-571-09858-4}} * {{cite journal|last=Nadeau|first=Ryan M.|year=2016|url=https://cupola.gettysburg.edu/ghj/vol15/iss1/5/|title=Creating a Statesman: The Early Life of Prince Clemens von Metternich and its Effect on his Political Philosophy|journal=The Gettysburg Historical Journal|volume=15|issn=2327-3917|oclc=830314384}} * {{cite book|first=Robin|last=Okey|title=The Habsburg Monarchy, c.&nbsp;1765–1918|url=https://books.google.com/books?id=G1WUQgAACAAJ|year=2001|publisher=Macmillan|isbn=978-0-333-39654-4}} * {{cite book|last=Palmer|first=Alan|author-link=Alan Palmer|title=Metternich: Councillor of Europe|edition=1997 reprint|isbn=978-1-85799-868-9|publisher=Orion|location=London|year=1972}} * {{Cite EB1911|wstitle=Metternich-Winneburg, Clemens Wenzel Lothar|volume=18|pages=301–307|first=Walter Alison|last=Phillips|author-link=Walter Alison Phillips}} * {{cite book|last=Riley|first=J. P.|title=Napoleon and the World War of 1813: Lessons in Coalition Warfighting|year=2013|publisher=Routledge}} * {{cite book|last=Ross|first=Stephen T.|title=European Diplomatic History 1789–1815: France against Europe|year=1969}} * {{cite book|last=Seward|first=Desmond|author-link=Desmond Seward|title=Metternich: The First European|url=https://archive.org/details/metternichfirste0000sewa|location=London|publisher=Viking|year=1991|isbn=978-0-670-82600-1}} * {{cite journal|last=Sked|first=Alan|title=Metternich|journal=History Today|volume=33|issue=6|year=1983}} * {{cite book|last=Sked|first=Alan|title=Metternich and Austria: An Evaluation|url=https://archive.org/details/metternichaustri0000sked|location=Basingstoke, England|publisher=Palgrave Macmillan|year=2008|isbn=978-1-4039-9114-0}} === Primarni izvori === * [[Mack Walker|Walker, Mack]], ed. [https://books.google.com/books?id=ExmvCwAAQBAJ ''Metternich's Europe: Selected Documents''] (1968) 352 pp. of primary sources in English translation. {{Commonscat|Prince Klemens Wenzel von Metternich}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1773.|Metternich,Klemens Wenzel Lothar]] [[Kategorija:Umrli 1859.|Metternich,Klemens Wenzel Lothar]] [[Kategorija:Austrijski političari|Metternich,Klemens Wenzel Lothar]] [[Kategorija:Austrijski državnici|Metternich,Klemens Wenzel Lothar]] [[Kategorija:Biografije, Koblenz]] 66hnb9eom6c7z6yk5prpaje2fxdgvoi Wikipedia:Čaršija 4 19126 3897759 3895756 2026-06-08T03:46:10Z ~2026-33736-44 182308 /* Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir */ novi odlomak 3897759 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir == @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]: Može li objašnjenje za uporno poništavanje recentnoga poboljšanja članka Krompir? Siguran sam kako Vi griješite upornim revertiranjem i vođenjem rata izmjenama. Administratori mogu sačuvati verziju koja je bolja kao svoju izmjenu ako je u pitanju blokirani korisnik, prema smjernicama Vikipedije na engleskome jeziku. Hvala za mogući odgovor unaprijed. Poželjan je i komentar drugoga ili drugih administratora i/ili korisnika. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33736-44|&#126;2026-33736-44]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33736-44|talk]]) 05:46, 8 juni 2026 (CEST) 6wfjc1pt2pkgko7nmbfb11a87cf1j72 3897760 3897759 2026-06-08T03:47:33Z ~2026-33736-44 182308 /* Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir */ korigiranje potpisa 3897760 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir == @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]: Može li objašnjenje za uporno poništavanje recentnoga poboljšanja članka Krompir? Siguran sam kako Vi griješite upornim revertiranjem i vođenjem rata izmjenama. Administratori mogu sačuvati verziju koja je bolja kao svoju izmjenu ako je u pitanju blokirani korisnik, prema smjernicama Vikipedije na engleskome jeziku. Hvala za mogući odgovor unaprijed. Poželjan je i komentar drugoga ili drugih administratora i/ili korisnika. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33736-44|&#126;2026-33736-44]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33736-44|talk]]); 05.46, 8. juni 2026. (CEST) ej8ym0x51ylqtlnk1glnm59ejuwf9zu 3897761 3897760 2026-06-08T03:49:21Z ~2026-33736-44 182308 /* Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir */ korigiranje potpisa, prijevod automatski generiranoga teksta 3897761 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir == @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]: Može li objašnjenje za uporno poništavanje recentnoga poboljšanja članka Krompir? Siguran sam kako Vi griješite upornim revertiranjem i vođenjem rata izmjenama. Administratori mogu sačuvati verziju koja je bolja kao svoju izmjenu ako je u pitanju blokirani korisnik, prema smjernicama Vikipedije na engleskome jeziku. Hvala za mogući odgovor unaprijed. Poželjan je i komentar drugoga ili drugih administratora i/ili korisnika. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33736-44|&#126;2026-33736-44]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33736-44|razgovor]]); 05.46, 8. juni 2026. (CEST) b6awh42igvro4la92pkea20aijc47jx 3897768 3897761 2026-06-08T07:11:40Z Srđan 73336 SZR članke služi za primjedbe/sporove o članku. Premještam. 3897768 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) s25f4huspjur6nqdc6novrf6lbdbhdc 3897788 3897768 2026-06-08T08:24:39Z ~2026-33860-66 182314 /* Tipo u opisu... */ novi odlomak 3897788 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == Tipo u opisu... == ... vidim u izmjeni [[Special:Diff/3897768]]. {{Odgovor|Srđan}} članke>članka. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33860-66|&#126;2026-33860-66]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33860-66|talk]]) 10:24, 8 juni 2026 (CEST) lriui3uo8k679qrn8baux42a4vrog6t 3897789 3897788 2026-06-08T08:28:03Z ~2026-33860-66 182314 /* Tipo u opisu... */ korigiranje automatski generiranoga potpisa 3897789 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == Tipo u opisu... == ... vidim u izmjeni [[Special:Diff/3897768]]. {{Odgovor|Srđan}} članke>članka. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33860-66|&#126;2026-33860-66]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33860-66|razgovor]]); 10.24, 8. juni 2026. (CEST) q3zj3ique2ok135rwprizskjlnyujxr 3897791 3897789 2026-06-08T08:40:36Z KWiki 9400 /* Tipo u opisu... */ 3897791 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == Tipo u opisu... == ... vidim u izmjeni [[Special:Diff/3897768]]. {{Odgovor|Srđan}} članke>članka. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33860-66|&#126;2026-33860-66]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33860-66|razgovor]]); 10.24, 8. juni 2026. (CEST) : Greške u sažecima ne mogu se popravljati. A i jasno je sve iz konteksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:40, 8 juni 2026 (CEST) i4kd3ke34v5wc0qdhq1yppljd8q9kzk 3897801 3897791 2026-06-08T09:59:08Z Srđan 73336 Trolanje. Ubuduće brisati ovakve objave slobodno. 3897801 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23<sup>rd</sup> of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) s25f4huspjur6nqdc6novrf6lbdbhdc Tomislav Piplica 0 19644 3897798 3772200 2026-06-08T09:18:56Z Panasko 146730 3897798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Tomislav Piplica | slika = 2022-11-11 Borussia Dortund II gegen FC Erzgebirge Aue (3. Liga 2022-23) by Sandro Halank–297.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|4|5}} | rodnigrad = [[Bugojno]] | rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 182&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1981–1989. | omladinskipogoni = [[NK Iskra Bugojno]] | godine1 = 1989–1991. | klubovi1 = [[NK Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1991–1992. | klubovi2 = [[NK Istra 1961|Istra]] | nastupi(golovi)2 = 15 (0) | godine3 = 1993–1997. | klubovi3 = [[HNK Segesta|Segesta]] | nastupi(golovi)3 = 115 (4) | godine4 = 1997–1998. | klubovi4 = [[NK Samobor|Samobor]] | nastupi(golovi)4 = 14 (0) | godine5 = 1998–2009. | klubovi5 = [[FC Energie Cottbus|Energie Cottbus]] | nastupi(golovi)5 = 248 (0) | godine6 = 2012–2015. | klubovi6 = [[FC Eilenburg]] | nastupi(golovi)6 = 28 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1987. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-20]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 0 (0) | nacionalnegodine2 = 2001-2002. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 9 (0) | trenergodine = 2009–2011.<br />2010–2014.<br />2012–2013.<br />2012.<br />2013–2015.<br />2016–2017.<br />2020–2021.<br />2024. | trenerklubovi = [[FC Energie Cottbus]]<br />[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]<br />[[FC Eilenburg]]<br />→[[Hartenfels Torgau 04]]<br />[[FC Eilenburg]]<br />[[FSV Wacker 90 Nordhausen]]<br />[[SpVgg Bayreuth II]]<br />[[1. FC Lokomotive Leipzig]] | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} '''Tomislav Piplica''' (rođen 5. aprila 1969. u [[Bugojno|Bugojnu]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], SFRJ) je bivši bosanskohercegovački [[fudbal|nogometni]] golman. Bio je trener golmana [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] i [[FC Energie Cottbus]]a. == Klupska karijera == Fudbalsku karijeru počeo je sa 12 godina u [[Bugojno|bugojanskoj]] [[NK Iskra Bugojno|Iskri]] kao igrač. Godinu poslije postao je golman. 1989. odlazi u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsku]], gdje je igrao za [[NK Zagreb]], [[NK Istra 1961|NK Istru]], [[HNK Segesta|HNK Segestu]] i [[NK Samobor]]. Prvi inozemni angažman imao je 1997. Bio je 15 dana na probi u [[Belgija|belgijskom]] [[Royal Antwerp F.C.|Antwerpenu]], ali njegov tadašnji klub [[HNK Segesta]] je tražio previsoku odštetu tako da se ubrzo vratio. U ljeto 1998. odlazi u [[Njemačka|njemački]] [[FC Energie Cottbus]] gdje je branio 11 godina, odnosno sve do kraja igračke karijere.<ref name="Kult-Keeper2" /><ref name="torwart.de">{{cite web|url=http://www.torwart.de/Tomislav-Piplica-II-Energie-C.1846.0.html|title=Tomislav Piplica – "hautnah" bei torwart.de (20.10.07)|date=20 October 2007|publisher=torwart.de|accessdate=12 February 2010}}</ref> Dva puta je bio izabran za igrača godine. Zbog svojih posebnosti u sezoni 2004/05. bio je jedini igrač koji je imao dvije autogram karte sa različitim frizurama. Osim toga poznat je i po legendarnom autogolu glavom, kada mu je bezopasna lopta prešla preko glave. Za taj gol je u emisiji "[[TV Total]]" [[Stefan Raab|Stefana Raaba]] dobio nagradu "Raab der Woche" po koju je lično došao. Poznat je i po tome što je kao najpopularniji igrač [[FC Energie Cottbus]]a imao čast da ugosti [[Gerhard Schröder]]a i [[Angela Merkel|Angelu Merkel]]. Kancelar Schröder poželio je da mu puca jedanaesterac. Iako su mu svi iz kluba govorili da pusti gol, on ga je namjerno obranio, nakon čega je imao problema sa upravom kluba. "Pipi" ili "Pirat" kako ga od milja zovu navijači [[FC Energie Cottbus|Energia]] ima kultni status u klubu,<ref name="Kult-Keeper">{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/06/24/energie-cottbus/tomislav-piplica-bekommt-multi-vertrag.html|title=Kult-Keeper wird Torwart-Trainer, Scout und Klub-Repräsentant|date=24 June 2009|publisher=bild.de|accessdate=24 December 2009}}</ref> te mu je 21. maja 2009. upriličena oproštajna utakmica, na kojoj je prisistvovalo 15.000 navijača. Zbog statusa koji uživa i zbog vjernosti [[FC Energie Cottbus|Energiu]], uprava mu je ponudila mjesto trenera i skauta koje je prihvatio. == Reprezentacija == === Jugoslavija === Bio je član [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|nogometne reprezentacije Jugoslavije]] koja je osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo do 20 godina]] koje se održavalo u [[Čile]]u 1987. === Bosna i Hercegovina === Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometnu reprezentacijau Bosne i Hercegovine]] debitovao je 24. marta 2001. na kvalifikacionoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko Prvestvo]] 2002. protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|reprezentacije Austrije]]. Posljednju utakmicu za reprezenatciju odigrao je 21. augusta 2002. na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije|reprezentacije Srbije]] na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=16702|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-04-26}}</ref> == Trenerska karijera == Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]].<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110105084|title=Profesionalne licence Barbarezu, Piplici i kolegama|date=5 January 2011|language=Bosnian|accessdate=23 March 2012}}</ref> U februaru 2010 selektor bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije [[Safet Sušić]] izabrao ga je za trenera golmana reprezentacije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/tomislav-piplica/profil/spieler_180.html Profil] na ''transfermarkt.de'' * [https://www.youtube.com/watch?v=Ji_vc3FHCqA Razgovor s Tomislavom Piplicom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 19. 5. 2023. ([[YouTube]]) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Piplica, Tomislav}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Bugojno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Istra Pule]] [[Kategorija:Nogometaši Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Istre 1961]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] px4ivk5ebl7x0mgmexg1oeyolzqjdt8 3897799 3897798 2026-06-08T09:19:20Z Panasko 146730 3897799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Tomislav Piplica | slika = 2022-11-11 Borussia Dortund II gegen FC Erzgebirge Aue (3. Liga 2022-23) by Sandro Halank–297.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|4|5}} | rodnigrad = [[Bugojno]] | rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 182&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1981–1989. | omladinskipogoni = [[NK Iskra Bugojno]] | godine1 = 1989–1991. | klubovi1 = [[NK Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1991–1992. | klubovi2 = [[NK Istra 1961|Istra]] | nastupi(golovi)2 = 15 (0) | godine3 = 1993–1997. | klubovi3 = [[HNK Segesta|Segesta]] | nastupi(golovi)3 = 115 (4) | godine4 = 1997–1998. | klubovi4 = [[NK Samobor|Samobor]] | nastupi(golovi)4 = 14 (0) | godine5 = 1998–2009. | klubovi5 = [[FC Energie Cottbus|Energie Cottbus]] | nastupi(golovi)5 = 248 (0) | godine6 = 2012–2015. | klubovi6 = [[FC Eilenburg]] | nastupi(golovi)6 = 28 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1987. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-20]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 0 (0) | nacionalnegodine2 = 2001-2002. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 9 (0) | trenergodine = 2009–2011.<br />2010–2014.<br />2012–2013.<br />2012.<br />2013–2015.<br />2016–2017.<br />2020–2021.<br />2024. | trenerklubovi = [[FC Energie Cottbus]]<br />[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]<br />[[FC Eilenburg]]<br />→[[Hartenfels Torgau 04]]<br />[[FC Eilenburg]]<br />[[FSV Wacker 90 Nordhausen]]<br />[[SpVgg Bayreuth II]]<br />[[1. FC Lokomotive Leipzig]] | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} '''Tomislav Piplica''' (rođen 5. aprila 1969. u [[Bugojno|Bugojnu]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], SFRJ) je bivši bosanskohercegovački [[fudbal|nogometni]] golman. Bio je trener golmana [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacija Bosne i Hercegovine]] i [[FC Energie Cottbus]]a. == Klupska karijera == Fudbalsku karijeru počeo je sa 12 godina u [[Bugojno|bugojanskoj]] [[NK Iskra Bugojno|Iskri]] kao igrač. Godinu poslije postao je golman. 1989. odlazi u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsku]], gdje je igrao za [[NK Zagreb]], [[NK Istra 1961|NK Istru]], [[HNK Segesta|HNK Segestu]] i [[NK Samobor]]. Prvi inozemni angažman imao je 1997. Bio je 15 dana na probi u [[Belgija|belgijskom]] [[Royal Antwerp F.C.|Antwerpenu]], ali njegov tadašnji klub [[HNK Segesta]] je tražio previsoku odštetu tako da se ubrzo vratio. U ljeto 1998. odlazi u [[Njemačka|njemački]] [[FC Energie Cottbus]] gdje je branio 11 godina, odnosno sve do kraja igračke karijere.<ref name="Kult-Keeper" /><ref name="torwart.de">{{cite web|url=http://www.torwart.de/Tomislav-Piplica-II-Energie-C.1846.0.html|title=Tomislav Piplica – "hautnah" bei torwart.de (20.10.07)|date=20 October 2007|publisher=torwart.de|accessdate=12 February 2010}}</ref> Dva puta je bio izabran za igrača godine. Zbog svojih posebnosti u sezoni 2004/05. bio je jedini igrač koji je imao dvije autogram karte sa različitim frizurama. Osim toga poznat je i po legendarnom autogolu glavom, kada mu je bezopasna lopta prešla preko glave. Za taj gol je u emisiji "[[TV Total]]" [[Stefan Raab|Stefana Raaba]] dobio nagradu "Raab der Woche" po koju je lično došao. Poznat je i po tome što je kao najpopularniji igrač [[FC Energie Cottbus]]a imao čast da ugosti [[Gerhard Schröder]]a i [[Angela Merkel|Angelu Merkel]]. Kancelar Schröder poželio je da mu puca jedanaesterac. Iako su mu svi iz kluba govorili da pusti gol, on ga je namjerno obranio, nakon čega je imao problema sa upravom kluba. "Pipi" ili "Pirat" kako ga od milja zovu navijači [[FC Energie Cottbus|Energia]] ima kultni status u klubu,<ref name="Kult-Keeper">{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/06/24/energie-cottbus/tomislav-piplica-bekommt-multi-vertrag.html|title=Kult-Keeper wird Torwart-Trainer, Scout und Klub-Repräsentant|date=24 June 2009|publisher=bild.de|accessdate=24 December 2009}}</ref> te mu je 21. maja 2009. upriličena oproštajna utakmica, na kojoj je prisistvovalo 15.000 navijača. Zbog statusa koji uživa i zbog vjernosti [[FC Energie Cottbus|Energiu]], uprava mu je ponudila mjesto trenera i skauta koje je prihvatio. == Reprezentacija == === Jugoslavija === Bio je član [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|nogometne reprezentacije Jugoslavije]] koja je osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo do 20 godina]] koje se održavalo u [[Čile]]u 1987. === Bosna i Hercegovina === Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometnu reprezentacijau Bosne i Hercegovine]] debitovao je 24. marta 2001. na kvalifikacionoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko Prvestvo]] 2002. protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|reprezentacije Austrije]]. Posljednju utakmicu za reprezenatciju odigrao je 21. augusta 2002. na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije|reprezentacije Srbije]] na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=16702|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-04-26}}</ref> == Trenerska karijera == Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]].<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110105084|title=Profesionalne licence Barbarezu, Piplici i kolegama|date=5 January 2011|language=Bosnian|accessdate=23 March 2012}}</ref> U februaru 2010 selektor bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije [[Safet Sušić]] izabrao ga je za trenera golmana reprezentacije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/tomislav-piplica/profil/spieler_180.html Profil] na ''transfermarkt.de'' * [https://www.youtube.com/watch?v=Ji_vc3FHCqA Razgovor s Tomislavom Piplicom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 19. 5. 2023. ([[YouTube]]) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Piplica, Tomislav}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Biografije, Bugojno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Istra Pule]] [[Kategorija:Nogometaši Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Istre 1961]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] op8wd465rphe6myiim8d5h3qmp2pypu Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno 0 21420 3897742 3713364 2026-06-07T17:54:14Z KWiki 9400 3897742 wikitext text/x-wiki '''''Roland Garros''''' ili '''''French Open''''' (u [[Francuska|Francuskoj]] poznat kao '''''Internationaux de France''''') drugi je od četiri [[tenis]]ka [[Grand Slam]] turnira u kalendarskoj godini.<ref>Današnji redoslijed Grand Slam turnira utvrđen je 1987.</ref> Osnovan je 1891, a od 1928. održava se na terenima [[Stadion "Roland Garros"|stadiona "Roland Garros"]] u [[Pariz]]u.<ref name=FOProfile>{{cite web |website= atpworldtour.com|publisher=[[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP Tour]]|title=Tournament profile – Roland Garros |url= http://www.atpworldtour.com/Tennis/Tournaments/Roland-Garros.aspx| access-date = 2. 7. 2009}}</ref> Do 1897. igrao se samo pojedinačni muški turnir.<ref name=FOHistory>{{cite web|work=fft.fr|publisher=Francuski teniski savez|title=Past Winners and Draws|url=http://www.fft.fr/rolandgarros/default_en.asp?id=1575|access-date=2. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808145713/http://www.fft.fr/rolandgarros/default_en.asp?id=1575|archive-date=8. 8. 2007|url-status=dead}}</ref> Održava se svake godine krajem maja i početkom juna. Nije organiziran od 1915. do 1919. zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog]] održavan je neslužbeno (1941–1944).<ref name=FOWinners>{{cite web|work=rolandgarros.com|publisher=[[IBM]], [[Francuski teniski savez]]|title=Event Info / History / Past Winners 1891–2011|url=http://www.rolandgarros.com/en_FR/about/history/pastwinners.html|access-date=10. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130620111340/http://www.rolandgarros.com/en_FR/about/history/pastwinners.html|archive-date=20. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> Turnir organizira [[Francuski teniski savez]] (FFT). == Pobjednici == [[Datoteka:Henri Cochet.jpg|mini|upright|desno|150px|[[Henri Cochet]] (pet titula)]] [[Datoteka:Björn Borg.jpg|mini|desno|upright|150px|[[Björn Borg]] ima šest titula, od čega četiri uzastopno (1978–1981)]] [[Datoteka:Rafael Nadal at the 2008 French Open 10.jpg|mini|upright|desno|150px|[[Rafael Nadal]] osvojio je četiri uzastopne titule u Parizu od 2005. do 2008, još pet uzastopnih od 2010. do 2014, pa četiri uzastopne od 2017. do 2020. te još jednu 2022. i ima omjer pobjeda i poraza 112–4.<ref name=Nadal>{{cite web |website= atpworldtour.com |publisher= ATP Tour |title= Superb Soderling Sends Nadal Crashing Out |url= http://www.atpworldtour.com/News/Tennis/2009/05/Roland-Garros-Sunday-2-Soderling-Sends-Nadal-Crashing-Out.aspx |date= 31. 5. 2009 |access-date = 4. 8. 2009}}</ref>]] '''Napomena:''' Na izdanjima prije 1925. mogli su nastupati samo članovi francuskih teniskih klubova i francuski državljani, pa ona nisu uvrštena u ovaj spisak. {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" | '''Godina''' || '''Pobjednik''' || '''Finalist''' || '''Rezultat''' |- | [[Roland Garros 1925 – muški singl|1925.]] || {{ZD|FRA}} '''[[René Lacoste]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]] || 7–5, 6–1, 6–4 |- | [[Roland Garros 1926 – muški singl|1926.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || 6–2, 6–4, 6–3 |- | [[Roland Garros 1927 – muški singl|1927.]] || {{ZD|FRA}} '''[[René Lacoste]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || 6–4, 4–6, 5–7, 6–3, 11–9 |- | [[Roland Garros 1928 – muški singl|1928.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || 5–7, 6–3, 6–1, 6–3 |- | [[Roland Garros 1929 – muški singl|1929.]] || {{ZD|FRA}} '''[[René Lacoste]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]] || 6–3, 2–6, 6–0, 2–6, 8–6 |- | [[Roland Garros 1930 – muški singl|1930.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || 3–6, 8–6, 6–3, 6–1 |- | [[Roland Garros 1931 – muški singl|1931.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Jean Borotra]]''' || {{ZD|FRA}} [[Christian Boussus]] || 2–6, 6–4, 7–5, 6–4 |- | [[Roland Garros 1932 – muški singl|1932.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|ITA|1861}} [[Giorgio de Stefani]] || 6–0, 6–4, 4–6, 6–3 |- | [[Roland Garros 1933 – muški singl|1933.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]]''' || {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] || 8–6, 6–1, 6–3 |- | [[Roland Garros 1934 – muški singl|1934.]] || {{ZD|NJEC}} '''[[Gottfried von Cramm]]''' || {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] || 6–4, 7–9, 3–6, 7–5, 6–3 |- | [[Roland Garros 1935 – muški singl|1935.]] || {{ZD|VB}} '''[[Fred Perry]]''' || {{ZD|NJEC}} [[Gottfried von Cramm]] || 6–3, 3–6, 6–1, 6–3 |- | [[Roland Garros 1936 – muški singl|1936.]] || {{ZD|NNJE}} '''[[Gottfried von Cramm]]''' || {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] || 6–0, 2–6, 6–2, 2–6, 6–0 |- | [[Roland Garros 1937 – muški singl|1937.]] || {{ZD|NNJE}} '''[[Henner Henkel]]''' || {{ZD|VB}} [[Bunny Austin]] || 6–1, 6–4, 6–3 |- | [[Roland Garros 1938 – muški singl|1938.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Don Budge]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Roderik Menzel]] || 6–3, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 1939 – muški singl|1939.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Don McNeill (teniser)|Don McNeill]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Bobby Riggs]] || 7–5, 6–0, 6–3 |- | 1940–1945. || colspan=3 align=center| [[Drugi svjetski rat]] |- | [[Roland Garros 1946 – muški singl|1946.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Marcel Bernard]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jaroslav Drobný]] || 3–6, 2–6, 6–1, 6–4, 6–3 |- | [[Roland Garros 1947 – muški singl|1947.]] || {{ZD|MAĐ|1946}} '''[[József Asbóth]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Eric Sturgess]] || 8–6, 7–5, 6–4 |- | [[Roland Garros 1948 – muški singl|1948.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Frank Parker]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jaroslav Drobný]] || 6–4, 7–5, 5–7, 8–6 |- | [[Roland Garros 1949 – muški singl|1949.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Frank Parker]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Budge Patty]] || 6–3, 1–6, 6–1, 6–4 |- | [[Roland Garros 1950 – muški singl|1950.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Budge Patty]]''' || {{ZD|EGI|1922}} [[Jaroslav Drobný]] || 6–1, 6–2, 3–6, 5–7, 7–5 |- | [[Roland Garros 1951 – muški singl|1951.]] || {{ZD|EGI|1922}} '''[[Jaroslav Drobný]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Eric Sturgess]] || 6–3, 6–3, 6–3 |- | [[Roland Garros 1952 – muški singl|1952.]] || {{ZD|EGI|1922}} '''[[Jaroslav Drobný]]''' || {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] || 6–2, 6–0, 3–6, 6–4 |- | [[Roland Garros 1953 – muški singl|1953.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Ken Rosewall]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Vic Seixas]] || 6–3, 6–4, 1–6, 6–2 |- | [[Roland Garros 1954 – muški singl|1954.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Tony Trabert]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Arthur Larsen]] || 6–4, 7–5, 6–1 |- | [[Roland Garros 1955 – muški singl|1955.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Tony Trabert]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Sven Davidson]] || 2–6, 6–1, 6–4, 6–2 |- | [[Roland Garros 1956 – muški singl|1956.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Lew Hoad]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Sven Davidson]] || 6–4, 8–6, 6–3 |- | [[Roland Garros 1957 – muški singl|1957.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Sven Davidson]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Herbert Flam]] || 6–3, 6–4, 6–4 |- | [[Roland Garros 1958 – muški singl|1958.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Mervyn Rose]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Luis Ayala]] || 6–3, 6–4, 6–4 |- | [[Roland Garros 1959 – muški singl|1959.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Ian Vermaak]] || 3–6, 6–3, 6–4, 6–1 |- | [[Roland Garros 1960 – muški singl|1960.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Luis Ayala]] || 3–6, 6–3, 6–4, 4–6, 6–3 |- | [[Roland Garros 1961 – muški singl|1961.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Manuel Santana]]''' || {{ZD|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || 4–6, 6–1, 3–6, 6–0, 6–2 |- | [[Roland Garros 1962 – muški singl|1962.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Rod Laver]]''' || {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]] || 3–6, 2–6, 6–3, 9–7, 6–2 |- | [[Roland Garros 1963 – muški singl|1963.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Roy Emerson]]''' || {{ZD|FRA}} [[Pierre Darmon]] || 3–6, 6–1, 6–4, 6–4 |- | [[Roland Garros 1964 – muški singl|1964.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Manuel Santana]]''' || {{ZD|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || 6–3, 6–1, 4–6, 7–5 |- | [[Roland Garros 1965 – muški singl|1965.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Fred Stolle]]''' || {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]] || 3–6, 6–0, 6–2, 6–3 |- | [[Roland Garros 1966 – muški singl|1966.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Tony Roche]]''' || {{ZD|MAĐ|1957}} [[István Gulyás]] || 6–1, 6–4, 7–5 |- | [[Roland Garros 1967 – muški singl|1967.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Roy Emerson]]''' || {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]] || 6–1, 6–4, 2–6, 6–2 |- | [[Roland Garros 1968 – muški singl|1968.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Ken Rosewall]]''' || {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] || 6–3, 6–1, 2–6, 6–2 |- | [[Roland Garros 1969 – muški singl|1969.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Rod Laver]]''' || {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] || 6–4, 6–3, 6–4 |- | [[Roland Garros 1970 – muški singl|1970.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jan Kodeš]]''' || {{ZD|JUG}} [[Željko Franulović]] || 6–2, 6–4, 6–0 |- | [[Roland Garros 1971 – muški singl|1971.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jan Kodeš]]''' || {{ZD|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]] || 8–6, 6–2, 2–6, 7–5 |- | [[Roland Garros 1972 – muški singl|1972.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Andrés Gimeno]]''' || {{ZD|FRA}} [[Patrick Proisy]] || 4–6, 6–3, 6–1, 6–1 |- | [[Roland Garros 1973 – muški singl|1973.]] || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]''' || {{ZD|JUG}} [[Nikola Pilić]] || 6–3, 6–3, 6–0 |- | [[Roland Garros 1974 – muški singl|1974.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ŠPA|1945}} [[Manuel Orantes]] || 6–7, 6–0, 6–1, 6–1 |- | [[Roland Garros 1975 – muški singl|1975.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 6–2, 6–3, 6–4 |- | [[Roland Garros 1976 – muški singl|1976.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Adriano Panatta]]''' || {{ZD|SAD}} [[Harold Solomon]] || 6–1, 6–4, 4–6, 7–6 |- | [[Roland Garros 1977 – muški singl|1977.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Vilas]]''' || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] || 6–0, 6–3, 6–0 |- | [[Roland Garros 1978 – muški singl|1978.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 6–1, 6–1, 6–3 |- | [[Roland Garros 1979 – muški singl|1979.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|PAR}} [[Víctor Pecci]] || 6–3, 6–1, 6–7, 6–4 |- | [[Roland Garros 1980 – muški singl|1980.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|SAD}} [[Vitas Gerulaitis]] || 6–4, 6–1, 6–2 |- | [[Roland Garros 1981 – muški singl|1981.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || 6–1, 4–6, 6–2, 3–6, 6–1 |- | [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 1–6, 7–6, 6–0, 6–4 |- | [[Roland Garros 1983 – muški singl|1983.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Yannick Noah]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6–2, 7–5, 7–6 |- | [[Roland Garros 1984 – muški singl|1984.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || 3–6, 2–6, 6–4, 7–5, 7–5 |- | [[Roland Garros 1985 – muški singl|1985.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || 3–6, 6–4, 6–2, 6–2 |- | [[Roland Garros 1986 – muški singl|1986.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mikael Pernfors]] || 6–3, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 1987 – muški singl|1987.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 7–5, 6–2, 3–6, 7–6 |- | [[Roland Garros 1988 – muški singl|1988.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' || {{ZD|FRA}} [[Henri Leconte]] || 7–5, 6–2, 6–1 |- | [[Roland Garros 1989 – muški singl|1989.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Michael Chang]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || 6–1, 3–6, 4–6, 6–4, 6–2 |- | [[Roland Garros 1990 – muški singl|1990.]] || {{ZD|EKV}} '''[[Andrés Gómez]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6–3, 2–6, 6–4, 6–4 |- | [[Roland Garros 1991 – muški singl|1991.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jim Courier]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 3–6, 6–4, 2–6, 6–1, 6–4 |- | [[Roland Garros 1992 – muški singl|1992.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jim Courier]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Korda]] || 7–5, 6–2, 6–1 |- | [[Roland Garros 1993 – muški singl|1993.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergi Bruguera]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 6–4, 2–6, 6–2, 3–6, 6–3 |- | [[Roland Garros 1994 – muški singl|1994.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergi Bruguera]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Alberto Berasategui]] || 6–3, 7–5, 2–6, 6–1 |- | [[Roland Garros 1995 – muški singl|1995.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' || {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 7–5, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 1996 – muški singl|1996.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' || {{ZD|NJE}} [[Michael Stich]] || 7–6, 7–5, 7–6 |- | [[Roland Garros 1997 – muški singl|1997.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || 6–3, 6–4, 6–2 |- | [[Roland Garros 1998 – muški singl|1998.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Moyá]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Àlex Corretja]] || 6–3, 7–5, 6–3 |- | [[Roland Garros 1999 – muški singl|1999.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Andre Agassi]]''' || {{ZD|UKR}} [[Andrej Medvedev]] || 1–6, 2–6, 6–4, 6–3, 6–4 |- | [[Roland Garros 2000 – muški singl|2000.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Magnus Norman]] || 6–2, 6–3, 2–6, 7–6<sup>6</sup> |- | [[Roland Garros 2001 – muški singl|2001.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Àlex Corretja]] || 6–7<sup>3</sup>, 7–5, 6–2, 6–0 |- | [[Roland Garros 2002 – muški singl|2002.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Albert Costa]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6–1, 6–0, 4–6, 6–3 |- | [[Roland Garros 2003 – muški singl|2003.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Juan Carlos Ferrero]]''' || {{ZD|NIZ}} [[Martin Verkerk]] || 6–1, 6–3, 6–2 |- | [[Roland Garros 2004 – muški singl|2004.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Gastón Gaudio]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 0–6, 3–6, 6–4, 6–1, 8–6 |- | [[Roland Garros 2005 – muški singl|2005.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ARG}} [[Mariano Puerta]] || 6–7<sup>6</sup>, 6–3, 6–1, 7–5 |- | [[Roland Garros 2006 – muški singl|2006.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1–6, 6–1, 6–4, 7–6<sup>4</sup> |- | [[Roland Garros 2007 – muški singl|2007.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6–3, 4–6, 6–3, 6–4 |- | [[Roland Garros 2008 – muški singl|2008.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6–1, 6–3, 6–0 |- | [[Roland Garros 2009 – muški singl|2009.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || 6–1, 7–6<sup>1</sup>, 6–4 |- | [[Roland Garros 2010 – muški singl|2010.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || 6–4, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 2011 – muški singl|2011.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7–5, 7–6<sup>3</sup>, 5–7, 6–1 |- | [[Roland Garros 2012 – muški singl|2012.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–4, 6–3, 2–6, 7–5 |- | [[Roland Garros 2013 – muški singl|2013.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6–3, 6–2, 6–3 |- | [[Roland Garros 2014 – muški singl|2014.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 3–6, 7–5, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 2015 – muški singl|2015.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Stanislas Wawrinka]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 4–6, 6–4, 6–3, 6–4 |- | [[Roland Garros 2016 – muški singl|2016.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 3–6, 6–1, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6–2, 6–3, 6–1 |- | [[Roland Garros 2018 – muški singl|2018.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6–4, 6–3, 6–2 |- | [[Roland Garros 2019 – muški singl|2019.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6–3, 5–7, 6–1, 6–1 |- | [[Roland Garros 2020 – muški singl|2020.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–0, 6–2, 7–5 |- | [[Roland Garros 2021 – muški singl|2021.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6–7<sup>6</sup>, 2–6, 6–3, 6–2, 6–4 |- | [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6–3, 6–3, 6–0 |- | [[Roland Garros 2023 – muški singl|2023.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7–6<sup>1</sup>, 6–3, 7–5 |- | [[Roland Garros 2024 – muški singl|2024.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6–3, 2–6, 5–7, 6–1, 6–2 |- | [[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 4–6, 6–7<sup>4</sup>, 6–4, 7–6<sup>3</sup>, 7–6<sup>2</sup> |- | [[Roland Garros 2026 – muški singl|2026.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]''' || {{ZD|ITA}} [[Flavio Cobolli]] || 6–1, 4–6, 6–4, 6–7<sup>5</sup>, 6–1 |} === Višestruki pobjednici === {| class="wikitable" width="350" |- | ''Na izdanjima prije 1925. mogli su nastupati samo članovi francuskih teniskih klubova i francuski državljani.'' |} {| class="sortable wikitable" |- !scope="col" width="190" | Igrač !Amaterska era !Open Era !Sveukupno !class="unsortable"|Godine |- | {{flagathlete|{{sortname|Rafael|Nadal}}|ŠPA}} || align="center" | 0 || align="center" | 14 || align="center" | 14 || [[Roland Garros 2005 – muški singl|2005]], [[Roland Garros 2006 – muški singl|2006]], [[Roland Garros 2007 – muški singl|2007]], [[Roland Garros 2008 – muški singl|2008]], [[Roland Garros 2010 – muški singl|2010]], [[Roland Garros 2011 – muški singl|2011]],[[Roland Garros 2012 – muški singl|2012]],<br/> [[Roland Garros 2013 – muški singl|2013]], [[Roland Garros 2014 – muški singl|2014]], [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017]], [[Roland Garros 2018 – muški singl|2018]], [[Roland Garros 2019 – muški singl|2019]], [[Roland Garros 2020 – muški singl|2020]], [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Max|Decugis}}|FRA}} || align="center" | 8 || align="center" | 0 || align="center" | 8 || ''1903'', ''1904'', ''1907'', ''1908'', ''1909'', ''1912'', ''1913'', ''1914.'' |- | {{flagathlete|{{sortname|Björn|Borg}}|ŠVE}} || align="center" | 0 || align="center" | 6 || align="center" | 6 || [[Roland Garros 1974 – muški singl|1974]], [[Roland Garros 1975 – muški singl|1975]], [[Roland Garros 1978 – muški singl|1978]], [[Roland Garros 1979 – muški singl|1979]], [[Roland Garros 1980 – muški singl|1980]], [[Roland Garros 1981 – muški singl|1981.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Henri|Cochet}}|FRA}} || align="center" | 5 || align="center" | 0 || align="center" | 5 || ''1922'', [[Roland Garros 1926 – muški singl|1926]], [[Roland Garros 1928 – muški singl|1928]], [[Roland Garros 1930 – muški singl|1930]], [[Roland Garros 1932 – muški singl|1932.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|André|Vacherot}}|FRA}} || align="center" | 4 || align="center" | 0 || align="center" | 4 || ''1894'', ''1895'', ''1896'', ''1901.'' |- | {{flagathlete|{{sortname|Paul|Aymé}}|FRA}} || align="center" | 4 || align="center" | 0 || align="center" | 4 || 1897'', ''1898'', ''1899'', ''1900.'' |- | {{flagathlete|{{sortname|Maurice|Germot}}|FRA}} || align="center" | 3 || align="center" | 0 || align="center" | 3 || 1905'', ''1906'', ''1910.'' |- | {{flagathlete|{{sortname|René|Lacoste}}|FRA}} || align="center" | 3 || align="center" | 0 || align="center" | 3 || [[Roland Garros 1925 – muški singl|1925]], [[Roland Garros 1927 – muški singl|1927]], [[Roland Garros 1929 – muški singl|1929.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Mats|Wilander}}|ŠVE}} || align="center" | 0 || align="center" | 3 || align="center" | 3 || [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982]], [[Roland Garros 1985 – muški singl|1985]], [[Roland Garros 1988 – muški singl|1988.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Ivan|Lendl}}|ČSSR}} || align="center" | 0 || align="center" | 3 || align="center" | 3 || [[Roland Garros 1984 – muški singl|1984]], [[Roland Garros 1986 – muški singl|1986]], [[Roland Garros 1987 – muški singl|1987.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Gustavo|Kuerten}}|BRA}} || align="center" | 0 || align="center" | 3 || align="center" | 3 || [[Roland Garros 1997 – muški singl|1997]], [[Roland Garros 2000 – muški singl|2000]], [[Roland Garros 2001 – muški singl|2001.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Novak|Đoković}}|SRB}} || align="center" | 0 || align="center" | 3 || align="center" | 3 || [[Roland Garros 2016 – muški singl|2016]], [[Roland Garros 2021 – muški singl|2021]], [[Roland Garros 2023 – muški singl|2023.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|André|Gobert}}|FRA}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || ''1911'', ''1920.'' |- | {{flagathlete|{{sortname|Jean|Borotra}}|FRA}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || ''1924'', [[Roland Garros 1931 – muški singl|1931.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Gottfried von|Cramm}}|NJE}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1934 – muški singl|1934]], [[Roland Garros 1936 – muški singl|1936.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Frank|Parker}}|SAD|1912}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1948 – muški singl|1948]], [[Roland Garros 1949 – muški singl|1949.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Jaroslav|Drobný}}|EGI|1922}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1951 – muški singl|1951]], [[Roland Garros 1952 – muški singl|1952.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Ken|Rosewall}}|AUS}} || align="center" | 1 || align="center" | 1 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1953 – muški singl|1953]], [[Roland Garros 1968 – muški singl|1968.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Tony|Trabert}}|SAD}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1954 – muški singl|1954]], [[Roland Garros 1955 – muški singl|1955.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Nicola|Pietrangeli}}|ITA}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1959 – muški singl|1959]], [[Roland Garros 1960 – muški singl|1960.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Manuel|Santana}}|ŠPA|1945}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1961 – muški singl|1961]], [[Roland Garros 1964 – muški singl|1964.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Rod|Laver}}|AUS}} || align="center" | 1 || align="center" | 1 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1962 – muški singl|1962]], [[Roland Garros 1969 – muški singl|1969.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Roy|Emerson}}|AUS}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1963 – muški singl|1963]], [[Roland Garros 1967 – muški singl|1967.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Jan|Kodeš}}|ČSSR}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1970 – muški singl|1970]], [[Roland Garros 1971 – muški singl|1971.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Jim|Courier}}|SAD}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1991 – muški singl|1991]], [[Roland Garros 1992 – muški singl|1992.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Sergi|Bruguera}}|ŠPA}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 1993 – muški singl|1993]], [[Roland Garros 1994 – muški singl|1994.]] |- | {{flagathlete|{{sortname|Carlos|Alcaraz}}|ŠPA}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[Roland Garros 2024 – muški singl|2024]], [[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] |} === Pobjednici po državama === {| class="sortable wikitable" |- !scope="col" width="190"| Država !Amaterska era !Open Era !Sveukupno !Prva titula !Posljednja titula |- | {{ZID|Francuska}} || align="center" |37 || align="center" |1 || align="center" |38 || align=center|1892. || align=center|[[Roland Garros 1983 – muški singl|1983.]] |- | {{ZID|Španija}} || align="center" |2 || align="center" |22 || align="center" |24 || align=center|[[Roland Garros 1961 – muški singl|1961.]] || align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] |- | {{ZID|Australija}} || align="center" |9 || align="center" |2 || align="center" |11 || align=center|[[Roland Garros 1933 – muški singl|1933.]] || align=center|[[Roland Garros 1969 – muški singl|1969.]] |- | {{ZID|SAD}} || align="center" |7 || align="center" |4 || align="center" |11 || align=center|[[Roland Garros 1938 – muški singl|1938.]] || align=center|[[Roland Garros 1999 – muški singl|1999.]] |- | {{ZID|Švedska}} || align="center" |1 || align="center" |9 || align="center" |10 || align=center|[[Roland Garros 1957 – muški singl|1957.]] || align=center|[[Roland Garros 1988 – muški singl|1988.]] |- | {{ZID|Čehoslovačka}}{{Napomena|Rezultati [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] (1918–1992) ne uključuju rezultate [[Češka|Češke]] (1993–danas) i [[Slovačka|Slovačke]] (1993–danas).}} || align="center"|0 || align="center"|5 || align="center"|5 || align=center|[[Roland Garros 1970 – muški singl|1970.]] || align=center|[[Roland Garros 1987 – muški singl|1987.]] |- | {{ZID|Njemačka}} || align="center" |3 || align="center" |1 || align="center" |4 || align=center|[[Roland Garros 1934 – muški singl|1934.]] || align=center|[[Roland Garros 2026 – muški singl|2026.]] |- | {{ZID|Italija}} || align="center" |2 || align="center" |1 || align="center" |3 || align=center|[[Roland Garros 1959 – muški singl|1959.]] || align=center|[[Roland Garros 1976 – muški singl|1976.]] |- | {{ZID|Brazil}} || align="center" |0 || align="center" |3 || align="center" |3 || align=center|[[Roland Garros 1997 – muški singl|1997.]] || align=center|[[Roland Garros 2001 – muški singl|2001.]] |- | {{ZID|Srbija}} || align="center" |0 || align="center" |3 || align="center" |3 || align=center|[[Roland Garros 2016 – muški singl|2016.]] || align=center|[[Roland Garros 2023 – muški singl|2023.]] |- | {{ZID|Velika Britanija}} || align="center" |2 || align="center" |0 || align="center" |2 || align=center|1891. || align=center|[[Roland Garros 1935 – muški singl|1935.]] |- | {{ZID|Egipat}} || align="center" |2 || align="center" |0 || align="center" |2 || align=center|[[Roland Garros 1951 – muški singl|1951.]] || align=center|[[Roland Garros 1952 – muški singl|1952.]] |- | {{ZID|Argentina}} || align="center" |0 || align="center" |2 || align="center" |2 || align=center|[[Roland Garros 1977 – muški singl|1977.]] || align=center|[[Roland Garros 2004 – muški singl|2004.]] |- | {{ZID|Švicarska}} || align="center" |0 || align="center" |2 || align="center" |2 || align=center|[[Roland Garros 2009 – muški singl|2009.]] || align=center|[[Roland Garros 2015 – muški singl|2015.]] |- | {{ZID|Mađarska}} || align="center" |1 || align="center" |0 || align="center" |1 || align=center|[[Roland Garros 1947 – muški singl|1947.]] || align=center|[[Roland Garros 1947 – muški singl|1947.]] |- | {{ZID|Rumunija}} || align="center" |0 || align="center" |1 || align="center" |1 || align=center|[[Roland Garros 1973 – muški singl|1973.]] || align=center|[[Roland Garros 1973 – muški singl|1973.]] |- | {{ZID|Ekvador}} || align="center" |0 || align="center" |1 || align="center" |1 || align=center|[[Roland Garros 1990 – muški singl|1990.]] || align=center|[[Roland Garros 1990 – muški singl|1990.]] |- | {{ZID|Austrija}} || align="center" |0 || align="center" |1 || align="center" |1 || align=center|[[Roland Garros 1995 – muški singl|1995.]] || align=center|[[Roland Garros 1995 – muški singl|1995.]] |- | {{ZID|Rusija}} || align="center" |0 || align="center" |1 || align="center" |1 || align=center|[[Roland Garros 1996 – muški singl|1996.]] || align=center|[[Roland Garros 1996 – muški singl|1996.]] |} {{Napomene}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|French Open}} * [http://www.rolandgarros.com/en_FR/index.html Zvanični sajt] {{Pobjednici Roland Garrosa}} {{Spiskovi osvajača Grand Slam turnira}} {{Roland Garros - turniri}} [[Kategorija:Teniski spiskovi|*]] c991lzi1zjsc5jsz3ynrojg6x27z97k Roland Garros 0 21421 3897743 3713366 2026-06-07T17:59:09Z KWiki 9400 3897743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija grand slam turnir | ime = ''Roland Garros'' <br/> (French Open) | posljednji = Roland Garros 2026. | posljednji_pseud = Roland Garros 2026. | trenutni = | trenutni_pseud = | logo = Frenchopen.svg | veličina_loga = 120px | alt_loga = Logotip Roland Garrosa | tekst = | osnovan = 1891. | lokacija = [[Pariz]] ([[16. arondisman (Pariz)|XVI<sup>e</sup>]]), [[Francuska]] | stadion = {{plainlist| * [[Pariski teniski klub]] (na nekim takmičenjima; 1895–1908) * [[Île de Puteaux]] (na nekim takmičenjima; 1891–1908) * RCF (na nekim takmičenjima; 1891–1908, 1910–1924, 1926) * [[Société Athlétique de la Villa Primrose]] u [[Bordeaux]]u (1909) * [[Stadion "Français"]] (1925, 1927) * {{nowrap|[[Stadion "Roland Garros"]] (1928–trenutno)}} }} | podloga = {{plainlist| * Pijesak (Île de Puteaux) * Zemlja (na ostalim stadionima) }} | muški_žrijeb = 128S / 128K / 64D | trenutni_prvaci = {{plainlist| * {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] (pojedinačno) * {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] * {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] (parovi) }} | muški_najviše_poj = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (14) | muški_najviše_par = {{ZD|FRA}} [[Max Decugis]] (13) | ženski_žrijeb = 128S / 96K / 64D | trenutne_prvakinje = {{plainlist| * [[Mira Andrejeva]] (pojedinačno) * {{ZD|ČEŠ}} [[Kateřina Siniaková]] * {{ZD|SAD}} [[Taylor Townsend]] (parovi) }} | ženski_najviše_poj = {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] (7) | ženski_najviše_par = {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] (7) | mješoviti_žrijeb = 32 | trenutni_mješovito = {{plainlist| * {{ZD|ITA}} [[Sara Errani]] * {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] }} | najviše_mješovito_m = {{ZD|FRA}} [[Max Decugis]] (7) | najviše_mješovito_ž = {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] (7) | nagrada = 61.723.000 [[Euro|€]] (2026) | veb-sajt = http://www.rolandgarros.com/index.html/ | napomene = }} '''French Open''', poznat i kao '''Roland Garros''' ili '''Otvoreno prvenstvo Francuske (u tenisu)''' ({{jez-fr|Internationaux de France de Roland-Garros}}) jest [[tenis]]ki turnir u [[Pariz]]u, koji spada u seriju [[Grand Slam]] turnira. Tradicionalno se održava u drugoj polovini maja i početkom juna. Drugi je Grand Slam u sezoni (poslije [[Australian Open]]a, a prije [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]a).<ref>{{cite web |url= http://www.iht.com/articles/2001/06/30/a20_16.php |title= Change Seems Essential to Escape Extinction: Wimbledon: World's Most Loved Dinosaur |author= Christopher Clarey |publisher=[[International Herald Tribune]]|date= 30. 6. 2001 |access-date= 10. 6. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20071016123550/http://iht.com/articles/2001/06/30/a20_16.php |archive-date= 16. 10. 2007}}</ref> (Izuzetak su bile 1946. i 1947, kad je održan nakon [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] zbog posljedica [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], i 2020, kad je premješten na kraj septembra i početak oktobra, tj. nakon [[US Open]]a, zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].) == Historija == Kao turnir je počeo djelovati na državnom nivou 1891, a 1925. postao je međunarodni. Takmičenje se održavalo na [[Travnati teren|travnatoj površini]] na jednom od dva stadiona: Racing Club de France ili Stade Français. Za potrebe [[Davis Cup]]a [[Davis Cup 1928.|1928.]] novi teniski stadion izgrađen je na lokaciji zvanoj Porte d'Auteuil. Taj stadion imao je dva terena, Stadion "Roland Garros" (nazvan po [[Roland Garros (pilot)|francuskom pilotu]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]) i [[Stadion "Philippe Chatrier"]]. Oba terena imala su zemljanu podlogu. Razlika u podlozi očituje se u odskoku [[teniska loptica|teniske loptice]], njenoj brzini (loptice su sporije), mogućnosti provjere tragova loptice i slično. Turnir se i danas igra na zemljanoj podlozi. == Podloga == Sporost podloge za posljedicu ima specijaliziranje pojedinih igrača za isključivo takvu podlogu (to je posebno karakteristično za [[Španci|Špance]] i [[Južna Amerika|Južnoamerikance]]). Brojne teniske legende (poput [[Pete Sampras|Petea Samprasa]]) osvojile su sve Grand Slam turnire na brzim podlogama, samo ne Roland Garros. Mnogi osvajači Roland Garrosa nikad nisu osvojili nijedan drugi Grand Slam turnir. == Rekordi i zapaženi osvajači == [[Datoteka:Rafael Nadal and Roger Federer at the 2006 French Open.jpg|mini|desno|[[Stadion "Philippe Chatrier"]]]] '''Najviše titula od 1925. kod muškaraca:''' * Pojedinačno: [[Rafael Nadal]]: 14 * Najviše titula zaredom pojedinačno: [[Rafael Nadal]]: pet * Parovi: [[Roy Emerson]]: šest '''Najviše titula od 1925. kod žena:''' * Sva takmičenja: [[Margaret Smith Court]] ([[Australija]]): 13 titula (pet pojedinačno, po četiri u parovima i mješovitim parovima) * Pojedinačno: [[Chris Evert]]: sedam * Najviše titula zaredom pojedinačno: [[Helen Willis Moody]], [[Hilde Sperling]] i [[Monika Seleš]]: tri * Parovi: [[Martina Navratilova]]: sedam '''Najmlađi pojedinačni osvajači''': * Kod muškaraca: [[Michael Chang]] (1989): 17 godina i tri mjeseca * Kod žena: [[Monika Seleš]] (1990): 16 godina i šest mjeseci '''Najstariji pojedinačni osvajači''': * Kod muškaraca: [[Andrés Gimeno]] (1972); 34 godine i deset mjeseci * Kod žena: [[Zsuzsa Körmöczy]] (1958): 33 godine i deset mjeseci == Također pogledajte == * [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno]] * [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – parovi]] * [[Spisak pobjednica Roland Garrosa – pojedinačno]] * [[Spisak pobjednica Roland Garrosa – parovi]] * [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – mješoviti parovi]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|French Open}} * [http://www.rolandgarros.com Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20050707013329/http://roland-garros.france2.fr/ Roland Garros] na ''France2'' * [http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=Paris&ll=48.846975,2.247401&spn=0.003354,0.010815&t=k&om=0 Satelitska slika terena] ([[Google Maps]]] {{Grand Slam}} {{Roland Garros - turniri}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Roland Garros|*]] [[Kategorija:Teniski turniri u Francuskoj]] [[Kategorija:Grand Slam teniski turniri]] [[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]] [[Kategorija:Sport u Parizu]] shx9kdnzqy8ldftywdtjqbcowsl256h Bogotá 0 22654 3897758 3850491 2026-06-08T02:03:33Z Milenioscuro 52916 ([[c:GR|GR]]) [[File:Bogota (escudo).svg]] → [[File:Escudo de Armas de Bogota.svg]] renamed 3897758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = Escudo de Armas de Bogota.svg |Karta = Mapa del Distrito Capital de Bogotá (político).svg |Država = {{ZD|KOL}} [[Kolumbija]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Distrikt |SrednjiNivoVlasti = Bogotá, D. C. |Općina = |Stanovništvo = 8.034.649<ref name="Largest cities or towns">{{Cite web|url= https://www.eltiempo.com/bogota/numero-de-habitantes-de-bogota-segun-el-censo-del-dane-384540|title= Hay más de 7 millones de habitantes en Bogotá, según cifras del censo|date= 4. 7. 2019|publisher= El Tiempo|access-date= 6. 7. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20190706164825/https://www.eltiempo.com/bogota/numero-de-habitantes-de-bogota-segun-el-censo-del-dane-384540|archive-date= 6. 7. 2019|url-status= live}}</ref><ref name="auto">{{cite web |url=https://www.dane.gov.co/files/varios/informacion-capital-DANE-2019.pdf |title=Information|date=2019 |website=www.dane.gov.co |access-date=26. 3. 2020}}</ref> |StanovništvoGodina = 2022 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = 12.772.828<ref name="World Urbanization Prospects">{{Cite web|url= http://luminocity3d.org/WorldCity/#3/-7.28/-75.94|title= World City Populations 1950–2030|author= Duncan Smith|access-date= 18. 12. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20151213213715/http://luminocity3d.org/WorldCity/#3/-7.28/-75.94|archive-date= 13. 12. 2015|url-status= live}}</ref><ref name="GLOBAL CITY POPULATIONS">{{Cite news|url= http://www.economist.com/node/21642053|title= Bright lights, big cities. Urbanisation and the rise of the megacity|newspaper= The Economist|publisher= economist.com|access-date= 23. 12. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20151214081818/http://www.economist.com/node/21642053|archive-date= 14. 12. 2015|url-status= live}}</ref> |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 1587 |Nadmorska visina = 2640 |Pozivni broj = +57 601 |Poštanski broj = 11XXXX |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Claudia López Hernández |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnica |NačelnikStranka = |Web = www.bogota.gov.co |Slika = Salitre 2007 (8).jpg |SlikaInfo = Panorama Bogote }} '''Bogotá''' ({{es|Bogotá}}; zvanično: '''Bogotá, Distrito Capital), ranije ''Santa Fe de Bogotá'', jest [[glavni grad]] [[Kolumbija|Kolumbije]] i najveći grad u toj zemlji. Po površini područja Bogotá je također najveće područje u Kolumbiji, a s nadmorskom visinom od 2.640 metara zauzima treće mjesto među svim svjetskim glavnim gradovima, nakon [[La Paz]]a ([[Bolivija]]) i [[Quito|Quita]] ([[Ekvador]]).<ref>{{Cite web |url=http://www.2747.com/2747/world/city/elevation.htm |title=Elevation of major cities, 2747.com, 2008 |access-date=1. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170801182620/http://www.2747.com/2747/world/city/elevation.htm |archive-date=1. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref> Zbog brojnih univerziteta i biblioteka, Bogotu je 1802. njemački istraživač [[Alexander von Humboldt]] prozvao ''Atinom Južne Amerike''. == Historija == Bogotá je ranije nosila naziv ''Bacatá'', što na jeziku Muiscas indijanaca znači ''zasijana polja''.<ref name="Arias2002">Arias, S., Meléndez, M. (2002): ''Mapping Colonial Spanish America: Places and Commonplaces of Identity, Culture and Experience'', Bucknell University Press, {{ISBN|0-8387-5509-7}}</ref> Područje današnje Bogote je bilo središte njihove civilizacije sve do dolaska [[konkvistador]]a, nakon čega je počeo nagli rast broja stanovnika. Moderno naselje iz kojeg se razvila Bogotá osnovao je Gonzalo Jiménez de Quesada [[6. august]]a [[1538]] godine. Naselje je nazvao '''Santa Fé de Bacatá''', po svom rodnom gradu [[Santa Fé]] te lokalnom nazivu Bacatá. Iz naziva Bacatá nastalo je današnje Bogotá, u periodu kada se ovdje nalazio glavni grad Novog kraljevstva Granade u sastavu Vicekraljevstva [[Peru]], a kasnije je ono postalo Vicekraljevstvo Nova Granada. Grad veoma brzo postaje jedno od glavnih središte španske kolonijalne moći i civilizacije u južnoj Americi. Godine 1810–1811. građani Bogote podižu ustanak protiv španske vlasti i organizuju vlastitu vlast. Međutim, nekoliko godina su se međusobno borili, a 1816. vlast u gradu nakratko preuzimaju španski vojnici. Napokon, 1819 godine grad oslobađaju ustanici na čelu sa [[Simón Bolívar]]om, nakon pobjede u bitci kod Boyacá. Bogotá tada postaje glavni grad Gran Columbije, federalne države u čiji su sastav ulazile današnje [[Panama]], [[Kolumbija]], [[Venecuela]] i [[Ekvador]]. Kada se Gran Columbia raspala, Bogotá i dalje ostaje glavni grad države Nova Granada, što će kasnije postati Republika Kolumbija. Godine 1956. Bogoti se priključuju druge susjedne općine te formiraju posebni distrikt (''Distrito Especial'').<ref>[http://www.ci.miami.fl.us/mic/pages/Spanish/SisterCities/Bogota.asp Programa Ciudades hermanas, stranica grada Miami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926222438/http://www.ci.miami.fl.us/mic/pages/Spanish/SisterCities/Bogota.asp |date=26. 9. 2007 }} {{es simbol}}</ref> [[Ustav]] Kolumbije iz 1991. potvrdio je status Bogote kao glavnog grada države s punim imenom "Santa Fe de Bogotá",<ref>{{Cite web |url=http://www.bogota.gov.co/histo.php?idh=10968&patron=1 |title=Los Nombres de Santafé y Bogotá, Alcaldía Mayor de Bogotá, 2008 |access-date=1. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927013405/http://www.bogota.gov.co/histo.php?idh=10968&patron=1 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead}}</ref> te izmijenio naziv distrikta u ''Distrito Capital'' (Distrikt glavnog grada). Od augusta 2000. grad se ponovo zove samo Bogotá. == Geografija == [[Datoteka:Panorama del Centro de Bogotá.JPG|mini|Bogotá]] Bogotá je gotovo u geografskom središtu Kolumbije, istočno od platoa Sabana de Bogotá, na nadmorskoj visini od 2.640 metara.<ref>{{Cite web |url=http://www.corferias.com/en/index.cfm?doc=sobre_bogota&ids=7 |title=Bogotá Distrito Capital, CORFERIAS |access-date=1. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140927104736/http://www.corferias.com/en/index.cfm?doc=sobre_bogota&ids=7 |archive-date=27. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> Iako se nalazi na visoravni nazvanoj ''sabana'' (doslovno [[savana]]), to je ustvari visoki plato u sklopu [[Andi|planinskog masiva Anda]]. Šire područje je nazvano ''Altiplano Cundiboyacense'' što doslovno znači "visoki plato Cundinamarca i Boyacá". Rijeka [[Bogotá (rijeka)|Bogotá]] protiče preko platoa praveći vodopade Tequendama na jugu. Pritoke rijeke su formirale blage doline gdje se nalaze prelijepa sela, sa jako razvijenom [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i stočarstvom. Na istoku platoa se nalaze istočni Cordillera (Kordiljeri). Okolna brda, koja ograničavaju širenje grada, prostiru se u pravcu jug-sjever, paralelno planinama Guadalupe i Monserrate. Zapadnu granicu grada predstavlja rijeka Bogotá. Na jugu su močvare Sumapaz, dok se na sjeveru nalaze prigradske općine [[Chía]] i [[Sopó]]. === Klima === Prosječna temperatura na platou ''sabana'' iznosi 14,0&nbsp;°C,<ref>[http://www.pedagogica.edu.co:8080/portal/resumenproyecto.php?py=54 Respuestas fisiológicas de los niños al ejercicio ante las variaciones climáticas en Bogotá]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, Universidad Pedagógica Nacional, 2008</ref> uz varijacije u toku godine između 3&nbsp;°C i 25&nbsp;°C. U toku godine se smjenjuju kišne i sušne sezone. Najsušniji mjeseci su od decembra do marta, dok najviše kiše pada u aprilu i maju te od septembra do novembra. Tokom kišne sezone veoma česte su i oluje, naročito u oktobru. Klimatski uslovi su veoma neujednačeni i dosta promjenjivi zbog efekata [[El Niño]] i [[La Niña]], koji su naročito izraženi u području [[Tihi okean|Tihog okeana]] a za koje se smatra da su odgovorne za nagle klimatske promjene. Čak i pored ove činjenice, tokom cijele godine je relativno hladno tokom dana, dok je noću veoma hladno zbog čestog vjetra. {|class=wikitable |-align="center" bgcolor="#FF6A6A" !colspan="13"| Podaci o klimi u Bogoti |- align=center !width=190px| !!width=40px| Jan. !!width=40px|Feb. !!width=40px| Mar. !!width=40px| Apr. !!width=40px| Maj !!width=40px| Jun.!!width=40px| Jul. !!width=40px|Aug. !!width=40px| Sep. !!width=40px| Okt. !!width=40px| Nov. !!width=40px| Dec. |- bgcolor=#FFD39B align=center | align=left| Najviša temperatura '''°C''' || 19,4 ||19,4 ||19,4 ||18,9|| 18,9 ||17,8|| 17,8 ||17,2 ||17,2 ||17,2||18,3||18,9 |- bgcolor=#D3FF9B align=center | align=left| Najniža temperatura '''°C''' || 5 ||7||7,2||7,8||8,3||7,8||7,2||6,7||6,7||7,2||7,2||7 |- bgcolor=#00D3FB align=center | align=left| Količina padavina '''mm''' ||41||52||80||117||102||60||43||46||67||167||112 ||59 |} === Urbani izgled === Bogotá ima više od hiljadu lokalnih zajednica i naselja, veoma različitih po izgledu i razvijenosti. Područja višeg ekonomskog statusa su većinom locirana na sjeveru i sjeveroistoku grada, bliže obroncima istočnih Kordiljera. Siromašnije četvrti se većinom nalaze na jugu i jugoistoku, dok su u centru grada te na zapadu i sjeverozapadu zajednice u kojima živi pretežno stanovništvo iz srednje klase.{{izvor}} Uži centar grada je organizovan sa tipičnom središnom tačkom u vidu trga, što je karakteristično za mnoga naselja koja su osnovali [[Španci]]. Kasnije se grad postepeno se razvijao, dobijajući današnji moderni izgled. Glavne ulice u Bogoti se uglavnom pružaju u smjeru sjever-jug, a nedavno je promijenjen i način imenovanja i numerisanja zgrada, tako da su sve ulice dobile imena i brojeve u skladu s veličinom ulice, od glavnih avenija do lokalnih cesti. Od brojnih manjih gradova u blizini Bogote, najznačajniji su [[Chía]], [[La Calera]], [[Choachí]], [[Chipaque]], [[Soacha]], [[San Antonio del Tequendama]], [[Mosquera]] i [[Cota]]. == Stanovništvo == {| class="wikitable" align="right" width="190" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.4em;" ! style="background:#efefef;" | Godina ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo |- | 1775 || align="right" | 16.233 |- | 1800 || align="right" | 21.964 |- | 1832 || align="right" | 28.341 |- | 1870 || align="right" | 40.883 |- | 1912 || align="right" | 121.257 |- | 1918 || align="right" | 143.994 |- | 1928 || align="right" | 235.702 |- | 1938 || align="right" | 325.650 |- | 1951 || align="right" | 715.250 |- | 1964 || align="right" | 1.697.311 |- | 1973 || align="right" | 2.855.065 |- | 1985 || align="right" | 4.236.490 |- | 1993 || align="right" | 5.484.244 |- | 1999 || align="right" | 6.276.428 |- | 2005 || align="right" | 7.185.889 |- | colspan="2" bgcolor="#e9e9e9" | <small> Izvor: ''Biblioteca Luis Angel Arango''<ref>http://www.banrep.gov.co/blaavirtual/revistas/credencial/enero2001/colmundo.htm{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Algunos datos históricos, Biblioteca Luis Angel Arango]</ref> |} Najveći grad i grad s najvećim brojem stanovnika u Kolumbiji, Bogotá ima 7.881.156 stanovnika u gradskom području (popis [[2005]]),<ref>[http://www.dane.gov.co/files/censo2005/resultados_am_municipios.pdf "Censo general (2005)"], DANE, 2005</ref> s gustoćom naseljenosti od oko 3912 stanovnika po kvadratnom kilometru. Danas se broj stanovnika procjenjuje da je oko 7.362.520 u užem i 8.566.926 stanovnika u širem gradskom području. Samo 15.810 ljudi nalazi se u ruralnim područjima Capital distrikta. 47,5% stanovništva su muškarci a 52,5% žene. Grad ima najnižu stopu [[nepismenost]]i u zemlji koja iznosi samo 4,6% stanovništva starijeg od 5 godina. Javne usluge imaju visoku pokrivenost, jer 99,5% domaćinstava ima električnu energiju, dok je 98,7% spojeno na gradski vodovod i 87,9% ima telefonski priključak. Međutim, u izradi je projekat strategije za smanjenje siromaštva i nejednakosti stanovništva, a podaci iz [[2005]] godine pokazuju da je grad imao 32,6% siromašnih (ljudi koji žive sa manje od 2,0 [[američki dolar|US$]] dnevno). U Bogoti, kao i u ostatku države, ubrzava se proces [[urbanizacija|urbanizacije]], ne samo zbog industrijalizacije, budući da su složeni politički i društveni razlozi, poput siromaštva i povećane stope [[kriminal]]a doveli do [[migracija]] iz ruralnih u urbana područja tokom [[20. vijek]]a. To je dovelo do eksponencijalnog rasta stanovništva u urbanim područjima i širenja gradskih područja gdje žive siromašni u svojoj okolini. Dramatični primjer za to je broj raseljenih osoba koje su stigle u Bogotu. Prema podacima kolumbijskog Biroa za ljudska prava (CODHES), od 1999. do 2005. godine 265.921 osoba<ref>[http://www.codhes.org/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=12&Itemid=51 Municipios de llegada (1999 - 2005), CODHES] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090429173046/http://www.codhes.org/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=12&Itemid=51 |date=29. 4. 2009 }} {{Simboli jezika|es|španski}}</ref> došla je u Bogotu kao rezultat raseljavanja, što čini oko 3,8% ukupnog stanovništva Bogote. Većina raseljenog stanovništva živi u naseljima Ciudad Bolivar, Kennedy, Usme, i Bosa. Sastav gradskog stanovništva je dosta mješovit, uz najveći udio stanovništva meleza (mješavine evropskih doseljenika i domorodačkog indijanskog stanovništva) te brojnih bijelaca španskog, [[italija]]nskog, [[Francuska|francuskog]], [[Njemačka|njemačkog]] porijekla i drugih. Ima vrlo veliki broj stanovništva, porijekom s Bliskog istoka, uglavnom od [[Liban]]aca i [[Sirija|sirijskih]] imigranata. Crnačkog stanovništva, porijeklom od afričkih robova je dosta manje u odnosu na gradove na obali gdje je u prošlosti dolazilo veliki broj robova iz [[Afrika|Afrike]]. Ranije su čelnici grada vodili javne kampanje s ciljem smanjenja visoke stope kriminala u gradu. Po službenim podacima administracije distrikta, u posljednjih 10 godina smanjen je broj nasilnih [[smrt]]i sa 89,4 na 100.000 stanovnika u toku [[1996]] godine na 37,9 u [[2005]] godini{{Izvor}}, što iznosi smanjenje od 57,6% a broj stanovnika je u istom periodu porastao za više od 25%. Od svih nasilnih smrti, 62,8% su bila ubistva, 20,5% su bila uzrokovana [[saobraćaj]]nim nesrećama, a od svih ubijenih i poginulih osoba 85,1% su muškarci a 14,9% žene.{{Izvor}} Sredinom 1990-ih Bogotá je bila grad s gotovo najviše kriminalnih djela u svijetu.<ref>[http://www.comunidadesegura.org/?q=en/node/32000 Bogotá's lesson in crime fighting"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181127064701/https://www.comunidadesegura.org/?q=en%2Fnode%2F32000 |date=27. 11. 2018 }}, Comunidad Segura. 2005.</ref> Samo u [[1993]] godini imala je 4.352 ubistava i stopu od 80 ubistava na 100.000 stanovnika.<ref>[http://www.institut-gouvernance.org/en/conference/fiche-conference-36.html Seguridad, ciudadanía y políticas públicas en Bogotá] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622012727/http://www.institut-gouvernance.org/en/conference/fiche-conference-36.html |date=22. 6. 2009}}, IRG</ref> Međutim, provedbom mjera sigurnosne politike, usvojene 1995 godine pod nazivom ''Communidad Segura'' ([[španski jezik|špan.]] Sigurna zajednica) značajno je smanjen broj kriminalnih djela, tako da je danas Bogotá daleko ispred [[Caracas]]a i [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] po broju ubistava, a može se mjeriti s gradovima poput [[Atlanta|Atlante]] i Philadelphije u [[SAD]]-u. == Vlada == [[Datoteka:Samuel_Moreno.jpg|mini|150px|desno|Trenutni gradonačelnik Bogote Samuel Moreno Rojas]] Bogotá je glavni grad Republike Kolumbije i sjedište zakonodavnih tijela države, Vrhovnog suda Kolumbije, središte izvršne Vlade i rezidencija predsjednika Republike.<ref>[http://www.bogota.gov.co/portel/libreria/php/frame_detalle.php?h_id=21539&patron=01.11 Bogotá se consolida como centro para la inversión extranjera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727233740/http://www.bogota.gov.co/portel/libreria/php/frame_detalle.php?h_id=21539&patron=01.11 |date=27. 7. 2011 }}, Alcaldía Mayor de Bogotá, 2007.</ref> Gradonačelnik i Općinsko vijeće se biraju na izborima, a trenutni gradonačelnik je Samuel Moreno Rojas izabran na izborima [[2007]] godine na period 2008 - 2011 godine. Grad je podijeljen na 20 lokalnih zajednica: Usaquén, Chapinero, Santa Fe, San Cristóbal, Usme, Tunjuelito, Bosa, Kennedy, Fontibón, Engativá, Suba, Barrios Unidos, Teusaquillo, Los Mártires, Antonio Nariño, Puente Aranda, La Candelaria, Rafael Uribe Uribe, Ciudad Bolívar i Sumapaz. Svaka od njih ima vlastitu administraciju koja se također bira na izborima, a čini je lokalno vijeće sa ne manje od sedam članova. Gradonačelnik postavlja lokalne načelnike na prijedlog nadležnih lokalnih upravnih odbora. == Privreda == Bogotá je najveći ekonomski centar u Kolumbiji (slijede [[Medellín]], [[Cali]] i [[Barranquilla]]), a jedan je i od najvažnijih u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. [[Bruto domaći proizvod]] Bogote iznosi 86 milijardi US$, gotovo četvrtina ukupnog BDP-a države<ref>[https://web.archive.org/web/20090207022722/http://www.sdp.gov.co/www/resources/No_11_comercio.pdf Corportamiento del comercio], SDP, 2007.</ref>, te je na petom mjestu od svih gradova u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Većina kompanija u državi ima sjedište u Bogoti, a ovdje se nalazi i sjedište glavne [[berza|berze]].<ref>[https://web.archive.org/web/20090207022722/http://www.alcaldiabogota.gov.co/sisjur/PDF/SemInt_ModuloI9i.pdf El modelo de la ciudad de Bogotá, DC], Alcaldia Mayor de Bogotá, 2007.</ref> Bogotá je također i jedno od glavnih središta za uvoz i izvoz robe za Kolumbiji i Andsku zajednicu u Latinskoj Americi. == Gradovi partneri == {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{ZD|PAK}} '''[[Lahor]]''', [[Pakistan]] * {{ZD|ARG}} '''[[Buenos Aires]]''', [[Argentina]] * {{ZD|PER}} '''[[Lima]]''', [[Peru]] * {{ZD|VEN}} '''[[Caracas]]''', [[Venecuela]] * {{ZD|KUB}} '''[[Havana]]''', [[Kuba]] * {{ZD|ŠPA}} '''[[Madrid]]''', [[Španija]] * {{ZD|EKV}} '''[[Quito]]''', [[Ekvador]] || * {{ZD|EKV}} '''[[Guayaquil]]''', [[Ekvador]] * {{ZD|MEKS}} '''[[Mexico City]]''', [[Meksiko]] * {{ZD|BRA}} '''[[Brasilia]]''', [[Brazil]] * {{ZD|ČIL}} '''[[Santiago de Chile]]''', [[Čile]] * {{ZD|SIR}} '''[[Damask]]''', [[Sirija]] * {{ZD|SAD}} '''[[Miami]]''', [[SAD]] || * {{ZD|ITA}} '''[[Milano]]''', [[Italija]] * {{ZD|UK}} '''[[London]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{ZD|ITA}} '''[[Torino]]''', [[Italija]] * {{ZD|DOM}} '''[[Santo Domingo]]''', [[Dominikanska republika]] * {{ZD|JKO}} '''[[Seul]]''', [[Južna Koreja]] * {{ZD|LBN}} '''[[Bejrut]]''', [[Liban]] |} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} {{Glavni gradovi južnoameričkih država}} {{Svjetska prijestonica knjige}} [[Kategorija:Glavni gradovi južnoameričkih država]] [[Kategorija:Bogotá|*]] [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] 99ype2qo1zet2xqoo70xvg7inj2hfqj Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj 0 23254 3897711 3896334 2026-06-07T12:41:43Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Kondominij Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Bosnien und Herzegowina<br />Bosznia és Hercegovina | status = Kondominij | genitiv = Kondominija BiH | genitiv2 = | razdoblje = 1878–1918. | država_prije1 = Bosanski vilajet | država_prije_zastava1 = Flag of Independent Bosnia (1878).svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Država Slovenaca, Hrvata i Srba | država_poslije_zastava1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg | država_poslije2 = Bosna i Hercegovina (1918−1924) | država_poslije_zastava2 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Flag of Bosnia (1908-1918).svg | zastava2 = | grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1889–1918).svg | grb2 = | uzrečica = ''Indivisibiliter ac Inseparabiliter''<br /><small>(Nedjeljivo i nerazdvojno)</small> | himna = ''[[Gott erhalte Franz den Kaiser]]'' | karta = Bosnien und Herzegowina Donaumonarchie.png | opis_karte = Položaj Bosne i Hercegovine (tamno zeleno) unutar Austro-Ugarske | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = Sarajevo | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]{{efn|name=bos|Nakon okupacije, bosanski jezik postao je službeni jezik Bosne i Hercegovine}}<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]{{efn|name=shj|Srpskohrvatski usvojen je 1907. i zamijenio bosanski jezik kao službeni jezik u Bosni i Hercegovini.}}<br />[[Njemački jezik|njemački]] (administrativni) | sistem_pisanja = Latinica, ćirilica | etničke_grupe = | religija = [[Islam]], [[Pravoslavlje]], [[Katoličanstvo]] | demonim = Bosanci, Hercegovci | državno_uređenje = Ustavna monarhija | vrsta_vlasti = Zajednički upravitelj (Car i Kralj) | godina_prve_vlasti = 1878–1916 | vladar_prva_vlast = [[Franjo Josip I]] | godina_druge_vlasti = 1916–1918 | vladar_druga_vlast = [[Karlo I, car Austrije|Karlo I]] | zakonodavstvo = [[Bosanski sabor]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = Zemaljski poglavar | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Josip Filipović]] (1878) | vrsta_drugog_zakonodavstva = Zemaljski poglavar | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Stjepan Sarkotić]] (1914–1918) | tip_suvereniteta = Okupacija / Aneksija | nota_suvereniteta = | nastanak = [[Berlinski kongres]] | događaj1 = Okupacija | događaj_datum1 = 13. juli 1878. | događaj2 = [[Aneksiona kriza|Aneksija]] | događaj_datum2 = 7. oktobar 1908. | događaj3 = [[Bosanski sabor|Ustav]] | događaj_datum3 = 20. februar 1910. | događaj4 = [[Sarajevski atentat]] | događaj_datum4 = 28. juni 1914. | osnivanje = 1878. | ukidanje = 29. oktobar 1918. | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 51.082 km<sup>2</sup> (1879) | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 1.584.164 | stanovnika_godina = 1879. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 31 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = [[Austrougarski gulden]] (do 1892)<br />[[Austrougarska kruna]] (od 1892) | vremenska_zona = CET | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | vozacka_strana = | pozivni_broj = | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br />{{ZID|Crna Gora}} (Sutorina) | komentar = }} '''Bosna i Hercegovina''' u periodu između 1878. i 1918. bila je novoosnovani austrougarski [[kondominijum]] nastao vojnom okupacijom teritorija Osmanskog Carstva 1878. na osnovu dogovora velikih sila na Berlinskom kongresu iste godine, a zatim kolonija uspostavljena aneksijom koja je izazvala dalekosežnu krizu. == Historija == === Okupacija === {{Glavni|Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Balkans Bd. 15 1890 (128663199).jpg|mini|Nove granice na Balkanu nakon Berlinskog kongresa]] Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine iz 1878. je okupacija [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] i [[Hercegovački vilajet|Hercegovačkog vilajeta]] od strane [[Austro-ugarska|Austro-ugarske]] određena [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]], područja koja su do tada bila pod upravom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dolaskom austrougarskih trupa, pružen je oružani otpor uglavnom od muslimanskog stanovništva i naoružanih jedinica. === Aneksija === {{Glavni|Aneksiona kriza}} == Državno-pravni položaj == U periodu 1878–1908, od okupacije do aneksije, Bosna i Hercegovina je formalno bila osmanska provincija, ali je stvarna vlast u njoj pripadala Austro-ugarskoj. Po [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskom sporazumu]] i [[Carigradska konvencija (1879)|Carigradskoj (Novopazarskoj) konvenciji]] suverenitet nad BiH pripadao je sultanu, ali je u stvarnosti to njegovo pravo bilo ''[[nudum ius]]'', jer je stvarno vršenje vlasti bilo u rukama Austro-ugarske. Nakon aneksije BiH je i formalno postala habsburška pokrajina, ali je ona i u okviru Monarhije zadržala osoben položaj. U dualističkoj strukturi Monarhije, u kojoj su sve pokrajine pripadale ili [[Cislajtanija|Cislajtaniji]] ili [[Translajtanija|Translajtaniji]], Bosna je stajala kao treće zasebno tijelo. Bila je smatrana za krunsku zemlju Habsburgovaca, kojom po ovlaštenjima vladara zajednički upravljaju vlade Austrije i Ugarske. Sa stanovišta unutrašnjeg pravnog poretka BiH je bila treća država unutar Monarhije, pošto se njen pravni sistem razlikovao i od austrijskog i od ugarskog pravnog poretka. Stanovnici BiH nisu pravno bili ni austrijski niti ugarski državljani, nego su tretirani kao ''bosanskohercegovački zemaljski pripadnici''. Kao ''[[corpus separatum]]'' unutar Monarhije Bosna, međutim, nije bila ravnopravna sa njene druge dvije države. BiH nije imala nikakvih samoupravnih prava, niti je mogla učestvovati u tzv. zajedničkim poslovima u Monarhiji, pa se u političkom pogledu nalazila u potpuno zavisnom položaju u odnosu na Austriju i Ugarsku.<ref name=":0">{{Cite book|last=Sućeska|first=Avdo|title=Istorija države i prava naroda SFRJ|publisher=Svjetlost|year=1985|isbn=|location=Sarajevo|pages=130-131}}</ref> == Međuetnički odnosi == {{Proširiti sekciju}} [[Datoteka:Herr von Kállay (Minister of Finance, Austria Hungary) 1899 Ede Ellinger.jpg|thumbnail|Béni Kállay, Austro-Ugarski ministar finansija zadužen za upravljanje Bosnom i Herzegovinom.]] Austrougarska uprava zagovarala je ideal [[Pluralizam|pluralističke]] i multikonfesionalne bosanske nacije. Zajednički carski ministar finansija i bečki upravitelj [[Béni Kállay]] tako su podržali [[bošnjački nacionalizam]] u obliku Bošnjaštva, s ciljem da u narodu u Bosni i Hercegovini potaknu osjećaj da pripadaju velikoj i moćnoj naciji. Oni su smatrali Bosance kao naciju koja "govori [[Bosanski jezik]] i podijeljena je u tri religije s jednakim pravima". Prije njih, između 1861. i 1869. [[Topal Osman-paša]], otomanski [[Veliki vezir]], nastojao je da učini to isto. S jedne strane, cilj ovakve politike je bio pokušaj izolovati Bosnu i Hercegovinu od njenih [[Iredentizam|iredentističkih]] komšija (pravoslavne [[Srbija|Srbije]], katoličke [[Hrvatska|Hrvatske]] i muslimanskog Osmanskog Carstva) i marginalizirati već ustaljene ideje o srpskoj i hrvatskoj nacionalnosti među bosanskim [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|pravoslavnim]] i [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|katoličkim]] zajednicama. S druge strane, [[Habsburška Monarhija|habsburški]] administratori su precizno koristili postojeće ideje o nacionalnosti (posebno [[bosanskohercegovacki folklor]] i simbolizam) kako bi promovisali svoju verziju bošnjačkog [[Patriotizam|patriotizma]] koji je bio u skladu s odanošću Habsburškoj državi. Habsburška politika se stoga najbolje može opisati ne kao antinacionalna, već kao kultivacija vlastitog stila pro-[[Imperijalizam|imperijalističkih]] [[nacionalizam]]a. Ova politika je imala različite rezultate. Sve u svemu, većina srpskih i hrvatskih političara je na kraju ignorisala ili se usprotivila ovakvoj [[Politika|politici]], ali su srpski i hrvatski političari također pokušavali i nisu uspjeli osigurati vjernost bosanskih muslimana njihovim izbornim jedinicama. Istovremeno, austrougarski zvaničnici aktivno su promovisali Bosnu i Hercegovinu kao novu i cvjetajuću zemlju u njihovoj vladarskoj kruni. Habsburški zvaničnici objavili su brojne eksponate o bosanskoj historiji, folkloru i arheologiji, s umjetnicima poput [[Alphonse Mucha]] koji su predstavili bosanski paviljon na [[Exposition Universelle, Pariz 1900.|izložbi u Parizu 1900.]].<ref>{{cite book|last1=Hajdarpasic|first1=Edin|title=Whose Bosnia? Nationalism and Political Imagination in the Balkans, 1840-1914|url=https://archive.org/details/whosebosnianatio00hajd|date=2015|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca and London|isbn=9780801453717|pages=[https://archive.org/details/whosebosnianatio00hajd/page/160 160]-198}}</ref> Ideja o [[Jugoslavija|ujedinjenoj južnoslavenskoj državi]] (za koju se obično očekuje da će je predvoditi nezavisna [[Kraljevina Srbija]]) postala je popularna politička [[ideologija]] u regionu u tom trenutku, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Pojedini muslimanski krugovi u Bosni i Hercegovini objavili su list "Bošnjak". Ove novine izazvale su žestoke rasprave u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. List je podržao politiku Béni Kallaya, čiji je cilj bio jačanje austrougarske vladavine u okupiranoj Bosni i Hercegovini. Iako Kallayeva politika nije bila široko prihvaćena ni među muslimanima, list "Bošnjak" je ipak predstavljao nacionalne težnje nekih muslimana u Bosni i Hercegovini. Kallayjeva politika je konačno poražena 1896. i 1899, kada su bosanski Srbi i muslimani pozvali na vjersku i obrazovnu autonomiju. Kallayjeva politika imala je određeni potencijal da se oduprije hrvatskim i srpskim nacionalnim težnjama, ali nakon 1899. i 1900. njegova politika promoviranja bosanskog identiteta nije imala značajnijeg učinka. Nakon smrti Kallaya, politika je napuštena. Nacionalizam je do 1905. bio integralni faktor bosanskohercegovačke politike, pri čemu su nacionalne političke stranke odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima. == Politika == U Bosni i Hercegovini, svaki od tri naroda je po pitanju politike bio predstavljen svojom političkom partijom. [[Bošnjaci|Bošnjake]] su zastupali [[Muslimanska narodna organizacija]], Srbe [[Srpska narodna organizacija]], dok su Hrvate predstavljale dvije političke stranke, [[Hrvatska narodna zajednica]] i [[Hrvatska katolička udruga]]. [[Bosanski sabor]], kao najviši administrativni organ, je uspostavljen ustavom iz [[1910]]. === Parlamentarne stranke === Parlamentarne stranke su bile: * [[Muslimanska narodna organizacija]] * [[Hrvatska narodna zajednica]] * [[Hrvatska katolička udruga]] i * [[Srpska narodna organizacija]]. === Neparlamentarne stranke === Ostale stranke koje su djelovale u političkom životu Bosne i Hercegovine ali koje nisu bile parlamentarne su: * [[Muslimanska napredna stranka]] * [[Muslimanska demokracija]] * [[Srpska narodna nezavisna stranka]] i * [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine]] == Demografija == {| class="wikitable" width=60% |+Stanovništvo Bosne i Hercegovine prema vjerskoj pripadnosti (1879.–1910)<ref>Velikonja, Mitja (1992), Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina, Texas A&M University Press</ref> |- ! rowspan=2|Popis ! colspan=2|Muslimani ! colspan=2 |Pravoslavci ! colspan=2 |Katolici ! colspan=2 |Jevreji ! rowspan=2|Ukupno |- !Broj !Procenat !Broj !Procenat !Broj !Procenat !Broj !Procenat |- |align=center|[[1879]]. |align=right|448.613 |align=right|38,7% |align=right|496.485 |align=right|42,9% |align=right|209.391 |align=right|18,1% |align=right|3.675 |align=right|0,3% |align=right|1.158.440 |- |align=center|[[1885]]. |align=right|492.710 |align=right|36,9% |align=right|571.250 |align=right|42,8% |align=right|265.788 |align=right|19,9% |align=right|5.805 |align=right|0,4% |align=right|1.336.091 |- |align=center|[[1895]]. |align=right|548.632 |align=right|35,0% |align=right|673.246 |align=right|42,9% |align=right|334.142 |align=right|21,3% |align=right|8.213 |align=right|0,5% |align=right|1.568.092 |- |align=center|[[1910]]. |align=right|612.137 |align=right|32,2% |align=right|825.418 |align=right|43,5% |align=right|434.061 |align=right|22,9% |align=right|11.868 |align=right|0,6% |align=right|1.898.044 |} == Administracija == [[Datoteka:Administrative division of Bosnia and Herzegovina 1895.png|mini|200x200piksel|Podjela Bosne i Hercegovine na okruge (''Kreise''):[[Banjalučki okrug|Banja Luka]], [[Bihaćki okrug|Bihać]], [[Mostarski okrug|Mostar]], [[Sarajevski okrug|Sarajevo]], [[Travnički okrug|Travnik]], [[Tuzlanski okrug|Tuzla]]]] Bosnom i Hercegovinom su zajednički upravljale [[Cislajtanija]] (Austrija) i [[Zemlje Krune svetog Stefana]] (Mađarska) posredstvom zajedničkog ministarstvo finansija. Unutar tog ministarstva, postojao je bosanski ured koji je kontrolisao Bosnu i Hercegovinu preko Vlade čije se sjedište nalazilo u Sarajevu. Na čelu Vlade Bosne i Hercegovine je bio guverner, koji je ujedno bio i komandant vojnih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini. Vlada je također bila sastavljena od zamjenika i načelnika odjela. U početku, vlada je imala samo tri odjeljenja i to: administrativno, finansijsko i zakonodavno. Poslije su formirana i druga odjeljenja kao što su: ekonomsko, odjeljenje za izgradnju, obrazovanje, religije, i dr.{{sfn|Zovko|2007|str=16}} Prema ustavu iz 1910, Car je proglasio Bosnu i Hercegovinu jedinstvenom administrativnom teritorijom pod odgovornim vodstvom zajedničkog ministra finansija. Implementacijom ustava, položaj Bosne i Hercegovine se nije promijenio. Ostala je ''[[corpus separatum]]'' administriran od strane Austrije i Mađarske. Ustav je implementirao tri nova administrativna nivoa: [[Bosanski sabor]] (Diet Bosne), Nacionalno vijeće i općinska vijeća. Austrougarska upravna vlast je u BiH imala dva bitna obilježja: * Vrhovna upravna vlast pripadala je zajedničkoj (austrougarskoj) vladi, u čije ime je administraciju vršilo zajedničko ministarstvo finansija, što nije bio slučaj ni sa jednom drugom pokrajinom u Monarhiji; * za čitavo vrijeme austrougarske uprave nisu u BiH bili potpuno odvojeni ni razgraničeni vojna i civilna vlast. Pri zajedničkom ministarstvu finansija u Beču postojao je Bosanski biro, koji je preko [[Zemaljska vlada|Zemaljske vlade]] u Sarajevu stvarno upravljao Bosnom i Hercegovinom. Zemaljsku vladu su sačinjavali: zemaljski poglavar, civilni adlatus i šefovi odjeljenja. Vlada je u početku imala tri odjeljenja: administrativno, finansijsko i pravosudno, a kasnije je osnovan građevinski, odnosno privredni odjel, te odjeljenje za nastavu i bogoštovlje i tehničko odjeljenje. Titularni šef vlade bio je zemaljski poglavar, ali je njenim radom stvarno rukovodio civilni adlatus neposredno potčinjen Bosanskom birou, odnosno zajedničkom ministru finansija. Reorganizacijom uprave 1912. ukinut je položaj civilnog adlatusa, a rukovođenje vladom povjereno je neposredno zemaljskom poglavaru, kome je u tom poslu pomagao zamjenik zemaljskog poglavara. Zemaljski poglavar je bio istovremeno i komandant okupacionog korpusa u BiH. Funkciju zemaljskog poglavara u Bosni su stalno obavljali visoki carski oficiri. To je bila osobenost Bosne, jer ni u jednoj drugoj pokrajini Monarhije zemaljski poglavari nisu mogli istovremeno biti vojni komandanti. Pored toga, u isključivu nadležnost zajedničkog ministarstva rata spadali su: * svi poslovi zajedničkih vojnih četa na teritoriji Bosne i Sandžaka; * komanda bosanskohercegovačkih trupa i policije; * pošta i telegraf; * uprava željezničke pruge Banja Luka – Dobrljin. U upravno-teritorijalnom pogledu BiH se dijelila na 6 okruga, a ovi na kotareve i kotarske ispostave. Okružni i kotarski predstojnici, odnosno uredi, vodili su na svom području sve političko-upravne poslove pod neposrednom kontrolom Zemaljske vlade. Pored ove državne upravne strukture, postojala je u Bosni i izvjesna samouprava u seoskim i gradskim općinama. U BiH je postojala posebna organizacija sudstva. Prvostepeni su bili kotarski sudovi, kojih je bilo 48. Apelacionu vlast vršilo je šest okružnih sudova. U Sarajevu je postojao Vrhovni zemaljski sud. Pri svim kotarskim sudovima postojali su i šerijatski sudovi za vakufske, porodične i nasljednopravne poslove muslimanskog stanovništva. U Vrhovnom sudu u Sarajevu djelovao je u svojstvu apelacije Vrhovni šerijatski sud.<ref name=":0" /> === Guverneri === {| class="wikitable" style="text-align:center" |-- ! # ! Slika ! width=180|Ime ! colspan=2|Služba |-- ! 1 | [[Datoteka:Joseph Philippovich von Philippsberg.jpg|80px]] || [[Joseph Philippovich von Philippsberg]]<br><small>(1818–1889)</small> || 13. juli 1878. || 18. novembar 1878. |-- ! 2 | [[Datoteka:William of Württemberg.jpg|80px]] || [[Wilhelm von Württemberg]]<br><small>(1828–1896)</small> || 18. novembar 1878. || 6. april 1881. |-- ! 3 | [[Datoteka:Hermann Dahlen von Orlaburg 1870.png|80px]] || [[Hermann Dahlen von Orlaburg]]<br><small>(1828–1887)</small> || 6. april 1881. || 9. august 1882. |-- ! 4 | [[Datoteka:Johann von Appel 1900.jpg|80px]] || [[Johann Nepomuk von Appel]]<br><small>(1826–1906)</small> || 9. august 1882. || 8. decembar 1903. |-- ! 5 | [[Datoteka:Eugen von Albori 1900.jpg|80px]] || [[Eugen von Albori]]<br><small>(1838–1915)</small> || 8. decembar 1903. || 25. juni 1907. |-- ! 6 | [[Datoteka:Anton Winzor.jpg|80px]] || [[Anton von Winzor]]<br><small>(1844–1910)</small> || 30. Juni 1907. || 7. mart 1909. |-- ! 7 | [[Datoteka:GdI Marian Varesanin von Vares 1909 Eugen Schöfer.jpg|80px]] || [[Marijan Varešanin]]<br><small>(1847–1917)</small> || 7. mart 1909. || 10. maj 1911. |-- ! 8 | [[Datoteka:Potiorek oskar fzm 1853 1933 photo2.jpg|80px]] || [[Oskar Potiorek]]<br><small>(1853–1933)</small> || 10. maj 1911. || 22. decembar 1914. |-- ! 9 | [[Datoteka:Sarkotic.jpg|80px]] || [[Stjepan Sarkotić]]<br><small>(1858–1939)</small> || 22. decembar 1914. || 3. novembar 1918. |-- |} == Aneksija 1908. i Ustav 1910. == Kada je izvršena mladoturska revolucija, proglašenjem ustava 23. jula 1908. austrougarska zajednička vlada ocijenila je da je Turska pala »pod likvidaciju« i da je, prema tome, došao trenutak za aneksiju,tj. na potpuno priključenje BiH Monarhiji. Taj čin je za Monarhiju bio neophodan kako bi se spriječio uticaj mladoturske revolucije u BiH, koji se manifestirao u snažnom pokretu za uvođenje ustavnosti, ali bez promjene državnopravnog položaja okupirane pokrajine. Vladajući vrhovi Monarhije shvatili su da je mladoturska revolucija učinila pitanje ustavnosti u BiH veoma aktuelnim, ali su smatrali da se davanje ustava ne može zamisliti prije aneksije. Aneksija BiH je proglašena 7. oktobra 1908. carskom proklamacijom stanovnicima BiH. Čin aneksije se opravdavao potrebom uvođenja ustava, čiji je prvi uslov jasno opredjeljenje državnopravnog položaja BiH. Zato je odlučeno da austrougarski vladar preuzme pravo suvereniteta nad Bosnom i Hercegovinom. Proglašenje aneksije izazvalo je veliku diplomatsku krizu, koja se polako stišala pošto je Turska 26. februara 1909. priznala taj čin. Austro-Ugarska je kao odštetu za preuzimanje krunskih zemalja isplatila Turskoj 2,5 miliona funti, povukla je svoje garnizone iz Sandžaka i obećala joj ekonomske koncesije. Time je i formalno prestao sultanov, a uspostavljen hazburški suverenitet nad BiH. Muslimanska i Srpska narodna organizacija u početku su uporno odbijale da priznaju aneksiju, a protiv ovog čina muslimansko stanovništvo je protestvovalo i masovnim iseljavanjem u Tursku. Pošto je Kraljevina Srbija bila prinuđena pod pritiskom velikih sila da prizna aneksiju (31.marta 1909), to je i vođstvo SNO 3. maja 1909. priznalo novostvoreno stanje u BiH. Muslimanska narodna organizacija je, međutim, tek poslije više od godinu dana, 8. februara 1910. priznala aneksiju. Ubrzo potom, 20. februara 1910. proglašen je Ustav za Bosnu i Hercegovinu. Ustav nije donio skoro nikakve promjene u upravi BiH. Vrhovna upravna vlast je ostala u nadležnosti Zajedničkog ministarstva finansija u Beču i njegove agencije – činovničke Zemaljske vlade u Sarajevu. Ustav i njegovi prateći zakoni uveli su u politički život zemlje Sabor sa vrlo ograničenim legislativnim pravima. Bosanski sabor se sastojao od 72 izborna poslanika i 20 virilista. Sabor je organiziran na bazi socijalnog i nacionalnog kurijalnog sistema. Međutim, za razliku od drugih zastarjelih predstavničkih tijela u Monarhiji, Bosanski sabor se nije zasnivao ni na nekoj posebnoj domaćoj tradiciji. Građani su bili podijeljeni u tri kurije po nacionalnim grupama, čime se svakoj grupi osiguravao određeni broj poslanika srazmjerno njenoj veličini. Unutar nacionalnog izbornog tijela postojale su posebne kurije na socijalnoj bazi: gradska, seoska, veleposjednička i kurija inteligencije.<ref name=":0" /> == Religija == Car Austro-Ugarske je imao ovlaštenja da imenuje i otpušta vjerske vođe i da finansijski kontroliše religijske ustanove kroz sporazume sa [[Papa|Papom]], [[Carigradska patrijaršija|Carigradskom patrijaršijom]] i [[Spisak Šejh-ul-Islam Otomanskog Carstva|Šejh-ul-Islamom]]. Okupacija Bosne i Hercegovine dovela je do velikih reformi [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|Katoličkoj crkvi Bosne i Hercegovine]], nakon viševijekovne vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine 1881. Vrhbosna je uzdignuta u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosansku nadbiskupiju]], a osnovane su [[Banjalučka biskupija]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija]]. Započet je i rad na [[Katedrala Srca Isusova|katedrali Srca Isusova]] u Sarajevu 1884, a završena je 1889. == Također pogledajte == * [[Sarajevski atentat]] * [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]] * [[Lajos Thallóczy]] == Napomene == {{Napspisak}} ==Reference== {{Refspisak}} {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1878.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1918.]] [[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:20. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraljevstva i zemlje Austrougarske]] [[Kategorija:Kondominiji]] [[Kategorija:Bivše slavenske države]] [[Kategorija:1870-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1880-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1890-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1900-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1910-e u Bosni i Hercegovini]] k1h6einuql2njbasughafgwcdbkcqyz FK Rudar Kakanj 0 24509 3897734 3850552 2026-06-07T16:30:25Z ~2026-33757-76 182284 3897734 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #30C81F | Ime kluba = '''FK Rudar Kakanj''' | Puno ime = Fudbalski klub Rudar Kakanj | Grb = FK Rudar Kakanj logo.png | Nadimak = ''Rudari'' | Osnovan = [[3. maj]] [[1920.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Kakanj]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#30C81F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druga liga FBiH - Centar]] | Stadion = [[Stadion Pod Vardom|Pod Vardom]] | Kapacitet = 5.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = ''Upražnjeno'' | Trener = {{ZD|BIH}} Bećir Mehanović | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = V divizije NOP-a 128<br />72240 Kakanj | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto ([[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar|Druga liga FBiH Centar]]) | Prethodna sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Centar 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.rudarkakanj.ba/ rudarkakanj.ba] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _whiteshoulders | uzorak_t1 = _whiteshoulders | uzorak_dr1 = _whiteshoulders | lijeva ruka1 = 33CC33 | tijelo1 = 33CC33 | desna ruka1 = 33CC33 | šorc1 = 000000 | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _blackshoulders | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFFFF| }} '''Fudbalski klub Rudar''' je nogometni klub iz [[Kakanj|Kaknja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Drugoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Centar]]. Klub je osnovan 1920. godine. Rekorder je po broju nastupa u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi FBiH]]. Tradicionalne boje kluba su zelena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Pod Vardom|Pod Vardom]]. == Historija == Skupština Fudbalskog Kluba Rudar Kakanj je na zasjedanju održanom 03.02.2009. godine donijela Odluku o promjeni godine osnivanja Kluba. Uvidom u dokumentaciju Arhiva Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je Športski klub Rudar Kakanj formiran 1920 godine. Prva Pravila Športskog kluba Rudar Kakanj, napisana su 29.februara 1920. godine.Ista Pravila predsjednik Športskog kluba Rudar Kakanj, Ivan Kljujić, sa Molbom za odobravanje Pravila uputio je 15. aprila 1920. godine Kotarskom uredu u Visoko. Kotarski ured u Visokom, Pravila je primio 19.aprila 1920. godine pod brojem 5028. Sa napomenom „predlaže se na rješenje“ Kotarski je predstojnik Pravila proslijedio Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevo. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je 20.aprila 1920. pod rednim brojem 66696/20 sa četiri priloga Pravila primila molbu iz Kotarskog ureda Visoko. Načelnik Odjeljnja za unutrašnje poslove Zemaljske vlade je 03. maja 1920. godine dokumentom Broj: 66696/20 I-2 i oznakom „Viđeno“ odobrio Pravila Športskog Kluba Rudar Kakanj i dva primjerka „vidiranih“ (odobrenih) Pravila vratio Kotarskom uredu Visoko sa pozivom da jedan primjerak Pravila bude uručen Osnivačkom odboru, a drugi da zadrži za zvaničnu upotrebu. S obzirom da su 03. maja 1920. godine od strane Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu odobrena prva Pravila Športskog kluba Rudar Kakanj, nedvosmislen je zaključak da je Športski Klub Rudar Kakanj od toga dana počeo sa zvaničnim, pravno utemeljenim djelovanjem. Slijedom povijesenih događaja 1928. godine dolazi do ponovnog odobravanja, drugih po redu Pravila i obnavljanja rada Kluba, ali kao Radničkog Športskog Kluba Rudar Kakanj i to u Kraljevini SHS, a Pravila je odobrio Veliki Župan Sarajevske oblasti 23. augusta 1928. godine, oznakom „Viđeno“ u dokumentu broj:18.8 63/28., nakon što su Poglavaru Sreza Visočkog od strane predsjednika Rudolfa Potušeka upućena 17. juna 1928. godine. === Put do druge lige === Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Rudar se takmiči u kvalifikacijama za ulazak u republičku ligu u koju i ulaze 1948. godine. U republičkoj ligi igrali su sve do sezone 1954/55 kada klub ispada u ligu Sarajevskog podsaveza a zatim i u Zeničku drugu grupu. U nižim rangovima takmičenja Rudar je igrao sve do 1961. kada nakon odlične sezone kao prvi iz BiH igraju utakmicu baraža sa Hrvatskim predstavnikom Borovom, za ulazak u Drugu saveznu ligu. Na opšte iznenađenje Rudar gubi utakmicu sa 8-0, a za glavnog krivca imenovan je trener [[Đorđe Detlinger]] iz [[Beograd]]a kojeg klub otpušta uprkos jednoj od najboljih sezona u historiji. === Druga savezna liga === Slijedeće sezone sa novim trenerom Miroslavom Mehom Brozovićem, Rudar uspjeva ući u Drugu saveznu ligu u kojoj je igrao samo jednu sezonu - 1962/63. Nakon što su se u sezoni 1963/64. ekspresno vratili u Drugu ligu Rudar uspjeva očuvati svoj status nekoliko sezona. Jedna od glavnih karika je bio i golman [[Fahrija Dautbegović]] koji je poslije otišao u [[zagreb]]ački [[Dinamo Zagreb|Dinamo]]. U sezoni 1970/71. Rudar protiv Bora igra kvalifikacije za ulazak u Prvu saveznu ligu. Slijedeće sezone nakon reorganizacije takmičenja Rudar ispada u republičku ligu. U republičkoj ligi su uz nekoliko dobrih rezultata tavorili do još jedne reorganizacije takmičenja, 1988/89. kada su prebačeni u Međurepubličku ligu jug, a zatim nekoliko sezona poslije u Međurepubličku ligu zapad. === Takmičenje u nezavisnoj BiH === Nakon prekida takmičenja zbog ratnih dejstava i organiziranja [[NS BiH]] Rudar se takmiči u najvišem rangu - Prvoj ligi. U sezoni 1998/99. uspijevaju se plasirati na treće mjesto i tako osigurati plasman u play off koji se ipak na kraju nije odigrao. Slijedeće sezone je ostvaren isti uspjeh plasmanom na četvrto mjesto. U grupi B zajedno sa Brotnjom, Jedinstvom i Sarajevom osvajaju zadnje mjesto sa svih 6 poraza što je bila i svojevrsna najava sudbine kluba u slijedećoj sezoni. U maratonskoj, ujedinjenoj, ligi od 22 kluba Rudar na kraju osvaja 18. mjesto i ispada u Drugu ligu (danas [[Prva liga FBiH]]) u kojoj igra do danas. == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 47 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16. | style="text-align:center;" | 50 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16. | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 46 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 8/16. | style="text-align:center;" | 40 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 52 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 42 |- |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 50 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 8/16. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 9/16. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 46 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 23 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 50 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 52 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 8/16. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 30 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20081206004424/http://rudarkakanj.ba/ Službena stranica] {{Prva liga FBiH}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Rudar Kakanj]] [[Kategorija:Sport u Kaknju|Rudar Kakanj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1920.|Rudar Kakanj]] [[Kategorija:1920. u Bosni i Hercegovini]] enr6vmfbhxbcagmalgy31v2f8b4qr6k Visoko u sastavu Austro-Ugarske 0 26067 3897673 3894881 2026-06-07T12:34:05Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897673 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|alt=|mini|250x250piksel|Franjevačka gimnazija i sjemenište u Visokom]] [[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|250px|mini|desno|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine]] '''Visoko za vrijeme Austro-Ugarske''' označava period u historiji [[Visoko]]g od austrougarske okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1878. do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] 1918. U tom razdoblju Visoko je iz osmanskog kasabskog središta postupno preraslo u kotarsko upravno, privredno i školsko središte s izraženim procesima administrativne reorganizacije, demografskog rasta, razvoja javnih ustanova i urbanih preobrazbi.<ref name="AkademiaVisokoIII">{{cite web|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|year=2024|website=Academia.edu|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ANUBiHJuzbasic">{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/items/1c910674-2941-47e1-8482-62f77c11614f|title=Dževad Juzbašić: Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|year=2002|website=Baština ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Nakon Berlinskog kongresa, Austrougarska je 1878. okupirala većinu tadašnje Bosne i Hercegovine. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom Muhameda ef. Hadžijamakovića, a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto jer je od 4715 stanovnika, njih 3677 su bili muslimani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=54}} U podacima iz [[1882]]. stoji da je Visoko organizirana naseobina sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama, te da ima 752 kuće. Grad se širi obalom rijeke Fojnice niz glavnu saobračajnicu prema Jaliji, ušću i mostu preko rijeke [[Rijeka Bosna|Bosne]].Gradska uprava je 1901. sagradila vodovod, a voda je uzeta iz izvora Perutac i Kraljevac.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=54}} Odmah poslije okupacije, ruždija je zatvorena, a otvorena komunalna osnovna škola [[1886]]. i franjevačka gimnazija [[1900]]. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka. Kasnije su slijedile zgrade Kotarskog ureda i suda (sada zgrada općine Visoko, [[1895]]), zgrada Franjevačke gimnazije sa crkvom ([[1899]] - [[1900]]), zgrada tadašnje gradske općine (sada Zavičajni muzej), zgrada osnovne škole na Kraljevcu (današnja osnovna škola "Kulin Ban", izgrađena [[1889]]. godine)i tako dalje. Zgrade su se većinom gradile u [[neomaurski stil|neomaurskom stilu]] i ublaženim varijantama neoklasicizma. Komunalna djelatnost se proširila dolaskom Austrije gdje se u [[1882]]. godini spominje Visoko kao organizovana naseobina sa trgovinom, uredima i drugim institucijama.. Visoko je tada imalo 752 kuće, 467 je bilo na sprat. [[1887]]. u Visokom je otvorena apoteka. U istom periodu razvija se i organizovana uprava, te je [[1897]]. usvojen Statut gradskog poglavarstva, a na temelju njega donosi se Pravilnik o pijačnom redu. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Car [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip I]]. je 30. maja 1910. prilikom svoje posjete Bosni i Hercegovini obavio kratki posjet Visokom.<ref>{{Cite web|url=http://vremeplov.ba/?p=2732|title=Posjeta cara Franje Josipa I. Bosni i Hercegovini|last=admin|date=30. 5. 2014|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.vipromo.ba/na-danasnji-dan-1910-posjeta-cara-franje-josipa-i-visokom/|title=NA DANAŠNJI DAN 1910 - Posjeta Cara Franje Josipa I Visokom|date=30. 5. 2019|website=Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2019|archive-date=30. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190530092219/https://www.vipromo.ba/na-danasnji-dan-1910-posjeta-cara-franje-josipa-i-visokom/|url-status=dead}}</ref> === Veliki požar === Daljni razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio [[11. novembar|11. novembra]] [[1911]]. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata. Potpuno su izgorjeli Gornja [[čaršija]] i mahale uz nju i kuće uz glavnu saobraćajnicu, uz Belediju, Šadrvansku džamiju i medresu. Uzrok je bilo napušteno vatrište u kući u Donjoj mahali. Vatru je prvi primijetio kotarski stražermeštar Uroš Prica koji je signalizirao uzbunu. Gusti dim, noć i opći metež u gradu je još više pridonio ubrzanom širenju požara sa krova na krov koji su bili napravljeni od šepera, pokriveni šindrom.<ref name="Podsjećanje na veliki požar">{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |title=Podsjećanje na veliki požar |access-date=12. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927231140/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> Gašenje požara je dodatno otežao nestanak vode u vodovodu, a visočki vatrogasci tada nisu imali odgovarajuću opremu za crpljenje vode iz rijeke Fojnice. U jutarnjim satima, oko 5.30 sati je stigla prva vatrogasna pomoć iz Zgošće i Zenice, a kasnije i iz Sarajeva sa posebnim vozom. Vatra je ugašena tek oko 7 sati ujutro.<ref name="Podsjećanje na veliki požar"/> U proljeće [[1912]]. se pristupilo obnovi. Prije toga u Visoko je pristizala pomoć iz svih dijelova tadašnje Bosne i Hercegovine gdje je prikupljeno 32.158 kruna, a pomoć je stizala iz Beograda, Cazina, Nevesinja, Rogatice, Sarajeva i Tuzle, ali i pojedinaca kao što su direktor vakufa efendija Arnautovič i kralj Austro-ugarske monarhije<ref name="Podsjećanje na veliki požar"/>. [[Zemaljska vlada]] je naredila da kuće budu zidane od cigle i pokrivene crijepom ali u duhu tradicionalnog bosanskog graditeljstva. Visoko je poslije požara i obnove dobilo konture urbane sredine sa mješavinom [[orijent]]alnog i zapadnog stila. U sada staroj jezgri grada još uvijek stoji dio istih kuća koje su ostale netaknute, ali neke kuće su također porušene da bi se napravile nove i modernije koje nemaju tradicionalni bosanski stil graditeljstva. === Okupacija i uspostava nove vlasti === U vrijeme austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine Visoko je bilo jedno od mjesta u kojem je pružen otpor novoj vlasti. Prema kasnijim historiografskim prikazima, austrougarske trupe zauzele su Visoko 17. augusta 1878. nakon višečasovne borbe i povlačenja branilaca prema [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Uspostavljanje austrougarske uprave predstavljalo je veliku historijsku prekretnicu za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer je dotadašnji ograničeni proces modernizacije ušao u novu fazu pod upravom Monarhije.<ref name="ANUBiHJuzbasic" /> U administrativnoj reorganizaciji iz 1881. Visoko je potvrđeno kao sjedište kotara u okviru sarajevskog okruga, čime je zadržalo važnu upravnu funkciju koju je imalo i ranije.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Već 30. septembra 1881. općinsko vijeće u Visokom donosilo je odluke o finansiranju kotarskih potreba, sirotinje, ukonačenja vojnika, vatrogasne opreme i bunara, što pokazuje da je nova uprava ubrzano uvodila uređene općinske i komunalne poslove.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> === Demografske i društvene promjene === U prvim godinama austrougarske uprave Visoko je uglavnom zadržalo izgled grada orijentalnog tipa, iako je dio muslimanskog stanovništva iselio u [[Osmansko Carstvo]]. I pored toga, grad je ostao pretežno muslimanski; u jednoj od ranih austrougarskih statistika Visoko je imalo 4.715 stanovnika, od kojih 3.677 muslimana.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Prema podacima za grad Visoko iz 1885. evidentirano je 4.994 stanovnika, 1.028 kuća i 1.116 stanova. U konfesionalnoj strukturi bilo je 3.365 muslimana, 1.332 pravoslavca, 140 rimokatolika, 147 Jevreja i 10 pripadnika drugih vjeroispovijesti.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Na nivou kotara Visoko, popis iz 1895. bilježi 36.412 stanovnika, a popis iz 1910. 44.770 prisutnih stanovnika s vojništvom, što pokazuje izrazit demografski rast u kasnom austrougarskom periodu.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Uz muslimansko, pravoslavno i rimokatoličko stanovništvo, u austrougarskom periodu jača i jevrejska zajednica. Po popisu iz 1879. u visočkoj političkoj ispostavi zabilježeno je 38 Jevreja, dok ih je u samom gradu 1885. bilo 147, što svjedoči o postepenom jačanju urbanog trgovačkog sloja.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> === Privreda i svakodnevni život === Nakon uključivanja Bosne i Hercegovine u austrougarsko carinsko područje 1. januara 1880, došlo je do kidanja dijela ranijih trgovačkih veza i prilagođavanja novim tržišnim odnosima. Taj proces Juzbašić označava kao privrednu prekretnicu, odnosno kao početak novog razdoblja obilježenog prodorom kapitalističkih odnosa.<ref name="ANUBiHJuzbasic" /> U Visokom su te promjene bile vidljive kroz razvoj zanatstva, trgovine i lokalne infrastrukture. Grad je 1882. spominjan kao organizirana naseobina s trgovinom, uredima i drugim ustanovama, a imao je 752 kuće, od kojih su 467 bile na sprat. Iste godine zabilježeno je i prvo javno osvjetljenje Visokog, a 1887. otvorena je i prva apoteka.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Na području kotara 1895. registrirane su 22 tvornice, 97 kazana za rakiju, 591 mlin za žito, četiri krečane, šest kamenoloma i 11 rudokopa, što pokazuje da je visočki kraj imao raznovrsnu privrednu osnovu, u kojoj su poljoprivreda, zanatstvo i prerada zauzimali važno mjesto.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Posebno mjesto u privredi Visokog imalo je [[kožarstvo]], koje se razvijalo na starijim zanatskim tradicijama i ostalo jedan od prepoznatljivih elemenata lokalne privrede i u austrougarskom i u kasnijem periodu.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> === Obrazovanje, zdravstvo i urbanizacija === Austrougarski period donio je širenje školske mreže i jačanje državnog školstva. Narodna osnovna škola u Visokom, osnovana 1881/82, bila je prva višerazredna državna osnovna škola u visočkom srezu i jedna od najvažnijih ustanova u kulturnom i prosvjetnom životu grada.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Pored nje djelovale su pravoslavna, katoličke i brojne muslimanske škole; popis iz 1895. navodi da su se u Visokom nalazile jedna državna i katolička škola, jedna pravoslavna i 22 muslimanske škole.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> U zdravstvu su promjene bile sporije, ali ipak vidljive. Otvaranje apoteke i razvoj ambulantnih službi označili su početke modernijeg zdravstvenog sistema u gradu, iako su epidemije i dalje predstavljale ozbiljan problem krajem 19. i početkom 20. stoljeća.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> U urbanističkom smislu austrougarska vlast isprva je koristila zatečene osmanske objekte za potrebe uprave, ali je već od 1880-ih počela gradnja novih administrativnih, sudskih, školskih i drugih javnih zgrada. Time je Visoko postupno dobivalo obilježja modernijeg upravnog središta, premda je dugo zadržalo staru urbanu matricu i izgled čaršije.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> === Vojna obaveza i političke prilike === Jedna od važnijih promjena bilo je uvođenje vojne obaveze u Bosni i Hercegovini 1881. Provizorni vojni zakon proglašen je 4. novembra 1881, a obuhvatio je pripadnike svih triju glavnih konfesija. U njegovoj provedbi austrougarske vlasti su, barem formalno, nastojale uvažiti i vjerske običaje muslimanskog stanovništva, uključujući pitanja ishrane, molitve i vjerskih praznika.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Početkom 20. stoljeća politički život u Bosni i Hercegovini snažno je obilježila [[Aneksiona kriza]] nakon austrougarske aneksije 1908. Iako Visoko nije bilo jedno od glavnih političkih središta tih zbivanja, događaji su se odražavali i na lokalnu sredinu kao dio šireg bosanskohercegovačkog prostora.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> === Visoko u Prvom svjetskom ratu === Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1914. Visoko je, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, ušlo u ratni režim obilježen mobilizacijom, vojnim obavezama, nestašicama i opterećenjima ratne privrede.<ref name="AkademiaVisokoIII" /> Ratne godine dodatno su otežale svakodnevni život stanovništva, a kraj austrougarske vladavine 1918. označio je završetak jednog duboko transformativnog razdoblja u historiji grada. ==Reference== {{Refspisak}} == Također pogledajte == *[[Austro-Ugarska]] *[[Osmansko Carstvo]] == Vanjski linkovi == * [https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-i-dio/?fbclid=IwAR1qabowUrjF_IY5IIHxHWMPb-_an79VPdf5chMYSS_LTLlPb7wualIq6m0 Opis visočkih tabaka iz 1901]{{Mrtav link}} *[https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-ii-dio/?fbclid=IwAR1hH2TuhUtUuQCXh86d-1CIZDq699emCEIqcAJOiyXr8Tb67WBuNcijCY4 Opis visočkih tabaka iz 1901 (drugi dio)]{{Mrtav link}} *[https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-iii-dio/ Opis visočkih tabaka iz 1901 (treći dio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190622072308/https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-iii-dio/ |date=22. 6. 2019 }} <br />{{Visoko}} [[Kategorija:Historija Visokog]] 4fznhpxcug0yftec91frpfv1nfysy72 Sandžak 0 27849 3897672 3894879 2026-06-07T12:33:53Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897672 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sandžak (višeznačnica)}} '''Sandžak''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski]]: ‏سنجاق‎ ''Sancak'', "zastava, bajrak") je kulturno-historijska regija koja se nalazi u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a graniči sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Kosovo]]m i [[Albanija|Albanijom]]. Površina općina na ovom području iznosi 8.686&nbsp;km<sup>2</sup><ref name="povrsinaSr" /><ref name="povrsinaCg" /> sa 390.737 stanovnika koji su većinom [[Bošnjaci]].<ref name="stanovnistvoSr"/><ref name="stanovnistvoCg"/> == Geografija == Sandžak se dijeli na srbijanski i crnogorski dio. U sjevernom dijelu Sandžaka prema popisu iz 2011. živjelo je 238.787 stanovnika (61,1% od ukupnog broja stanovnika Sandžaka), na površini od 4.504&nbsp;km<sup>2</sup> (51,8% od ukupne površine) dok je u južnom dijelu živjelo 151.950 stanovnika (38,9%), na površini od 4.188&nbsp;km<sup>2</sup> (48,2%). Sjevernom dijelu Sandžaka pripadaju grad Novi Pazar i općine Tutin ([[Raški upravni okrug]]), Nova Varoš, Priboj, Prijepolje i Sjenica ([[Zlatiborski upravni okrug]]). Kulturno-historijski, Sandžaku pripada i dio teritorije općine [[Kosovska Mitrovica]], koja se nalazi na [[Kosovo|Kosovu]]. {| class="wikitable sortable" ! colspan="4" style="text-align: center;" | Općine i Gradovi u Srbiji i Crnoj Gori na području Sandžaka |- ! općina ili grad ! površina<ref name="povrsinaSr">РЕПУБЛИКАСРБИЈА - Републички завод за статистику. ''ОПШТИНЕ У СРБИЈИ 2008''. Beograd, 2008.</ref><ref name="povrsinaCg">Crna Gora - Zavod za statistiku. ''Predlog statističkih regiona Crne Gore u skladu sa nuts klasifikacijom''. Podgorica, 2010.</ref> ! stanovništvo 2011. godine<ref name="stanovnistvoSr">{{Cite web |url=http://popis2011.stat.rs/ |title=Zvanični rezultati popisa na službenoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije |access-date=25. 3. 2016 |archive-date=4. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/ |url-status=dead }}</ref><ref name="stanovnistvoCg">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> !stanovništvo 2022. i 2023. godine<ref>{{Cite web|url=https://monstat.org/uploads/files/popis%202021/saopstenja/SAOPSTENJE_Popis%20stanovnistva%202023%20II_cg.pdf|title=Stanovništvo Crne Gore prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim se uobičajeno govori|date=2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf|title=НАЦИОНАЛНА ПРИПАДНОСТ Подаци по општинама и градовима Ethnicity Data by municipalities and cities|date=2022}}</ref> |- | grad [[Novi Pazar]] | 742&nbsp;km<sup>2</sup> | 100.410 |106.720 |- | općina [[Bijelo Polje]] | 924&nbsp;km<sup>2</sup> | 46.051 |38.662 |- | općina [[Prijepolje]] | 827&nbsp;km<sup>2</sup> | 37.059 |32.214 |- | općina [[Berane]] | 717&nbsp;km<sup>2</sup> | 33.970 |24.645 |- | općina [[Tutin]] | 742&nbsp;km<sup>2</sup> | 31.155 |33.053 |- | općina [[Pljevlja]] | 1.346&nbsp;km<sup>2</sup> | 30.786 |24.134 |- | općina [[Priboj]] | 553&nbsp;km<sup>2</sup> | 27.133 |23.514 |- | općina [[Sjenica (Srbija)|Sjenica]] | 1.059&nbsp;km<sup>2</sup> | 26.392 |24.083 |- | općina [[Rožaje]] | 432&nbsp;km<sup>2</sup> | 22.964 |23.184 |- | općina [[Nova Varoš]] | 581&nbsp;km<sup>2</sup> | 16.638 |13.507 |- | općina [[Plav]] | 328&nbsp;km<sup>2</sup> | 13.108 |9.050 |- |općina [[Gusinje]] |157&nbsp;km<sup>2</sup> | - |3.933 |- |općina [[Petnjica]] |173&nbsp;km<sup>2</sup> | - |4.957 |- | općina [[Andrijevica]] | 283&nbsp;km<sup>2</sup> | 5.071 |3.910 |- ! Ukupno ! 8.691&nbsp;km<sup>2</sup> ! 390.737 !365.566 |} == Historija == {{Glavni|Novopazarski sandžak}} Sandžak je bio dio Bosanskog [[Bosanski pašaluk|ejaleta]] sve do [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije. Onda do 1912. je ostao dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dok ga nisu osvojili [[Srbija]] i [[Crna Gora]] tokom [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]]. Historijski centar Sandžaka je grad [[Novi Pazar]], koji je osnovao [[Isa-beg Ishaković]] koji je i osnivač [[Sarajevo|Sarajeva]]. === Drugi svjetski rat === Sandžački region bio je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod upravom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka]], koje je osnovano u Pljevljima 20. novembra 1943. Na zasjedanju u Novom Pazaru 29. marta 1945. ZAVNO Sandžaka zaključilo je da se područje Sandžaka priključi jednim dijelom Crnoj Gori, a dijelom Srbiji, i time raspusti taj organ uprave. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka poslužilo je svrsi rasplamsavanja narodnooslobodilačke borbe i širenja narodnooslobodilačkog pokreta, ali nije uspjelo da se afirmiše u federalnu jedinicu Nove Jugoslavije. Odluka o podjeli Sandžaka donijeta od Predsjedništva AVNOJ-a bez konsultovanja naroda,<ref name="dok"/> suprotno volji dijela političkog rukovodstva ove oblasti,<ref name="dok"/> utjecala je da jedan dio vodećih ljudi Sandžaka ne učestvuje u njenoj primjeni.<ref name="dok"/> Za dio manjine radilo se o »političkoj grešci«.<ref name="dok"/> Sreten Vukosavljević,<ref name="dok"/> predsjednik i Mirko Ćuković, treći potpredsjednik ZAVNO Sandžaka, odbili su da prisustvuju poslijednjem zasjedanju ZAVNO Sandžaka.<ref name="dok"/> Oni nisu ni potpisali odluku od 29. marta 1945, već su to uradili prvi potpredsjednik Murat Ševarović i drugi potpredsjednik Dušan Ivković.<ref name="dok">Petranović, Branko; Zečević, Momčilo. ''Jugoslovenski federalizam : ideje i stvarnost : tematska zbirka dokumenata'', T. 2 : 1943–1986, Prosveta, Beograd, 1987, str. 167, {{ISBN|86-07-00187-6}}</ref> === Autonomija === Na referendumu koji je organizovan od strane bošnjačkih predstavnika 1991, a na kojem je učestvovalo 69% glasača, 98% su glasali za [[Autonomija|autonomiju]]. Ažuriranje biračkih spiskova je bilo neadekvatno i protuzakonito.{{izvor}} == Stanovništvo == Bošnjaci čine apsolutnu većinu u općinama Tutin, Sjenica, Rožaje, Petnjica, Gusinje, Plav i u gradu Novom Pazaru, a relativnu u općini Bijelo Polje. U općinama Prijepolje, Priboj, Nova Varoš, Berane, Plevlja i Andrijevica su Srbi apsolutna većina. Općine Bijelo Polje, Berane i Pljevlja imaju crnogorsku većinu u kojima žive ukupno 25.140 Crnogoraca, 88,76% svih sandžačkih Crnogoraca. U općinama Rožaje, Plav i Gusinje postoje dvije znatne albanske manjine sa ukupno 3.633 stanovnika (89,44% svih sandžačkih Albanaca). {{Stanovništvo CG | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sandžak | vrsta_naseljenog_mjesta = regija | g2011_izvor = <ref name="stanovnistvoSr"/><ref name="stanovnistvoCg"/> | g1991_izvor = <ref>Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991.</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 3. 2016}}</ref> | g2011_ukupno = 390737 | g2011_bosnjaci = 213086 | g2011_srbi = 132335 | g2011_crnogorci = 28323 | g2011_albanci = 4062 | g1991_ukupno = 440640 | g1991_muslimani = 228463 | g1991_srbi = 113511 | g1991_crnogorci = 84800 | g1991_albanci = 5421 | g1981_ukupno = 435483 | g1981_muslimani = 202678 | g1981_srbi = 106005 | g1981_crnogorci = 108486 | g1981_albanci = 5669 }} === Etničke mape === <gallery> Datoteka:Raska02i03.png|Etnička mapa Sandžaka (2002-2003) Datoteka:Sandzak ethnic map.png|Etnička mapa Sandžaka (2002-2003) Datoteka:Sandzak ethnic map2011.png|Etnička mapa Sandžaka (2011) </gallery> == Također pogledajte == * [[Sandžak (1943–1945)]] * [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]] * [[Sandžak (upravna jedinica)]] * [[Novopazarski sandžak]] * [[Historija Bošnjaka]] * [[Sporazum Karadžić – Filipović]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Sandžak}} * [https://web.archive.org/web/20141217015215/http://bnv.rs/ Stranica Bošnjačkog Nacionalnog Vijeća u Srbiji] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore]] [[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije]] [[Kategorija:Granica između Crne Gore i Srbije]] [[Kategorija:Sandžak|*]] [[Kategorija:Granica između Kosova i Srbije]] [[Kategorija:Granica između Crne Gore i Kosova]] [[Kategorija:Države i teritorije u kojima se govori bosanski jezik]] iej1ppdrdn4jeuhd5s5g10dvpz9tkrx 13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1) 0 27930 3897670 3894874 2026-06-07T12:33:28Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = 13. SS oružana brdska divizija "Handžar" (hrvatska br. 1) <br> <small>13. Waffen-Gebirgs-Division der SS "Handschar" (kroatische Nr. 1)</small> | slika = 13th SS Division Logo.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Oznaka 13. SS oružane brdske divizije "Handžar" (hrvatska br.1){{sfn|Keegan|1970|p=138}} | aktivan = 1943–1945 | država = {{ZD|NNJE}} [[Treći rajh]] | grana = [[Waffen-SS]] | vrsta = [[Gebirgsjäger]] (brdska divizija) | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = ''Handžaru udaraj!'' | boje = | oprema = | bitke = | web_stranica = | komandir1_oznaka = | komandir1 = Herbert von Obwurzer | komandir2_oznaka = | komandir2 = [[Karl Gustav Sauberzweig]] | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} [[Datoteka:Handschar-13th-SS-Division-Emblem.svg|mini|desno|150px|Amblem Handžar divizije]] '''Handžar divizija''' ('''13. oružana brdska divizija SS-a Handžar'''), također i '''hrvatska br. 1''' bila je [[Gebirgsjäger|brdsko-pješačka]] divizija [[Waffen-SS|Waffen-SS-a]], oružanog ogranka [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|njemačke nacističke stranke]], koja je služila uz [[Wehrmacht]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali nikada nije bila njegov dio. Na poslijeratnom [[Nirnberški proces|suđenju u Nürnbergu]] Waffen-SS je proglašen zločinačkom organizacijom zbog velike upletenosti u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Od marta do decembra 1944. divizija se borila u protupobunjeničkoj kampanji protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizanskih snaga]] predvođenim komunistima u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], [[Fašizam|fašističkoj]] [[Marionetska država|marionetskoj državi]] Njemačke koja je obuhvatala gotovo cijelu današnju [[Hrvatska|Hrvatsku]], cijelu današnju [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], te dijelove [[Srbija|Srbije]]. Divizija je nazvana [[Handžar]] po lokalnom borbenom nožu ili maču koji su nosili osmanski policajci tokom perioda dok je regija bila dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Bila je to prva nenjemačka divizija Waffen-SS-a, a njezino osnivanje označilo je širenje Waffen-SS-a u multietničku vojnu silu. Divizija se sastojala uglavnom od [[Bošnjaci|Bošnjaka]], njemačkih i [[Nijemci u Jugoslaviji|jugoslavenskih ''Volksdeutsche'']] [[oficir]]a i [[dooficir]]a i nekoliko [[Hrvati|Hrvata]]. Njezini su pripadnici prisegnuli na vjernost njemačkom [[Führer]]u [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] i hrvatskom vođi [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]]. Divizija je kratko vrijeme vodila borbe na području [[Srem]]a, sjeverno od rijeke [[Sava|Save]], da bi potom krenula u sjeveroistočnu Bosnu. Nakon prelaska Save uspostavila je označenu "sigurnosnu zonu" u sjeveroistočnoj Bosni između rijeka Save, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Drina|Drine]] i [[Spreča|Spreče]]. Nekoliko puta se borila izvan sigurnosne zone i stekla reputaciju brutalnosti i okrutnosti, ne samo tokom borbenih operacija, već i kroz zločine počinjene nad [[Srbi|srpskim]] i [[Jevreji|jevrejskim]] civilnim stanovništvom. Krajem 1944. dijelovi divizije nakratko su prebačeni na zagrebačko područje, nakon čega su nenjemački pripadnici počeli masovno dezertirati. Tokom zime 1944–45. upućena je u [[Baranja|Baranju]], gdje se borila protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Otadžbinski front (Bugarska)|Bugara]] na jugu [[Mađarska|Mađarske]] i povlačila se kroz nekoliko obrambenih linija dok se nije našla unutar granica Reicha. Većina preostalih Bošnjaka tada je napustila diviziju i pokušala se vratiti u Bosnu. Ostali su se povukli dalje na zapad, nadajući se da će se predati [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|zapadnim saveznicima]]. Većina preostalih članova postali su zarobljenici [[Vojska Velike Britanije|britanske vojske]]. Kasnije je 38 oficira izručeno [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] zbog kaznenih prijava, a 10 ih je likvidirano. Stotine bivših pripadnika divizije borilo se u [[Građanski rat u Mandatornoj Palestini (1947–1948)|Građanskom ratu u Mandatornoj Palestini]] i [[Arapsko-izraelski rat (1948)|Arapsko-izraelskom ratu 1948.]] [[Datoteka:Plakat.jpg|mini|250px|Plakat NDH za regrutovanje u Handžar diviziju]] == Divizijski bataljuni == * [[SS-Waffen-Gebirgsjäger-Regiment der SS 27]] * [[SS-Waffen-Gebirgsjäger-Regiment der SS 28]] * [[SS-Waffen-Artillerie-Regiment der SS 13]] * [[SS-Panzerjäger-Abteilung 13]] * [[SS-Aufklärungs-Abteilung (mot) 13]] * [[Waffen-Gebirgs-Pionier-Abteilung der SS 13]] * [[Waffen-Gebirgs-Nachrichten-Abteilung der SS 13]] * [[Waffen-Flak-Abteilung der SS 13]] * [[SS-Nachrichten-Abteilung 13]] * [[Kroatische SS-Radfahr-Bataillon]] * [[Kroatische SS-Kradschützen-Bataillon]] * [[SS-Divisionsnachschubtruppen 13]] * [[Versorgungs-Regiment Stab 13]] * [[SS-Verwaltungs-Bataillon 13]] * [[SS-Sanitäts-Abteilung 13]] * [[SS-Krankenkraftwagenzug]] * [[SS-Freiwilligen-Gebirgs-Veterinär-Kompanie 13]] * [[SS-Feldpostamt 13]] * [[SS-Kriegsberichter-Zug 13]] * [[SS-Feldgendarmerie-Trupp 13]] * [[SS-Feldersatz-Bataillon 13]] * [[SS-Kraftfahr-Lehr-Abteilung 13]] == Kapitulacija == S prodorom [[Crvena Armija|Crvene Armije]] i sve većim ruskim uspjesima, Handžar divizija je premještena na [[Istočni Front]], što je značilo kraj divizije, jer su mnogi vojnici počeli bježati iz vodova nazad u Bosnu i Hercegovinu, ne želeći se boriti u drugim državama. Handžar Divizija se predala britanskim trupama [[8. maj]]a [[1945]]. == Nositelji visokih odlikovanja == * [[Hans Hanke]], nositelj Pruskog [[Pour le mérite]] i Viteškog križa željeznog križa, * [[Hans König]], nositelj Pruskog [[Pour le mérite]], * [[Emil Kuhler]], nositelj Pruskog [[Pour le mérite]], * [[Karl Liecke]], nostielj Pruskog [[Pour le mérite]] i Viteškog križa željeznog križa, * [[Hermann Schifferdecker]], nositelj Pruskog [[Pour le mérite]], * [[Karl Wambsganß]], nositelj Pruskog ordena za zasluge u srebru, * [[Hampel Desiderius]], nositelj Viteškog križa željeznog križa, * [[Helmut Kinz]], nositelj Viteškog križa željeznog križa, * [[Albert Stenwedel]], nositelj Viteškog križa željeznog križa == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|13th Waffen Mountain Division of the SS Handschar (1st Croatian)}} {{Divizije Waffen-SS-a}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] qhjxoan4t3xh2am2rme6vlqu8wiy9h8 Historija Bošnjaka 0 28942 3897627 3894780 2026-06-07T12:25:00Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (5) using [[Project:AWB|AWB]] 3897627 wikitext text/x-wiki == Predslavenski korijeni == Predslavenski korijeni [[Bošnjaci|Bošnjaka]] se mogu pratiti unazad do najranijih poznatih stanovnika prostora današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Iliri|Ilira]] - indoevropske etničke skupine koja je naseljavala istočnu obalu [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Oni su živjeli negdje oko trinaest stoljeća prije nove ere i blizu 650 godina n.e, gotovo 2000 godina. Ilirski narod se razvio iz rodovsko-plemenskih grupa, zamjenjujući različite stare evropske kulture koje su tu ranije živjele (poput [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]) u blizni današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]. Poznata su imena većina ilirskih plemena na području Bosne i Hercegovine. Srednju Bosnu su naseljavali [[Desidijati|Desitijati]]. Sjevernu i sjeveroistočnu Bosnu su naseljavali [[Breuci]], [[Panoni]], [[Mezeji]] i [[Skordisci]] koji su bili miješano ilirsko-keltsko pleme. Istočnu Bosnu uz rijeku Drinu su naseljavali [[Dindari]], [[Skiluti]] i [[Autarijati]]. [[Dalmati]], [[Varcijani]], [[Deriopesi]] i [[Deuri]] su naseljavali dio zapadne Bosne, Autarijati istočnu i jugoistočnu Hercegovinu, a Narensi, Daorsi, Ardijejci, Varedji i Melcumani na južnom dijelu Bosne i Jadrana. Arheološka istraživanja su pokazala da su se Iliri bavili [[stočarstvo]]m, a posebno uzgojem ovaca, svinja i koza.<ref>Zoranić, Hakija, (2009), ''[https://www.scribd.com/fullscreen/198461805/105329813-Hakija-Zoranic-o-Etnogenezi-Bosnjana-Bosnjaka O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka]{{Mrtav link}}'', str. 14, Svjetlost, Sarajevo</ref><ref>Malcolm, Noel, (2011), ''[http://vikici.ba/wp-content/uploads/2017/12/Bosna%20kratka%20povijest.pdf Bosna kratka povijest]'', str. 46, Buybook, Sarajevo</ref><ref>Snježana Vasilj, Ekrem Baraković, (2007), ''Udžbenik historija 1'', str. 208, Sarajevo Publishing</ref> Uprkos dolasku [[Kelti|Kelta]] u 4. i 3. vijeku p. n. e. Iliri su ostali dominanta grupacija na zapadog Balkanu sve do dolaska [[Rimljani|Rimljana]]. [[Rimska imperija]] je okupirala [[Ilirija|Iliriju]] nakon niza ratova. Konačni rat je bilo gušenje pobune nekoliko plemena u području koje je danas poznato kao [[srednja Bosna]] oko 9. vijeka nove ere. Doseljenici koji su govorili [[latinski jezik]] iz svih dijelova Imperije se naseljavaju među Ilire u to vrijeme. Rimska provincija [[Dalmacija]] uključivala je Hercegovinu i veći dio Bosne, kao i pojas sjeverne Bosne, a područje južno od rijeke Save je bilo dio [[Panonija|Panonije]]. Od početka 4. do početka 7. vijeka barbarska plemena redovno prodiru na teritorij Rimskog carstva, pa i Bosne i Hercegovine, gdje vrše pljačkanja, ubijanja i pustošenja ovih krajeva. Ugroženo stanovništvo sjevernih provincija [[Panonija (rimska provincija)|Panonije]] i [[Podunavlje (višeznačnica)|Podunavlja]] se povlačilo prema jugu, od kojih su se neki stalno naselili na području Bosne. Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapanog Rimskog carstva]] 476, u toku vladavine [[Goti|Istočnih Gota]] (490-535. godine) nastupa mirnije razdoblje u odnosu na raniji period. Obnavljaju se i popravlju rudnici željeza i komunikacije. Česta prodiranja i pljačkanja osvajačkih hordi je osiromašilo i unazadilo zemlju, što svjedoči i bestonski (bosanski) biskup Andrija na [[Sabor u Splitu 530. godine|saboru u Splitu 530. godine]], koji ističe da je narod sa područja bestoenske biskupije (srednja Bosna) siromašan i da ne može izdržavati [[Biskupija|biskupiju]]. Poslije odlaska Gota (535. godine) područje Bosne je ušlo u sastav [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog carstva]]. U toku vladavine cara [[Justinijan I|Justinijana]] (527-565. godine) grade se nove tvrđave, ceste, naselja s težnjom obnavljanjem nekadašnjeg moćnog Carstva i zaštita granica od barbarskih plemena. Dolaskom [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na početku 7. vijeka nestaje antička civilizacija na području [[Balkan]]a.<ref>Enver Imamović, "Prostor Bosne i Hercegovine u prethistoriji i antici", u ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', Sarajevo, 1995, str. 31-32,</ref> Avari i Huni su ostavili nekoliko lingvističih tragova, a što god je populacije ostalo iza njih, apsorbovalo se kasnije u slavenskom talasu koji je uslijedio. Slavenska plemena su u Bosni zatekli nešto romaniziranog stanovništvo, uglavnom ilirskog i tračkog porijekla. Ovo stanovništvo se nakon dolaska Slavena povuklo u planine, gdje su se bavili stočarstvom. Slaveni su njih nazivali ''[[vlasi]]ma,'' što potiče od starogermanske riječi ''Wallch'', u značenju Roman ili Rimljanin. Vlasi se vremenom asimiliraju i slaviziraju.<ref name=":0">Imamović, Mustafa, (1997), ''[https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Mustafa-Imamovi%C4%87-Historija-Bo%C5%A1njaka_opt.pdf Historija Bošnjaka]'', str. 25-26, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeče Preporod, Sarajevo</ref> == Srednjovjekovna Bosna == ''Glavni članak: [[Srednjovjekovna Bosna]]'' === Dolazak Slavena i rani srednji vijek === [[Slaveni]] su naselili [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i okolne zemlje u 6. i 7. vijeku. Slavenska [[Srbi|srpska]] i [[Hrvati|hrvatska]] plemena su došla poslije prvog vala slavenskih doseljavanja. Srpska plemena Slavena su se naselila na području južno od rijeke [[Dunav]] u [[Raška|Raškoj]], a kasnije se širila prema jugoistoku. Hrvatska plemena Slavena su se naselila na Jadranu i gornjem Pounju i kroz srednji vijek su se kretala prema sjeverozapadu.<ref name=":0" /> U ranom srednjem vijeku Bosna je nakratko ulazila u sastav drugih južnoslavenskih zemalja i [[Ugarska|Ugarske]] i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]], da bi se tek krajem 12. vijeka u vrijeme vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] politički osamostalila. Prema zapisu bizantijskog pisca [[Jovan Kinam|Jovana Kinama]] iz polovine 12. vijeka, Bosna je predstavljala posebnu teritorijalnu-političku cjelinu, koja "''nije potčinjena velikom županu Srba, nego narod u njoj ima poseban način vladanja života i upravljanja''". Nadalje on navodi da je bosanski [[ban Borić]] "''egzarh'' (vladar) ''dalmatinske zemlje Bosne''" i saveznik panonskog (ugarskog) kralja u ratu protiv Bizantija. Ipak, nije poznato od kada traje ovakav politički položaj Bosne.<ref>Babić, Anto, (1972), ''[https://www.scribd.com/fullscreen/396035390/Anto-Babic-Iz-Istorije-srednjovjekovne-Bosne-pdf Iz istorije srednjovjekovne Bosne]{{Mrtav link}}'', str. 65, Sarajevo</ref> Povremeni izleti susjednih vladara prema Bosni nisu promijenili politički položaj bosanskih zemalja. Bosna svoj samostalni politički razvitak počinje u isto vrijeme kao i [[Srbija]] i [[Hrvatska]].<ref>Klaić, Nada, (1994), ''[[Srednjovjekovna Bosna]]'', str. 10, 28, Eminex, Zagreb</ref> Slavenska plemena bošnjačkih predaka su se naselila u dolini rijeke Bosne i gornjeg toka [[Vrbas]]a. Geopolitičko središte srednjovjekovne bosanske države je uvijek bilo [[sarajevsko-zenička kotlina]] sa okolnim oblastima i župama. Mnogi autori navode Bošnjake kao jedan od slavenskih naroda u dolini Dunava. [[Viktor Duruy]] (1811-1894) u knjizi ''Histoire du Moyen-Age'', poglavlje XXXI, navodi spisak naroda u dolini [[Dunav]]a: ''Peuples de la vallée du Danube : les Hongrois - Serbes, '''Bosniaques''', Bulgares et Roumains.'' (Narodi doline Dunava: Mađari, Srbi, Bošnjaci, Bugari i Rumuni).<ref name="Histoire du Moyen-Age"> {{cite web|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k648173|title=Peuples de la vallée du Danube}} </ref> Doseljeni Slaveni na prostoru Bosne su sebe prozvali Bošnjanima, prema imenu rijeke Bosne.<ref>Klaić, Vjekoslav, (1882), ''[https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2017/04/Vjekoslav-Klai%C4%87-Poviest-Bosne-do-propasti-kraljevstva-1882.pdf Poviest Bosne do propasti kraljevstva]'', str. 43, Zagreb</ref> U historijskim izvorima, naziv Bošnjanin se prvi put pojavljuje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena 1166. godine<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''[https://www.scribd.com/fullscreen/282819266/Od-tradicije-do-identiteta-geneza-nacionalnog-pitanja-bosanskih-muslimana-pdf Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana]{{Mrtav link}}'', str. 16, Islamska zajednica Zagreb</ref>, a već naredne godine [[Mihailo Anhijalski|Mihajlo Anhijalski]], budući carigradski patrijarh, u svome govoru kaže: "''i Hrvat i Bosanac neka budu upisanu u tablice Romeja'' (Bizantinaca)".<ref>Goldstein, Ivo, (1997), "Bizantska vlast u Dalmaciji od 1165. do 1180. godine”, ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta'', ''30'' (1), str. 20. Nije pouzdano sigurno kada se održalo govor Mihajla Anhijskog. Neki izvori tvrde da se odvilo 1165. ili 1166.</ref> Etnonim ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što svjedoče razne povelje 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke. Oni su bili utjecajna vlastela koji su djelovali kao savjetnici na dvoru bana/kralja. Vlastela je služila kao jamac da će se pravni akt povelje izvršiti, i obično se zaklinju na sadržaj povelje s banom. Šta god vladar čini, mora dobiti pristanak svoje [[Vlastela|vlastele]]. Pored toga i pripadnici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] su sebe nazivali nazivali "dobrim Bošnjanima” ili "krstjanima".<ref>Mustafa Imamović, [https://historiografija.ba/assets/documents/412_Imamovic-Bosnjaci.pdf Bošnjački etnos: identitet i ime], Prilozi, br. 32, Sarajevo, 2003, str. 320</ref> Naziv Bošnjanin za stanovnike srednjovjekovne Bosne se javlja mnogo češće od srpskog imena i čak ga potiskuje iz [[Raška|Raške]] i [[Hum]]a, odnosno iz oblasti koji su prvobitno bili u sastavu srpske države, a tek u 14. vijeku ušli u sastav Bosne.<ref>Ćirković, Sima, (1964), ''[https://www.scribd.com/fullscreen/247190183/Sima-Cirkovic-Istorija-srednjovjekovne-bosanske-dr%C5%BEave Istorija srednjovjekovne bosanske države]{{Mrtav link}}'', str. 350, Beograd</ref> Tako npr. u povelji bosanskog kralja Stjepana Ostojića u kojoj potvrđuje povelje ranijih vladara [[Dubrovnik]]u, datiranoj 5. marta 1419, zabilježen je, između ostalih, jedan svjedok dobri Bošnjanin vojvoda Ivko Semković iz Humske zemlje ([[Hercegovina|Hercegovine]]).<ref>Kurtović, Dautović, Nakaš, Župarić, Lalić, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelja i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga, Sarajevo</ref> [[Bošnjaci]], za razliku od drugih naroda čije su zemlje dobile imena po njima samima, izvode svoje ime iz imena zemlje Bosne (slično kao [[Italijani]] i [[Španci]]). Najčešće prihvaćena teorija koja se tiče porijekla imena zemlje Bosna kaže da je ime zemlje nastalo iz imena rijeke Bosne koje je imalo različito, ali slično ime od drevnih vremena. U starijoj [[Historiografija|historiografiji]], ime Bosna se povezilo sa [[Tračani|tračkim]] plemenom Besa, po kojem su, rijeka i zemlja Bosne dobila svoje ime. Kasnije je utvrđeno da tračko pleme na području Bosne nije ostavilo nikakvih tragova. [[Lajos Thallóczy|Lajos Thalloczy]] i [[Karl Patsch]] ističu da ime Bosna vodi porijeklo od [[Ilirski jezik|ilirske]] riječi ''bos,'' što na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]] znači mjesto gdje ispire so. Ova teorije se ne prihvata iz razloga što na području prvobitno srednjovjekovne Bosne, u sarajevsko-zeničkoj kotlini, nije bilo prisutno nalazište soli. Sjeveroistočna pokrajina Bosne, [[Usora (oblast)|Usora i Soli]], je bila Solna zemlja, koja je tek u vrijeme vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] ušla u sastav Bosne. Ime rimske provincije ''Bistue Nova'' se često dovodilo sa imenom Bosne, koja se nalazilo u okolini [[Zenica|Zenice]] ili [[Travnik]]a. Po ovoj municipiji se nazivala Bistuenska biskupija koja se spominje 530. Ime Bosne se dovodilo u vezi sa rimskom postajom ''Basante'', koja se nalazila na ušču Bosne u rijeku [[Sava|Savu]]. Filolog [[Anton Mayer]] je smatrao da riječ Bosna vodi porijeklo iz prastare indoevropske osnove ''bos'' ili ''bhog,'' što znači "vode tekućice". U vezi s tim, rimski izvori navode "''Bathinus flumen''" ili ilirski "''Bassinus''", imaju slično znaćenje, "tekuća voda". Prema nekim historičarima, ime Bosna se povezivala sa latinskom riječju ''bosina'', što znači granica (''limes'' ili ''termines''). Ovu riječ su koristili [[Franci]], koji su u 8. vijeku bili graničari na prostoru Bosne prema Bizantijskom carstvu.<ref name=":0" /> Osim mišljenja kojom se ime Bosna povezuje sa rječju voda, smatralo se da su Slaveni prilikom doseljavanja u Bosnu sa sobom donijeli ime Bosna, kao što su uradili Srbi i Hrvati. Po tome je negdje iza [[Karpati|Karpata]] živjelo pleme ili plemenski starješina po imenu Bosna. U 4. vijeku se spominje izvjesni antski vojvoda Bosna. Spomenuto ime se koristilo kao toponim za mnoge lokalitete i naselja. Godine 1082. spominje se toponim Bosna za jedan lokalitet u blizini Veszpréma u Ugarskoj. Godine 1130. i 1138. spominje se lokalitet Basan i kmet po imenu Boson u Kneštvu Nitri u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Ime Bosna se pojavljivalo kao lično ime u 12. vijeku u Dalmaciji.<ref name=":0" /> Najstariji sigurni spomen imena Bosna potječe iz 950. kada bizantski car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porgirogenet VII]] spominje ime Bosna kao naziv za malu zemlju oko gornjeg i srednjeg toka istoimene rijeke, u kojoj se nalaze i dva grada [[Katera]] i [[Desnek]]. Oba grada su se nalazila otprilike na području Sarajeva i [[Visoko]]g. U franačkim analima i drugim ranofeudalnim izvorima spominje se Sklavonija (Sclavonia) za koju se smatra da predstavlja Bosnu. Također, spomenuti anali navode 838. kneza Ratimira, koji je vladao na području Sklavinije, odnosno Bosne. Također, smatra se da je na [[Sabor na Duvanjskom polju|saboru na Duvanjskom polju]], koji je održan negdje krajem 9. ili početkom 10. vijeka, spominje se "Regnum Sclavorum", koji predstavlja Bosnu, a "preblagi kralj Budimir" bosanskog vladar. Krajem 10. vijeka na tlu Bosne je formirana država koju [[Pop Dukljanin]] prikazuje ravnopravno sa Raškom i Hrvatskom.<ref name=":0" /> === 12. vijek === [[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|mini|269x269piksel|Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog|lijevo]] Srednjovjekovni Bošnjani su razvila svoja specifična vjerovanja koja su u sebi sadržavala različite uticaje heretičkih i kršćanskih učenja od čega će kasnije izrasti [[Crkva bosanska]], a njeni pripadnici će sebe nazivati "dobrim krstjanima". Za pripadnike Crkve bosanske u srednjem vijeku se pojavljuju različiti nazivi: bogumili, patareni, manihejci, heretici, iako oni nikada sebe nisu nazivali ovim imenima. U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve).<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', Društvo studenata Demus</ref> Pojava Crkve bosanske se veže za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204), jednog od prvih poznatih i najznačajnijih bosanskih banova. Crkva bosanska je već krajem 12. vijeka imala značajan utjecaj i uporište u Bosni budući da ju je bosanski ban, zajedno sa svojom rodbinom i 10,000 kršćana, prihvatio. Ovo je prouzrokovalo negativnu reakciju rimske crkve koja je pokrenula križarski pohod na Bosnu s ciljem iskorijevanjem "hereze". Uvidjevši pod kakvom se opasnošću nalazi Bosna, Kulin ban se dobrovoljno odrekao učenja Crkve bosanske na [[Sabor na Bilinom polju 1203. godine|saboru na Bilinom polju 1203. godine]] pred papskim izaslanikom [[Ivan Kazamaris|Ivanom Kazamarisem]]. Ovakvim taktičkim potezom, Kulin ban je uspio obezbijediti mir u zemlji, ali na kratko vrijeme jer će Bosna u narednih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda zbog svoje vjere. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]]. Jedan od poznatijih, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77</ref> [[Datoteka:Bosnian Banate in 1204.svg|mini|267x267piksel|Banovina Bosna za vrijeme vladavine Kulina bana]] Iako je Kulin ban na prijestolje Bosne došao prije smrti cara Manojla 1180. vjerovatno kao bizantski vazal, on je u toku svoje vladavine uspio Bosnu politički osamostaliti. Kulin ban, za razliku od svoga prehodnika ban Borića, nije bio ugarski vazal niti politički povezan sa Ugarskom.<ref name=":2">Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 74-75</ref> Gotovo tri decenije Kulinove vladavine zemljom obilježila je ekonomska stabilnost i mir, tokom kojih je 1189. učvrstio ekonomske veze Bosne sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]] i [[Venecija|Venecijom]] ugovorima i trgovinskim sporazumima. Njegova sestra se udala za [[hum]]skog vladara, Miroslava, brata [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], osnivača dinastije [[Nemanjići|Nemanjića]], sa kojim je uspostavio i pozitivan diplomatski odnos. Mađarske ambicije na suverenitet Bosne su ostale nepromijenjene dugo nakon Kulinove smrti 1204. opada tek nakon neuspješne invazije 1254.<ref name=":1">Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 68-69, Buybook</ref> === 13. vijek === Crkva bosanska svoj utjecaj u Bosni dodatno učvršćuje premještanjem sjedišta bosanskog biskupa iz Bosne u [[Đakovo]] sredinom 13. vijeka. Time je Bosna postala odsječena od Rimokatoličke crkve. Upražnjeno mjesto Bosanskog biskupa popunila je nova organizacija - Crkva bosanska.<ref name=":1" /><ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 43, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> Crkva bosanska je u prvoj polovini 13. vijeka obilježila jačanjem svoga utjecaja. Godine 1233. upućen je novi papski izaslanik u Bosnu, kardinal Jakob, koji je uspio ubijediti bana [[Ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]] da prihvati katoličanstvo, skupa sa svojim rođakom banom [[Prijezda I Kotromanić|Prijezdom I]]. U ovo vrijeme u Bosni počinju djelovati [[dominikanci]] s ciljem širenja katoličanstva.<ref name=":2" /> Godine 1235. hrvatski herceg Koloman je poduzeo križarski pohod na Bosnu koji je trajao, s prekidima, četiri godine. Njegova vojska je uspjela osvojiti sjevernu Bosnu i sjeverozapadni dio Huma, ali otpor nisu slomili. U martu 1240. ban [[Matej Ninoslav]] sklapa ugovor sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom republikom]] o trgovini i prijateljstvu. U povelji se Ninoslav tituliše kao: "''Ja Matej Ninoslav, po milosti božijoj veliki ban bosanski''", što potvrđuje njegov samostalan politički položaj u državi. Nakon novog pohoda na Bosnu 1244. on pristaje da prizna katoličkoj crkvi prava na ranije date posjede koji su joj te godine potvrđeni poveljom [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]].<ref>Boris Nivelić, "Proces afirmacije srednjovjekovne bosanske države", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', Sarajevo, 1995, str. 39</ref><ref name=":3">Klaić, Nada, (1994), ''Srednjovjekovna Bosna'', str. 179, Eminex, Zagreb</ref> Godine 1253. ugarski kralj Bela IV započinje novi rat na Bosnu i uspijeva da savlada otpor Bošnjana. Bosna je podijeljena u više oblasti i stavljena pod neposrednu vlast ugarskog kralja. Pod njegovom zaštitom, postavljen je na bansku stolicu Prijezda I Kotromanić (1254-1287), osnivač bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]]. U ovo doba u Bosni je zavladala nesigurnost i bespravno stanje što je usporovalo ekonomski razvitak. Prisutna su i trgovina robljem, pogotovo kada se radilo o hereticima. U ovakvoj nestabilnost društveno-političkoj situaciji, koncem 13. vijeka i početkom 14. vijeka Bosnom vladaju hrvatski [[Bribirski (Šubići)|Šubići]]. S obzirom da djelovanje dominikanaca u Bosni nije dalo nikakve rezultate, u ovo razdoblje počinju stizati franjevci u Bosnu.<ref name=":2" /><ref name=":4">Boris Nivelić, "Proces afirmacije srednjovjekovne bosanske države", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', Sarajevo, 1995, str. 43-44</ref> [[Datoteka:Bosnian Banate in 1326.svg|mini|296x296piksel|Banovina Bosna za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanića oko 1326. godine]] === 14. vijek === Već 1322. bosanski ban [[Stjepan II Kotromanić]] uspijeva osloboditi Bosnu od prevlasti Šubića i osigurati vlast nad čitavom zemljom. Poslije toga, do 1326. teritorijalnim širenjem pripaja Bosni oblasti [[Donji Kraji|Donje Krajeve]], oblasti [[Usora (oblast)|Usora i Soli]], župe [[Duvno]], [[Livno]] i [[Glamoč]] (tzv. Završje ili Tropolje), zatim primorje od [[Neretva|Neretve]] do Cetine, te na kraju [[Hum|Humsku zemlju]]. Njegova vlast je obuhvata "''od Save do mora i od Cetine do Drine''". Ban Stjepan II se 1322. tituliše kao "''po milosti božjoj gospodin svim zemljama bosanskim i Soli i Usore i Donjim Krajem i Humskoj zemlji''".<ref name=":2" /><ref name=":3" /> Nakon izlaska na jadransku obalu Bosna postaje važan faktor u političkoj, privrednoj i kulturnoj slici mediteranskog svijeta. Ban Stjepan II je održavao prijateljske odnose sa susjednim državama. Godine 1334. sklopio je ugovore sa Dubrovačkom republikom, a naredne godine i sa Mletačkom republikom. Pomagao je Ugarskoj u njihovim vojnim pohodima protiv hrvatskih plemića šaljući bosanske jedinice. Godine 1340. je u nastojanju da popravi odnose sa rimskim papom, dopustio franjevcima da osnuju Bosansku vikariju u Bosni. Nekoliko godina poslije toga sam ban Stjepan II prelazi na katoličanstvo. Većina narednih bosanski vladara su bili katolici. Godine 1385. u Bosni je bilo 4 [[Samostan|franjevačka samostana]]: u [[Visoko]]m, [[Lašva (župa)|Lašvi]], Sutjesci i [[Olovo (općina)|Olovu]]. Do pada Bosne 1463. podignut će se još 12 samostana u Bosni.<ref name=":1" /> [[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|lijevo|mini|253x253piksel|Smrt bana Stjepana II Kotromanića, detalj sa zadarske škrinje Svetog Šimuna]] Za njegove vladavine Bosna je doživjela, do tada, najveću teritorijalnu ekspanziju. Uspješnom vladavinom i dobrim diplomatskim vezama uspostavio sve uslove da njegov nasljednik [[Tvrtko I Kotromanić]] napravi od Bosne najmoćniju samostalnu južnoslavensku državu u historiji. Stjepan II Kotromanić je bio pokopan u [[Franjevci|franjevačkom]] samostanu u [[Mile|Milama]], kod [[Visoko]]g, [[1353]].<ref>Nilević, Boris, (1990), ''Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557,'' Veselin Masleša</ref> Iako je ban Stjepan II vladao u povoljnim unutrašnjim i vanjskim političkim prilikama, njegov nasljednik [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je svoju vladavinu započeo 1353. u drukčijim prilikama i okolnostima. Početak njegove vladavine je obilježilo nezadovoljstvom bosanske vlastele koja se bunila i protivila protiv banske prevlasti. Također, ugarski kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I]] je zahtijevao od Tvrtka I da mu na ime ženinog miraza ustupi [[Hum]], zapadno od [[Neretva|Neretve]]. Kralj Ludovik I je 1363. pokušao zavladati Bosnom kad je došlo do otvorenog oružanog sukoba u kojem vojska Tvrtka I izlazi kao pobjednik. Tri godine kasnije bosanska vlastela je uspjela privremeno Tvrtka svrgnuti sa prijestolja, ali već naredne godine on uspostavlja vlast, nakon čega nastupa političko-ekonomski vrhunac Bosne.<ref name=":2" /><ref name=":5">Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 71</ref> Iskoristivši nepovoljne unutrašnjo-političke prilike u susjednoj Srbiji, ban Tvrtko I između 1373. i 1377. zauzima područje gornjeg [[Podrinje|Podrinja]], srednjeg [[Polimlje|Polimlja]], istočnog Huma te područja između Dubrovnika i [[Boka kotorska|Boke kotorske]].<ref name=":6">Šabotić Izet, Čehajić Mirza, (2010), ''Historija 7, udžbenik za sedmi razred devetogodišnje osnovne škole'', str. 116, Tuzla-Zenica</ref> Dana 26. oktobra 1377. ban Tvrtko I proglašava Bosnu kraljevinom a sebe kruniše za "''kralja Srbljem i Bosne i Primorju i Zapadnim stranam''". Nije pouzdrano sigurno gdje se Tvrtko krunisao. Smatralo se da se krunisao u manastiru Mileševo u Raškoj, ali nedavna istraživanja su pokazala da se on krunisao u mjestu [[Mile (Visoko)|Mile]], u blizini Visokog, od djeda Crkve bosanske.<ref name=":2" /><ref name=":5" /><ref name=":9">Kurtović, Lalić, Dautović, Župarić, Nakaš, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 149, Sarajevo: Mladinska knjiga</ref> Ovo je predstavljao jedan od najvažnijih događaja u historiji Bosne i Hercegovine. Njegovu krunidbu su priznali Dubrovčani, Mlečani, Srbija itd.<ref name=":4" /> Tvrtko je zbog krvne povezanosti sa [[Nemanjići]]ma uzeo titularno vladarsko ime ''Stefan'', otkada je počela bizantinizacija titula na bosanskom dvoru, uslijed ulaska uticaja iz Srbije.<ref>Dautović, Dženan; Dedić, Enes (2016). "[http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |date=19. 3. 2020 }} (PDF). ''Godišnjak''. ANUBiH. '''45''': 240–243.</ref> Srbija je u to vrijeme bila u stanju rasula, bez centralne kraljevske vlasti.<ref name=":9" /> Titula Stefan potiče od grčke riječi "stephanos" što znači "okrunjen".<ref name=":8">Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 94-96, Sarajevo</ref> Svi naredni bosanski vladari će koristi istu titulu. [[Datoteka:TvrtkoIRevers.png|mini|226x226piksel|Zlatnik kralja Tvrtka I (četverostruki)]] S ciljem jačanja ekonomske snage Bosne, kralj Tvrtko I 1377, godine podiže grad Brštanik kod [[Opuzen]]a, a 1382. u Bokokotorskom zaljevu osniva grad [[Herceg Novi|Novi]] (Castel Naove), kasnije preimenovan u "Herceg-Novi". Osnivanjem ovog grada predstavljalo je vojno prisustvo Bosne na Jadranu kao i konkurenciju Dubrovčana kao pomorskoj i trgovačkoj luci.<ref name=":7">Tanović, Bakir, (2010), ''Historija Bosne u okviru Osmanskog Carstva'', str. 54, Svjetlost: Sarajevo</ref> Ekonomska podloga Bosanske kraljevine u vrijeme Tvrtkove vladavine je bila na vrhuncu što je potaknuto izvozom [[Zlato|zlata]], [[Srebro|srebra]], [[Olovo|olova]], [[Bakar|bakra]], [[Željezo|željeza]], i ostalih rijetkih materijala. Između 1372. i 1392. isporučeno je samo na talijansko tržište nekoliko hiljada tona olova. Godine 1371. jedan trgovac iz [[Busovača|Busovače]] je izvezao 14,5 tona željeza u Veneciju. Trgovina [[Vosak|voskom]], [[med]]om i [[sir]]om i ostalim proizvodima je bila značajna u ovo vrijeme.<ref name=":8" /> Bosna je zajedno sa Srbijom proizvodila jednu petinu evropske proizvodnje srebra.<ref name=":7" /> Pored toga, otvaraju se rudnici najprije u [[Fojnica|Fojnici]] (1365), a zatim u [[Busovača|Busovači]] (1371), [[Kreševo|Kreševu]] (1381), [[Olovo|Olovu]] itd.<ref name=":6" /> U srednjovjekovnoj Bosni je postojalo ukupno 34 vrste zanata; kovači, zlatari, krojači, podstrigači sukna, kožuhari, obućari, mesari, svjećari, klobučari, tkalci, slikari, drvodjelje, brodogradioci, zvonolivci, brijači, kamenari, rezbari, pečatoresci, pasari, sedlari, pekari, krznari, grnčari, papučari itd.<ref name=":9" /> [[Datoteka:Medieval Bosnian State in 1391.svg|mini|304x304piksel|Kraljevina Bosna u toku vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića (1391)]] Nakon smrti ugarskog kralja 1382, u Hrvatskoj izbija građanski rat. Ovakvu situaciju iskorištava kralj Tvrtko I koji 1390. zauzima [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te otoke [[Brač]], [[Hvar]] i [[Korčula|Korčulu]]. Godine 1385. osvojio je i [[Kotor]]. Nakon što je zavladao čitavom Dalmacijom, osim Dubrovnika, Tvrtko I se titulisao kao "''kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Primorja i Hrvatske''". Time je kralj Tvrtko I pretvorio Bosnu u najmoćniju južnoslavensku državu.<ref>Zoranić, Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka'', str. 308, Svjetlost: Sarajevo</ref> Godine 1386. manji broj četa osmanske vojske prodire do doline Neretve gdje ih je zaustavila vojska bosanskog vojvode [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića]]. Dvije godine kasnije osmanska vojska od 17.000 vojnika je doživjela novi poraz od bosanske vojske predvođene vojvodom Vukovićem kod [[Bileća|Bileće]] koja je brojala oko 8.000 vojnika.<ref>Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 24, Sarajevo: Connectum</ref> Na ljeto 1389. došlo je do većeg okršaja na [[Kosovo|Kosovskom polju]] između osmanske vojske predvođene sultanom [[Murat I|Muratom]] i srpske vojske prevođene knezom [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] i njegovih saveznika uključujući kralja Tvrtka I. U sukobu su poginuli sultan Murat i knez Lazar, a vojska kralja Tvrtka I je izašla kao pobjednik.<ref name=":4" /> U pismu kralja Tvrtka I, napisanom 1. augusta 1389. u Sutjesci, bosanski kralj izvještava Trogirane o velikoj pobjedi bosanske vojske nad Turcima na Kosovu polju: "''Pobijedili smo, naime, Murata, onoga oholog sina i slugu Sotone, podlog neprijatelja Kristova imena i čitavog ljudskog roda, a posebno kršćana i pravovjerja'' (.) ''Ali, kad je konačno s njima započet rat 20. dana netom proteklog mjeseca juna, uz naklonu pomoć Božije desnice, izvojevali smo potpunu pobjedu, savladali smo i na tle oborili ubijene'' (neprijatelje)'', a samo je, Bogu hvala, malo njih ostalo živih. Istina, bilo je nekoliko i naših pobijenih, ali nije mnogo''".<ref name=":9" /> Tvrtko I je umro neočekivano [[10. mart]]a [[1391]].<ref>Zemaljski muzej u Sarajevu, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu'', 1951</ref><ref>Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, ''Pomorski zbornik'', 1982</ref> Naslijedio ga je rođak, [[Stjepan Dabiša]]. Tvrtko I je bio sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju [[Mile]].<ref>Institut za istoriju Sarajevo: ''Kontributions'', Institut za istoriju, 2003.</ref> Arheolozi su njegov grob zatekli u izuzetno dobrom stanju; preko kamenog lijesa još uvijek je bio prebačen kraljevski plašt s grbovima izvezenim u zlatnom brokatu.<ref>Omer Ibrahimagić, ''Bosanska srednjovjekovna država i suvremenost: zbornik radova'', Fakultet političkih nauka u Sarajevu, 1996.</ref> Tvrtko I se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne, koji je "z''a sobom ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio''". Njegovim političkim dostignućima doprinijela je feudalna anarhija u Srbiji i Hrvatskoj, dok Osmanlije još uvijek nisu ozbiljno ugrozile. Bosanska privreda je bila na vrhuncu, pojavila su se nova naselja i trgovački centri i poboljšao se životni standard njegovih podanika.<ref>Ćosković, Pejo, (2009), ''[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI Kotromanići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221211005229/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |date=11. 12. 2022 }}'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> U toku njegove vladavine Bosna je doživjela najveći politički, vojni, teritorijalni, i privredni uspon i razvitak feudalnog društva. === 15. vijek === [[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|311x311piksel|Bosansko kraljevstvo oko 1412. godine]] Nakon Tvrtkove smrti 1391. nastupa vrijeme feudalne anarhije, odnosno bezvlašća. Bosanska [[vlastela]] ojačava svoj položaj u državi, a centralna kraljevska vlast slabi. Francuski hodočasnik Gilles Le Bouvier je na osnovu podatak drugih putnika izvjestio o lošem stanju u tadašnjoj Bosni: "''Prehranjuju se isključivo divljači, ribom iz rijeka, smokvama i medom, čega imaju u izobilju, kreću se u bandama iz šume i pljačkaju ljude koji putuju iz jedne zemlje u drugu''".<ref name=":10">Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 74, Sarajevo: Buybook</ref><ref name="academia.edu">Kurtović, Esad, Hajrulahović, Samir, (2007), ''[https://www.academia.edu/31781831/Esad_Kurtovi%C4%87_Samir_Hajrulahovi%C4%87_Historija_ud%C5%BEbenik_za_drugi_razred_gimnazije_Sarajevo_2007 Udžbenik 2 sa historijskom čitankom za drugi razred]'', str. 150, Sarajevo: Publishing</ref> Teritorijalno širenje je završeno Tvrtkovom vladavinom, a njegovi nasljednici nisu uspjeli održati osvojeni teritorij. Sve do pada Bosne 1463. obilježilo je stagnacijom i gubitkom ranije osvojenih teritorija. Bosanski vladari i velmože su prodali Dubrovčanima [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slansko primorje]] (1399) i [[Konavle (Hrvatska)|Konavle]] (jedan dio 1419, a ostatak 1426). Kotor su 1423. prodali Mlečanima. Tvrtkov nasljednik [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]] (1391-1395) je izgubio vlast nad većim dijelom Dalmacije koju su osvojili Mađari. Njegova vlast je bila prisutna jedino na području središnje Bosne ([[Bobovac]], [[Kraljeva Sutjeska]] i [[Visoko]]). Ostatkom zemlje su vladali tada najmoćnije feudalne porodice: [[Hrvatinići]] (sjeverozapadna Bosna), [[Pavlovići]] (istočna Bosna) i [[Kosače]] (južna Bosna, Hum).<ref name="academia.edu"/><ref name="Izet 2010">Šabotić, Izet, Čehajić, Mirza, (2010), ''Historija 7, udžbenik za sedmi razred osnovne škole'', str. 125</ref> Ove tri moćne vlastelinske porodice su nakon Tvrtkove smrti na bosanskom državnom saboru (stanku) odlučivali o smjenjivanju i postavljanju kraljeva. Tvrtkov I nije uspio osigurati prijestolje svome sinu Tvrtku II, koji je bio kralj kasnije u tri navrata (1404.-1409, 1421.-1433,1435.-1443). Na mjesto bosanskog kralja je postavljen odlukom bosanske vlastele Tvrtkov rođak Stjepan Dabiša.<ref name=":2" /> Stjepana Dabišu je naslijedila žena njegovog brata [[Jelena Gruba]] (1395-1398).<ref name="Tanović, Bakir 2010">Tanović, Bakir, (2010), ''Historija Bosne u okviru Osmanskog Carstva'', str. 33, Sarajevo: Svjetlost</ref> Slaba i neodlučna vladavine Grube je omogućilo vlasteli da dodatno ojača svoj položaj u Bosni.<ref name=":4"/> Poslije nje je naslijedio Tvrtkov vanbračni sin [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepan Ostoja]] (1396-1404).<ref name="Tanović, Bakir 2010"/> Herceg Hrvoje Vukčić je kao saveznik ugarskog kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] u maju 1404. zbacio sa vlasti Stjepana Ostoju i postavili Tvrtka II Kotromanića, zbog njegovih prijateljskih odnosa sa Sigismundom Luksemburškim i Dubrovnikom.<ref name=":2" /> Poslije toga je [[Sigismund Luksemburški]], saveznik Stjepana Ostoje, intervenisao u korist nekadašnjeg kralja Ostoje, pa je 1405. ugarska vojska provalila u [[Usora (oblast)|Usoru]], te istovremeno napala preko rijeke [[Unac|Une]]. Tvrtkovi su vojskovođe tada odbili oba napada, a Sigismund je već sljedeće godine ponovno, na zahtjev pape [[Grgur XII|Grgura XII]], tražio da se u Bosni suzbiju krivovjerci, ali je opet doživio neuspjeh. Kada je u ljeto 1408. Sigismund kao vođa križarskoga rata provalio na čelu snažne hrvatsko-ugarsko-poljske vojske u Bosnu preko [[Sava|Save]], Tvrtko je bio poražen i zatočen u [[Budimpešta|Budimu]], a Sigismund se kraj utvrde [[Dobor]] obračunao sa zarobljenim bosanskim velikašima. Iako je Sigismund poslije oslobodio Tvrtka, on je u međuvremenu izgubio prijestolje jer su velikaši natrag pozvali Ostoju pa se povukao iz Bosne (1409).<ref name="enciklopedija.hr">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62878|title=Tvrtko II. Kotromanić {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=7. 10. 2022}}</ref> Jedan savremeni izvještaj bilježi da je ugarski kralj dao "''po običaju mača poubijati buntovnike oba spola, ljude, djecu i starce iz svih krajeva Bosne, a gradove i varoši u ništa pretvoriti''". Poslije je u rijeku Bosnu bačeno 170 bosanskih velikaša. Usora i Soli su oduzete i stavljene pod nesposrednu vlast Ugarske. [[Srebrenica]] je data despotu [[Stefan Lazarević|Stefanu Lazareviću]] 1412, a kasnije su se vodile česte borbe oko ovog grada između Srbije i Bosne.<ref name="Boris Nivelić 1995">Boris Nivelić, "Proces afirmacije srednjovjekovne bosanske države", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', Sarajevo, 1995, str. 52</ref> [[Datoteka:Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia.svg|mini|350x350piksel|Zastava dinastije Kotromanića]] U političkoj nestabilnosti, Osmanlije početkom 15. vijeka redovno prodiru na teritorij Bosanskog kraljevstva i postaju značajan politički faktor na Balkanu. Ugarski kralj Sigismund je 1413. oduzeo od hercega Hrvoja otoke Brač i Hvar, a kasnije i Sansku župu koju je predao knezovima Babonićima Blagajskim.<ref name=":2" /> Nakon što je proglašen odmetnikom od strane ugarskog kralja i odbijena pomoć od strane Mlečana, herceg Hrvoje Vukčić je zatražio pomoć od Osmanlija. Osmanlije su 1414. proglasili Tvrtka II Kotromanića zakonitog kralja Bosne i u maju iste godine poslali vojsku koja pustoši i pljačka Bosnu. Na ovaj način je herceg Hrvoje uvukao Osmanlije u već nepovoljne unutarnje političke prilike i doveo do podložnog položaja Bosne nad Osmanlijama. Ovo svjedoči pismo Dubrovčana kralju Sigismundu 1415. kojem javljaju da je "''cijela Bosna, sa svim krajevima podložna Turcima u plaćanju tributa''". Sve do pada Bosne 1463, bosanski kraljevi će plaćati godišnji [[danak]] Osmanlijama. Godine 1415. dolazi do novog oružanog sukoba u Bosni između ugarske vojske i kralja Stjepana Ostoje sa jedne i hercega Hrvoja i osmanske vojske sa druge strane. Iako je ugarska vojska poražena u srednjoj Bosni, kralj Ostoja je uspio sklopiti sporazum sa Osmanskim carstvo da on bude potvrđen za bosanskog kralja, umjesto Tvrtka II.<ref name=":10" /><ref name="Boris Nivelić 1995"/> Osmanlije su još od 1386. počeli provaljivati u Bosansko kraljevstvo, a onda su od 1416. stalno prisutni na ovom području. Tih godina su povremeno zauzimali istočne teritorije Bosne, a 1428. osvojili [[Vrhbosna|Vrhbosnu]] sa tvrđavom [[Hodidjed]] (nedaleko od današnjeg Sarajeva), prvo privremeno, a onda od 1435. za stalno.<ref>Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 24, Connectum</ref><ref>Enver Imamović, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 143</ref> Negdje između 1448. i 1451. Osmanlije osnivaju Bosansko krajište koje je obuhvatalo područje današnjeg Sarajevo sa okolnim planinskim krajem. Postojalo je sve do pada Bosne 1463, kada je stvoren Bosanski sandžak. Herceg Hrvoje 1416. umire što slabi uticaj Hrvatinića, a jača moć i vlast velikog vojvode Sandalja Hranića Kosače i kneza Pavla Radinovića. U ovim godinama vlast bosanska kralja je bila veoma slaba. Bosanske velikaške porodice su lišavali zakonska prava i prihoda kralja. Nepoštivali su se stari ugovori bosanskih kraljeva sa Dubrovnikom i drugim dalmatinskim gradovima, čiji su trgovci često pljačkani. Zbog toga su Dubrovčani sklapali ugovore direktno s bosanskim velikašima. Uz pomoć Sandalja Hranića ubijen je u maju 1415. knez [[Pavle Radinović]] što je dovelo do daljnih političkih nesuglasila među bosanskim velikašima. [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]] priznaje vrhovnu vlast osmanskog sultana te 1420. uz pomoć skopskog namjesnika Ishak-bega ubija kneza [[Petar Pavlović|Petra Pavlovića]].<ref name=":2" /><ref name=":7" /> Nakon trogodišnje vladavine kralja Stjepana Ostoje, 1421. godina na vlast ponovo dolazi Tvrtko II Kotromanić, uz ugarsku pomoć. Njegova vladavina je obilježena privrednim rastom, obnovom i usponom gradova, što je uglavnom bilo potaknuto širenja i jačanja franjevačkog i katoličkog utjecaja u Bosni. Uprkos ekonomskim napretkom, njegova vladavina je također obilježila političkom nestabilnošću. Njegova vlast je bila slabija od ostale krupne vlastele. S obzirom na to, Tvrtko II je 1427. sklopio ugovor da, ukoliko on umre bez muških potomaka, vlast nad Bosnom pređe na njegove rođake, grofove celjske, s kojima je još njegov otac Tvrtko I uspostavio političke veze.<ref name=":2" /> Rimski papa Martin V je na ljeto 1428. izdao dozvolu za vjenčanje kralja Tvrtka II Kotromanića sa Dorotejom Gorjanskom, što je veoma važno budući da je u toj papinskoj buli prvi put jedan poglavar Rimske crkve naziva jednog bosanskog vladara kraljem.<ref name="Nakaš, Kurtović 2018">Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 728, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> Slabost središnje vlasti do izražaja je došla u ratu između Dubrovnika i vojvode Radoslava Pavlovića (1430–32). Takve su prilike Tvrtka nagnale na približavanje Sigismundu pa se oženio njegovom nećakinjom [[Doroteja Gorjanska|Dorotejom Gorjanskom]]. No preokret je izazvao Osmanlije, koji su počeli provaljivati u Bosnu (1424, 1426, 1434) i protiv Tvrtka poduprli [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]] (1433–35), uz kojega je pristao i vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]]. Tvrtko je zbog toga 1434. napustio Bosnu; vratio se nakon iznenadne Sandaljeve smrti (1435), ali su ga Osmanlije prisilili na plaćanje danka. Godine 1436. dozvolio je franjevcima nesmetano privoditi bosanske krstjane katoličanstvu. Osmanlije su 1441–43. ponovno udarili na Bosnu, no ipak su bili protjerani. U očajnim prilikama Tvrtko je 1442. ponudio Mlečanima da preuzmu upravu Bosne, što su oni odbili. Nakon njegove smrti za kralja (1443) je bio izabran [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]].<ref name="enciklopedija.hr"/> U novembru [[1443]]. umro je Tomašev amidža, kralj [[Tvrtko II]], ne ostavivši djece. Tomaša je umirući kralj vjerovatno proglasio svojim nasljednikom, što je i sam Tomaš kasnije u povelji tvrdio, kako bi spriječio da njemu omrzli Radivoj postane kralj. Tvrtkovu odluku potvrdio je i bosanski [[stanak]] i formalno ga izabrao za kralja. Stanak je najvjerovatnije podržao Tomaša zato što je po Tvrtkovom ugovoru o nasljedstvu iz 1427. grofovi Celjski, rođaci Kotromanića trebali postati bosanski kraljevi. [[Stanak]] je pokazivao otvoreno nezadovoljstvo o nastupanju Celjskih na bosansko prijestolje. Međutim, vojvoda [[Stjepan Vukčić Kosača]] se nije složio s ovim izborom i odmah je izrazio podršku Tomaševom bratu Radivoju koji je tada živio na dvoru Kosača i kojeg su od [[1432]]. do [[1435]]. u borbi za krunu podržavale Osmanlije. Istovremeno je papa [[Eugen IV]] planirao kontra-ofanzivu protiv Osmanllija, te je slao izaslanike i Tomašu i Kosači. Ispostavilo se da nijedan nije mogao ni razmišljati o tom budući da su se našli u građanskom ratu jedan s drugim.<ref name="Van Antwerp Fine 1994">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, ISBN 0472082604</ref> Budući da su u ratu bili kralj Tomaš i herceg Stjepan, Tomaš je odlučio poduzeti akcije protiv Kosača i Osmanlija. U maju [[1444]]. kralj Tomaš je iz [[Srebrenica|Srebrenice]] protjerao Osmanlije da bi već u junu iste godine potisnuo hercega Stjepana iz zapadnog [[Hum]]a. Tomaša je odmah podržao [[Ivaniš Pavlović]], a za kralja Bosne ga je priznao i [[Janko Hunjadi]], [[regent]] ugarskog kralja [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava V]]. Međutim, Hunjadi nije slao kralju vojsku, kao što ni vojvodi vojnu pomoć nije pružao njegov novi saveznik i [[suzeren]], napuljski kralj [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfons]]. S druge strane, Kosači je pomagao srpski despot [[Đurađ Branković]], te je brzo uspio povratiti zemlju koju mu je Tomaš bio oteo. Tako je Tomaš opet izgubio Srebrenicu.<ref name="Van Antwerp Fine 1994"/> Zbog prijetnje od Osmanskog Carstva, čija je prisutnost na području Balkana sve veća, kralj Tomaš tokom 1450-tih godina tražio pomoć od rimske pape. Ovim putem dolazi do sve veće veze Bosne i papinstva u 15. stoljeću. U period od 1434. do 1447. veže se početak djelovanja [[Visočko-srebrenička franjevačka biskupija|Visočko-srebreničke franjevačke biskupije]]. Na [[Baselski koncil|Baselskom koncilu]] 1439. (koji je u prekidima trajao sve do 1449) papski legat [[Toma Tomasini]] pokreće misiju potpune katolizacije članova dinastije Kotromanić kao i eventualne zabrana djelovanja Crkve bosanske. Osnovi cilj ovoga koncila bilo je ujedinjene Bosne kao i nekih ostalih crkava s Rimskom crkvom. Tokom svoga djelovanja u Bosni od 1439. do 1462. Tomasini je inicirao više događaja. Godine 1445. bosanski kralj Stjepan Tomaš prelazi na katoličanstvo, a naredne godine pokušava krunisati kralja Tomaša papinskom krunom, međutim do ovoga nije došlo. Godine 1447. Bosne ulazi u antiosmanske lige, a 1459. se ukida Crkve bosanska i zabranjuje njeno djelovanje.<ref name="Nakaš, Kurtović 2018"/> Na jednom od skupova Baselskog koncila 1433. kardinal [[Ivan Stojković]] je zabilježio da je "''prilika da se bosansko kraljevstvo koje je više od 400 godina zaraženo manihejskom jeresi, dovede u krilo katoličke crkve''”.<ref>Zoranić, Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', str. 385, IP Svjetlost d.d Sarajevo</ref> Papa Eugen IV 29. maja 1445. izdaje dokument kojim priznaje Tomaša, koji se nedugo prije toga preobratio na rimokatoličanstvo, za kralja Bosne i legitimizira kao da je zakoniti sin kralja Ostoje. Istim dokumentom poništio je Tomašev brak s krstjankom Vojačom, majkom njegovog prvorođenog sina, [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Početkom sljedeće godine konačno sklapa mir s Kosačom koji ga priznaje za kralja.<ref>Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994,</ref> Godine 1456. Osmanlije su od Tomaša tražile da im preda četiri velika grada. Tomaš je odbio, te su osmanski napadi na Bosnu postali učestaliji. Istovremeno su izbijali povremeni sukobi sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Herceg Stjepan|hercegom Stjepanom]]. Krajem 1458. i početkom 1459. umrli su despot Đurađ i njegov nasljednik Lazar. Tomaš je iskoristio slabost Srbije da osvoji jedanaest gradova na [[Drina|Drini]], uključujući i [[Srebrenica|Srebrenicu]]. Ubrzo nakon što je sklopio mir s Lazarevom udovicom, [[Jelena Paleolog|Jelenom Paleolog]], ugovorio je brak svog starijeg sina i prijestolonasljednika s njenom najstarijom kćerkom, Jelenom. Brakom s Jelenom Branković Tomaš je svom sinu osigurao vlast nad Srpskom despotovinom, koja je bila kratkog vijeka pošto su je Turci osvojili nakon svega nekoliko mjeseci.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Kako su Turci sve više prijetili Bosanskom kraljevstvu, Tomaš je zatražio pomoć od pape. Papa Pije II mu je odbio pomoći ukoliko ne preduzme nešto po pitanju velikog broja "[[Hereza|heretika]]" u svom kraljevstvu. Istovremeno je trpio optužbe od Mađara da Bošnjani nisu dobri kršćani i da su predali [[Smederevo]] Turcima. Stoga se odlučuje na mjere koje nijedan drugi bosanski vladar nije nikada poduzeo: protjerivanje krstjana. Svi dotadašnji bosanski vladari, iako većinom barem nominalno rimokatolici, tolerirali su pripadnike drugih vjeroispovjesti na svom teritoriju. Tomaš je 1459. dao krstjanima da biraju između preobraćenja i egzila. Ogroman broj krstjana je tada našao spas u zemlji hercega Stjepana u Humu. Tomaš je nakon protjerivanja krstjana izvršio konfiskaciju njihove imovine.<ref name="Fine" /><ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 72</ref> [[Datoteka:Stjepan Tomašević.jpg|mini|Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461)]] Godine 1461. Stjepan Tomaš je umro a njega je naslijedio sin Stjepan Tomašević.<ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 77, Sarajevo: Buybook</ref> Stjepan Tomašević je 1461. poslao pismo papi [[Pio II|Piu II]] u kojem traži njegovu vojnu pomoć protiv Osmanlija:<blockquote>"(.) ''Obaviješten sam da turski car Mehmed misli do idućeg ljeta udariti s vojskom na mene i da je sve potrebno pripravio. Tolikoj sili ja sam ne mogu odoljeti. Molio sam Ugre i Mlečane i Đurđa Arbanasa (Kastriotu) da mi u ovoj nevolji priteku u pomoć, što molim i tebe. Ja ne tražim zlatnih brda, ali bih rado da moji neprijatelji i moji podanici znaju da mi neće uzmanjkati tvoja pomoć. Ako Bošnjani vide da neće u ovom ratu biti sami, nego da će im i drugi pomoći, hrabrije će vojevati, a neće se ni Turci usuditi da prodru u moje zemlje, gdje su ulazili veoma teški, a tvrđave na mnogim mjestima nedobitne i ne dopuštaju da se tako lahko uđe u moje kraljevstvo. (.) Ako mi vjerujete i pomognete, spasit ću se, inače ću propasti i moja će propast povući za sobom mnoge druge''."<ref>Kurtović, Dautović, Nakaš, Župarić, Lalić, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelja i pisma stare bosanske države'', str. 826-828, Mladinska knjiga, Sarajevo</ref></blockquote>Budući da Bosni nije pritekla u pomoć Ugarska ni Mletačka republika, slično je postupio i rimski papa. Umjesto vojne pomoći papa kao znak "podrške” poslao njemu krunu kojom je u [[Crkva svete Marije (Jajce)|Crkvi sv. Marije]] u [[Jajce|Jajcu]] 11. novembra 1461. okrunjen za bosanskog kralja od papinog delegata. Papa je u svom pismu istakao da je osnovni motiv za slanje krune opasnost od osmanskog napredovanja: "''Isto se s mnogih mjesta javlja, da Muhamed'' (sultan Mehmed II el-Fatih)'', koji je zauzeo Istočno carstvo, traži i Zapadno a najzgodnija vrata za njegovu želju jeste Bosna, i vjerovatno će nju pokušati razbiti''”.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 838</ref> Na proljeće 1463. osmanska vojska od preko 150.000 vojnika predvođena sultanom Mehmedom II el-Fatihom je napala Bosnu i bez velikog otpora zauzela tvrdi grad Bobovac. Osmanska vojska nakon toga vrlo brzo stiže do Jajca, prijestolnicu Kraljevine Bosne i nakon kratkotrajnog otpora zauzima je. Bosanski kralj Stjepan Tomašević je pogubljen zajedno sa svojim stricem, knezovima Pavlovićima i Kovačevićima, te ostalom zarobljenom visokom vlastelom. Na ovaj način je nestalo srednjovjekovne bosanske države. Venecija je tek poslije pada Bosne pisala Firenci 14.6.1463. da je ''"pred očima svijeta izgorjelo jedno ugledno kraljevstvo''”. == Osmanlijsko doba == [[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|289x289piksel|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] - najstarija džamija u Sarajevu koja je podignuta 1457. Njen osnivač [[Isa-beg Ishaković]] je podigao nekoliko objekata u Sarajevu i time je postavio urbane temelje grada.]] === Uspostava turske vlasti === Osmansko osvajanje Bosne je trajalo decenijama, od prvih upada osmanske vojske krajem 14. stoljeća pa do konačnog pohoda na Bosnu u proljeće 1463. Osmanlije su postepno zauzimali dijelove Bosanskog kraljevstva i njen pad nije bio rezultat navodne opće predaje pokatoličenih krstjana, npr. Radaka, zapovjednika grada Bobovca. Skopski krajnišnik Ishak-beg je sa svojom vojskom redovno vršio upade i pljačkanja u Bosni u prvoj polovini 15. stoljeća. Između 1435. i 1448. Osmanlije su uspostavile svoje pozicije u jugoistočnim dijelovima Bosne. U ovo vrijeme, podiže se [[Turhan Emin-begova džamija|prva džamija u Ustikolini]]. Padom [[Hodidjed]]a (područje Sarajeva) 1448. predstavljalo je "osnovicu turske vojne vlasti u Bosni", i time je "sultan dobio ključeve za dolinu Bosne". Oko 1450. osnovano je [[Bosansko krajište]], prva administrativno upravna jedinica Osmanskog Carstva koje je obuhvatalo [[Sarajevsko polje]] sa okolnim planinama.<ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', str. 105, 107</ref> Ubrzo nakon propasti Bosanskog kraljevstva 1463, Osmanlije su na osvojenom području organizirali svoju vlast uspostavom [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]]. Na čelu ove vojno-upravne jedinice nalazio se sandžak-beg [[Mehmed-beg Minetović]] (1463–1464), dotadašnji smederevski sandžak-beg. Bosanski sandžak je od 1463. do 1580. bio u sastavu [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog pašaluka]], da bi [[Ferhat Paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]] uspostavio zaseban [[Bosanski pašaluk]] 1580. U novom pohodu 1465. Osmanlije su zauzele veći dio Hercegove zemlje, a posljednji je pao grad [[Herceg Novi|Novi]] 1482. Osmansko osvajanje Bosne označilo je novu eru u historiji zemlje i unijelo je velike promjene u politički i kulturni život regije. Iako je kraljevstvo nestalo, a njegovo visoko plemstvo pogubljeno, Osmanlije su ipak dozvolile očuvanje identiteta Bosne inkorporirajući je kao integralnu provinciju Osmanskog Carstva sa svojim historijskim imenom i teritorijalnim integritetom - jedinstven slučaj među potčinjenim državama na [[Balkan]]u.<ref>Riedlmayer, Andras (1993). ''A Brief History of Bosnia-Herzegovina''</ref> Osmanlije su na osvojenom području uvele nekoliko promjena u društveno-političkoj upravi Bosne; uključujući novi zemljoposjednički sistem, reorganizaciju administrativnih jedinica i složeni sistem društvene diferencijacije prema klasnoj i vjerskoj pripadnosti.<ref>Malcolm, Noel, (1994), ''Bosnia A Short History''. New York University Press. <nowiki>ISBN 0-8147-5520-8</nowiki>.</ref> U oktobru 1463. mađarska vojska predvođena kraljom [[Matija Korvin|Matijom Korvinom]] je osvojila Jajce i sjeverne dijelove Bosne. [[Herceg Stjepan|Herceg Stjepan Vukčić]] je osvojio 9 gradova u istočnoj Bosni i gotovo cijelu jugozapadnu Bosu ([[Prozor-Rama|Ramu s Prozorom]], [[Uskoplje (župa)|Uskoplje]] i [[Livno]]). Osmanlije su morali predati 28 gradova i kontrolisali su samo Podrinje, srednju i donju Bosnu. Na novoosvojenom području Donjih krajeva i Usore, Mađari su osnovali [[Jajačka Banovina|Jajačku]] i [[Srebrenička banovina|Srebreničku banovinu]]. Bosanski sandžak je koncem 15. stoljeća obuhvatao vilajete: [[Novi Pazar]], Pavle i Kovač, Saraj, Brod i Neretva. Nakon osvajanja Hercegovine 1470. uspostavljen je [[Hercegovački sandžak]] sa sjedištem u Foči. Naredne godine sandžaku je pripojen [[Počitelj]], a 1482. [[Herceg Novi|Novi]]. Godine 1483. osnovan je [[Zvornički sandžak]] sa sjedištem u Zvorniku. On je obuhvatao sjeveroistočnu Bosni sa nekoliko gradova na desnoj obali Drine.<ref>Zijad Šehić, Ibrahim Tepić, (2002), ''Povijesni atlast Bosne i Hercegovine'', str, 56-57, Sarajevo: Sejtarija</ref> === Islamizacija Bosne === U prvih nekoliko decenija nakon pada Bosne islam je primilo mali broj [[Bošnjani|Bošnjana]]. Prvi popisni defter iz 1468/69. pokazuje da je na prostoru [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (s dijelovima [[Hercegovina|Hercegovine]]) živjelo svega 332 kuće muslimana naspram 37.125 kršćanskih kuća. Na popisnom defteru iz 1485 (bez [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]]) dolazi do povećanja broja muslimana kojih je zabilježeno 4.134 kuća pored 30.552. kršćanskih kuća.<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih Muslimana,'' str. 164, Sarajevo: Izdavačko-trgovinsko preduzeće "Bosna"</ref> Proces prihvatanja islama u Bosni je tekao bez prisile jer osmanske vlasti nisu sprovodili nikakvu planiranu službenu akciju islamiziranja stanovništva, nego je svako imao slobodu biranja svoje vjere. Svakome je osigurana vjerska sloboda ukoliko plačaju [[harač]] (porez). Pored toga, u [[islam]]u je općenito zabranjena ikakva prisila, što je zapisano u [[Kur'an|Kur’anu]] (''U vjeri nema prisile, Pravi put se jasno razlikuje od zablude'', 2:256). U prilog tome ide i činjenica da je neposredno nakon osvajanja Bosne sultan [[Mehmed II]] na [[Milodraž]]u 28. maja 1464. izdao bosanskom franjevcu [[Anđeo Zvizdović|fra Anđeu Zvizdoviću]] ''[[Ahdnama|ahdnamu]],'' povelju kojom jamči vjersku slobodu bosanskih katolika. Ovim dokumentom katolička crkva je opstala u Bosni. Islam su jednostavno širile prilike i ljudske okolnosti.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 143 i 168</ref> Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] se žalio papi Piu II 1461. da su ''Turci u mome kraljevstvu podigli nekoliko tvrđava i laskaju seljacima, prikazivajući se tobože ljubazni prema njima, i obećavaju da će svaki od njih biti slobodan koji k njima otpadne''.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelja i pisma stare bosanske države,'' str. 827, Mladinska knjiga</ref> Njegov sin [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je na sličan način u razgovoru sa papinim izaslanikom Nikolom Barbucijem 1459. žalio da ''manihejci'' (krstjani) ''više vole Turke nego kršćane''.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 144</ref> Ovi zapisi su važni jer oni pokazuju da Turci obećavaju stanovništvu društvenu jednakost. Proces prihvatanje islama je bio najveći tokom 16. stoljeća, pogotovo nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526, što se nastavlja kroz čitavo 17. stoljeće. Prihvatanje islama je trajao 250 godina, odnosno do pred [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austro-ugarske okupacije]], samo što je u 18. i 19. stoljeću ovaj proces tekao u manjem obimu nego u ranijem periodu, jer su većina stanovništva Bosne u tom periodu bili muslimani.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 140</ref> Krajem 16. i početkom 17. stoljeća muslimani su brojili aposulutnu većinu stanovništva Bosne i Hercegovine. Jedan posjetilac bilježi da je u Bosni 1626. živjelo 250.000 katolika, i da je broj muslimana bio veći od broja katolika.<ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 125</ref> Kako je Osmansko Carstvo napredovalo i širilo se u Srednju Evropu, Bosna je doživjela privredni i ekonomski napredak. Određeni broj gradova, poput [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Mostar]]a, prerastao je u velike regionalne centre trgovine i urbane kulture. U ovim gradovima su izgrađeni mnoga značajna djela bosanske arhitekture (kao što su [[Stari most]] i [[Gazi Husrev-begova džamija]]).<ref>Riedlmayer, Andras, (1993), ''A Brief History of Bosnia-Herzegovina''</ref> Na početku osmanske vladavine u Bosanskom ejaletu poljoprivreda je bila osnova privredna grana. U srednjovjekovnoj Bosni je nastao velik broj trgova koji su se u osmanskom periodu razvili u velike gradove, što je potaklo i razvoj gradske privrede. Čaršije su činili jezgro gradova i trgovačkim i zanatskih radnji. U gradskim jezgrima nastaju razni zanati.<ref name="Izet 2010"/> Nadalje, brojni [[Bošnjaci]] su igrali utjecajne uloge u kulturnoj i političkoj historiji Osmanskog Carstva u to vrijeme. Bošnjaci su činili značajnu komponentu osmanskih redova u bitkama na Mohaču i [[Bitka na Krbavskom polju|Krbavskom polju]], dvije odlučujuće vojne pobjede, dok su se brojni drugi Bošnjaci zauzeli najviše položaje u Carstvu, uključujući, generale i velike vezire.<ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', Sarajevo</ref> U 16. i 17. stoljeću u Carstvu je bilo devet vezira koji su porijeklom iz Bosne. Jedan posmatrač je 1660. zabilježio da se ''turski jezik gotovo i ne čuje na sultanovu dvoru zato što su sav dvor i većina velikaša - otpadnici iz zemalja u kojima se govore slavenski jezici''.<ref>Malcolm, Noelm (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 115, Sarajevo: Buybook</ref> === Veliki Bečki rat === [[Datoteka:Bosanski pašaluk 1600.png|mini|332x332piksel|Bosanski ejalet oko 1600.]] Presudan događaj u historiji Osmanskog Carstva, a time i za Bosnu, učinio je [[Bečki rat]] (1683–1699). Poslije neuspješnog pohoda na [[Beč]], započelo je urušavanje Osmanskog Carstva, kada počinje gubiti sve ono što je do tada bilo osvojeno i što se držalo u [[Evropa|Evropi]], pa i šire. S obzirom da je Bosna neposredno graničila s Austrijom, posljedice rata su se svestrano odrazile i na nju.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijen i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 173, Sarajevo</ref> Teritorij Osmanskog Carstva se drastično smanjio. Turci su izgubili skoro sav teritorij u srednjoj Evropi. Pored toga, posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Lika|Liki]], [[Klis]]u i [[Herceg Novi|Herceg Novom]], koji su do tada bili sastavni dio Bosanskog ejaleta, Turci su izgubili od [[Mletačka Republika|Mletačke republike]]. Iseljavanje muslimanskih porodica iz čitave Dalmacije i Like u [[Mostar]] i druge pokrajine Bosanskog ejaleta (pretežno Hercegovina) odnosno tamo gdje je ostala turska vlast, je počelo polovinom 17. stoljeća u vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]], a završeno je mletačkom okupacijom 1717.<ref>Hasandedić, Hivzija, (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka II-Herceg-Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina'', str. 68, Sarajevo: Dobra knjiga</ref> Čim se saznalo za osmanski poraz pod Bečom, izbio je u jesen 1683. u graničnim oblastima Dalmacije i Bosne morlački ustanak. Na čelu ustanka su bili [[Stojan Janković]] i [[Đuro Posedarac]]. Centar ustanka je bio u Ravnim kotarima, odakle se brzo proširio na jug, do Cetine i [[Makarska|Makarskog primorja]]. Morlački uskoci i hajduci su na prepad napali i opljačkali sve osmanske trgovce, uglavnom Bošnjake, koji su se u tom trenutku našli na mletačkoj teritoriji. Morlaci su do novembra 1683. uglavnom uspjeli protjerati Bošnjake iz sjeverne Dalmacije. Ustanici su za kratko vrijeme zauzeli [[Skradin]], Vranu, [[Benkovac]] i [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]], kao posljednje osmansko uporište u sjevernoj Dalmaciji.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 277-278, Sarajevo: Bošnjačka zajednica kulture i Izdavačko</ref>[[Datoteka:AtlBalk1700.jpg|mini|299x299piksel|Bosanski ejalet poslije Bečkog rata (1700)]] Nakon što je Mletačka republika osvojila te krajeve, bošnjačke porodice su se masovno iseljavale, a oni koji su ostali, također su se morali pokrstiti. U Lici je 1680. živjelo 7.000 bošnjačkih porodica sa preko 30.000 klanova, a u Dalmaciji, Ravnim kotarima, [[Krbava|Krbavi]] i drugim mjestima na desetine hiljada. U nasilnom pokrštavanju se isticao pop [[Marko Mesić]] iz Brinja, pa ga je za to papa nagradio imenovanjem apostoloskim poslanikom za Liku, a austrijski car Leopold I mu je dodijelio plemićki naslov i posjed.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijen i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 179, Sarajevo</ref> Osmanlije su već tokom 1684. izgubile cijelu Dalmaciju i Liku. Osmanske, uglavnom bošnjačke posade su se redom predavale i napuštale gradove po Dalmaciji, Lici i Krbavi.<ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', str. 279</ref> Tokom višegodišnjeg ratovanja su muslimanske porodice Like, Dalmacije, Herceg-Novog pobjegle na područje Bosne i Hercegovine; [[Vitina (Ljubuški)|Vitina]], [[Ljubuški]], Mostar, [[Trebinje]], [[Banja Luka]] i drugdje, odnosno tamo gdje je ostala osmanska vlast.<ref>Hasandedić, Hivzija, (2017), ''Muslimanska baština Bošnjaka II-Herceg-Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina'', str. 40, Dobra knjiga</ref> U Hrvatskoj je za turske je vladavine na području [[Slavonija|Slavonije]] i Like bilo podignuto 189 džamija i još nekoliko desetina bogomolja na području Dalmatinske zagore i Makarskog primorja.<ref>Karač, Zlatko, Mjesta islamske molitve. Osmanske džamije, tekije i mezari u Hrvatskoj // ''Hrvatska revija'', 15 (2015), 2; str. 96-104</ref> Mlečani su zauzeli [[Imotski]] u petak 31. jula 1717. Posada tvrđave i sve muslimanske porodice koje nisu htjele ostati pod mletačkom okupacijom, su pobjegli u Mostar, Trebinje i u druga mjesta Hercegovine, a neke su odselile u Banju Luku u Bosni. Više muslimanskih porodica iselilo je u Vitinu, Trebinje, Mostar i druga područja Hercegovine.<ref>Hasandedić, Hivzija, (2011), ''Muslimanska baština Bošnjaka II-Herceg-Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina'', str. 40, 53, 79, Sarajevo: Dobra knjiga</ref> [[Datoteka:Negotiation of the peace of Karlowitz.jpg|mini|284x284px|Mir u Srijemskim Karlovcima (1699)]] Dugotrajni rat Turske s Austrijom i Mletačkom republikom završen je mirom u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] 1699. Osmanka vlast je izgubila čitavu Dalmaciju, Herceg-Novi, Liku, Krbavu i Slavoniju. Ovim mirom označene su one međunarodne granice Bosanskog pašaluka koje skoro u cijelosti odgovaraju granicama današnje Bosne i Hercegovine, a time i srednjovjekovne Bosne.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijen i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 179</ref> Mlečani su nakon konačnog zauzimanja dalmatinskih mjesta uništili skoro sve tragove islamske kulturne baštine. Jedino se djelimično sačuvalo nekoliko kula zvanih "Avala” u tvrđavama koje su zbog vremenskih nepogoda postepeno obrušavaju. Međutim, sačuvalo se više kula, od kojih neke i danas služe vlasnicima za stanovanje, i nekoliko mostova.<ref>Hasandedić, Hivzija, (2011), ''Muslimanska baština Bošnjaka II-Herceg-Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina'', str. 42</ref> Vrlo mali broj spomenika islamske odnosno turske arhitekture ostao je sačuvan do danas u Dalmaciji. Prema Lj. Karamanu<ref>Karaman, Ljubo, (1933), ''Umjetnost u Dalmaciji: XV i XVI vijeka'', str. 137, Matica Hrvatska</ref> sačuvan je samo han u Vrani, džamija i minare u Drnišu i džamija i česma na Klisu. Osmanlijski vojni porazi nastavili su se i u sljedećoj deceniji. Godine 1697, habsburški [[princ]] [[Eugen Savojski]] izveo je uspješan napad duž granice koji je kulminirao paljenjem i pljačkanjem [[Sarajevo|Sarajeva]]. Nakon Bečkog rata dolazi do opadanja moći Osmanskog Carstva i gubljenje ranije osvojenog teritorija. Bosna je poslije Bečkog rata postala najisturenija Osmanska pokrajina na Balkanu te je postala meta čestih upada austrijske i mletačke vojske na njen teritorij. Novom administrativno upavnom podjelom Bosna se sastojala od pet sandžaka: Bosanski, Hercegovački, Zvornički, Kliški i Bihaćki, koji je poslije rata 1714-1718. ukinut i priključen Bosanskom sandžaku. Ovakva podjela je ostala do kraja 18. stoljeća. === Bosanski ejalet od Bečkog rata do Svištovskog mira (1791) === [[Datoteka:Portrait of a Grand Vizier (?).jpg|mini|313x313piksel|Bosanski namjesnik [[Ali-paša Hekimoglu]], pod čijom komandom je bosanska vojska odnijela pobjedu nad [[Habsburška Monarhija|Habsbuškom]] vojskom 1737. u Banjoj Luci i ostalim gradovima u Bosanskoj krajini.]] Ovi događaji su izazvali nemir među [[Bošnjaci]]ma. Osjećanje nezadovoljstva je bilo pojačano ratom i uvećanim [[porez]]ima. Kao posljedica, dolazi da pobuna bošnjačkog naroda u [[Hercegovina|Hercegovini]] 1727, 1728, 1729. i 1732. Velika [[epidemija]] koja je rezultirala hiljadama mrtvih početkom 1730-ih je doprinijela općem haosu. Godine 1736. u namjeri da iskoriste nepovoljno unutarnje stanje, [[Habsburška monarhija|Habsburgovci]] su prekršili sporazum iz Požarevca i prešli granicu na rijeci [[Sava|Savi]]. S obzirom da bosanski namjesnik [[Ali-paša Hekimoglu]] nije dobio traženu vojnu pomoć od velikog vezira Ahmed-paše, on je naredio opću mobilizaciju Bošnjaka bez znanja sultana. Austrijska vojska predvođena princom [[Josip Fridrich Sachsen-Hildburghausen|Josipom Fridrichom Sachsen-Hildburghausenom]] napala je [[Bosanski ejalet]] sa četiri vojske: na [[Ostrovica|Ostrovicu]], [[Bužim]], [[Banja Luka|Banju Luku]] i [[Zvornik]]. Vojska pod zapovjedništvom pukovnika Raunaha, koja je napala Ostrovicu 8. juna 1737. je ubrzo poražena od bosanske vojske. Nakon što je austrijska vojska opsjela Zvornik 12. jula, Ali-paša je poslao vojsku [[Sarajevo|sarajevskih]] [[Janjičari|janjičara]] na Zvornik gdje je odnijela pobjedu nad Austrijancima. Poslije toga je glavna vojska od oko 20.000 boraca sa princom Hildburghausenom na čelu je započela ofanzivu prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] sredinom jula. Do glavnog sukoba odvilo se u Banjoj Luci 4. augusta 1737. između bosanske vojske s Ali pašom Hekimoglijem na komandi i austrijske vojske s Hildburhausenom na čelu. Nakon dvosatne borbe Bošnjaci su izvojevali pobjedu.<ref>Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 9-14, Veselin Masleša</ref> U vrijeme sklapanja [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. u Bosni je bilo 12 [[kapetanija]] da bi krajem 18. stoljeća njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, dok se još uvijek morao plaćati porez Osmanskom Carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali, nego sami Bošnjaci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom okupacijom. Poslije ratova 1737–1739. na području Bosanskog ejaleta pet decenije nije vođeno nikakvih ratova, ali Bošnjaci redovno učestvuju u osmanskim ratištima širom Evrope. Dugodišnji ratovi Osmanskog Carstva su doveli do loše ekonomske situacije i povećanje oporezivanja, što je prouzrokovalo seljačke bune i staleške nemire. Tokom 1740-tih i 1750-tih godina u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i drugim bosanskim gradovima i selima dešavale su se česte bune bošnjačkog stanovništva kada centralnu vlast u Bosni preuzimaju lokalni ajani i ešrafi (odličnici, prvaci). Stanovništvo je tražilo da se vrati stari poreski sistem. Tokom namjesnikovanja bosanskog valije [[Mehmed-paša Kukavica|Mehmed-paše Kukavice]] seljačke bune su uspješno ugušene. U svom izvještaju sultanu napisao je da je Bosna ponovno osvojena, odnosno "feth učinjena".<ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', str. 306-312</ref><ref>Pelidija, Ener, "Bosanski ejalet od 1593. do Svištovskog mira 1791. god, u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', Sarajevo, 1995, str. 124-126</ref> Početkom 1788. [[Habsburška Monarhija|Habsburška monarhija]] objavljuje rat Osmanskom Carstvu. Na početku rata car [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]] je pozvao Bošnjake svih vjeroispovijesti da im se pridruže, obećavajući stanovništvu sva prava i slobodu. Glavne borbe su se vodile oko [[Bosanska Dubica|Dubice]] na sjeveru Bosne, zbog čega je ovaj rat prozvan [[Dubički rat|Dubičkim ratom]]. U prvoj godini ratovanja Austrijanci su osvojili Dubicu, [[Bosanski Novi]], a 1788. i 1790. [[Gradiška|Gradišku]] i Cetin. Feldamršal [[Gideon Laudon]], glavni komandant austrijske vojske, je isticao da su bosanski gradići bili tvrdo građeni, kako se "''domaći Turci''" uporno brane i kako se znaju "''lahko ponovno ušančiti kada im se razori jedna odbrambena linija''". Godine 1791. potpisan je mir u Svištovu, prema kojem je Austrija dobila Cetin, Lapac, Srb, te pojas ispod [[Plješevica|Plješevice]] i [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]], a u sastav Bosanskog ejaleta vraćeni su gradovi Dubica, Novi i Gradiška.<ref>Pelidija, Enes, "Bosanski ejalet od 1593. do Svištovskog mira 1791. godine", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', str. 127-129, Sarajevo, 1995,</ref><ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', str. 325</ref> === Veliki bosanski ustanak za autonomiju (1831–1832) === [[Datoteka:Husein Gradaščević.jpg|mini|Husein-kapetan Gradaščević, vođa velikog bosanskog ustanaka za autonomiju]] Devetnaesto stoljeće u Bosanskom ejaletu su obilježili značajni društveno-politički događaji uslovljeni nastojanjem osmanske vlasti da reformama spase Carstvo od propadanja. Promjenama u vojnoj, administrativno-upravnoj, sudskoj i finansijskoj oblasti sultani su nastojali modernizirati državu i društvo, i Bosanski ejaletu čvršće vezati za centralnu vlast. Pokušaj sprovođenja reformi osmanske vlasti su naišli na otpor domaćeg stanovništva.<ref>Tepić, Ibrahim, "Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do Austrougarske okupacije 1878. godine", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', str. 132, Sarajevo, 1995</ref> Godine 1826. sultan [[Mahmud II]] ukida [[Janjičari|janjičarski red]]. Budući da su janjičari predstavljali najbrojniju i glavnu odbrambenu vojnu silu u Bosni, sprovedene reforme su prouzrokovali nemir u Bosni. Bošnjaci su poslali dva fermana Porti u kojem poručuju da odbijaju i ne prihvataju ukidanje janjičara, i da će se Bosna pridržavati starog zakona.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 200-203, Sarajevo</ref> Osim toga, pobunjenici su pored ukidanja reformi, tražili i određenu vrstu autonomije Bosne i ukidanje namjesništva, dopuštanje domaće vlasti, opozivanje ustupaka učinjenih prema susjednoj Srbiji<ref>{{Cite web|url=https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_9_l.html|title=Vladimir Corovic: Istorija srpskog naroda|website=www.rastko.rs|access-date=28. 10. 2022}}</ref>, i ukidanje plana modernizovanja vojske ([[nizami-džedid]]a).<ref>{{Cite book|last=Kamberovic|first=Husnija|url=https://www.academia.edu/22765048/Husein_kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_1834_Biografija_Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002|title=Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac: BZK Preporod, 2002}}</ref> [[Husein-kapetan Gradaščević]] je izabran za vođu ustanka za autonomiju 5. februara 1831. Ustanak je počeo u martu 1831. kada je Husein-kapetanova vojska od oko 4.000 vojnika iz Tuzla krenula prema [[Travnik]]u. Nakon kraće opsade porazile su vojsku vezira [[Namik-paša|Namik-paše]], koji je uspio pobjeći u [[Stolac]] kod [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rirvanbegovića]]. Zauzimanjem Travnika, Husein-kapetan je preuzeo centralnu vlast u Bosni i sa vojskom od oko 25.000 vojnika 13. aprila krenuo prema [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžaku]] i [[Kosovo|Kosovu]]. Do većeg sukoba sa vezirovom vojskom došlo je kod Kačanika na [[Kosovo|Kosovu]] 18. jula 1831. gdje je Husein-kapetanova vojska izvojevala pobjedu na turskom vojskom koja je brojala oko 21.000 vojnika. Nakon toga, Sarajevu je 12. septembra iste godine zvanično proglašena autonomija Bosne.<ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', str. 335</ref><ref>Tepić, Ibrahim, "Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do Austrougarske okupacije 1878. godine", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', str. 143, Sarajevo, 1995</ref><ref>Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela IV'', str. 33-34, Sarajevo: Veselin Masleša</ref> [[Datoteka:Gradacac 08.JPG|mini|241x241piksel|Gradačka kula, administrativno sjedište gradačačkih kapetana]] Porta je obećavala da će prihvatiti zahtjeve Bošnjaka, a vojska Husein-kapetana se naivno povukla iz Kosova i vratila u Bosnu. Nakon povratka u Bosnu, bosanski begovi pokušali su poraziti i potčiniti hercegovačke ajane u Stocu, ali u tome nisu uspjeli. Godine 1832. na Bosnu je krenula Osmanlijska vojska sa preko 30.000 vojnika, kojoj se u posljednji čas pridružila i hercegovačka vojska Ali-paše Rizvanbegovića i [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]], te su pobunjenici na čelu s Huseinom-kapetan Gradašćevićem poraženi u bici na [[Stup (Sarajevo)|Stupu]], u [[Sarajevo|Sarajevu]] 4. juna 1832. On je pobjegao u svoje rodno mjesto [[Gradačac]], odakle je izbjegao na teritoriju [[Austro-Ugarska|Austro-ugarskog carstva]]. Ovim porazom, pokret za autonomiju Bosne je propao. Glavni razlog zbog čega pokret nije uspio je nedostatak podrške od strane hercegovačkih ajana Smail-age Čengića, Ali-paše Rizvanbegovića, koji su stali na stranu sultana. Za svoje usluge, Ali-paša Rizvanbegović je nagrađen izdvajanjem Hercegovine u poseban pašaluk.<ref>Imamović, Mustafa, (1998), ''Historija Bošnjaka'', str. 335-336</ref><ref>Tepić, Ibrahim, "Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do Austrougarske okupacije 1878. godine", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', str. 143-145, Sarajevo, 1995</ref><ref>Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela IV'', str. 41-45, Sarajevo: Veselin Masleša</ref> === Dolazak Omer-paše Latasa u Bosnu i ustanci (1851–1852) === Nezadovoljna sporošću provođenja [[tanzimat]]a, u Bosni je Porta 1850. poslali vojsku od 12.000 vojnika na čelu sa [[Omer-paša Latas|Omer-pašom Latasom]], muširom, koji je bio sposoban u gušenju ustanaka i buna u osmanskim provincijama. Pri dolasku u Sarajevu, Omer-paša je pročitao sultanov [[ferman]] i zatražio od Bošnjaka poslušnost u sprovođenju reformi. Latas je opomenuo: "Ako dragovoljno ne primite tanzimat, primit ćete ih silom! Dosta je bilo vašeg okolišanja!". Sultanov ferman je izazvao negativne reakcije bošnjačke elite, što je dovelo do dizanja pobune najprije u [[Bosanska krajina|Krajini]], potom u [[Posavina|Posavini]], a onda u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Krajiška vojska je krenula prema Travniku, sjedištu bosanskog vezira, gdje im je Omer-pašina vojska od 5.500 vojnika nanijela poraz. Slične borbe su se desile i u [[Jajce|Jajcu]]. U [[Mostar]]u su pobunu započeli Ali-beg i Kadi-beg Hadžiosmanović, Ibrahim Alajbegović, Derviš Ćumurija, Salih-beg Muslibegović i ostali. U [[Nevesinje|Nevesinju]] je također počeo ustanak, a glavne borbe su se vodile kod [[Konjic]]a, Jezera, Lepota, Han-Kule, te na kraju u Mostaru gdje su Bošnjaci doživjeli poraz. Poslije toga, Omer-pašina vojska je porazila pobunjene Bošnjake u Posavini i u Sarajevu. Do proljeća 1851, ustanak u svim dijelovima Bosne i Hercegovine su ugušeni. Poslije sloma ustanka, hiljade bosanskih prvaka je uhapšeno i likvidirano u travničkoj tvrđavi.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 249-263, Sarajevo</ref> U dvadesetak manjih i većih bitaka poginulo je oko 2.500 Bošnjaka, a zarobljenici su bili izloženi poniženju. Nakon sloma otpora muslimana, Latas se okrenuo prema hrišćanima. Bosanski hrišćani su pomogali Latasu prilikom borbe sa bošnjačkim prvacima, a od Latasa su tražili poboljšanje svoga društveno-političkog položaja. Umjesto toga, Latas je zatražio od hrišćana da predaju oružje i optužio ih za "šurovanje sa vanjskim neprijatelje", koji radi na razbijanju Carstva, te da se spremaju "s knezom srpskim i banom hrvatskim dići bunu i oslobiditi se Turaka." Poslije toga je naredio hapšenje pojedinih hrišćana. Ovo je izazvao pokret hrišćana u Hercegovine iste 1851, za što je Latas okrivio Austriju i Crnu Goru.<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 268-9, Sarajevo</ref><ref name="Tepić, Ibrahim 1878">Tepić, Ibrahim, "Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do Austrougarske okupacije 1878. godine", u: ''Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata'', str. 156, Sarajevo, 1995</ref> Nakon razbijanja ustanaka u Bosni, Omer-paša Latas je izvršio teritorijalnu reorganizaciju u Bosni. U januaru 1851. ''[[sandžak]]e'' je pretvorio u ''kajmekamluke'', a umjesto ranijih ''zabitluka'' ili ''[[nahija]]'' formirao je ''mudirluke''. Formiran je i [[Novopazarski sandžak]] kao zasebnu upravnu jedinicu, a na čelu ovih jedinica postavio je strance. Hercegovina je ponovno pripojena Bosni. Ovim događajima Omer-paša Latas je konačno slomio politički otpor i moć bosanskih begova i njihove pokušaje u postizanje autonomije.<ref name="Tepić, Ibrahim 1878"/> === Nacionalni razvitak === Tokom 19. stoljeća, s pojavom ideologija i aktivnim političkim angažmanima na uvođenju etnonacionalnog identiteta i nacionalnosti među Južnim Slavenima, vršen je snažan pritisak na raznolike vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini od strane vanjskih sila, uglavnom iz [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].<ref>Lovrenović, Dubravko (2013). "[https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.24.pdf Kroatizacija bosanskog srednjovjekovlja u svjetlu interkonfesionalnosti stecaka (O jednom modelu promjene historijskog pamcenja)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004010234/https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.24.pdf |date=4. 10. 2022 }}", ''Godišnjak/Jahrbuch''. Centar za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 42: str. 103–130. ISSN 2232-7770.</ref> Ovaj pritisak je izazvao određeni otpor, osobito među bosanskim [[franjevci]]ma, od kojih su se neki žestoko zalagali protiv skorog kroatiziranja bosanskih katolika s jedne strane, kao i protiv skorog posrbljavanja bosanskih pravoslavaca s druge strane. Bosanski franjevac i historičar [[Antun Knežević]] ih je u svojim djelima nazivao Bošnjacima katolicima i Bošnjacima pravoslavcima. Kneževićevi stavovi su bili da su svi stanovnici Bosne jedan trovjerski narod, te da do kraja 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini nikada nije postojao hrvatski (i/ili srpski) identitet. Slične ideje su promovisali i neku drugi bosanski franjevci kao što je [[Ivan Franjo Jukić]].<ref>Truhelka, Ć. (1930). Jedno zanimljivo pismo bosanskog historičara fra Ante Kneževića. ''Narodna starina, 9'' (22), 227-233.</ref><ref>Pejić, Marko, (2004), ''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918,'' str. 182</ref><ref>Imamović, Mustafa, (1996), ''Bošnjaci u emigraciji - Monografija Bosanskih pogleda 1955-1967'', str. 20</ref><ref>Demirović, Mujo, (1999), ''Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici'', str. 23</ref><ref>Marko Atilla Hoare, (2007), ''The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day'', str. 60</ref> [[Ilija Garašanin]], ministar vanjskih poslova Srbije, je u svome djelu ''Načertanije'', objavljen 1844, predstavio ideje o nacionalno-političkim akcijama. Cilj pokreta je bilo podizanje ustanka protiv osmanske vlasti i širenje srpske nacionalne svijesti.<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanaj bosanskih Muslimana'', str. 53-54, Zagreb</ref><ref>Adilović, Nejra, (2019), ''[https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2021/02/UZROCI-GENOCIDA-NAD-BOSNJACIMA-NA-KRAJU-XX-STOLJECA.pdf Uzroci genocida nad Bošnjacima na kraju XX stoljeća - master rad],'' str. 9, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet Političkih nauka, odsjek: sigurnosni i mirovni studij, Sarajevo, </ref> Osobita pažnja u ''Načertaniju'' posvećena je planiranom pripajanju Bosne i Hercegovine Srbiji: "''Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva.''"; "''Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri''."<ref>Garašanin, Ilija, "[https://www.scribd.com/fullscreen/312678711/NA%C4%8CERTANIJE-ILIJA-GARA%C5%A0ANIN-1844-THE-GREAT-SERBIA-DOCUMENT-1-pdf Načertanije, program spoljašnje i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine]{{Mrtav link}}"</ref> Poslije 1863. u Bosni se osniva društvo za širenje srpskog imena koje je, prema [[Vladislav Skarić|Vladislavu Skariću]]: "''uzelo je sebi u zadatak da iskorjenjuje podrugljivo ime Vlah, a da uvodi ime Srbin'' (.) ''učitelji srpske škole, mladi trgovci i trgovački sinovi. Duša svega toga, čini se, bio je učitelj Teofil (Bogoljub) Petranović, inače kaluđer, rodom iz Drniša u Dalmaciji'' (.) ''Društveni članovi izlazili su na sarajevske carine pa dočekivali seljake kojima su govorili da oni ne treba da se zovu rišćani nego Srbi''."<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanaj bosanskih Muslimana'', str. 47-48, Zagreb</ref> Prije 1867. u Bosni se osniva i društvo sa zadatkom da se iskorijeni podrugljivo ime "Šokac", a umjesto njega da uvodi ime Hrvat kod katoličkih Bosanaca. Ovo društvo su činili franjevci i pruski konzulat [[Klement Božić]].<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanaj bosanskih Muslimana'', str. 49, Zagreb</ref> Sve do ovog perioda, pravoslavni i katolički Bosanci sebe nisu izjašnjavali kao Srbe ni kao Hrvate prije 19. stoljeća. Današnja multinacionalna Bosne i Hercegovine konfigurirana je na osnovu vjerske pripadnosti.<ref>Donia, Robert J.; Fine, John Van Antwerp, Jr. (1994). ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed'', str. 73</ref> Antun Radić je uočio da: "''na dosta mjesta dovoljno i nehotice uvjerio da je ime hrvatsko po Bosni i Hercegovini seoskom svijetu posve nepoznato''." Slično zapažanje iznio je i Südland (dr Ivo Pilar) u svome djelu "Südslavische Frage" (Beč, 1918), koji ističe: "''prije 1895. nije bilo nacionalne svijesti među širokim slojevima kod bosanskih katolika. Kod posljednjih se još ni danas nacionalna svijest nije probudila u onolikoj mjesri kao u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji''."<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanaj bosanskih Muslimana'', str. 50, Zagreb</ref> == Austrougarska vladavina i Kraljevina Jugoslavija == [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] je okupirala i njome upravljala [[Austro-Ugarska]], od 1878. kada je veliki broj [[Bošnjaci|Bošnjaka]] napustio Bosnu i Hercegovinu. Zvanični austrougarski dokumenti pokazuju da je 56.000 ljudi, Bošnjaka i Osmanlija [[emigracija|emigriralo]] između 1883. i 1920. Većina emigranata vjerovatno je pobjegla u strahu od eventualnih napada poslije međuetničkog nasilja u buni koja je trajala od 1875. do 1878. Mnogi [[Srbi]] iz [[Hercegovina|Hercegovine]] otišli su u Ameriku tokom istog perioda. Drugi talas bošnjačke emigracije pojavio se po okončanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kada je [[Bosna i Hercegovina]] postala dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, poznatom poslije 2929. kao [[Kraljevina Jugoslavija]]. == Borba za priznanje == Član [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] iz 19. vijeka, [[Ivan Franjo Jukić]], isticao je Bošnjake pored Srba i Hrvata kao jedno od ''[[pleme]]na'' koje sačinjava ''[[Ilirska nacija|Ilirsku naciju]]''. U zoru Ilirskog pokreta, bošnjačka inteligencija se okupila oko časopisa ''Bosna'' i tokom 1860-ih promovisala ideju bošnjačke nacije. Član ove grupe bio je [[Safvet-beg Bašagić|Bašagićev]] otac. Ova bošnjačka grupa će ostati aktivna nekoliko decenija, sa kontinuitetom ideja i korištenjem arhaičnog bošnjačkog imena. Od 1891. do 1910, izdavali su časopis pod nazivom ''Bošnjak''. Uprava [[Benjamin Kallay|Benjamina Kallaya]], austrougarskog upravnika Bosne i Hercegovine, podstakla je ideju jedinstvene ujedinjene bošnjačke nacije, koja će pored muslimana uključiti i pravoslavce te katolike, i na taj način se suprotstaviti nacionalnim uticajima iz [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na kršćansko stanovništvo Bosne. Ideji su se žestoko suprotstavili nacionalno sazreli [[katolici]] i [[pravoslavci]] koji su već svoj identitet formirali pod uticajem nacionalnih pokreta iz Srbije i Hrvatske. Ovakva politika je zakomplikovala bosansko etničko pitanje i učinila da se Bošnjaci smatraju prorežimskom nacijom. Poslije Kallayeve smrti 1903, zvanična politika se lagano usmjeravala ka prihvaćanju trojne etničke realnosti Bosne. [[Muslimanska narodna organizacija]] (MNO), politička partija osnovana 1906, bila je veliki oponent [[režim]]a i promovisala je ideju posebnosti muslimana u odnosu na pravoslavce i katolike. Grupa [[disident|disidenata]] koja se između ostalog deklarisala kao hrvatsko-muslimanska, formirala je partiju nazvanu [[Muslimanska napredna stranka]] (MNS), ali je dobila malu podršku naroda i stoga je upotpunosti nestala u narednih nekoliko godina iz političkog i javnog života. Prvi Ustav Bosne i Hercegovine iz 1910, jasno je naznačio [[Srbi|Srbe]], [[Hrvati|Hrvate]] i muslimane kao "autohtone narode". Ovo se odrazilo i na izbore koji su održani odmah poslije, kada je izborni sistem bio podijeljen na način da su postojali srpski, hrvatski i muslimanski glasački listići. [[Muslimanska narodna organizacija]] (MNO), [[Srpska narodna organizacija]] (SNO) i [[Hrvatska narodna zajednica]] (HNZ) su dobile gotovo jednoglasnu podršku na svojim glasačkim listićima i njihovi članovi su formirali saziv, uprkos tome što je ovaj parlament posjedovao malo uticaja u austrougarskoj provinciji Bosna i Hercegovina. Bošnjaci su u to vrijeme naglašavali muslimanstvo iz više razloga, a jedan je i prkos kršćanskoj austrougarskoj vlasti koja je u početku svoje vladavine koristila termin Muhamedanci za Bošnjake muslimanske vjere, koji su to smatrali uvredom, jer je to impliciralo iskrivljeno tumačenje nastanka [[islam]]a. Svi prijevodi u parlamentu na maternji jezik koji se zvao bosanski, a potom srpsko-hrvatski koristili su malo slovo "m" za muslimane, kao pripadnike islama. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Bosna i Hercegovina je postala dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se kasnije transformisala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Srpska [[monarhija]], kao jedan od pobjednika u Prvom svjetskom ratu tražila je hrvatske i slovenske političke partije, kao partnere za formiranje države. MNO se transformisala u [[JMO|Jugoslavensku muslimansku organizaciju]] (JMO), odustala od težnje za ozakonjivanje muslimanskog nacionalnog identiteta do povoljnijih vremena i usmjerila se na zaštitu vjerskih i egzistencijalnih pitanja Bošnjaka, kroz saradnju sa drugim partijama, ponekad i sa srpskim partijama kao što su [[Narodna radikalna stranka]] [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]] i [[Srpska radikalna stranka|Srpskom radikalnom strankom]] [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zvaničnici [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Drzave Hrvatske]] su pokušali da ostvare savez sa Bošnjacima koji su se smatrali Hrvatima muslimanske vjere. [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|310p|desno|Nacionalna struktura Bosne i Hercegovine 1991.]] Deklaracija Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), izdata 25. novembra 1943. od strane antifašističke vlasti je dokument koji je obnovio državnost Bosne i Hercegovine i smatra se ustavnom osnovom moderne Bosne i Hercegovine. {{citat|Danas narodi Bosne i Hercegovine preko svog jedinog političkog predstavnika, [[ZAVNOBiH]], žele da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska, treba da bude slobodna i jedinstvena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti garantovana puna jednakost pred zakonom Srbima, Muslimanima i Hrvatima.}} U jugoslavenskom popisu iz 1961, pojavila se opcija ''Muslimani'', po prvi put. Tokom 1963. Muslimani su navedeni u Ustavu pored Srba i Hrvata. Na kraju 1968, prihvaćen je i termin Musliman sa velikim "M", kako bi se razlikovali pripadnici nacije. Septembra 1993, Drugi bošnjački sabor, donio je odluku o vraćanju historijskog nacionalnog naziva Bošnjaci, umjesto prethodno korištenog naziva Muslimani. == Također pogledajte == * [[Historija zločina nad Bošnjacima]] == Reference == {{Refspisak}} {{Bošnjaci}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Historija Bošnjaka]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosanski banovi]] [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] qu99n98iuq30kjrkr2lov8ltt1t0mva Juventus FC 0 29182 3897817 3845201 2026-06-08T11:46:09Z Makenzis 98619 3897817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = black | Ime kluba = Juventus FC | Puno ime = Juventus Football Club S.p.A. | Grb = Juventus FC - logo black (Italy, 2020).svg | veličina_grba = 120px | Nadimak = ''La Vecchia Signora'' ("stara dama")<ref name="Madama">Također ''Madama'' U [[pijemontski jezik|pijemontskom jeziku]].</ref><br />''I bianconeri'' (crno-bijeli)<br />''Le zebre'' ([[zebra|zebre]])<br />"Fidanzata d' Italia" ("Djevojka Italije") | Osnovan = {{Datum rođenja i godine|1897|11|1}}, kao Sport-Club Juventus. | Lokacija = [[Torino]], [[Italija]] | Federacija = [[FIGC|Italijanski nogometni savez]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Juventus Arena|Allianz Stadium]] | Kapacitet = 41.507 | Vlasnik kluba = {{ZD|ITA}} [[Porodica Agnelli]] | Predsjednik kluba = {{ZD|ITA}} [[Porodica Agnelli|Andrea Agnelli]] | Trener = {{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]] | Uspjesi = 71 trofej | Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×36''' <br/> [[Italijanski kup]] '''×15''' <br/> [[Italijanski superkup]] '''×9''' <br/> [[Serie B]] '''×1''' | Evropski kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×2''' <br/> [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] '''×3''' <br/> [[UEFA Superkup|Superkup]] '''×2''' <br/> [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] '''×1''' <br/> [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] '''×1''' <br/> [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×2''' | Adresa = Corso Galileo Ferraris 32 <br/>10128 Torino | Prethodna sezona = 2025/26. | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Webstranica = [http://www.juventus.com juventus.com] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[Serie A 2023/2024.|2023/24.]] <!-- Domaći --> | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _juventus201920h | uzorak_dr1 = | uzorak_č1 =_juventusfc1920h | uzorak_š1 =_ger18h | lijeva ruka61 = 000000 | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 <!-- Gostujući --> | uzorak_lr2 = _juventusfc1920a | uzorak_t2 = _juventusfc1920a | uzorak_dr2 = _juventusfc1920a | uzorak_č2 = _juventusfc1920a | uzorak_š2 = _juventusfc1920a | lijeva ruka2 = E9E9E9 | tijelo2 = E9E9E9 | desna ruka2 = E9E9E9 | šorc2 = E43135 | čarape2 = E9E9E9 <!-- Treći --> | uzorak_lr3 =_juventusfc1920t | uzorak_t3 =_juventusfc1920t | uzorak_dr3 =_juventusfc1920t | uzorak_č3 =_juventusfc1920t | uzorak_š3 =_juventusfc1920t | lijeva ruka3 =0086CE | tijelo3 =0086CE | desna ruka3 =0086CE | šorc3 =0086CE | čarape3 =0086CE }} '''Juventus Football Club S.p.A''' ([[latinski jezik|lat.]] ''iuventus'' – mladost)<ref name=iuventus>Ime "Juventus" je riječ iz pijemontskog jezika, a potječe od latinske riječi ''iuventus'' (''mladost'').</ref>, najčešće samo '''Juventus''' ili '''Juve''', najtrofejniji je [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub koji dolazi iz [[Torino|Torina]]. Osim jedne, sve sezone proveo je u najjačem razredu italijanskog [[nogomet]]a, [[Serie A]].<ref name="najjačem razredu italijanskog fudbala">Prvi stepen profesionalnog takmičenja u [[Italija|Italiji]], [[Serie A]].</ref> Juventus je najuspješniji klub u historiji nogometa u Italiji. Službeno, osvojio je 71 trofej, od toga 60 u svojoj državi, što je rekord, te 11 u svim evropskim takmičenjima. Rekorderi su po broju izgubljenih finala [[UEFA Kup šampiona|Kupa šampiona]] i [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], čak osam puta (rekorderi otkad se [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] igra u ovom formatu sa šest izgubljenih finala). ''Stara dama''<ref name=dama>Popularni naziv za Juventus</ref> treći je najuspješniji klub u [[Evropa|Evropi]], a šesti u svijetu, s najviše priznatih međunarodnih titula od strane federacija svih kontinenata i same [[FIFA]]-e. Klub je prvi tim iz Italije i uopće cijele [[Južna Evropa|južne Evrope]] koji je osvojio [[Kup UEFA]], i to 1985. Jedini je tim na svijetu koji je osvojio sva službena međunarodna klupska takmičenja te jedini koji je uspio biti prvak u sva tri [[UEFA]]-ina glavna takmičenja. Nijedan drugi klub nije imao četiri godine zaredom svoje igrače kao dobitnike [[Zlatna lopta (nogomet)|Zlatne lopte]].<ref name=lopte>Nagrada za najboljeg igrača europe (fran. Ballon d'Or)</ref> U Italiji je klub sa daleko najviše navijača jer za njega navija više od polovine svih navijača u toj državi (12 miliona), dok ih širom Evrope ima oko 43 miliona. Širom svijeta (naročito na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]) ukupno ima oko 170 miliona '''bianconera'''<ref name=Bianconera>Popularni naziv za Juventusove simpatizere.</ref>. Klub je osnivač i Asocijacije evropskih klubova te član grupe [[G-14]], koja okuplja najelitnije svjetske timove. Klub je u vlasništvu [[porodica Agnelli|porodice Agnelli]] još od 1920-ih. Formalno, vlasnik Juventusa je njihova kompanija, ''[[Exor (kompanija)|Exor]]''. == Historija == {{glavni|Historija Juventusa FC}} [[Datoteka:Sport-Club Juventus 1897-1898.jpg|mini|210px|desno|Orginalna postava Juventusa iz 1898.]] Klub je osnovan 1. novembra 1897. od strane grupe mladića u školi za književnost ''Massimimo D'Azeglio Lyceum'' u Torinu. Prvobitno je nosio naziv '''Sportski klub Juventus''', ali je 2 godine kasnije promijenjen u '''Juventus Football Club'''. 1900. godine pridružio se tadašnjem italijanskom nogometnom prvenstvu. 1905. osvojen je prvi ''scudetto''<ref name=Scudetto>Naziv trofeja za osvojenu [[Serie A]]</ref>, a iste godine klub mijenja boju u današnju crno-bijele. [[Datoteka:Edoardo Agnelli.jpg‎‎|mini|150px|lijevo|Edoardo Agnelli|Edoardo Agnelli, predsjednik Juventusa od 1923 do 1935]] Naredne godine dolazi do razdora unutar ekipe i stvaranja današnjeg [[Torino FC|Torina]] te tako i velikog rivalstva. [[Juventus]] je bio jako pogođen ovim te tako naredni trofej dolazi tek 1926. godine nakon što ranije klub preuzima tadašnji vlasnik [[Fiat|FIAT-a]], [[Porodica Agnelli|Edoardo Agnelli]]. Od 1930. do 1935. godine klub osvaja pet uzastopnih titula. U isto vrijeme prelazi se na Stadio Comunale<ref name=Comunale>Današnji [[Stadio Olimpico (Torino)|Stadio Olimpico]]</ref>. Glavni igrači reprezentacije [[Italija|Italije]] u osvajanju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prvenstva]] 1934. godine su došli upravo iz te generacije. Međutim, rana smrt [[Porodica Agnelli|Edoarda Agnellia]] dovodi do kraja zlatne ere i tako do [[II svjetski rat|II svjetskog rata]] ne uspijevaju povratiti dominaciju. U periodu od 1943. do 1945. [[Juventus]] je morao izbaciti iz imena '''Football Club''' zbog projekta tzv. ''italijaniziranja'' tadašnjeg [[fašizam|fašističkog]] režima u zemlji pa je tako klub je nosio ime '''Juventus Cisitalia'''. ''Cisitalia'' je bila kompanija tadašnjeg predsjednika Petra Dusia sa sjedištem u [[Torino|Torinu]] (u to vrijeme jedan od brendova FIAT-a). Pod novim predsjednikom [[Porodica Agnelli|Giovanni Agnellijem]] dodaju se još dva Scudetta (sezone 1949/50 i 1951/52). 1958. godine [[Omar Sivori]] postaje prvi igrač u historiji kluba koji dobija nagradu za [[Evropski fudbaler godine|Evropskog fudbalera godine]]. U sezoni 1959/60 prvi put se osvaja dupla kruna<ref name=kruna>Označava se kada je jedna ekipa u sezoni osvoji dva trofeja u svojoj zemlji, ili domaće prvenstvo i međunarodno takmičenje</ref>, pobjednika [[Serie A]] i [[Italijanskog kupa|Kupa Italije]]. Dugogodišnji kapiten [[Giampiero Boniperti]] se povlači i ostavlja rekord od 178 golova postignutih u [[Serie A]], koji će se tek oboriti za 49 godina<ref name=godina>31. oktobar 2010. godine - Del Piero najbolji strijelac Juventusa u Seriji A u historiji {{cite web|url=http://pallone.myblog.it/archive/2010/10/31/juve-del-piero-supera-boniperti-con-179-reti.html|title=Del Piero rekord|work=Juventus Football Club S.p.A official website|access-date=31. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110821115346/http://pallone.myblog.it/archive/2010/10/31/juve-del-piero-supera-boniperti-con-179-reti.html|archive-date=21. 8. 2011|url-status=dead}}</ref>. U ovoj dekadi [[Serie A]] je osvojena još samo jednom u sezoni 1966/67. Međutim, već početkom 70-tih godina [[Juventus]] učvršćuje poziciju najtrofejnijeg italijanskog kluba. 13. jula 1971. na mjesto predsjednika dolazi [[Giampiero Boniperti]] i odmah osvaja prvo titulu. Sa igračima poput [[Čestmír Vycpálek]]a, [[Roberto Bettega|Roberta Bettege]], [[Franco Causio|Franca Causia]], [[Jose Altafini]]ja i [[Gaetano Scirea|Gaetana Sciree]] liga se osvaja još pet puta do 1978. godine. Tih godina na trenersko mjesto dolazi [[Giovanni Trapattoni]]. Još veći uspjesi dolaze pod njegovom trenerskom palicom. U sezonama 1980/81, 1981/82 i 1983/84 dodaju se još tri Scudetta na konto. Juventus poslije ove druge titule u nizu stavlja i drugu zlatnu zvjezdicu na dres<ref name=dres>U Italiji se za svaku desetu titulu u ligi dodjeljuje zlatna zvjezdica</ref>. I danas je jedini klub u [[Italija|Italiji]] sa više od 20 titula. 1982. godine [[Paolo Rossi]] kao igrač [[Juventus]]a dobija nagradu za [[Zlatna lopta (nogomet)|Evropskog igrača godine]]. Naredne tri godine: [[1983]], [[1984]] i [[1985]] [[Zlatna lopta (nogomet)|Zlatnu loptu]] osvaja još jedan crno-bijeli; [[Michel Platini]]. [[Michel Platini|Platini]] je i [[Juventus]]u 1985. godine donio prvu titulu [[UEFA Liga Prvaka|Lige prvaka]], tadašnjeg [[UEFA Kup šampiona|Kupa šampiona]] pobjedom nad [[Liverpool]]om (1-0). Ipak, ta utakmica će ostati zapamćena po velikoj tragediji kada je na [[Haysel]]u poginulo 39 navijača [[Juventus]]a. Sa izuzetkom sezone 1985/86 i osvajanjem [[Serie A]] [[Juventus]] nije uspijevao doć do trofeja uslijed dominacije u domaćem i evropskom fudbalu [[S.S.C. Napoli|Napolija]] i onda [[Inter]]a i [[AC Milan|Milana]]. 1990. godine klub se seli na novoizgrađeni [[Delle Alpi]]. [[Datoteka:Marcello Lippi 2011.jpg|mini|220px|lijevo|Marcello Lippi|Marcello Lippi, trener Juventusa od 1994. do 1999. i 2001. do 2004. godine]] Pred sezonu 1994/95 u klub dolazi [[Marcello Lippi]]. Pod njegovim vodstvom [[Juventus]] ponovo osvaja titulu [[Serie A]] nakon devet sezona i gubi finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. Počinje razdoblje kada je [[Juventus]] bez premca bio najbolji klub u [[Evropa|Evropi]]. Ekipa 1996. osvaja titulu prvaka Evrope pobjedom nad [[Ajax Amsterdam|Ajaxom]]. Naredne dvije sezone u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] dolaze do finala ali u oba navrata gube od [[Borussia Dortmund|Borussie Dortmund]] i [[Real Madrid]]a. U sezoni 1998/99 [[Manchester United]] je bio bolji u polufinalu i prošao nakon nevjerovatnog dvomeča. Uz to je dodan i [[UEFA Superkup|Evropski Superkup]] 1996. godine te iste godine, tadašnji [[Toyota Kup]] (poput današnjeg Interkontinentalnog kupa). U istom periodu [[Serie A]] je osvojena dva puta. Nakon povratka [[Marcello Lippi|Lippija]] na mjesto trenera, klub osvaja domaće prvenstvo dvije godine zaredom; 2002. i 2003. godine. 2003. godine [[Juventus]] je ponovo poražen u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] od [[AC Milan]]a nakon izvođenja penala. U ljeto 2004. kao novi trener je predstavljen [[Fabio Capello]]. U naredne dvije sezone donosi dva nova Scudetta. Međutim, oni se oduzimaju zbog [[Calciopoli|skandala o namještanju utakmica]]. [[Juventus]] dobija najveću kaznu i biva izvačen u [[Serie B]] uz ostale dodatne kazne. Dolazi do odlaska skoro svih većih zvijezda. Oni koji su ostali, poput [[Alessandro Del Piero|Alessandra Del Piera]], [[Pavel Nedved|Pavela Nedveda]], [[Gianluigi Buffon]]a i [[David Trezeguet]]a vode tim kroz [[Serie B]]. Klub se odmah vraća u prvu ligu uprkos oslabljenom igračkom kadru i negativnim bodovima. Od 2007. počinje rekonstrukcija tima koja nije dala neki bitniji rezultat. Najbolji uspjeh tima od 2007. do 2010. godine je bilo drugo mjesto u sezoni 2008/09. U ljeto 2010. godine na predsjedničko mjesto sjeda ponovo jedan Agnelli, [[Porodica Agnelli|Andrea]]. Prvi potez mu je bio dovođenje na mjesto trenera [[Luigi Delneri]]ja. == Boje dresova, grbovi i nadimci == [[Datoteka:Juventus old badge.png|mini|178x178px|lijevo|Juventusov grb od 1990. do 2004. (gore) i grb od 2004. do 2017. (dolje)[[Datoteka:Juventus Turin.png|n|mini|152x152piksel]]|alt=]] [[Datoteka:Juventus FC - logo black (Italy, 2020).svg|mini|229x229piksel|Trenutni grb Juventusa]] [[Juventus]] u današnjim crno-bijelim dresovima i bijelom ili crnom šorcu igra od 1903. godine. Originalno, prvi dresovi su bili rozi sa crnom kragnom ali samo zbog pogrešne isporuke. Otac od jednog od tadašnjih igrača je bio zadužen za pranje ali je boja toliko izblijedila do 1903. godine da su se morali pronaći novi dresovi. Tada je John Savage, engleski internacionalac, za svoju tadašnje ekipu ugovorio isporuku iz njegove domovine. Njegov prijatelj je živio u [[Notthingam]]u, i iz razloga što je bio pristalica [[Notts County]]a nazad u [[Italija|Italiju]] isporučio crno-bijele dresove kakve je tradicionalno nosio [[Notts County]]. Od tada [[Juventus]] nosi iste boje s tim da su one kluba iz [[Torino|Torina]] nešto izraženije. '''Službeni grb''' [[Juventus]]a je imao nekoliko dizajnerskih korekcija od 20-tih godina prošlog stoljeća. Grb za sezonu 2004/15 ovalnog oblika podijeljen u 5 dijelova (slika lijevo). Unutar se nalazi tri crne šara i dvije bijele u kojima se nalaze naredni elementi; u gornjem dijelu napisano ime kluba na konkavnoj liniji zlatne boje koja predstavlja čast. U donjem dijelu je bijela silueta bika položenog na stari francuski štit; bik je simbol grada Torina. Zadnja izmjena grba desila se pred 2017/18 sezonu (slika desno). Iznad crnog štita i siluete se nalazi kruna koja simbolizira Augusta Tourinorum, [[Stari rim|stari rimski grad]] koji je sada [[Torino|glavni grad regije Pijemont]]. U prošlosti konveksna linija je bila plave boje (također simbol Torina). Ime kluba se nalazilo između te linije dole i druge konkavne linije iznad. Stari francuski grb i kruna su bile veće i žute boje. Tokom 80-tih godina u štitu se nalazio tadašnji emblem kluba, zebra u obliku crne siluete. Dvije zlatne zvjezdice koje predstavljaju osvojene titule [[Serie A]] su se nalazile u bijelim šarama iznad emblema [[Juventus]]a i konkavne i konveksne linije. Tokom postojanja klub je dobio mnogo nadimaka. ''la Vecchia Signora'' (Stara dama) je najbolji primjer. ''Stara'' je dosjetka na samo značenje imena kluba što na latinskom jeziku znači ''mlad'' <ref name=mlad>Ime "Juventus" je riječ iz Pijedmontskog jezika od latinske riječi ''iuventus'' (''mladost'' u [[Bosanski jezik|Bosanskom jeziku]]).</ref>. To je nastalo sredinom 30-tih godina i odnosilo se na broj godina tadašnjih najboljih igrača [[Juventus]]a. Dio ''dama'' je nastao prije 30-tih godina zbog načina kako su navijači bodrili svoj tim tada. Još jedan od nadimaka je ''la Fidanzata d'Italia'' (italijanska djevojka) zbog velikog broja navijača iz [[Italija|južne Italije]] (naročito iz [[Napulj]]a i [[Palermo|Palerma]]) koji su dolazili u [[Torino]] raditi za [[Fiat]] tokom 30-tih godina 20. stoljeća. Ostali upotrebljivaniji su ''i bianconeri'' (crno-bijeli), ''le zebre'' (zebre) zbog boje dresova te ''i gobbi' (grbavi), zato što ''stare dame'' kriva leđa. == Stadioni == [[Datoteka:Juventus v Real Madrid, Champions League, Stadium, Turin, 2013.jpg|mini|desno|Juventus Arena]] {{Dodatne informacije|Juventus Arena|Delle Alpi|Stadio Olimpico di Torino}} U prve dvije godine postojanja, Juventus je igrao na ''Parco del Valentinu'' i ''Parco Cittadelli''. Poslije toga sve do 1908. mečevi su se odigravali na ''Piazza d'Armi Stadionu'' osim 1905. (godine osvajanja prvog Scudetta) i 1906. godine kada je tim igrao na ''Corso Re Umbertu''. Kasnije od 1909. do 1922. mjesto okršaja je bio ''Corso Sebastopoli Camp'' dok je u narednih 11 godina to bio ''Corso Marsiglia Camp''. Na kraju 1933. presljeno je na ''[[Benito Mussolini|Stadio Benito Mussolini]]'' (kasnije ''Stadio Olimpico'') sagrađen za Mundijal 1934. godine u [[Italija|Italiji]]. U narednih 45 godina na njemu je odigrano 890 ligaških mečeva sve do 1990. godine. Onda je dobiven novi stadion, također sagrađen za potrebe Mundijala ali ovaj put onog 1990. godine, [[Delle Alpi]]. Tu su sve domaće mečeve igrali od sezone 1990/91. pa do 2005/06. U augustu 2006. preselili su na [[Stadio Olimpico (Torino)|Stadio Olimpico]], renoviran za potrebe [[Zimske olimpijske igre 2006.|Zimskih Olimpijskih Igara u Torinu]] sa 27 500 sjedećih mjesta. U naredne tri godine planirano je proširenje kapaciteta za dodatnih 3 000. [[17. septembar|17. septembra]] odigrana je prva službena utakmica na novoizgrađenom [[Juventus Stadium]]u. Klub je tako postao prvi nogometni klub u [[Italija|Italiji]] koji u svom vlasništvu ima vlastiti stadion. Od 1. jula 2017. godine, [[Stadion "Juventus"|Juventus Stadium]] je komercijalno poznat kao [[Juventus Stadium|Allianz Stadium]] u [[Torino|Torinu]] šest sezona do 30. juna 2023. godine. == Navijači == Juventus je daleko najpopularniji klub u [[Italija|Italiji]] sa 12 miliona navijača, što iznosi oko polovine italijankih fudbalskih fanova. Također je i među najpopularnijim klubovima na svijetu sa oko 170 miliona pristalica (43 miliona u Evropi, naročito u mediteranskim zemljama gdje je dosta italijanskih izbjeglica). Procjenjuje se da čak 100 miliona fanova živi na Dalekom Istoku. [[Datoteka:5 Maggio 2013.jpg|mini|280px|desno|Navijači Juventusa]] Uprkos svemu ovome, prosjek gledatelja na utakmicama Juventusa je tek oko 22 000, dosta niže od ostalih renomiranih evropskih timova. Razlog tome je najmanje navijača živi baš u [[Torino|Torinu]] dok je ogromna potražnja za domaćim kartama po cijeloj Italiji. Velika garda navijača živi na Siciliji odakle preovladavaju putnici na gostujuće utakmice. ''[[Drughi]]'', kako se naziva navijačka grupa koja bodri Juventus nema određeno političko opredjeljenje poput većine ostalih grupa u [[Italija|Italiji]] gdje se one djele na desnicu i lijevicu. ''Drughi'' se smatraju najmnogobrojnijom grupom u državi i nemaju dobre odnose ni sa jednom drugom grupom iz Italije kao ni sa nijednom u svijetu sem sa pristalicama Legije iz [[Varšava|Varšave]] te [[ADO Den Haag]]a. == Rivalstva == [[Juventus]] ima dva velika rivala. Tradicionalno najveći je [[Torino F.C.]], gradski rival. Njihov međusobni duel se popularno naziva [[Derby della Mole]] (Torinski derbi). Netrpeljivost je još prisutna od 1906. godine nakon što se [[Torino F.C.]] odvojio od [[Juventus]]a. Drugi vječiti rival je [[Internazionale|Inter]] iz [[Milano|Milana]], glavnog grada susjedne pokrajine [[Lombardija|Lombardije]]. Ovaj duel se naziva [[Derby d'Italia]] (derbi Italije) i do [[Calciopoli]] skandala to su bile jedine dvije ekipe koji su cijelu historiju provele u [[Serie A]]. Rivalstvo je najviše bilo izraženo krajem 90- tih te posebno nakon povratka [[Juventus]]a u prvu ligu. Također mečevi sa [[AC Milan|Milanom]], [[A.S. Roma|Romom]], [[SSC Napoli|Napolijem]] i [[A.C.F. Fiorentina|Fiorentinom]] se željno očekuju svake sezone. == Sastav == === Trenutni sastav === ''1. 9. 2021.''<ref>{{Cite web|title=First Team Men|url=https://www.juventus.com/en/teams/first-team-men/squad/|website=Juventus.com}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1 |poz=GK|nac=POL|ime=[[Wojciech Szczęsny]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |poz=DF|nac=ITA|ime=[[Mattia De Sciglio]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |poz=DF|nac=ITA|ime=[[Giorgio Chiellini]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |poz=DF|nac=NED|ime=[[Matthijs de Ligt]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |poz=MF|nac=BRA|ime=[[Arthur Melo|Arthur]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |poz=DF|nac=BRA|ime=[[Danilo (nogometaš)|Danilo]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |poz=MF|nac=WAL|ime=[[Aaron Ramsey]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |poz=FW|nac=ESP|ime=[[Álvaro Morata]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|poz=FW|nac=ARG|ime=[[Paulo Dybala]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|zamjenik kapitena]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|poz=DF|nac=COL|ime=[[Juan Cuadrado]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|poz=DF|nac=BRA|ime=[[Alex Sandro]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|poz=MF|nac=USA|ime=[[Weston McKennie]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|poz=DF|nac=ITA|ime=[[Luca Pellegrini]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18 |poz=FW|nac=ITA|ime=[[Moise Kean]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|poz=DF|nac=ITA|ime=[[Leonardo Bonucci]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|poz=MF|nac=ITA|ime=[[Federico Bernardeschi]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|poz=FW|nac=BRA|ime=[[Kaio Jorge]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|poz=MF|nac=ITA|ime=[[Federico Chiesa]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|poz=GK|nac=ITA|ime=[[Carlo Pinsoglio]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|poz=DF|nac=ITA|ime=[[Daniele Rugani]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|poz=MF|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|poz=MF|nac=ITA|ime=[[Manuel Locatelli]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|poz=MF|nac=URU|ime=[[Rodrigo Bentancur]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|poz=GK|nac=ITA|ime=[[Mattia Perin]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|poz=MF|nac=SWE|ime=[[Dejan Kulusevski]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} === [[Serie A (žene)]] === <blockquote>''Glavni članak: [[Juventus F.C. (žene)]]''</blockquote> === Menadžersko i tehničko osoblje === <blockquote>''Izvor: [http://www.juventus.com Juventus.com]''</blockquote> {| class="wikitable sortable" !Pozicija !Ime |- |Glavni trener |{{Flagicon|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] |- |Pomoćnik |{{Flagicon|ITA}} Marco Landucci |- |Trener golmana |{{Flagicon|ITA}} Claudio Filippi |- |Tehnički pomoćnici |{{Flagicon|ITA}} Aldo Dolcetti {{Flagicon|ITA}} Maurizio Trombetta |- |Glavni trener atletski perfomansi |{{Flagicon|ITA}} Simone Folletti |- |Fitnes trener |{{Flagicon|ITA}} Andrea Pertusio |- |Supervizor za trening i sportski naučni menadžer |{{Flagicon|ITA}} Roberto Sassi |- |Supervizor za trening i fitnes trener |{{Flagicon|ITA}} Duccio Bravo |- |Sportski naučni službenik |{{Flagicon|ITA}} Darragh Connolly |- |Sportski naučni specijalista i fitnes trener |{{Flagicon|ITA}} Antonio Gualtieri |- |Menadžer za analizu meča |{{Flagicon|ITA}} Riccardo Scirea |- |Službenik za analizu meča |{{Flagicon|ITA}} Domenico Vernamonte |- |Osoblje za analizu meča |{{Flagicon|ITA}} Giuseppe Maiuri |} === Medicinsko osoblje === <blockquote>''Izvor: [http://www.juventus.com Juventus.com]''</blockquote> {| class="wikitable sortable" !Pozicija !Ime |- |Šef medicinskog osoblja |{{Flagicon|ITA}} Claudio Rigo |- |Prvi timski doktor |{{Flagicon|ITA}} Fabio Christian Tenore |- |Specijalisti za rehabilitaciju |{{Flagicon|ITA}} Marco Luison {{Flagicon|ITA}} Fabrizio Borri |- |Fizioterapeuti |{{Flagicon|ITA}} Dario Garbiero {{Flagicon|ITA}} Francesco Pieralisi {{Flagicon|ITA}} Emanuele Randelli {{Flagicon|ITA}} Gianluca Scolaro {{Flagicon|ITA}} Maurizio Delfini |- |Sportski terapeut |{{Flagicon|ITA}} Stefano Grani |- |Nutricionista za perfomanse |{{Flagicon|ITA}} Matteo Pincella |} == Predsjednici == Juventus je imao mnogo predsjednika kroz svoju dugu historiju od kojih su neki bili i vlasnici kluba. Na vrhu predsjedavajućih bilo je nekoliko živih bivših predsjednika, koji su bili nominovani za počasnog predsjednika ([[Italijanski jezik|it.]]: ''Presidenti Onorari''). Ovo je kompletna lista od 1897. godine:<ref name=president>{{cite news|url=http://www.juventusstory.it/societa/presidenti/presidenti.asp|publisher=JuventusStory.it|title=Presidenti|date=[[8 June]] [[2007]]|access-date=8. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080630025738/http://www.juventusstory.it/societa/presidenti/presidenti.asp|archive-date=30. 6. 2008|url-status=dead}}</ref> <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Period |- |align=left|Eugenio Canfari |align=left|1897–98 |- |align=left|Enrico Canfari |align=left|1898–01 |- |align=left|Carlo Favale |align=left|1901–02 |- |align=left|Giacomo Parvopassu |align=left|1903–04 |- |align=left|Alfred Dick |align=left|1905–06 |- |align=left|Carlo Vittorio Varetti |align=left|1907–10 |- |align=left|Attilio Ubertalli |align=left|1911–12 |- |align=left|Giuseppe Hess |align=left|1913–15 |- |align=left|Gioacchino Armano<br />Fernando Nizza<br />Sandro Zambelli |align=left|1915–18 |- |align=left|Corrado Corradini |align=left|1919–20 |- |align=left|Gino Olivetti |align=left|1920–23 |- |align=left|Edoardo Agnelli |align=left|1923–35 |- |align=left|Giovanni Mazzonis |align=left|1935–36 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Period |- |align=left|Emilio de la Forest de Divonne |align=left|1936–41 |- |align=left|Pietro Dusio |align=left|1941–47 |- |align=left|[[Porodica Agnelli|Giovanni Agnelli]] <small></small> |align=left|1947–54 |- |align=left|Enrico Craveri<br />Nino Cravetto<br />Marcello Giustiniani |align=left|1954–55 |- |align=left|Umberto Agnelli |align=left|1955–62 |- |align=left|Vittore Catella |align=left|1962–71 |- |align=left| Giampiero Boniperti <small></small> |align=left|1971–90 |- |align=left|Vittorio Caissotti di Chiusano |align=left|1990–03 |- |align=left|Franzo Grande Stevens <small></small> |align=left|2003–06 |- |align=left|Giovanni Cobolli Gigli |align=left|2006–09 |- |align=left|Jean-Claude Blanc |align=left|2009–10 |- |align=left|[[Porodica Agnelli|Andrea Agnelli]] |align=left|2010– |} |} </div> == Menadžeri == Ispod je lista menadžera Juventusa od 1923. godine, kada je porodica Agnelli preuzela i kada je klub postao strukturalniji i organizovaniji sve do danas:<ref name=manager>{{cite news|url=http://forzajuve.altervista.org/nuova_pagina_9.htm|publisher=ForzaJuve.org|title=Allenatori Storia|date=[[25 July]] [[2007]]|access-date=8. 8. 2008|archive-date=25. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110725001316/http://forzajuve.altervista.org/nuova_pagina_9.htm|url-status=dead}}</ref> <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Nacionalnost !|Period |- |align=left|Jenő Károly |{{Flagicon|MAĐ}} |align=left|1923–1926 |- |align=left|József Viola |{{Flagicon|MAĐ}} |align=left|1926 |- |align=left|József Viola |{{Flagicon|MAĐ}} |align=left|1926–1928 |- |align=left|George Aitken |{{Flagicon|ŠKO}} |align=left|1928–1930 |- |align=left|Carlo Carcano |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1930–1935 |- |align=left|Carlo Bigatto<br />Benedetto Gola |{{Flagicon|ITA|1861}}<br />{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1935 |- |align=left|Virginio Rosetta |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1935–1939 |- |align=left|Umberto Caligaris |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1939–1941 |- |align=left|Federico Munerati |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1941 |- |align=left|Giovanni Ferrari |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1941–1942 |- |align=left|Luis Monti |{{Flagicon|ARG}} / {{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1942 |- |align=left|Felice Borel |{{Flagicon|ITA|1861}} |align=left|1942–1946 |- |align=left|Renato Cesarini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1946–1948 |- |align=left|William Chalmers |{{Flagicon|ŠKO}} |align=left|1948–1949 |- |align=left|Jesse Carver |{{Flagicon|ENG}} |align=left|1949–1951 |- |align=left|Luigi Bertolini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1951 |- |align=left|György Sárosi |{{Flagicon|MAĐ|1949}} |align=left|1951–1953 |- |align=left|Aldo Olivieri |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1953–1955 |- |align=left|Sandro Puppo |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1955–1957 |- |align=left|Ljubiša Broćić |{{Flagicon|JUG}} |align=left|1957–1959 |- |align=left|Teobaldo Depetrini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1959 |- |align=left|Renato Cesarini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1959–1961 |- |align=left|Carlo Parola |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1961 |- |align=left| Gunnar Gren<br />Július Korostelev |{{Flagicon|ŠVE}}<br />{{Flagicon|ČEŠ}} |align=left|1961 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable sortable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Nacionalnost !|Period |- |align=left|Carlo Parola |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1961–1962 |- |align=left|Paulo Amaral |{{Flagicon|BRA}} |align=left|1962–1964 |- |align=left|Eraldo Monzeglio |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1964 |- |align=left|Heriberto Herrera |{{Flagicon|PAR}} |align=left|1964–1969 |- |align=left|Luis Carniglia |{{Flagicon|ARG}} |align=left|1969–1970 |- |align=left|Ercole Rabitti |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1970 |- |align=left|Armando Picchi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1970–1971 |- |align=left|Čestmír Vycpálek |{{Flagicon|ČEŠ}} |align=left|1971–1974 |- |align=left|Carlo Parola |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1974–1976 |- |align=left|Giovanni Trapattoni |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1976–1986 |- |align=left|Rino Marchesi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1986–1988 |- |align=left|Dino Zoff |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1988–1990 |- |align=left|Luigi Maifredi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1990–1991 |- |align=left|Giovanni Trapattoni |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1991–1994 |- |align=left|Marcello Lippi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1994–1999 |- |align=left|Carlo Ancelotti |{{Flagicon|ITA}} |align=left|1999–2001 |- |align=left|Marcello Lippi |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2001–2004 |- |align=left|Fabio Capello |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2004–2006 |- |align=left|Didier Deschamps |{{Flagicon|FRA}} |align=left|2006–2007 |- |align=left|Giancarlo Corradini |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2007 |- |align=left|Claudio Ranieri |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2007–2009 |- |align=left|Ciro Ferrara |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2009–2010 |- |align=left|Alberto Zaccheroni |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2010 |- |align=left|[[Luigi Delneri]] |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2010–2011 |- |align=left|[[Antonio Conte]] |{{Flagicon|ITA}} |align=left|2011–2014 |- |[[Massimiliano Allegri]] |{{flagicon|ITA}} |2014- |} |} </div> == Kurioziteti == Juventus je najuspješniji klub u historiji italijanskog [[nogomet]]a. Osvojio je 36 puta nacionalni šampionat, što je daleko najviše i drži rekord u broju uzastopnih ''scudetta'' (devet, [[Serie A 2011/2012.|2011/12]] – [[Serie A 2019/2020.|2019/20]]). Imaju 66 službenu titulu; 55 u [[Italija|Italijii]] 11 internacionalnih, što ga čini trećim klubom po uspješnosti u europskim takmičenjima (poslije [[Real Madrid]]a i [[AC Milan|Milana]]). Na globalnom nivou, [[Juventus]] je šesti po uspješnosti kada se saberu sve titule u šest kontinentalnih asocijacija koje objedinjuje [[FIFA]]. Osvojili su i tri puta [[Kup UEFA]] čime djele taj rekord sa [[Liverpool]]om i [[Internazionale]]om. Juventus je jedini tim u [[Italija|Italiji]] koji je zaslužio da nosi dvije zvjezdice na svom dresu (svaka jedna zvjezdica predstavlja 10 titula [[Serie A]]). Prvi put u nakon sezone 1957/58, a druga nakon sezone 1981/82. Također su prvi koji su stigli da dvaput osvoje duplu krunu (za [[Serie A|nacionalni šampionat]] i [[Kup Italije|nacionalni kup]]), u sezonama 1959/60 i 1994/95. Treću zvjezdicu stavili su u sezoni 2015/16. zajedno sa novim dresovima. Jedini je klub koji je osvojio sva internacionalna takmičenja i prvi koji je osvojio tri glavna [[UEFA|UEFA-ina]] takmičenja, za šta je [[UEFA]] dodijelila specijalno prizanje Juventusu. Po [[FIFA|FIFA-inoj]] listi najuspješnih klubova 20. stoljeća, [[Juventus]] je bio pozicioniran na 7. mjesto (najviše od italijanskih klubova). IFFHS je torinskom klubu dodijelio treće mjesto na listi najboljih svijetskih klubova u periodu od 1991-2009 poslije [[Barcelona|Barcelone]] i [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]]. Drže rekord po broju uzastopno dobijenih nagrada za najboljeg igrača Europe (četiri) koje su osvojili [[Michel Platini]] i [[Paolo Rossi]] u periodu od 1982 do 1985. godine. Također, šest od ukupno devet igrača koji su osvojili [[Kup Šampiona]] ([[UEFA Liga prvaka]]), [[Kup pobjednika kupova]] i [[Kup UEFA]] ([[UEFA Evropska liga|Europsku ligu]]) su došla iz [[Juventus]]a. == Statistika i rekordi == [[Datoteka:Alessandro Del Piero 2008 cropped.jpg|mini|160px|desno|Alessandro Del Piero]] [[Alessandro Del Piero]] je rekorder po broju nastupa u svim takmičenjima (6. aprila 2008. godine je srušio rekord [[Gaetano Scirea|Gaetana Sciree]] od 552 utakmice) kao i po broju nastupa u [[Serie A|Seriji A]] (protiv [[Cagliari Calcio|Cagliarija]] 5. februara 2011. godine postavio novi rekord). Do tada rekorder je bio [[Giampiero Boniperti]] sa 444 nastupa. 10. januara 2006. godine [[Alessandro Del Piero]] je prestigao rekord [[Giampiero Boniperti|Bonipertija]], star 45 godina, od 182 gola u svim natjecanjima, a isto je to učinio i u okvirima [[Serie A]] 24. oktobra 2010. godine. U sezoni 1933/34, [[Felice Placido]] je sa 31 golom u 34 utakmice postavio rekord kluba koji i danas traje kao igrač sa najviše golova u jednoj sezoni u [[Serie A]]. U svim takmičenjima rekorder je [[Ferenc Hirzer]] sa 35 golova u 26 nastupa (rekord za italijanski nogomet) i to još u sezoni 1925/26. [[Omar Enrique Sivori]] je sezone 1960/61 postavio rekord po broju postignutih golova u jednom meču, također italijanski rekord. Tada je postigao šest [[Internazionale]]u. Prva službena utakmica [[Juventus]]a u historiji je odigrana 1900. godine u okviru tadašnjeg italijanskog šampionata protiv [[F.C. Torinese|Torinesea]] koji je pobjedio 1-0. Najveća pobjeda je ostvarena nad Centom 15-0 u sezoni 1926/27, u drugoj rundi [[Kup Italije|Kupa Italije]]. Što se tiče [[Serie A]] najveće su ostvarili u sezoni 1928/29 rezultatom 11-0. Protivnici su bili Fiorentina i Fiumana. Najteži porazi u ligi su nanijeli [[AC Milan|Milan]] 1912. (1-8) i [[Torino F.C.|Torino]] 1913. godine (0-8). ''Stara dama'' je italijanski rekorder po broju datih golova u jednoj sezoni; 106. U sezoni 1992/93 to su ostvarili u [[Serie A]] (59), [[Kup Italije|Kupu Italije]] (16) i [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] (31). === Rekordi === {| class="wikitable sortable" !Tip takmičenja !Takmičenje !Br. Titula !Sezone |- | rowspan="4" |Domaći |[[Serie A]] |36* |[[Prima Categoria 1905.|1905]], [[Serie A 1925/1926.|1925/26]], [[Serie A 1930/1931.|1930/31]], [[Serie A 1931/1932.|1931/32]], [[Serie A 1932/1933.|1932/33]], [[Serie A 1933/1934.|1933/34]], [[Serie A 1934/1935.|1934/35]], [[Serie A 1949/1950.|1949/50]], [[Serie A 1951/1952.|1951/52]], [[Serie A 1957/1958.|1957/58]], [[Serie A 1959/1960.|1959/60]], [[Serie A 1960/1961.|1960/61]], [[Serie A 1966/1967.|1966/67]], [[Serie A 1971/1972.|1971/72]], [[Serie A 1972/1973.|1972/73]], [[Serie A 1974/1975.|1974/75]], [[Serie A 1976/1977.|1976/77]], [[Serie A 1977/1978.|1977/78]], [[Serie A 1980/1981.|1980/81]], [[Serie A 1981/1982.|1981/82]], [[Serie A 1983/1984.|1983/84]], [[Serie A 1985/1986.|1985/86]], [[Serie A 1994/1995.|1994/95]], [[Serie A 1996/1997.|1996/97]], [[Serie A 1997/1998.|1997/98]], [[Serie A 2001/2002.|2001/02]], [[Serie A 2002/2003.|2002/03]], [[Serie A 2004/2005.|2004/05]]<sup>[[Italijanski nogometni skandal 2006.|m]]</sup>, [[Serie A 2005/2006.|2005/06]]<sup>[[Italijanski nogometni skandal 2006.|m]]</sup>, [[Serie A 2011/2012.|2011/12]], [[Serie A 2012/2013.|2012/13]], [[Serie A 2013/2014.|2013/14]], [[Serie A 2014/2015.|2014/15]], [[Serie A 2015/2016.|2015/16]], [[Serie A 2016/2017.|2016/17]], [[Serie A 2017/2018.|2017/18]], [[Serie A 2018/2019.|2018/19]], [[Serie A 2019/2020.|2019/20.]] |- |[[Serie B]] |1 |[[Serie B 2006/2007.|2006/07.]] |- |[[Italijanski kup]] |15* |[[Italijanski kup 1937/1938.|1937/38]], [[Italijanski kup 1941/1942.|1941/42]], [[Italijanski kup 1958/1959.|1958/59]], [[Italijanski kup 1959/1960.|1959/60]], [[Italijanski kup 1964/1965.|1964/65]], [[Italijanski kup 1978/1979.|1978/79]], [[Italijanski kup 1982/1983.|1982/83]], [[Italijanski kup 1989/1990.|1989/90,]] [[Italijanski kup 1994/1995.|1994/95]], [[Italijanski kup 2014/2015.|2014/15]], [[Italijanski kup 2015/2016.|2015/16]], [[Italijanski kup 2016/2017.|2016/17]], [[Italijanski kup 2017/2018.|2017/18]], [[Italijanski kup 2020/2021.|2020/21]], [[Italijanski kup 2023/2024.|2023/24.]] |- |[[Italijanski superkup]] |9* |[[Italijanski superkup 1995.|1995]], [[Italijanski superkup 1997.|1997]], [[Italijanski superkup 2002.|2002]], [[Italijanski superkup 2003.|2003]], [[Italijanski superkup 2012.|2012]], [[Italijanski superkup 2013.|2013]], [[Italijanski superkup 2015.|2015]], [[Italijanski superkup 2018.|2018]], [[Italijanski superkup 2020.|2020.]] |- | rowspan="5" |Kontinentalni |[[UEFA Liga prvaka]] |2 |[[Kup evropskih šampiona 1984/1985.|1984/85]], [[UEFA Liga prvaka 1995/1996.|1995/96.]] |- |[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1 |[[UEFA Kup pobjednika kupova 1983/1984.|1983/84.]] |- |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA/UEFA Evropska liga]] |3 |[[UEFA Evropska liga 1976/1977.|1976/77]], [[UEFA Evropska liga 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Evropska liga 1992/1993.|1992/93]] |- |[[UEFA Superkup]] |2 |[[UEFA Superkup 1984.|1984]], [[UEFA Superkup 1996.|1996.]] |- |[[UEFA Intertoto kup]] |1 |[[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]] |- |Svjetski |[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] |2 |[[Interkontinentalni kup 1985 (nogomet)|1985]], [[Interkontinentalni kup 1996 (nogomet)|1996.]] |} ==== Napomene ==== * * - Rekord * <sup>m</sup> - Titule oduzete nakon [[Italijanski nogometni skandal 2006.|italijanskog nogometnog skandala 2006.]] == Doprinos italijanskoj reprezentaciji == Generalno, gledajući kroz historiju, Juventus je tim koji je dao najviše igrača [[Italijanska nogometna reprezentacija|italijanskoj reprezentaciji]] te je jedini domaći tim koji je od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|drugog održanog svjetskog prvenstva u Italiji 1934. godine]] imao svoje igrače u svakoj selekciji. Posebno su se isticali igrači iz dvije zlatne ere kluba; iz ''Quinquennio d'Oro'' u periodu od 1931. do 1935. godine te ere ''Ciclo Leggendario'' od 1972. do 1986. godine. == Međunarodna finala == [[UEFA Liga Prvaka|Liga (Kup) prvaka]] {| {{prettytable}} || 1972/73. || Juventus || 0-1 || '''Ajax Amsterdam''' |- || 1982/83. || Juventus || 0-1 || '''Hamburger SV''' |- || 1984/85. || '''Juventus''' || 1-0 || Liverpool |- || 1995/96. || '''Juventus''' || 1-1 (4-2 11-m) || Ajax Amsterdam |- || 1996/97. || Juventus || 1-3 || '''Borussia Dortmund''' |- || 1997/98. || Juventus || 0-1 || '''Real Madrid''' |- || 2002/03. || Juventus || 0-0 (2-3 11-m) || '''Milan''' |- |2014/15. |Juventus |1-3 |'''Barcelona''' |- |2016/17. |Juventus |1-4 |'''Real Madrid''' |} [[Kup pobjednika kupova]] {| {{prettytable}} || 1983/84. || '''Juventus''' || 2-1 || Porto |} [[Kup UEFA]] / [[Kup velesajamskih gradova]] {| {{prettytable}} || 1965/66. || Juventus || 0-1 || '''Ferencvaros Budimpešta''' |- || 1970/71. || Juventus || 2-2, 1-1 || '''Leeds United''' |- || 1976/77. || '''Juventus''' || 1-0, 1-2 || Athletic Bilbao |- || 1989/90. || '''Juventus''' || 3-1, 0-0 || Fiorentina Firenza |- || 1992/93. || '''Juventus''' || 3-1, 3-0 || Borussia Dortmund |- || 1994/95. || Juventus || 0-1, 1-1 || '''Parma''' |} [[Evropski superkup]] {| {{prettytable}} || 1984. || '''Juventus''' || 2-0 || Liverpool |- || 1996. || '''Juventus''' || 6-1, 3-1 || Paris Saint Germain |} [[Interkontinentalni kup]] {| {{prettytable}} || 1973. || Juventus || 0-1 || '''Independiente Avellaneda''' |- || 1985. || '''Juventus''' || 2-2 (4-2 11-m) || Argentinos Juniors Buenos Aires |- || 1996. || '''Juventus''' || 1-0 || River Plate Buenos Aires |} == Proizvođači opreme i sponzori == {| class="wikitable sortable" !Period !Proizvođači opreme !Sponzori na dresu |- |1979 - 1989. | rowspan="6" |Kappa |Ariston |- |1989 - 1992. |Upim |- |1992 - 1995. |Danone |- |1995 - 1998. |[[Sony]] / Sony minidisc |- |1998 - 1999. |D+Libertà digitale / Tele+ |- |1999 - 2000. |CanalSatellite / D+Libertà digitale / [[Sony]] |- |2000 - 2001. |Ciao Web / Lotto |Sportal.com / Tele+ |- |2001 - 2002. | rowspan="2" |Lotto |FASTWEB / Tu Mobile |- |2002 - 2003. | rowspan="2" |FASTWEB / Tamoil |- |2003 - 2004. | rowspan="6" |Nike |- |2004 - 2005. |SKY Italia / Tamoil |- |2005 - 2007. |Tamoil |- |2007 - 2010. |New Holland FIAT Group |- |2010 - 2012. |BetClic / Balocco |- |2012 - 2015. | rowspan="2" |FIAT S.p.A. (Jeep) |- |2015 - 2018. |Adidas |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Juventus FC}} * {{službeni sajt|http://www.juventus.com}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50139/profile/index.html Juventus FC] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-juventus-31085/index.html Juventus FC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043731/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-juventus-31085/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/juventus Juventus FC] na legaseriea.it {{Juventus FC - klub}} {{Sezone Juventusa}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = Juventus u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Intertoto kupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{EUK}} }} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Juventus FC|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1897.]] [[Kategorija:Sport u Torinu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] 180yjim634379whopt6ehnvlmhhwyom Adnan Osmanhodžić 0 29299 3897767 3764574 2026-06-08T07:08:02Z Panasko 146730 dodana IK 3897767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Adnan Osmanhodžić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|5|24}} | rodnigrad = [[Tuzla]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 180&nbsp;cm | pozicija = [[Vezni igrač]] | trenutniklub = [[FK Tuzla City|Tuzla City]] (pomoćni trener) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1977–1989. | omladinskipogoni = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | godine1 = 1989. | klubovi1 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 1989–1990. | klubovi2 = →[[NK Bjelovar]] (posudba) | nastupi(golovi)2 = 13 (3) | godine3 = 1990–1991. | klubovi3 = →[[Jedinstvo Kalesija|Jedinstvo]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 18 (6) | godine4 = 1994–1995. | klubovi4 = [[FC Ingolstadt 04|Ingolstadt 04]] | nastupi(golovi)4 = 11 (2) | godine5 = 1995–1996. | klubovi5 = [[Triestina Calcio]] | nastupi(golovi)5 = 18 (1) | godine6 = 1995–2000. | klubovi6 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)6 = 91 (16) | godine7 = 2000–2005. | klubovi7 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)7 = 96 (21) | godine8 = 2005–2008. | klubovi8 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)8 = 41 (6) | godine9 = 2008–2009. | klubovi9 = [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstvo]] | nastupi(golovi)9 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1999. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | trenergodine = 2009.<br />2023. | trenerklubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (privremeni trener)<br />[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (privremeni trener) | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} '''Adnan Osmanhodžić''' ([[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], 24. maj 1971), [[Bosanci|bosanskohercegovački]] bivši [[nogomet]]aš i reprezentativac.<ref>{{cite web |url=http://www.vidiportal.ba/sport/fudbal/24925-feljton-jedan-na-jedan-nogometni-romantiar-adnan-osmanhodi-buco |title=Nogometni romantičar Adnan Osmanhodžić-Buco |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150207031804/http://www.vidiportal.ba/sport/fudbal/24925-feljton-jedan-na-jedan-nogometni-romantiar-adnan-osmanhodi-buco |archive-date=7. 2. 2015 |access-date=28. 11. 2023 |archive-date=7. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150207031804/http://www.vidiportal.ba/sport/fudbal/24925-feljton-jedan-na-jedan-nogometni-romantiar-adnan-osmanhodi-buco }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/276/t27610.shtml|title=Najveći uspjeh "Sarajeva" je Pajin povratak|access-date=28. 11. 2023|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304085759/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/276/t27610.shtml|url-status=dead|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304085759/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/276/t27610.shtml}}</ref> Karijeru je započeo u tuzlanskoj [[FK Sloboda Tuzla|Slobodi]], da bi 1994. otišao za [[Njemačka|Njemačku]], a potom u [[Italija|Italiju]] gdje je odigrao sezonu za Triestini. 1996. se vraća u [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Po povratku nastupa za Slobodu, [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i ponovo Slobodu. Odigrao je i 2 utakmice za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]]. U prelaznom roku sezone 2007/2008. posuđen je ekipi [[NK Bratstvo Gračanica|Bratstva]] iz [[Gračanica|Gračanice]], novom članu [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prve lige Federacije BiH]], no odmah je vraćen sa posudbe nazad u Slobodu gdje je nastupio još jednu sezonu. Posljednja utakmica mu je bila u [[Mostar]]u protiv [[HŠK Zrinjski|Zrinjskog]] u revanš meču finala KUP-a.<ref>{{cite web|url=http://www.national-football-teams.com/player/15241/Adnan_Osmanhodzic.html|title=Adnan Osmanhodžić}}</ref> == Klubovi == * [[FK Sloboda Tuzla]] * [[NK Bratstvo Gračanica]] (posudba) * [[FK Sloboda Tuzla]] * [[FK Sarajevo]] * [[U.S. Triestina Calcio|Triestina]] * [[MTF Ingolstadt]] * [[FK Sloboda Tuzla]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20070408085328/http://www.bhdani.com/arhiva/276/t27610.shtml Intervju-članak u Danima] {{stub-bh-biog}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Osmanhodžić, Adnan}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] jk5q2wl4lap4b6t7yp5he95xhw5bbpv Jusuf Hadžifejzović 0 29502 3897757 3850666 2026-06-08T00:22:28Z Bosancica by MK 173186 Znatno promijenjen originalni članak 3897757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Jusuf Hadžifejzović | slika = Jusuf Hadžifejzović.jpg | opis_slike = Jusuf Hadžifejzović, Charlama, februar 2022. | datum_rođenja = 1956. | mjesto_rođenja = [[Prijepolje]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | država za kategoriju = BiH | nacionalnost = | obrazovanje = Akademija likovnih umetnosti u Beogradu<br>Državna akademija umjetnosti u Düsseldorfu (postdiplomski) | supružnik = | period = 1980–danas | vrsta_umjetnosti = [[Konceptualna umjetnost]], performans, instalacija, gvaš | djela = ''Jugoslovenska dokumenta'' (suosnivač)<br>''Ars Aevi'' (suosnivač)<br>''Charlama – Strah od pitke vode'' (performans)<br>''Depo Kafe'' (projekat)<br>''Prodavnica praznina'' (ciklus radova) | utjecao = | utjecali = [[Klaus Rinke]] | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} [[Datoteka:Jusuf Hadžifejzović.JPG|mini|desno|300px|Performans Jusufa Hadžifejzovića, Charlama – Strah od pitke vode]] [[Datoteka:Jusuf Hadžifejzović 2.JPG|mini|desno|300px|Performans Jusufa Hadžifejzovića, Charlama – Strah od pitke vode]] [[Datoteka:Depo kafe u galeriji IPC u Sarajevu.JPG|mini|desno|300px|Depo kafe u sarajevskoj galeriji IPC, festival Sarajevska zima 2004.]] '''Jusuf Hadžifejzović''' (rođen u [[Prijepolje|Prijepolju]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] savremeni [[umjetnik]] koji živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Antwerpen]]u. Njegovo umjetničko djelovanje obuhvata [[slikarstvo]], [[performans]] i [[Konceptualna umjetnost|konceptualnu umjetnost]], a prepoznat je po značajnom doprinosu razvoju savremene umjetničke scene u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i regionu.<ref name="ULUKS_Hadzifejzovic">{{cite web |title=Jusuf Hadžifejzović |url=https://uluks.ba/portfolio_page/jusuf-hadzifejzovic/ |website=Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo (ULUKS) |access-date=8. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ==Biografija== === Rani život i obrazovanje === Hadžifejzović se školovao na Školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu (1971–1976), nakon čega je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu (1976–1980), gdje je diplomirao u klasi profesora Stojana Ćelića. Postdiplomske studije završio je na Državnoj akademiji umjetnosti u [[Düsseldorf|Düsseldorfu]] (1980–1982), u klasi profesora [[Klaus Rinke|Klausa Rinkea]].<ref name="L_Internationale_Hadzifejzovic">{{cite web |title=Jusuf Hadžifejzović |url=https://archive-2014-2024.internationaleonline.org/people/jusuf_had_ifejzovi/ |website=L'Internationale Online |access-date=8. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hadžifejzović-Biografija">{{cite web |title=Biografija i CV Jusufa Hadžifejzovića |url=https://hadzifejzovicjusuf.wordpress.com/biocv/ |website=Zvanični veb-sajt Jusufa Hadžifejzovića |language=bs |access-date=8. 6. 2026}}</ref><ref name="art-transalpin.com">{{cite web |title=Jusuf Hadžifejzović. Vlasništvo Praznine |url=https://art-transalpin.com/1371-2/ |website=Art-transalpin |access-date=8. 6. 2026 |archive-date=23. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220523214441/https://art-transalpin.com/1371-2/ |url-status=dead }}</ref> === Početak umjetničkog djelovanja === Umjetničku karijeru započeo je kao [[Slikarstvo|slikar]], ali od kraja 1970-ih njegov rad se usmjerava ka [[Performans|performansu]] i [[Konceptualna umjetnost|konceptualnim umjetničkim]] praksama. Rani javni performansi datiraju iz 1979. u [[Pula|Puli]], čime započinje njegovo intenzivnije bavljenje izvedbenom i eksperimentalnom umjetnošću.<ref name="L_Internationale_Hadzifejzovic" /> == Umjetnički rad == === Depotografija i rad s objektima === Jedna od centralnih karakteristika njegovog rada jeste specifičan pristup predmetima iz skladišnih prostora (depoa), koje prikuplja, reorganizuje i ponovo izlaže u formi instalacija. Ova praksa kasnijim interpretacijama postaje prepozna kao „depotografija“ i zasniva se na ″arheološkom″ istraživanju odbačenih i pohranjenih objekata.<ref name="L_Internationale_Hadzifejzovic" /><ref name="Dobrila_2018">{{cite web |last=Dobrila |first=Peter Tomaž |date=2018 |title=Jusuf Hadžifejzović: Shop of Emptiness |url=http://www.kibla.org/fileadmin/kibla/Kibela/Galerijski_listi/2018/GL_Jusof_Peco_ANG.pdf |website=KIBLA / artKIT Gallery |publisher=KID KIBLA |location=Maribor |format=PDF |access-date=8. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pristup interpretira se kao kritičko preispitivanje institucionalnog statusa umjetničkog predmeta, pri čemu se objekti ″oslobađaju iz depoa″ i ponovo dobivaju javnu vidljivost kroz izložbeni prostor.<ref name="Dobrila_2018" /> === Performans i konceptualna praksa === Hadžifejzović je prepoznat po performansima koji tematiziraju kolektivno sjećanje, traumu i gubitak. Njegov rad obuhvata performans, instalaciju i različite oblike participativne umjetničke prakse.<ref name="L_Internationale_Hadzifejzovic" /> ==== ″Strah od pitke vode″ ==== Jedan od njegovih najpoznatijih radova je performans ″Strah od pitke vode″, koji je prvi put izveden u kontekstu Cetinjskog bijenala 1994. Performans je kasnije višestruko reinterpretiran i izvođen u različitim muzejskim i galerijskim prostorima, uključujući [[Sarajevo]], [[Beograd]], [[Zagreb]], [[Pula|Pulu]], [[Podgorica|Podgoricu]], [[Seoul|Seoul]] i [[Antwerpen]].<ref name="L_Internationale_Hadzifejzovic" /><ref name="Dobrila_2018" /> === Slikarstvo i savremeni rad === Od 1990-ih godina Hadžifejzović kontinuirano razvija praksu koja povezuje performans, instalaciju i slikarstvo, uključujući i radove koji se oslanjaju na [[analitičko slikarstvo]] i upotrebu pronađenih objekata u likovnim strukturama. Njegova umjetnička praksa obuhvata i participativne i alternativne galerijske formate, kroz koje istražuje odnos umjetnika, publike i prostora.<ref name="ULUKS_Hadzifejzovic" /><ref name="Dobrila_2018" /> == Institucionalni rad == === Jugoslovenska dokumenta i Sarajevsko bijenale === Hadžifejzović je jedan od osnivača i inicijatora projekta ″Jugoslovenska dokumenta″ i ″Sarajevskog bijenala savremene umjetnosti″. Ovi projekti su tokom 1980-ih godina imali značajnu ulogu u afirmaciji sarajevske umjetničke scene na [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] i međunarodnom nivou.<ref name="ULUKS_Hadzifejzovic" /> === Ars Aevi === Hadžifejzović je jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]], projekta usmjerenog ka uspostavi muzeja savremene umjetnosti u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="ULUKS_Hadzifejzovic" /> == Međunarodna djelatnost == Hadžifejzović je učestvovao na brojnim međunarodnim izložbama savremene umjetnosti u [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]], čime je ostvario značajnu međunarodnu prisutnost i afirmaciju.<ref name="ULUKS_Hadzifejzovic" /> == Galerijski rad == Hadžifejzović već dugi niz godina vodi [[Galerija Charlama|Galeriju Charlama]] u Sarajevu, koja je postala prostor za prezentaciju brojnih umjetnika iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i inostranstva, te važna platforma alternativne umjetničke scene. == Odabrane samostalne izložbe i performansi == === 2014. === * Memory Lane, Contemporary Art Scene from Bosnia and Herzegovina – performans „Schöne Grüsse Aus Der Banditen Strasse“, Galerie Agnès b, Pariz, Francuska * Dekodiranja, savremena umjetnost Bosne i Hercegovine – performans „Strah od pitke vode – 20 godina poslije“, Galerija Miodrag Dado Đurić, Cetinje, Crna Gora * Muzej depotografije, CKA Charlama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina === 2013. === * Bosnalijek, Gallery Java, Bosna i Hercegovina * Ne boj se, performans, Galerija Zvono, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Festival für Aktionskunst BONE 16 – performans „Razveselite vaše u tuđini“, Schlachthaus Theater, Bern, Švicarska * Projekat Emporio Drangularium (izložba u nastajanju), CKA Charlama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina === 2012. === * Međunarodni festival Mikser – „Depotografija Beograd“, Srbija * Projekat Emporio Drangularium (izložba u nastajanju), CKA Charlama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina === 2011. === * Demonstracija preslikavanje, Galerija Branko Ružić, Slavonski Brod, Hrvatska * Property of Emptiness, Golo Brdo, Rovinj, Hrvatska * Leftovers, performans, Golo Brdo, Rovinj, Hrvatska * Andy Warhol in Bugojno, ulični performans, Bugojno, Bosna i Hercegovina * Imitation, performans (s Colour Crew), Bugojno, Bosna i Hercegovina * Projekat Emporio Drangularium (izložba u nastajanju), CKA Charlama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina === 2010. === * Depotgraphy Europe, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina * Aula Magna Demonstration, Università Sapienza, Rim, Italija * Photographs, Charlama Gallery, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Od Rima do Sušaka, KUNS Gallery, Rijeka, Hrvatska * Leftovers, KUNS Gallery, Rijeka, Hrvatska * Charlama Demonstration, Days of Performance, Varaždin, Hrvatska * Projekat Emporio Drangularium (izložba u nastajanju), CKA Charlama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina === 2009. === * Performance for Günther Paul, MACRO – Museo d’Arte Contemporanea, Rim, Italija * Depotgraphia Roma, MLAC – Museo Laboratorio di Arte Contemporanea, Rim, Italija * Split Demonstration, Dopust Performance Festival, Split, Hrvatska * Drangularium, Charlama Project – Subdokumenta 09/2010, Sarajevo, Bosna i Hercegovina === 2008. === * Alchimie tautologiche, Erica Fiorentini Gallery, Rim, Italija === 2007. === * Belgrade Demonstration, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd, Srbija === 2006. === * Charlama. Fear of Drinking Water, Ars Aevi & Muzej Sarajeva, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Charlama, Kappatos Gallery – Hotel Imperial, Atina, Grčka === 2005. === * Charlama, Karantena / Otok Gallery, Dubrovnik, Hrvatska * Charlama, Split Summer, Dioklecijanova palača, Split, Hrvatska * Charlama, Jan Palach Multimedia Centre / Open Circle Gallery, Rijeka, Hrvatska * At the Dentist’s, 5. Cetinjski bijenale, Cetinje, Crna Gora * Charlama, Osijek Fortress, Osijek, Hrvatska * Charlama, La Nuova Pesa Gallery, Rim, Italija === 2004. === * La Nuova Pesa Gallery (s E. Winkelhofer), Rim, Italija === 2003. === * Scarecrows Depotgraphy, Ars Aevi – Collegium Artisticum, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Objects-Installations, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Hrvatska * Prototypes and Mools (s Vladimir Dodig Trokut), Open Circle Gallery, Rijeka, Hrvatska === 2002. === * Depotgraphers in Brugge, Hans Memling Museum, Brugge, Belgija * Charlama, Memling Museum, Brugge, Belgija === 2001. === * Charlama Depot, Museum Casino, Luksemburg * Charlama Depot, 6. međunarodni teatarski festival PUF, Pula, Hrvatska * Goli Otok Depot Café, Goli Otok, Hrvatska * Charlama Depot, MESS, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Charlama Depot, Sopotnica Art-Session, Prijepolje, Srbija === 2000. === * Budva Depot, 14. festival Grad teatar, Budva, Crna Gora * Dunkerque Depot, Galerie de l’Académie des Beaux-Arts, Dunkirk, Francuska === 1999. === * Rijeka Depot, Open Circle Gallery, Rijeka, Hrvatska * Dubrovnik Depot, Karantena / Otok Gallery, Dubrovnik, Hrvatska * Rijeka Depot – Fashion Show, Filodrammatica, Rijeka, Hrvatska * Antwerp Depot, Cultureel Centrum Berchem, Antwerpen, Belgija === 1998. === * Istanbul – Ljubljana – Sittard Depot, Kunstcentrum Sittard, Nizozemska * Balkan Man – Caritas Man, Moderna galerija, Ljubljana, Slovenija === 1997. === * Sarajevo Depot, Meeting Point – Ćulhan, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Immaterial Zone Yves Klein, Cetinjski bijenale, Cetinje, Crna Gora === 1995. === * Depot Demonstration, Johannesburg Biennale, Južnoafrička Republika * Ljubljana Depot Café, ŠKUC Gallery, Ljubljana, Slovenija * Depot Demonstration, Mitzpe Ramon, Izrael === 1994. === * Strasbourg – Le Mans Depot, Musée d’Art Moderne, Strasbourg, Francuska * Scarecrows Depotgraphy, Dennis Anderson Gallery, Antwerpen, Belgija * Future is Now, École des Arts Décoratifs, Strasbourg, Francuska * Amsterdam Depot Kitchen, W139 Gallery, Amsterdam, Nizozemska * Fear of Drinking Water, 2. Cetinjski bijenale, Cetinje, Crna Gora === 1993. === * Sarajevo Sevdah / Berlin Depot, Kunst-Werke, Berlin, Njemačka * Antwerp Depot, Dennis Anderson Gallery, Antwerpen, Belgija === 1992. === * Last Supper, Sarajevo Winter Festival, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * From Kitsch to Blood is Just One Step, Festival Tower of Babel, Helsinki, Finska * Future is Now / Destruction of Image, Le Mans, Francuska === 1991. === * Triumphal Alley and Trophies Hospital, Krzysztofory Gallery, Krakow, Poljska * Sarajevo Depot Café, Obala Theatre, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * From Kitsch to Blood is Just One Step, 1. Cetinjski bijenale, Cetinje, Crna Gora === 1990. === * Sarajevo Depot Café, Nacionalna galerija BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina * Sarajevo Depot Café, Energoinvest / Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo === 1989. === * Premeditative Depotography, ANUBiH, Sarajevo * From Kitsch to Blood is Just One Step, Red Gallery, Sarajevo * Ich bin keine Kapitan, Banja Luka, Bosna i Hercegovina === 1985. === * Zenica Depot, Extended Media Gallery, Zagreb, Hrvatska * Tango Amorales, Collegium Artisticum, Sarajevo * Youth Meeting ’85, Cvijeta Zuzorić Gallery, Beograd, Srbija === 1984. === * Installation Exhibition, City Hall, Sarajevo * Artist Gets Ready for an Exhibition Opening, Collegium Artisticum, Sarajevo * Kunstwollen Radenko Mišević, City Hall, Sarajevo === 1979. === * Last Supper, Pula, Hrvatska == Također pogledajte == * [[Venecijansko bijenale]] * [[Konceptualna umjetnost]] * [[Ars Aevi]] * [[Klaus Rinke]] == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://hadzifejzovicjusuf.wordpress.com/biocv/ Zvanični veb-sajt Jusufa Hadžifejzovića – Biografija i CV] *[https://art-transalpin.com/1371-2/ Jusuf Hadžifejzović, Vlasništvo Praznine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220523214441/https://art-transalpin.com/1371-2/ |date=23. 5. 2022 }} {{DEFAULTSORT:Hadžifejzović, Jusuf}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Prijepolje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] 47cj3vue3breb1l9ilgmgjuksnwo5y9 Zovem se Crvena 0 30002 3897683 3894894 2026-06-07T12:36:02Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897683 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Zovem se Crvena | naziv_originala = ''Benim Adım Kırmızı'' | prijevod = | slika = | opis_slike = | autor = [[Orhan Pamuk]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Turska]] | jezik = [[turski jezik]] | žanr = | vrsta_djela = [[roman]] | izdavač = | datum_izdanja = [[1998]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Zovem se Crvena''''' ([[turski jezik|tur.]] ''Benim Adım Kırmızı'') je roman [[turska|turskog]] književnika i dobitnika [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2006]]. [[Orhan Pamuk|Orhana Pamuka]] iz [[1998]]. [[Roman]] je dobio nagradu "International IMPAC Dublin Literary Award" [[2003]]. "Zovem se Crvena" već dvije i pol godine ne silazi s liste najčitanijih knjiga u Hrvatskoj, a do čitatelja stiže u prijevodu dr. Ekrema Čauševića i Marte Andrić (Izdanje Vuković-Runjić, Zagreb 2004) Knjiga je od objavljivanja prevedena na više od 60 jezika.<ref>{{Cite web|url=http://www.orhanpamuk.net/news.aspx?id=25&lng=eng|title=Orhan Pamuk Official Web Site}}</ref> Francuski prijevod osvojio je francuski [[Prix du Meilleur Livre Étranger]], a talijanska verzija [[Premio Grinzane Cavour]] 2002. Engleski prijevod, ''My Name Is Red'', osvojio je [[Međunarodna Dablinska književna nagrada|Međunarodnu Dablinsku književnu nagradu]] 2003.<ref name="IMPAC2003">{{Cite web|url=http://www.impacdublinaward.ie/2003/Winner.htm|title=2003: Winner|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503113651/http://www.impacdublinaward.ie/2003/Winner.htm|archive-date=3. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> Kao priznanje za svoj status u Pamukovom opusu, roman je ponovo objavljen u prijevodu [[Erdağ Göknar|Erdağa Göknara]] kao dio serije "Savremeni klasici [[Everyman's Library|u svakodnevnoj biblioteci"]] 2010. [[BBC Radio 4]] emitovao je adaptaciju romana 2008. Nekoliko glavnih likova u romanu pripada istoj radionici [[Osmanlijska minijatura|minijaturista]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] za vrijeme vladavine [[Murat III|Murata III]]. Prvo poglavlje romana ("Ja sam leš") pripovijeda jedan od iluminatora radionice (Elegantni efendija) koji je upravo ubijen. U poglavljima o kojima priča njegov ubica, čitalac saznaje da je ovaj iluminator bio zabrinut zbog porasta zapadnjačkog stava prema slikarstvu u projektu kojeg je naručio sultan. == Knjige u knjizi == Brojne knjige ilustrovane od strane poznatih minijaturista su referencirane likovima u Zovem se crvena: Nekoliko opisanih specifičnih rukopisa (najistaknutije [[Shahnameh od Shah Tahmasp|''Šahnama'' ''Shah Tahmaspa'']], poznatije na zapadu kao Houghton ''shahnama'') su stvarni i opstali su u cjelini ili dijelu. == Reference == {{Refspisak}} {{Wikicitat}} {{stub-knjiž}} [[Kategorija:Orhan Pamuk]] 784s8pwlnjii22hscaa6uvhzqyr9kls Aja Sofija 0 30124 3897644 3894829 2026-06-07T12:28:14Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3897644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija spomenik | naziv = | nativno_ime = | slika = Hagia Sophia Mars 2013.jpg | tekst = Crkva Aja Sofija sagrađena je 537, munare dograđene u 15.–16. stoljeću kada je postala džamija.<ref>{{cite journal |last1=Emerson |first1=William |last2=van Nice |first2=Robert L. |title=Hagia Sophia and the First Minaret Erected after the Conquest of Constantinople |journal=American Journal of Archaeology |date=1950 |volume=54 |issue=1 |pages=28–40 |doi=10.2307/500639 |jstor=500639 |s2cid=193099976 |url=https://www.jstor.org/stable/500639 |issn=0002-9114}}</ref> | lokacija = [[Fatih]], [[Istanbul]], [[Turska]] | dizajner = [[Isidor Miletski]], [[Artemije iz Trala]] | tip = | materijal = | dužina = 82 m | širina = 73 m | visina = 55 m | početak = oko 346. | završetak = 360. | otvoreno_za = | posvećeno = [[Duh sveti|Duhu svetom]] | slika_mape = Istanbul | map_text = Lokacija Aja Sofije u Istanbulu | map_width = | relief = | coordinates = {{Coord|41|00|30|N|28|58|48|E|type:landmark_region:TR|display=inline,title}} | veb-sajt = | dodaci = {{Infokutija Svjetska baština |dio = [[Historijsko područje Istanbula]] |kriterij = kulturni: i, ii, iii, iv |ID = 356 |godina = 1985 |dijete = yes }} }} '''Aja Sofija''' ([[Grčki jezik|grč.]]: Ἁγία Σοφία, romanizirano: Hagía Sophía; [[Latinski jezik|lat.]]: Sancta Sophia, [[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, [[Turski jezik|tur.]]: Ayasofya-i Kebir Cami-i Şerifi, [[Bosanski jezik|bos.]]: sveta mudrost) kasnoantička je bogomolja, koju su dizajnirali u to vrijeme poznati grčki matematičar [[Antemije iz Trala]] i arhitekta [[Izidor iz Mileta]].<ref name="HHS">{{Cite web|url= https://hagiasophiaturkey.com/history-hagia-sophia/|title= History of Hagia Sophia|work= hagiasophiaturkey.com|access-date= 22. 4. 2021}}</ref> Bila je najveća [[crkva]]<ref>{{Cite news|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/aja-sofija-muzej-ili-dzamija|title=Aja Sofija - muzej ili džamija|date=21. 12. 2013|newspaper=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=5. 7. 2018}}</ref> u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]], prijašnjem [[Bizantijsko Carstvo|Istočnom Rimskom Carstvu]], te središte istočne pravoslavne crkve u kojoj su se krunisali bizantijski carevi. Sagrađena je za vrijeme vladavine cara [[Justinijan I|Justinijana I]] u [[Carigrad]]u i jedno je od najvećih graditeljskih dostignuća tog vremena. Prva crkva na tom mjestu, koju je započeo car [[Konstantin]], bila je razrušena tokom [[Nika pobuna|Nika pobune]] 532, kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. Ali on nastavlja s gradnjom na istom mjestu. Posljednja od tri crkvene građevine koje je na tom mjestu uzastopno podiglo Istočno rimsko carstvo, završena je 537, izgrađena za samo pet godina<ref>{{Cite web|url=http://arheon.org/legende-aje-sofije/|title=Arheološki portal - Arheologija i legende: Aja Sofija|website=arheon.org|language=en-US|access-date=5. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151215090750/http://arheon.org/legende-aje-sofije/|archive-date=15. 12. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Hagia-Sophia|title=Hagia Sophia {{!}} History, Facts, & Significance|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=5. 7. 2018}}</ref> i odmah je dostigla svjetsku slavu. Lokalitet je bio kalcedonska crkva od 360. do 1054, pravoslavna crkva nakon [[Crkveni raskol|Crkvenog raskola]] 1054. i katolička crkva nakon [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]].[4] Obnovljena je 1261. i ostala je pravoslavna do pada Carigrada 1453. Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su izgrađena četiri [[Munara|minareta]]. Mozaici koji su postojali u crkvi su prekrečeni. Služila je kao džamija do 1935, kada je postala [[muzej]]. Godine 2020. lokacija je ponovo postala džamija.<ref name="HHS" /> [[Turska|Turski]] predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] je 10. jula 2020. reklasifikovao Aja Sofiju kao [[Džamija|džamiju]], a u petak 24. jula 2020. je zakazana prva [[Namaz|molitva]]. Sadašnju građevinu izgradio je [[Spisak bizantijskih careva|bizantijski car]] [[Justinijan I]] kao kršćansku katedralu u Konstantinopolju za Bizantsko Carstvo između 532. i 537, a projektirali su je grčki geometri [[Isidor iz Mileta]] i [[Artemije iz Trala]].<ref>{{cite book |last=Kleiner |first=Fred S. |title=Gardner's Art Through the Ages: Volume I, Chapters 1–18|title-link=Gardner's Art Through the Ages |author2=Christin J. Mamiya |publisher=Wadsworth |year=2008 |isbn=978-0-495-46740-3 |edition=12th |location=Mason, OH |page=329}}</ref> Formalno se naziva Crkva Božje Svete mudrosti<ref>{{Cite journal |last=Downey |first=Glanville |date=januar 1959 |title=The Name of the Church of St. Sophia in Constantinople |url=http://dx.doi.org/10.1017/s001781600002664x |journal=Harvard Theological Review |volume=52 |issue=1 |pages=37–41 |doi=10.1017/s001781600002664x |s2cid=163442071 |issn=0017-8160}}</ref><ref name="Hamm20102">{{cite book |last1=Hamm |first1=Jean S. |title=Term Paper Resource Guide to Medieval History |url=https://archive.org/details/termpaperresourc0000hamm |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-35967-5 |page=[https://archive.org/details/termpaperresourc0000hamm/page/39 39] |language=en |quote=Hagia Sophia, or the Church of Holy Wisdom, is one of the world's most spectacular churches, representing not only great beauty, but also masterful engineering.}}</ref> i po završetku postali najveći svjetski unutrašnji prostor i među prvim potpuno visećim kupolama. Smatra se oličenjem bizantijske arhitekture<ref name="BAT">{{cite book |last1=Fazio |first1=Michael |title=Buildings Across Time |last2=Moffett |first2=Marian |last3=Wodehouse |first3=Lawrence |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2009 |isbn=978-0-07-305304-2 |edition=3rd}}</ref> i kaže se da je "promijenila historiju arhitekture".<ref name="nytimes22">{{cite news |last=Simons |first=Marlise |date=22. 8. 1993 |title=Center of Ottoman Power |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1993/08/22/travel/center-of-ottoman-power.html |access-date=4. 6. 2009}}</ref> Sadašnja Justinijanova zgrada bila je treća istoimena crkva koja je zauzela to mjesto, jer je prethodna bila uništena u [[Pobuna Nika|nemirima u Niki]]. Kao episkopsko sjedište ekumenskog patrijarha Konstantinopolja, ostala je najveća svjetska katedrala skoro hiljadu godina, sve dok [[Katedrala u Sevilli]] nije završena 1520. Počevši s kasnijom bizantijskom arhitekturom, Aja Sofija je postala paradigmatski oblik [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]], a njen arhitektonski stil su oponašale osmanske džamije hiljadu godina kasnije.<ref name="Heinle & Schlaich 1996">{{harvnb|Heinle|Schlaich|1996}}</ref> Opisan je kao "jedinstven položaj u hrišćanskom svijetu"<ref name="Heinle & Schlaich 1996" /> i kao arhitektonska i kulturna ikona bizantijske i pravoslavne civilizacije.<ref name="Heinle & Schlaich 1996" /><ref>{{harvnb|Cameron|2009}}.</ref><ref name="M130">{{harvnb|Meyendorff|1982}}.</ref> Vjerski i duhovni centar [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] skoro hiljadu godina, crkva je bila posvećena Svetoj Premudrosti.<ref name="ja4712">Janin (1953), p. 471.</ref><ref name="Binns20022">{{cite book |last=Binns |first=John |url=https://books.google.com/books?id=MOA5vfSl3dwC&pg=PA57 |title=An Introduction to the Christian Orthodox Churches |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-66738-8 |page=57}}</ref><ref name="McKenzieGraham19982">{{cite book |last1=McKenzie |first1=Steven L. |url=https://books.google.com/books?id=owwhpmIVgSAC&pg=PA149 |title=The Hebrew Bible Today: An Introduction to Critical Issues |last2=Graham |first2=Matt Patrick |publisher=Westminster John Knox Press |year=1998 |isbn=978-0-664-25652-4 |page=149}}</ref> To je mjesto gdje je Humbert od Silve Candide, izaslanik [[Papa Lav IX|pape Lava IX]] 1054, službeno izvršio ekskomunikaciju patrijarha [[Mihajlo I. Cerularije|Mihajla I Kerularija]], što se smatra početkom raskola Istok-Zapad. Godine 1204. pretvorena je tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]] u katoličku [[Katedrala|katedralu]] pod Latinskim carstvom, prije nego što je vraćena istočnoj pravoslavnoj crkvi nakon obnove Bizantijskog carstva 1261. Enrico Dandolo, dužd Venecije koji je predvodio Četvrti krstaški rat i 1204. pljačku Carigrada, sahranjen je u crkvi. Nakon pada Konstantinopolja pod [[Osmansko Carstvo]] 1453,<ref name="mw1122">Müller-Wiener (1977), str. 112.</ref> [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]] ju je preuredio u [[Džamija|džamiju]] i postala je glavna džamija u [[Istanbul]]u sve do izgradnje [[Sultan Ahmedova džamija (Istanbul)|Sultan Ahmedove džamije]] 1616.<ref name="http://www.livescience.com/27574-hagia-sophia.html2">{{Cite web |url=https://www.livescience.com/27574-hagia-sophia.html |title=Hagia Sophia: Facts, History & Architecture |first=Owen |last=Jarus |date=1. 3. 2013 |website=livescience.com |access-date=15. 7. 2020}}</ref><ref name="archnet.org2">{{Cite web |url=http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=2966 |title=Hagia Sophia |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105062813/http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=2966 |archive-date=5. 1. 2009 |website=ArchNet}}</ref> Prilikom pretvorbe uklonjena su zvona, oltar, ikonostas, ambon i krstionica, a ikonografija, poput mozaičkih prikaza Isusa, Marije, kršćanskih svetaca i anđela, uklonjena je ili prelijepljena.<ref name="mw91">Müller-Wiener (1977), str. 91.</ref> Islamski arhitektonski dodaci uključivali su četiri minareta, minber i mihrab. Bizantijska arhitektura Aja Sofije poslužila je kao inspiracija za mnoge druge vjerske objekte uključujući Aja Sofiju u Solunu, Panagiju Ekatontapiliani, Šehzade džamiju, [[Sulejmanija džamija|Sulejmanija džamiju]], [[Rustem-pašina džamija|Rustem-pašinu džamiju]] i Kılıç Ali-pašini kompleks. Patrijaršija se preselila u crkvu Svetih apostola, koja je postala gradska katedrala. Kompleks je ostao džamija do 1931, kada je četiri godine zatvorena za javnost. Ponovo je otvorena 1935. kao muzej pod sekularnom Republikom Turskom, a zgrada je bila najposjećenija turistička atrakcija Turske od 2019.<ref>{{cite news |title=Hagia Sophia still Istanbul's top tourist attraction |publisher=hurriyet |url=http://www.hurriyetdailynews.com/hagia-sophia-still-istanbuls-top-tourist-attraction.aspx?pageID=238&nID=94210&NewsCatID=379}}</ref> U julu 2020. Državno vijeće je poništilo odluku iz 1934. o osnivanju muzeja, a Aja Sofija je reklasificirana u džamiju. Dekret iz 1934. proglašen je nezakonitim i po osmanskom i po turskom zakonu jer je vakuf Aja Sofije, koji je uvakufio sultan Mehmed, odredio to mjesto kao džamiju; Zagovornici odluke su tvrdili da je Aja Sofija bila lično vlasništvo sultana. Odluka da se Aja Sofija proglasi džamijom bila je vrlo kontroverzna. To je rezultiralo podijeljenim mišljenjima i naišlo na osudu turske opozicije, [[UNESCO]]-a, Svjetskog vijeća crkava i Međunarodnog udruženja vizantijskih studija, kao i brojnih međunarodnih lidera, dok je nekoliko muslimanskih lidera u Turskoj i drugim zemljama pozdravilo njeno pretvaranje u džamiju. . == Arhitektura == [[File:Hagia-Sophia-Grundriss.jpg|thumb|upright=1.2<!--size for detailed plan-->|a) Plan galerije (gornja polovina) b) Plan prizemlja (donja polovina)]] Aja Sofija je jedan od najvećih sačuvanih primjera [[Bizantijska arhitektura|bizantijske arhitekture]].<ref name="BAT" /> Unutrašnjost je ukrašena [[Mozaik|mozaicima]], [[mramor]]nim stubovima i oblogama velike umjetničke vrijednosti. Justinijan je nadgledao završetak najveće katedrale ikada izgrađene do tog vremena, i ostala je najveća katedrala 1000 godina do završetka katedrale u [[Sevilla|Sevilli]] u [[Španija|Španiji]].<ref>{{cite book |title=Religions of the World: A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices |first1=J. Gordon |last1=Melton |first2=Martin |last2=Baumann |publisher=ABC-CLIO |date=2010 |page=513}}</ref> Aja Sofija koristi zidanu konstrukciju. Konstrukcija ima spojeve od cigle i maltera koji su 1,5 puta veći od širine cigle. Malterski spojevi se sastoje od kombinacije pijeska i sitnih keramičkih komada ravnomjerno raspoređenih po fugama maltera. Ova kombinacija pijeska i krhotina često se koristila u [[Rimski beton|rimskom betonu]], prethodniku modernog betona. Upotrijebljena je i znatna količina željeza.<ref>{{Cite journal |last1=Syrmakezis |first1=K. |last2=Mavrouli |first2=O. |last3=Papaevaggeliou |first3=P. |last4=Aggelakopolulou |first4=E. |last5=Bakolas |first5=A. |last6=Moropoulou |first6=A. |date=novembar 2013 |title=Finite element analysis and fragility curves for the evaluation of restoration mortars behavior regarding the earthquake protection of historic structures |journal=Soil Dynamics and Earthquake Engineering |volume=54 |pages=61–65 |doi=10.1016/j.soildyn.2013.07.002 |bibcode=2013SDEE...54...61S |issn=0267-7261}}</ref> Justinijanova [[bazilika]] bila je istovremeno vrhunsko arhitektonsko dostignuće kasne antike i prvo remek-djelo bizantijske arhitekture. Njegov utjecaj, i arhitektonski i liturgijski, bio je široko rasprostranjen i trajan u [[Istočno kršćanstvo|istočnom kršćanstvu]], [[Zapadno kršćanstvo|zapadnom kršćanstvu]] i [[islam]]u podjednako.<ref name="Sqour-2016">{{Cite conference |last=Sqour |first=Saqer |date=5–6 May 2016 |title=Influence of Hagia Sophia on the Construction of Dome in Mosque Architecture |url=https://www.openacessjournal.com/article-file/20201028591156621912influ.pdf |conference=8th International Conference on Latest Trends in Engineering and Technology (ICLTET'2016) |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.openacessjournal.com/article-file/20201028591156621912influ.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Ousterhout |first=Robert |date=1. 1. 1996 |title=An Apologia for Byzantine Architecture |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/767224 |journal=Gesta |volume=35 |issue=1 |pages=21–33 |doi=10.2307/767224 |jstor=767224 |s2cid=193354724 |issn=0016-920X}}</ref> [[File:Hagia Sophia Segment.svg|thumb|left|Izometrijska projekcija presjeka]] Ogromna unutrašnjost ima složenu strukturu. [[Brod (arhitektura)|Brod]] je prekriven centralnom [[Kupola|kupolom]] koja je na svom maksimumu 55,6 m od nivoa poda i oslanja se na arkadu od 40 lučnih prozora. Popravke njegove strukture su ostavile kupolu donekle eliptičnu, sa prečnikom koji varira između 31,24 i 30,86 m.<ref>{{cite journal |last1=Plachý |first1=Jan |last2=Musílek |first2=Josef |last3=Podolka |first3=Luboš |last4=Karková |first4=Monika |title=Disorders of the Building and its Remediation – Hagia Sophia, Turkey the Most the Byzantine Building |journal=Procedia Engineering |date=2016 |volume=161 |pages=2259–2264 |doi=10.1016/j.proeng.2016.08.825 |doi-access=free}}</ref> Na zapadnom ulazu i istočnoj liturgijskoj strani nalaze se lučni otvori prošireni polovicom kupola identičnog prečnika centralnoj kupoli, nošeni na manjim [[polukupola]]ma [[eksedra]]ma, hijerarhijom kupolastih elemenata izgrađenih tako da stvore ogromnu duguljastu unutrašnjost koju kruniše središnja kupola, sa čistim rasponom od 76,2 m.<ref name=BAT /> [[File:Hagia sophia mathematische Konstruktion.jpg|thumb|Geometrijska koncepcija zasniva se na matematičkim formulama Herona. Izbjegava korištenje iracionalnih brojeva za konstrukciju]] Teorije [[Heron]]a, helenističkog matematičara iz 1. vijeka, možda su bile korištene za rješavanje izazova koje predstavlja izgradnja tako ekspanzivne kupole na tako velikom prostoru.<ref>{{Cite web |title=Helge Svenshon 2010: Das Bauwerk als "Aistheton Soma" – Eine Neuinterpretation der Hagia Sophia im Spiegel antiker Vermessungslehre und angewandter Mathematik. In: Falko Daim · Jörg Drauschke (Hrsg) Byzanz – das Römerreich im Mittelalter Teil 2, 1 Schauplätze, Römisch-Germanisches Zentralmuseum Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte |url=http://tuprints.ulb.tu-darmstadt.de/4483/1/Byzanz_Sonderdruck_Svenshon.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://tuprints.ulb.tu-darmstadt.de/4483/1/Byzanz_Sonderdruck_Svenshon.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live |access-date=15. 7. 2020}}</ref> Svenshon i Stiffel su predložili da arhitekti koriste Heronove predložene vrijednosti za izgradnju svodova. Mjere kvadrata izračunate su korištenjem progresije broja stranica i dijagonale, što rezultira kvadratima definiranim brojevima 12 i 17, pri čemu 12 definira stranu kvadrata, a 17 njegovu dijagonalu, koji su korišteni kao standardne vrijednosti već od u klinopisnim babilonskim tekstovima.<ref name="Svenshon">Svenshon, Helge Olaf: Heron of Alexandria and the Dome of Hagia Sophia in Istanbul. In: Proceedings of the Third Congress on Construction History. Brandenburg University of Technology Cottbus, 20th – 24th May 2009. NEUNPLUS1, Berlin, S. 1387–1394. {{ISBN|978-3-936033-31-1}}</ref> Svaka od četiri strane velikog trga Aja Sofija duga je otprilike 31 &nbsp;m,<ref>{{Cite book |last=Schibille |first=Nadine |url=https://books.google.com/books?id=n-oGDAAAQBAJ |title=Hagia Sophia and the Byzantine Aesthetic Experience |date=22. 4. 2016 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-12415-3 |language=en}}</ref> a ranije se smatralo da je to ekvivalent od 100 bizantijskih stopa.<ref name="Svenshon" /> Svenshon je sugerisao da veličina stranice centralnog trga Aja Sofije nije 100 bizantijskih stopa, već 99 stopa. Ovo mjerenje nije samo racionalno, već je i ugrađeno u sistem progresije bočnih i dijagonalnih brojeva (70/99) i stoga je upotrebljiva vrijednost primijenjene matematike antike. Daje dijagonalu od 140 kojom se može upravljati za izgradnju ogromne kupole poput one u Aja Sofiji.<ref>{{Cite web |last=Stiftung |first=Gerda Henkel |title=Die Hagia Sophia Justinians – Mathematischer Raum als Bühne des Kaisers |url=https://lisa.gerda-henkel-stiftung.de/die_hagia_sophia_justinians_mathematischer_raum_als_buehne_des_kaisers?nav_id=3486 |website=L.I.S.A. WISSENSCHAFTSPORTAL GERDA HENKEL STIFTUNG}}</ref> === Pod === [[File:Hagia Sophia - Omphalion - Ayasofya - Αγία Σοφία - 47856233651.jpg|thumb|[[Omfalion]], mermerni dio poda u Aja Sofiji, je mesto gde su krunisani bizantijski carevi. Kameni pod Aja Sofije datira iz 6. vijeka.]] Kameni pod Aja Sofije datira iz 6. vijeka. Nakon prvog urušavanja svoda, slomljena kupola ostavljena je na originalnom Justinijanovom podu, a novi pod je postavljen iznad ruševina kada je kupola obnovljena 558.<ref name="Dark-2019b">{{Cite book |last1=Dark |first1=Ken R. |url=https://books.google.com/books?id=TU7lswEACAAJ |title=Hagia Sophia in Context: An Archaeological Re-examination of the Cathedral of Byzantine Constantinople |last2=Kostenec |first2=Jan |publisher=Oxbow Books |year=2019 |isbn=978-1-78925-030-5 |location=Oxford |pages=69–72 |language=en}}</ref> Od postavljanja ovog drugog Justinijanovog poda, pod je postao dio liturgije, sa značajnim lokacijama i prostorima razgraničenim na različite načine korištenjem kamenja i mramora različitih boja.<ref name="Dark-2019b" /> Pod je pretežno napravljen od prokoneskog mermera, vađenog na Prokonezi ([[Mramorno ostrvo]]) u Propontidi ([[Mramorno more]]). Ovo je bio glavni bijeli mermer koji se koristio u spomenicima [[Carigrad]]a. Ostali dijelovi poda, poput tesalijskog mermera, vađeni su u Tesaliji u rimskoj Grčkoj. Antičke trake od tesalskog zelja preko poda broda često su se poredile s rijekama.<ref>{{Cite journal |last=Majeska |first=George P. |date=1978 |title=Notes on the Archeology of St. Sophia at Constantinople: The Green Marble Bands on the Floor |journal=Dumbarton Oaks Papers |volume=32 |pages=299–308 |doi=10.2307/1291426 |jstor=1291426 |issn=0070-7546}}</ref> Brojni autori su hvalili pod i više puta ga uspoređivali s morem.<ref name="Barry-2007">{{Cite journal |last=Barry |first=Fabio |date=2007 |title=Walking on Water: Cosmic Floors in Antiquity and the Middle Ages |journal=The Art Bulletin |volume=89 |issue=4 |pages=627–656 |doi=10.1080/00043079.2007.10786367 |jstor=25067354 |s2cid=194078403 |issn=0004-3079}}</ref> Justinijanski pjesnik Pavle Silentijar uporedio je ambon i soleu koji ga povezuju sa svetištem s ostrvom u moru, a samim svetištem lukom.<ref name="Barry-2007" /> Narratio iz 9. vijeka piše o njemu kao "kao more ili tekuće vode rijeke".<ref name="Barry-2007" /> Mihailo Đakon u 12. vijeku je također opisao pod kao more u kojem su amvoni i drugi liturgijski namještaj stajali kao ostrva.<ref name="Barry-2007" /> Tokom [[Pad Konstantinopolja|osvajanja Konstantinopolja]] u 15. vijeku, za osmanskog halifu [[Mehmed II|Mehmeda]] se priča da se popeo na kupolu i galerije kako bi se divio podu, koji je prema Tursun Begu podsjećao na "more u oluji" ili "okamenjeno more".<ref name="Barry-2007" /> Drugi autori iz osmanskog doba također su hvalili pod; Tâcîzâde Cafer Çelebi uporedio ga je sa talasima mermera.<ref name="Barry-2007" /> Pod je pokriven tepihom 22. jula 2020.<ref name="BBC News-2020b">{{Cite news |date=24. 7. 2020 |title=Hagia Sophia opens to Muslims for Friday prayers |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-53506445 |access-date=24. 7. 2020}}</ref> === Narteks i portali === Carska kapija, ili Carska vrata, bila su glavni ulaz između egzo- i ezonarteksa, a prvobitno ih je isključivo koristio car.<ref>{{Cite journal |last=Teteriatnikov |first=Natalia |title=Devotional Crosses in the Columns and Walls of Hagia Sophia |date=1998 |url=https://www.jstor.org/stable/44172340 |journal=Byzantion |volume=68 |issue=2 |pages=419–445 |jstor=44172340 |issn=0378-2506}}</ref><ref name="Opstall-2018">{{Cite book |last=Opstall |first=Emilie M. van |date=28. 6. 2018 |chapter=On the Threshold: Paul the Silentiary's Ekphrasis of Hagia Sophia |url=https://brill.com/view/book/9789004369009/BP000010.xml |title=Sacred Thresholds: The Door to the Sanctuary in Late Antiquity |language=en |pages=31–65 |doi=10.1163/9789004369009_003 |isbn=9789004369009|s2cid=201516637|oclc=1037899166}}</ref> Duga rampa sa sjevernog dijela vanjskog [[narteks]]a vodi do gornje galerije.<ref>{{Cite web |date=10. 4. 2023 |title=Hagia Sophia Imperial Gate {{!}} Visit & Explore The Iconic Landmark |url=https://hagiasophiatickets.com/imperial-gate |access-date=18. 7. 2023 |website=Hagia Sophia Tickets |language=en}}</ref> [[File:Istanbul.Hagia Sophia055.jpg|thumb|right|Zapadna strana gornje galerije]] === Gornja galerija === Gornja galerija, ili matroneum, je u obliku potkovice; sa tri strane zatvara [[Brod (arhitektura)|brod]] i prekida ga [[apsida]]. Nekoliko mozaika sačuvano je u gornjoj galeriji, prostoru koji je tradicionalno rezervisan za caricu i njen dvor. U južnom dijelu galerije nalaze se najbolje očuvani mozaici. [[File:Istanbul - Hagia Sophia - slope to first floor.jpg|175px|thumb|left|Padina koja vodi do gornje galerije u Aja Sofiji]]. Sjeverna galerija prvog sprata sadrži runske grafite za koje se vjeruje da su ih ostavili pripadnici [[Varjaška garda|Varjaške garde]].<ref>{{Cite book |last=A. |first=Mel'nikova, Elena |url=http://worldcat.org/oclc/1233690226 |title=A New Runic Inscription from Hagia Sophia Cathedral in Istanbul |date=2016 |publisher=Institute of World History, Russian Academy of Sciences, Moscow |oclc=1233690226}}</ref> Na vanjskoj površini Aja Sofije vidljiva su strukturna oštećenja uzrokovana prirodnim katastrofama. Kako bi se osiguralo da Aja Sofija nije pretrpjela nikakva oštećenja na unutrašnjosti zgrade, istraživanja su provedena korištenjem radara koji prodire u zemlju unutar galerije Aja Sofije. Uz korištenje radara koji prodire u tlo (GPR), timovi su otkrili slabe zone unutar galerije Aja Sofije i također zaključili da je zakrivljenost kupole svoda pomjerena izvan proporcije u odnosu na prvobitnu ugaonu orijentaciju.<ref>{{Cite journal |last1=Yalçıner |first1=Cahit Çağlar |last2=Kurban |first2=Yunus Can |last3=Altunel |first3=Erhan |date=maj 2017 |title=Research using GPR into the cause of cracks and depressions in the floor of the gallery of Hagia Sophia Museum |journal=Construction and Building Materials |volume=139 |pages=458–66 |doi=10.1016/j.conbuildmat.2017.02.036 |issn=0950-0618}}</ref> ==== Deisis ==== {{Glavni|Deisis (Aja Sofija)}} [[Datoteka:Deesis mosaic Hagia Sophia.jpg|thumb|200px|desno|Deisis mozaik u Aja Sofiji]] Deisis mozaik (grčki, Δέησις) vjerovatno je urađen 1261. a naručen je da označi kraj 57 godina latinokatoličke upotrebe Aja Sofije i povratak pravoslavnoj vjeri. To je treći panel koji se nalazi u ograđenom carskom prostoru gornjih galerija. Smatra se najznačajnijim u Aja Sofiji, zbog mehkoće crta, humanih izraza i tonova mozaika. Stil je blizak onom italijanskih slikara s kraja 13. i ranog 14. vijeka, kao što je [[Duccio di Buoninsegna]]. Na ovom panelu Madona i Jovan Krstitelj (Ioannes Prodromos), oboje su prikazani u tri četvrtine profila, mole Hrista Pantokratora za spasenje čovječanstva na Sudnjem danu. Donji dio ovog mozaika je jako oštećen <ref>{{Cite book |last=Parry |first=Ken |url=https://books.google.com/books?id=fWp9JA3aBvcC&q=sophia+%22deesis+was%22 |title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity |date=10. 5. 2010 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-4443-3361-9 |page=379 |language=en}}</ref>, a smatra se početkom renesanse u [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijskoj likovnoj umjetnosti za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]].<ref>{{cite web |url=http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=17 |title=Deesis |author=Hagia Sophia |work=hagiasophia.com |access-date=27. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220040345/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=17 |archive-date=20. 12. 2018 |url-status=dead}}</ref> === Kupola === Kupola Aja Sofije izazvala je posebno interesovanje mnogih historičara umjetnosti, arhitekata i inžinjera zbog inovativnog načina na koji su je originalni arhitekti zamislili. Kupola se nosi na četiri sferna trouglasta privjeska, što Aja Sofiju čini jednom od prvih velikih upotreba ovog elementa. Privjesci su uglovi kvadratne osnove kupole, koji se savijaju prema gore u kupolu kako bi je poduprli, ograničavajući na taj način bočne sile kupole i dozvoljavajući njenoj težini da teče prema dolje.<ref>Kleiner and Mamiya. ''Gardner's Art Through the Ages'', p. 331.</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/449698/pendentive |title=pendentive (architecture) – Britannica Online Encyclopedia |encyclopedia=Britannica.com |access-date=4. 12. 2011}}</ref> Glavna kupola Aja Sofije je do završetka Bazilike Svetog Petra bila najveća kupola-pendant na svijetu i ima mnogo nižu visinu od bilo koje druge kupole tako velikog prečnika. Velika kupola u Aja Sofiji ima 32,6 m u prečniku i samo 0,61 m debljine. Glavni građevinski materijali za originalnu Aja Sofiju bili su cigla i malter. Za lakše građenje krovova korišten je agregat od opeke. Agregat je težak 2402,77&nbsp;kg/m<sup>3</sup>, što je prosječna težina zidane konstrukcije u to vrijeme. Zbog plastičnosti materijala izabran je u umjesto tesani kamen zbog činjenice da se agregat može koristiti na većoj udaljenosti.<ref>{{Cite journal |last=MacDonald |first=William |date=1957 |title=Design and Technology in Hagia Sophia |journal=Perspecta |volume=4 |pages=20–27 |doi=10.2307/1566853 |issn=0079-0958 |jstor=1566853}}</ref> Prema Rowland Mainstoneu, "malo je vjerovatno da je svodna školjka igdje veća od jedne normalne cigle."<ref>{{Cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |url=https://books.google.com/books?id=jSw7FSSrd8AC |title=Hagia Sophia: Architecture, Structure, and Liturgy of Justinian's Great Church |date=1997 |publisher=Thames and Hudson |isbn=978-0-500-27945-8 |pages=81 |language=en}}</ref> Težina kupole je ostala problem tokom većeg dijela postojanja zgrade. Originalna kupola se u potpunosti srušila nakon potresa 558; 563. novu kupolu sagradio je [[Isidor Mlađi]], nećak [[Isidor Miletski|Isidora Miletski]]. Za razliku od originala, uključivao je 40 rebara i podignut je 6,1 m, kako bi se spustile bočne sile na zidove crkve. Urušio se i veći dio druge kupole, u dvije epizode, tako da su od 2021. samo dva dijela sadašnje kupole, sjeverna i južna strana, iz 562 rekonstrukcije. Od 40 rebara cijele kupole, sačuvani sjeverni dio sadrži osam rebara, dok južni dio uključuje šest rebara.<ref>{{cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |title=Hagia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main |year=2001 |publisher=Thames & Hudson |location=London |isbn=978-0-500-27945-8 |pages=[https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main/page/n91 90]–93}}</ref> Iako ovaj dizajn stabilizira kupolu i okolne zidove i lukove, stvarna konstrukcija zidova Aja Sofije oslabila je cjelokupnu strukturu. Zidari su koristili više maltera nego cigle, što je efikasnije da se malter slegne, jer bi zgrada bila fleksibilnija; međutim, graditelji nisu dozvolili da se malter stvrdne prije nego što su započeli sledeći sloj. Kada je kupola podignuta, njena težina je dovela do naginjanja zidova prema vani zbog mokrog maltera ispod. Kada je Isidor Mlađi obnovio srušenu kupolu, prvo je morao da izgradi unutrašnjost zidova kako bi ih ponovo postavio okomito. Pored toga, arhitekta je podigao visinu obnovljene kupole za otprilike 6 m kako bočne sile ne bi bile tako jake i da bi se njena težina efikasnije prenosila na zidove. Štaviše, on je novu kupolu oblikovao kao nazubljenu školjku ili unutrašnjost kišobrana, s rebrima koja se protežu od vrha prema dolje do baze. Ova rebra omogućavaju da težina kupole teče između prozora, niz privjeske i na kraju do temelja.<ref name="Mainstone-1988">{{Cite book |title=Hagia Sophia: Architecture, structure, and liturgy of Justinian's great church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main_p1a8 |last=Mainstone |first=R.J. (Rowland J) |date=1988 |publisher=Thames and Hudson |isbn=978-0-500-34098-1 |location=New York |oclc=15378795}}</ref> Aja Sofija je poznata po svjetlosti koja se reflektira svuda u unutrašnjosti [[Brod (arhitektura)|broda]], dajući kupoli izgled kao da lebdi. Ovaj efekat je postignut umetanjem četrdeset prozora oko osnove originalne strukture. Štaviše, umetanje prozora u konstrukciju kupole smanjilo je njenu težinu.<ref name="Mainstone-1988" /> === Kontrafor === Kroz vijekove su dodavani brojni [[kontrafor]]i. Lebdeći podupirači zapadno od zgrade, iako se smatralo da su ih izgradili krstaši prilikom njihove posjete Konstantinopolju, zapravo su izgrađeni tokom bizantijskog doba. To pokazuje da su Rimljani imali prethodno znanje o lebdećim kontraforima, što se takođe može videti u Grčkoj, na [[Galerijev luk i rotonda|Galerijevom luku i rotondi]] u [[Solun]]u, u manastiru [[Hosios Loukas]] u Beotiji i u Italiji u osmougaonoj [[Bazilika svetog Vitalea|bazilici svetog Vitalea]] u [[Ravenna|Ravenni]].<ref name="Mainstone-1988" /> Ostali kontrafori izgrađeni su u osmansko doba pod vodstvom arhitekte [[Mimar Sinan|Sinana]]. Dodana su ukupno 24 kontrafora.<ref>{{cite web |url=http://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-buttresses |title=Buttresses {{!}} Hagia Sophia Museum |website=ayasofyamuzesi.gov.tr |publisher=Directorate of Hagia Sophia Museum |access-date=18. 4. 2017 |archive-date=28. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190828112435/https://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-buttresses |url-status=dead}}</ref> === Munare === [[File:Aya Sophia (7144824757).jpg|thumb|Munare Aja Sofije]] Munare su bili osmanski dodatak i nisu dio originalnog bizantijskog dizajna crkve. Izgrađeni su za poziv na molitu ([[ezan]]). [[Mehmed II|Mehmed]] je sagradio drvenu munaru iznad jedne od polukupola ubrzo nakon pretvaranja Aja Sofije iz [[Katedrala|katedrale]] u [[Džamija|džamiju]]. Ova munara danas ne postoji. Jedna od munara (na jugoistoku) izgrađena je od crvene cigle i može datira iz vladavine Mehmeda ili njegovog nasljednika [[Bajazid II|Bajazida II]]. Ostala tri su izgrađena od bijelog krečnjaka i pješčenjaka, od kojih je vitki sjeveroistočni stup podigao Bajazit II, a dva identična, veća minareta na zapadu podigao je [[Selim II]], a projektirao ih je poznati osmanski arhitekta [[Mimar Sinan]]. Oba su visoka 60 m, a njihovi debeli i masivni uzorci upotpunjuju glavnu strukturu Aja Sofije. Mnogi ukrasi i detalji dodani su ovim munarama prilikom popravki tokom 15, 16. i 19. vijeka, koji odražavaju karakteristike i ideale svakog perioda.<ref>{{cite web |author=Hagia Sophia |url=http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=7 |title=Mosque |access-date=26. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130128085515/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=7 |archive-date=28. 1. 2013 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-minarets |title=Minarets &#124; Hagia Sophia Museum |access-date=20. 11. 2017 |archive-date=30. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330205331/https://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-minarets |url-status=dead}}</ref> == Aja Sofija u brojkama == [[Datoteka:Hagia-Sophia-Laengsschnitt.jpg|mini|250p|Presjek originalne arhitekture Aja Sofije]] Na njenoj izgradnji radilo je preko 10.000 radnika pet godina (532-537). Njena unjutrašnjost je 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara. == Galerija == <gallery widths="120" heights="120"> File:Hagia Sophia (15468276434).jpg|Detalji stubova File:20131203 Istanbul 048.jpg|Detalji stubova File:Fossati 003.JPG|Mozaik šest patrijarha u južnom timpanonu koji su nacrtala braća Fossati File:Fossati 002.JPG|Moazici koje su nacrtala braća Fossati File:Relation nouvelle d'un voyage de Constantinople - enrichie de plans levez par l'auteur sur les lieux, and des figures de tout ce qu'il y a de plus remarquable dans cette ville (1680) (14773026492).jpg|Gravura [[Guillaume-Joseph Grelot|Guillaume-Josepha Grelota]] 1672, gleda na istok i prikazuje mozaik apside File:Relation nouvelle d'un voyage de Constantinople - enrichie de plans levez par l'auteur sur les lieux, and des figures de tout ce qu'il y a de plus remarquable dans cette ville (1680) (14586659270).jpg|Gravura [[Guillaume-Joseph Grelot|Guillaume-Josepha Grelota]] 1672, gleda na zapad File:Interior of the Hagia Sophia.jpg|''Unutrašnjost Aja Sofije'' od [[John Singer Sargent]], 1891 File:Sébah and Joaillier - Interior of Ayasofya Mosque.jpg|Fotografija [[Sébah & Joaillier]], {{circa|1900–1910}} File:Philippe Chaperon Sainte-Sophie, 1893 (collection particulière).jpg|Akvarel enterijera od [[Philippe Chaperon]]a, 1893 File:Detail of Sculptural Relief on the Marble Door of the Hagia Sophia in Istanbul, Turkey.jpg|Detalj [[reljef]]a na mramornim vratima. File:Hagia Sophia (16064799696).jpg|Carska kapija iz [[Brod (arhitektura)|broda]] File:Henricus Dandolo grób RB1.jpg|Kenotaf iz 19. vijeka [[Enrico Dandolo|Enrica Dandola]], [[dužd]]a [[Venecija|Venecije]] i komandanta pljačke Konstantinopolja 1204.File:Gate of the mosque of Saint Sophia - Lewis John F - 1838.jpg|Kapija külliye, [[John Frederick Lewis]], 1838 File:Fountain of the gate of Eski (Old) Serai - Lewis John F - 1838.jpg|Fontana Ahmeda III sa kapije ''külliye'', John Frederick Lewis, 1838. File:Saint Sophia and distant view of Sultan Achmet (Mosques) - Lewis John F - 1838.jpg|Južna strana Aja Sofije, gleda na istok, John Frederick Lewis, 1838. File:Adriaan-Reland-Verhandeling-van-de-godsdienst-der-Mahometaanen MG 0720.tif|Iz Traktata o religiji Mahometana, [[Adriaan Reland|Adriaana Relanda]], 1719. File:Interior of Haghia Sophia.jpg|Unutrašnjost Aja Sofije File:Voyage en Orient (bgw20 0447).jpg|Aja Sofija sa jugozapada, 1914 File:Hagia Sophia and its faithful tourists (24238189635).jpg|Aja Sofija pod snijegom, decembar 2015 File:MG08 on the minaret of the Ayasofya Museum 1941.jpg|[[MG 08|Maschinengewehr 08]] postavljen na munaru tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] </gallery> == Također pogledajte == * [[Bizantijska umjetnost]] * [[Deisis (Aja Sofija)]] == Reference == {{Refspisak}} ===Izvori === {{Commonscat|Hagia Sophia}} {{refbegin|30em}} *{{Cite book |last=Cameron |first=Averil |publisher=Psychogios |date=2009 |isbn=978-960-453-529-3 |location=Athens |language=el |script-title=el:Οι Βυζαντινοί}} *{{Cite book |last=Meyendorff |first=John |title=The Byzantine Legacy in the Orthodox Church |url=https://archive.org/details/byzantinelegacyi0000meye |publisher=St Vladimir's Seminary Press |date=1982 |isbn=978-0-913836-90-3 |location=Yonkers |author-link=John Meyendorff}} *{{cite book |last=Janin |first=Raymond |author-link=Raymond Janin |title=La Géographie Ecclésiastique de l'Empire Byzantin. 1. Part: Le Siège de Constantinople et le Patriarcat Oecuménique. 3rd Vol. : Les Églises et les Monastères |publisher=Institut Français d'Études Byzantines |location=Paris |year=1953}} *{{cite book |last=Müller-Wiener |first=Wolfgang |author-link=Wolfgang Müller-Wiener |title=Bildlexikon zur Topographie Istanbuls: Byzantion, Konstantinupolis, Istanbul bis zum Beginn d. 17 Jh |publisher=Wasmuth |location=Tübingen |year=1977 |isbn=978-3-8030-1022-3 |language=de}} {{refend}} == Dodatna literatura == See also the thematically organised full bibliography in Stroth 2021.<ref>Stroth (2021), pp. 137–183.</ref> {{refbegin|30em}} *{{cite book |last=Balfour |first=John Patrick Douglas |year=1972 |title=Hagia Sophia |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-88225-014-4 |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000kinr}} *{{cite book |last=Cimok |first=Fatih |year=2004 |title=Hagia Sophia |publisher=Milet Publishing Ltd |isbn=978-975-7199-61-8}} *{{cite book |last=Doumato |first=Lamia |year=1980 |title=The Byzantine church of Hagia Sophia: Selected references |publisher=Vance Bibliographies |asin=B0006E2O2M}} *{{cite book |last=Goriansky |first=Lev Vladimir |year=1933 |title=Haghia Sophia: analysis of the architecture, art and spirit behind the shrine in Constantinople dedicated to Hagia Sophia |publisher=American School of Philosophy |asin=B0008C47EA}} *{{cite book |last=Glinavos |first=I. |year=2021 |chapter=Hagia Sophia at ICSID? The Limits of Sovereign Discretion |title=European Yearbook of International Economic Law |volume=12 |pages=253–273 |publisher=Springer |location=Berlin, Heidelberg |doi=10.1007/8165_2021_78 |isbn=978-3-031-05082-4}} *Harris, Jonathan, ''Constantinople: Capital of Byzantium''. Hambledon/Continuum (2007). {{ISBN|978-1-84725-179-4}} *{{cite book |last=Howland Swift |first=Emerson |year=1937 |title=The bronze doors of the gate of the horologium at Hagia Sophia |publisher=University of Chicago |asin=B000889GIG}} *{{cite book |last=Kahler |first=Heinz |year=1967 |title=Haghia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000hein |publisher=Praeger |asin=B0008C47EA}} *{{cite news |last=Kinross |first=Lord |year=1972 |title=Hagia Sophia, Wonders of Man |work=Newsweek |asin=B000K5QN9W}} *{{cite book |last=Kleinbauer |first=W. Eugene |year=2007 |author2=Anthony White |title=Hagia Sophia |publisher=Scala Publishers |location=London |isbn=978-1-85759-308-2}} *{{cite book |last=Kleinbauer |first=W. Eugene |year=2000 |title=Saint Sophia at Constantinople: Singulariter in Mundo (Monograph (Frederic Lindley Morgan Chair of Architectural Design), No. 5) |url=https://archive.org/details/saintsophiaatcon0000klei |publisher=William L. Bauhan |isbn=978-0-87233-123-5}} *{{cite book |last=Krautheimer |first=Richard |author-link=Richard Krautheimer |year=1984 |title=Early Christian and Byzantine Architecture |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-05294-7}} *{{cite book |last=Mainstone |first=R.J. |year=1997 |title=Hagia Sophia: Architecture, Structure, and Liturgy of Justinian's Great Church |publisher=Thames & Hudson |location=London |isbn=978-0-500-27945-8}} *{{cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |title=Hagia Sophia. Architecture, structure and liturgy of Justinian's great church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main_p1a8 |year=1988 |publisher=Thames & Hudson |location=London |isbn=978-0-500-34098-1}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |author2=Ahmed Ertuğ |title=Hagia Sophia. A vision for empires |year=1997 |location=Istanbul}} *{{cite book |year=1992 |first1=R. |last1=Mark |last2=Çakmaktitle |first2=AS. |title=Hagia Sophia from the Age of Justinian to the Present |publisher=Princeton Architectural |isbn=978-1-878271-11-2}} *{{cite book |last=Nelson |first=Robert S. |year=2004 |title=Hagia Sophia, 1850–1950: Holy Wisdom Modern Monument |url=https://archive.org/details/hagiasophia185010000nels |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |isbn=978-0-226-57171-3}} *{{cite book |last=Özkul |first=T.A. |year=2007 |title=Structural characteristics of Hagia Sophia: I-A finite element formulation for static analysis |publisher=Elsevier}} *Scharf, Joachim: ''Der Kaiser in Proskynese. Bemerkungen zur Deutung des Kaisermosaiks im Narthex der Hagia Sophia von Konstantinopel.'' In: ''Festschrift Percy Ernst Schramm zu seinem siebzigsten Geburtstag von Schülern und Freunden zugeeignet'', Wiesbaden 1964, S. 27–35. *{{cite book |last=Strube |first=Christine |year=1973 |title=Polyeuktoskirche und Hagia Sophia. Umbildung und Auflösung antiker Formen, Entstehen des Kämpferkapitells |publisher=Verlag der Bayerischen Akademie der Wissenschaften |isbn=3-7696-0087-8}} *{{cite book |last=Swainson |first=Harold |year=2005 |title=The Church of Sancta Sophia Constantinople: A Study of Byzantine Building |publisher=Adamant Media Corporation |location=Boston, MA |isbn=978-1-4021-8345-4}} *[[Kurt Weitzmann|Weitzmann, Kurt]], ed, ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/ref/collection/p15324coll10/id/156533 Age of spirituality: late antique and early Christian art, third to seventh century] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150426182735/http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/ref/collection/p15324coll10/id/156533 |date=26. 4. 2015 }}'', no. 592, 1979, [[Metropolitan Museum of Art]], New York, {{ISBN|978-0-87099-179-0}} *{{Cite journal |last=Xydis |first=Stephen G. |date=1947 |title=The Chancel Barrier, Solea, and Ambo of Hagia Sophia |url=https://archive.org/details/sim_art-bulletin_1947-03_29_1/page/n3 |journal=The Art Bulletin |volume=29 |issue=1 |pages=1–24 |doi=10.2307/3047098 |jstor=3047098 |issn=0004-3079}} *{{cite book |last=Yucel |first=Erdem |year=2005 |title=Hagia Sophia |publisher=Scala Publishers |isbn=978-1-85759-250-4}} ''' Naučni članci''' *{{cite book |last=Alchermes |first=Joseph D. |contribution=Art and Architecture in the Age of Justinian |editor-last=Maas |editor-first=Michael |title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian |publisher=Cambridge U.P. |location=Cambridge |year=2005 |pages=343–75 |isbn=978-0-521-52071-3}} *{{cite web |last1=Atchison |first1=Bob |title=History of Hagia Sophia – the Church of Holy Wisdom |url=https://www.pallasweb.com/deesis/hagiasophia.html |website=My World of Byzantium |date=2020}} *Bordewich, Fergus M, [https://web.archive.org/web/20081203172830/http://www.smithsonianmag.com/travel/Fading-Glory.html "A Monumental Struggle to Preserve Hagia Sophia"], ''[[Smithsonian (časopis)|Smithsonian]]'' magazine, December 2008 *Calian, Florian, [https://armenianweekly.com/2021/03/24/the-hagia-sophia-and-turkeys-neo-ottomanism/ The Hagia Sophia and Turkey's Neo-Ottomanism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520144730/https://armenianweekly.com/2021/03/24/the-hagia-sophia-and-turkeys-neo-ottomanism/ |date=20. 5. 2022 }}, ''Armenian Weekly''. *{{cite web |last1=Osseman |first1=Dick |title=Aya Sofya Photo Gallery |url=https://pbase.com/dosseman/istanbul_aya_sofia |website=Pbase.com}} *Ousterhout, Robert G. "[https://www.historytoday.com/history-matters/museum-or-mosque Museum or Mosque? Istanbul's Hagia Sophia has been a monument to selective readings of history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414095032/https://www.historytoday.com/history-matters/museum-or-mosque |date=14. 4. 2021 }}." ''History Today'' (Sept 2020). *Suchkov, Maxim, [https://www.mei.edu/publications/why-did-moscow-call-ankaras-hagia-sophia-decision-turkeys-internal-affair Why did Moscow call Ankara's Hagia Sophia decision "Turkey's internal affair"?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414095035/https://www.mei.edu/publications/why-did-moscow-call-ankaras-hagia-sophia-decision-turkeys-internal-affair |date=14. 4. 2021 }}, ''Middle East Institute''. ''' Mozaici''' *''Hagia Sophia'', [https://web.archive.org/web/20190107145816/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=2 hagiasophia.com: Mosaics]. *{{cite book |last=MacDonald |first=William Lloyd |year=1951 |title=The uncovering of Byzantine mosaics in Hagia Sophia |publisher=Archaeological Institute of America |asin=B0007GZTKS}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1972 |title=The mosaics of St. Sophia at Istanbul: The church fathers in the north Tympanum |publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies |asin=B0007CAVA0}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1968 |title=The Apse mosaics of St. Sophia at Istanbul: Report on work carried out in 1964 |publisher=Johnson Reprints |asin=B0007G5RBY}} *{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1967 |author2=Heinz Kahler |title=Hagia Sophia: With a Chapter on the Mosaics |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000hein |publisher=Praeger |asin=B0000CO5IL}} *{{cite book |last=Teteriatnikov |first=Natalia B. |year=1998 |title=Mosaics of Hagia Sophia, Istanbul: The Fossati Restoration and the Work of the Byzantine Institute |url=https://archive.org/details/mosaicsofhagiaso0000tete |publisher=Dumbarton Oaks Research Library and Collection |isbn=978-0-88402-264-0}} *{{cite book |last1=Riccardi |first1=Lorenzo |title=Alcune riflessioni sul mosaico del vestibolo sud-ovest della Santa Sofia di Costantinopoli, in Vie per Bisanzio. VIII Congresso Nazionale dell'Associazione Italiana di Studi Bizantini (Venezia 25–28 novembre 2009), a cura di Antonio Rigo, Andrea Babuin e Michele Trizio |date=2012 |location=Bari |isbn=978-88-7470-229-9 |pages=357–71 |url=https://www.academia.edu/1867754}} *{{cite book |last=Yücel |first=Erdem |year=1988 |title=The mosaics of Hagia Sophia |publisher=Efe Turizm |asin=B0007CBGYA}} {{refend}} {{Istanbul}} [[Kategorija:Muzeji u Turskoj]] [[Kategorija:530. u arhitekturi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] [[Kategorija:Crkve i manastiri u Konstantinopolju]] [[Kategorija:Bizantijska umjetnost]] [[Kategorija:Bizantijska arhitektura]] ocot8bpdmd1apxi2aepw19441gq4z5u Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu 0 31575 3897658 3894852 2026-06-07T12:31:04Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3897658 wikitext text/x-wiki {{Historija BiH}} Sukobi [[Iliri|Ilira]] sa Rimljanima počeli su 229. p. n. e. poznati kao [[ilirski ratovi]]. Ratovi su završeni 168. porazom [[Iliri|Ilira]] i osnivanjem rimske provincije [[Ilirik]] na obali [[Jadransko more|Jadrana]] južno od [[Neretva|Neretve]]. Konačno osvajanje cjelokupne ilirske teritorije završio je [[Oktavijan August]] u ratu 35-33 p.n.e. Teritorija današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i njenih 89 plemenskih zajednica (civitates) je došla pod rimsku vlast, te priznala sudsku (i svaku drugu) arbitražu konventa u [[Narona|Naroni]] (selo Vid kod [[Metković]]a), a jedan dio je pripao konventu u [[Salona|Saloni]] (Solin). Iliri su se pokušali osloboditi u ustanku 6-9. n.e, ([[Batonov ustanak]]), ali je ustanak ugušen.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 21. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104556/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf |url-status= dead }}</ref> == Vojna okupacija i organizacija Ilirika == Ilirija je podijeljena na dvije provincije, Dalmaciju i Panoniju, a granica je išla otprilike granicom crnomorskog i jadranskog sliva, negdje u širini planine [[Vlašić]]. Dalmacijom se vladalo iz [[Salona|Salone]], a centar Panonije je najviše bio u [[Sirmium]]u. Slijedila je pacifikacija osvojene zemlje. Veći dio stanovništva je raseljen, jedan dio odveden u [[ropstvo]], a dio uključen u vojne jedinice što će postati stalna obaveza. Dio zemljišta i svi rudnici su postali državno vlasništvo. U zemlji su još 60 godina ostale dvije rimske [[Legija|legije]] i nekoliko [[Kohorta|kohorti]], kao isključivi oblik vladavine, sa vojnim prefektima kao administratorima. U tome su im pomagali vojni i civilni službenici staleškog reda zaduženi za razne oblasti (finansije, rudnici,..). Tek u trećem stoljeću carskog legata je zamijenio civilni guverner. Po svojoj namjesničkoj dužnosti u Dalmaciji u izvorima se ističe [[Publije Kornelije Dolabela]], ostavivši iza sebe uređenu upravu, novoizgrađenu infrastrukturu (prvenstveno ceste) i vrlo funkcionalan sistem.<ref name="Dolabela">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/5664/1/Publije%20Kornelije%20Dolabela%20-%20Jelena%20Beželj.pdf |title= Jelena Beţelj -PUBLIJE KORNELIJE DOLABELA |work= SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> == Romanizacija == Proces romanizacije počeo je i prije same okupacije. Rimljani su već bili istisnuli grčke trgovce sa jadranske obale pa kroz trgovačke kontakte Iliri iz unutrašnjosti počinju primati elemente rimske kulture. Pojedinci su upotrebljavali [[latinski jezik]], poznavali pismo i počeli kopirati rimski način života. Uvozi se ulje, vino, staklo i razno posuđe. Dolaskom rimskih legija nosioci romanizacije su vojnici, ali i isluženi veterani koji se naseljavaju i grade naselja i [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vile]].<ref name="Busuladžić">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/5662996/Rimske_vile_u_Bosni_i_Hercegovini_Roman_villas_in_Bosnia_and_Herzegovina |title= ADNAN BUSULADŽIĆ: RIMSKE VILE -U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011. |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> [[Mogorjelo]] kod [[Čapljina|Čapljine]] je poznato naselje tog tipa (''villae rusticae''). Na tim imanjima Iliri su se upoznali sa vinovom lozom i maslinom, novim vrstama voća i povrća, ali i sa plodoredom, obradom zemlje i uzgojem na imanju.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Nakon početnih strogih mjera pacifikacije vojne vlasti su stupile u kontakt sa plemenskim prvacima iz redova [[Aristokratija|aristokratije]] i počeo je proces dodjele statusa rimskog građanina i mnogi "novi" Rimljani su bili nosioci julijevskog, ulpijevskog, elijevskog ili aurelijevskog gentilnog imena. Najveći dio domorodačke elite primio je rimsko građanstvo upravo u toku II. st. n. e. To je sa sobom povlačilo i proces prerastanja peregrinske civitates organizacije u autonomnu municipalnu strukturu ( [[Domavia|Srebrenica]], [[Raetinium|Bihać]], [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Glamoč]] i dr). Ustrojstvo Dalmacije po municipalnom načelu trajao je oko 2 stoljeća. Vojni prefekti se počinju birati od domaćih ljudi. [[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]] [[Datoteka:Ancient Bosnia.png|mini|Karta antičkih naselja i putova na području Bosne i Hercegovine|desno]] === Gradnja cesta === {{Glavni|Rimske ceste u Bosni i Hercegovini}} Gradnju cesta počeo je [[Dolabela|Publije Kornelije Dolabela]], namjesnik provincije [Dalmacija (rimska provincija)|[Gornji Ilirik/Dalmacija]], koji je na funkciju carskog legata došao 14. Gradnju cesta pratio je i veliki broj stražarnica i putnih stanica za potrebe obezbjebeđenja i održavanja.<ref name="Dolab">{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|title= SALMEDIN MESIHOVIĆ -Aevum Dolabellae – Dolabelino doba|work= ANUBiH, Godišnjak br 39|access-date= 9. 2. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|archive-date=23. 9. 2015|url-status= dead}}</ref> Sa njima došao je i mir (''Pax Romana'') koji će trajati nekoliko stoljeća što će omogućiti svestraniji privredni i kulturni napredak. Ceste gradi rimska vojska uz obilatu pomoć domaćeg stanovništva. To su bile kvalitetno urađene ceste koje će i dugo nakon odlaska Rimljana biti u upotrebi. Do današnjeg dana su vidljivi tragovi, pogotovo i znatan broj [[Rimski miljokaz|miljokaza]] (krajputaši) kao najautentičniji dokazi postojanja cesti. Magistralne ceste su polazile iz [[Salona|Salone]] i [[Narona|Narone]]. Na osnovu epigrafskih spomenika iz Salone vidi se da je Dolabela zaslužan za izgradnju četiri putna pravca ukupne dužine 600&nbsp;km, izgrađena za samo pet godina, što predstavlja jedan od najvećih građevinskih poduhvata u historiji zapadnog [[Balkan]]a,<ref name="Dolab"/> * Salona - [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]]-[[Drvar]], do planine Uilice, dužine 77,5 rimskih milja. Kasnije će ovaj put biti produžen prema [[Bosanski Petrovac|Bosansskom Petrovcu]]-dolini [[Una|Une]]-Sisak. U [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] se odvajao krak za dolinu [[Sana|Sane]]. * Salona-[[Livanjsko polje]]-[[Glamočko polje]]-[[Panonija]] kod Servicija u dužini 167 rimskih milja * Salona (od Sinja)-[[Kupres]]-Sarajevsko polje, do dezitijatskog kastela He(...?) od 156 rimskih milja. Cesta je kasnije produžena pravcem -[[Romanija]]-[[Srebrenica]] * Salona (od Sinja)-[[Kupres]]- Prema rijeci Bathinus, koja dijeli Breuke i možda Oserijate (ili neki drugi ilirski narod), dužine 158 rimskih milja. * [[Narona]]-[[Nevesinje]]-[[Konjic]]-Sarajevsko polje. Činjenica je da se najranije spominjanje ceste Narona – Sarajevsko polje veže za vrijeme Dolabeline uprave, sudeći po nalazu miljokaza sa natpisom Divo Augusto, iz doline Trešanice kod Konjica. * Narona-[[Popovo polje]]-[[Cavtat]]<ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> Uz ceste su se gradile putne stanice koje su imale zadatak da se brinu o obezbjeđenju i održavanju. Gradnju cesta pratila je i izrada katastarskih karata koje su služile za određivanje granica između pojedinih gradskih i seoskih oblasti (međašni natpisi i forma Dolabelliana).<ref name="Putevi">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/10100228/Mreža_rimskih_putnih_komunikacija_na_području_središnje_Bosne |title= Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Sabina Vejzagič - Mreža rimskih putnih komunikacija |work=UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET 2018 |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> === Gradnja naselja === Gradnja naselja i njihovo prerastanje u autonomne rimske municipije je vrhunac romanizacije. Municipijem postajala su ona naselja u kojima je porastao broj domaćih građana sa rimskim građanskim pravima (''civitetom''), pa su oni sami upravljali naseljem. To je pravo davano prvenstveno lojalnim građanima iz gornjih društvenih slojeva. Naselja su se gradila uz puteve, u ravnici, ispod utvrđenja, ne rijetko i na starijim ilirskim naseljima. Bila su pravilnog rastera, dosta nalik jedno na drugo. U sjecištu glavnih komunikacija nalazio se trg (forum).<ref name="amina">[http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET]</ref> U komunalnom smislu bila su to dobro opremljena naselja, sa vodovodom, kanalizacijom, zidinama, riječnom lukom, ako je to bilo moguće, a ponegdje i centralnim grijanje i javnim kupatilima. Takvi su gradići nastali u Hercegovini: u [[Stolac|Stocu]] (Diluntum), Orahovicama kod [[Bileća]], [[Gacko|Gacku]], Kifinu Selu, Vitini, Krehinu Gracu (Brotnjo), Posučkom Gracu, [[Konjic]]u i dr. U srednjoj Bosni su se vremenom razvila gradska naselja na [[Aquae S (Ilidža)|Ilidži]] (Aquae S..) , Višnjici kod [[Kiseljak]]a, [[C. Ris (Rogatica)|Rogatici]] (Col. Ris..), u [[Domavia (Srebrenica)|Sasama kod Srebrenice]] (Domavia), u [[Malvesiatium (Skelani)|Skelanima]] (Malvesiatium). U zapadnoj Bosni su značajni centri u [[Livno|Livnu]], Vrbi kod [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Glamoč]]a (Salviae), kod [[Delminijum|Duvna]] (Delminijum), [[Duvno]] (Bistue vetus), [[Bugojno|Bugojnu]] ([[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistue Nova]]), Malom Mošunju kod [[Travnik]]a, [[Baloie (Šipovo)|Šipovo]] (Baloia), [[Jajce|Jajcu]], [[Mrkonjić Grad]]u ([[Leusaba]]), [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (Castra), [[Bosanska Gradiška]] (Servitium). Vremenom su se u ta naselja počelo naseljavati i domaće stanovništvo koje tako prima jezik, pismo, vjerske običaje i posmrtni kult. U gradskim sredinama su djelovala mnoga vjerska i strukovna udruženja (collegia) koja su nadživjela pad Carstva, pa će se kolegiji u kršćanstvu zadržati do današnjih dana.<ref name="Pašalić">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/35947788/Pa%C5%A1ali%C4%87-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini |title=Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini |work=Zemaljski muzej Sarajevo, 1960 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> === Religija rimske države === Religija rimske države i njenih građana sastojala se od nekoliko glavnih božanstava. Među njima, prvenstveno su iskazivali zahvalnost i odanost "Najboljem i Najvećem Jupiteru", ocu bogova i ljudi. On je bio i ostao božansko oličenje snage, ugleda i egzistencije Rima. Šireći svoju dominaciju, Rimljani su svuda pokazivali toleranciju prema religiji i kultovima naroda koje su uključivali u imperiju. Tako je bilo i sa Ilirima na šta ukazuju arheološki nalazi. Počelo je izjednačavanje domaćih božanstava sa rimskim, rimska interpretacija (''interpretatio Romanum''). Najbrojniji su žrtvenici i reljefi posvećeni Silvanu i Dijani. Silvan je bio vrhovni ilirski bog, predstavljan kao pola jarac a pola čovjek, a ponegdje kao pravi ljudski lik. U posvetama se označava kao zaštitnik šuma, stada, prirode i zaštitnik u lovu, u primorju i sa grozdom u ruci. Jedno od njegovih glavnih obilježja je veselost, spremnost na igru i zabavu, jer postoje i njegove predstave sa nimfama. Dijana je prikazana kao boginja lova, u lovačkoj haljini i u potjeri za divljači. U našim krajevima su poštovana i mnoga orijentalna božanstva. Sljedbenici su bili uglavnom vojnici, poslovni ljudi, robovi, stručnjaci i trgovci. Istaknuto mjesto među orijentalnim kultovima zauzima mitraizam čija su svetilišta otkrivena na nekoliko mjesta ([[Konjic]], [[Lisičići]] kod Konjica, [[Jajce]], [[Pritoka]] kod [[Bihać]]a) === Kristijanizacija === Kristijanizacija je potvrđena arheološkom i historijskom građom i pokazuje se da se ovdašnje stanovništvo veoma rano upoznalo sa [[kršćanstvo]]m.<ref name="Bazilike">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/345628573/Kasnoanticke-bazilike-pdf |title= Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini |work= Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Pošto su se u Bosni i Hercegovini nalazili rudnici željeza , srebra i zlata, u njima su radili robovi, stručnjaci, službenici i sa prostora [[Judeje]], [[Palestina|Palestine]] i [[Sirija|Sirije]] koje su klasične zemlje kršćanstva. Preko njih je prenošeno novo vjersko učenje. O tome svjedoče ostaci crkava, odnosno [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|bazilika]], koje su građene posebnim stilom pa se nazivaju bazilike bosanskog tipa. Imale su jedinstven plan sa skromnim dimenzijama, unutrašnja oprema je kameni namještaj, sa motivima i simbolima<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date=9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Do danas ih je otkopano oko osamdeset što govori o gustoj mreži kultnih objekata. Pisac crkvenih studija i prevodilac Biblije na latinski jezik, sv. Jeronim je iz sjeverozapadne Bosne (vjerovatno [[Bosansko Grahovo]]). Glavnina Ilira ipak nije do kraja romanizirana. Bila je to više glazura nego asimilacija, jer se nije radilo o gubitku svih etničkih atributa. To se najbolje zapaža u ruralnim oblastima u kojima su faktori romanizacije slabije djelovali, a stanovništvo se i dalje bavilo isključivo stočarstvom i poljoprivredom. Kako potvrđuje sv. Jeronim, Iliri na granici Dalmacije i Panonije su u 4. stoljeću još uvijek govorili svojim jezikom. Latinskim se govorilo u vojsci, administraciji i u gradovima. I reljef na nadgrobnim spomenicima govori o očuvanosti narodne nošnje. == Privreda == === Poljoprivreda === Poljoprivreda je predstavljala osnovnu granu privređivanja autohtonog stanovništva, pogotovo stočarstvo. Rimljani su uveli posebne privredne naseobine (villae rusticae) na poljoprivrednim dobrima (fundi) koje će uz napredne metode rada dovesti do povećanja poljoprivredne proizvodnje. Obično su bile uz veća gradska naselja. Uz već poznate kulture došlo je do znatnog uzgoja vinove loze i maslina. Alat za obradu zemljišta se u neizmjenjom obliku i namjeni zadržao do današnjih dana. === Rudarstvo === Odmah po osvajanju teritorije Bosne i Hercegovine Rimljani su pristupili proširenju rudarske proizvodnje i sprovođenju bolje organizacije. Tako je pod Rimljanima uglavnom nastavljena i intenzivirana rudarska radinost kojom se domaće stanovništvo bavilo još ranije. Rudarski centri bili su porječje [[Sane]] i Japre, [[Fojnica]] i [[Kreševo]], prvenstveno za obradu željeza. Kod [[Mrkonjić Grad]]a dobijalo se [[željezo]] i [[bakar]], a [[srebro]] i [[olovo]] u Sasama kod [[Srebrenica|Srebrenice]]. Ovi rudnici su snabdjevali radionice oružja i kovnice novca u [[Sisak|Sisku]] i [[Sirmium]]u. Rudarska područja su bila dobro naseljena sa mnoštvom uređenih naselja i sela. Rudarsko-metalurgiska industrija, prvenstveno bila je u državnim rukama. === Građevinarstvo === U predrimsko doba Iliri, koji su nastanjivali područje današnje Bosne i Hercegovine, svoje su građevine gradili uglavnom od zemlje, lomljenog kamena u sistemu suhozida, ilovače i drveta. Sa Rimljanima dolazi do upotrebe kreča, opeke i obrađenog kamena. Prvi graditelji bili su vojnici koji su po ustaljenoj rimskoj praksi najprije gradili cestovne komunikacije i strani majstori koji su pravili vojne objekte, ceste, vile i naselja. U tom najranijem razdoblju velika količina građevinskog materijala se uvozi.<ref name="Busuladžić"/> velike potrebe za kamenom dovode do otvaranja mnogobrojnih kamenoloma u kojima se eksploatira kamen za potrebe sve brojnijih municipija, kolonija, palača, vila, sarkofaga, cesta i spomenika. Mali kamenolomi su ostajali u privatnom vlasništvu zemljišnih parcela, dok su veliki često ulazili u vlasništvo države. U tom slučaju njima je rukovodio carski službenik. U antičkom građevinarstvu su primjenjivane dvije osnovne metode konstrukcije. Prva se odnosila na kamene konstrukcije spojene olovnim nitnama, a druga na konstrukcije vezane malterom. Veliku promjenu u rimskom graditeljstvu je izazvalo otkriće maltera, nastalog kao rezultat miješanja gašenog kreča sa pijeskom. Dodavanje vulkanskog pepela i drugih vrsta materijala, usitnjene cigle prije svega, dobijao se malter koji je po kvaliteti sličan betonu. Masovno su se koristili cigla i crijep. Prvi kontigenti ovoga materijala su dopremani putem uvoza. Na prostorima Bosne i Hercegovine u drugoj polovini I stoljeća počinje otvaranje domaćih figlina - radionica za proizvodnju cigle i crijepa. == Nestanak antičke civilizacije == [[Datoteka:Roman glass 2nd cent.jpg|thumb|150px|desno|[[Rimsko staklo]] pronađeno u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], 2. stoljeće]] Najznačajnija organizaciona promjena u carstvu se dešava 395. kada car [[Teodozije I Veliki]] dijeli carstvo na dva dijala i uspostavlja granicu rijekom [[Drina|Drinom]], koja je i danas granica. Bilo je to u vrijeme velike [[Seoba naroda|Seobe naroda]] i barbarskih pohoda [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Gota]] (njihova država je trajala preko 50 godina na tlu Bosne i Hercegovine o čemu postoje arheološki dokazi), Sarmata, Vandala, Markomana, Alana i posebno Huna koji preuzimaju Panoniju. Iza njih je ostala pustoš, čime je nestala antička civilizacijska kojoj je Bosna i Hercegovina kulturno i vremenski pripadala. Padom Zapadnog Rimskog Carstva [[476.]] godine nestalo je i suštinski rimske vlasti na tlu Bosne i Hercegovine. Sredinom 6. stoljeća [[Justinijan I]], nakon [[Gotski rat (535–554)|Gotskih ratova]], car Istočnog Rimskog Carstva (kasnije u historiji prozvano [[Bizantijsko Carstvo]]) će samo formalno obnoviti rimsku vlast, jer ta država nije više imala moći da upravlja ovim prostorima. Zatim će doći [[Avari]] i [[Slaveni]] koji će dokrajčiti sve ono što je još bilo preostalo. Romanizirano stanovništvo se povlači u jadransko primorje ili planinske predjele. Nastupit će razdoblje izoliranosti od 7. do 10. stoljeća u kojem je Bosna ostala zatvorena za vanjski svijet i o kojem historija skoro da nema podataka. Desetkovano i bez ikakvih sredstava stanovništvo je nastavilo život na starim osnovama bez mogućnosti da podižu velika i lijepa pa i crkvena zdanja. == Izvori == * Enver Imamović, Oslobođenje, 6 juni 2015 -KORIJENI KRŠĆANSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Rimljana]] 6z8r8c1e3a1thv0phoms4aeb0ui33k3 Abhazija 0 32439 3897643 3894828 2026-06-07T12:28:02Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | izvorno_ime = Аҧсны | zvanično_ime = Abhazija | ime_genitiv = Abhazije | zastava = Flag of Abkhazia.svg | grb = Coat of arms of Abkhazia.svg | mapa = Europe location ABX.png | nalazi_se_u_sastavu = {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] | upravni_oblik = Autonomna republika | službeni_jezik = [[abhaski jezik|abhaski]], [[ruski jezik|ruski]] | glavni_grad = [[Suhumi]] | vladar = [[Raul Hadjimba]] | titula_vladara = Predsjednik | površina = 8660 | stanovnika = 242862 | pozivni_broj = | web = www.abkhazia.gov.ge | komentar = |}} '''Abhazija''' ([[Abhazki jezik|abhazki]]: Аҧсны , [[Gruzijski jezik|gruzijski]]: აფხაზეთი, [[Ruski jezik|ruski]]: Абха́зия) je autonomna pokrajina [[Gruzija|Gruzije]] i [[de facto]] nezavisna, [[Spisak nepriznatih država|djelimično priznata država]]. Smještena je na [[Kavkaz]]u, na istočnoj obali [[Crno more|Crnog mora]]. Prostire se na 8.660&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema procjeni iz 2012. u Abhaziji živi preko 240.000 stanovnika.<ref>* http://www.citypopulation.de/Georgia.html</ref> Glavni grad pokrajine je [[Suhumi]]. Nezavisnost Abhazije su priznale: [[Venecuela]], [[Nikaragva]], [[Nauru]], [[Vanuatu]] i [[Tuvalu]]. Do proglašenja nezavisnosti od Gruzije je doveo secesionistički pokret abhaške manjine 1992. Potom je vođen gruzijsko-abhaškog rata koji je rezultirao gruzijskim vojničkim porazom, te egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije. == Historija == U VI. I V. vijeku p.n.e. područje današnje Abhazije je pripadalo gruzijskoj državi [[Kolhida|Kolhidi]]. Između 1000 i 500 godine p.n.e. [[Grci]] osnivaju trgovačke kolonije iz kojih su se razvila antička središta ''Dioskurijada'' (Suhumi), ''Pitijunt'' (Pizunda) i ''Triglif'' (Gagra). Abhazija je bila pod rimskom, gruzijskom i bizantskom vlašću. Oko 800-te postaje samostalno kraljevstvo. 985. se ujedinjuje sa Gruzijom. Nakon što je 1570. osmanlijska vojska zauzela tvrđavu Tskhumi, Abhazija dolazi u ovisan položaj o [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Tokom vladavine Osmanlija većina stanovništa prelazi na islam. == Zastava i grb == [[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|mini|150px|Zastava Abhazije]] U crvenom kantonu, otvorena šaka predstavlja abhaski narod. Sedam zvijezda iznad simboliziraju sedam abhaskih regiona. Sedam je abhaski sveti broj. Sedam [[zelena|zelenih]] i [[bijela|bijelih]] pruga predstavljaju toleranciju koja dopušta suživot [[hrišćani|hrišćanstva]] i [[islam]]a. Sedam historijskih provincija Abhazije koje sedam zvijezda predstavljaju su: Sadzen, Bzip, Gumaa, Abziva, Samurzakan, Dal-Cabal i Pskij-Ajbga. [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Abkhazia.svg|mini|150px|Grb Abhazije]] Grb Abhazije usvojen je [[23. juli|23. jula]] [[1992.]] kada je Abhazija proglasila otcjepljenje od [[Gruzija|Gruzije]]. Grb je podijeljen na dva polja, bijelo i zeleno, a u grbu se nalaze tri osmokrake zvijezde i konjanik koji ispaljuje strijelu prema nebu. === Historijski grbovi === <gallery> Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Abkhazian_SSR.png|Grb [[Abhaska SSR|Abhaske SSR]] </gallery> == Geografija == {{Proširiti sekciju}} == Vlada == {{Proširiti sekciju}} == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Stanovništvo == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Južna Osetija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.abkhazia.gov.ge/ Zvanične stranice vlade Abhazije] * [http://www.abkhaziagov.org/ Zvanične stranice predsjednika Abhazije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119103715/http://www.abkhaziagov.org/ru/state/sovereignty/index.php |date=19. 1. 2012 }} {{Države i regioni Kavkaza}} {{Države Azije}} {{Crnomorske države}} [[Kategorija:Abhazija|*]] [[Kategorija:Separatizam u Gruziji]] [[Kategorija:Zakavkazje]] [[Kategorija:Sporne teritorije u Evropi]] [[Kategorija:Historijske regije Gruzije]] l92dvh0hfy1qtvwoj7j6px5mj6a7bej Akče 0 32930 3897704 3895226 2026-06-07T12:40:18Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: ., → ,, pre → prije (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3897704 wikitext text/x-wiki '''Aspre''' (akče; osmanski turski:آقچه) je [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] srebreni [[novac]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nisanyansozluk.com/kelime/ak%C3%A7e|title=akçe|website=Nişanyan Sözlük|language=tr|access-date=28. 9. 2023}}</ref> [[Datoteka:Akçe of Murad II Obverse.JPG|mini]] Aspra je osnovna novčana jedinica u Osmanskom Carstvu od 14. do kraja [[17. vijek]]a. Njegova težina je varirala, a u prvoj polovini [[15. vijek]]a bila je u ravni dubrovačkog dinara (groša). Aspra je devalvirala i postala nepouzdano novčano sredstvo zahvaljujući smanjenju postotka [[Srebro|srebra]] i kao posljedica čestog podrezivanja. Inače, podrezivanje novca obavljalo se makazama nasilnim smanjenjem (podrezivanjem) vanjskog obima monete. Iskusni trgovci prepoznavali su da je time novac bio 'olakšan' i izražavali su sve veću sumnju u njega. Najpoznatije kovnice aspri bile su u [[Bursa|Bursi]], [[Edirne|Jedrenu]] i [[Istanbul]]u. Asprije su u Bosnu stigle prije osmanlijskog osvajanja Bosne 1463, i ne samo kroz okvire Bosanskog krajišta. [[Trgovina|Trgovačka]] razmjena dovela je do toga da se aspra nalazila u rukama Bosanaca kao platežno sredstvo zahvaljujući svojoj unutrašnjoj vrijednosti. [[Sandalj Hranić Kosača]] je imao asprije u svojim [[depozit]]ima u [[Dubrovnik]]u. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovne Bosne]] 9egummdwm2gba647bqnyufz0s0g00l3 Manastir Vozuća 0 35203 3897657 3894851 2026-06-07T12:30:52Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}}, . - → - using [[Project:AWB|AWB]] 3897657 wikitext text/x-wiki [[File:Манастир Возућа.jpg|mini|desno|Manastir Vozuća]] '''Manastir Vozuća''' ili '''Manastir Svete Trojice u Vozući''' jest [[manastir]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], [[Dabrobosanska mitropolija]], i nalazi se u naselju [[Vozuća]], u općini [[Zavidovići]], na lijevoj obali donjeg toka rijeke [[Krivaja|Krivaje]], u podnožju planine [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]]. Manastir Vozuća potječe, najvjerovatnije iz [[16. vijek]]a, a najstariji pomen manastira Vozuće je iz 1617. od strane prepisivača Petra, koji je prepisao knjigu Lestvica u hramu Sv. Nikole, zvanom Vozuća. U toku svog postojanja pretrpio je mnogobrojna razaranja. U vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] monasi su napustili manastir pod prijetnjom. Bio je napušten 160 godina, što je dovelo do znatnog propadanja tog sakralnog objekta. Manastir Vozuća je obnovljen 1859, a osvećen 1865. kada je i posvećen [[Sveto Trojstvo|Svetoj Trojici]]. Najveća stradanja manastir Vozuća je doživio u 20. vijeku. Krajem februara 1917, [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vojne vlasti su skinule zvono sa zvonika, a septembra 1941. i februara 1942. crkva je bila opljačkana. Godine 1970. proglašen je spomenikom kulture prve kategorije. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] manastir je uništen, zajedno sa kompletnom dokumentacijom, od strane pripadnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH). Obnovljen je u periodu od 2004. do 2015.<ref name="Reportaža: Manastir Vozuća">{{Cite news |url= http://www.rtrs.tv/av/player.php?id=14273&x=1 |title= Reportaža: Manastir Vozuća |work= RTRS |access-date= 13. 7. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] (graditeljska cjelina) 20. januara 2004.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1920 |title=Manastir Vozuća |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 7. 2016 |archive-date=22. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422211527/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1920 |url-status=dead }}</ref> == Literatura == * [[Ljiljana Ševo]], Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1978 - Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002 - {{Commonscat|Vozuća Monastery}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.mitropolijadabrobosanska.org Službena stranica Mitropolije Dabrobosanske] {{Manastiri Dabrobosanske mitropolije}} [[Kategorija:Manastiri Dabrobosanske mitropolije|Vozuća]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Zavidovićima]] [[Kategorija:Manastiri u Zavidovićima]] [[Kategorija:Historija Zavidovića]] 6trcyulo5uv03ij3m55q96mwnbqd9xz Bugarski lev 0 35441 3897666 3894861 2026-06-07T12:32:37Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Lev |izvorno_ime =български лев |slika_1 =BG coin.jpg |opis_1 =Kovanica od 20 leva |slika_2 = |opis_2 = |iso_kod =BGN |korisnik_država =Bugarska |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica =stotinka |oznaka = |kovanice =1, 2, 5, 10, 20 & 50 stotinki, 1 lev |novčanice =2, 5, 10, 20, 50 i 100 leva |oznaka = |nacionalna_banka =[[Bugarska narodna banka]] |štamparija = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Lev''' (skraćeno: lv) je bivša novčana jedinica [[Bugarska|Bugarske]]. Naziv mu proizilazi iz riječi "лъв" ([[lav]] u bugarskom jeziku). Dijeli se na 100 stotinki. Kod bugarske novčane jedinice po međunarodnom standardu ISO 4217 je BGN. Za lev su također upotrebljavani i drugi kodovi. ==Historija== Lev je uvela [[1881]]. [[Bugarska narodna banka]] koja je osnovana 1879.<ref>[http://www.bnb.bg/AboutUs/AUAboutBNB/AUHistory/AUH130YearsBNB/index.htm 135 Years History]''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica; pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}</ref> Ovo je prva valuta u Bugarskoj nakon nezavisnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kurs leva je uvijek bio vezan za druge valute. Od 1940. lev je bio vezan za vrijednost [[Zlato|zlata]] ([[zlatni standard]]). Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vezao se za [[marka njemačkog rajha|marku njemačkog rajha]]. Kasnije tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] lev se vezao za kurs [[ruska rublja|ruske rublje]] a kasnije i [[američki dolar|američkog dolara]]. Vezanost za dolar postojala je do 1997, mada je odnos često mijenjan. Od 1997. ostaje vezan za [[njemačka marka|njemačku marku]] do uvođenja eura 1999. Lev je bio vezan za [[euro]] u fiksnom odnosu od 1 lev : 0,51129 eura.<ref name="finanzen">[http://www.finanzen.net/devisen/euro-lew-kurs Kurs euro-lev sa]''finanzen.net'', pristupljeno 4.9.2015 {{de simbol}}</ref> ==Novčanice i kovanice== Danas se koriste novčanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 leva kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 stotinki, te od 1 leva. Današnje novčanice su 4 serija od prvog izdavanja. Aktuelno kovanice od 1, 2, 5, 10, 20, i 50 stotinki se mijenjaju novčanicama.<ref name="finanzen"/> === Novčanice <ref>[http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACNotesCurrency/index.htm Novčanice]''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica, pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}</ref>=== {| class="prettytable" width="98%" !rowspan="2"| vrijednost !!rowspan="2"| razmjer !!rowspan="2"| boja !!colspan="3"| opis !!rowspan="2"| tiskanje |- ! prednja strana !! zadnja strana !! vodeni žig |- | 1 lev | 112 × 60&nbsp;mm | crven | [[Jovan Rilski]] | Manastir u Rili |rowspan="7"| lav | 1999 |- | 2 leva | 116 × 64&nbsp;mm | ibolya | [[Pajsij Hilendarski]] | detalj jednog slike od Pajsija Hilendarskija | 1999, 2005 |- | 5 leva | 121 × 67&nbsp;mm | crven | [[Ivan Milev]] | detalj jednog slike od Ivana Mileva |rowspan="2"| 1999 |- | 10 leva | 126 × 70&nbsp;mm | zelen | [[Petar Beron]] | astronomski instrument |- | 20 leva | 131 × 73&nbsp;mm | plav | [[Stefan Stambolov]] | Parlament u Sofiji | 1999, 2007 |- | 50 leva | 136 × 76&nbsp;mm | smeđ | [[Penčo Slavejkov]] | detalj jednog pjesme Penča Slavejkova | 1999, 2006 |- | 100 leva | 141 × 79&nbsp;mm | zelen | [[Aleko Konstantinov]] | detalj jednog slike od Aleka Konstantinova | 2003 |} === Kovanica <ref>[http://www.bnb.bg/NotesAndCoins/NACCoinsCurrency/index.htm Kovanice]''Bugarska narodna banka'', zvanična stranica, pristupljeno 4.9.2015 {{en simbol}}</ref>=== {| class="prettytable" width="98%" !vrijednost!! prečnik!! težina !! materijal !! prednja strana !! zadnja strana |- |1 stotinka || 16&nbsp;mm || 1,8 g || rowspan="3"| aluminij, nikl, bakar || rowspan="7"| vrijednost sa slovima is brojom, 12 zvijezde || rowspan="6"| konjanik |- |2 stotink || 18&nbsp;mm || 2,5 g |- |5 stotinka || 20&nbsp;mm || 3,5 g |- |10 stotinka || 18.5&nbsp;mm || 3 g || rowspan="3"| bakar, nikl, |- |20 stotinka || 20.5&nbsp;mm || 4 g |- |50 stotinka || 22.5&nbsp;mm || 5 g |- |1 lev || 24.5&nbsp;mm || 7 g || ? || Sv. Ivan Rilski |} ==Kodovi== *BGL - za vrijednosti prije denominacije iz [[1999]]. *BGK - za vrijednosti prije denominacije iz [[1962]]. *BGJ - za vrijednosti prije denominacije iz [[1952]]. godine ==Trenutni valutni kurs Bugarski lev== {{Valutni kurs |BGN}} == Također pogledajte == * [[Rumunski lej]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Money of Bulgaria}} * [http://www.bnb.bg/ Bugarska narodna banka] {{bg simbol}} {{en simbol}} {{Evropske valute}} {{Bugarska po temama}} {{stub-ekon}} [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Evropske valute]] [[Kategorija:Ekonomija Bugarske]] [[Kategorija:Valute u optjecaju]] [[Kategorija:Valute vezane za euro]] [[Kategorija:Valute uvedene u 1880.]] [[Kategorija:Valute povučene u 2025.]] [[Kategorija:Fiksni devizni kurs]] c4lwoln2ch1f7g3tbf7wdywfz5d90im Lazar Hrebeljanović 0 37455 3897708 3894930 2026-06-07T12:41:07Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897708 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lazar Hrebeljanovic.jpg|mini|desno|200px|Knez Lazar. Freska iz crkve manastira Ljubostinje (1402 - 1405)]] '''Lazar Hrebljanović'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/event/Battle-of-Kosovo-1389-Balkans#ref1326783|title=}}</ref> (''Hrebeljanović'') ([[1329]] - [[1389]]) je [[Raška|srpski]] [[knez]] i [[oblasni gospodar]]. Sin je Pripca Hrebljanovića, [[logotet]]a [[car]]a [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]]. Rođen je u Prilepcu kod [[Novo Brdo (Srbija)|Novog Brda]]. Oženjen je Milicom kćerkom kneza Vratka. Vratko, otac kneginje Milice, vuče porijeklo od [[Nemanjići|Nemanjića]] (linijom loze od Vukana, sina [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], pa preko Dmitra i Vratislava do Vratka). Knez Lazar je bio u službi cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]] i cara Uroša kao [[stavilac]]. Poslije raspada [[Srpsko carstvo|Srpskog carstva]] gospodario je oblašću oko Novog Brda. U savezu s bosanskim banom [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtkom I Kotromanićem]] srušio je oblasnog gospodara [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i proširio se na Rudnik i Užice. To mu je omogućilo ekonomsko i vojno uzdizanje pa je postao najmoćniji među srpskim oblasnim gospodarima. Ipak jedinstva među njima nije bilo. [[Osmanlije]] su jednu po jednu oblast osvajale. Knez Lazar Hrebljanović učestvovao je u pobjedi protiv Osmanlija kod [[Pločnik]]a [[1386]], a ubijen je u [[Bitka na Kosovu|bici na Kosovu polju]] [[1389]]. Kneginja Milica sa sinom [[Stefan Lazarević|Stefanom Lazarevićem]] (budućim [[despot]]om) priznala je osmansku vlast i njihova oblast je postala osmanska vazalna zemlja. U srpskoj epskoj narodnoj tradiciji knez Lazar je poznat kao car Lazar kroz ciklus epskih pjesama o legendarnoj mučeničkoj smrti sa središtem u historijskoj jezgri stvarnog događaja Kosovske bitke. Knez Lazar je u podnožju Kučajskih planina, na mjestu zvanom [[Ravanica]], kod Ćuprije, podigao oko 1381. hram Vaznesenja Hristova. To je okrilje čuvenog [[manastir]]a Ravanica. Lazar je svojoj zadužbini poklonio naselja u području Velike, Zapadne i Južne Morave, te u Braničevu, Peku i Zviždu u Mačvi i Bitvi. Mnoga darovana sela knez Lazar je prvo otkupio pa ih darovao manastiru. Ravaničko vlastelinstvo je imalo 146 sela i 2 zaseoka. [[Datoteka:Печат кнеза Лазара Хребељановића 01.JPG|mini|desno|200px|Pečat ili tipar kneza Lazara.]] [[Datoteka:Hilandar-coat of arms.jpg|mini|desno|200px|Grb kneza Lazara na južnj priprati glavne crkve u manastiru [[Hilandar]], [[Sveta Gora]], [[Grčka]], kraj 14 vijeka.]] Knez Lazar je bio sahranjen u [[Priština|Prištini]]. Oko 1392. mošti kneza Lazara prenesene su iz mitropolitske crkve u Prištini u njegovu zadužbinu manastir Ravanicu, gdje su položene u hram Vaznesenja Hristova. Knez Lazar je proglašen za sveca, a tada nastaje i '''[[Žitije svetog kneza Lazara]]''' (Između 1393. i 1398) nepotpisanog i nepoznatog pisca. U vrijeme seobe [[Srbi|Srba]] 1690. Lazareve mošti su prenesene do Sentandreje u Ugarsku, a kasnije u fruškogorski manastir Vrdnik (Nova Ravanica). Godine 1942. su prenešene u Sabornu crkvu u Beograd. Lazareve mošti su 1988. vraćene u Ravanicu. Knez Lazar i kneginja Milica su imali dva sina, [[Stefan Lazarević|Stefana]] (kneza i [[despot]]a) i Vuka te pet kćeri. Najstarija kćerka Mara udala se za [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]] i s njim imala tri sina – Đurđa, Grgura i Lazara. Dragana se udala za Aleksandra, sina bugarskog cara [[Šišman]]a. [[Jelena Lazarević|Jelena]] je postala supruga Đurđa II Stracimirovića [[Balšići|Balšića]] gospodara [[Zeta|Zete]] i imala je s njim sina Balšu. Ona će se kasnije udati za [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosaču]]. Teodora se udala u Ugarskoj za mačvanskog bana [[Gorjanski|Nikolu Gorjanskog]]. Najmlađa Olivera je poslije smrti oca kneza Lazara, morala da ode u harem [[Osmanlije|osmanskog]] [[sultan]]a [[Bajazid I|Bajazida I]]. Godine 1393. kneginja Milica se zamonašila i kao maloshimnica uzela ime Jevgenija, a uoči smrti, 1405. postala je velikoshimnica Jefrosina.<ref>{{Cite web|url=https://orthodoxwiki.org/Monastic_Ranks|title=Monastic_Ranks}}</ref> == Literatura == * {{Cite book | ref= harv|last=Mihaljčić|first=Rade|title=Lazar Hrebeljanović - historija, kult i predanje|url=https://www.knjizara.com/antikvarnica/LAZAR-HREBELJANOVIC-Istorija-kult-predanje-413165|year=1989|publisher=BIGZ Beograd|isbn=86-13-00347-8|pages=286}} * {{Cite book|ref=harv|last=Mladenović|first=Aleksandar|title=Povelje kneza Lazara|url=http://www.chigoja.co.rs/mladenovic_povelje_kneza_lazara|year=2003|publisher=Čigoja|isbn=978-86-7558-111-6|pages=368|access-date=9. 7. 2021|archive-date=9. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709190439/http://www.chigoja.co.rs/mladenovic_povelje_kneza_lazara|url-status=dead}} * {{Cite book | ref= harv|last=Ređep|first=Jelka|title=Žitije kneza Lazara|url=https://www.prometej.rs/prodavnica/istorija/zitije-kneza-lazara/|year=2010|publisher=Prometej Novi Sad|isbn=978-86-515-0432-0|pages=666}} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.youtube.com/watch?v=DbL5nEAEPyw Lazar Hrebeljanović, 1. dio], RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=zceKmded6wU Lazar Hrebeljanović, 2. dio], RTS Obrazovno - naučni program - Zvaniči kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=Cz0AQemTwTo Rudnik], RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal * [https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_13_l.html Vladimir Ćorović: Boj na Kosovu] * [https://www.youtube.com/watch?v=8YrKzkCF4Go Enciklopedija za radoznale: Tvrđava u Kruševcu i druge priče], RTS Kulturno - umetnički program - Zvanični kanal {{Commonscat|Lazar Hrebeljanović}} {{DEFAULTSORT:Hrebljanović, Lazar}} [[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Historija Srbije]] 58k2s74k6qnfewqekgit0mydhq7avm6 Bertrandon de la Broquière 0 37468 3897680 3894890 2026-06-07T12:35:26Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897680 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Siege_of_Constantinople_BnF_MS_Fr_9087.jpg|mini|desno|200px|Pad Konstantinopolja, 1453, iz Bertrandonovog rukopisa Voyage (Bibliothèque nationale de France MS fr. 9087 (f. 207v), urađen u Lille-u, 1455)]] '''Bertrandon de la Broquière''' (kraj 14 - [[15. vijek]]) francuski (burgundski) putopisac. Bertrandon de la Broquièreje povjerljiva ličnost burgundskog vojvode Filipa Dobrog. Na tajnoj misiji proučavanja stanja i prilika u Turskoj, vraćao se preko [[Balkan]]a (linijom Carigradskog druma), [[Pirot]]a i [[Beograd]]a u Burgundiju [[1432]]-[[1433]]. Po nalogu svoga gospodara [[1455]]-[[1457]]. opisao je taj svoj put u djelu [[Putovanje preko mora]] (Voyage d'outre Terre, pendent le cours des annees 1432 et 1433). Pod gornjim naslovom djelo je štampano [[1805]]. U ovom spisu izuzetno značajnom narativnom izvoru za opisivanje Osmanskog Carstva i historije jugoistočne Evrope, naročito Srbije, nalazi se i podatak da je osmanskom sultanu dolazio brat bosanskog kralja da traži pomoć u njegovom pokušaju da dođe na čelo Bosanskog kraljevstva. Smatra se da je to bio [[Radivoj Ostojić]]. == Izvod iz opisa Bertrandon de la Broquièra == Uzima se da je navedeno svjedočanstvo povezano za sina nekadašnjeg kralja Stjepana Ostoje, Radivoja Ostojića: * A kad svi ti ljudi dođoše, tj. trojica paša i rumelijski begler-beg i drugi koje oni zovu gospodarima, rečeni gospodar Veliki Turčin (sultan Murat) pođe iz svoje odaje ... ode dosta brzo do jednog trijema ... A taj trijem je bio određeno mjesto ... svaki koji je obično ulazio u dvor, uđe i zauze svoje mjesto, tj. uz zidove ili duvare oko rečenoga trijema, što se moglo dalje od gospodara. Kad se tako svako skloni, dovedoše jednog vlastelina iz kraljevine Bosene, koji bješe došao Turčinu da mu preda u pokornost tu kraljevinu i posadiše ga u trijemu sa pašama. On je došao da trži pomoć rečenog gospodara protivu kralja Bosne i tvrdio je da ta kraljevina pripada njemu. Svjedočanstvo o osmanskim upadima u Bosnu i prodaji Bosanaca u roblje: * ... Projahah preko jedne vrlo lijepe ravnice koja je između dvije planine i proteže se uz Maricu dužinom, a široka je 40 milja. I naiđoh na svom putu na oko petnaest ljudi koji su bili vezani debelim lancima oko vrata i deset žena, što su skoro bile pohvatane u kraljevini Bosni, prilikom jednog upada koji su izvršili Turci. A vodila su ih dva Turčina na prodaju u Jedrene. == Reference == * Bertrandon de la Brokijer, Putovanje preko mora (Prevod Miodrag Rajičić), Beograd 1950. (reprint Beograd 2002). == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Voyages d'Outremer}} * http://books.google.ba/books/about/Burkard_i_Bertrandon_de_la_Brokijer_o_Ba.html?id=_sVIHQAACAAJ&redir_esc=y * http://www.jerusalem-pedibus.net/site_fr/broqu_fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509071648/http://www.jerusalem-pedibus.net/site_fr/broqu_fr.html |date=9. 5. 2008 }} * http://www.jerusalem-pedibus.net/site_fr/genes_fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080924032226/http://www.jerusalem-pedibus.net/site_fr/genes_fr.html |date=24. 9. 2008 }} * http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/History/History-idx?type=article&did=HISTORY.CRUSFIVE.I0015&isize=M * http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/History/History-idx?type=article&did=HISTORY.CRUSTHREE.I0015&isize=M * http://digicoll.library.wisc.edu/cgi-bin/History/History-idx?type=article&did=HISTORY.CRUSSIX.I0020&isize=M * [http://books.google.com/books?id=CSgLAAAAYAAJ Bertrandon de La Brocquière, Thomas Johnes, ed. (1807). The Travels of Bertrandon de La Brocquière, to Palestine: And His Return from Jersulem Overland to France, During the Years 1432 & 1433. Extracted and Put Into Modern French from a Manuscript in the National Library at Paris. Hafod Press.] [[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] 2zc167ev5iiwb6pf3k4b0b5a0cl4mc6 Razgovor s korisnikom:AnToni 3 38243 3897719 3894726 2026-06-07T13:32:38Z A826 148065 Bot: Added missing </div> tag after Wikipedia Asian Month barnstar image 3897719 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) == Poništavanje članka o Ivi Robiću == Pozdrav AnToni, Voljela bih imati informaciju zašto su dijelovi članka koje sam napravila o Ivi Robiću poništeni? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:16, 19 maj 2026 (CEST) :Greškom! Sorry! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:59, 19 maj 2026 (CEST) == Premještaj članka == Pozdrav Antoni, Mogu li te zamoliti da prihvatiš izmjene i premjestiš stranicu kako stoji? Hvala puno https://bs.wikipedia.org/wiki/Goran_Valka [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 11:21, 2 juni 2026 (CEST) == Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 == Dear Feminism and Folklore organiser, This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''. Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026. Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign. Best regards, '''Feminism and Folklore International Organizing Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:09, 3 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 --> == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]</div> [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> g5pzln4dyzju0fqxwbjejw2aa50aa3z 3897738 3897719 2026-06-07T17:25:27Z MediaWiki message delivery 64602 /* Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3897738 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) == Poništavanje članka o Ivi Robiću == Pozdrav AnToni, Voljela bih imati informaciju zašto su dijelovi članka koje sam napravila o Ivi Robiću poništeni? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:16, 19 maj 2026 (CEST) :Greškom! Sorry! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:59, 19 maj 2026 (CEST) == Premještaj članka == Pozdrav Antoni, Mogu li te zamoliti da prihvatiš izmjene i premjestiš stranicu kako stoji? Hvala puno https://bs.wikipedia.org/wiki/Goran_Valka [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 11:21, 2 juni 2026 (CEST) == Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 == Dear Feminism and Folklore organiser, This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''. Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026. Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign. Best regards, '''Feminism and Folklore International Organizing Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:09, 3 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 --> == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]</div> [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> 2059n8pguoaifgz8eogoyw3p7k90drm Aneksijska kriza 0 38891 3897713 3894937 2026-06-07T12:42:07Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897713 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Le_Petit_Journal_Balkan_Crisis_(1908).jpg|desno|mini|319x319piksel|Naslovnica francuskog časopisa "Le Petit Journal" o aneksijskoj krizi: Bugarski princ [[Ferdinand I, bugarski car|Ferdinand]] proglašava nezavisnost i proglašava se za cara, a austrijski car [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip]] aneksira [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], dok osmanski sultan [[Abdul Hamid II]] gleda na to.]] '''Aneksijska kriza''' (poznata i kao '''Prva balkanska kriza''' ili '''Bosanska kriza''') jest naziv za period od 1908. do 1910. u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nakon [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[aneksija|aneksije]] Bosne i Hercegovine, koja je bila pod suverenitetom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], ali pod kontrolom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Izbila je 6. oktobra 1908<ref>{{Cite book |last=Clark |first=Christopher |url=http://worldcat.org/oclc/1002090920 |title=The Sleepwalkers |publisher=HarperCollins |year=2013 |isbn=978-0-06-219922-5 |pages=85 |oclc=1002090920 }}</ref> kada je [[Austro-Ugarska]] objavila aneksiju [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="Menning1996">{{cite book |last=Menning |first=Ralph Richard |title=The art of the possible: documents on great power diplomacy, 1814–1914 |url=https://books.google.com/books?id=Uo7tAAAAMAAJ&q=%224+october+1908%22 |access-date=4. 10. 2018 |year=1996 |publisher=McGraw-Hill |isbn=9780070415744 |page=339}}</ref><ref name="Stevenson1996">{{cite book |last=Stevenson |first=David |title=Armaments and the Coming of War: Europe, 1904-1914 |url=https://books.google.com/books?id=tJNvTWc66r4C&pg=PA112 |access-date=4. 10. 2018 |year=1996 |publisher=Clarendon Press |isbn=9780198202080 |page=112}}</ref><ref name="Mombauer2013">{{cite book |last=Mombauer |first=Annika |title=The Origins of the First World War: Controversies and Consensus |url=https://books.google.com/books?id=u4lEAgAAQBAJ&pg=PT18 |access-date=4. 10. 2018 |date=2. 12. 2013 |publisher=Taylor & Francis |isbn=9781317875833 |page=18 }}</ref><ref name="Martel2011">{{cite book |last=Martel |first=Gordon |title=A Companion to Europe, 1900 - 1945 |url=https://books.google.com/books?id=UZglcJuJWrYC&pg=PT284 |access-date=4. 10. 2018 |date=21. 3. 2011 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=9781444391671 |page=284 }}</ref> Ovaj jednostrani potez – tempiran da se poklopi s bugarskim proglašenjem nezavisnosti od Osmanskog Carstva 5. oktobra – izazvala je proteste svih velikih sila i balkanskih susjeda Austro-Ugarske, [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. U aprilu 1909. godine, [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski ugovor]] je izmijenjen i dopunjen kako bi odrazio svršen čin i priveo kraju krizu. Kriza je trajno narušila odnose između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i njenih susjeda, posebno [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Italija|Italije]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]] i dugoročno je pomogla u postavljanju temelja za [[Prvi svjetski rat]], kriza je uništila svaku preostalu sposobnost [[Austro-Ugarska|Austrije]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]] da sarađuju na [[Balkan]]u i oštetila austrijske odnose sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] i [[Italija|Italijom]]. Austro-srpski odnosi – narušeni rasplamsavanjem srpskih nacionalista aneksijom – i dalje su bili zategnuti do te mjere da su 1914. objavili rat jedni drugima.<ref>{{cite book|author=Richard C. Hall|title=War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=wy3TBAAAQBAJ&pg=PA41|date= 2014|publisher=ABC-CLIO|pages=40–43|isbn=9781610690317}}</ref> == Pozadina == [[Datoteka:Bosnia-Herzegovina_and_Sanjak_of_Novibazar.JPG|lijevo|mini|225x225piksel|[[Bosna i Hercegovina|Bosnia i Hercegovina]] i [[Novopazarski sandžak]]]] Sredinom 1870-ih desila se serija nasilnih pobuna protiv osmanlijske vlasti na [[Balkan]]u, te jednako nasilnih i represivnih odgovora Turaka. Ruski car [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandar II]], želeći da interveniše protiv Osmanlija, tražio je i postigao sporazum sa [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. U [[Budimpeštanska konvencija 1877.|Budimpeštanskoj konvenciji iz 1877. godine]], dvije sile su se složile da će [[Rusko Carstvo|Rusija]] anektirati [[Besarabija|Besarabiju]], a [[Austro-Ugarska]] pridržavati se dobronamjerne neutralnosti prema [[Rusko Carstvo|Rusiji]] u predstojećem ratu s [[Osmansko Carstvo|Turcima]]. Kao kompenzaciju za ovu podršku, [[Rusko Carstvo|Rusijia]] je pristala na [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] kontrolu nad [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].<ref name=":0">Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 16.</ref> Ubrzo nakon toga, [[Rusko Carstvo|Rusi]] su objavili rat, te, nakon nekoliko neuspjeha, potisnuli Turke nazad na nekoliko milja od [[Carigrad]]a. Ono što je spriječilo [[Rusko Carstvo|Ruse]] da potpuno istjeraju Turke iz [[Evropa|Evrope]] bila je spremnost drugih velikih sila, posebno [[Britansko Carstvo|Britanije]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], da provedu raniji ugovor, [[Londonska konvencija o moreuzima|Londonsku konvenciju o moreuzu]] iz 1841, u kojoj se navodi da će Carigradski moreuz biti zatvoren za ratne brodove za vrijeme rata. Ovo je za posljedicu imalo zadržavanje ruske flote u [[Crno more|Crnom moru]], ali bi to bilo bezvrijedno ako bi ruske trupe stekle kontrolu nad moreuzima putem okolnog kopna. Nakon pobjede u ratu, [[Rusko Carstvo|Rusi]] su nametnuli [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] [[Sanstefanski mir]], koji je dijelom odbio obećanja iz [[Budimpeštanska konvencija 1877.|Budimpeštanske konvencije]] i proglasio da će [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] zajednički okupirati ruske i austrijske trupe.<ref name=":0" /> [[File:Bosnie et Sandjak 1904 ES.svg|thumb|200px|Austrijska okupacija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]] 1904.]] [[Sanstefanski mir]] poništen je [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskim sporazumom]]. Prema članu 29, [[Austro-Ugarska]] je dobila posebna prava u oblastima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U članu 25. stajalo je da će "Pokrajine Bosna i Hercegovina biti okupirane i pod upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]" i nastavlja "Austro-Ugarska zadržava pravo da održava garnizone i da ima vojne i trgovačke puteve na cijelom području tog dijela [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]] drevnog [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]]."<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 22–23.</ref> [[Novopazarski sandžak]] kojim dominiraju [[Bošnjaci]] odvojio je [[Crna Gora|Crnu Goru]] od [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i sprečio geografsku i političku zajednicu ove dve države koje su često bile blisko povezane. Austrijska okupacija Sandžaka bila je značajna i zato što je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] obezbijedila polazno područje za moguće buduće širenje prema egejskoj luci [[Solun]] u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] pod osmanskom kontrolom. Bosansko stanovništvo je već bilo vjerski podijeljeno na [[musliman]]e, [[Katolici|katolike]] i [[Pravoslavci|pravoslavce]]. [[Austro-Ugarska]] je ostvarila svoja zakonska prava, preuzimajući čvrstu kontrolu nad Bosnom i Hercegovinom i zajedno sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] okupirala [[Novopazarski sandžak]]. [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]] dozvolio je isključivu austrijsku okupaciju Bosne i Hercegovine, ali nije precizirao konačan raspored pokrajina. Ovaj propust je riješen u [[Savez tri cara|Ugovoru o savezu tri cara iz 1881. godine]], gdje su i [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] i [[Rusko carstvo|Rusija]] potvrdile pravo Austrije da aneksira Bosnu i Hercegovinu.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 37.</ref> Bilateralni trgovački ugovor između Austrije i [[Kraljevina Srbija|Srbije]] iz iste godine imao je tajni aneks, u kojem je stajalo da "[[Kraljevina Srbija|Srbija]]"neće dozvoliti da se sa njene teritorije usmjeravaju bilo kakve političke, vjerske ili druge intrige protiv Austro-Ugarske monarhije, uključujući Bosnu, Hercegovinu i novopazarski sandžak".<ref>Clark, Christopher (2013). ''[http://worldcat.org/oclc/1002090920 The Sleepwalkers]''. HarperCollins. ISBN <bdi>978-0-06-219922-5</bdi>. OCLC 1002090920, str. 28.</ref> Međutim, do 1897. godine, pod novim carem, [[Nikola II, car Rusije|Nikolom II]], ruska carska vlada je uspjela, opet, povući svoju podršku austrijskoj aneksiji Bosne i Hercegovine. Ruski ministar vanjskih poslova, grof [[Mihael Muravijev]], izjavio je da bi austrijska aneksija Bosne i Hercegovine postavila "opširno pitanje koje zahtijeva posebno ispitivanje".<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 94</ref> [[Kraljevina Srbija|Srbija]] je dozvolila da njihove obaveze po trgovačkom ugovoru iz 1881. prestanu 1899.<ref>Clark, Christopher (2013). ''[http://worldcat.org/oclc/1002090920 The Sleepwalkers]''. HarperCollins. ISBN <bdi>978-0-06-219922-5</bdi>. OCLC 1002090920, str. 29.</ref> 1903. u puču je ubijen kralj Srbije i na presto dolazi proruska [[Karađorđevići|dinastija Karađorđević]]. Moć se prebacila na elemente koji su široko zainteresovani za ekspanziju u Bosnu. Nova srpska vlast htela je da od Austrougara preuzme [[Novopazarski sandžak]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Odnosi između [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] postepeno su se pogoršavali. Međutim, sposobnost [[Rusko carstvo|Rusije]] da podrži [[Kraljevina Srbija|Srbiju]] je znatno smanjena nakon vojnog poniženja u [[Rusko-japanski rat|rusko-japanskom ratu]] 1905. i unutrašnjih nemira koji su uslijedili.<ref>{{cite book|author=Peter Francis Kenny|title=Monarchs|url=https://books.google.com/books?id=j-W4CwAAQBAJ&pg=PT753|year=2016|page=753|isbn=9781514443750}}</ref> Do 1907. [[Austro-Ugarski]] ministar vanjskih poslova [[Alois Aehrenthal]] počeo je formulirati plan za učvršćivanje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] pozicije prema [[Kraljevina Srbija|Srbiji]]<nowiki/>aneksijom Bosne i Hercegovine. Njegova prilika došla je u obliku pisma ruskog ministra vanjskih poslova [[Aleksandar Izvolski|Aleksandra Izvolskog]] – u kojem se predlaže austrijska aneksija provincija kao dio dogovora o osiguranju boljeg pristupa turskom moreuzu za ruske mornaričke brodove<ref>Clark, Christopher (2013). ''[http://worldcat.org/oclc/1002090920 The Sleepwalkers]''. HarperCollins. ISBN <bdi>978-0-06-219922-5</bdi>. OCLC 1002090920, str. 36.</ref> – i naknadnog sastanka u [[Zamak Buchlau|zamku Buchlau]] u [[Moravskošleski kraj|Moravskoj]], [[Austro-Ugarska]].<ref>G.P. Gooch, ''Before the war: studies in diplomacy'' (vol 1 1936) str. 366–438.</ref> == Buchlau pregovori == === Razmjena pisama === 2. jula 1908, ruski ministar vanjskih poslova [[Aleksandar Izvolski|Izvolski]] poslao je pismo austrougarskom ministru vanjskih poslova [[Alois Aehrenthal|Alojsu Aehrenthal]] i predložio raspravu o recipročnim promjenama [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskog sporazuma]] u korist ruskog interesa za Carigradski moreuz i interesa [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u aneksiji Bosne i Hercegovine i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]]. [[Alois Aehrenthal|Aehrenthal]] je 14. jula odgovorio sa opreznim prihvatanjem predložene diskusije.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 195–96.</ref> 10. septembra, nakon dugih i složenih rasprava unutar Carske vlade o prijedlozima [[Aleksandar Izvolsky|Izvolskog]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], [[Alois Aehrenthal|Aehrenthal]] mu je iznio malo drugačiji niz protuprijedloga: predložio je u zamjenu za prijateljski ruski stav kada je [[Austro-Ugarska]] aneksira Bosnu i Hercegovinu, [[Austro-Ugarska]] će tada povući svoje trupe iz [[Novopazarski sandžak|Sandžaka]]. U pismu se zatim nudilo da se raspravlja o pitanju tjesnaca, kao posebnoj temi, na prijateljskoj osnovi. [[Alois Aehrenthal|Aehrenthal]] je predložio da, u slučaju da se postigne sporazum o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], njegova vlada neće – ukoliko Rusi naknadno predlože da nametnu pravo svoje crnomorske flote na korištenje i zaštitu svog pristupa [[Sredozemlje|Mediteranu]] kroz [[Bosfor]] – neće automatski s drugim siama podržati protivljenje [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (do i uključujući rat) takvom prijedlogu.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 201–02.</ref> === Sastanak u Buchlau === [[File:Zámek Buchlovice (Buchlowitz).jpg|thumb|right|[[Dvorac Buchlau]].]] 16. septembra, [[Aleksandar Izvolski|Izvolski]] i [[Alois Aehrenthal|Aehrenthal]] susreli su se licem u lice u [[Zamk Buchlau|zamku Buchlau]] u Moravskoj, privatnoj rezidenciji grofa [[Leopold Berchtold|Leopolda Berchtolda]], ambasadora [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u [[Sankt Peterburg]]u. Tokom ovih privatnih sastanaka, koji su ukupno trajali šest sati, nije vođen nikakav zapisnik. [[Aleksandar Izvolski|Izvolski]] je prihvatio odgovornost da napiše zaključke sastanaka i prosledi ih [[Alois Aehrenthal|Aehrenthalu]]. [[Alois Aehrenthal|Aehrenthal]] je 21. septembra pisao [[Aleksandar Izvolski|Izvolskom]] tražeći ovaj dokument, na šta je [[Aleksandar Izvolski|Izvolski]] dva dana kasnije odgovorio da je dokument poslat caru na odobrenje. Ovaj dokument, ako je ikada postojao, nikada nije objavljen.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 207.</ref> === Aehrenthalova verzija sporazuma === Prema [[Alois Aehrenthal|Aehrenthalovom]] izvještaju koji je dao Albertini, [[Aleksandar Izvolski|Izvolski]] se složio da će [[Rusko Carstvo|Rusija]] zadržati "prijateljski i dobronamjeran stav" ako [[Austro-Ugarska]] aneksira Bosnu i Hercegovinu. Recipročno, ukoliko [[Rusko carstvo|Rusija]] krene da otvori "tjesnace za pojedinačne ratne brodove", [[Austro-Ugarska]] bi zadržala blagonaklon stav. Njih dvojica su se složili da je vjerovatna posljedica aneksije da [[Bugarska]], koja je de facto nezavisna od 1878. godine, proglasi svoju formalnu nezavisnost od Osmanskog Carstva. [[Austro-Ugarska]] ne bi ponudila nikakve teritorijalne ustupke [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] ili Crnoj Gori, ali ako bi podržale aneksiju onda se [[Austro-Ugarska]] ne bi protivila srpskoj ekspanziji na [[Balkan]]u, i podržala bi ruski zahtjev da se revidira član 29. Berlinskog ugovora koji je ograničavao crnogorske suverenitet. Stranke su se složile da bi "ove promjene mogle dobiti sankciju nakon pregovora sa Portom i silama", ali "o Bosni i Hercegovini više neće biti govora". Aneksija bi se vjerovatno dogodila početkom oktobra.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 206–07.</ref> Original [[Alois Aehrenthal|Aehrenthalovog]] izvještaja nije pronađen, pa su se istoričari morali zadovoljiti kancelarijskom kopijom dokumenta bez datuma.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 208.</ref> === Izvolskijeva verzija sporazuma === Austrougarska je 30. septembra obavijestila [[Aleksandar Izvolski|Izvolskog]], koji je u to vrijeme boravio u [[Pariz]]u, da će se aneksija dogoditi 7. oktobra. [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] je 4. oktobra pripremio izvještaj na zahtjev [[Britansko Carstvo|britanskog]] ambasadora u [[Francuska|Francuskoj]] [[Francis Bertie|Francisa Bertiea]]. [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] je izjavio da je njegov stav da je aneksija stvar koju treba riješiti između potpisnica [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskog sporazuma]]. Uz kompenzaciju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] povlačenja iz [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]], [[Rusko carstvo|Rusija]] ne bi smatrala aneksiju razlogom za rat, ali bi [[Rusko carstvo|Rusija]] i druge vlade insistirale na izmjenama Ugovora koje su im povoljne, uključujući otvaranje [[moreuz]]a (ruske interesa), nezavisnost [[Bugarska|Bugarske]], teritorijalne ustupke [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] i ukidanje ograničenja [[Crna Gora|crnogorskog]] suvereniteta prema članu 29.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 207–08.</ref> Bertie je rekao britanskom ministru vanjskih poslova [[Edward Gray|Edwardu Grayu]] da smatra da [[Aleksandar Izvolski|Izvolski]] nije bio potpuno iskren u vezi sa kontekstom u kojem je došlo do ovih razumijevanja putem njegove "diplomacije." == Aneksija == [[File:1908-10-07 - Moritz Schiller's Delicatessen.jpg|thumb|Sarajlije čitaju plakat sa proglasom aneksije na mjestu gdje je stajao [[Gavrilo Princip]] 1908.]] 6. oktobra, dan nakon što je [[Bugarska]] proglasila nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Franjo Josip, car Austrije|car Franjo Josip]] objavio je narodu (koju je Austrija okupirala 30 godina) svoju odlučnost da im prizna i dodijeli autonoman i ustavni režim, pod njegovom vlašću kao njihov anektirajući suveren.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 218–19.</ref> Sutradan je [[Austro-Ugarska]] objavila da se povlači iz [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]]. [[Bugarska]] nezavisnost i bosanska aneksija nisu bile obuhvaćene [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskim sporazumom]] i izazvale su lavinu diplomatskih protesta i diskusija. == Protesti i kompenzacije == [[Kraljevina Srbija|Srbija]] je mobilisala svoju vojsku i 7. oktobra Srpski krunski savet je zatražio da se aneksija poništi ili, u suprotnom, [[Kraljevina Srbija|Srbija]] treba da dobije odštetu, koju je 25. oktobra definisala kao pojas zemlje preko najsjevernijeg dijela [[Novopazarski sandžak|novopazarskog sandžaka]].<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 222–23.</ref> Na kraju su ovi zahtjevi odbijeni. [[Kraljevina Srbija|Srbija]] je preuzela kontrolu nad [[Novopazarski sandžak|Sandžakom]] nakon balkanskih ratova. === Osmansko Carstvo === [[Osmansko Carstvo]] je protestvovalo protiv [[Bugarska|bugarskog]] proglašenja nezavisnosti snažnije nego protiv aneksije Bosne i Hercegovine, kojom nije imalo praktične izglede da upravlja. Došlo je do bojkota austrougarske robe i dućana, što je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] nanijelo komercijalne gubitke od preko 100.000.000 kruna. [[Austro-Ugarska]] je 26. februara to pitanje riješila sporazumom. [[Austro-Ugarska]] je pristala platiti Osmanlijama 2,2 miliona osmanskih lira za javnu zemlju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 277.</ref> [[Bugarska]] nezavisnost nije mogla biti poništena. === Francuska, Britanija, Rusija i Italija === [[File:Caricature Bosnia Annexion 1909 Ion Kalem.jpg|thumb|right|200px|Osmanlijska karikatura o aneksiji Bosne i Hercegovine, sa ironičnim naslovom: "Civilizacijski napredak u Bosni i Hercegovini"]] Aneksija i bugarska deklaracija smatrani su kršenjem [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskog sporazuma]]. [[Francuska]], [[Britansko Carstvo|Britanija]], [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Italija]] su stoga bile za konferenciju na kojoj bi se ovo pitanje razmotrilo. [[Njemačko Carstvo|Njemačko]] protivljenje i složeno diplomatsko manevriranje oko lokacije, prirode i preduslova konferencije odgodili su je i na kraju je ugušili.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 225–85.</ref> Umjesto toga, Sile su postigle sporazum o izmjenama i dopunama Ugovora kroz konsultacije između glavnih gradova. [[Italija]] je očekivala kompenzacije u oblastima "Italia Irredenta" kojima je vladala [[Austro-Ugarska]] u zamjenu za njeno priznanje aneksije Bosne i Hercegovine, kako je dogovoreno u ugovorima o trojnom paktu sa [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Međutim, to se nije dogodilo i to je postao jedan od razloga da [[Italija]] raskine savez sa [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] 1915.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books.</ref> Klauzula o uzajamnoj kompenzaciji bila je član 7. verzija istog ugovora iz 1909. i od 5. decembra 1912.: <blockquote>Međutim, ako, tokom događaja, održavanje statusa quo u regijama [[Balkan]]a ili osmanskih obala i ostrva na Jadranu i Egejskom moru postane nemoguće, i ako, da li kao posledica akcije treće sile ili na drugi način, [[Austro-Ugarska]] ili [[Italija]] bi se našle pod potrebom da je modifikuju privremenom ili trajnom okupacijom sa svoje strane, ova okupacija će se desiti tek nakon prethodnog dogovora između dvije sile, zasnovanog na principu recipročne kompenzacije za svaku prednost, teritorijalnu ili drugu, koju bi svaka od njih mogla dobiti mimo sadašnjeg statusa quo, i davanja zadovoljenja interesima i osnovanim zahtjevima dviju Strana.<ref>[http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Amended_Version_of_The_Triple_Alliance Amended Version of the Triple Alliance]</ref></blockquote> == Povlačenje Rusije i Srbije == [[File:Austria-Hungary map de.svg|thumb|right|Bosna i Hercegovina u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]]] [[Britansko Carstvo|Britansko]] protivljenje izmjenama [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskog sporazuma]] u pogledu moreuza ostavilo je [[Rusko Carstvo|Rusiju]] praznih ruku i stoga su [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] i Car smatrali da su aneksija i [[Alois Aehrenthal|Aehrenthalovi]] manevri napravljeni u lošoj namjeri. Svjestan [[Alois Aehrenthal|Aehrenthalovog]] jevrejskog naslijeđa o kojem se pričalo, [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] je eksplodirao, primjećujući: "Prljavi Židov me je prevario. Lagao mi je, zavaravao me, taj strašni Jevrej."<ref>Joll, James; Martel, Gordon (2007). ''The Origins of the First World War''. London: Pearson/Longman, str. 69.</ref> Da bi [[Aleksandar Izvolsky|Izvolskog]] primorala na ustupke, [[Austro-Ugarska]] je zaprijetila da će objaviti, a zatim je pustila da cure dokumenti u kojima se tokom prethodnih 30 godina [[Rusko Carstvo|Rusija]] složila da [[Austro-Ugarska]] ima slobodne ruke da radi šta hoće sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskim sandžakom]]. Ovi dokumenti su predstavljali sramotu za [[Rusko Carstvo|Rusiju]], posebno u pogledu njenih odnosa sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]]. [[Nikola II, car Rusije|Car Nikolaj II]] pisao je caru [[Franjo Josip, car Austrije|Franji Josipu]] i optužio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] za izdaju povjerenja i odnosi između dvije zemlje su trajno narušeni. Po savjetu [[Njemačko Carstvo|Njemačke]], [[Austro-Ugarska]] je držala u poverenju prepisku [[Aleksandar Izvolski|Izvolskog]] od 2. jula i 23. septembra od [[Aleksandar Izvolsky|Izvolskog]] [[Alois Aehrenthal|Aehrenthalu]] i one su bile stalna pretnja poziciji [[Aleksandar Izvolski|Izvolskog]] ako [[Rusko Carstvo|Rusija]] čvrsto i javno ne prihvati amandman na član 25. [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskog sporazuma]] da prihvati aneksiju. [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] je 22. marta stavila [[Rusko Carstvo|Rusiju]] na mjesto, zahtijevajući da [[Rusko Carstvo|Rusija]] da jasno i nedvosmisleno "da" ili "ne" o tome da li se obavezala da će prihvatiti ovaj amandman. Ako se ne da pozitivan odgovor, [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] bi se povukla iz diplomatskih razgovora "i pustila da stvari idu svojim tokom".<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 285–86</ref> Pod takvim pritiskom, [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] je popustio i savjetovao vladu da prihvati amandman na član 25 iz straha da bi inače Austrija bila slobodna da djeluje protiv [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. Kabinet se složio. Car je 23. marta prihvatio odluku i saopštio je njemačkom ambasadoru u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] Pourtalèsu.<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 287.</ref> [[Britansko Carstvo|Britanija]], međutim, nije bila sasvim spremna da pristane i izjavila je da će to učiniti tek kada "srpsko pitanje bude riješeno na miran način". [[Francuska]] je slijedila [[Britansko Carstvo|Britaniju]]. [[Austro-Ugarska]] je 26. marta dostavila [[Britansko Carstvo|Britaniji]] pregovarački tekst martovske deklaracije [[Kraljevina Srbija|Srbije]] kojom se [[Kraljevina Srbija|Srbija]] obavezuje da prihvati aneksiju. Pisalo je: [[Kraljevina Srbija|Srbija]] priznaje da nije povrijeđena svojim pravom svršenim činjenicom u Bosni i Hercegovini i da će se shodno tome povinovati odluci koju će Sile donijeti u vezi sa članom 25. [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskog sporazuma]]. Pokoravajući se savjetu velikih sila, [[Kraljevina Srbija|Srbija]] se već sada obavezuje da napusti stav protesta i protivljenja koji je zadržala u vezi s aneksijom od prošle jeseni i obavezuje se da će dalje promjeniti kurs svoje sadašnje politike prema [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] od sada sa ovim drugim na temeljima dobrosusjedstva. U skladu sa ovim deklaracijama i uverena u pacifičke namere [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Kraljevina Srbija|Srbija]] će svoju vojsku po organizaciji, njen raspored i efektivnost svesti na nivo iz proljeća 1908. Ona će razoružati i raspustiti svoje dobrovoljce i spriječiti formiranje novih neregularnih jedinica na svojoj teritoriji.<ref name=":1">Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 291–92.</ref> Slijedećeg dana [[Austro-Ugarska]] je zatražila od [[Britansko Carstvo|Britanije]] čvrsta uverenja da će [[Britansko Carstvo|Britanija]], kada se završe pregovori sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], prihvatiti amandman na član 25. Bez takvog uveravanja [[Austro-Ugarska]] je izjavila da će prekinuti pregovore sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]].<ref>Albertini, Luigi (2005). ''The Origins of the War of 1914, volume I''. New York: Enigma Books, str. 289</ref> Kasnije tog dana [[Austro-Ugarska]] je odlučila djelimično mobilizirati svoje oružane snage. 28. marta [[Britansko Carstvo|Britanija]] je učinila kako je traženo. [[Kraljevina Srbija|Srbija]] je 31. marta dala svoju zvaničnu izjavu o prihvatanju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], što predstavlja potpuni srpski poraz. Kriza je bila gotova.<ref name=":1" /> Velike sile potpisale su amandmane na [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]] u različitim glavnim gradovima od 7. do 19. aprila. Nešto više od godinu dana kasnije, kao rezultat ovog diplomatskog poraza, [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] je degradiran i postavljen za ambasadora u Francuskoj. Bio je trajno ogorčen na Aehrenthala i Centralne sile.<ref>Goldberg, Harvey (1968). ''The Life of Jean Jaurès''. Milwaukee: University of Milwaukee Press, str. 430.</ref> Ruski diplomata i novinar de Šelking pripovijeda o političkoj propasti [[Aleksandar Izvolski|Izvolskog]]: "U salonima [[Sankt Peterburg|Petrograda]] dobio je nadimak "Princ Bosfora". U svojoj umišljenosti, [[Aleksandar Izvolsky|Izvolski]] nije vidio da mu se rugaju."<ref>Shelḱīng, E. N.; Makovskī, L. W. (1918). ''[[iarchive:recollectionsofr01shel|Recollections of a Russian Diplomat: The Suicide of Monarchies]]''. New York: Macmillan, str. 183.</ref> == Također pogledajte == * [[Prvi svjetski rat]] * [[Bosanski sabor]] == Izvori == * {{Cite book | ref= harv|last=Milošević|first=Borivoje|title=Aneksija Bosne i Hercegovine|url=https://www.knjizara.com/Aneksija-Bosne-i-Hercegovine-Borivoje-MIlosevic-159592|year=2021|publisher=Prometej - Novi Sad|isbn=978-86-515-1739-9|pages=392}} * Albertini, Luigi. 2005. Origins of the War of 1914 – Vol. 1, Enigma Books, New York. * Anderson, Frank Maloy and Amos Shartle Hershey; Handbook for the Diplomatic History of Europe, Asia, and Africa 1870–1914. Prepared for the National Board for Historical Service; Government Printing Office, Washington; 1918. * Goldberg, Harvey. 1968. The Life of Jean Jaurès, The University of Milwaukee Press, Milwaukee. * Joll, James, & Martel, Gordon. 2007. The Origins of the First World War. Pearson/Longman, London. * Shelḱīng, Evgeniǐ Nīkolaevīch and Makovskī, L. W. 1918. Recollections of a Russian Diplomat: The Suicide of Monarchies. The Macmillan company, New York. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnian Crisis}} * http://wwi.lib.byu.edu/index.php/The_Annexation_of_Bosnia_and_Herzegovina_by_Austria-Hungary {{Diplomatija Velikih sila}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj‎]] [[Kategorija:1908. u Evropi]] [[Kategorija:1909. u Evropi]] [[Kategorija:1908. u Bosni i Hercegovini]] tk2zqvibqkyr2jwsvmt6xjby57astx5 Grand Slam 0 41609 3897777 3805271 2026-06-08T07:35:06Z KWiki 9400 3897777 wikitext text/x-wiki '''Grand Slam''' u [[tenis]]u predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini: [[Australian Open|Otvoreno prvenstvo Australije]], [[Roland Garros|Otvoreno prvenstvo Francuske]], [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] i [[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD-a]]. Ovi turniri nude najviše poena na rang-listama,<ref>{{cite web |url= http://www.atpworldtour.com/en/rankings/rankings-faq |title= Rankings FAQ |publisher= ATP World Tour |access-date= 2. 8. 2016}}</ref> najveće novčane nagrade, privlače najbolje igrače, a samim tim i najveću medijsku pažnju i najviše publike. Za razliku od Grand Slama, postoji i tzv. ''Small Slam'' (kad neko osvoji tri od četiri turnira u istoj kalendarskoj godini). == Osvajači Grand Slam turnira == === Muškarci pojedinačno (najmanje 5) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Plasman !width=145|Igrač !Ukupno !width=120|[[Spisak pobjednika Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]] !width=120|[[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]] !width=120|[[Spisak pobjednika Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]] !width=120|[[Spisak pobjednika US Opena – pojedinačno|US Open]] |- | 1. || align="left"| {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''24''' || 10 || 3 || 7 || 4 |- | 2. || align="left"| {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || '''22''' || 2 || 14 || 2 || 4 |- | 3.|| align="left"| {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || '''20''' || 6 || 1 ||8|| 5 |- | 4. || align="left"| {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || '''14''' || 2 || 0 || 7 || 5 |- | 5. || align="left" |{{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]]||'''12'''|| 6 || 2 || 2 || 2 |- |rowspan="2"|6. || align="left"| {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] || '''11''' || 3 || 2 || 4 || 2 |- | align="left"| {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] || '''11''' || 0 || 6 || 5 || 0 |- | 8. || align="left"| {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || '''10''' || 0 || 0 || 3 || 7 |- |rowspan="5"|9. || align="left"| {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] || '''8''' || 1 || 1 || 3 || 3 |- | align="left"| {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] || '''8''' || 4 || 2 || 0 || 2 |- | align="left"| {{ZD|SAD}} [[Jimmy Connors]] || '''8''' || 1 || 0 || 2 || 5 |- | align="left"| {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || '''8''' || 2 || 3 || 0 || 3 |- | align="left"| {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || '''8''' || 4 || 1 || 1 || 2 |- |rowspan="9"|14. || align="left"| {{ZD|SAD|1896}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7 |- | align="left"| {{ZD|VB}} [[William Renshaw]] || '''7''' || 0 || 0 || 7 || 0 |- | align="left"| {{ZD|SAD|1896}} [[William Larned]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7 |- | align="left"| {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || '''7''' || 0 || 3 || 2 || 2 |- | align="left"| {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] || '''7''' || 0 || 4 || 2 || 1 |- | align="left"| {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] || '''7''' || 2 || 0 || 3 || 2 |- | align="left"| {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || '''7''' || 0 || 0 || 3 || 4 |- | align="left"| {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || '''7''' || 3 || 3 || 0 || 1 |- | align="left"| {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || '''7''' || 1 || 2 || 2 || 2 |- |rowspan="6"|22. || align="left"| {{ZD|VB}} [[Laurence Doherty]] || '''6''' || 0 || 0 || 5 || 1 |- | align="left"| {{ZD|NZL}} [[Tony Wilding]] || '''6''' || 2 || 0 || 4 || 0 |- | align="left"| {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] || '''6''' || 4 || 1 || 1 || 0 |- | align="left"| {{ZD|SAD|1912}} [[Don Budge]] || '''6''' || 1 || 1 || 2 || 2 |- | align="left"| {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || '''6''' || 2 || 0 || 2 || 2 |- | align="left"| {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || '''6''' || 2 || 0 || 3 || 1 |- |rowspan="2"|28. || align="left"| {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] || '''5''' || 2 || 0 || 1 || 2 |- | align="left"| {{ZD|SAD}} [[Tony Trabert]] || '''5''' || 0 || 2 || 1 || 2 |} === Žene pojedinačno (najmanje 5) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- ! Plasman ! width=200|Igračica ! Ukupno !width=110|[[Spisak pobjednica Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]] !width=110|[[Spisak pobjednica Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]] !width=110|[[Spisak pobjednica Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]] !width=110|[[Spisak pobjednica US Opena – pojedinačno|US Open]] |- | 1. ||align="left"| {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] || '''24 || 11 || 5 || 3 || 5 |- | 2. ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]] || '''23 || 7 || 3 || 7 || 6 |- | 3. ||align="left"| {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]] || '''22 || 4 || 6 || 7 || 5 |- | 4. ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Helen Wills|Helen Wills Moody]] || '''19 || 0 || 4 || 8 || 7 |- | 5. ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] || '''18 || 2 || 7 || 3 || 6 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] || '''18 || 3 || 2 || 9 || 4 |- | 7. ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] || '''12 || 1 || 1 || 6 || 4 |- | 8. ||align="left"| {{ZD|JUG}} {{ZD|SRJ}} {{ZD|SAD}} [[Monika Seleš]] || '''9 || 4 || 3 || 0 || 2 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Maureen Connolly|Maureen Connolly Brinker]] || '''9 || 1 || 2 || 3 || 3 |- | 10. ||align="left"| {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || '''8 || 0 || 2 || 6 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|NOR}} {{ZD|SAD}} [[Molla Mallory|Molla Bjurstedt Mallory]] || '''8 || 0 || 0 || 0 || 8 |- | 12. ||align="left"| {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]] || '''7 || 0 || 0 || 3 || 4 |- | = ||align="left"| {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]] || '''7 || 4 || 1 || 2 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]] || '''7 || 1 || 4 || 0 || 2 |- | = ||align="left"| {{ZD|VB}} [[Dorothea Lambert Chambers]] || '''7 || 0 || 0 || 7 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]] || '''7 || 0 || 0 || 5 || 2 |- | 17. ||align="left"| {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || '''6 || 6 || 0 || 0 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Louise Brough|Louise Brough Clapp]] || '''6 || 1 || 0 || 4 || 1 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Margaret Osborne duPont]] || '''6 || 0 || 2 || 1 || 3 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Doris Hart]] || '''6 || 1 || 2 || 1 || 2 |- | = ||align="left"| {{ZD|VB}} [[Blanche Bingley|Blanche Bingley Hillyard]] || '''6 || 0 || 0 || 6 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|POLJ}} '''[[Iga Świątek]]''' || '''6 || 0 || 4 || 1 || 1 |- | 22. ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Pauline Betz|Pauline Betz Addie]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4 |- | = ||align="left"| {{ZD|VB}} [[Charlotte Cooper (teniserka)|Charlotte Cooper Sterry]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst|Daphne Akhurst Cozens]] || '''5 || 5 || 0 || 0 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|VB}} [[Lottie Dod]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]] || '''5 || 0 || 1 || 2 || 2 |- | = ||align="left"| {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || '''5 || 3 || 0 || 1 || 1 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Helen Jacobs]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4 |- | = ||align="left"| {{ZD|SAD}} [[Alice Marble]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4 |- | = ||align="left"| {{ZD|RUS}} [[Marija Šarapova]] || '''5 || 1 || 2 || 1 || 1 |} === Muški parovi === {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; width:68em" ! Titule !! Igrači |- | 18 || {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] |- | 17 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] |- | 16 || {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] |- | 14 || {{ZD|AUS}} [[Adrian Quist]] |- | 13 || {{ZD|AUS}} [[John Bromwich]], {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]] |- | 12 || {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] |- | 11 || {{ZD|AUS}} [[Neale Fraser]] |- | 10 || {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|FRA}} [[Jacques Brugnon]], {{ZD|VB}} [[Lawrence Doherty]], {{ZD|VB}} [[Reginald Doherty]] |- | 9 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]], {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]], {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]], {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] |- | 8 || {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]], {{ZD|SAD|1912}} [[George Lott]], {{ZD|AUS}} [[Lew Hoad]], {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]], {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] |- | 7 || {{ZD|AUS}} [[Ken McGregor]], {{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]], {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vincent Richards]] |- | 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]], {{ZD|SAD|1896}} [[Fred Alexander]], {{ZD|AUS}} [[Gerald Patterson]], {{ZD|SAD|1896}} [[Holcombe Ward]], {{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]], {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]], {{ZD|SAD|1912}} [[Jack Kramer]], {{ZD|SAD|1912}} [[John Van Ryn]], {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]], {{ZD|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]], {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]], {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] |} ==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ==== {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; width:37.3em" ! Titule !! Igrači |- | 16 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] |- | 11 || {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] i {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] |- | 7 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] i {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]<br/> {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] i {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] |- | 5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Lutz (teniser)|Robert Lutz]] i {{ZD|SAD}} [[Stan Smith]]<br/> {{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]] i {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]]<br/> {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] i {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] i {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] |- | 4 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]]<br/>{{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] i {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]]<br/>{{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' i {{ZD|VB}} '''[[Joe Salisbury]]''' |- | 3 || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] i {{ZD|MEX}} [[Raúl Ramírez]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Peter McNamara]] i {{ZD|AUS}} [[Paul McNamee]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Mark Edmondson]] i {{ZD|AUS}} [[Kim Warwick]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Ken Flach]] i {{ZD|SAD}} [[Robert Seguso]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Rick Leach]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]]<br/>{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]]<br/>{{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] i {{ZD|IND}} [[Leander Paes]]<br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] i {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] i {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/> {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' i {{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' |} === Ženski parovi === {| class="wikitable sortable" width="70%" !width=5%|Titule !!width=95%|Igračice |- | 31 || {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] |- | 21 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]] |- | 19 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] |- | 18 || {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]] |- | 17 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]], {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]] |- | 16 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | 14 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]], {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]], {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]''' |- | 13 || {{ZD|SAD|1912}} [[Darlene Hard]] |- | 12 || {{ZD|SAD|1912}} [[Shirley Fry Irvin]], {{ZD|AUS}} [[Thelma Coyne Long]], {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]], {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] |- | 11 || {{ZD|SAD|1912}} [[Sarah Palfrey Cooke]], {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]], {{ZD|ČEŠ}} '''[[Kateřina Siniaková]]''' |- | 10 || {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]], {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]] |- | 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Helen Wills Moody]], {{ZD|FRA}} [[Simonne Mathieu]], {{ZD|SAD}} [[Rosemary Casals]], {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]] |- | 8 || {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]], {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]], {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]] |- | 7 || {{ZD|SAD|1891}} [[Juliette Atkinson]], {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|AUS}} [[Lesley Turner Bowrey]], {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]], {{ZD|ČEH}} '''[[Barbora Krejčíková]]''' |- | 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Mary Browne]], {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]], {{ZD|NIZ}} [[Betty Stöve]], {{ZD|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario]], {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]], {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''', {{ZD|BEL}} '''[[Elise Mertens]]''' |- | 5 || {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst Cozens]], {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]], {{ZD|JAR|1928}} [[Renée Schuurman]], {{ZD|AUS}} [[Helen Gourlay Cawley]], {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]], {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]], {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]], {{ZD|JAR|1928}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]], {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]] |} ==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ==== {| class="wikitable sortable" ! Titule !! width=445px|Igračice |- | 20 || {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] i {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]] |- | 14 || {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]] i {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Serena Williams]] i {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]''' |- | 8 || {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]] i {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]] |- | 7 || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Barbora Krejčíková]]''' i {{ZD|ČEŠ}} '''[[Kateřina Siniaková]]''' |- | 5 || {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''' i {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]] |- | 4 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|VB}} [[Virginia Wade]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]] i {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]] <br/> {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|JAR}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]] |- | 3 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] <br/> {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] <br/> {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} [[Sania Mirza]] |} === Mješoviti parovi === {|class="wikitable sortable" !Titule!!width=955|Igrači(ce) |- | 21 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] |- | 15 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]] |- | 11 || {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]], {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] |- | 10 || {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|AUS}} [[Ken Fletcher]], {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]], {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] |- | 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]] |-|- | 8 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vic Seixas]], {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] |- | 7 || {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] |- | 6 || {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] |} ==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (''Open Era'') ==== {| class="wikitable sortable" ! Titule !! width=955px|Igrači |- | 6 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]] |- | 5 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]] |- | 4 || {{ZD|NIZ}} [[Betty Stöve]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]] <br/> {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] |- | 3 || {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]] i {{ZD|FRA}} [[Jean-Claude Barclay]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[Greer Stevens]] i {{ZD|AUS}} [[Bob Hewitt]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Kevin Curren]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Wendy Turnbull]] i {{ZD|VB}} [[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Helena Suková]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] <br/> {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] |} == Kalendarska godina == === Pojedinačno === * [[Don Budge]] – 1938. * [[Maureen Connolly]] – 1953. * [[Rod Laver]] – 1962. i 1969. * [[Margaret Smith Court]] – 1970. * [[Steffi Graf]] – 1988 (iste godine osvojila i zlatnu olimpijsku medalju – [[Golden Slam]]) === Parovi === * [[Frank Sedgman]] i [[Ken McGregor]] – 1951. * [[Maria Bueno]] – 1960 (s [[Christine Truman|Christine Truman Janes]] na [[Australian Open]]u, [[Darlene Hard]] na [[Roland Garros]]u, [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]u i US Openu) * [[Martina Navratilova]] i [[Pam Shriver]] – 1984. * [[Martina Hingis]] – 1998 (s [[Mirjana Lučić-Baroni|Mirjanom Lučić]] na Australian Openu, [[Jana Novotná|Janom Novotnom]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu) === Mješoviti parovi === * [[Margaret Smith Court]] i [[Ken Fletcher]] – 1963. * [[Margaret Smith Court]] – 1965 (sa [[John Newcombe|Johnom Newcombeom]] na Australian Openu, [[Ken Fletcher|Kenom Fletcherom]] na Roland Garrosu i Wimbledonu i [[Fred Stolle|Fredom Stolleom]] na [[US Open]]u) * [[Owen Davidson]] – 1967 (sa [[Lesley Turner|Lesley Turner Bowrey]] na Australian Openu, [[Billie Jean King]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu) === Juniori === * [[Stefan Edberg]] – 1983. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Grand Slam (tennis)}} * [http://www.australianopen.com/ Zvanični sajt Australian Opena] * [https://web.archive.org/web/20090228235054/http://www.rolandgarros.org/ Zvanični sajt Roland Garrosa] * [http://www.wimbledon.org/ Zvanični sajt Wimbledona] * [http://www.usopen.org/ Zvanični sajt US Opena] {{Grand Slam}} [[Kategorija:Teniski turniri]] 0n1kj5vup6fiw399fyvnzsrxv7rt3xe De jure 0 45599 3897655 3807788 2026-06-07T12:30:28Z PanaskoBot 180210 /* De jure pravo */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897655 wikitext text/x-wiki '''De jure''' je [[latinski]] izraz koji znači "zasnovano na zakonu" ili "prema zakonu".<ref name="Dictionary.cm" /> Ovaj izraz se obično koristi u kontrastu sa latinskim izrazom ''[[de facto]]'' kada su u pitanju predmeti u polju [[Pravo|prava]], upravljanja i standarda koji su predmet regulative, ali su u kontrastu sa stvarnom situacijom (''de facto'').<ref name="OxfordDF2" /> == Upotreba == === De jure pravo === U američkom pravu, naročito nakon slučaja Brown protiv Odbora za obrazovanje (1954), postala je važna razlika između de facto [[Segregacija|segregacije]] (koja je postojala zbog dobrovoljnih udruženja i naselja) i de jure segregacije (koja je postojala zbog lokalnih zakona) za potrebe sudskih mjera i pravnih lijekova.<ref>{{Cite book|last=Anderson|first=James|url=https://books.google.ba/books?id=DQSryuTGxCcC&pg=PA55&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=The Unfinished Agenda of Brown V. Board of Education|last2=Byrne|first2=Dara N.|date=29. 4. 2004|publisher=Diverse: Issues In Higher Education|isbn=978-0-471-64926-7|language=en}}</ref> === Vlada i kultura === Između 1805. i 1914. godine, dinastija Muhammed Ali u [[Egipat|Egiptu]] bila je de jure podložna vladarima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], što znači da su formalno bili smatrani pod vlašću Osmanlija. Međutim, u praksi su djelovali kao de facto vladari, jer su zadržavali značajan stepen nezavisnosti u upravljanju Egiptom.<ref>{{Cite book|last=Mak|first=Lanver|url=https://books.google.ba/books?id=cfJC1zLvBhQC&q=veiled+protectorate&pg=PA10&redir_esc=y|title=The British in Egypt: Community, Crime and Crises, 1882-1922|date=28. 2. 2012|publisher=Bloomsbury Academic|isbn=978-1-84885-709-4|language=en}}</ref> === Granice === De jure granice neke države definišu područje koje njena vlada formalno zahtijeva, ali koje ne mora nužno kontrolisati. Moderni primjeri uključuju: * [[Tajvan]], kojeg Kina formalno smatra dijelom svoje teritorije, ali ga ne kontrolira<ref>{{Cite journal|last=Fabry|first=Mikulas|date=2. 1. 2024|title=The Effect of ’One China’ Policies of Foreign States on the International Status of Taiwan|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09592296.2024.2303855|journal=Diplomacy & Statecraft|language=en|volume=35|issue=1|pages=90–115|doi=10.1080/09592296.2024.2303855|issn=0959-2296}}</ref> * [[Kašmir]], čiji su dijelovi predmet teritorijalnih zahtjeva više država<ref>{{Cite book|last=Osmańczyk|first=Edmund Jan|url=https://books.google.ba/books?id=fSIMXHMdfkkC&pg=PA1191&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Encyclopedia of the United Nations and International Agreements: G to M|date=2003|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-415-93922-5|language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[De facto]] * [[Spisak latinskih izraza]] == Reference == <references> <ref name="Dictionary.cm"> {{en simbol}} {{cite web|url=http://www.Dictionary.com/browse/de-jure|title=de jure|last=|first=|date=|work=Dictionary.com|publisher=Dictionary.com, LLC.|access-date=5. 10. 2018}} </ref> <ref name="OxfordDF2"> {{en simbol}} {{cite web|url=http://www.OxfordLearnersDictionaries.com/definition/english/de-facto_2|title=Definicija 'de facto' pridjeva sa ''Oxford Advanced Learner's Dictionary'' stranice|last=|first=|date=|website=OxfordLearnersDictionaries.com|publisher=Oxford University Press|access-date=5. 10. 2018}} </ref> </references> [[Kategorija:Latinski izrazi]] [[Kategorija:Pravo]] [[fr:Liste de locutions latines#D]] a1adqjq3gieke96jekxl4wgxeq3r9d0 Katamaran 0 52692 3897805 3626157 2026-06-08T10:08:05Z Palapa 383 3897805 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:USN Joint Venture (HSV-X1).jpg|mini|desno|250px|USV Joint Venture HSV X1 katamaran]] '''Katamaran'''<ref>{{Cite web|url=https://yachtmauritius.com/history-of-the-catamaran-histoire-du-catamaran/|title=The history of the catamaran: from ancient origins to modern innovation|date=2024-11-28|website=Yacht Mauritius|language=en-US|access-date=2026-06-08}}</ref> je naziv za vrstu [[čamac|čamca]] (a i ponekad [[brod]]a) koji se sastoji od dva spojena trupa. Riječ katamaran dolazi iz [[Tamilski jezik|tamilskog jezika]] gdje izraz ''kattumaram'' znači "dva spojena trupa". Katamarane su, nezavisno od [[Tamili|Tamila]], izmislili Polinežani, što je omogućilo naseljavanje udaljenih otoka [[Okeanija|Okeanije]]. Katamarani su lakši, brži i stabilniji od normalnih brodova, a u posljednje vrijeme se često koriste kao [[trajekt]]i. Katamaran koji se sastoji od tri umjesto dva trupa se zove [[trimaran]]. {{Commonscat|Catamarans}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.yacht.de/en/yachts/catamarans/|title=Catamarans: Everything about the twin-hulled sailing yachts|website=YACHT - Everything about sailing|language=en|access-date=2026-06-08}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vrste brodova]] ta5rquxs1023appvxseukl9x542wq9c Sufi Mehmed-paša 0 55278 3897634 3894802 2026-06-07T12:26:18Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897634 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sofi Mehmed-paša}} {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Sufi Mehmed-paša | slika = | opis = <!-- Biografske informacije --> | datum rođenja = | mjesto rođenja = [[Banja Luka]] | datum smrti = [[1604]]. | mjesto smrti = | nacionalnost = [[Bošnjak]] | puno ime = | nadimak = | druga imena = Lara - Ali-paša<ref name="biscevic">Biščević Vedad: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)'' Connectum, 2006.</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Bosanski pašaluk|Bosanski beglerbeg]] | namjesnikovanje1 = [[1590]]. | smjenjivanje1 = [[1591]]. | ratovi1 = | bitke1 = }} '''Sufi Mehmed-paša''' bio je četvrti bosanski namjesnik od 1590. do 1591. Rodom je iz [[Bosna|Bosne]], po svoj prilici iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. Bio je krajnje pobožan, pa je stoga i dobio nadimak [[Sufi]]. S početka je bio u sviti [[Lala Mustafa-paša Sokolović|Lala Mustafa-paše Sokolovića]]. Kasnije je bio namjesnik u nekoliko provincija osmanskog carstva, da bi [[1590]]. bio imenovan bosanskim begler-begom. Nakon godinu dana premješten je u Erzerum, pa je poslije bio namjesnik [[Bagdad]]a, Dijarbekira i Šama, gdje je čak dva puta bio begler-beg [[Anadolija|Anadolije]]. Umro je [[1604]].<ref name="biscevic"/> Njegov imenjak [[Sofi Mehmed-paša]] je bio [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] od [[1551]]. do [[1553]], pa se u nekim spisima poistovječuje sa ovim Sufi Mehmed-pašom, mada se pouzdano zna da je ovaj drugi Sofi Mehmed-paša umro [[1554]], tako da ne može biti da je to isti namjesnik. == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Halil-paša]] | naslov = [[Bosanski pašaluk|Bosanski beglerbeg]]<br />[[1590]] - [[1591]]. | poslije = [[Gazi Hasan-paša Predojević]] }} {{S-end}} [[Kategorija:Bosanski begler-begovi]] [[Kategorija:Paše]] qg0jci93loefp0vniaps5qirau6jrem Komar (planina) 0 56791 3897804 3792554 2026-06-08T10:06:11Z Palapa 383 3897804 wikitext text/x-wiki '''Komar''' je planina u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]], sjeveroistočno od [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/komar.html|title=Komar|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=2026-06-08}}</ref> Nalazi se istočno od ceste koja spaja Donji Vakuf i [[Travnik]]. Planinu okružuju gradovi [[Donji Vakuf]], [[Travnik]] i [[Novi Travnik]]. Na obroncima planine je 1934. godine sagrađena tvornica [[gips]]a. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20110308191244/http://www.fzs.ba/BihB/Planine.htm * [http://maps.google.com/maps?q=donji+vakuf+map&oe=utf-8&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a&um=1&ie=UTF-8&hq=&hnear=0x475fafb565fbf8f5:0xef7b45ab808268ac,Donji+Vakuf,+Bosnia+and+Herzegovina&ei=zUscT6CwPMyq-AawyY2nCg&sa=X&oi=geocode_result&ct=title&resnum=1&ved=0CCsQ8gEwAA http://maps.google.com/maps?q=donji+vakuf+map] * {{Cite web|url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/planine/1510-komar|title=(1510) Komar|last=Midhat|website=Planinarenje.ba|language=bs-ba|access-date=2026-06-08}} {{Planine u BiH}}{{Normativna kontrola}} mtmitrmp6ze4cfqwqux2x7fh10lx8a8 Marsaxlokk FC 0 57653 3897792 3757353 2026-06-08T08:41:39Z Makenzis 98619 3897792 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija nogometni klub | ime = Marsaxlokk FC | puno_ime = Marsaxlokk Football Club | grb = Marsaxlokk FC.png | upright = .8 | nadimak = The Southseasiders, Tal-Lampuki | osnovan = {{Početni datum i godine|1949||}} | stadion = Ta'Qali Stadium, Attard, Malta | kapacitet = 17.000 | predsjednik = | trener = Edgar Degabriele | adresa = | liga = Malteška Premjier liga | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 2. mjesto (2025/25) | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _whitesholders | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 003366 | čarape2 = 003366 | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _whitesholders | uzorak_dr3 = | lijeva ruka3 = FF4500 | tijelo3 = FF4500 | desna ruka3 = FF4500 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Marsaxlokk FC''' je [[Malta|malteški]] [[fudbal]]ski klub iz grada Marsaxlokk, član malteške Premijer lige i njen šampion za sezonu 2006/2007. Klub je osnovan [[1949]]. godine. == Historija == Fudbalski klub, u početku poznat kao Marsaxlokk White Stars FC, osnovan je [[3. novembar|3. novembra]] [[1949]]. Trenutno ime dobio je [[1954]]. Klub ulazi u 3. Diviziju Malteške fudbalske asocijacije [[1955]], gdje igra (uz povremene ulaske u 2. Diviziju) sve do [[1990]]. Sezonu 1999/2000 završava na prvom mjestu 2. Divizije, a već nakon dvije godine poslije sezone 2001/2002 ulazi u maltešku Premijer ligu. Prvu titulu šampiona Malte u [[Historija|historiji]] kluba osvaja [[2007]]. godine. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Nogometni klubovi na Malti]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1949.]] 0wc8ojagrjpd24etsfsdn447zute027 3897793 3897792 2026-06-08T08:41:47Z Makenzis 98619 3897793 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija nogometni klub | ime = Marsaxlokk FC | puno_ime = Marsaxlokk Football Club | grb = Marsaxlokk FC.png | upright = .8 | nadimak = The Southseasiders, Tal-Lampuki | osnovan = {{Početni datum i godine|1949||}} | stadion = Ta'Qali Stadium, Attard, Malta | kapacitet = 17.000 | predsjednik = | trener = Edgar Degabriele | adresa = | liga = Malteška Premjier liga | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 2. mjesto (2025/26) | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _whitesholders | uzorak_dr1 = | lijeva ruka1 = 0000FF | tijelo1 = 0000FF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 003366 | čarape2 = 003366 | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _whitesholders | uzorak_dr3 = | lijeva ruka3 = FF4500 | tijelo3 = FF4500 | desna ruka3 = FF4500 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Marsaxlokk FC''' je [[Malta|malteški]] [[fudbal]]ski klub iz grada Marsaxlokk, član malteške Premijer lige i njen šampion za sezonu 2006/2007. Klub je osnovan [[1949]]. godine. == Historija == Fudbalski klub, u početku poznat kao Marsaxlokk White Stars FC, osnovan je [[3. novembar|3. novembra]] [[1949]]. Trenutno ime dobio je [[1954]]. Klub ulazi u 3. Diviziju Malteške fudbalske asocijacije [[1955]], gdje igra (uz povremene ulaske u 2. Diviziju) sve do [[1990]]. Sezonu 1999/2000 završava na prvom mjestu 2. Divizije, a već nakon dvije godine poslije sezone 2001/2002 ulazi u maltešku Premijer ligu. Prvu titulu šampiona Malte u [[Historija|historiji]] kluba osvaja [[2007]]. godine. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Nogometni klubovi na Malti]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1949.]] iebaseqmm6i2pij2k1xxwcsmimyys1c Zastava Tunisa 0 58116 3897621 3872756 2026-06-07T12:23:43Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zastava|naslov=Zastava Tunisa|slika=Flag of Tunisia (1959–1999).svg|usvojena=1835.|proporcije=2:3}} '''[[Zastava]] [[Tunis]]a''' je prvi put usvojena [[1831]]. u vrijeme [[beg]]a Hasana I. Nakon toga je došlo do manjih izmjena. Ova zastava nije korištena tokom kolonijalizacije [[Francuska|Francuske]] a nakon sticanja nezavisnosti opet je usvojena.<ref>{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tunisia/flag|title=Tunisia Flag|date=2026-04-17|website=World Population Review|access-date=2026-04-24}}</ref> Sastoji se od crvene podloge na kojoj se u sredini nalazi bijeli krug sa crvenim [[polumjesec i zvijezda|polumjesecom i zvijezdom]]. Ovo je simbol povezanosti sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] kojega su bili dio, ali i tradiocionalni simbol [[islam]]a. Također se smatra da ovaj simbol donosi sreću. == Također pogledajte == * [[Grb Tunisa]] == Reference == {{Refspisak}} {{Zastave Afrike}} {{Commonscat|Flags of Tunisia}} [[Kategorija:Zastave država|Tunis]] [[Kategorija:Tunis]] r6nm4s7wf707lvxn1l5cfboge9x2zw0 Herostrat 0 58798 3897813 3782049 2026-06-08T11:27:55Z Palapa 383 3897813 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Portrait_of_Herostratos_(Rijkmuseum,_Amsterdam).jpg|alt=Herostratus portrait|mini|{{Centar|Posthumni portret, {{circa|1683–1733}}}}]] '''Herostrat''' je bio čovjek nepoznatog porijekla koji je [[356. p. n. e.]] zapalio najznačajnije Artemidino svetište, [[Artemidin hram u Efesu|hram u Efesu]].<ref name="Borowitzx">{{Harvnb|Borowitz|2005}}</ref> {{Refn|His [[Ancient Greek language|Ancient Greek]] name is {{lang|grc|Ἡρόστρατος}}, transliterated as ''Herostratos''.<ref name="Borowitzx"/> This, in English, translates into ''army-hero'' or ''army devoted to [[Hera]]'' (Hera married her brother [[Zeus]]).<ref name="Borowitz1"/>}} Njegovo ime postalo je [[eponim]] za nekoga ko počini zločin samo da bi postao slavan. Paljenje se navodno dogodilo u noći kada se rodio [[Aleksandar Veliki]]. Pošto je to uradio iz želje da, bez obzira na sve, postane slavan, Efešani su zabranili da iko ikada spomene njegovo ime. Zabrana, koja je bila propraćena kletvom, bila je nevjerovatno strogo poštovana, tako da među antičkim piscima koji spominju ovaj događaj svi kao npr. [[Ciceron]], [[Plutarh]], [[Strabon]], [[Elijan]], [[Lukijan]], [[Solin (osoba)|Solin]] i drugi, izostavljaju Herostratovo ime, sa tek pokojim izuzetkom (npr. [[Teopomp]]). Njegov život i zločin su adaptirani i opširno diskutovani u [[Zapadna književnost|zapadnoj književnosti]] od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Djela od [[Alessandro Verri|Alessandra Verrija]] do [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] preoblikuju ga u izmišljeni lik, ponekad u kontekstu modernog svijeta. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi i bibliografija == {{refbegin|30em}} *{{cite book|last=Borowitz|first=Albert|url=https://archive.org/details/terrorismforself0000boro|title=Terrorism for Self-Glorification: The Herostratos Syndrome|publisher=The Kent State University Press|year=2005|isbn=0-87338-818-6|location=Kent, Ohio}} *{{cite book|last=Calafato|first=Trevor|title=Key Issues in Criminology: JANUS III|publisher=University of Malta|year=2013|isbn=978-99957-834-4-0|editor-last1=Azzopardi|editor-first1=Jacqueline|location=Malta|pages=39–63|chapter=Terrorism: A Thousand Year Occurrence|editor-last2=Formosa|editor-first2=Saviour|editor-last3=Scicluna|editor-first3=Sandra|editor-last4=Willis|editor-first4=Andrew|chapter-url=https://www.um.edu.mt/library/oar/handle/123456789/127824}} *{{cite book|last=Fawcett|first=Julia H.|url=https://books.google.com/books?id=1lqvCwAAQBAJ&pg=PA32|title=Spectacular Disappearances: Celebrity and Privacy, 1696–1801|publisher=University of Michigan Press|year=2016|isbn=978-0-472-11980-6|location=Ann Arbor, Michigan|pages=32–33}} *{{cite book|last=Fraser|first=Matthew|url=https://books.google.com/books?id=FVV-EAAAQBAJ|title=Monumental Fury: The History of Iconoclasm and the Future of Our Past|publisher=Prometheus|year=2022|isbn=978-1-63388-810-4}} *{{cite book|last1=Kidder|first1=David S.|url=https://archive.org/details/intellectualdevo0000kidd_u8u3/page/46/mode/2up?q=herostratus|title=The Intellectual Devotional Biographies|last2=Oppenheim|first2=Noah D.|publisher=Rodale, Inc.|year=2010|isbn=978-1-59486-513-8|location=New York City, New York|page=46}} *{{cite book|last1=Price|first1=Randall|url=https://archive.org/details/zondervanhandboo0000pric/page/311/mode/2up|title=Zondervan Handbook of Biblical Archaeology|last2=House|first2=H. Wayne|publisher=Zondervan|year=2017|isbn=978-0-310-28691-2|location=Grand Rapids, Michigan|pages=311–312}} *{{cite book|last=Scarre|first=Geoffrey|url=https://books.google.com/books?id=SrPCBQAAQBAJ&pg=PA123|title=Death|publisher=McGill-Queen's University Press|year=2007|isbn=978-0-7735-3241-0|location=Montreal, Quebec|pages=123–125}} {{refend}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vandali]] sah01xzyn3lctta00i8qhe7as7fhsg9 Misoča 0 60741 3897681 3894892 2026-06-07T12:35:38Z PanaskoBot 180210 /* Izvori */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897681 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Misoča | vrsta = <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = | distrikt = | kanton = | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 57 | širina_sekundi = 26 | širina_SJ =N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 17 | dužina_sekundi = 47 | dužina_IZ =E | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** asd *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površinajedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | prickpos x = | prickpos y = | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Misoča''' je naselje u općini [[Ilijaš]], [[Kanton Sarajevo]], kao i istoimena [[Misoča (rijeka)|rijeka]] koja najvećim dijelom protiče kroz [[Kanton Sarajevo]]. Naselje Misoča je od središta općine [[Ilijaš]] udaljeno jedan kilometar, a od grada [[Sarajevo|Sarajeva]] 18 kilometara. == Historija == Na području Misoče, konkretno na livadi pod nazivom "Zagrebnica", koja se kod lokalnog stanvništva još naziva "grčko i rimsko groblje",  nedavno je ispod kamenih ploča pronađen mač koji po procjenama historičara datira iz perioda 8. ili 9. stoljeća prije nove ere <ref>{{Cite journal|last=Gavranović|first=Mario|last2=Sejfuli|first2=Ajla|date=2017|title=Neue Schwertfunde aus Bosnien - ein Beitrag zur Erforschung der bronzezeitlichen Bewaffnung im westlichen Balkan. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja.|url=|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=46|doi=|issn=|access-date=}}</ref>. Ovaj pronalazak bi mogao sugerirati da je ovaj prostor, kao privremena ili stalna vojna utvrda, bio naseljen već u tom periodu. Područje današnjeg naselja Misoča je u periodu srednjega vijeka bilo u sklopu župe pod imenom Vidogošća ili Vogošća <ref name=":0">{{Cite web|url=https://sites.google.com/site/jozobster/povijest|title=Crtice iz povijesti|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=5. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190405222008/https://sites.google.com/site/jozobster/povijest|url-status=dead}}</ref>. U toku XIV vijeka politički centar župe se se pomakao u porječje Misoče, u utvrđeni grad Dubrovnik, a koji se nalazilo uzvodno i nedaleko od današnjeg naselja Misoča <ref name=":0" />. Prema predanjima koje je zabilježio S. Filipović, pa području Misoče se prije dolaska Turaka nalazila katolička crkva, što indicira da je stanovništvo Misoče bili katoličko prije prelaska na Islam. Izvorno stanovništvo Misoče su prema predajama činili doseljenici sa područja Dubrovačke Republike i Dalmacije, koji su prvobitno naseljavali stari grad Dubrovnik, a zatim se spustili na područje današnje Misoče. Tu pretpostavku sugerira i postojanje groblja u Misoči koje i dan danas među lokalnim stanvništvom nosi naziv "grčko i rimsko groblje". Dio naziva "grčko" vodi porijeklo od činjenice da se radi o etničkim grcima koji su doselili u Misoču, a koji su ranije naseljavali područje današnje Dalmacije u koje ulazi i područje nekadašnje Dubrovačke Republike, a dio naziva "rimsko" jer se radilo katolicima. U prilog ovim predajama ide i činjenica o prezimenima koje danas možemo naći u Misoči. Primjera radi, prezime Matoruga vodi porijeklo od nekadašnjeg plemena Motoruga iz okoline Dubrovnika, koje se u dubrovačkim izvorima spominje od 1318.-1398. godine, a na koga još uvjek podsjeća brdo Motoruga kod Slanog, između Dubrovnika i Stona <ref>{{Cite journal|last=Pašić|first=Ibrahim|date=2005|title=Mataruga, starinački bošnjački rod predslavenskog porijekla|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=158285|journal=Znakovi vremena - Časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu|language=Bosnian|issue=26-27|pages=163–174|doi=|issn=1512-5416|access-date=}}</ref>. Prezime Dedić (izvorno Dedich) vodi porijeko sa otoka Raba i iz Dalmacije, a prvi put se pominje 1569 u "Knjizi kršenih grada Raba" <ref>{{Cite journal|last=Frankulin Travaš|first=Davor|date=19. 9. 2003|title=Prezimena stanovnika grada i otoka Raba od XV. do XX. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/12127|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=45|pages=97–127|issn=1330-0474}}</ref>. Prema dostupnim podacima, Misoča se pod tim imenom prvi put zvanično spominje u katastarskom defteru iz 1455. godine, kao naselje sjeverno od Sarajeva koje graniči sa naseljem Laškovo (danas Vlaškovo) <ref>{{Cite journal|last=Čar-Drna|first=Hatidža|date=1. 1. 2014|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka 17. stoljeća.|url=|journal=Behar – Časopis za kulturu i društvena pitanja.|doi=|access-date=}}</ref>. Interesantna je i činjenica da se prvo pominjanje naselja Misoča veže zu spor sa Laškovom zbog nekog mlina na rijeci Bosni, kao i zbog prava na lovište i izvoz ribe na sarajevsku pijacu <ref>{{Cite book|title=Turski spisi br. 18|last=|first=|publisher=Arhiv grada Sarajeva|year=|isbn=|location=|pages=}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|title=Krajište Isa-bega Ishakovića – Zbirni katastarski popis iz 1455.|last=Šabanović|first=Hazim|publisher=Orijentali institut u Sarajevu.|year=1964|isbn=|location=|pages=}}</ref>. Misoča je tek u spisima iz 1468/9 godine zvanično evidentirana kao naselje u sklopu Visočke nahije koja pripada Osmanskom Carstvu, što bi značilo da prije tog perioda ni Misoča, a ni područje Visočke nahije nisu pripadali osmanskom carstvu, nego području koje je bilo pod kontrolom zadnjeg legalnog kralja Bosne, Stjepana Tomaša Kotromanića <ref name=":1" />. Godine 1459. kralj Tomaš preduzeo je ofanzivu protiv Turaka i dopro sve do dašnjeg Odiđeda u selu Bulozi istočno od Sarajeva. Turci su vjerovatno nakon napada poduzeli protuakciju čiji je rezultat bilo osvajanje Misoče, kao i visočkog kraja, te njihovo pripajanje Osmanskom Carstvu <ref name=":1" />. == Geografija == [[Datoteka:Misoca map.jpg|mini|desno|250px|Karta Misoče]] Geografski položaj: 43º57’26.75" sjeverne širine i 18 º 17'47.34" istočne dužine. Samo naselje se prije dijelilo u dva dijela: Gornja i Donja Misoča. Sada je naselje jedinstveno i ima zvanični naziv Misoča i jedna je mjesna zajednica. Dijelovi naselja imaju sljedeće nazive: Dedići, Katane, Glavica, Pušine, Orašje, Avdukići, Matorugin Han, Bare, Špic, Strana, Mrakovac, Piješće. ==Stanovništvo== ===Nacionalni sastav, [[1991]].=== ukupno: 991 * [[Bošnjaci]] - 857 (78,14%) * [[Srbi]] - 121 (20,82%) * [[Hrvati]] - 6 (0,68%) * [[Jugoslaveni]] - 4 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3 (0,36%) == Privreda == U samom naselju, uz korito rijeke Misoče smještena je asfaltna baza [[Sarajevoputevi]] d.d. Sarajevo, koja proizvodi više vrsta asfalta sa krečnjačkim i splitnim frakcijama. Naselje je sjedište i više manjih privatnih firmi iz domena zanatsko-obrtnih djelatnosti. Stanovništvo Misoče je uglavnom zaposleno u Kantonu Sarajevo, a posebno u općinama [[Ilijaš]], [[Vogošća]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. Prije agresije na BiH ovo naselje je bilo nadaleko poznato po razvijenim poljoprivrednim aktivnostima a naročito: prerada [[mlijeko|mlijeka]] i [[meso|mesa]], [[voćarstvo]] i prerada [[voće|voća]]. U toku agresije ovo naselje je potpuno devastirano, a samim tim i privredni objekti i kapaciteti. == Infrastruktura == Misoča je lokalnim cestama direktno povezana sa naseljemima [[Ilijaš]], [[Donja Vogošća]] i [[Vlaškovo]], a pristup autoputu [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], odnosno [[Koridor Vc|koridoru VC]] koji pripada paneuropskoj mreži autocesta, udaljen je svega 3,5&nbsp;km. Ovo je naselje također ima i prugu koja vodi do nekadašnje karasne JNA-a, a koja je trenutno međutim nekativna. Kada je 1882. osnovana firma Buttazzoni und Venturini Holzindustrie A.G. u Sarajevu, u Ilijašu je podignuta "strugara". Za potrebe ove strugare je između 1884-1885 godine izgrađen jedan krak uskotračne šumske pruge na lokomotivni pogon od Ilijaša do Okruglice u dužini od 37,2&nbsp;km, koji je je prolazio i kroz naselje Misoču. Ova pruga je služila za eksploataciju šume sa Nabožića, Okruglice i lokalnih mjesta. Ova pruga više nije aktivna, te je većinskim dijelom uklonjena nakon odlaska [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske]]. == Turizam == Zbog svoje pristupačnosti automobilom, te zbog netaknute prirode, rijeka Misoča je jedno od popularnih prekodnevnih izletišta stanovnika Kantona Sarajevo tokom ljetnih perioda. Pored same rijeke, u ovom naselju postoje dva privatna bazena, odnosno kupališta, kao i uređeno odmaralište uz rijeku koje se nalazi nekoliko kilometara uzvodno od naselja. == Znamenitosti == Sa kasaranom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]-a koja se nalazila u ovom naselju, Misoča je bila poznata kao jedna od najvećih vojnih baza u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Misoče nalaze se stari [[nišani]] iz turskog perioda koji prema tvrdnjama pripadaju Ilijaz-dedi po kojem je navodno Ilijaš dobio ime. Također u širem području nalaze se [[Srednjovjekovni grad Dubrovnik|Stari grad Dubrovnik]] i nekropola stečaka u [[Kopošići]]ma koji su od strane Državne komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH proglašeni nacionalnim spomenicima od interesa za BiH. == Izvori == <br /> {{Refspisak}} [[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Ilijašu]] t5owl5mzukgepdfglh4vni9lqgewg2q Predrag Pašić 0 62895 3897794 3803030 2026-06-08T08:47:13Z Panasko 146730 zamjena IK 3897794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Predrag Pašić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|10|18}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 181&nbsp;cm | pozicija = [[Vezni igrač|Centar]], [[napadač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = –1976. | omladinskipogoni = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | godine1 = 1975–1985. | klubovi1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1985–1987. | klubovi2 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1987–1988. | klubovi3 = [[TSV 1860 Munich]] | nastupi(golovi)3 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1979. | nacionalneekipe1 = [[Olimpijska nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (2) | nacionalnegodine2 = 1981–1985. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 10 (1) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = }} '''Predrag Pašić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] nogometaš. Rođen je 18. oktobra 1958. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{cite web | url = http://www.worldfootball.net/spieler_profil/predrag-pasic/ | title = Predrag Pašić | publisher = worldfootball.net | access-date = 2. 7. 2019 | archive-date = 13. 12. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191213192301/https://www.worldfootball.net/player_summary/predrag-pasic/ | url-status = dead }}</ref> == Sportska karijera == === Klub === Od sezone 1975/76. igrao je u [[Prva savezna liga|prvoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi]] za [[FK Sarajevo|Fudbalski klub Sarajevo]], sa kojima je 1976. godine osvojio juniorsku titulu prvaka bivše Jugoslavije. Sve do 1985. za ovaj nogometni tim je odigrao 203 ligaške utakmice postigavši 44 gola. Kao precizan napadač imao je značajan udio u osvajanju drugog mjesta u prvoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi za sezonu 1979 - 80, zatim dostižući finale Kupa Jugoslavije 1983. Godine 1985. je sa FK Sarajevo osvojio naslov prvaka bivše Jugoslavije, a te nogometne sezone je proglašen i za najboljeg igrača Jugoslavije. U tom periodu je zajedno sa [[Safet Sušić|Safetom Sušićem]] predstavljao najefikasniji nogometni duet u historiji jugoslavenskog i bosanskohercegovačkog nogometa. Zatim se preselio u [[VfB Stuttgart]] igrajući u njemačkoj [[Bundesliga|Bundesligi]], gdje je ostao do 1987. odigravši 46 utakmica. Međutim, samo djelimično je ispunio očekivanja postigavši samo sedam golova u dvije sezone, a sa Štutgartom je osvojio titulu prvaka [[Njemačka|Njemačke]]. Potom se preselio u nogometni klub [[TSV 1860 München]] u [[Bavarska nogometna liga|Bavarsku nogometnu ligu]] (tada treću najvišu ligu). Nakon završetka igračke karijere bio je direktor omladinske fudbalske škole Bubamara u Sarajevu. === Reprezentacija === Bio je član pionirske, kadetske i juniorske reprezentacije Jugoslavije, te kapiten Fudbalskog kluba Sarajevo. Za nogometnu reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 10 utakmica i postigao jedan pogodak. Prvu utakmicu u jugoslavenskom dresu odigrao je 25. marta 1981. protiv [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Nogometne reprezentacije Bugarske]] (2:1) u [[Subotica|subotici]]<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/417-jugoslavija-bugarska-2-1/|title=Jugoslavija – Bugarska 2:1|work=reprezentacija.rs|date=10. 12. 2018|access-date=2. 7. 2019}}</ref>, a posljednji put je nastupio 27 marta 1985. protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Nogometne reprezentacije Luksemburga]] (1:0) u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/452-jugoslavija-luksemburg-1-0/|title=Jugoslavija – Luksemburg 1:0|work=reprezentacija.rs|date=10. 12. 2018|access-date=2. 7. 2019}}</ref> Učestvovao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]] u [[Španija|Španiji]].<ref>{{cite web|url=http://mondo.rs/a1103133/Sport/Fudbal/Svetsko-prvenstvo-u-Spaniji-1982.-godine.html|title=Mundijal 1982 - Španija|work=mondo.rs|access-date=2. 7. 2019|archive-date=3. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703222757/http://mondo.rs/a1103133/Sport/Fudbal/Svetsko-prvenstvo-u-Spaniji-1982.-godine.html|url-status=dead}}</ref> == Dokumentarni film == {{Glavni|Nogometni pobunjenik}} Francuski nogometaš [[Éric Cantona]] je bio voditelj dokumentarnog filma, koji je emitiran 2012. pod imenom Nogometni pobunjenik. Ovaj dokumentarac također osvjetljava Pašićevu predanost, kada je osnovao multietničku omladinsku nogometnu školu u Sarajevu kako bi zbližio zavađene etničke grupe.<ref>{{cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt2229708/?ref_=nm_flmg_prd_1|title=Les rebelles du foot|work=imdb.com|access-date=2. 7. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|5123648}} * [http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1385&Itemid=12 Predrag Pašić] na reprezentacija.rs {{Sastav Jugoslavije na SP 1982. u nogometu}} {{DEFAULTSORT:Pašić, Predrag}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši 1860 Münchena]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] do4i0padmzdjrxpnpyjuqd0mtrk3tq5 3897795 3897794 2026-06-08T08:47:58Z Panasko 146730 3897795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Predrag Pašić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1958|10|18}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 181&nbsp;cm | pozicija = [[Vezni igrač|Centar]], [[napadač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = –1976. | omladinskipogoni = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | godine1 = 1975–1985. | klubovi1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1985–1987. | klubovi2 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1987–1988. | klubovi3 = [[TSV 1860 Munich]] | nastupi(golovi)3 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1979. | nacionalneekipe1 = [[Olimpijska nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (2) | nacionalnegodine2 = 1981–1985. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 10 (1) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} '''Predrag Pašić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] nogometaš. Rođen je 18. oktobra 1958. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{cite web | url = http://www.worldfootball.net/spieler_profil/predrag-pasic/ | title = Predrag Pašić | publisher = worldfootball.net | access-date = 2. 7. 2019 | archive-date = 13. 12. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191213192301/https://www.worldfootball.net/player_summary/predrag-pasic/ | url-status = dead }}</ref> == Sportska karijera == === Klub === Od sezone 1975/76. igrao je u [[Prva savezna liga|prvoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi]] za [[FK Sarajevo|Fudbalski klub Sarajevo]], sa kojima je 1976. godine osvojio juniorsku titulu prvaka bivše Jugoslavije. Sve do 1985. za ovaj nogometni tim je odigrao 203 ligaške utakmice postigavši 44 gola. Kao precizan napadač imao je značajan udio u osvajanju drugog mjesta u prvoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi za sezonu 1979 - 80, zatim dostižući finale Kupa Jugoslavije 1983. Godine 1985. je sa FK Sarajevo osvojio naslov prvaka bivše Jugoslavije, a te nogometne sezone je proglašen i za najboljeg igrača Jugoslavije. U tom periodu je zajedno sa [[Safet Sušić|Safetom Sušićem]] predstavljao najefikasniji nogometni duet u historiji jugoslavenskog i bosanskohercegovačkog nogometa. Zatim se preselio u [[VfB Stuttgart]] igrajući u njemačkoj [[Bundesliga|Bundesligi]], gdje je ostao do 1987. odigravši 46 utakmica. Međutim, samo djelimično je ispunio očekivanja postigavši samo sedam golova u dvije sezone, a sa Štutgartom je osvojio titulu prvaka [[Njemačka|Njemačke]]. Potom se preselio u nogometni klub [[TSV 1860 München]] u [[Bavarska nogometna liga|Bavarsku nogometnu ligu]] (tada treću najvišu ligu). Nakon završetka igračke karijere bio je direktor omladinske fudbalske škole Bubamara u Sarajevu. === Reprezentacija === Bio je član pionirske, kadetske i juniorske reprezentacije Jugoslavije, te kapiten Fudbalskog kluba Sarajevo. Za nogometnu reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 10 utakmica i postigao jedan pogodak. Prvu utakmicu u jugoslavenskom dresu odigrao je 25. marta 1981. protiv [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Nogometne reprezentacije Bugarske]] (2:1) u [[Subotica|subotici]]<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/417-jugoslavija-bugarska-2-1/|title=Jugoslavija – Bugarska 2:1|work=reprezentacija.rs|date=10. 12. 2018|access-date=2. 7. 2019}}</ref>, a posljednji put je nastupio 27 marta 1985. protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Nogometne reprezentacije Luksemburga]] (1:0) u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/452-jugoslavija-luksemburg-1-0/|title=Jugoslavija – Luksemburg 1:0|work=reprezentacija.rs|date=10. 12. 2018|access-date=2. 7. 2019}}</ref> Učestvovao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]] u [[Španija|Španiji]].<ref>{{cite web|url=http://mondo.rs/a1103133/Sport/Fudbal/Svetsko-prvenstvo-u-Spaniji-1982.-godine.html|title=Mundijal 1982 - Španija|work=mondo.rs|access-date=2. 7. 2019|archive-date=3. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190703222757/http://mondo.rs/a1103133/Sport/Fudbal/Svetsko-prvenstvo-u-Spaniji-1982.-godine.html|url-status=dead}}</ref> == Dokumentarni film == {{Glavni|Nogometni pobunjenik}} Francuski nogometaš [[Éric Cantona]] je bio voditelj dokumentarnog filma, koji je emitiran 2012. pod imenom Nogometni pobunjenik. Ovaj dokumentarac također osvjetljava Pašićevu predanost, kada je osnovao multietničku omladinsku nogometnu školu u Sarajevu kako bi zbližio zavađene etničke grupe.<ref>{{cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt2229708/?ref_=nm_flmg_prd_1|title=Les rebelles du foot|work=imdb.com|access-date=2. 7. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|5123648}} * [http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1385&Itemid=12 Predrag Pašić] na reprezentacija.rs {{Sastav Jugoslavije na SP 1982. u nogometu}} {{DEFAULTSORT:Pašić, Predrag}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši 1860 Münchena]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] t8iduf78e70bprapujx2fsdka6n62hr Somaliland 0 65738 3897647 3894835 2026-06-07T12:28:51Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| izvorno_ime=Jamhuuriyadda Soomaaliland<br />{{Ar|جمهورية صومليلاندا}}| zvanično_ime=Somaliland| ime_genitiv=Somalilanda| zastava=Flag of Somaliland.svg| grb=Emblem of Somaliland.svg| mapa=Somaliland (orthographic projection).svg| službeni_jezik=Somalijski jezik|Somalijski (Somali)| glavni_grad=[[Hargeisa]] (Hargeisa)| vrsta_prve_vlasti=Predsjednik| vladar_prva_vlast=Ahmed M. Mahamoud Silanyo| vrsta_druge_vlasti=Predsjednik Vlade| vladar_druga_vlast=Ahmed M. Mahamoud Silanyo| po_površini_na_svijetu= n/a| površina=137.600| procenat_vode=n/a| po_broju_stanovnika_na_svijetu=n/a| stanovnika=3.500.000| gustoća=25| nezavisnost=nema, priznata unutar [[Somalija|Somalije]] valuta=somalilandski šiling (100 centesima)| vremenska_zona=+3| himna=Saamo ku waar| internetski_nastavak=nema| pozivni_broj=252| |}} '''Somaliland''' ([[somalijski]]: ''Soomaaliland'') je [[Spisak nepriznatih država|''de facto'' nezavisna republika]] koja se nalazi na [[Afrički rog|Afričkom rogu]] unutar međunarodno priznate [[Somalija|Somalije]]. [[18. maj]]a [[1991]]. somalilandski narod proglasio je nezavisnost od Somalije, koju nije ni jedna država niti međunarodna organizacija priznnala. Republika Somaliland se sastoji od šest upravnih regija, a na čelu svake nalazi se guverner. Područje države obuhvata cijelu teritoriju bivšeg protektorata zvanog [[Britanski Somaliland]], koji je pet dana bio nezavisna država [[1960]]. Somaliland graniči s [[Etiopija|Etiopijom]] na jugu i zapada, [[Džibuti]]jem na sjeverozapadu, [[Adenski zaljev|Adenskim zaljevom]] na sjeveru i autonomnom somalijskom regijom [[Puntland]] na istoku. == Etimologija == Naziv Somaliland izvedeno je iz dvije riječi: [[Somalci|Somali]] (ime naroda koji naseljava ovo područje) i "land" ("zemlja"). Područje je dobilo ime kada je [[Britansko Carstvo|Velika Britanija]] preuzela kontrolu od [[egipat]]ske administracije 1884. godine, nakon potpisivanja uzastopnih ugovora sa vladajućim [[Somalija|somalijskim]] sultanima iz klana [[Isaaq]], [[Issa]], [[Gadabursi]] i [[Warsangali]]. [[Velika Britanija|Britanci]] su uspostavili protektorat u regiji koja se naziva [[Britanski Somaliland]]. Godine 1960, kada je proglašena nezavisnost od Velike Britanije, država je nazvana Država Somaliland. Četiri dana kasnije, 1. jula 1960, Somaliland se ujedinio sa [[Italijanski Somaliland|Italijanskim Somalilandom]] (današnja [[Somalija]]). Naziv "Republika Somaliland" preuzet je nakon proglašenja nezavisnosti nakon [[Somalijski građanski rat|Somalijskog građanskog rata]] 1991.{{Nedostaje referenca}} Na Velikoj konferenciji u [[Burao]]<nowiki/>u, održanoj 1991. godine, predložena su mnoga imena za zemlju, uključujući Puntland, u odnosu na lokaciju Somalilanda u drevnoj [[Zemlja Punt|Zemlji Punt]], a koja je sada naziv države [[Puntland]] u susjednoj Somaliji, i ''Shankaroon'', što znači " bolje od pet" na [[Somalijski jezik|somalijskom jeziku]], u odnosu na pet regija [[Velika Somalija|Velike Somalije]].<ref>{{Cite web|url=https://media.africaportal.org/documents/Peace-in-Somaliland-an-indigenous-Approach-to-State-building-.pdf|title=The Search For Peace|access-date=27. 6. 2021|archive-date=28. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220328171239/https://media.africaportal.org/documents/Peace-in-Somaliland-an-indigenous-Approach-to-State-building-.pdf|url-status=dead}}</ref> == Historija == Porijeklo [[Somalci|Somalijaca]] i njihovo prisustvo na prostoru današnjeg Somalilanda bilo je predmet mnogih rasprava. Dok mnogi Somalci tvrde da su potomci [[Arapi|Arapa]] koji su se naselili uz obalu prije hiljadu godina, genetička istraživanja pokazuju da su Somalci najvećim dijelom prvi stanovnici [[Afrički rog|Afričkog roga]] ([[Kušiti]]). Kada su krajem 19. vijeka definirane granice Somalije, mnogi Somalijaci našli su se izvan teritorija Somalije, u istočnoj [[Etiopija|Etiopiji]] i sjevernoj [[Kenija|Keniji]]. === Predhistorijski Somaliland === [[Datoteka:Laas Geel.jpg|mini|lijevo|Crteži u pećini Laas Geel.]] Remekdjelom stare civilizacije koja je naseljavala današnji Somaliland smatraju se pećinski crteži iz [[neolitik|neolitičkog]] razdoblja u pećinama [[Laas Geel]], koji se smatraju važnim kulturnim bogatstvom Afričkog roga, te [[Afrika|Afrike]] uopće. Ove pećine nalaze se nešto izvan glavnog grada Hargeise. Crteži koji su praktički nedavno otkriveni, ostali su netaknuti skoro 10.000 godina. Crteži prikazuju domoroce koji štuju stoku, a postoje i crteži [[žirafa]], [[psi|pasa]] i [[antilopa]]. Pećine je otkrio francuska arheološka grupa između novembra i decembra 2002. Od tad su pećine Laas Geel postale nacionalno blago i velika turistička atrakcija. === Aksumski Somaliland === [[Aksumitsko carstvo]] prostiralo se na prostoru današnje sjeverne [[Etiopija|Etiopije]], [[Džibuti]]ja, [[Jemen]]a i zapadnog Somalilanda u razdoblju od 3. do 6. ili 7. vijeka. Malo se zna o kulturnoj važnosti i utjecaju ovog carstva na Somaliland, jer nikad nisu provedena arheološka istraživanja u regijama [[Awdal]] i [[Wooqoyi Galbeed]] gdje bi se mogla dokazati prisutnost trgovaca i naseljenika u zapadnim regijama Somalilanda. === Rane islamske države u zapadnom Somalilandu === Dolaskom [[islam]]a u 10. vijeku u područjima [[Eritreja|Eritreje]] i [[Džibuti]]ja koja su sad naseljena [[Afari]]ma, počinje se razvijati politička nezavisnost regije o Etiopiji. U okolnom području osnovana su tri islamska sultanata koja su u početku služila etiopijskom [[negus]]u. To su bili [[Šoa]] (u istočnoj Etiopiji), [[Ifat]] (također u istočnoj Etiopiji, današnja istočna Šoa) i [[Adal]] i Mora koja je bila pod Adalom i koja je obuhvatala i današnje somalilandske regije [[Saaxil]] i [[Woqooyi Galbeed]]. S vremenom su se tri sultanata ujedinila pod Adalom, te su nakon pobuna protiv Etiopije u 14. i 15. vijeku, napravili jaku islamsku državu koja je stekla potpunu nezavisnost od Etiopije u 16. vijeku. Sredinom 16. vijeka, Adal je krenuo na veliko osvajanje Etiopije iz [[Harar]]a. [[Datoteka:Ottoman Flag.svg|mini|desno|Osmanska zastava]] Osvajanje je zajedno s Adalom propalo, te su područja zapadnog Somalilanda koja su se nalazila oko [[Saylac]]a postali dio osmanske pokrajine [[Habeš]]. === Osmanski Somaliland === [[1546]]. godine, [[Osmansko Carstvo]] zauzelo je zapadne krajeve Somalilanda i učinio [[Saylac]] glavnim gradom regije, zbog strateške važnosti na [[Crveno more|Crvenom moru]]. Okupirano područje postalo je pokrajina [[Habeš]] unutar Carstva. Od [[1630]]. do [[1830]]. otomanskim Somalilandom upravljali su šerifi iz Meke. Između [[1830]]. i [[1874]]. Turci su vladali Somalilandom preko naslijednih guvernera. Zemlju je [[7. septembar|7. septembra]] [[1847]]. okupirao [[Egipat]], također pod osmanlijskom vlasti. Iz ovog razdoblja ostalo je mnogo zgrada u urbanim sredinama. === Kolonijalni Somaliland === [[Datoteka:Flag of British Somaliland (1950–1952).svg|mini|desno|Zastava Britanskog Somalilanda]] U kolonijalno vrijeme, Egipatski Somaliland su zauzeli [[UK|Britanci]], kao dio britanske okupacije Egipta. Somalilandsko područje biva anektirano i službeno postaje protektorat imena [[Britanski Somaliland]] ili Britanska Somalija. Ovaj protektorat stekao je nezavisnost [[26. juni|26. juna]] [[1960]]. pod imenom Država Somaliland. [[Italijanska Somalija]] svoju je nezavisnost stekla četiri dana poslije, nakon čega su se dva entiteta odmah spojile [[1. juli|1. jula]] [[1960]]. u [[Somalija|Somalijsku Republiku]]. === Druga somalilandska država === [[1991]]. godine, nakon pada centralne vlasti u Somaliji, ovaj teritorij je proglasio svoju nezavisnost kao Republika Somaliland. Smatrala se nasljednicom bivše kratko nezavisne Države Somaliland, ali nije dobila nikakvo međunarodno priznanje. Privredna i vojna infrastruktura koju je ostavila Somalija većinom je uništena tokom rata. Narod Somalilanda pobunio se protiv diktature [[Siad Barre|Siada Barrea]] iz Mogadišua, što je potaknulo žestoku reakciju vlade. Abdirahman Ahmed Ali Tuur bio je prvi predsjednik Somalilanda. [[Ibrahim Egal]] proglašen je njegovim nasljednikom [[1993]]. u [[Boorama|Boorami]], ponovno je izabran [[1998]], te je ostao na vlasti sve do smrti [[3. maj]]a [[2002]]. Potpredsjednik [[Dahir Rayale Kahin]] proglašen je predsjednikom nakon njegove smrti, a [[2003]]. postao je prvi demokratski izabran predsjednik Somalilanda. [[Rat u Somaliji]] [[2006]]. godine, između [[Unija islamskih sudova|Unije islamskih sudova]] i snaga Etiopije i [[Somalijska prijelazna vlada|somalijske prijelazne vlade]], nisu direktno utjecali Somaliland. == Geografija == Somaliland se nalazi na istoku [[Afrički rog|Afričkog roga]] između 08°00' - 11°30' paralele sjeverno od ekvatora i između 42°30' - 49°00' meridijana istočno od Greenwicha. Somaliland ima 740 [[km (mjera)|km]] obale, većinom uz [[Crveno more]]. U Somalilandu se miješa vlažna i suha [[klima]]. Sjeverni dio zemlje je brdovit i u mnogim područjima visina doseže između 900 i 2 100 metara. Regije [[Awdal]], [[Saaxil]] i [[Wooqoyi Galbeed]] su brdovite i plodne, dok je u [[Togdheer]]u polupustinjsko područje s manje zelenila. U regiju [[Awdal]] spadaju mnogi otoci i [[koraljni greben]]i. Deset kilometara sjeverno od [[Erigavo|Erigava]] su ostaci šume smreka, uzduž ruba strmine iznad [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. Strmina se nalazi na oko 2 000 metara nadmorske visine, na mjestu gdje se cesta iz Erigava spušta na obalu. Dva kilometra zapadnije nalazi se najviša tačka u Somalilandu i Somaliji, 2 416 metara visok [[Shimbiris]], tzv. "prebivalište ptica”. Zbog zelenila u nekim dijelovima Somalilanda, divlje životinje (npr. [[zebra|zebre]]) dolaze u ta područja radi ispaše ili parenja. U Somalilandu se između ostalih divljih životinja mogu naći i [[kudu]]i, [[divlja svinja|divlje svinje]], [[somalijski divlji magarac]], [[bradavičasta svinja]], [[antilopa|antilope]], [[somalijska ovca]], divlje [[koza|koze]] i [[deva|deve]]. Također se u ovom području mogu naći i mnoge vrste ptica i riba. === Politička podjela === [[Datoteka:Somaliland regions.svg|mini|300px|Karta somalilandskih regija]] [[Datoteka:Somaliland map.png|mini|250px|Karta većih gradova Somalilanda]] Šest somalilandskih regija su: # [[Awdal]] # [[Saaxil]] # [[Sanaag]] # [[Sool]] # [[Togdheer]] # [[Woqooyi Galbeed]] Veći gradovi u Somalilandu su: * [[Hargeisa]] * [[Burco]] * [[Berbera]] * [[Boorama]] * [[Saylac]] * [[Erigavo]] * [[Laascaanood]] == Politika == U Somalilandu je stvoren mješani sistem tradicionalnih i zapadnjačkih institucija. U međuklanskim sastancima, završno sa sastankom u Boorami [[1993]]. godine, stvoren je ''beel'' (klan ili zajednica) sistem vladanja, koji se sastoji od izvršne vlasti (predsjednik, potpredsjednik i vijeće ministara), dvodomske zakonodavne vlasti, te nezavisne sudske vlasti. Tradicionalno somalijsko vijeće starješina (''guurti'') čini gornji dom parlamenta, te je odgovorno za odabir predsjednika kao i za rješavanje internih sukoba. Vlast su praktički činili pripadnici najvažnijih klanova i u gornjem i u donjem domu, kojima su zastupnička mjesta dodijeljena prema unaprijed utvrđenoj formuli. [[2002]]. godine, uveden je višestranački sistem na lokalnim izborima, što određuje i koje će se stranke smjeti izabirati na parlamentarnim izborima. [[2005]]. godine, Somaliland se predružio [[UNPO]]-u, međunarodnoj organizaciji koja promiče pravo na samoopredjeljenje. Stajalište [[UN]]-a je da Somaliland treba još dosta toga učiniti kako bi stekao međunarodno priznanje. == Privreda == [[Datoteka:Hargeisa airport.jpg|mini|desno|200px|Aerodrom u Hargeisi.]] Somalilandska privreda je u stanju razvoja. [[Somalilandski šiling]], iako stabilan, nije međunarodno priznata [[valuta]], te za njega ne postoji službeni [[devizni kurs]]. Njega izdaje [[Somalilandska Banka]] (''Baanka Somaliland''), [[centralna banka]] koja je ustavno osnovana [[1994]]. Glavni somalilandski izvoz je stoka, čiji se broj procjenjuje na 24 miliona. Samo 1996. godine, 3 miliona grla izvezeno je na [[Bliski istok]]. Na izvoz je negativno utjecala zabrana uvoza govedine u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] koja je uvedena u februaru [[1998]]. Zabrana je ukinuta u decembru 2006. što je dopustilo oporavak ove privredne grane. Drugi važni izvozni proizvodi su kože, tamjan i izmirna. Perspektivna industrija u zemlji je [[poljoprivreda]], pogotovo proizvodnja [[žitarica]] i [[hortikultura]]. Postoje određeni potencijali i za [[rudarstvo]], koje je trenutno ograničeno samo na [[kamenolom]]e. U zemlji postoje depoziti različitih vrsta minerala.<ref>[http://www.somalilandgov.com/cprofile.htm Republic of Somaliland Country Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214114057/http://www.somalilandgov.com/cprofile.htm |date=14 Februar 2012 }} Službena stranica Somalilanda</ref> Nedavna istraživanja u Somalilandu pokazala su da zemlja ima velike rezerve nafte i zemnog plina. Zadnjih nekoliko godina nekoliko je bušotina izbušeno, ali zbog nepriznatog statusa zemlje stranim poduzećima nije omogućeno njihovo iskorištavanje. Od [[Eritrejsko-etiopski rat|eritrejsko-etiopskog rata]], Somaliland je postao velika izvozna luka za Etiopiju. Dvije zemlje su potpisale dogovor, iz kojeg proizlazi da se lučkim gradom [[Berbera]] vrši izvoz i uvoz dobara za Etiopiju, koje ona plaća. === Turizam === [[Datoteka:Borama, Somalia.jpg|mini|desno|200px|Planine oko Boorame]] Somalilandskim odvajanjem od Somalije počeo se razvijati turizam. Osim najposjećenijih pećina Laas Geel, turistički atraktivni su Slavoluk slobode u Hargeisiji i ratni spomenik u središtu grada. Od prirodnih atrakcija zanimljiva su brda Naasa Hablood, koja se smatraju prirodnim obilježjem države. Ministarstvo turizma potiče turiste da posjete historijske gradove u Somalilandu. U historijskom gradu Sheikhu blizu Berbere nalaze se očuvane britanske kolonijalne zgrade. U Berberi i Saylacu se nalaze kuće i arhitektonski zanimljive zgrade iz osmanlijskog perioda. Nomadska kultura Somalilanda također je atraktivna turistima, pogotovo u [[savana|savani]] [[Salahley]] gdje žive nomadi i gdje često dolaze divlje životinje. Iako postoji volja za razvijanjem turizma, taj razvitak je ograničen zbog nepriznatosti države. == Stanovništvo == === Jezici === Većina stanovništva u Somalilandu govori [[somalijski]] i [[arapski]], koji su službeni jezici. Članak 6 ustava iz [[2001]]. naglašava da je službeni jezik Somalilanda somalijski, dok je učenje arapskog obvezno u školama i džamijama. [[Engleski]] se također uči u školama. === Religija === Gotovo svi stanovnici u Somalilandu su [[suniti|sunitski]] [[islam|muslimani]], a islam je i državna religija. Iako postoje tragovi predislamske religije u Somalilandu, islam predstavlja važan dio somalijskog nacionalnog identiteta. U zemlji jsu prije djelovali i katolički misionari. U kolonijalno vrijeme u Britanskoj Somaliji djelovao je Apostolski vikarijat Arabije, kojim su upravljali [[kapucini]]. == Kultura == === Klanski sistem === Somalilandsko društvo koje broji oko 3,5 miliona pripadnika organizirano je u [[klan]]ske skupine, čija veličina seže obično od 5 000 do 50 000 pripadnika. Najveći klan u Somalilandu je [[Isaaq]], a drugi po veličini je [[Dir]] koji uključuje podklanove [[Issa]] i [[Gadabursi]]. Drugi veći klanovi su [[Warsangeli]] i [[Dulbahante]] (podgrupa klana [[Darod]]). Warsangeli i Dhulbahante žive većinom u regijama [[Sool]], [[Sanaag]], i [[Togdheer]], dok klan Isaaq živi većinom u regijama [[Wooqoyi Galbeed]], [[Togdheer]], okrug [[Gebiley]] i u nekim djelovima regija [[Sool]] i [[Sanaag]]. Klan Gadabursi većinom prebiva na zapadu zemlje, u regiji [[Awdal]]. Klanske skupine podijeljene su u grupe prema porijeklu, koje obično sadrže između 2 500 i 10 000 članova. Klanska diskriminacija strogo je zabranjena, te vlada smatra svaki klan jednakim. === Gastronomija === Tradicionalno je glavno jelo dana ručak, dok se za doručak obično jede lagana hrana, kao tanki kruh laxoox, tost, žitarice i sl. Za ručak se obično objeduje riža ili tjestenina s mesom i umakom. Italijani su za vrijeme svoje vladavine donijeli u Somaliju svoju kuhinju koje su Somalci prihvatili. Tokom ručka se također ponekad objeduje i juha zvana ''maraq'' . Kasnije tokom dana se obično opet nešto laganije objeduje, kao [[ful medames]], grah, muffo, [[humus (hrana)|humus]], salate i sl. Manji broj Somalaca pije tursku kavu, te je popularniji turski čaj, kao i u cijeloj regiji. Čaj se obično pije s [[kardamon]]om (''Somali Xawaash'') i [[cimet]]om (''Somali Qoronfil''). === Umjetnost === Stubovi somalijske umjetnosti su [[islam]] i [[poezija]]. Proslave se većinom odnose na vjerska slavlja, od kojih su najvažniji [[kurban-bajram]] i [[ramazanski bajram]]. Drugi važni blagdani su [[26. juni|26. juna]] i [[18. maj]]a, kad se slave somalilandska nezavisnost od Britanije i Somalije. Tradicionalni somalijski ples ''Ceeyar Somaali'' vrlo je popularan u Somalilandu. Vrlo važni oblik umjetnosti je bojanje tijela (henna) kojeg su u prošlosti proširili arapski trgovci. Za posebne prilike somalijske žene često bojaju tijelo, posebno ruke i stopala. Tradicionalno se ovo smatra ženskom umjetnosti, te je nikad ne vrše muškarci. Henna se također upotrebljava i za bojanje kose. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons}} * [http://www.somalilandgov.com/ Službena stranica Somalilanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010301084143/http://www.somalilandgov.com/ |date=1. 3. 2001 }} * [https://web.archive.org/web/20140625072920/http://www.somaliland.org/ Somaliland.Org news website] (na somalijskom) * [http://www.somalilandtimes.net/ Somaliland Times] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422232606/https://somalilandtimes.net/ |date=22. 4. 2021 }} Vijesti na engleskom. {{Države Afrike}} [[Kategorija:Somaliland]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]] [[Kategorija:Članice Organizacije nezastupljenih država i naroda]] t0vta66ddnyt2op6vtrmptm60u8s3ms Behram-efendijina džamija 0 66045 3897645 3894830 2026-06-07T12:28:26Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Behram-efendijina džamija | slika = Behram efendijina dzamija.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled Behram-efendijine džamije | geografska_dužina = 17.158244 | geografska_širina = 44.736277 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Behram-efendijine džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Banja Luka]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Banja Luka]] | entitet = [[Republika Srpska]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = bosanski stil | osnivač = hadži Behrem-efendija | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1560.<ref name="KONS.gov.ba" /> | troškovi_gradnje = | kapacitet = 150 | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }} '''Behram-efendijina džamija''', poznata i kao '''Behram-begova džamija''', nalazi se u [[Banja Luka|banjalučkom]] naselju Novoselija. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS.gov.ba">{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1835 |title=Behrem-begova (Behrem-efendijina) džamija |work=KONS.gov.ba |access-date=4. 5. 2017 |archive-date=6. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506162742/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1835 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://novovrijeme.ba/sakralna-arhitektura-osmanskog-perioda-banjalucke-dzamije-nekad-i-sad/ |title=Sakralna arhitektura osmanskog perioda: Banjalučke džamije nekad i sad |work=novovrijeme.ba |access-date=4. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170504061517/http://novovrijeme.ba/sakralna-arhitektura-osmanskog-perioda-banjalucke-dzamije-nekad-i-sad/ |archive-date=4. 5. 2017 |url-status=dead }}</ref> Nacionalni spomenik sastoji se od džamije sa ''kuijom'' (podzemna prostorija za ibadet), [[turbe]]tom, [[mekteb]]om, haremom, česmom, kapijom i kamenim zidom koji ograđuje kompleks. Pretpostavlja se da je najstarija banjalučka džamija. Osim po tome, poznata je i po svojoj pisarnici, u kojoj su se za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmanskog Carstva]] prepisivale knjige. Te knjige danas su smještene u bilblioteci [[Medžlis]]a islamske zajednice Banjaluka. == Lokacija == Nalazi se u ulici Avde Gazića u Desnoj Novoseliji na desnoj obali [[Vrbas]]a. Novoselija nastala je poslije doseljavanja seljaka iz sela Trn, gdje je zavladala [[kuga]]. Oni su osnovali naselje koje se sastojalo od pet mahala, i to na desnoj obali Šaban-agina i Mustaj-pašina, a na lijevoj hadži Zulfikareva i hadži Kurd. == Historija == Jedan od braće hadži Behram-efendi nastanio se u Gornjem Šeheru. On je u Desnoj Novoseliji 1560. podigao džamiju koju je narod prozvao Behram-efendijina džamija. Behram-efendija je bio pripadnik derviškog reda pošto je uz džamiju izgradio malu podzemnu prostoriju ''"kuiju”'' koja je služila za osamljivanje u molitvi (ibadet).<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/BLuka_Behramefendijina%20dzamija%20kompl%20BOS.pdf |title=Behram-efendijina džamija |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171115184335/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/BLuka_Behramefendijina%20dzamija%20kompl%20BOS.pdf |archive-date=15. 11. 2017 |url-status=dead }}</ref> == Rušenje == Spalila ju je [[Vojska Republike Srpske]] 26. maja 1993. za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]];<ref>{{cite web |url=http://www.faktor.ba/vijest/senaid-zajimovic-o-obnovi-arnaudije-ovo-je-jos-jedan-poziv-bosnjacima-da-se-vrate-u-svoju-banju-luku-242650 |title=Senaid Zajimović o obnovi Arnaudije: Ovo je još jedan poziv Bošnjacima da se vrate u svoju Banju Luku |work=faktor.ba |access-date= 4. 5. 2017}}</ref> izgorio je krov džamije, turbe i trijem, ali je sačuvana mala prostorija za molitvu.{{sfn|Husedžinović|Arslanagić|2005|p=578}} == Obnova == Behram-efendijina džamija je obnovljena, te otvorena u oktobru 2005. == Opis == Behram-begova džamija pripada tipu džamija sa sofama i drvenom munarom. Jedna od karatkeristika ove džamije je ta što je džamija pored prostorije za namaz i sofa sa sjeveroistočne strane ima i dograđeno turbe u kojem je sahranjen osnivač. U haremu džamije je počelo sahranjivanje već početkom 17. vijeka, odnosno iz doba osnivanja džamije. Posebno su vrijedni bašluci po svojoj likovnoj obradi koji su imali turban izrađeni od mekanog domaćeg kamena. == Također pogledajte == *[[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini]] *[[Spisak džamija u Banjoj Luci]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Alija Bejtić, Banja Luka pod turskom vladavinom, Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u 16. i 17. vijeku, Naše starine I (Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine), Sarajevo 1953. * Sabira Husedžinović, Džamije Banja Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII vijeka, Prilozi za orijentalnu filologiju 47-48, Orijentalni institut, Sarajevo 1999. * {{cite book |ref=harv |last1=Husedžinović |first1=Sabira |last2=Arslanagić |first2=Dževahira |title=Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa |date=2005 |publisher=Muzej grada Zenice |location=[[Zenica]] |isbn=9958-9413-2-5}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Behram efendijina džamija}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.mbl.ba/ Zvanična stranica muftijstva Banja Luka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170516210609/http://mbl.ba/ |date=16. 5. 2017 }} * [http://www.medzlis-bl.ba/ Zvanična stranica medžlisa IZ Banja Luka] * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Džamije u Bosni i Hercegovini}} {{Džamije u Banjoj Luci}} [[Kategorija:Džamije u Banjoj Luci]] [[Kategorija:1560. u arhitekturi]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]] hfzdcr12pfcajcok93zrzekfy61qqmh Careva džamija (Sarajevo) 0 66640 3897652 3894842 2026-06-07T12:29:52Z PanaskoBot 180210 /* Historija */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897652 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Careva džamija}} {{Infokutija vjerski objekt | ime = Careva džamija | slika = Sarajevo Kaisermoschee.JPG | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = Careva džamija u Sarajevu | vrsta_karte = Sarajevo | veličina_karte = 250px | reljef_karte = yes | opis_karte = Lokacija džamije u Sarajevu | geografska_širina = 43.857350 | geografska_dužina = 18.430724 | lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | administracija = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]] | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1462. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = }} '''Careva džamija''' (Hatibova, Stara sultan Mehmedova, Stara-Atik, Gazi sultan Fatih Mehmed-hanova) je jedna od prvih [[džamija]] izgrađenih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i prva u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izgrađena je 1462, a njenu izgradnju je finansirao i omogućio osnivač grada Sarajeva [[Isa-beg Ishaković]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |title= Careva džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 10. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240610064613/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |url-status= dead }}</ref> Nacionalni spomenik čini: džamija sa prednjim i bočnim trijemovima, unutrašnje dvorište sa šadrvanom, zgrada Ulema-medžlisa, harem sa nišanima, [[Turbe šejha Bistrigije]], kameni zidovi ograde, dvije kapije i objekat Isa-begove banje. == Historija == Prvobitna džamija je izgrađena sredinom 15. vijeka (1462) i ima dugu i fascinantnu historiju. Međutim džamija je izgorjela 1480. kada je despot [[Vuk Grgurević]] provalio sa vojskom iz [[Jajce|Jajca]] i popalio Sarajevo. Na istom mjestu se ponovo gradi džamija (po mišljenju jednih iz temelja, a po mišljenju drugih urađena je samo kupola džamije koja je izgorjela) i u današnjem obliku izgrađena je 1566, a njenu gradnju finansirao je 10. po redu [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Sulejman I|Sulejman veličanstveni]], kome je džamija i posvećena. U to doba glavni arhitekta Carevine bio je mimar [[Mimar Sinan|Sinan]] i smatra se da je gradnju ove džamije realizovao jedan od njegovih učenika ili saradnika. Kroz historiju džamija je dograđivana i renovirana. Tokom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kao i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata iz 1990tih]], džamija je kao i mnoge druge oštećena ali je i obnovljena. == Karakteristike == To je centralni tip džamije sa trostranim trijemom. Pošto je džamija u doba molitve (naročito petkom) morala primiti veliki broj vjernika, ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane, s tim što su dva pobočna 1847. zazidana i pretvorena u [[tetim]]e (pobočne prostorije). Centralna kupola džamije ima oblik polukruga u presjeku, tipično za klasični period osmanske arhitekture, a smatra se da je stara kupola eliptičnog presjeka izgorjela u požaru 1480. Tokom konzervatorskih radova krajem prošlog vijeka (1980-te ili 1990-te) otkrivena su i parcijalno restauirana četiri sloja zidne dekoracije, i to iz [[16. vijek|XVI]], [[18. vijek|XVIII]] i početka [[19. vijek|XIX]] vijeka. Osmokutna [[munara]], čije je [[šeref]]e pokriveno [[stalaktit]]ima, predstavlja jednu od najljepših starih munara u Bosni i Hercegovini. Vrijedni nadgrobni, spomenici nastali u razdoblju od [[15. vijek|XV]] do [[19. vijek|XIX]] vijeka, nalaze se u groblju iza džamije. Za par arhaičnih [[nišan]]a iza [[mihrab]]a pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva Isa-bega Ishakovića. Godine 1912. arhitekta [[Karlo Paržik]] je, poštujući modul, a koristeći elemente koji su viđani u izgradnji bosanskih kuća, projektovao zgradu Ulema [[medžlis]]a i uspješno je ukomponovao u cjelinu sa Carevom džamijom. == Također pogledajte == {{Commonscat|Emperor's Mosque}} * [[Isa-begov hamam (Sarajevo)|Carev hamam]] * [[Halid Hadžimulić]] == Literatura == * [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988. * [[Vesna Mušeta-Aščerić]] i Amira Arnautović, Smjernice za sanaciju Careve džamije, Stanje objekta, Propozicije za izradu projekta sanacije i restauracije Careve džamije u Sarajevu, Gradski zavod za zaštitu i korišćenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Sarajevo, 1994. * [[Evlija Čelebija]] , Putopis - Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1996. == Reference == {{Refspisak}} {{Džamije u BiH}} {{Džamije_Sarajevo}} {{Građevine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Džamije u Sarajevu]] [[Kategorija:1462. u arhitekturi]] [[Kategorija:Džamije u Starom Gradu (Sarajevo)]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] 6yww1ts9uwuzeyblocmwj22ydwuj3b0 Hans Fronius 0 78405 3897746 3845528 2026-06-07T18:24:22Z Palapa 383 3897746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Hans Fronius | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1903|9|12}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|3|21|1903|9|12}} |mjesto_smrti = Mödling, Austrija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Hans Fronius'''<ref>{{Cite web|url=https://nomad.ba/zujo-hans-fronius|title=Žujo: Hans Fronius|date=2024-03-27|website=nomad.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-07}}</ref> ([[Sarajevo]], [[12. septembar]] [[1903]]. - [[Mödling (grad)|Mödling]], [[1988]]. godine) je bio akademski slikar porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Kao desetogodišnjak bio je očevidac [[Sarajevski atentat|sarajevskog atentata]] na [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] cijela porodica seli u [[Graz]]. Od [[1922]]. do [[1928]]. godine studira na [[akademija likovnih umjetnosti u Beču|Akademiji likovnih umjetnosti u Beču]]. Za vrijeme studija putuje [[Evropa|Evropom]]. [[1961]]. godine seli u [[Beč]], gdje radi najprije kao nastavnik, a zatim kao slobodni slikar. Bogat stvaralački opus prekida smrt [[1988]]. godine u Mödlingu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fronius-hans.at/ www.fronius-hans.at]{{Mrtav link}} {{DEFAULTSORT:Fronius, Hans}} [[Kategorija:Austrijski slikari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1903.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] 6m93ywc6t8x5lqhhrp7x91zkhf1nxjm PC Ušće 0 81827 3897747 3847730 2026-06-07T18:53:29Z ~2026-33840-57 182292 /* Historija */ 3897747 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Usce tower and the Moon.jpg|mini|200px|PC Ušće najviša zgrada [[Beograd]]a, [[Srbija|Srbije]] i [[Balkan]]a.]] '''Poslovni centar Ušće''' sa svojih 103,9 metara visine predstavlja jednu od najviših zgrada na [[Balkan]]u, a nalazi se u [[Beograd]]u, glavnom gradu [[Srbija|Srbije]]. == Karakteristike == Poslovni centar Ušće nalazi se u općini [[Novi Beograd]], u bloku 16 na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Predstavlja jednu od najviših zgrada na Balkanu i jednu od najljepših i najmodernijih u regiji, a njena visina je 103,9 metara. U rekonstrukciju ovog zdanja, nakon oštećenja uzrokovanog [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO-vim bombardiranje SR Jugoslavije]] uloženo je 35 miliona [[Euro|eura]], zgrada je dobila dva nova sprata i danas ima ukupno 25 spratova.<ref name=danas>{{cite web|url=http://www.danas.rs/20050702/dezurna1.html |title=Lepša i modernija nego ikad |publisher=Danas |language=Serbian |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725140812/http://www.danas.rs/20050702/dezurna1.html |archive-date=25. 7. 2011 }}</ref> (141 m / 462&nbsp;ft in total)<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=07&dd=02&nav_id=171820|title=Ponovo otvoreno "Ušće"|publisher=B92|language=Serbian|date=2. 7. 2005|access-date=14. 8. 2013}}</ref> Ukupna površina poslovnog prostora ovog objekta je 27.237 m<sup>2</sup>, a čitava zgrada opremljena je najmodernijom opremom koja je u skladu s najvišim svjetskim standardima. Svaki sprat ima klimu, podno grijanje, neprobojna stakla i najsavremenije sisteme za nadgledanje komunikacija itd. Zgrada posjeduje sedam modernih liftova kojima se za svega dvadesetak sekundi stiže od prizemlja do posljednjeg sprata, a tu je i 750 mjesta za parkiranje. Tokom rekonstrukcije, zgrada je dobila potpuno novu arhitektonsku glasuru, a nekadašnju [[aluminij]]sko-[[Staklo|staklenu]] fasadu zamijenila su plavo-zelenkasta stakla. == Istorija == [[Datoteka:Reconstruction de la Tour Ušće.png|mini|260px|CK - NATO bombardiranje- Obnova - PC Ušće]] Ideja o zidanju kompleksa zgrada najviših državnih institucija na lijevoj obali rijeke Save, u okviru novog grada pojavljuje se još od [[1947]]. Od [[1962]]. do [[1964]]. godine izgrađena je samo kula. Zdanje je useljeno [[1965]]., a kao glavna zgrada [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Naziv zgrade u to vrijeme bio je ''Palata društveno-političkih organizacija'' popularno ''CK''.<ref name="vreme">{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=302824|title=Prodata Palata Ušće: Overavanje CK|language=Serbian|publisher=Vreme|date=29. 11. 2001|access-date=4. 5. 2020|archive-date=10. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610010355/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=302824|url-status=dead}}</ref> Početkom [[1990]]. godine postaje poslovni centar, a oštećena je nakon granatiranja [[21. april]]a i [[27. april]]a [[1999]]. godine. Rekonstrukcija je počela [[2002]], a završila sredinom [[2005]]. godine. == Kompleks Ušće == Kompleks Ušće je projekt koji bi trebao zaživjeti tokom naredne tri godine i predstavljati najmoderniji i najelitniji centar na [[Balkan]]u. Planirana je izgradnja zgrade blizanke kao i višenamjenskog kancelarijsko-komercijalno-sportskog centra. Korisna površina objekta će biti 160.000 četvornih metara, a cijeli projekt bi trebao koštati 160 miliona eura. Pod zemljom će biti veliki hipermarket površine 12.000 m<sup>2</sup>. Pod zemljom će se nalaziti i jedan sprat tržišnog centra, dok će preostala dva biti iznad zemlje. Tržišni centar će imati ukupan poslovni prostor od 36.000 m<sup>2</sup> i u njemu će se nalaziti butici, prodavnice namještaja, prodavnice različitih namjena, apoteke, banke, restorani i kafići. Treći sprat kompleksa namijenjen je sportsko-rekreativnim sadržajima i multipleks kinu.<ref>{{ cite news | author = Daliborka Mučibabić | title = Druga kula "Ušća" - još jedan poslovni centar | trans-title = Second "Ušće" tower - another business center | newspaper = Politika | page = 19 | language = Serbian | date = 28. 2. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/Ekonomija/52824/Otvoren++%C5%A1oping+centar+%22U%C5%A1%C4%87e%22.html|title=Otvoren šoping centar "Ušće"|publisher=RTS|language=Serbian|date=31. 3. 2009|access-date=14. 8. 2013}}</ref> == Također pogledajte == * [[Beograd]] * [[Novi Beograd]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20060629012131/http://a4a.info/ArticleView.asp?article_id=462 Intervju jednoga od prvih graditelja zgrade] *[http://svedocanstva.tripod.com/ck.htm Svedočenja o NATO bombardiranju]{{Mrtav link}} *[http://147.91.22.114/~petlja/broj2/02.htm O rekonstrukciji nebodera]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Commonscat|Ušće Tower}} [[Kategorija:Neboderi]] [[Kategorija:Novi Beograd]] [[Kategorija:Građevine i strukture u Srbiji]] llpgopcphzfsc4dcehg8v8yqbgqmhlc 3897764 3897747 2026-06-08T06:58:57Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-33840-57|~2026-33840-57]] ([[User talk:~2026-33840-57|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3847730 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Usce tower and the Moon.jpg|mini|200px|PC Ušće najviša zgrada [[Beograd]]a, [[Srbija|Srbije]] i [[Balkan]]a.]] '''Poslovni centar Ušće''' sa svojih 103,9 metara visine predstavlja jednu od najviših zgrada na [[Balkan]]u, a nalazi se u [[Beograd]]u, glavnom gradu [[Srbija|Srbije]]. == Karakteristike == Poslovni centar Ušće nalazi se u općini [[Novi Beograd]], u bloku 16 na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Predstavlja jednu od najviših zgrada na Balkanu i jednu od najljepših i najmodernijih u regiji, a njena visina je 103,9 metara. U rekonstrukciju ovog zdanja, nakon oštećenja uzrokovanog [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO-vim bombardiranje SR Jugoslavije]] uloženo je 35 miliona [[Euro|eura]], zgrada je dobila dva nova sprata i danas ima ukupno 25 spratova.<ref name=danas>{{cite web|url=http://www.danas.rs/20050702/dezurna1.html |title=Lepša i modernija nego ikad |publisher=Danas |language=Serbian |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725140812/http://www.danas.rs/20050702/dezurna1.html |archive-date=25. 7. 2011 }}</ref> (141 m / 462&nbsp;ft in total)<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=07&dd=02&nav_id=171820|title=Ponovo otvoreno "Ušće"|publisher=B92|language=Serbian|date=2. 7. 2005|access-date=14. 8. 2013}}</ref> Ukupna površina poslovnog prostora ovog objekta je 27.237 m<sup>2</sup>, a čitava zgrada opremljena je najmodernijom opremom koja je u skladu s najvišim svjetskim standardima. Svaki sprat ima klimu, podno grijanje, neprobojna stakla i najsavremenije sisteme za nadgledanje komunikacija itd. Zgrada posjeduje sedam modernih liftova kojima se za svega dvadesetak sekundi stiže od prizemlja do posljednjeg sprata, a tu je i 750 mjesta za parkiranje. Tokom rekonstrukcije, zgrada je dobila potpuno novu arhitektonsku glasuru, a nekadašnju [[aluminij]]sko-[[Staklo|staklenu]] fasadu zamijenila su plavo-zelenkasta stakla. == Historija == [[Datoteka:Reconstruction de la Tour Ušće.png|mini|260px|CK - NATO bombardiranje- Obnova - PC Ušće]] Ideja o zidanju kompleksa zgrada najviših državnih institucija na lijevoj obali rijeke Save, u okviru novog grada pojavljuje se još od [[1947]]. Od [[1962]]. do [[1964]]. godine izgrađena je samo kula. Zdanje je useljeno [[1965]]., a kao glavna zgrada [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Naziv zgrade u to vrijeme bio je ''Palata društveno-političkih organizacija'' popularno ''CK''.<ref name="vreme">{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=302824|title=Prodata Palata Ušće: Overavanje CK|language=Serbian|publisher=Vreme|date=29. 11. 2001|access-date=4. 5. 2020|archive-date=10. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610010355/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=302824|url-status=dead}}</ref> Početkom [[1990]]. godine postaje poslovni centar, a oštećena je nakon granatiranja [[21. april]]a i [[27. april]]a [[1999]]. godine. Rekonstrukcija je počela [[2002]], a završila sredinom [[2005]]. godine. == Kompleks Ušće == Kompleks Ušće je projekt koji bi trebao zaživjeti tokom naredne tri godine i predstavljati najmoderniji i najelitniji centar na [[Balkan]]u. Planirana je izgradnja zgrade blizanke kao i višenamjenskog kancelarijsko-komercijalno-sportskog centra. Korisna površina objekta će biti 160.000 četvornih metara, a cijeli projekt bi trebao koštati 160 miliona eura. Pod zemljom će biti veliki hipermarket površine 12.000 m<sup>2</sup>. Pod zemljom će se nalaziti i jedan sprat tržišnog centra, dok će preostala dva biti iznad zemlje. Tržišni centar će imati ukupan poslovni prostor od 36.000 m<sup>2</sup> i u njemu će se nalaziti butici, prodavnice namještaja, prodavnice različitih namjena, apoteke, banke, restorani i kafići. Treći sprat kompleksa namijenjen je sportsko-rekreativnim sadržajima i multipleks kinu.<ref>{{ cite news | author = Daliborka Mučibabić | title = Druga kula "Ušća" - još jedan poslovni centar | trans-title = Second "Ušće" tower - another business center | newspaper = Politika | page = 19 | language = Serbian | date = 28. 2. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/Ekonomija/52824/Otvoren++%C5%A1oping+centar+%22U%C5%A1%C4%87e%22.html|title=Otvoren šoping centar "Ušće"|publisher=RTS|language=Serbian|date=31. 3. 2009|access-date=14. 8. 2013}}</ref> == Također pogledajte == * [[Beograd]] * [[Novi Beograd]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20060629012131/http://a4a.info/ArticleView.asp?article_id=462 Intervju jednoga od prvih graditelja zgrade] *[http://svedocanstva.tripod.com/ck.htm Svedočenja o NATO bombardiranju]{{Mrtav link}} *[http://147.91.22.114/~petlja/broj2/02.htm O rekonstrukciji nebodera]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Commonscat|Ušće Tower}} [[Kategorija:Neboderi]] [[Kategorija:Novi Beograd]] [[Kategorija:Građevine i strukture u Srbiji]] 8izbivswee92wbegc85eyhkixnnh5e8 Mustafa Peštalić 0 92084 3897797 3847246 2026-06-08T09:01:18Z Panasko 146730 3897797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mustafa Peštalić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|3|28}} | rodnigrad = [[Brčko]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1980–1982. | klubovi1 = [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1982–1984. | klubovi2 = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1984–1986. | klubovi3 = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1986–1988. | klubovi4 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | nastupi(golovi)4 = | godine5 = 1988–1990. | klubovi5 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)5 = | godine6 = 1990–1991. | klubovi6 = [[FK Velež Mostar|Velež]] | nastupi(golovi)6 = | godine7 = 1991–1992. | klubovi7 = [[C.F. Estrela da Amadora|Estrela da Amadora]] | nastupi(golovi)7 = | godine8 = 1992–1994. | klubovi8 = [[SC Campomaiorense]] | nastupi(golovi)8 = | godine9 = 1994–1995. | klubovi9 = [[SC União Lamas]] | nastupi(golovi)9 = | godine10 = 1995–1997. | klubovi10 = [[AD Camacha]] | nastupi(golovi)10 = | godine11 = 1997–1999. | klubovi11 = [[Sing Tao SC]] | nastupi(golovi)11 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | trenergodine = 2012. | trenerklubovi = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} '''Mustafa Peštalić''' (rođen 28. marta 1963) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni trener i bivši golman koji je igrao za nekoliko klubova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], [[Portugal]]u i [[Hong Kong]]u. == Igračka karijera == === Klubovi === Rođen u Brčkom, u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], koja je bila dio Jugoslavije, počeo je trenirati fudbal u lokalnom klubu, [[FK Lokomotiva Brčko|FK Lokomotivi]] iz [[Brčko|Brčkog]], prije nego je 1982. ostvario transfer u [[FK Vojvodina|FK Vojvodinu]], koja se takmičila u prvoj ligi Jugoslavije, gdje je u dvije sezone upisao samo 5 ligaških nastupa,<ref>{{Cite web|url=https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php?sezona=1982/83|title=1982/83 {{!}} Rezultati, FKVojvodina.com|website=www.fkvojvodina.com|access-date=30. 12. 2025}}</ref> nakon čega se odlučuje pridružiti subotičkom drugoligašu, [[FK Spartak Subotica|FK Spartak]], gdje je postao standardan prvotimac. Nakon 2 sezone u Subotici, igrao je još 2 sezone u istoj ligi, ovaj put za [[HNK Šibenik]], nakon čega se 1988. pridružio [[FK Sloboda Tuzla|Slobodi]] iz Tuzle, čime se vratio u vrh jugoslovenskog fudbala. Nakon dvije sezone u Tuzli, igrao je za mostarski [[FK Velež Mostar|Velež]], prije nego je napustio Jugoslaviju 1991.<ref>Knjiga: "Rođeni - Prvoligaške generacije 1952–1991" by Zoran Mrđenović, str. 38.</ref> Na ljeto 1991, pridružio se portugalskom klubu [[C.F. Estrela da Amadora|Estrela da Amadora]], a narednih šest godina igrao je u Portugalu za [[SC Campomaiorense]], [[CF União Lamas]] i [[AD Camacha]]. Portugal je napustio 1997, kad se pridružio ekipi [[Sing Tao SC]], klubu koji je igrao u prvoj diviziji Hong Konga, gdje je ostao sve do 1999, kada je klub ugašen.<ref>{{Cite web|url=https://www.foradejogo.net/player.php?player=196303280002|title=Mustafa Pestalic|website=www.foradejogo.net|access-date=30. 12. 2025}}</ref> == Trenerska karijera == Nakon završetka igračke karijere, postao je trener. Do februara 2012. bio je trener golmana u subotičkom Spartaku u Srpskoj SuperLigi.<ref>{{Cite web|url=http://www.fkspartakzlatiborvoda.com/novosti_detaljnije/318/|title=FK Spartak Zlatibor Voda - Trening golmana - golmana, koji, spartak, zlatibor, srbije|website=www.fkspartakzlatiborvoda.com|access-date=30. 12. 2025|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924013558/http://www.fkspartakzlatiborvoda.com/novosti_detaljnije/318/|url-status=dead}}</ref> Kasnije je postao sportski direktor NK Zvijezda Gradačac, kluba koji se te godine i zadnji put takmičio u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Tu funkciju obavljao je do aprila 2014.<ref>{{Cite web|url=http://gradacac.org/2014/04/nk-zvijezda-smijenjen-tufek-i-pestalic-na-celu-ponovo-huseinbasic/|title=NK Zvijezda: Smijenjeni Tufek i Peštalić - na čelu ponovo Huseinbašić|website=Gradačački info portal – www.gradacac.org|language=|access-date=30. 12. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025644/http://gradacac.org/2014/04/nk-zvijezda-smijenjen-tufek-i-pestalic-na-celu-ponovo-huseinbasic/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Peštalić, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]] [[Kategorija:Nogometaši Vojvodine]] nye1zom8lr1aoxloa5hh2ir8yj5k82u Liman 0 95112 3897691 3894905 2026-06-07T12:37:42Z PanaskoBot 180210 /* Note i reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897691 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Limans black sea coast.jpeg|mini|desno|200px|Satelitski snimak limana duž obale Crnog mora, načinjen pomoću satelita Landsat]] '''Liman''' je naziv za tip [[estuarij]]a, najčešće karakterističnog za obale [[Crno more|Crnog]] i [[Azovsko more|Azovskog mora]] <ref>Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet</ref>. Nastaje na obalama kod kojih nije izraženo dejstvo [[plima|plime]] i [[Oseka|oseke]], pa je tok [[Rijeka|rijeke]] blokiran [[Sedimentacija|sedimentima]]. Po nastanku može biti morski — kada sedimete donosi morska struja ili riječni — kada sedimente donosi veća rijeka. Naziv liman se uglavnom korisiti za reljefne oblike na zapadnim i sjevernim obalama Crnog mora, kao i u Azovskom moru. Primjeri limana su [[jezero]] Varna u [[Bugarska|Bugarskoj]], jezero Razelm u [[Rumunija|Rumuniji]] i Dnjestarski liman u [[Ukrajina|Ukrajini]]. [[Rusija|Ruski]] [[Geografija|geografi]] naziv liman koriste i pri opisivanju nekih [[reljef]]nih oblika koji nisu vezani za Crno more — npr. Anadirski liman (rus. Анадырский лимáн) u Čukotskom autonomnom okrugu. == Ime == Riječ liman dolazi iz ruskog jezika ([[Ruski jezik|rus]]. лиман). Porijeklo riječi je starogrčko ([[Grčki jezik|grč]]. λιμένας), što u prijevodu znači zaliv ili luka. Širnjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na zapadne i sjeverne obale Crnog mora, riječ su proširili [[Turci]], da bi naposljetku ušla u [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Rumunski jezik|rumunski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i ruski jezik <ref>[http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?root=%2Fusr%2Flocal%2Fshare%2Fstarling%2Fmorpho&morpho=1&basename=%5Cusr%5Clocal%5Cshare%5Cstarling%5Cmorpho%5Cvasmer%5Cvasmer&first=1&text_word=%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%B0%D0%BD&method_word=substring&text_general=&method_general=substring&text_origin=&method_origin=substring&text_trubachev=&method_trubachev=substring&text_editorial=&method_editorial=substring&text_pages=&method_pages=substring&text_any=&method_any=substring&sort=word "limán" Vasmerov Etimološki rječnik]</ref>. [[Datoteka:Dnieper 32.03650E 46.60888N.jpg|mini|desno|200px|Liman nastao na ušću rijeka Dnjepra i Južnog Buga]] == Također pogledajte == * [[Delta]] * [[Estuarij]] * [[Laguna]] == Note i reference == {{Refspisak}} == Literatura == # Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut # Marković M, Pavlović R, Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva # Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet [[Kategorija:Geografija Bugarske]] [[Kategorija:Geografija Rumunije]] [[Kategorija:Geografija Ukrajine]] [[Kategorija:Geodezija]] [[Kategorija:Hidrografija]] [[Kategorija:Estuarij]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] pid8zb6zxswogbyh3nkxnvm0majlcnf Boris Pandža 0 95115 3897772 3896319 2026-06-08T07:19:03Z Panasko 146730 3897772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Boris Pandža | slika = Boris Pandža (cropped).jpg | punoime = Boris Pandža | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|12|15}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 186&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]] | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski ]] | godine1 = 2004–2006. | klubovi1 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)1 = 23 (2) | godine2 = 2006–2010. | klubovi2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi)2 = 61 (2) | godine3 = 2010–2013. | klubovi3 = [[KV Mechelen|Mechelen]] | nastupi(golovi)3 = 68 (5) | godine4 = 2013–2014. | klubovi4 = [[Górnik Zabrze]] | nastupi(golovi)4 = 11 (0) | godine5 = 2014–2017. | klubovi5 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)5 = 43 (5) | godine6 = 2018. | klubovi6 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)6 = 13 (0) | godine7 = 2018–2021. | klubovi7 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | nastupi(golovi)7 = 47 (2) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2006–2008. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (0) | nacionalnegodine2 = 2007–2014. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 21 (0) | trenergodine = 2024.<br />2024.<br />2024- | trenerklubovi = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br />[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br />[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} ''' Boris Pandža ''' (rođen 15. decembra 1986. u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nekadašnji [[fudbal|nogometaš]] i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. == Klupska karijera == Igrao je isključivo u odbrani.<ref name="Boris Pandza Central Defense">{{cite news|title=Rangers in signing talks with Bilel Mohsni and Boris Pandza|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23271454|publisher=BBC Sport|date=11 July 2013|access-date=21 June 2014}}</ref> Fudbalsku karijeru počeo je u kadetima [[HŠK Zrinjski|Zrinjskog]] prije nego što se preselio u [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]], gdje je 2006. započeo svoju profesionalnu karijeru. Početkom 2007. prešao je za 200.000 [[euro|€]] u [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]],<ref>{{cite web|url=http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|title=Pandža: Bilo bi lijepo igrati u Engleskoj|date=8 June 2009|publisher=Sportin.ba|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090705213132/http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|archivedate=July 5, 2009|url-status=dead|accessdate=21 June 2014}}</ref> u konkurenciji sa [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]], koji je također bio zainteresiran za njegove usluge.Tri godine kasnije kupio ga je [[Belgija|belgijski]] [[KV Mechelen]] za 350.000 [[euro|€]].<ref>{{cite news|trans-title=Official: Pandza sign for three years at FC Malines|title=Officiel : Pandza signe pour trois ans au FC Malines|url=http://www.footgoal.net/suite.php?selection=55952|publisher=Foot Goal|language=French|date=8 July 210|accessdate=21 June 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140722050941/http://footgoal.net/suite.php?selection=55952|archivedate=22 July 2014}}</ref> Za Mechelen je debitovao 31. jula 2010. protiv ekipe [[KSC Lokeren]]a u pobjedi od 2:0.<ref>{{cite news|trans-title=Pandža i Čustović glorified, Mravac defeated|title=Pandža i Čustović slavili, Mravac poražen|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-i-custovic-slavili-mravac-porazen/40665|publisher=SportSport.ba|language=Croatian|date=31 July 2010|accessdate=21 June 2014}}</ref><ref>{{cite news|title=Pandža Doni Pobjeda Mechelen|trans-title=Pandža donio pobjedu Mechelenu|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-donio-pobjedu-mechelenu/41076|publisher=SportSport.ba|language=Croatian|date=7 August 2010|accessdate=21 June 2014}}</ref> == Reprezentacija == Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|mladu U-21]] reprezentaciju. Za A selekciju debitovao je 2. juna 2007. u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/boris-pandza/profil/spieler_28456.html Profil na transfermarkt.de] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pandža, Boris}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] isel0ra24dlp2tq6lpxopff75hptd04 3897775 3897772 2026-06-08T07:22:01Z Panasko 146730 3897775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Boris Pandža | slika = Boris Pandža (cropped).jpg | punoime = Boris Pandža | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|12|15}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 186&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]] | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski ]] | godine1 = 2004–2006. | klubovi1 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)1 = 23 (2) | godine2 = 2006–2010. | klubovi2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi)2 = 61 (2) | godine3 = 2010–2013. | klubovi3 = [[KV Mechelen|Mechelen]] | nastupi(golovi)3 = 68 (5) | godine4 = 2013–2014. | klubovi4 = [[Górnik Zabrze]] | nastupi(golovi)4 = 11 (0) | godine5 = 2014–2017. | klubovi5 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)5 = 43 (5) | godine6 = 2018. | klubovi6 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)6 = 13 (0) | godine7 = 2018–2021. | klubovi7 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | nastupi(golovi)7 = 47 (2) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2006–2008. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (0) | nacionalnegodine2 = 2007–2014. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 21 (0) | trenergodine = 2024.<br />2024.<br />2024- | trenerklubovi = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br />[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br />[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} ''' Boris Pandža ''' (rođen 15. decembra 1986. u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nekadašnji [[fudbal|nogometaš]] i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. == Klupska karijera == Igrao je isključivo u odbrani.<ref name="Boris Pandza Central Defense">{{cite news|title=Rangers in signing talks with Bilel Mohsni and Boris Pandza|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23271454|publisher=BBC Sport|date=11 July 2013|access-date=21 June 2014}}</ref> Fudbalsku karijeru počeo je u kadetima [[HŠK Zrinjski|Zrinjskog]] prije nego što se preselio u [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]], gdje je 2006. započeo svoju profesionalnu karijeru. Početkom 2007. prešao je za 200.000 [[euro|€]] u [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]],<ref>{{cite web|url=www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|title=Bilo bi lijepo igrati u Engleskoj|date=8. 6. 2009|publisher=Sportin.ba|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090705213132/http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|archivedate=5. 7. 2009|url-status=dead|accessdate=21. 6. 2014}}</ref> u konkurenciji sa [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]], koji je također bio zainteresiran za njegove usluge.Tri godine kasnije kupio ga je [[Belgija|belgijski]] [[KV Mechelen]] za 350.000 [[euro|€]].<ref>{{cite news|trans-title=Official: Pandza sign for three years at FC Malines|title=Officiel : Pandza signe pour trois ans au FC Malines|url=http://www.footgoal.net/suite.php?selection=55952|publisher=Foot Goal|date=8. 7. 2010|accessdate=21. 6. 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140722050941/http://footgoal.net/suite.php?selection=55952|archivedate=22. 7. 2014}}</ref> Za Mechelen je debitovao 31. jula 2010. protiv ekipe [[KSC Lokeren]]a u pobjedi od 2:0.<ref>{{cite news|trans-title=Pandža i Čustović glorified, Mravac defeated|title=Pandža i Čustović slavili, Mravac poražen|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-i-custovic-slavili-mravac-porazen/40665|publisher=SportSport.ba|date=31. 7. 2010|accessdate=21. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite news|title=Pandža Doni Pobjeda Mechelen|trans-title=Pandža donio pobjedu Mechelenu|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-donio-pobjedu-mechelenu/41076|publisher=SportSport.ba|date=7. 8. 2010|accessdate=21. 6. 2014}}</ref> == Reprezentacija == Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|mladu U-21]] reprezentaciju. Za A selekciju debitovao je 2. juna 2007. u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/boris-pandza/profil/spieler_28456.html Profil na transfermarkt.de] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pandža, Boris}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] tiea9nu6aqfc4iby5ned767j138rk0a 3897778 3897775 2026-06-08T07:35:47Z Srđan 73336 3897778 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Boris Pandža | slika = Boris Pandža (cropped).jpg | punoime = Boris Pandža | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|12|15}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 186&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]] | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski ]] | godine1 = 2004–2006. | klubovi1 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)1 = 23 (2) | godine2 = 2006–2010. | klubovi2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi)2 = 61 (2) | godine3 = 2010–2013. | klubovi3 = [[KV Mechelen|Mechelen]] | nastupi(golovi)3 = 68 (5) | godine4 = 2013–2014. | klubovi4 = [[Górnik Zabrze]] | nastupi(golovi)4 = 11 (0) | godine5 = 2014–2017. | klubovi5 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)5 = 43 (5) | godine6 = 2018. | klubovi6 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)6 = 13 (0) | godine7 = 2018–2021. | klubovi7 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] | nastupi(golovi)7 = 47 (2) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2006–2008. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 13 (0) | nacionalnegodine2 = 2007–2014. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 21 (0) | trenergodine = 2024.<br />2024.<br />2024– | trenerklubovi = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br />[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]<br />[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} ''' Boris Pandža ''' (rođen 15. decembra 1986) jest [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nekadašnji [[fudbal|nogometaš]] i bivši član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. == Klupska karijera == Rođen je u [[Mostar|Mostaru]]. Igrao je isključivo u odbrani.<ref name="Boris Pandza Central Defense">{{cite news|title=Rangers in signing talks with Bilel Mohsni and Boris Pandza|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23271454|publisher=BBC Sport|date=11 July 2013|access-date=21 June 2014}}</ref> Fudbalsku karijeru počeo je u kadetima [[HŠK Zrinjski|Zrinjskog]] prije nego što se preselio u [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]], gdje je 2006. započeo svoju profesionalnu karijeru. Početkom 2007. prešao je za 200.000&nbsp;[[euro|€]] u [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]],<ref>{{cite web|url=http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|title=Bilo bi lijepo igrati u Engleskoj|date=8. 6. 2009|publisher=Sportin.ba|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090705213132/http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=18106|archivedate=5. 7. 2009|url-status=dead|accessdate=21. 6. 2014}}</ref> u konkurenciji sa [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]], koji je također bio zainteresiran za njegove usluge.Tri godine kasnije kupio ga je [[Belgija|belgijski]] [[KV Mechelen]] za 350.000&nbsp;€.<ref>{{cite news|trans-title=Official: Pandza sign for three years at FC Malines|title=Officiel : Pandza signe pour trois ans au FC Malines|url=http://www.footgoal.net/suite.php?selection=55952|publisher=Foot Goal|date=8. 7. 2010|accessdate=21. 6. 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140722050941/http://footgoal.net/suite.php?selection=55952|archivedate=22. 7. 2014}}</ref> Za Mechelen je debitovao 31. jula 2010. protiv ekipe [[KSC Lokeren]]a u pobjedi od 2:0.<ref>{{cite news|title=Pandža i Čustović slavili, Mravac poražen|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-i-custovic-slavili-mravac-porazen/40665|publisher=SportSport.ba|date=31. 7. 2010|accessdate=21. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite news|title=Pandža donio pobjedu Mechelenu|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/pandza-donio-pobjedu-mechelenu/41076|publisher=SportSport.ba|date=7. 8. 2010|accessdate=21. 6. 2014}}</ref> == Reprezentacija == Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|mladu U-21]] reprezentaciju. Za A selekciju debitovao je 2. juna 2007. u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacionoj utakmici za Evropsko prvenstvo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/boris-pandza/profil/spieler_28456.html Profil na transfermarkt.de] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pandža, Boris}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] pruzykjtggofsn79nyb8ve0tylpn1ge Ivan Radeljić 0 95152 3897808 3897092 2026-06-08T10:32:12Z Panasko 146730 3897808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ivan Radeljić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|9|14}} | rodnigrad = [[Imotski]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1999-2000. | klubovi1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi)1 = 25 (0) | godine2 = 1999-2003. | klubovi2 = →[[NK Zadar]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine4 = 2001-2002. | klubovi4 = →[[HNK Šibenik]] | nastupi(golovi)4 = 23 (1) | godine6 = 2003-2004. | klubovi6 = [[NK Inter Zaprešić|NK Inter]] | nastupi(golovi)6 = 16 (0) | godine7 = 2004. | klubovi7 = [[Cerezo Osaka]] | nastupi(golovi)7 = 15 (0) | godine8 = 2004-2005. | klubovi8 = NK Inter | nastupi(golovi)8 = 32 (0) | godine9 = 2006-2008. | klubovi9 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] | nastupi(golovi)9 = 62 (2) | godine10 = 2008-2009. | klubovi10 = [[FC Energie Cottbus|Energie Cottbus]] | nastupi(golovi)10 = 42 (0) | godine11 = 2009-2010. | klubovi11 = [[Gençlerbirliği SK|Gençlerbirliği]] | nastupi(golovi)11 = 22 (0) | godine12 = 2010-2012. | klubovi12 = [[Antalyaspor]] | nastupi(golovi)12 = 36 (0) | godine13 = 2012-2015. | klubovi13 = [[RNK Split]] | nastupi(golovi)13 = 21 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1999–2000. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatska U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2007-2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 10 (0) | trenergodine = 2018–2019.<br />2019–2020.<br />2020–2022.<br />2023–2024.<br />2024.<br />2024- | trenerklubovi = [[NK Imotski|Imotski]]<br />[[NK Hrvace|Hrvace]]<br />[[RNK Split|Split]]<br />[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] (pomoćnik)<br />[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]<br />[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]] | zadnjeuređivanje = 8. juni 2026 }} '''Ivan Radeljić''' (rođen 14. septembra 1980. u [[Imotski|Imotskom]]) nekadašnji je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš, rođen u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Klupska karijera == Radeljić je proveo dug period igrajući u [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatskoj nogometnoj ligi]] za različite klubove. U januaru 2008, potpisao je ugovor sa njemačkim klubom FC Energie Cottbus. Ukupno je odigrao 16 utakmica u svojoj prvoj [[Bundesliga|bundesligaškoj]] sezoni. U augustu 2009, Energie Cottbus ga je prodao turskom klubu [[Gençlerbirliği SK]]. Nakon jedne sezone prelazi u [[Antalyaspor]]. Ovdje ostaje dvije godine. Pola decenije kasnije nakon zadnjeg kluba u Hrvatskoj, Radeljić se vraća u Hrvatsku i potpisuje za [[RNK Split]]. U 35. godini je Radeljić definitivno odlučio prekinuti nogometnu karijeru. Nakon što mu je ugovor sa RNK Splitom istekao u maju 2015, Radeljić je krenuo u trenerske vode. == Međunarodna karijera == Iako nikada nije igrao u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], svoj reprezentativni debi ostvario je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]] u martu 2007. godine. To je bila prva utakmica novog selektora [[Fuad Muzurović|Fuada Muzurovića]]. U toj utakmici, Radeljić je mijenjao [[Safet Nadarević|Safeta Nadarevića]]. Zadnju utakmicu za bosanskohercegovačku reprezentaciju je odigrao 12. augusta 2009. u Sarajevu protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=17251|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=1. 5. 2021}}</ref> Nastupio je u deset utakmica, bez postignutih golova.<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16. 7. 2009|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date=30. 1. 2021}}</ref> == Vanjski linkovi == *[http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&Id=1807&pn=Ivan_Radelji%C4%87 Footballdatabase - Ivan Radeljic profil] *[http://www.bundesliga.de/en/liga/clubs/biographie.php?spieler=RadeljicIvan&vereinID=432 Njemačka Bundesliga - Ivan Radeljic profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929133009/http://www.bundesliga.de/en/liga/clubs/biographie.php?spieler=RadeljicIvan&vereinID=432 |date=29. 9. 2011 }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radeljic, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]] [[Kategorija:Nogometaši Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši Cerezo Osake]] [[Kategorija:Nogometaši Energie Cottbusa]] [[Kategorija:Nogometaši Antalyaspora]] [[Kategorija:Nogometaši Zadra]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] bp2brtqa168jfjc100t4zxghserch8p Šablon:Sezone Serie A 10 95789 3897784 3760235 2026-06-08T08:02:07Z KWiki 9400 3897784 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Sezone Serie A | naslov = Sezone [[Serie A]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = Campionato Federale | podaci1 = * [[Italijansko nogometno prvenstvo 1898.|1898]] * [[Italijansko nogometno prvenstvo 1899.|1899]] * [[Italijansko nogometno prvenstvo 1900.|1900]] * [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]] * [[Italijansko nogometno prvenstvo 1902.|1902]] * [[Italijansko nogometno prvenstvo 1903.|1903.]] | grupa2 = Prva kategorija | podaci2 = * [[Prva kategorija 1904.|1904]] * [[Prva kategorija 1905.|1905]] * [[Prva kategorija 1906.|1906]] * [[Prva kategorija 1907.|1907]] * [[Prva kategorija 1908.|1908]] * [[Prva kategorija 1909.|1909]] * [[Prva kategorija 1909/10.|1909/10]] * [[Prva kategorija 1910/11.|1910/11]] * [[Prva kategorija 1911/12.|1911/12]] * [[Prva kategorija 1912/13.|1912/13]] * [[Prva kategorija 1913/14.|1913/14]] * [[Prva kategorija 1914/15.|1914/15]] * {{color|gray|1915/16–1918/19}} * [[Prva kategorija 1919/20.|1919/20]] * [[Prva kategorija 1920/21.|1920/21]] * [[Prva kategorija 1921/22.|1921/22. FIGC]] | grupa3 = Prva divizija | podaci3 = * [[Prva divizija 1921/22.|1921/22]] * [[Prva divizija 1922/23.|1922/23]] * [[Prva divizija 1923/24.|1923/24]] * [[Prva divizija 1924/25.|1924/25]] * [[Prva divizija 1925/26.|1925/26.]] | grupa4 = Nacionalna divizija | podaci4 = * [[Nacionalna divizija 1926/27.|1926/27]] * [[Nacionalna divizija 1927/28.|1927/28]] * [[Nacionalna divizija 1928/29.|1928/29.]] | grupa5 = Serie A | podaci5 = * [[Serie A 1929/1930.|1929/30]] * [[Serie A 1930/1931.|1930/31]] * [[Serie A 1931/1932.|1931/32]] * [[Serie A 1932/1933.|1932/33]] * [[Serie A 1933/1934.|1933/34]] * [[Serie A 1934/1935.|1934/35]] * [[Serie A 1935/1936.|1935/36]] * [[Serie A 1936/1937.|1936/37]] * [[Serie A 1937/1938.|1937/38]] * [[Serie A 1938/1939.|1938/39]] * [[Serie A 1939/1940.|1939/40]] * [[Serie A 1940/1941.|1940/41]] * [[Serie A 1941/1942.|1941/42]] * [[Serie A 1942/1943.|1942/43]] * {{color|gray|1943/44–1944/45}} * [[Nacionalna divizija 1945/1946.|1945/46]] * [[Serie A 1946/1947.|1946/47]] * [[Serie A 1947/1948.|1947/48]] * [[Serie A 1948/1949.|1948/49]] * [[Serie A 1949/1950.|1949/50]] * [[Serie A 1950/1951.|1950/51]] * [[Serie A 1951/1952.|1951/52]] * [[Serie A 1952/1953.|1952/53]] * [[Serie A 1953/1954.|1953/54]] * [[Serie A 1954/1955.|1954/55]] * [[Serie A 1955/1956.|1955/56]] * [[Serie A 1956/1957.|1956/57]] * [[Serie A 1957/1958.|1957/58]] * [[Serie A 1958/1959.|1958/59]] * [[Serie A 1959/1960.|1959/60]] * [[Serie A 1960/1961.|1960/61]] * [[Serie A 1961/1962.|1961/62]] * [[Serie A 1962/1963.|1962/63]] * [[Serie A 1963/1964.|1963/64]] * [[Serie A 1964/1965.|1964/65]] * [[Serie A 1965/1966.|1965/66]] * [[Serie A 1966/1967.|1966/67]] * [[Serie A 1967/1968.|1967/68]] * [[Serie A 1968/1969.|1968/69]] * [[Serie A 1969/1970.|1969/70]] * [[Serie A 1970/1971.|1970/71]] * [[Serie A 1971/1972.|1971/72]] * [[Serie A 1972/1973.|1972/73]] * [[Serie A 1973/1974.|1973/74]] * [[Serie A 1974/1975.|1974/75]] * [[Serie A 1975/1976.|1975/76]] * [[Serie A 1976/1977.|1976/77]] * [[Serie A 1977/1978.|1977/78]] * [[Serie A 1978/1979.|1978/79]] * [[Serie A 1979/1980.|1979/80]] * [[Serie A 1980/1981.|1980/81]] * [[Serie A 1981/1982.|1981/82]] * [[Serie A 1982/1983.|1982/83]] * [[Serie A 1983/1984.|1983/84]] * [[Serie A 1984/1985.|1984/85]] * [[Serie A 1985/1986.|1985/86]] * [[Serie A 1986/1987.|1986/87]] * [[Serie A 1987/1988.|1987/88]] * [[Serie A 1988/1989.|1988/89]] * [[Serie A 1989/1990.|1989/90]] * [[Serie A 1990/1991.|1990/91]] * [[Serie A 1991/1992.|1991/92]] * [[Serie A 1992/1993.|1992/93]] * [[Serie A 1993/1994.|1993/94]] * [[Serie A 1994/1995.|1994/95]] * [[Serie A 1995/1996.|1995/96]] * [[Serie A 1996/1997.|1996/97]] * [[Serie A 1997/1998.|1997/98]] * [[Serie A 1998/1999.|1998/99]] * [[Serie A 1999/2000.|1999/00]] * [[Serie A 2000/2001.|2000/01]] * [[Serie A 2001/2002.|2001/02]] * [[Serie A 2002/2003.|2002/03]] * [[Serie A 2003/2004.|2003/04]] * [[Serie A 2004/2005.|2004/05]] * [[Serie A 2005/2006.|2005/06]] * [[Serie A 2006/2007.|2006/07]] * [[Serie A 2007/2008.|2007/08]] * [[Serie A 2008/2009.|2008/09]] * [[Serie A 2009/2010.|2009/10]] * [[Serie A 2010/2011.|2010/11]] * [[Serie A 2011/2012.|2011/12]] * [[Serie A 2012/2013.|2012/13]] * [[Serie A 2013/2014.|2013/14]] * [[Serie A 2014/2015.|2014/15]] * [[Serie A 2015/2016.|2015/16]] * [[Serie A 2016/2017.|2016/17]] * [[Serie A 2017/2018.|2017/18]] * [[Serie A 2018/2019.|2018/19]] * [[Serie A 2019/2020.|2019/20]] * [[Serie A 2020/2021.|2020/21]] * [[Serie A 2021/2022.|2021/22]] * [[Serie A 2022/2023.|2022/23]] * [[Serie A 2023/2024.|2023/24]] * [[Serie A 2024/2025.|2024/25]] * [[Serie A 2025/2026.|2025/26]] * [[Serie A 2026/2027.|2026/27.]] <!-- Tačku stavljati samo nakon posljednje sezone u nizu. * [[Serie A 2027/2028.|2027/28.]] * [[Serie A 2028/2029.|2028/29]] * [[Serie A 2029/2030.|2029/30.]] --> | ispod = Prvenstva koja je [[Nogometni savez Italije|FIGC]] priznao kao službena: [[Prvenstvo Gornje Italije 1944.|Počasno (1943/44)]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Serie A|*]] [[Kategorija:Nogometne navigacijske kutije|Serie A]] </noinclude> p6njgxmzoqc57z010by17cjp6t351bw Serie A 0 95790 3897790 3730374 2026-06-08T08:34:50Z KWiki 9400 3897790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Serie A logo 2022.svg | piksela = 150 | država = {{ZID|Italija}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = {{start date and age|1898}} | ekipe = 20 | ispadanje = [[Serie B]] | nivoi = 1 | domaći_kup = [[Italijanski kup]]<br/>[[Italijanski superkup]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br/>[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] <br/>[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | najuspješniji_klub = [[Juventus FC|Juventus]] (36) | šampioni = [[FC Inter Milano|Inter]] (21. titula) | sezona = [[Serie A 2025/2026.|2025/26]] | internet_stranica = [https://www.legaseriea.it/en legaseriea.it] | trenutno = [[Serie A 2026/2027.|2026/27.]] }} '''Serie A''' [[italija]]nska je nogometna liga, najviši rang u italijanskom nogometu. Osnovana je 1898. Sezona traje od kraja augusta do druge polovine maja. Trenutni je prvak [[FC Inter Milano|Inter]], dok je najuspješniji tim [[Juventus FC|Juventus]] s 36 titula. Smatra se jednom od najelitnijih liga u svijetu nogometa. Proizvela je najveći broj finalista [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona / Lige prvaka]]. <!-- Italijanski klubovi osvojili su 48 trofeja [[UEFA]]-e i po tome su vodeći u [[Evropa|Evropi]]. --> Milan je s 18 međunarodnih titula među najuspješnijima od svih klubova, a Juventus ima 11 takvih pehara. Do ukidanja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1998/1999.|1999.]] i kasnijeg pokretanja [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]] [[UEFA Konferencijska liga 2021/2022.|2021.]] Juventus je bio i jedini klub koji je uspio osvojiti sve titule pod okriljem UEFA-e i [[FIFA|FIFA-e]] te je proglašen drugim najuspješnijim klubom u 20. stoljeću u Evropi. Serie A je od UEFA-e rangirana kao druga među evropskim ligama, na osnovu nastupa njenih klubova u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] u prethodnih pet sezona. Jedina je liga koja je u okviru grupe [[G-14]], koja je okupljala najelitnije klubove na svijetu, imala tri predstavnika: Juventus, Milan i [[FC Inter Milano|Inter]]. Također, to je liga koja je dala najviše dobitnika [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]]. Bila je vodeća po [[UEFA koeficijent]]u od 1986. do 1988. te od 1990. do 1999.<ref>{{cite web |url= http://www.uefa.com/memberassociations/association=ita/honours/index.html |title= Member associations – Italy – Honours |publisher= [[UEFA]]}}</ref> == Format takmičenja == Od 2004. u ligi se takmiči 20 klubova. Igra se 38 kola. Prva četiri kluba ostvaruju plasman u grupnu fazu Lige prvaka sljedeće sezone. Klub koji sezonu završi na petom mjestu, zajedno s pobjednikom [[Italijanski kup|Kupa]] (ako on ne bude među prvih pet u prvenstvu), ili šestom mjestu (ako osvajač Kupa bude među prvih pet u prvenstvu) igraju Evropsku ligu. Šestoplasirani ili sedmoplasirani klub, u zavisnosti od toga na kojem mjestu u prvenstvu završi osvajač Kupa, igra posljednje kolo kvalifikacija za [[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Tri posljednjeplasirane ekipe ispadaju u [[Serie B]]. Prva dva tima iz Serie B ostvaruju promociju u Serie A, kao i pobjednik baraža. == Klubovi u sezoni 2026/27. == {|class="wikitable sortable" |- ! Klub ! Lokacija ! Stadion ! Kapacitet ! Prethodna sezona |- | [[Atalanta BC|Atalanta]] | [[Bergamo]] | [[Stadion "Atleti Azzurri d'Italia"|Gewiss Stadium]] | style="text-align:center;"| 23.439 | style="text-align:center;"|7. |- | [[Bologna FC 1909|Bologna]] | [[Bologna]] | [[Stadion "Renato Dall'Ara"|"Renato Dall'Ara"]] | style="text-align:center;"| 36.532 | style="text-align:center;"|8. |- | [[Cagliari Calcio|Cagliari]] | [[Cagliari]] | [[Unipol Domus]] | style="text-align:center;"| 16.416 | style="text-align:center;"|14. |- | [[Como 1907|Como]] | [[Como]] | [[Stadion "Giuseppe Sinigaglia"|"Giuseppe Sinigaglia"]] | style="text-align:center;"| 12.039 | style="text-align:center;"|4. |- | [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | [[Firenca]] | [[Stadion "Artemio Franchi"|"Artemio Franchi"]] | style="text-align:center;"| 43.325 | style="text-align:center;"|15. |- | [[Frosinone Calcio|Frosinone]] | [[Frosinone]] | [[Stadion "Benito Stirpe"|"Benito Stirpe"]] | style="text-align:center;"| 16.227 | style="text-align:center;"|Drugi u Seriji B |- | [[Genoa CFC|Genoa]] | [[Genova]] | [[Stadion "Luigi Ferraris"|"Luigi Ferraris"]] | style="text-align:center;"| 33.205 | style="text-align:center;"|16. |- | [[FC Inter Milano|Inter]] | [[Milano]] | [[San Siro]] | style="text-align:center;"| 75.817 | style="text-align:center;"|Prvak |- | [[Juventus FC|Juventus]] | [[Torino]] | [[Stadion "Juventus"|"Allianz"]] | style="text-align:center;"| 41.507 | style="text-align:center;"|6. |- | [[SS Lazio|Lazio]] | [[Rim]] | [[Stadion "Olimpico"|Olimpico]] | style="text-align:center;"| 70.634 | style="text-align:center;"|9. |- | [[US Lecce|Lecce]] | [[Lecce]] | [[Stadion "Via del mare"|"Via del mare"]] | style="text-align:center;"| 31.461 | style="text-align:center;"|17. |- | [[AC Milan|Milan]] | [[Milano]] | [[San Siro]] | style="text-align:center;"| 75.817 | style="text-align:center;"|5. |- | [[AC Monza|Monza]] | [[Monza]] | [[Stadion Brianteo]] | style="text-align:center;"| 17.102 | style="text-align:center;"|Pobjednik razigravanja u Seriji B |- | [[SSC Napoli|Napoli]] | [[Napulj]] | [[Stadion "Diego Armando Maradona"|"Diego Armando Maradona"]] | style="text-align:center;"| 54.726 | style="text-align:center;"|2. |- | [[Parma Calcio 1913|Parma]] | [[Parma]] | [[Stadion "Ennio Tardini"|"Ennio Tardini"]] | style="text-align:center;"| 22.352 | style="text-align:center;"|13. |- | [[AS Roma|Roma]] | [[Rim]] | [[Stadion "Olimpico"|Olimpico]] | style="text-align:center;"| 70.634 | style="text-align:center;"|3. |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[Sassuolo]] | [[Stadion Mapei – Città del Tricolore]] | style="text-align:center;"| 21.525 | style="text-align:center;"|11. |- | [[Torino FC|Torino]] | [[Torino]] | [[Olimpijski stadion "Grande Torino"|"Grande Torino"]] | style="text-align:center;"| 28.177 | style="text-align:center;"|12. |- | [[Udinese Calcio|Udinese]] | [[Udine]] | [[Stadion Friuli|Friuli]] | style="text-align:center;"| 25.132 | style="text-align:center;"|10. |- | [[Venezia FC|Venezia]] | [[Venecija]] | [[Stadio "Pier Luigi Penzo"|"Pier Luigi Penzo"]] | style="text-align:center;"| 12.048 | style="text-align:center;"|Prvak Serije B |} {{col-begin}} {{col-break}} == Prvaci == {| class="wikitable sortable" |- ! Klub ! Broj titula ! Posljednja titula |- | [[Juventus FC|Juventus]] | <center>36</center> | <center>2019/2020.</center> |- | [[FC Inter Milano|Inter]] | <center>21</center> | <center>2025/2026.</center> |- | [[AC Milan|Milan]] | <center>19</center> | <center>2021/2022.</center> |- | [[Genoa CFC|Genoa]] | <center>9</center> | <center>1923/1924.</center> |- | [[Torino FC|Torino]] | <center>7</center> | <center>1975/1976.</center> |- | [[Bologna FC 1909|Bologna]] | <center>7</center> | <center>1963/1964.</center> |- | [[US Pro Vercelli Calcio|Pro Vercelli]] | <center>7</center> | <center>1921/1922.</center> |- | [[SSC Napoli|Napoli]] | <center>4</center> | <center>2024/2025.</center> |- | [[AS Roma|Roma]] | <center>3</center> | <center>2000/2001.</center> |- | [[SS Lazio|Lazio]] | <center>2</center> | <center>1999/2000.</center> |- | [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | <center>2</center> | <center>1968/1969.</center> |- | [[Cagliari Calcio|Cagliari]] | <center>1</center> | <center>1969/1970.</center> |- | [[Casale FBC|Casale]] | <center>1</center> | <center>1913/1914.</center> |- | [[USD Novese|Novese]] | <center>1</center> | <center>1921/1922.</center> |- | [[Hellas Verona FC|Hellas Verona]] | <center>1</center> | <center>1984/1985.</center> |- | [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | <center>1</center> | <center>1990/1991.</center> |} {{col-break}} == Najbolji strijelci == ''Nakon sezone 2025/26.'' {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Mjesto!!Igrač!!Golovi |- | 1. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Silvio Piola]] | 274 |- | 2. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Francesco Totti]] | 250 |- | 3. | style="text-align:left;"|{{ZD|ŠVE}} [[Gunnar Nordahl]] | 225 |- | rowspan=2|4. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Meazza]] | 216 |- | style="text-align:left;"|{{ZD|BRA}} {{ZD|ITA}} [[José Altafini]] | 216 |- | 6. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Antonio Di Natale]] | 209 |- | 7. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Roberto Baggio]] | 205 |- | 8. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Ciro Immobile]] | 201 |- | 9. | style="text-align:left;"|{{ZD|ŠVE}} [[Kurt Hamrin]] | 190 |- | rowspan=3|10. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Signori]] | 188 |- | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Alessandro Del Piero]] | 188 |- | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Alberto Gilardino]] | 188 |} {{col-break}} == Igrači s najviše nastupa == ''Nakon sezone 2025/26.'' {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Mjesto!!Igrač!!Nastupi |- | 1. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Buffon]] | 657 |- | 2. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Paolo Maldini]] | 647 |- | 3. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Francesco Totti]] | 619 |- | 4. | style="text-align:left;"|{{ZD|ARG}} [[Javier Zanetti]] | 615 |- | 5. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Gianluca Pagliuca]] | 592 |- | 6. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Dino Zoff]] | 570 |- | 7. | style="text-align:left;"|{{ZD|SLO}} [[Samir Handanović]] | 566 |- | 8. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Pietro Vierchowod]] | 562 |- | 9. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Fabio Quagliarella]] | 556 |- | 10. | style="text-align:left;"|{{ZD|ITA}} [[Roberto Mancini]] | 541 |} {{col-break}} {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.legaseriea.it/en Službeni sajt] {{it simbol}} {{en simbol}} {{Nogomet u Italiji}} {{Serie A}} {{Sezone Serie A}} {{Evropske prve nogometne lige}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Nogometaš godine u Seriji A}} {{Najbolji mladi nogometaš u Seriji A}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Serie A|*]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Italiji|A]] [[Kategorija:Osnivanja u 1898.]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Italija]] 9b46ruxk14jx21p7zx6nesdsz7d0l4k Vladislav III, kralj Poljske 0 101125 3897633 3894801 2026-06-07T12:26:07Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897633 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Vladar | Ime =Vladislav III | Nasljeđivanje =[[Spisak poljskih vladara|Kralj Poljske]] | Slika =Bacciarelli - Władysław III.jpeg | Vladavina =1. juni 1434 - 10. novembar 1444. | Krunidba =25. juli 1434. | Prethodnik =[[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislav II]] | Nasljednik =[[Kazimir IV, kralj Poljske|Kazimir IV]] | Nasljeđivanje1 =[[Kralj Ugarske]] | Vladavina1 =15. maj 1440 - 10. novembar 1444. | Prethodnik1 =[[Albert, kralj Ugarske|Albert]] | Nasljednik1 =[[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislav V]] | Dinastija =[[Jagelonci]] | Otac =[[Vladislav II, kralj Poljske]] | Majka =[[Sofija Halšanska]] | Datum rođenja =31. oktobar 1424. | Mjesto rođenja = | Datum smrti =10. novembar 1444. | Mjesto smrti = }} '''Vladislav III''' (31. oktobar 1424 - 10. novembar 1444) je bio [[Spisak poljskih vladara|kralj Poljske]] od 1434. i [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] i [[Spisak hrvatskih kraljeva|Hrvatske]] od 1440. do svoje smrti u [[Bitka kod Varne|bici kod Varne]] 1444. == Djetinjstvo == Bio je prvorođeni sin poljskog kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II]] i njegove četvrte supruge, [[Sofija Halšanska|Sofije Halšanske]]. Tokom njegovog djetinjstva veliki broj poljskih plemića želio je da poljsku krunu naslijedi njegova starija polusestra [[Jadviga Jagelonka (1408–1431)|Jadviga]], kćerka Vladislava II i njegove druge supruge, [[Ana Celjska|Ane Celjske]], pošto je ona preko majke bila potomak ranih poljskih kraljeva. Međutim, Jadviga je umrla [[1431]], pod sumnjom da ju je otrovala Vladislavova majka Sofija, te je tako poljska kruna osigurana Vladislavu. == Vladavina u Poljskoj == Vladislav III je naslijedio oca kao desetogodišnjak, te su ga odmah okružili savjetnici poput krakovskog biskupa [[Zbigniew Oleśnicki|Zbigniewa Oleśnickija]], koji je želio zadržati svoj visoki položaj na dvoru. [[Krunidba]] novoga kralja obavljena je [[25. juli|25. jula]] [[1434]], a bila je prekinuta od neprijateljski raspoloženih plemića. Vladislavu je vladavina bila teška od samog svog početka. Krakovski biskup se miješao u državne poslove o kojima sam kralj nije znao. Njegov položaj se nije nimalo promijenio ni nakon što ga je [[1438]]. parlament proglasio punoljetnim. == Vladavina u Ugarskoj == Ovo stanje se nastavilo sve do [[1440]], kada je Vladislavu ponuđena kruna Ugarskog kraljevstva kojem je prijetila opasnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Pojedini poljski plemići nisu željeli ponovno u [[personalna unija|personalnu uniju]] s Ugarskom (u kojoj su bili tokom vladavine [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]]), a Vladislav se za ugarsku krunu morao boriti s ugarskom kraljicom [[Elizabeta Luksemburška|Elizabetom Luksemburškom]], trudnom udovicom kralja [[Albert, kralj Ugarske|Alberta]] i kćerkom kralja [[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmunda]], koja je željela sačuvati ugarsku krunu za svoju djecu. Elizabeta je rodila sina [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava]], ali Vladislav je, nakon dvogodišnjeg rata s Elizabetom, uspio postati kralj Ugarske [[1440]]. Imao je podršku pape [[Eugen IV|Eugena IV]] jer je planirao rat protiv Turaka, ali je zato gotovo potpuno ignorisao Poljsku i interese [[Jagelonci|svoje dinastije]]. == Smrt i nasljednici == Pogazio je primirje s Osmanskim Carstvom i započeo dvogodišnji rat u kojem je postigao značajne uspjehe, ali je poginuo u [[bitka kod Varne|bici kod Varne]]. Nije se ženio i nije imao djece. Nakon trogodišnjeg [[interregnum]]a, na poljskom prijestolju naslijedio ga je mlađi brat, [[Kazimir IV, kralj Poljske|Kazimir IV]]. U Ugarskoj ga je naslijedio njegov suparnik, [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislav V]]. {{Commonscat|Wladislaus III of Poland and Hungary}} [[Kategorija:Rođeni 1424.]] [[Kategorija:Umrli 1444.]] [[Kategorija:Biografije, Kraków‏]] [[Kategorija:Poljski vladari]] [[Kategorija:Ugarski vladari]] [[Kategorija:Jagelonci]] haqenk5f794wrs44gv9ut8miu6sh3cp Razgovor:Krompir 1 104263 3897769 3661868 2026-06-08T07:12:28Z Srđan 73336 Premješteno sa Čaršije. 3897769 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Grumpir == ...nije riječ iz njemačkog jezika! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:55, 24 oktobar 2024 (CEST) == Vandalizam, osporavanje poboljšanja članka Krompir == @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]: Može li objašnjenje za uporno poništavanje recentnoga poboljšanja članka Krompir? Siguran sam kako Vi griješite upornim revertiranjem i vođenjem rata izmjenama. Administratori mogu sačuvati verziju koja je bolja kao svoju izmjenu ako je u pitanju blokirani korisnik, prema smjernicama Vikipedije na engleskome jeziku. Hvala za mogući odgovor unaprijed. Poželjan je i komentar drugoga ili drugih administratora i/ili korisnika. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33736-44|&#126;2026-33736-44]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33736-44|razgovor]]); 05.46, 8. juni 2026. (CEST) i3wq85urq6lrekapn7d8pgoqglyflmf SS Lazio 0 136269 3897802 3809956 2026-06-08T09:59:12Z Makenzis 98619 3897802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #87CEEB | Ime kluba = Lazio | Puno ime = Società Sportiva Lazio S.p.A. | Grb = Logo SS Lazio.png | Nadimak = ''I Biancocelesti'' | Osnovan = [[1900.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Rim]]<br>[[Lazio]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#87CEEB}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadion Olimpico|Olimpico]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/olimpico/ |title=Stadion Olimpico |work=stadiumguide.com|access-date= 26. 8. 2018}}</ref> | Kapacitet = 70.634 | Vlasnik kluba = Claudio Lotito | Predsjednik kluba = Claudio Lotito | Menadžer = Maurizio Sarri | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 9. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.sslazio.it/it/ sslazio.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _sslazio1819h | uzorak_t1 = _sslazio1819h | uzorak_dr1 = _sslazio1819h | uzorak_š1 = _sslazio1819h | uzorak_č1 = _sslazio1819h | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = _sslazio1819a | uzorak_t2 = _sslazio1819a | uzorak_dr2 = _sslazio1819a | uzorak_š2 = _sslazio1819a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = FFFFFF | }} '''Società Sportiva Lazio''' je profesionalni [[italija]]nski nogometni klub iz [[Rim]]a. Takmiči se u [[Serie A]], najvišem rangu takmičenja u italijanskom nogometu. == Historija == Klub je osnovan 1900. godine. Bio je prvak Italije dva puta (1973/74 i 1999/2000), osvojio je Kup Italije 5 puta i 3 italijanski Super kupa. Na evropskoj sceni, Lazio osvojio je 1 Kup pobjednika kupova (1998/99) i 1 Evropski superkup (1999), te su izgubili finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] (današnje Evropske lige) protiv Intera u sezoni 1997/98. Lazio svoje domaće utakmice igra na stadionu Olimpico, kojeg dijele sa gradskim rivalom, [[A.S. Roma]]. Kapacitet stadion iznosi 72.000 sjedećih mjesta. U juli 2009. godine objavljeno je da će Lazio graditi novi stadion u predgrađu Rima, čiji bi kapacitet trebao iznositi oko 50.000 i trebao bi biti izgrađen po ugledu na engleske stadione. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2):''' 1973/74, 1999/2000. *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1968/69. *'''[[Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 1958, 1997/98, 1999/2000, 2003/04, 2008/09, 2012/13, 2018/19. *'''[[Superkup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5):''' 1998, 2000, 2009, 2017, 2019. *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1998/99. *'''[[UEFA Superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999. == Predsjednici == {| |valign="top"| * [[1901]] - [[1904]]: Giuseppe Pedercini * [[1904]] - [[1924]]: Fortunato Ballerini * [[1924]] - [[1925]]: Giorgio Guglielmi * [[1925]] - [[1926]]: Gerardo Branca * [[1926]] - [[1927]]: Riccardo Barisonzo * [[1927]] - [[1932]]: Remo Zenobi * [[1932]] - [[1935]]: Alfredo Palmieri * [[1935]] - [[1938]]: Eugenio Gualdi * [[1938]] - [[1939]]: Remo Zenobi * [[1939]] - [[1941]]: Andrea Ercoli * [[1941]] - [[1944]]: Giovanni Minotto * [[1944]] - [[1947]]: Andrea Ercoli * [[1947]] - [[1948]]: Renato Bornigia * [[1948]] - [[1949]]: Giovanni Mazzitelli * [[1949]] - [[1953]]: Remo Zenobi * [[1953]] - [[1956]]: Costantino Tessarolo |valign="top"| * [[1956]] - [[1960]]: Leonardo Siliato * [[1960]] - [[1962]]: Massimo Giovannini * [[1962]] - [[1963]]: Ernesto Brivio * [[1963]] - [[1965]]: Angelo Miceli * [[1965]] - [[1966]]: Giorgio Vaccaro * [[1966]] - [[1980]]: Umberto Lenzini * [[1980]] - [[1981]]: Aldo Lenzini * [[1981]] - [[1983]]: Gian Chiarion Casoni * [[1983]] - [[1986]]: Giorgio Chinaglia * [[1986]] - [[1992]]: Gianmarco Calleri * [[1992]] - [[1994]]: Sergio Cragnotti * [[1994]] - [[1998]]: Dino Zoff * [[1998]] - [[2003]]: Sergio Cragnotti * [[2003]] - [[2004]]: Ugo Longo * [[2004]] - : Claudio Loitito. |} == Treneri == {| cellspacing="0" cellpadding="0" class="references-small" style="background:transparent; width:100%;" | width="25%" align="left" valign="top" | * [[Datoteka:Flag of France.svg|border|20px]] Bruto Seghettini (1901-1902) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Sante Ancherani (1902-1906) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Sante Ancherani i Guido Baccani (1906-1907) * [[Datoteka:Flag of Malta.svg|border|20px]] Silvio Mizzi i [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Guido Baccani (1907-1908) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Guido Baccani (1908-1924) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Dezső Kőszegy (1924]-1926) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Jenő Löwy (1926-1927) * {{flagicon|Austrija}} Franz Sedlacek (1927-1928) * ''Technical Commission'' (1928-1929) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Pietro Piselli (1929-1930) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Ferenc Molnár (1930-1931) * [[Datoteka:Flag of Brazil (1889-1960).svg|border|20px]] Amílcar Barbuy (1931-1932) * {{flagicon|Austrija}} Karl Stürmer (1932-1934) * {{flagicon|Čehoslovačka}} Walter Alt (1934-1936) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] József Viola (1936-1939) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Luigi Allemandi i {{flagicon|Argentina}} Alfredo Di Franco (1939) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Géza Kertész (1939-1940) * [[Datoteka:Flag of Hungary with arms (state).svg|border|20px]] Ferenc Molnár (1940]-1941) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Dino Canestri (1941) * {{flagicon|Austrija}} Alexander Popovic (1941-1943) * [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] Dino Canestri (1943-1945) * {{flagicon|Argentina}} Salvador Gualtieri (1945-1946) * {{flagicon|Austrija}} Tony Cargnelli (1946-1948) * {{flagicon|Italija}} Orlando Tognotti (1948) * {{flagicon|Italija}} Mario Sperone (1948-1951) * {{flagicon|Italija}} Giuseppe Bigogno (1951-1953) * {{flagicon|Italija}} Alfredo Notti (1953) * {{flagicon|Italija}} Mario Sperone (1953-1954) | width="25%" align="left" valign="top" | * {{flagicon|Italija}} Federico Allasio (1954) * {{flagicon|Engleska}} George Raynor i Roberto Copernico (1954-1955) * {{flagicon|Italija}} Luigi Ferrero i Roberto Copernico (1955]]-1956) * {{flagicon|Italija}} Luigi Ferrero i {{flagicon|Engleska}} Jesse Carver (1956) * {{flagicon|Engleska}} Jesse Carver ([[1956]]-[[1957]]) * [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|border|20px]] Milovan Ćirić (1957-1958) * {{flagicon|Italija}} Alfredo Monza i {{flagicon|Italija}} Dino Canestri (1958) * {{flagicon|Italija}} Fulvio Bernardini (1958-1960) * {{flagicon|Italija}} {{flagicon|Argentina}} Enrique Flamini (1960-1961) * {{flagicon|Italija}} {{flagicon|Argentina}} Enrique Flamini i {{flagicon|Engleska}} Jesse Carver (1961) * {{flagicon|Italija}} Paolo Todeschini (1961-1962) * {{flagicon|Italija}} Alfonso Ricciardi (1962) * {{flagicon|Italija}} Carlo Facchini (1962) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Lorenzo (1962-1964) * {{flagicon|Italija}} Umberto Mannocci (1964-1966) * {{flagicon|Italija}} Maino Neri (1966-1967) * {{flagicon|Italija}} Renato Gei (1967-1968) * {{flagicon|Italija}} Roberto Lovati (1968) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Lorenzo (1968-1971) * {{flagicon|Italija}} Roberto Lovati (1971) * {{flagicon|Italija}} Tommaso Maestrelli (1971-1975) * {{flagicon|Italija}} Giulio Corsini (1975) * {{flagicon|Italija}} Tommaso Maestrelli (1975-1976) * [[Datoteka:Flag of Brazil (1968-1992).svg|border|20px]] Luís Vinício (1976-1978) * {{flagicon|Italija}} Roberto Lovati (1978-[[1980) * {{flagicon|Italija}} Ilario Castagner (1980-[[1982) * {{flagicon|Italija}} Roberto Clagluna (1982-[[1983) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Morrone (1983) | width="25%" align="left" valign="top" | * {{flagicon|Italija}} Paolo Carosi (1983-1984) * {{flagicon|Argentina}} Juan Carlos Lorenzo (1984-1985) * {{flagicon|Italija}} Giancarlo Oddi i Roberto Lovati (1985) * {{flagicon|Italija}} Luigi Simoni (1985-1986) * {{flagicon|Italija}} Eugenio Fascetti (1986-1988) * {{flagicon|Italija}} Giuseppe Materazzi (1988-1990) * {{flagicon|Italija}} Dino Zoff (1990-1994) * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|border|20px]] Zdeněk Zeman (1994-1997) * {{flagicon|Italija}} Dino Zoff (1997) * {{flagicon|Švedska}} Sven-Göran Eriksson (1997-2001) * {{flagicon|Italija}} Dino Zoff (2001-2002) * {{flagicon|Italija}} Alberto Zaccheroni (2002) * {{flagicon|Italija}} Roberto Mancini (2002-2004) * {{flagicon|Italija}} Domenico Caso (2004) * {{flagicon|Italija}} Giuseppe Papadopulo (2004-2005) * {{flagicon|Italija}} Delio Rossi (2005-2009) * {{flagicon|Italija}} Davide Ballardini (2009-2010) * {{flagicon|Italija}} Edoardo Reja (2010-2012) * {{flagicon|Švicarska}} Vladimir Petković (2012-2013) * {{flagicon|Italija}} Edoardo Reja (2014) * {{flagicon|Italija}} Stefano Pioli (2014-2016) * {{flagicon|Italija}} Simone Inzaghi (2016) * {{flagicon|Italija}} Marcelo Bielsa (2016) * {{flagicon|Italija}} Simone Inzaghi (2016-) |} ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Senad Lulić]] ''(2011-trenutno)'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Società Sportiva Lazio}} * {{službeni sajt|http://www.sslazio.it}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52973/profile/index.html SS Lazio] na UEFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/lazio SS Lazio] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = Lazio u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} }} [[Kategorija:SS Lazio|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Lazio]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1900.|Lazio]] [[Kategorija:Sport u Rimu|Lazio]] oxtyhes4lkqgddzgyi1zm8wzsbottuo Šablon:Serie A 10 142792 3897785 3730337 2026-06-08T08:05:45Z KWiki 9400 3897785 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Serie A |naslov = [[Serie A]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = [[Serie A 2026/2027.|Klubovi<br/>u sezoni 2026/27.]] |podaci1 = * [[Atalanta BC|Atalanta]] * [[Bologna FC 1909|Bologna]] * [[Cagliari Calcio|Cagliari]] * [[Como 1907|Como]] * [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] * [[Frosinone Calcio|Frosinone]] * [[Genoa CFC|Genoa]] * [[FC Inter Milano|Inter]] * [[Juventus FC|Juventus]] * [[SS Lazio|Lazio]] * [[US Lecce|Lecce]] * [[AC Milan|Milan]] * [[AC Monza|Monza]] * [[SSC Napoli|Napoli]] * [[Parma Calcio 1913|Parma]] * [[AS Roma|Roma]] * [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] * [[Torino FC|Torino]] * [[Udinese Calcio|Udinese]] * [[Venezia FC|Venezia]] |grupa2 = Bivši klubovi |podaci2 = * [[US Alessandria Calcio 1912|Alessandria]] * [[AC Ancona|Ancona]] * [[Ascoli Calcio 1898 FC|Ascoli]] * [[US Avellino 1912|Avellino]] * [[SSC Bari|Bari]] * [[Benevento Calcio|Benevento]] * [[Brescia Calcio|Brescia]] * [[Carpi FC 1909|Carpi]] * [[Casale FBC|Casale]] * [[Calcio Catania|Catania]] * [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]] * [[Cesena FC|Cesena]] * [[AC ChievoVerona|Chievo]] * [[US Cremonese|Cremonese]] * [[FC Crotone|Crotone]] * [[Empoli FC|Empoli]] * [[US Foggia|Foggia]] * [[Calcio Lecco 1912|Lecco]] * [[ACD Legnano|Legnano]] * [[US Livorno 1915|Livorno]] * [[AS Lucchese-Libertas|Lucchese]] * [[Mantova FC|Mantova]] * [[ACR Messina|Messina]] * [[Modena FC|Modena]] * [[Novara Calcio|Novara]] * [[Calcio Padova|Padova]] * [[Palermo FC|Palermo]] * [[Perugia Calcio|Perugia]] * [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] * [[Piacenza Calcio|Piacenza]] * [[Pisa SC|Pisa]] * [[AC Pistoiese|Pistoiese]] * [[Aurora Pro Patria 1919|Pro Patria]] * [[FC Pro Vercelli 1892|Pro Vercelli]] * [[AC Reggiana 1919|Reggiana]] * [[Reggina Calcio|Reggina]] * [[Salernitana Calcio 1919|Salernitana]] * [[UC Sampdoria|Sampdoria]] * [[AC Siena|Siena]] * [[SPAL]] * [[Spezia Calcio|Spezia]] * [[Ternana Calcio|Ternana]] * [[ASD Treviso 2009|Treviso]] * [[US Triestina Calcio 1918|Triestina]] * [[SSD Varese Calcio|Varese]] * [[Hellas Verona FC|Verona]] * [[LR Vicenza Virtus|Vicenza]] |grupa3 = Organizacije |podaci3 = * [[Lega Serie A]] * [[Lega Calcio]] |grupa4 = Takmičenje |podaci4 = * [[Spisak italijanskih nogometnih prvaka|Prvaci]] * [[Spisak stranih igrača u Seriji A|Strani igrači]] |grupa5 = Statistika |podaci5 = * [[Nogometni rezultati u Italiji|Rezultati]] |grupa6 = Finansije |podaci6 = * Najbogatiji klubovi: ([[Deloitte Football Money League|Deloitte lista]]) ([[Forbesova lista najvrednijih nogometnih klubova|Forbesova lista]]) * [[Prosječan broj gledalaca evropskih nogometnih klubova|Prosječan broj gledalaca]] |grupa7 = Povezana<br/>takmičenja |podaci7 = * [[Italijanski superkup]] * [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] * [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] }} <noinclude> {{Sezone Serie A}} [[Kategorija:Nogometne navigacijske kutije|{{PAGENAME}}]] [[Kategorija:Šabloni Serie A|*]] </noinclude> n4oqu6q1htanoyiia9w8kycdyhldf76 Nikola Iločki 0 143017 3897675 3894885 2026-06-07T12:34:28Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897675 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Epitaf Nikole Ilockog crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221208.jpg|mini|desno|Nadgrobni spomenik Nikole Iločkog u Crkvi sv. Ivana Kapistrana u Iloku]] '''Nikola Iločki''' ({{Jez-hu|Újlaki Miklós}}; 1410–1477) bio je titularni [[kralj Bosne]], te ban Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Mačve, i vojvoda Transilvanije. Bio je jedan od najbogatijih zemljoposjednika i najutjecajnijih plemića u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatsko]]-[[Ugarska|Ugarskom Kraljevstvu]], član ugledne [[Slavonija|slavonske]] porodice [[Iločki]]. Služio je četiri kralja: [[Albert, kralj Ugarske|Alberta]], [[Vladislav III, kralj Poljske|Vladislava I]], [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava V]] i [[Matija Korvin|Matiju I]]. == Uspon == Bio je praunuk [[Nikola Kont Orahovički (Iločki)|Nikole Konta]] koji je služio kao [[palatin (Ugarska)|palatin]] kralju [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludoviku I]]. Bio je sin [[Ladislav Iločki|Ladislava Iločkog]] i Ane Stiboric, kćerke transilvanijskog vojvode [[Stibor Stiboric|Stibora]]. Otac mu je umro nedugo nakon njegovog rođenja. Bio je najpoznatiji gospodar grada [[Ilok]]a, koji je doživio svoj procvat za vrijeme njegove vladavine. Kada je [[1439]]. umro kralj [[Albert, kralj Ugarske|Albert]], Nikola je podržavao njegovu udovicu, [[Elizabeta Luksemburška|Elizabetu Luksemburšku]], u njenoj borbi da osigura ugarsku krunu za njihovog sina, [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava Posmrtnog]]. Kraljica Elizabeta ga je nagradila učinivši ga vitezom. Međutim, Nikola je ubrzo stao na stranu drugog kandidata, poljskog kralja [[Vladislav III, kralj Poljske|Vladislava III]]. Vladislav je pobijedio i Nikoli dao velike povlastice, učinivši ga vojvodom Transilvanije zajedno s [[Janko Hunjadi|Jankom Hunjadijem]].<ref name="Engel">Engel, Pál; Pálosfalvi, Tamás: ''The realm of St. Stephen: a history of medieval Hungary, 895-1526'', I.B. Tauris, 2005, {{ISBN|1-85043-977-X}}</ref> == Vladavina Matije Korvina == Godine [[1457]]. Nikola je učestvovao u uroti protiv Hunjadijevog sina [[Ladislav Hunjadi|Ladislava]], koja je završila Ladislavovim pogubljenjem.<ref name="Adrić">Adrić, Stanko: ''The miracles of St. John Capistran'', Central European University Press, 2000, {{ISBN|963-9116-68-8}}</ref> Sljedeće godine Ladislavov brat, [[Matija Korvin]], izabran je za kralja Ugarske. Međutim, razni ugarski i hrvatski plemići su ga odbili priznati kao svog suverena. Nikola i palatin [[Ladislav II Gorjanski]] vodili su opoziciju i tražili podršku od [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III]], cara Svetog Rimskog Carstva, koji je čuvao [[Kruna svetog Stjepana|Krunu svetog Stjepana]] kao skrbnik kralja Ladislava V. Matija je na kraju ipak priznat kao suveren.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> === "Kralj Bosne" === Nikola je zadržao svoj utjecaj tokom Matijine vladavine. Matija ga je učinio vječnim grofom [[Teočak]]a [[1464]]. godine, što je bila čast prethodno ukazana samo dvojici plemića.<ref name="Engel"/> Godine [[1471]]. Matija ga je proglasio kraljem Bosne. Nikola nije dobio mnogo više od kraljevske titule, budući da je [[Bosansko kraljevstvo]] palo [[1463]]. i postalo dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Početkom [[1472]]. učinio ga je i banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kako bi se osigurala njegova vjernost Matiji Korvinu i kako bi mu se pomoglo da djelotvornije brani ugarske posjede od Osmanlija. Međutim, nije se dugo održao na poziciji hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana budući da je smijenjen iste godine.<ref name="Fine"/> Kao "kralj Bosne", Nikola je kovao vlastiti novac i držao vlastiti dvor. Potpisivao se kao "Nikola, [[milošću Božijom]] kralj Bosne ([[latinski]]: ''Nicolaus Dei Gratia Rex Bosniae'').<ref name="Adrić"/> Svoje "kraljevstvo", koje se sastojalo od svega nekoliko tvrđava, nije uspio odbraniti od Osmanlija, ali je kraljevsku titulu zadržao do kraja života. Njegovo bogatstvo je naslijedio njegov jedini preživjeli sin, [[Lovro Iločki]].<ref name="Fine"/> == Brakovi i potomstvo == Nikola Iločki se ženio dva puta. Prva supruga mu je bila Margit Rozgonyi ([[floruit|fl]]: 1441-1458). Njihova djeca su bili:<ref name="euweb">[http://genealogy.euweb.cz/hung/ujlaky.html#M Újlaki family]</ref> #Nikola (fl 1452) #Stjepan (fl 1459-1465) #Katarina (fl. 1448-1493) #Eufrozina (fl. 1458-1476) #Jeronima (fl 1458-1460), udata za goričkog grofa [[Leonhard, grof Gorice|Leonharda]] #Ursula (fl 1458-1476) Nikolina druga supruga je bila Dorottya Széchy de Felsőlendva (fl 1471-1495). Njihova djeca su bili:<ref name="euweb"/> #[[Lovro Iločki|Lovro]] (1459 - 1524), Nikolin nasljednik, nakon čije smrti je izumrla porodice Iločkih #Bernard (fl 1460) == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije =[[Matija Vojsalić]] | naslov =[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]<br>[[1471]] - [[1476]] | poslije =[[Lovro Iločki]]}} {{S-end}} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{DEFAULTSORT:Iločki, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] [[Kategorija:Pretendenti na bosansko prijestolje]] [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Mačvanski banovi]] [[Kategorija:Erdeljske vojvode]] [[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] [[Kategorija:Iločki|Nikola]] 7c296ww19wb48ylj2uy4frlle45zlav Šablon:ATP brojevi 1 10 148579 3897770 3847348 2026-06-08T07:15:36Z KWiki 9400 3897770 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = ATP brojevi 1 | naslov = ATP brojevi 1 | osnovastil = background-color: #465945; color: white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{nowrap|'''1.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}} [[Ilie Năstase]] {{small|(1973 / 1974 – 40 s)}}}} * {{nowrap|'''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Newcombe]] {{small|(1974 – 8 s)}}}} * {{nowrap|'''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jimmy Connors]] {{small|(1974 / 1983 – 268 s)}}}} * {{nowrap|'''4.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Björn Borg]] {{small|(1977 / 1981 – 109 s)}}}} * {{nowrap|'''5.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1980 / 1985 – 170 s)}}}} * {{nowrap|'''6.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ivan Lendl]] {{small|(1983 / 1990 – 270 s)}}}} * {{nowrap|'''7.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Mats Wilander]] {{small|(1988 / 1989 – 20 s)}}}} * {{nowrap|'''8.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1990 / 1992 – 72 s)}}}} * {{nowrap|'''9.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Boris Becker]] {{small|(1991 – 12 s)}}}} * {{nowrap|'''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Courier]] {{small|(1992 / 1993 – 58 s)}}}} * {{nowrap|'''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Pete Sampras]] {{small|(1993 / 2000 – 286 s)}}}} * {{nowrap|'''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andre Agassi]] {{small|(1995 / 2003 – 101 s)}}}} * {{nowrap|'''13.''' {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Thomas Muster]] {{small|(1996 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''14.''' {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Marcelo Ríos]] {{small|(1998 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''15.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Moyá]] {{small|(1999 – 2 s)}}}} * {{nowrap|'''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] {{small|(1999 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''17.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Patrick Rafter]] {{small|(1999 – 1 s)}}}} * {{nowrap|'''18.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Marat Safin]] {{small|(2000 / 2001 – 9 s)}}}} * {{nowrap|'''19.''' {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Gustavo Kuerten]] {{small|(2000 / 2001 – 43 s)}}}} * {{nowrap|'''20.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Lleyton Hewitt]] {{small|(2001 / 2003 – 80 s)}}}} * {{nowrap|'''21.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Juan Carlos Ferrero]] {{small|(2003 – 8 s)}}}} * {{nowrap|'''22.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andy Roddick]] {{small|(2003 / 2004 – 13 s)}}}} * {{nowrap|'''23.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}} [[Roger Federer]] {{small|(2004 / 2018 – 310 s)}}}} * {{nowrap|'''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Rafael Nadal]] {{small|(2008 / 2020 – 209 s)}}}} * {{nowrap|'''25.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Novak Đoković]] {{small|(2011 / 2024 – 429 s)}}}} * {{nowrap|'''26.''' {{ZD|VB|veličina=18px}} [[Andy Murray]] {{small|(2016 / 2017 – 41 s)}}}} * {{nowrap|'''27.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Danil Medvedev]] {{small|(2022 – 16 s)}}}} * {{nowrap|'''28.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Alcaraz]] {{small|(2022 / 2026 – 66 s)}}}} * {{nowrap|'''29.''' {{ZD|ITA|veličina=18px}} '''[[Jannik Sinner]] {{small|(2024 / 2025 – 75 s)'''}}}} | ispod = * ATP-lista vodi se od 3. 11. 1975 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 /s/) * Trenutni br. 1 podebljan (do 8. 6. 2026)<noinclude><ref>https://www.atptour.com/en/rankings/singles</ref></noinclude> }}[[Kategorija:ATP brojevi 1]]<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> s5t5f1rzrg9rmfcjmo722xd69js17ug Šablon:WTA brojevi 1 10 148623 3897776 3847351 2026-06-08T07:22:39Z KWiki 9400 3897776 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = WTA brojevi 1 | naslov = WTA brojevi 1 | osnovastil = background-color: #465945; color: white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * '''1.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Chris Evert]] {{small|(1975 / 1985 – 260 s)}} * '''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Evonne Goolagong]] {{small|(1976 – 2 s)}} * '''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Martina Navratilova]] {{small|(1978 / 1987 – 331 s)}} * '''4.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Tracy Austin]] {{small|(1980 – 22 s)}} * '''5.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Steffi Graf]] {{small|(1987 / 1997 – 377 s)}} * '''6.''' {{ZD|JUG|veličina=18px}} {{ZD|SRJ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Monika Seleš]] {{small|(1991 / 1996 – 178 s)}} * '''7.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] {{small|(1995 – 12 s)}} * '''8.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}}&nbsp;[[Martina Hingis]] {{small|(1997 / 2001 – 209 s)}} * '''9.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Lindsay Davenport]] {{small|(1998 / 2006 – 98 s)}} * '''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Jennifer Capriati]] {{small|(2001 / 2002 – 17 s)}} * '''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Venus Williams]] {{small|(2002 – 11 s)}} * '''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Serena Williams]] {{small|(2002 / 2017 – 319 s)}} * '''13.''' {{ZD|BEL|veličina=15px}}&nbsp;[[Kim Clijsters]] {{small|(2003 / 2011 – 20 s)}} * '''14.''' {{ZD|BEL|veličina=15px}}&nbsp;[[Justine Henin]] {{small|(2003 / 2008 – 117 s)}} * '''15.''' {{ZD|FRA|veličina=15px}}&nbsp;[[Amélie Mauresmo]] {{small|(2004 / 2006 – 39 s)}} * '''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Marija Šarapova]] {{small|(2005 / 2012 – 21 s)}} * '''17.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}}&nbsp;[[Ana Ivanović]] {{small|(2008 – 12 s)}} * '''18.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}}&nbsp;[[Jelena Janković]] {{small|(2008 / 2009 – 18 s)}} * '''19.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Dinara Safina]] {{small|(2009 – 26 s)}} * '''20.''' {{ZD|DAN|veličina=18px}}&nbsp;[[Caroline Wozniacki]] {{small|(2010 / 2018 – 71 s)}} * '''21.''' {{ZD|BJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Viktorija Azarenka]] {{small|(2012 / 2013 – 51 s)}} * '''22.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Angelique Kerber]] {{small|(2016 / 2017 – 34 s)}} * '''23.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Karolína Plíšková]] {{small|(2017 – 8 s)}} * '''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Garbiñe Muguruza]] {{small|(2017 – 4 s)}} * '''25.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}}&nbsp;[[Simona Halep]] {{small|(2017 / 2019 – 64 s)}} * '''26.''' {{ZD|JPN|veličina=18px}}&nbsp;[[Naomi Osaka]] {{small|(2019 – 25 s)}} * '''27.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Ashleigh Barty]] {{small|(2019 / 2022 – 121 s)}} * '''28.''' {{ZD|POLJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Iga Świątek]] {{small|(2022 / 2024 – 125 s)}} * '''29.''' {{ZD|BJE|veličina=18px}} '''[[Arina Sabaljenka]] {{small|(2023 / 2026 – 94 s)'''}} | ispod = * WTA-lista vodi se od 3. 11. 1975 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 - broj sedmica na br. 1 /s/) * Trenutni br. 1 podebljan (do 8. 6. 2026)<noinclude><ref>https://www.wtatennis.com/rankings/singles</ref></noinclude> }}<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> opos4hd1h1hvl6yay3ok2yqmqpv3ogg Šablon:Pobjednici Roland Garrosa 10 148976 3897741 3713363 2026-06-07T17:46:40Z KWiki 9400 3897741 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Roland Garrosa | naslov = [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno|Pobjednici]] [[Roland Garros]]a | naslovstil = background-color:#FF915F; | grupastil = background-color:#FF915F; | podaciklasa = hlist | grupa1 = Francuska era | podaci1 = * 1891:&nbsp;[[H. Briggs]] * 1892:&nbsp;[[Jean Schopfer]] * 1893:&nbsp;[[Laurent Riboulet]] * 1894–1896:&nbsp;[[André Vacherot]] * 1897–1900:&nbsp;[[Paul Aymé]] * 1901:&nbsp;[[André Vacherot]] * 1902:&nbsp;[[Michel Vacherot]] * 1903–1904:&nbsp;[[Max Decugis]] * 1905–1906:&nbsp;[[Maurice Germot]] * 1907–1909:&nbsp;[[Max Decugis]] * 1910:&nbsp;[[Maurice Germot]] * 1911:&nbsp;[[André Gobert]] * {{nowrap|1912–1914:&nbsp;[[Max Decugis]]}} * {{color|grey|1915–1919}}: ''[[Prvi svjetski rat]]'' * 1920:&nbsp;[[André Gobert]] * 1921:&nbsp;[[Jean-Pierre Samazeuilh|Jean Samazeuilh]] * 1922:&nbsp;[[Henri Cochet]] * 1923:&nbsp;[[François Blanchy]] * 1924:&nbsp;[[Jean Borotra]] | grupa2 = Međunarodna era | podaci2 = * [[Roland Garros 1925 – muški singl|1925]]:&nbsp;[[René Lacoste]] * [[Roland Garros 1926 – muški singl|1926]]:&nbsp;[[Henri Cochet]] * [[Roland Garros 1927 – muški singl|1927]]:&nbsp;[[René Lacoste]] * [[Roland Garros 1928 – muški singl|1928]]:&nbsp;[[Henri Cochet]] * [[Roland Garros 1929 – muški singl|1929]]:&nbsp;[[René Lacoste]] * [[Roland Garros 1930 – muški singl|1930]]:&nbsp;[[Henri Cochet]] * [[Roland Garros 1931 – muški singl|1931]]:&nbsp;[[Jean Borotra]] * [[Roland Garros 1932 – muški singl|1932]]:&nbsp;[[Henri Cochet]] * [[Roland Garros 1933 – muški singl|1933]]:&nbsp;[[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] * [[Roland Garros 1934 – muški singl|1934]]:&nbsp;[[Gottfried von Cramm]] * [[Roland Garros 1935 – muški singl|1935]]:&nbsp;[[Fred Perry]] * [[Roland Garros 1936 – muški singl|1936]]:&nbsp;[[Gottfried von Cramm]] * [[Roland Garros 1937 – muški singl|1937]]:&nbsp;[[Henner Henkel]] * [[Roland Garros 1938 – muški singl|1938]]:&nbsp;[[Don Budge]] * [[Roland Garros 1939 – muški singl|1939]]:&nbsp;[[Don McNeill (teniser)|Don McNeill]] * {{color|grey|1940–1945}}: ''[[Drugi svjetski rat]]'' * [[Roland Garros 1946 – muški singl|1946]]:&nbsp;[[Marcel Bernard]] * [[Roland Garros 1947 – muški singl|1947]]:&nbsp;[[József Asbóth]] * [[Roland Garros 1948 – muški singl|1948]]–[[Roland Garros 1949 – muški singl|1949]]:&nbsp;[[Frank Parker]] * [[Roland Garros 1950 – muški singl|1950]]:&nbsp;[[Budge Patty]] * {{nowrap|[[Roland Garros 1951 – muški singl|1951]]–[[Roland Garros 1952 – muški singl|1952]]:&nbsp;[[Jaroslav Drobný]]}} * [[Roland Garros 1953 – muški singl|1953]]:&nbsp;[[Ken Rosewall]] * [[Roland Garros 1954 – muški singl|1954]]–[[Roland Garros 1955 – muški singl|1955]]:&nbsp;[[Tony Trabert]] * [[Roland Garros 1956 – muški singl|1956]]:&nbsp;[[Lew Hoad]] * [[Roland Garros 1957 – muški singl|1957]]:&nbsp;[[Sven Davidson]] * [[Roland Garros 1958 – muški singl|1958]]:&nbsp;[[Mervyn Rose]] * {{nowrap|[[Roland Garros 1959 – muški singl|1959]]–[[Roland Garros 1960 – muški singl|1960]]:&nbsp;[[Nicola Pietrangeli]]}} * [[Roland Garros 1961 – muški singl|1961]]:&nbsp;[[Manuel Santana]] * [[Roland Garros 1962 – muški singl|1962]]:&nbsp;[[Rod Laver]] * [[Roland Garros 1963 – muški singl|1963]]:&nbsp;[[Roy Emerson]] * [[Roland Garros 1964 – muški singl|1964]]:&nbsp;[[Manuel Santana]] * [[Roland Garros 1965 – muški singl|1965]]:&nbsp;[[Fred Stolle]] * [[Roland Garros 1966 – muški singl|1966]]:&nbsp;[[Tony Roche]] * [[Roland Garros 1967 – muški singl|1967]]:&nbsp;[[Roy Emerson]] | grupa3 = [[Open Era]] | podaci3 = * [[Roland Garros 1968 – muški singl|1968]]:&nbsp;[[Ken Rosewall]] * [[Roland Garros 1969 – muški singl|1969]]:&nbsp;[[Rod Laver]] * [[Roland Garros 1970 – muški singl|1970]]–[[Roland Garros 1971 – muški singl|1971]]:&nbsp;[[Jan Kodeš]] * [[Roland Garros 1972 – muški singl|1972]]:&nbsp;[[Andrés Gimeno]] * [[Roland Garros 1973 – muški singl|1973]]:&nbsp;[[Ilie Năstase]] * [[Roland Garros 1974 – muški singl|1974]]–[[Roland Garros 1975 – muški singl|1975]]:&nbsp;[[Björn Borg]] * [[Roland Garros 1976 – muški singl|1976]]:&nbsp;[[Adriano Panatta]] * [[Roland Garros 1977 – muški singl|1977]]:&nbsp;[[Guillermo Vilas]] * [[Roland Garros 1978 – muški singl|1978]]–[[Roland Garros 1979 – muški singl|1979]]–[[Roland Garros 1980 – muški singl|1980]]–[[Roland Garros 1981 – muški singl|1981]]:&nbsp;[[Björn Borg]] * [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982]]:&nbsp;[[Mats Wilander]] * [[Roland Garros 1983 – muški singl|1983]]:&nbsp;[[Yannick Noah]] * [[Roland Garros 1984 – muški singl|1984]]:&nbsp;[[Ivan Lendl]] * [[Roland Garros 1985 – muški singl|1985]]:&nbsp;[[Mats Wilander]] * {{nowrap|[[Roland Garros 1986 – muški singl|1986]]–[[Roland Garros 1987 – muški singl|1987]]:&nbsp;[[Ivan Lendl]]}} * [[Roland Garros 1988 – muški singl|1988]]:&nbsp;[[Mats Wilander]] * [[Roland Garros 1989 – muški singl|1989]]:&nbsp;[[Michael Chang]] * [[Roland Garros 1990 – muški singl|1990]]:&nbsp;[[Andrés Gómez]] * [[Roland Garros 1991 – muški singl|1991]]–[[Roland Garros 1992 – muški singl|1992]]:&nbsp;[[Jim Courier]] * [[Roland Garros 1993 – muški singl|1993]]–[[Roland Garros 1994 – muški singl|1994]]:&nbsp;[[Sergi Bruguera]] * [[Roland Garros 1995 – muški singl|1995]]:&nbsp;[[Thomas Muster]] * [[Roland Garros 1996 – muški singl|1996]]:&nbsp;[[Jevgenij Kafeljnikov]] * [[Roland Garros 1997 – muški singl|1997]]:&nbsp;[[Gustavo Kuerten]] * [[Roland Garros 1998 – muški singl|1998]]:&nbsp;[[Carlos Moyá]] * [[Roland Garros 1999 – muški singl|1999]]:&nbsp;[[Andre Agassi]] * [[Roland Garros 2000 – muški singl|2000]]–[[Roland Garros 2001 – muški singl|2001]]:&nbsp;[[Gustavo Kuerten]] * [[Roland Garros 2002 – muški singl|2002]]:&nbsp;[[Albert Costa]] * [[Roland Garros 2003 – muški singl|2003]]:&nbsp;[[Juan Carlos Ferrero]] * [[Roland Garros 2004 – muški singl|2004]]:&nbsp;[[Gastón Gaudio]] * [[Roland Garros 2005 – muški singl|2005]]–[[Roland Garros 2006 – muški singl|2006]]–[[Roland Garros 2007 – muški singl|2007]]–[[Roland Garros 2008 – muški singl|2008]]:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * [[Roland Garros 2009 – muški singl|2009]]:&nbsp;[[Roger Federer]] * {{nowrap|[[Roland Garros 2010 – muški singl|2010]]–[[Roland Garros 2011 – muški singl|2011]]–[[Roland Garros 2012 – muški singl|2012]]–[[Roland Garros 2013 – muški singl|2013]]–[[Roland Garros 2014 – muški singl|2014]]:&nbsp;[[Rafael Nadal]]}} * [[Roland Garros 2015 – muški singl|2015]]:&nbsp;[[Stanislas Wawrinka]] * [[Roland Garros 2016 – muški singl|2016]]:&nbsp;[[Novak Đoković]] * [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017]]–[[Roland Garros 2018 – muški singl|2018]]–[[Roland Garros 2019 – muški singl|2019]]–[[Roland Garros 2020 – muški singl|2020]]:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * [[Roland Garros 2021 – muški singl|2021]]:&nbsp;[[Novak Đoković]] * [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022]]:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * [[Roland Garros 2023 – muški singl|2023]]:&nbsp;[[Novak Đoković]] * [[Roland Garros 2024 – muški singl|2024]]–[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]:&nbsp;[[Carlos Alcaraz]] * [[Roland Garros 2026 – muški singl|2026]]:&nbsp;[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] }}<includeonly>[[Kategorija:Pobjednici Roland Garrosa]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Roland Garrosa]] </noinclude> graol5ty498oivk9rjxz3er5tidjcce Novi Pazar (Bugarska) 0 151090 3897695 3811876 2026-06-07T12:38:30Z PanaskoBot 180210 /* Historija */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897695 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Novi Pazar''' ([[Bugarski jezik|bugarski]]: ''Нови пазар'') je [[grad]] u [[Bugarska|Republici Bugarskoj]], u sjeveroistočnom dijelu zemlje, sjedište istoimene općine Novi Pazar u okviru [[Šumenska oblast|Šumenske oblasti]]. == Historija == Grad se prvi put spominje [[1444]] u dokumentu njemački pisac Michael Beheim prije bitke kod Varne, iako je to sporno. Kao dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Novi Pazar (''Yeni Pazara'') je pripadao [[Silistra|Silstranskom]] sandžaku a kasnije [[Provadija|Pravadi]] kadiluku. Novi Pazar je postao sjedište kadiluka u [[17. vijek]]a i razvio se u bogat i gosto naseljen grad u 17. i [[18. vijek]]u. Nova džamija izgrađena je u [[1763]], [[hamam|turski hamam]] u [[1774]] i [[sahat-kula]] u [[1826]]. U rusko-turskim ratovima mnogi [[Bugari]] iz regije pobjegali su u [[Besarabija|Besarabiju]] i osnovana je zajednica [[Besarabski Bugari|Besarabskih Bugara]]. [[Samostan]]ska [[škola]] osnovana je [[1840]]. a u 1872. osnovano je i [[čitalište]]. Grad su Turci izgubili za vrijeme rusko-turskog rata (1877-1878). Tada je Novi Pazar postao dio Kneževine Bugarske i mnogi [[Turci]] su pobjegli iz grada da bi bili zamijenjeni Bugarima iz dijelova Bugarske koje su ostale izvan granica Kneževine. Novi Pazar je postao grad [[1883]]. == Stanovništvo == Po procjenama iz [[2007]] godine Novi Pazar je imao oko 14.500 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički [[Bugari]]. Ostatak su mahom [[Turci]] i [[Romi]]. Posljednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Pretežna vjeroispovjest mjesnog stanovništva je [[Pravoslavlje]], a manjinska [[Islam]]. == Galerija slika == <gallery> Slika:Novi-pazar-municipality.jpg|Zdanje općtine Slika:Novi-pazar-court.jpg|Palata pravde Slika:Novi-pazar-clocktower-1.jpg|Gradska sahat-kula Slika:Novi-pazar-art-gallery.jpg|Umjetnička galerija </gallery> == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080205002402/http://novi-pazar.eu/ Službena stranica općine] {{Commonscat|Novi pazar}} [[Kategorija:Gradovi u Bugarskoj]] 515bd5yij0t50ym98xl18q1ao5dxjch Dnjestarski liman 0 153839 3897700 3894922 2026-06-07T12:39:32Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897700 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bilhorod Dnistrovskyi.jpg|mini|desno|250px|Obala Dnjestarskog limana u blizini dvorca grada [[Belgorod Dnjestrovski]]]] '''Dnjestarski liman''' ili '''Djestarski estuarij''' ([[Ukrajina|ukr.]] ''Дністровський лиман'', [[Rumunija|rum.]] ''limanul Nistrului'') je liman formiran na mjestu gdje se rijeka [[Dnjestar]] ulijeva u [[Crno more]]. Nalazi se kod [[Odesa|Odese]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Na zapadnoj strani limana nalazi se gradić [[Belgorod Dnjestrovski]] dok je na istočnoj strain grad [[Ovidiopol]]. Dnjestarski liman je dužine 42,5&nbsp;km i maksimalne širine 12&nbsp;km, površine koja varira od 360 do 408&nbsp;km<sup>2</sup>. Prosječna dubina iznosi 1,8 m, dok je maksimalna dubina Dnjeparskog limana 2,7 m. Mjesto gdje se Dnjestarski Liman ulijeva u Crno more zove se [[Zatoka]]. Na ovom mjestu je izgrađena jedna od najpopularnijih ukrajinskih crnomorskih rekreacijskih zona [[Zatoka odmaralište]] == Ime == Riječ liman dolazi iz ruskog jezika ([[Ruski jezik|rus]]. лиман). Porijeklo riječi je starogrčko ([[Grčki jezik|grč]]. λιμένας), što u prijevodu znači zaliv ili luka. Širenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na zapadne i sjeverne obale Crnog mora, riječ su proširili [[Turci]], da bi naposljetku ušla u [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Rumunski jezik|rumunski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i ruski jezik <ref>[http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?root=%2Fusr%2Flocal%2Fshare%2Fstarling%2Fmorpho&morpho=1&basename=%5Cusr%5Clocal%5Cshare%5Cstarling%5Cmorpho%5Cvasmer%5Cvasmer&first=1&text_word=%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%B0%D0%BD&method_word=substring&text_general=&method_general=substring&text_origin=&method_origin=substring&text_trubachev=&method_trubachev=substring&text_editorial=&method_editorial=substring&text_pages=&method_pages=substring&text_any=&method_any=substring&sort=word "limán" Vasmerov Etimološki rječnik]</ref>. == Također pogledajte == * [[Dnjestar]] * [[Liman]] * [[Estuarij]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi== {{commons category|Dniester Estuary}} * [http://www.wetlands.org/RSDB/_COP9Directory/Directory/ris/3UA007.html Datasheet from www.wetlands.org (pdf file)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20060630024327/http://sunsite.berkeley.edu:8085/x-ussr/100k/L-36-049.jpg Topografska mapa limana - sjeverni dio 1:100.000] * [https://web.archive.org/web/20060526103138/http://sunsite.berkeley.edu:8085/x-ussr/100k/L-36-061.jpg Topografska mapa limana - južni dio 1:100.000] [[Kategorija:Crno more]] [[Kategorija:Moldavija]] [[Kategorija:Ukrajina]] [[Kategorija:Estuarij]] hukujfgq4wg2747o9su4nhvdqry6pdp Narodni heroj 0 174368 3897631 3835205 2026-06-07T12:25:42Z ~2026-33863-05 182279 /* Galerija */ 3897631 wikitext text/x-wiki '''Narodni''' ili '''nacionalni heroj''' jest vrsta [[heroj]]a – stvarnog, izmišljenog ili [[Mitologija|mitološkog]] – čiji su ime, ličnost i djela ugrađeni u narodnu svijest naroda, često se spominju u narodnim pjesmama, narodnim pričama i drugim [[folklor]]nim predajama; i sa statusom modernog [[trop]]a u [[književnost]]i, [[umjetnost]]i i [[film]]ovima. == Pregled == Iako su neki narodni heroji historijske javne ličnosti, mnogi nisu. Životi narodnih heroja su uglavnom izmišljeni, a njihove karakteristike i djela često su preuveličana do [[mit]]skih razmjera.{{Nedostaje referenca}} Narodni heroj često započinje život kao normalna osoba, ali se značajnim životnim događajima pretvara u nekoga izvanrednog, često kao odgovor na [[Društvo|društvenu]] nepravdu, a ponekad i kao odgovor na [[Prirodna katastrofa|prirodne katastrofe]].{{Nedostaje referenca}} Jedna od glavnih kategorija narodnih heroja je branitelj običnih ljudi od [[Ugnjetavanje|ugnjetavanja]] ili [[Korupcija|korupcije]] uspostavljene strukture moći. Pripadnici ove kategorije narodnih heroja često, ali ne nužno, na neki način [[Odmetnik|žive van zakona]]. Drugi su, naprotiv, postavljeni kao primjer mladima.<ref>{{Cite book|last=Boulerie|first=Florence|url=http://dx.doi.org/10.4000/books.pul.5937|title=Biographie & Politique|publisher=Presses universitaires de Lyon|year=2014|pages=119–130|chapter=Des grands hommes pour former la jeunesse}}</ref> == Evropski narodni heroji == {{Glavni|Spisak narodnih heroja}} === Belgijski narodni heroji === * [[Ambioriks]], bio je, zajedno sa [[Cativolcus]]om, princom [[Eburoni|Eburona]], vođa [[Belgija|belgijskog]] plemena sjeveroistočne [[Galija|Galije]] (''[[Belgijska Galija|Gallia Belgica]]'').<ref>{{cite encyclopedia|year=1867|title=Ambiorix|encyclopedia=[[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]|publisher=[[Little, Brown and Company]]|location=Boston|url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0147.html|last=Smith|first=William|author-link=William Smith (lexicographer)|editor=William Smith|editor-link=William Smith (lexicographer)|volume=1|pages=138–139|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102143053/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0147.html|archive-date=2. 11. 2013}}</ref> * [[Silvius Brabo]], izmišljeni [[Rimsko Carstvo|rimski vojnik]] za kojeg se kaže da je ubio diva [[Druon Antigoon|Druona Antigoona]] i bacio ruku u [[Scheldt]], dajući [[Antwerpen]]u, ne samo ime, već i posebno lijepu fontanu. * [[Karlo Veliki]] (742-814), [[Franačka|franački]] general i car, mitologizovan je i poštovan kao svetac nakon svoje smrti. [[Roelantslied]] ''i [[Karel ende Elegast]]'' su dragulji iz srednjovjekovne književnosti u kojima Karel igra istaknutu ulogu. * [[Četiri Ajmonova sina]], koji su se borili protiv Karla Velikog dok su sjedili na [[Konj Beiaard|Konju Beiaardu]]. Asocijacija sa četvoro djece na (drvenom) konju još uvijek postoji u raznim gradovima. * [[Gotfrid Bujonski]] (1060-1100), krstaš i prvi kršćanin koji je vladao [[Jerusalem]]om. Vrlo je neizvjesno da li je poticao od [[Vitez Labuda|Viteza Labuda]], ali se ne može poreći da je romantizirana verzija ovog viteza ovjekovječena u mnogim umjetničkim djelima. * [[Jacob van Artevelde]], vođa pobunjenika u Gentu. * [[Jan Breydel]] i [[Pieter de Coninck]], borci otpora protiv [[Francuzi|Francuza]] u vrijeme [[Jutrenje iz Briža|Jutrenja iz Brižu]] i [[Bitka kod Kurtrea|bitke za Zlatne mamuze]]. Njihov način života romantizirao je [[Hendrik Conscience]] i tako su ovi buntovnici izrasli u narodne heroje, posebno u [[Flamanski pokret|flamanskim nacionalističkim krugovima]]. * [[Till Eulenspiegel]], izmišljeni heroj koji se pojavio u literaturi oko 1500. i ponekad ga polaže [[Njemačka]]. U knjizi ''Legenda o Tillu Eulenspiegelu i Lamme Goedzaku'' [[Charles de Coster]] ih je prikazao kao pobunjenike [[Nizozemska revolucija|protiv španske vladavine]] [[Nizozemska|Nizozemskom]]. * [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] (1500-1558) postao je car carstva ''u kojem sunce nikada nije zašlo''. [[Belgijanci]] ga vole vidjeti kao 'cara Karla', veselog momka koji je volio pivo i uživao veliku popularnost, posebno u [[Mechelen]]u, ali su pod njegovom vlašću [[menoniti]] i [[Luteranizam|luterani]] bili surovo proganjani, što je na kraju dovelo do [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnjeg rata]]. Zloglasna [[Pljačka Rima]] je također u njegovom imenu. * Razbojnici, borci koji su se borili protiv francuske vlasti u [[Seljački rat 1798.|Seljačkom ratu]], često se smatraju narodnim herojima u krajevima odakle su došli. * [[Adolf Daens]], svećenik iz [[Aalst]]a koji se zauzeo za radnike koji su živjeli i radili u mizernim uslovima. Njegovi postupci romantizirani su u knjizi [[Louis Paul Boon|Louisa Paula Boona]] i [[Daens (film)|filmu]] [[Stijn Coninx|Stijna Coninxa]]. * [[Otac Damien]], misionar koji se brinuo za bolesnike od [[Lepra]] na ostrvu [[Molokai]]. * [[Albert I, kralj Belgijanaca|Kralj Albert I]] (1875-1934) stekao je ime kao ''Kralj-vojnik'' ili ''Kralj-vitez'' tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], gde je sa svojim vojnicima boravio u rovovima na [[IJzer]], dok se vlada povukla u sigurni grad [[Le Havre]]. Zbog toga je počašćen konjičkom statuom u mnogim belgijskim gradovima. === Britanski narodni heroji === * [[Tommy Atkins|Thomas Atkins]], [[Velika Britanija|britanski vojnik]], pao je 1794. u [[Bitka kod Boxtela|bici kod Boxtela]] i poznat po svojoj prizemnoj izjavi: ''It's allright sir, it's all in a days work''. Od tada se britanski vojnici zovu "Tommy". * [[Arthur Wellesley]] (1769 - 1852), vojvoda od [[Wellington]]a, vojskovođa i premijer od 1828. do 1830. * [[Horatio Nelson]] (1758 – 1805), admiral, porazio je [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovu]] flotu u [[Bitka kod Trafalgara|bici kod Trafalgara]]. * [[Ernest Shackleton]] (1874–1922), istraživač, želio je preći [[Južni pol]], ali je zapeo. Proveo je svoj narod kroz teške uslove i vratio se u [[Engleska|Englesku]]. * [[Winston Churchill]] (1874-1965), sa svojom vječnom cigarom, bio je figura britanske nepopustljivosti tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. * [[Andy McNab]] bio je britanski vojnik u britanskoj 'elitnoj' jedinici [[Specijalna vazdušna služba|Specijalne vazdušne službe]] (SAS), a sada je pisac. Ime Andy McNab je pseudonim. ==== Engleski narodni heroji ==== * [[Kralj Arthur|Kralj Artur]] i [[vitezovi Okruglog stola]] , veoma fikcionalizovani. * [[Robin Hood]] (14. vijek), izmišljeni lik, krao od bogatih i dijelio plijen među siromašnima. * [[Rikard I, kralj Engleske|Rikard I]] (1157-1199) duguje svoj nadimak (''Lionheart'' - Lavlje Srce) svom stavu tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]], gde je pobedio [[Salahudin]]a. Posvađao se ne samo s bratom, već i sa [[Francuska|Francuskom]]. Na kraju je ubijen strijelom. ==== Škotski narodni heroji ==== * [[Robert Roy MacGregor]] (1671 - 1734). * [[William Wallace]] (±1270 - 1305) borio se za nezavisnost [[Škotska|Škotske]] protiv engleske vladavine i pogubljen je u [[London]]u. * [[Robert Bruce]] (1274 - 1329) kralj [[Kraljevina Škotska|Škotske]], protjerao je [[Englezi|Engleze]] u [[Bitka kod Bannockburna|bici kod Bannockburna]]. === Grčki narodni heroji === * [[Leonida I|Leonida I od Sparte]] , [[Sparta|spartanski kralj]] koji je poginuo u [[Bitka kod Termopila|bici kod Termopila]] . Zaustavljena je vojska od milion [[Perzija]]naca sa samo 300 ratnika. * [[Ahilej]], lik iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. On je glavni junak [[Trojanski rat|Trojanskog rata]] i glavni lik u [[Homer]]ovoj knjizi [[Ilijada]]. == Galerija == {{Gallery |File:Jeanne d'Arc - Les vies des femmes célèbres.jpg |[[Ivana Orleanska]] prikazana kako [[Jahanje|jaše]] [[konj]]a na ilustraciji iz 1505. Mučenica je narodni heroj [[Francuska|Francuske]].|File:Garibaldi (1866).jpg |[[Giuseppe Garibaldi]], jedan od [[Italija|italijanskih]] "očeva domovine".|File:Portrait of Davy Crockett.jpg |[[Davy Crockett]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] narodni heroj.|File:Grotepier TN.JPG |Statua [[Pier Gerlofs Donia]], [[Frizija|frizijskog]] narodnog heroja. |File:Mustafa Kemal Atatürk.png |[[Mustafa Kemal Atatürk]], [[Turska|turski]] narodni heroj.|File:100 años del natalicio del Santo -i---i- (36184746106) (cropped).jpg |[[El Santo]], narodni heroj [[Meksiko|Meksika]].|Ned Kelly in 1880.png |[[Ned Kelly]], narodni heroj [[Australija|Australije]]. |File:Midnight Ride of Paul Revere by Edward Mason Eggleston.jpg |[[Paul Revere]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] narodni heroj prikazan u svojoj čuvenoj [[Ponoćno jahanje Paula Reverea|Ponoćnom jahanju]].|title= |width=150|Bonnie Parker and Clyde Barrow.jpg|[[Bonnie Parker]] i [[Clyde Barrow]], negdje između 1932. i 1934, poziraju ispred automobila [[Ford]] V8 iz 1932.|Carmine Crocco1.jpg|[[Carmine Crocco]], kontroverzna ličnost za vrijeme [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], izbjegli osuđenik koji je postao najpoznatiji vođa razbojnika u periodu nakon ujedinjenja. Mnogi ga smatraju herojem seljaka južne Italije.|Ilustracija za naslovnico knjige Martin Krpan.jpg|[[Martin Krpan]], izmišljeni lik slovenskog seljaka i krijumčara.|King David, the King of Israel.jpg|[[Kralj David]], drugi kralj [[Kraljevstvo Juda|Kraljevstva Juda]].}} == Također pogledajte == * [[Spisak narodnih heroja]] * [[Kulturni heroj]] ==References== {{Refspisak}} ==Bibliografija== * Seal, Graham. ''[https://catalogue.nla.gov.au/catalog/29134 Encyclopedia of Folk Heroes]''. ABC-CLIO, 2001. * Marianna Oravcová, ''Héros populaires de tous les temps'', Gründ, 1997, <small>([[International Standard Book Number|ISBN]] 978-2700011548)</small>. * Florence Boulerie, ''Le héros populaire, un héros politique?'' , Presses Universitaires de Bordeaux, 2012, <small>([[International Standard Book Number|ISBN]] 9791030005196).</small> [[Kategorija:Narodni heroj]] [[Kategorija:Folklor]] [[Kategorija:Folklorni likovi]] [[Kategorija:Heroji]] [[Kategorija:Mitološki arhetipovi]] 08ryh9684iyvxbuowpgyh1zfvcmqkfk NGC 2033 0 182562 3897796 3722470 2026-06-08T08:59:58Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:NGC_2033_DSS.jpg|NGC_2033_DSS.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Abzeronow|Abzeronow]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:NGC 2033 DSS.jpg|]]. 3897796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 2033 | Slika = | Opis slike = NGC 2033 ([[Sloan Digital Sky Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Zlatna riba (sazviježđe)|Zlatna riba]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|5|34|30,6}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|-69|46|48}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = | Radijalna brzina = | Grupa ili klaster = | Udaljenost = | Tip = [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 0,50 [[Uglovna minuta|u.m.]] | Prividna magnituda = 11,6 (vidljivo) | Površinska svjetlost = | Apsolutna magnituda = | Uglovna pozicija = | Značajnosti = | Imena = {{nowrap|ESO 56-SC157}}{{•}}{{nowrap|in LMC}}<ref name="klima"/><ref name="ned"/> | Karta = Dorado_constellation_map-bs.svg | Tačka_x = 40.2 | Tačka_y = 81.0 }} '''NGC 2033''' (također poznat kao '''ESO 56-SC157''') je [[otvoreno zvjezdano jato]] i nalazi se u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Zlatna riba (sazviježđe)|Zlatna riba]]. Prvo otkriće je napravio [[John Frederick William Herschel]] [[1835]]. godine.<ref name="klima" /><ref name="klima-posmatrači" /><ref name="klima-ref" /> == Najbliži NGC/IC objekti == Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC/IC objekata.{{Ref label|A|a}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="3" style="text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em;" |- ! Ime ! Udaljenost od NGC 2033<br />(uglovnih minuta)<ref name="ned" />{{Ref label|A|a}} ! [[Rektascenzija]] ([[J2000]])<ref name="ned" /> ! [[Deklinacija (astronomija)]] ([[J2000]])<ref name="ned" /> ! [[Morfološka klasifikacija galaksija|Tip]]<ref name="ned" /> |- | [[NGC 2037]] | 0,11 | {{RA|5|34|54,0}} | {{DEC|-69|44|12}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2028]] | 0,25 | {{RA|5|33|48,6}} | {{DEC|-69|57|7}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2036]] | 0,28 | {{RA|5|34|31,5}} | {{DEC|-70|3|52}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2048]] | 0,38 | {{RA|5|35|55,4}} | {{DEC|-69|38|58}} | [[emisijska maglina sa jednom ili više zvijezda]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN+*]]) |- | [[NGC 2043]] | 0,47 | {{RA|5|35|57,3}} | {{DEC|-70|4|28}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2046]] | 0,54 | {{RA|5|35|37,6}} | {{DEC|-70|14|27}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2047]] | 0,54 | {{RA|5|35|53,1}} | {{DEC|-70|11|34}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2050]] | 0,67 | {{RA|5|36|38,9}} | {{DEC|-69|23|1}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- | [[NGC 2052]] | 0,67 | {{RA|5|37|11,1}} | {{DEC|-69|46|27}} | [[emisijska maglina]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|EN]]) |- | [[NGC 2044]] | 0,7 | {{RA|5|36|6,0}} | {{DEC|-69|11|55}} | [[otvoreno zvjezdano jato]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|OCL]]) |- |} == Također pogledajte == * [[Novi opći katalog]] * [[Spisak NGC objekata]] * [[Spisak galaksija]] == Bilješke == * {{Note label|A|a}} Bazirano na [[euklidska udaljenost|euklidsku udaljenost]]. == Reference == <references> <ref name="klima">{{simboli jezika|en|Engleski}}{{simboli jezika|de|Njemački}} {{cite web | author=Entdeckung und Katalogisierung von Nebeln und Sternhaufen | title=Wolfgang Steinicke-ov revizirani NGC i IC katalog | url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm | access-date=11. 4. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130718090152/http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm | archive-date=18. 7. 2013 }}</ref> <ref name="klima-posmatrači">[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/obs_e.htm Spisak posmatrača] na Wolfgang Steinicke-om sajtu.</ref> <ref name="klima-ref">Young, C., Sid. Mess. II, 252 (1883-84).</ref> <ref name="ned">{{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite web | title=NASA/IPAC Extragalactic Database | author=Rezultati za NGC 2033 | url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+2033&img_stamp=yes&extend=no }} </ref> <ref name="seds">{{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC2033 seds.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304101023/http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC2033 |date=4 Mart 2016 }}</ref> </references> == Literatura == * {{simboli jezika|en|Engleski}} {{citation | last = Steinicke | first = Wolfgang | editor-last = Jakiel | editor-first = Richard | publisher = Springer | year=2007 | title = Galaxies and How to Observe Them | isbn = 978-1852337520 }} * {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book | author=R. J. Buta, H. G. Corwin, Jr., S. C. Odewahn | year=2007 | title=The de Vaucouleurs Atlas of Galaxies | url=https://archive.org/details/devaucouleursatl0000buta | publisher=Cambridge University | location=Cambridge | isbn=978-0521820486 }} * {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book | last=Sinnott | first=R. W. | year=1988 | title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters | url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey | publisher=[[Sky Publishing]] | isbn=978-0-933346-51-2 }} == Vanjski linkovi == === NGC 2033 === {{WikiSky}} * {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://aladin.u-strasbg.fr/java/alapre.pl?-c=5+34+30.6+-69+46+48&button=RGB NGC 2033 na Aladin pregledaču]{{Mrtav link}} === NGC katalog === * {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog] * {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC katalog na Messier45.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC |date=23. 9. 2018 }} * {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20180623111454/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt] * {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na NASA sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626095857/https://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |date=26. 6. 2019 }} * {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp NGC na ''The Night Sky Atlas'' sajtu] {{Stub-svemir}} {{Nebo|5|34|30.6|-|69|46|48}} {{NGC25}} [[Kategorija:ESO objekti]] [[Kategorija:NGC objekti]] [[Kategorija:Otvorena zvjezdana jata]] [[Kategorija:Zlatna riba (sazviježđe)]] [[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 1835.]] ewndn8nkyzskjopate8sjdcb8qwti1b Vlatko Hercegović Kosača 0 257203 3897668 3894863 2026-06-07T12:33:01Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime =Vlatko Kosača | Nasljeđivanje =herceg Vojovdstva Sv. Save | Vladavina =22. maj [[1466]] - [[decembar]] [[1481.]] | Prethodnik =[[Stjepan Vukčić Kosača]] | Nasljednik =niko | Slika = | Opis slike = | Krunidba = | Supružnik =''celjska grofica''<br>[[Margareta Marsano]] | Djeca =[[Ivaniš Kosača]] | Otac =[[Stjepan Vukčić Kosača]] | Majka =[[Jelena Balšić]] | Datum rođenja =[[1426]]/[[1427]] | Mjesto rođenja =[[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] | Država rođenja =[[Bosnasko kraljevstvo]] | Datum smrti =prije [[3. mart]]a [[1489.]] | Mjesto smrti =[[Rab]] | Država smrti =[[Mletačka republika]] | Mjesto sahrane = |}} '''Vlatko Hercegović Kosača''' ([[Blagaj]] nakon 1427/1428 – [[Rab]] prije 3. marta 1489) bio je jedan od posljednjih predstavnika porodice Kosača i posljednji herceg od ''Vojvodstva Svetog Save''. ==Biografija== Vlatko je rođen u Blagaju nakon 1425. Roditelji su mu bili [[Stjepan Vukčić Kosača]] i zetska princeza [[Jelena Balšić]]. Brat hercega Vlatka je bio herceg [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav]], a sestra pretposljednja bosanska kraljica [[Katarina Kosača]]. Spominje se prvi put 30. oktobra 1435. kad su Dubrovčani primili njega, njegova oca i brata mu Vladislava za svoju''vlastelu i vijećnike''. Također hercega Vlatka 1440. spominje [[Jelena Lazarević]], udovica vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja]]. Već 1455. oženio se sinovicom Ulirha II Celjskog. Ime Vlatkove supruge je nepoznato. Herceg Vlatko je bio pristalica svog oca hercega Stjepana. Herceg Vlatko je 17. novembra [[1461]]. predvodio očevo izaslanstvo u [[Jajce|Jajcu]] za vrijeme krunidbe kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana]]. Od ljeta 1463. sudjelovao je u borbama protiv Osmanlija, kojima je u julu uzeo [[Ključ]] kraj Gacka, u augustu ih pobijedio u istočnom dijelu Kosačinih zemalja, u nastavku ratovanja prešao u zemlju Pavlovića, gdje je osvojio šest gradova, u decembru potukao osmansku vojsku i zarobio oko 3000 ljudi. Također herceg je tokom jeseni 1463. oslobađao područja Jablanice i Konjica, herceg je osvojio krajeve sve do Jajca. Zaslužan Vlatko za oslobođenje južnog dijela Bosanskog kraljevstva nije dobio tiulu kralja Bosne već hrvatsko-ugarski velikaš Emerik Zapolja.<ref>Hrvatski biografski leksikon-Kosače</ref> Nakon očeve smrti 22. maja 1466. naslijedio je očeve posjede. Nakon očeve smrti Vlatko je bio u teškom položaju kao prvo bio je u izuztno lošim odnosima s bratom Vladislavom, a i poteškoće su mu pridavali [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Vlatkovići]], koji su vladali područjem doline rijeka [[Trebižat]] i ušća Neretve. Zatim Mlečani su mu htiulu tek priznali u septembru 1466. Herceg Vlatko se potpisivao ''Božjom milošću herceg Svetog Save i većeg''. Godine 1467. Vlatkova teritorija je obuhvatala [[Imotski]], nešto poslije i Visuću te u polovini 1468. Ljubomir (ili [[Ljubinje]]) i [[Rudine]] (Turci su držali [[Popovo]]), a potkraj 1468. sjevernu granicu njegovih zemalja činila je planina [[Trusina]] istočno od [[Blagaj]]a te gradovi Ostrvo i Rupni dol istočno od Gacka. Već 1468. herceg Vlatko je izgubio Ključ kod Gacka jednu od prijestolnica Kosača. Hercegu Vlatko u borbama protiv jakih Osmanlija niko nije pomagao tako da je teret radovanja morao nositi sam, pa je već 1470. potpisao primirje sa Osmanskim Carstvom. Nakon pomirenja sa Osmanlijama hereceg se pomirio sa Vlatkovićima, a Osmanslije su herecgu povratile [[Trebinje]] i [[Popovo]]. Krajem okotbra 1471. herceg Vlatko se sukobio sasa Dubrovčanima oko otoka Posrednice na ušću Neretve. Već u septemrbu Osmanlije su Vlatku oduzeli Trebinje i Popovo. Videći da se ne može pouzati u Osmanlije herecg je tražio saveznika u jednoj od kršćanskih zemalja. Tako se 1474. rastao od celjske gorfice i oženio se [[Margareta Marsano|Margaritom Marzano]], unukom aragonskom kralja Alfnosa V Velikodušnog s kojim je herceg Stjepan imao dobre odnose. Naime Leonora je bila vanbraćna kći kralja Alfonsa. Oko 1455. Leonora se udala za Marijana Marzana s kojim je imala Margaretu. Vjerovatno u ljeto 1476. razišao se sa zetom Ivanom Crnojevićem (1469. za njega je udao sestru Maru) i u neprijateljskim odnosima ostao do marta 1478, što je platio gubitkom nekih mjesta (spasio bijegom u [[Novi]]). Stoga je nastojao poboljšati odnose s Osmanlijama tako što je 1477. poslao je poslanstvo sultanu, a njegove napore je podržavao je na Porti brat [[Ahmed]]. Te godine branio je s bratom Makarsku od Osmanlijakad se početkom 1479. s Ugarima Vladislav pomirio, predao ju je, pretpostavlja se, s ostatkom Krajine Matiji Korvinu. Iskoristio je promjenu na Osmanskom prijestolju te u proljeće 1481. provalio u Bosnu na poziv tamošnjega stanovništva, ali je u julu bio potučen pa se morao vratiti u Novi, gdje je bilo smješteno 400 ugarskih vojnika koje mu je u pomoć poslao [[Matija Korvin]]. Najposlije je Osmanska vojska opsjela u novembru 1481. [[Herceg Novi]]. Vlatku su pomoć uputili napuljski kralj (koji je bio Vladislavov šurjak) (dvije galije i lađu natovarenu namirnicama) i Matija Korvin (1000 vojnika), a potajno su pomogli i Dubrovčani. U očekivanju pomoći Vlatko je nenadano odustao od obrane i između 7. i 13. decembra predao se Osmanlijama te s pratnjom preko dubrovačkoga područja otišao, na područje bivših Kosačinih zemalja. Nakon njegova odlaska grad je zauzet 27. ili 28. januara 1482. Njegovim padom Turci nisu ovladali svim Kosačinim zemljama ([[Makarska]] i [[Koš]] pali su 1490-ih). Nakon predaje Vlatko je dobio na uživanje skromno područje i na njem se zadržao do kraja 1486. Tada se s obitelji preselio na [[Rab (otok)]] i stavio pod mletačku zaštitu. Ondje je uživao gostoprimstvo plemićke porodice Crnota.<ref>Mustafa Imamović, ''Historija Bošnjaka''</ref> == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20160305032149/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=1&action=view&id=3327 ==Reference== {{Refspisak}} {{Bosanski vladari i velikaši}} [[Kategorija:Kosače]] 4dk6wbzbvigu6m8wcigj00sxsz5ncie Atalanta BC 0 261971 3897810 3809947 2026-06-08T11:04:46Z Makenzis 98619 3897810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #2B4F81 |Ime kluba = '''Atalanta''' |Puno ime = Atalanta Bergamasca Calcio |Grb = AtalantaBC.svg.png |Nadimak = ''La Dea'' |Datum osnivanja = [[1907.]] |Lokacija = [[Bergamo]]<br/>[[Lombardija]]<br/>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#2B4F81}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] |Konfederacija = |Liga = [[Serie A]] |Stadion = [[Stadio Atleti Azzurri d'Italia|Azzurri d'Italia]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/atletiazzurri/ |title=Stadio Atleti Azzurri d'Italia |work=stadiumguide.com|access-date= 8. 9. 2018}}</ref> |Kapacitet = 21.300 |Predsjednik kluba = |Menadžer = |Adresa = |Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto |Prethodna sezona = 2025/26. |Webstranica = [http://www.atalanta.it/ atalanta.it] |Trenutna sezona = |uzorak_t1=_atalanta1213h |tijelo1= |lijeva ruka1= 000000 |desna ruka1= 000000 |uzorak_š1=_inter1011h |šorc1=000000 |uzorak_č1= |čarape1=000000 |uzorak_t2=_atalanta1213a |tijelo2=_FFFFFF |uzorak_lr2= |lijeva_ruka2=FFFFFF |uzorak_dr2= |desna_ruka2=FFFFFF |uzorak_š2= _manutd1011h |šorc2= FFFFFF |uzorak_č2= |čarape2= FFFFFF |}} '''Atalanta Bergamasca Calcio''' ili samo '''Atalanta''', je profesionalni italijanski nogometni klub iz [[Bergamo|Bergama]] u pokrajini [[Lombardija]]. Takmiči se u [[Serie A]], najvišem rangu italijanskog nogometa. ==Historija== Klub je osnovan 1907. godine. U Bergamu je nogometni klub postojao još od 1904. godine, a osnovali su ga bogati švicarski imigranti. Zvao se ''FC Bergamo''. Rivalski klub ''Atalanta'' je nastao udruživanjem više sportskih društava u gradu. Ime je dobio po sportistkinji iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]. [[FIGC]] nije bio impresioniran novim klubom i nije zvanično priznao Atalantu do 1914. Trenutni klub je nastao kao rezultat spajanja ''Atalante'' i tima ''Bergamasca''. Prvi klub je imao crno-bijele boje, dok je drugi nosio plavo-bijele dresove, a konačno spajanje desilo se 1924. i nastao je klub pod imenom ''Atalanta Bergamasca di Ginnastica e Scherma''. 1928. godine se klub preselio na mjesto na kojem se nalazi trenutno. Atalanta se ligi priključila 1929. godine. Prvi put su ušli u Serie A 1937. godine, ali su odmah izbačeni. Vratili su se 1940. i ostali u Serie A do 1959. godine, da bi nakon toga jednu godinu proveli u [[Serie B]]. Poslije toga su se takmičili deset godina u najjačem takmičenju. 1973. su ispali u Serie B, te su se selili između takmičenja duži period. Najveći uspjeh u ligi im je peta pozicija 1948. godine, a 1981. su ispali skroz do Serie C1. Poslije toga su se brzo vratili u Serie A uz ispadanje 1987, 1994, 1998, 2003, 2005. i 2010. godine. Nakon promjene vlasništva 2011. godine su se vratili u Serie A u kojoj se takmiče i danas. Što se tiče titula, tim je osvojio malo, jedini pehar je onaj koji su dobili osvajanjem nacionalnog kupa 1963. godine. U Europi, uspjeli su doći do polufinala Kupa pobjednika kupova 1987. godine, a 1991. su u četvrtfinalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] eliminisani od lokalnog rivala [[Inter]]a koji je kasnije pobjedio [[AS Roma|Romu]] i osvojio to takmičenje. Tokom godina, Atalanta je zaradila reputaciju tima koji proizvodi igrače za druge timove, zbog njihove poznate politike sa mladim igračima koja im je omogućila da u njihovim redovima nastanu mnogi igrači koji su karijere nastavili u većim timovima. Imena kao što su [[Cristiano Doni]], [[Andrea Consigli]], [[Massimo Donati]], [[Fabrizio Ferron]], [[Sergio Floccari]], [[Maurizio Ganz]], [[Filippo Inzaghi]], [[Paolo Montero]], [[Sergio Porrini]], [[Alessio Tacchinardi]] i [[Christian Vieri]] samo su neka od njih. == Uspjesi == *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1927/28, 1939/40, 1958/59, 1983/84, 2005/06, 2010/11. *'''[[Serie C1]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1981/82. *'''[[Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1962/63. *'''[[UEFA Evropska liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 2023/24. ==Predsjednici== <div style="font-size:100%"> {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Godine |- |align=left|Enrico Luchsinger |align=left|1920–21 |- |align=left|Antonio Gambirasi |align=left|1926–28 |- |align=left|Pietro Capoferri |align=left|1928–30 |- |align=left|Antonio Pesenti |align=left|1930–32 |- |align=left|Emilio Santi |align=left|1932–35 |- |align=left|Lamberto Sala |align=left|1935–38 |- |align=left|Nardo Bertoncini |align=left|1938–44 |- |align=left|Guerino Oprandi |align=left|1944–45 |- |align=left|Daniele Turani |align=left|1945–64 |- |align=left|Attilio Vicentini |align=left|1964–69 |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Godine |- |align=left|Mino Baracchi |align=left|1969–70 |- |align=left|Achille Bortolotti |align=left|1970–74 |- |align=left|Enzo Sensi |align=left|1974–75 |- |align=left|Achille Bortolotti |align=left|1975–80 |- |align=left|Cesare Bortolotti |align=left|1980–90 |- |align=left|Achille Bortolotti |align=left|1990 |- |align=left|Antonio Percassi |align=left|1990–94 |- |align=left|Ivan Ruggeri |align=left|1994–08 |- |align=left|Alessandro Ruggeri |align=left|2008–10 |- |align=left|Antonio Percassi |align=left|2010– |- |} |} ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Zlatan Muslimović]] ''(2007-2008)'' ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Atalanta B.C.}} * {{službeni sajt|atalanta.it}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52816/profile/index.html Atalanta BC] na UEFA.com {{Serie A}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} [[Kategorija:Atalanta BC|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1907.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] kk8pnyidnzdad6670pmlsr9s4jlu2qz Bologna FC 1909 0 262025 3897807 3833818 2026-06-08T10:31:46Z Makenzis 98619 3897807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''Bologna''' | Puno ime = Bologna FC 1909 SpA | Grb = Bologna F.C. 1909 logo.svg | Nadimak = ''Rossoblù'' | Osnovan = [[1909.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Bologna]]<br>[[Emilia-Romagna]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|blue}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadio Renato Dall'Ara|Renato Dall'Ara]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/renatodallara/ |title=Stadio Renato Dall'Ara |work=stadiumguide.com|access-date= 9. 9. 2018}}</ref> | Kapacitet = 38.279 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 8. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [https://www.bolognafc.it/ bolognafc.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _bologna1718H | uzorak_t1 = _bologna1718H | uzorak_dr1 = _bologna1718H | uzorak_š1 = _bologna1718H | uzorak_č1 = _bologna1718H | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = _bologna1718A | uzorak_t2 = _bologna1718A | uzorak_dr2 = _bologna1718A | uzorak_š2 = _bologna1718A | uzorak_č2 = _bologna1718A | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = }} '''Bologna FC 1909''', popularno zvani '''Bologna''', [[italija]]nski je nogometni klub iz [[Bologna|Bologne]], u pokrajini [[Emilia-Romagna]], koji je nastao 1909. Imaju nadimak "crveno-plavi" zbog klupskih boja na dresovima, koji su tradicionalno prugasti. Te boje su i zvanične boje grada. Klub je osvojio ''[[scudetto]]'' sedam puta i na vječnoj listi najuspješnijih klubova po tom parametru na šestom je mjestu. == Historija == Za osnivanje kluba najzaslužniji je Emilio Arnstein, Austrijanac koji se zainteresovao za nogomet na univerzitetima u [[Beč]]u i [[Prag]]u. Zajedno s bratom osnovao je još jedan klub u [[Austrija|Austriji]] zvan ''Black Star''. ''Bologna Football Club'' je osnovan 3. oktobra 1909. godine u gradu na sjeveru Italije, Bologni. Nakon osnivanja, ''Carlo Sandoni'' je bio klupski sponzor i menadžer, švicarac ''Louis Rauch'' je postao predsjednik, ''Guido Della Valle'' potpredsjednik, E''nrico Penaglia'' sekretar, ''Sergio Lapronti'' blagajnik, dok su ''Emilio Arnstein'' i ''Leone Vincenzi'' bili članovi uprave. Bologna je 20. marta 1910. odigrala svoju prvu utakmicu protiv ''Virtusa'' koji je nosio bijele dresove. Bologna je bila bolja sa 9-1. Prvu ekipu su činili: ''Koch'', ''Chiara'', ''Pessarelli'', ''Bragaglia'', ''Guido Della Valle'', ''Nanni'', ''Donati'', ''Rauch'', ''Bernabeu'', ''Mezzano'' i ''Gradi''. Prvu sezonu su proveli u regionalnoj ligi, i odmah su obezbjedili prolazak u veći rang takmičenja. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bologna je bilježila značajnije uspjehe. Prvo su dospjeli u polufinale šampionata Sjeverne Italije 1920., iduće sezone su poraženi u finalu od Pro Vercellija. Iduće sezone u finalu je bila bolja Genoa. Tokom sezone 1924/25. su prvi put postali šampioni pobjedivši [[Genoa CFC|Genovu]] u zanimljivim finalnim utakmicama koje su dovele i do problema među navijačima. Nekoliko sezona kasnije, tačnije 1929. godine, Bologna je postala šampion Italije drugi put, ujedno i posljednji put u tom formatu jer je Serie A formirana nakon te sezone. Bologna je osvojila Scudetto još četiri puta prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i to 1936, 1937, 1939. i 1941. Nakon rata klub je bio nešto manje uspješan. Tokom 1950-ih i 1960-ih klub je obično završavao između četvrte i šeste pozicije u ligi dok nisu osvojili titulu 1964. Do danas je to njihovo posljednje prvenstvo koje su osvojili, što u konačnom zbiru čini sedam titula. Također su osvojili tri [[Italijanski kup|Italijanska kupa]]. Nakon sezone 1981/82. klub bilježi teške trenutke, prvo su ispali iz Serie A, pa sve do Serie C1. Vratili su se u Serie A 1988. nakon četiri godine u Serie B. U prvoj polovini 1990-ih su opet imali problema te su ispadali u niže rangove takmičenja. Krajem 1990-ih su osjetili i slast uspjeha u [[Evropa|Evropi]], osvojivši [[Intertoto kup|UEFA Intertoto Kup]]. U Serie A su bili do 2004., a nakon četiri godine u Serie B vratili su se nazad gdje se nalaze i danas. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7):''' 1924/25, 1928/29, 1935/36, 1936/37, 1938/39, 1940/41, 1963/64. *'''[[Italijanski kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1969/70, 1973/74, 2024/25. *'''[[Mitropa kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3):''' 1932, 1934, 1961. *'''[[UEFA Intertoto kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1998. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bologna FC}} * {{službeni sajt|https://www.bolognafc.it}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52969/profile/index.html Bologna FC] na ''UEFA.com'' {{Serie A}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} [[Kategorija:Bologna FC 1909|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1909.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji]] [[Kategorija:Sport u Bologni]] 67t06qm8h792lqz1mh1rldtweabw9yt Ibrahim Tepić 0 263111 3897684 3894895 2026-06-07T12:36:14Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3897684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ibrahim Tepić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1947|8|3}} | mjesto_rođenja = Srebrenica, FNRJ | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|11|4|1947|8|3}} | mjesto_smrti = Sarajevo | nacionalnost = Bošnjak | druga_imena = | zanimanje = historičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ibrahim Tepić''', [[historičar]], ([[1947]]-[[1997]]). Osnovnu i srednju školu završio je u [[Srebrenica|Srebrenici]], a studij historije na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[1971]]. Postdiplomski studij završio je na grupi za historiju Filozofskog fakulteta u [[Beograd]]u [[1979]] odbranivši magistarsku tezu pod naslovom "Trgovina BiH od 1856. do 1875. godine". Doktorsku disertaciju pod naslovom "Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima od 1856. do 1878. godine" odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1986]]. Od 1971. radi na Odsjeku za historiju u Sarajevu kao [[asistent]], od [[1986]]. kao [[docent]], od [[1990]]. kao [[vanredni profesor]] a od [[1996]]. kao [[redovni profesor]]. U periodu [[1988]]-[[1992]]. Ibrahim Tepić je bio šef Odsjeka za historiju, predsjednik [[Društvo istoričara Bosne i Hercegovine|Društva istoričara Bosne i Hercegovine]] i sekretar redakcije [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine|Godišnjaka Društva istoričara Bosne i Hercegovine]]. Bio je [[dekan]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu u periodu [[1994]]-[[1997]]. Naučno djelo prof. dr. Ibrahima Tepića obuhvata preko 40 bibliografskih jedinica, od kojih je najznačajnije djelo "BiH u ruskim izvorima 1856-1878. godine". Na osnovu izvorne arhivske građe u ovoj monografiji Ibrahim Tepić obrađuje izvještaje ruskih konzula u Sarajevu, Mostaru i Dubrovniku koji sadrže podatke o položaju Bosne i Hercegovine u okviru Osmanskog Carstva, organizaciju osmanske vlasti i njeno funkcionisanje, poreski sistem, finansije, privredu, vojsku i policiju kao i prisustvo Rusije u kulturnom i prosvjetnom životu Bosne i Hercegovine. Zajedno sa kolegom [[Zijad Šehić|Zijadom Šehićem]] istraživao je građu za historijski atlas [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali okončanje ovog projekta nažalost nije dočekao. Atlas je objavljen [[2002]]. pod nazivom "Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama". == Posebna izdanja == * Босна и Херцеговина у руским изворима (1856-1878), Веселин Маслеша, Сарајево, 1988, стр. 586. * Povijesni atlas Bosne i Hercegovine – Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo, 2002. (koautor Zijad Šehić) * Historischer Atlas Bosnien und Herzegowina – Bosnien und Herzegowina auf geographischen und historischen Karten, Sejtarija, Sarajevo, 2007. (koautor Zijad Šehić) * Historical Atlas of Bosnia and Herzegovina – Bosnia and Herzegovina on geographical and historical maps, Sejtarija, Sarajevo, 2007. (koautor Zijad Šehić) * Historija za 7. razred osnovne škole (1. izdanje), R BiH, Ministarstvo obrazovanja nauke i kulture, Sarajevo 1994, str. 144, lat. (Drugo izdanje, Sarajevo 1996) * Historija za III razred gimnazije, (1. izdanje), R BiH, Ministarstvo obrazovanja nauke i kulture, Sarajevo 1994, str. 176, lat. (Drugo izdanje, Sarajevo 1996) == Članci i rasprave == * Trgovina Despića u prvoj polovine XIX vijeka, Godišnjak društva istoričara BiH, 20, (1972-1973), Sarajevo 1974, 65-100. * Изградња саобраћајница у Босни и Херцеговини од средине XИX вијека до аустроугарске окупације, Прилози Института за историју, (XVII) 18, Сарајево 1981, 45-71. * О присуству руске књиге у Босни и Херцеговини 50-тих и 60-тих година XIX вијека и отварању вилајетске штампарије, Преглед 71/4, Сарајево 1981, 481-498. * Osnovna dostignuća i problemi istoriografije u izučavanju istorije Bosne i Hercegovine od sredine XIX vijeka do austrougarske okupacije 1878.Savjetovanje o istoriografiji Bosne i Hercegovine (1945-1982), Posebna izdanja ANU BiH, 65, Sarajevo 1983, 55-65. * Прилог за биографију Ристе Јеића, Годишњак друштва историчара Босне и Херцеговине, 36, (1985), Сарајево 1985, 119-139. * Osmanska vojska i policija u bosanskom vilajetu od 50-tih do 70-tih godina XIX vijeka, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 37, (1986), Sarajevo 1986, 91-116. * Školovanje đaka i studenata iz Bosne i Hercegovine u Rusiji od 50.-tih i 70.-tih godina XIX vijekaPrilozi Instituta za istoriju (XXI) 22, Sarajevo 1986, 245-248. * Покрети сељака у Босанској крајини и Посавини крајем шесте и почетком седме деценије XIX вијека у свјетлу руске грађе, Историјски зборник, (VII) 7, Бања Лука 1986, 63-102. * Fojnica u XIX vijeku, "Fojnica kroz vijekove", Fojnica-Sarajevo 1987, 93-121. * Školstvo u Bosni i Hercegovini prema izvještajima ruskih konzulata u Sarajevu i Mostaru 50-ih do 70-ih godina XIX vijeka, Radio Sarajevo, Treći program, XV/57-58, Sarajevo 1987, 365-387. * Upoređivanje vrijednosti podataka iz ruske arhivske građe i podataka iz javne publicistike za istoriju Bosne i Hercegovine od 1850. do 1875. godine, Međunarodni naučni skup, Problemi istorije Bosne i Hercegovine 1850-1875, Posebna izdanja ANU BiH, Knjiga LXXXIV, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 20, Sarajevo 1987, 131-144. * Успостављање аустроугарске окупационе власти у Босни и Херцеговини у извјештајима руског конзулата у Сарајеву (1879-1880), Прилози Института за историју (XXIII), 24, Сарајево 1988, 107-130. * Sarajevo, "Sette citta jugo-slave tra Medioevo e Ottocento ("Sedam jugoslovenskih gradova između srednjeg vijeka i XIX stoljeća"), (a cura Sergio Anselmi), Quaderni monografici di "Proposte e ricerche" n. 9, Ancona 1991, 78-100, talijasnki + bosanski. * Položaj Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu u vrijeme provođenja tanzimatskih reformi, "Istina o Bosni i Hercegovini. Činjenice iz istorije BiH", Sarajevo 1991, 43-50, lat. * Državnopravni i politički položaj BiH za vrijeme austrougarske vladavine 1878-1914, "Istina o Bosni i Hercegovini. Činjenice iz istorije BiH", Sarajevo 1991, 51-60. * Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do austrougarske okupacije 1878. godine, "Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata", Sarajevo 1994, 131-172. * Neum, Sutorina i bosansko primorje poslije 1463. godine, "Neum i bosansko primorje", Vojna biblioteka 2, Sarajevo 1994, 19-27. * O finansijskom položaju Bosne i Hercegovine u sastavu Osmanskog Carstva od 50-tih do 70-tih godina XIX stoljeća u svjetlu ruskih izvora, Prilozi Instituta za istoriju, 37, Sarajevo 2008, 11-29. == Prikazi i osvrti == * Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, XIX godina, 1970-1971, Sarajevo 1972, str. 342, Prilozi Instituta za istoriju (IX/I) 9/1, Sarajevo 1973, 449-452. * Dr. Dževad Juzbašić: Jezičko pitanje u austrougarskoj politici u Bosni i Hercegovini pred prvi svjetski rat, Svjetlost, Sarajevo 1973, str. 129, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 20, (1972-1973), Sarajevo 1974, -278. * "Zarubježnije Slavjane i Rossija" Dokumenti Arhiva M. F. Rajevsovo 40-80. godi XIX vjeka, "Nauka", Moskva 1975, str. 575, Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine XVI-XVII (1976-1977), Sarajevo 1976-1977, 267-271. * Бранислав Беговић, Развојни пут шумске привреде у БиХ у периоду аустроугарске управе (1878-1918) са посебним освртом на експлоатацију шума и индустријску прераду дрвета, Академија наука и умјетности БиХ, Дјела, Књига LIX, Одјељење друштвених наукакњ. 31, Сарајево, 1978-1979, XVIII-XIX, 409-414. * Dr. Ahmed Hadžirović: Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini 1918-1941, "Rad" Beograd 1978, 499, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 28-30, (1977-1979), Sarajevo 1979, 321-323. * Naučni skup "Stvaranje jugoslovenske države 1918", Ilok, 17-19. maja 1979, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, 330-331. * Уједињена омладина српска и њено доба 1860-1875. Грађа из совјетских архива, Матица Српска, Нови Сад 1977, стр. 399, Прилози Института за историју, (XV) 16, Сарајево 1979, 291-294. * Diskusija, Naučni skup "Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine", Posebna izdanja ANU BiH 93, Sarajevo 1979, 418-421. * Zbirka Mihaila D. Hmirova o jugoslovenskim zemljama u XIX vijeku, Prilozi Instituta za istoriju (XVI), 17, Sarajevo 1980, 239-249. * Первое сербское восстание 1804-1813. гг. и Россија, Книга перваја 1804-1807, Издатељство "Наука" Москва 1980, 480 стр. Прилози Института за историју (XVII), 18, Сарајево 1981, 327-332. * Мидхат Шамић, Француски путници у Босни и Херцеговини у XIX стољећу (1836-1878) и њихови утисци о њој, Веселин Маслеша, Сарајево 1981, 330 стр, Прилози Института за историју (XVII), 18, Сарајево 1981, 332-335. * Драгутин Павличевић: Народни покрет 1883. у Хрватској, Свеучилишна Наклада "Либер", Загреб 1980, 234, стр, Преглед 71/9-10, Сарајево 1981, 1213-1217. * XX. redovna skupština Društva istoričara Bosne i Hercegovine, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine 31-33, (1982), Sarajevo 1982, 281-286, lat. * XXI. skupština Društva istoričara Bosne i Hercegovine, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine 31-33, (1982), Sarajevo 1982, 297- 301. * Šarl Irijart, Bosna i Hercegovina - putopis iz vremena ustanka 1875-1876, Veselin Masleša, Sarajevo 1981, Prilozi Instituta za istoriju (XVIII), 19, Sarajevo 1982, 325-328. * Sovetskoe slavjanovedenie, Institut slavjanovedenija i balkanistiki Akademija nauka i umjetnosti SSSR, 1-6, Moskva 1981, Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine, 34, (1983), Sarajevo 1983, 157-159. * Д. Ф. Поплико, Васа Пелагић и Россија. Из истории сербској ревољуционној мисли, Академија наука и умјетности Савеза совјетских социјалистичких република СССР, Институт славјановеденија и балканистики, Издатељство "Наука" Москва 1983, стр. 255, Годишњак друштва историчара Босне и Херцеговине 35, (1984), Сарајево 1984, 149-152. * Историческаја наука на московском университете 1934-1984, Издатељство Московского университета, Москва 1984, стр. 332, Годишњак друштва историчара Босне и Херцеговине 35, (1984), Сарајево 1984, 165-167. * Томислав Краљачић, Калајев режим у Босни и Херцеговини (1882-1902), изд. Веселин Маслеша, Сарајево 1987, 567. стр. Историјски зборник 9, Бања Лука 1988, 205-207. == Literatura == * [[Vesna Mušeta-Aščerić]], Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-1997), Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Kjniga XIV/1 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Sarajevo 2010, 13-15. * [[Zijad Šehić]], Bibliografija radova Prof. dr. Ibrahima Tepića, Prilozi Instituta za istoriju 28, Sarajevo, 1999, 293-296. * A. M, Nagrada [[Veselin Masleša]] za nauku (Dr Ibrahim Tepić), Oslobođenje 47/15032, Sarajevo 25.04. 1990, 11. * [[Esad Duraković]], Prof. dr. Ibrahim Tepić, Oslobođenje 54/17777, Sarajevo 28.11. 1997, 17. * Esad Duraković, Prof. dr. Ibrahim Tepić, Ljiljan VI/255, Sarajevo 1997, 45. * [[Iljas Hadžibegović]], Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-1997), Naša škola XLIV/3, Sarajevo 1998, 3-5. * Iljas Hadžibegović, Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947.-1997), Prilozi Instituta za istoriju 28, Sarajevo 1999, 309-311. * [[Amina Šiljak-Jasenković]], Borac za bosansku i bošnjačku duhovnost (Povodom smrti prof. dr. Ibrahima Tepića dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu), Preporod XXVII/626, Sarajevo 1997, 28. * [[Angelina Šimić]], Uzor istrajnosti i dostojanstva, Oslobođenje 54/17777, Sarajevo 28.11. 1997, 17. * [[Šaban Zahirović]], Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-2997), Hercegovina 10, Mostar 1998, 278. * ... Dr. Ibrahim Tepić, Svijet 56, Sarajevo 1997, 38. * ... Odlazak uvaženog historičara (Komemoracija povodom smrti dr. Ibrahima Tepića), Dnevni avaz III/725, Sarajevo 28.11. 1997, 14. {{DEFAULTSORT:Tepić, Ibrahim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]] [[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] e1kati0l8w1jwudd9lrvixedrvhac4e Hrvatsko-osmanski ratovi 0 354553 3897639 3894815 2026-06-07T12:27:22Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3897639 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rijeka014.jpg|mini|220px|[[Bitka kod Klisa 1537.]] g. jedna je od mnogobrojnih bitaka između Hrvata i Osmanlija tokom [[Stogodišnji hrvatsko–osmanlijski rat|Stogodišnjeg hrvatsko–osmanlijskog rata]]]] [[Datoteka:Miklós and Péter Zrínyi, burning of the bridge at Eszék.jpg|mini|220px|Hrvatske jedinice pod komandom [[Nikola Zrinski|Nikole Zrinskog]] spalile su 1664. g. veliki osmanlijski most na [[Drava|Dravi]] kod [[Osijek]]a u [[Habsburško–osmanlijski rat 1663–1664|Habsburško–osmanlijskom ratu 1663–1664.]]]] '''Hrvatsko-osmanlijski ratovi''' je naziv za niz oružanih sukoba između [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskog kraljevstva]] (u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalnoj uniji sa Ugarskom]], a od 1527. u sklopu [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]]) i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dijelovi hrvatske feudalne vojske, odnosno pojedine njene jedinice, učestvovale su u bitkama protiv Osmanlija još u 14. vijeku, kada su se, naprimjer, čete bana [[Ivaniš Horvat|Ivaniša Horvata]] (prema nekim historičarima [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]]) borile u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bitki]] 1389. na lijevom krilu hrišćanske vojske kojim je komandovao bosanski vojvoda [[Vlatko Vuković Kosača]], ili u [[Bitka kod Nikopolja|bitki kod Nikopolja]] 1396. pod zastavom hrvatsko-ugarskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]]. To se nastavilo i u 15. vijeku, naročito u velikim bitkama kao što su [[bitka kod Varne]] (1444), [[opsada Beograda (1456)]] i druge. Nakon pada [[Historija srednjovjekovne Bosne|Bosanskog kraljevstva]] 1463. Hrvatska se našla direktno pod udarom moćne osmanlijske sile, kojoj su naročito nakon katastrofalnog poraza Hrvata u [[Bitka na Krbavskom polju|Krbavskoj bitki]] 1493. bili olakšani prodori prema Zapadu. Od tada pa sve do 19. vijeka bilo je niz perioda u kojima su Hrvati i Osmanlije intenzivno međusobno ratovali, a između su bila razdoblja relativnog mira s povremenim vojnim aktivnostima, kao što su, naprimjer, izolirani turski pljačkaški prodori na teritoriju Habsburške monarhije, kada je dolazilo do okršaja sa hrvatskim, ugarskim i austrijskim trupama. U tom viševjekovnom prisustvu Osmanskog Carstva na teritoriji srednjevjekovne hrvatske, kao i [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanske države]], hrvatske vojne jedinice vodile su sljedeće ratove protiv Osmanlija (ili su sa znatnim vojnim snagama učestvovale u njima), i to pretežno na tlu Hrvatskog kraljevstva, ali i u susjednim zemljama u sastavu Habsburške monarhije: * [[Stogodišnji hrvatsko–osmanlijski rat]] ([[1493.]]–[[1593.]]), koji započinje katastrofalnim porazom hrvatske feudalne vojske na [[Bitka na Krbavskom polju|Krbavskom polju]], a završava porazom Osmanlija pod [[Bitka kod Siska|Siskom]], čime je prekinuto njihovo osvajanje hrvatske teritorije * [[Dugi osmanlijski rat]] ([[1593.]]–[[1606.]]), završen [[Žitvanski mir|Žitvanskim mirom]] * [[Habsburško–osmanlijski rat 1663–1664]], završen [[Vašvarski mir|Vašvarskim mirom]] * [[Veliki osmanlijski rat]] ([[1683.]]–[[1699.]]), završen [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]] * [[Habsburško–osmanlijski rat 1716–1718]], završen [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] * [[Habsburško–osmanlijski rat 1737–1739]], završen [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] * [[Dubički rat 1788–1791]], završen [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] * [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.]] == Također pogledajte == * [[Hrvatska vojna historija]] * [[Osmansko Carstvo na Balkanu]] * [[Opsada Novog Zrina]] == Izvori == *Milan Kruhek: Granice Hrvatskog Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima, Povijesni prilozi 10/1991, str.37-79 *Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526. == Vanjski linkovi == * [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=47121 Odbrana Hrvatskog kraljevstva tokom Hrvatsko-turskih ratova]{{Mrtav link}} * [http://www.researchgate.net/publication/27197468_Hrvatsko_plemstvo_u_borbi_protiv_Osmanlija._Primjer_obitelji_Berislavia_Grabarskih_iz_Slavonije Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanija] * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4696 Hrvatsko-osmanlijski ratovi kao dio ratova Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva] * [http://www.historiografija.hr/hz/1989/HZ_42_5_ANTOLJAK.pdf Učestvovanje hrvatskih četa u Kosovskoj bitki 1389. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141130004410/http://www.historiografija.hr/hz/1989/HZ_42_5_ANTOLJAK.pdf |date=30. 11. 2014 }} * [http://www.cpi.hr/download/links/hr/7231.pdf Habsburški fortifikacioni sistem na jugoistoku Evrope u 17. i 18. vijeku]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.slideshare.net/Svijet/osloboenje-od-osmanlijske-vlasti Oslobođenje Hrvatske od osmanlijske vlasti] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]] [[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Vojna historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Osmanskog Carstva]] 9s2n3ed0yjgmnkefcjscban1c9yfh5e Vaduz 0 358219 3897748 3856245 2026-06-07T19:04:27Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[File:LIE Vaduz COA.svg]] → [[File:LIE Vaduz COA HistLex.svg]] → File replacement: update to new version ([[c:c:GR]]) 3897748 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Vaduz | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Vaduz1.png | opis_slike = Prikaz Vaduz | zastava = Flag of Vaduz Liechtenstein-1.svg | simbol = LIE Vaduz COA HistLex.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Lihtenštajn | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 455 | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =W | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 17.3 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 5.342| stanovništvo_datum =2009 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC+01:00]] | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = 9490 | pozivni broj = 7001 | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Karte Gemeinde Vaduz.png | karta_lokacija = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://www.vaduz.li www.vaduz.li] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Vaduz''' je [[Glavni grad|glavni]] grad [[Lihtenštajn]]a. Grad je sjedište federalnog [[parlament]]a. U gradu živi nešto više od 5,000 stanovnika, a prostire se na 17,3 kvadratna kilometra.<ref>* http://www.web-calendar.org/en/world/europe/liechtenstein/vaduz--11</ref> Ime Vaduz je ili romanskog porijekla, od [[latinski|latinskog]] akvadukt (avadutg), ili potiče od [[njemački|njemačkog]] dijalektskog termina Valdutsch (dolina njemaca). == Položaj == Vaduz se nalazi u istočnom dijelu [[Lihtenštajn]]a. Smješten je na obali rijeke [[Rajna|Rajne]].<ref>* http://mayorcraft.com/threads/town-creation-vaduz-accepted.602/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111122505/http://mayorcraft.com/threads/town-creation-vaduz-accepted.602/ |date=11 Januar 2014 }}</ref> Geografski položaj grada je: 47°8' sjeverno, 9°31' istočno (47.1333° N 9.51667° E). == Historija == Vaduz se prvi put pominje [[1150.]] Od sredine [[14. vijek]]a zamak u Vaduzu je sjedište grofova Vaduza. Ovaj zamak su spalili Švicarci [[1499.]] godine. [[1719.]] godine grofovija Vaduz i posjed Šelenberg postali su nezavisna kneževina pod imenom [[Lihtenštajn]]. Ova kneževina je dobila mjesto u [[Reichstag (Sveto Rimsko Carstvo)|Reichtag]] [[1723.]] godine. == Klima == Vaduz ima [[Okeanska klima|okeansku klimu]] s blagim [[Ljeto|ljetima]] i [[zima]]ma. Grad ima porast padavina tokom ljeta, međutim generalno svih dvanaest mjeseci često pada kiša. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 90&nbsp;mm. Najtopliji mjesec je [[juli]], sa prosječnom temperaturom od 25&nbsp;°C. A najhladniji mjesec je [[januar]], koji ima prosječnu temperaturu od 3&nbsp;°C.<ref>* http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=528523&cityname=Vaduz-Liechtenstein {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213112050/http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=528523&cityname=Vaduz-Liechtenstein |date=13. 2. 2021 }}</ref> == Kultura == Nacionalna umjetnička [[galerija]], kao i Nacionalni [[muzej]] nalazi se u Vaduzu. Umjetnička [[galerija]] je [[muzej]] moderne i savremene [[umjetnost]]i. Zgradu su izgradili švicarski arhitekti Morger, Degelo i Kerez. Radovi su završeni [[2000.]] godine. Nacionalni muzej [[Lihtenštajn]]a prijazuje izložbe o [[Kultura|kluturi]] i [[Historija|historiji]] [[Lihtenštajn]]a. Postoje još i Postage Stamp [[muzej]] i Ski [[muzej]]. Grad ima razvijen [[turizam]] tokom cijele godine. == Obrazovanje == U gradu je smješten državni [[univerzitet]], koji zadovoljava sve standarde i propise [[Švicarska|švicarskog]] univerzitetskog kongresa. Svi programi su usklađeni sa [[Bolonjski proces|bolonjskim procesom]]. Stručnjaci [[Švicarska|švicarskog]] centra za akreditaciju i kavalitet u visokom obrazovanju klasificirali su [[univerzitet]] u Vaduzu kao "mali univerzitet sa visokim potencijalom".<ref>* http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3663&mid=3663 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828232125/http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3663&mid=3663 |date=28. 8. 2014 }}</ref> == Transport == Najbliža [[Željeznica|željeznička]] stanica je Schaan–Vaduz nalazi se 2 kilometra od centra grada. Međutim [[Željeznica|željeznički]] saobraćaj je slabo razvijen. Ali, veoma su česte [[autobus]]ne linije koje Vaduz povezuju sa okolnim gradovima. == Sport == FC Vaduz je fudbalski klub koji je smješten u gradu. Nastupa u drugoj ligi [[Švicarska|Švicarske]]. U sezoni 2008/09 igrali su u prvoj ligi [[Švicarska|Švicarske]]. Domaće utakmice igraju na stadionu [[Rheinpark Stadion]], koji ima kapacitet od 7,584 sjedeća mjesta. Najuspješniji je klub iz [[Lihtenštajn]]a sa 41 osvojenim Kupom [[Lihtenštajn]]a.<ref>* http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3644&mid=3644 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828213951/http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3644&mid=3644 |date=28. 8. 2014 }}</ref> U gradu su još zastupljeni [[Vaduz Tennis Club]], osnovan [[1925.]] godine,<ref>* http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3645&mid=3645 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828234826/http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3645&mid=3645 |date=28. 8. 2014 }}</ref> kao i [[Squash Rackets Club]], osnovan [[1984.]] godine.<ref>* http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3646&mid=3646 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140829001239/http://www.vaduz.li/content.aspx?auswahl=3646&mid=3646 |date=29. 8. 2014 }}</ref> == Poznate ličnosti == * [[Medea de Novara]], glumica * [[Josef Rheinberger]], kompozitor * [[Josef Ospelt]], prvi premijer Lihtenštajna * [[Adrian Hasler]], premijer Lihtenštajna * [[Marina Nigg]], skijašica * [[Stephanie Vogt]], teniserka == Galerija == <center><gallery> Datoteka:Rathaus-Vaduz-Li.jpg|Zgrada vlade Datoteka:3202 - Vaduz - Äulestrasse.JPG|Centar grada Datoteka:Haupttribüne mit Gebirge.JPG|Rheinpark Stadion Datoteka:ViewFromVaduzCastle.jpg|Dvorac </gallery></center> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.vaduz.li Službena stranice] * [http://www.tourismus.li/de/ Turistička zajednica Vaduza] {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Gradovi u Lihtenštajnu]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] 28748g2b92nu29j1hkeywk8zwhb957l Nogometne utakmice Grčka – Turska 0 359531 3897811 3840996 2026-06-08T11:05:21Z ~2026-33815-14 182318 /* */ 3897811 wikitext text/x-wiki {{delete|Such a rivalry doesn't exist. The article was deleted from the English and Turkish Wikipedias for not being notable, and it never existed on the Greek Wikipedia.}} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=100% colspan="4"| Utakmice [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] - [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] |- |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|200px|border]] |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of Greece.svg|200px|border]] |- !width=25%|Ukupno utakmica |align=center colspan="2"| '''9''' !width=25%|Ukupno utakmica |- !width=25%|Pobjede |align=center colspan="2"| '''6''' !width=25%|Porazi |- !width=25%|Neriješeno |align=center colspan="2"| '''2''' !width=25%|Neriješeno |- !width=25%|Porazi |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Pobjede |- !width=25%|Dati golovi |align=center colspan="2"| '''15''' !width=25%|Primljeni golovi |- !width=25%|Primljeni golovi |align=center colspan="2"| '''6''' !width=25%|Dati golovi |} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- style="background:#ccccff;" |align=center| 1 |align=center| 23. april 1948. |align=left | [[Atina]] |align=right | {{NOG-D|GRČ|stara}} |align=center| 1 &ndash; 3 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html ''Rezultati Turske na fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027005157/http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html |date=27. 10. 2014 }}; pristupljeno: 3. juni 2014.</ref><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html ''Rezultati Grčke na fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912084342/http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 9. 2014 }}; pristupljeno: 3. juni 2014.</ref> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 2 |align=center| 28. novembar 1948. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 2 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|GRČ|stara}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 3 |align=center| 16. maj 1949. |align=left | [[Atina]] |align=right | {{NOG-D|GRČ|stara}} |align=center| 1 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 4 |align=center| 21. septembar 1988. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 3 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|GRČ}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 5 |align=center| 29. mart 1989. |align=left | [[Atina]] |align=right | {{NOG-D|GRČ}} |align=center| 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccffcc;" |align=center| 6 |align=center| 8. septembar 2004. |align=left | [[Piraeus]] |align=right | {{NOG-D|GRČ}} |align=center| 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccffcc;" |align=center| 7 |align=center| 4. juni 2005. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|GRČ}} |align=center| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 8 |align=center| 24. mart 2007. |align=left | [[Piraeus]] |align=right | {{NOG-D|GRČ}} |align=center| 1 &ndash; 4 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/><ref name="Izvještaj utakmice Grčka - Turska 1:4 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=2241/match=83887/index.html ''Izvještaj utakmice Grčka - Turska 1:4 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com'']; pristupljeno: 3. 6. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" |align=center| 9 |align=center| 17. oktobar 2007. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|GRČ}} |align=center| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/><ref name="Izvještaj utakmice Turska - Grčka 0:1 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=2241/match=83867/index.html ''Izvještaj utakmice Turska - Grčka 0:1 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com'']; pristupljeno: 3. 6. 2014.</ref> |- |} == Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice turske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027005157/http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html |date=27. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice grčke nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912084342/http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 9. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Turske|Grčka]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Grčke|Turska]] fdqlj1gqjhnb7aadqc4c5dd1owmpu87 3897819 3897811 2026-06-08T11:54:58Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3897811|3897811]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-33815-14|~2026-33815-14]] ([[User talk:~2026-33815-14|razgovor]]) 3897819 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=100% colspan="4"| Utakmice [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] - [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] |- |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|200px|border]] |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of Greece.svg|200px|border]] |- !width=25%|Ukupno utakmica |align=center colspan="2"| '''9''' !width=25%|Ukupno utakmica |- !width=25%|Pobjede |align=center colspan="2"| '''6''' !width=25%|Porazi |- !width=25%|Neriješeno |align=center colspan="2"| '''2''' !width=25%|Neriješeno |- !width=25%|Porazi |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Pobjede |- !width=25%|Dati golovi |align=center colspan="2"| '''15''' !width=25%|Primljeni golovi |- !width=25%|Primljeni golovi |align=center colspan="2"| '''6''' !width=25%|Dati golovi |} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- style="background:#ccccff;" |align=center| 1 |align=center| 23. april 1948. |align=left | [[Atina]] |align=right | {{NOG-D|GRČ|stara}} |align=center| 1 &ndash; 3 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html ''Rezultati Turske na fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027005157/http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html |date=27. 10. 2014 }}; pristupljeno: 3. juni 2014.</ref><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html ''Rezultati Grčke na fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912084342/http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 9. 2014 }}; pristupljeno: 3. juni 2014.</ref> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 2 |align=center| 28. novembar 1948. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 2 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|GRČ|stara}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 3 |align=center| 16. maj 1949. |align=left | [[Atina]] |align=right | {{NOG-D|GRČ|stara}} |align=center| 1 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 4 |align=center| 21. septembar 1988. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 3 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|GRČ}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 5 |align=center| 29. mart 1989. |align=left | [[Atina]] |align=right | {{NOG-D|GRČ}} |align=center| 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccffcc;" |align=center| 6 |align=center| 8. septembar 2004. |align=left | [[Piraeus]] |align=right | {{NOG-D|GRČ}} |align=center| 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccffcc;" |align=center| 7 |align=center| 4. juni 2005. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|GRČ}} |align=center| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/> |- |- style="background:#ccccff;" |align=center| 8 |align=center| 24. mart 2007. |align=left | [[Piraeus]] |align=right | {{NOG-D|GRČ}} |align=center| 1 &ndash; 4 |align=left | {{NOG|TUR}} |align=center| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/><ref name="Izvještaj utakmice Grčka - Turska 1:4 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=2241/match=83887/index.html ''Izvještaj utakmice Grčka - Turska 1:4 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com'']; pristupljeno: 3. 6. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" |align=center| 9 |align=center| 17. oktobar 2007. |align=left | [[Istanbul]] |align=right | {{NOG-D|TUR}} |align=center| 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|GRČ}} |align=center| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] |align=center|<ref name="Rezultati Turske na fifa.com"/><ref name="Rezultati Grčke na fifa.com"/><ref name="Izvještaj utakmice Turska - Grčka 0:1 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=2241/match=83867/index.html ''Izvještaj utakmice Turska - Grčka 0:1 (Kvalifikacije za EP 2008.), uefa.com'']; pristupljeno: 3. 6. 2014.</ref> |- |} == Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice turske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027005157/http://www.fifa.com/associations/association=tur/fixturesresults/gender=m/index.html |date=27. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice grčke nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912084342/http://www.fifa.com/associations/association=gre/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 9. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Turske|Grčka]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Grčke|Turska]] kk886h3za0klzn2mfzmm10qup1hozw8 Valletta FC 0 363466 3897787 3856593 2026-06-08T08:22:57Z Makenzis 98619 3897787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EB0000 | Ime kluba = '''Valletta FC''' | Puno ime = Valletta Football Club | Grb = Valletta FC (grb).png | Nadimak = ''Bijeli Ratnici'' | Osnovan = [[1943.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Valletta]]<br>[[Malta]] | Boje = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Malte|MFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Malte|Premijer liga]] | Stadion = [[Stadion Ta' Qali|Ta' Qali]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/ta-qali-national-stadium/ |title=Stadion Ta' Qali |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 17.797 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.vallettafc.net/ vallettafc.net] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _whiteshoulders | uzorak_t1 = _aachen1112A | uzorak_dr1 = _whiteshoulders | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _redshoulders | uzorak_t2 = _freiburg1314h | uzorak_dr2 = _redshoulders | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = EB0000 | tijelo2 = EB0000 | desna ruka2 = EB0000 | šorc2 = EB0000 | čarape2 = EB0000 | }} '''Valletta FC''' je profesionalni nogometni klub iz [[Valletta|Vallette]], [[Malta]]. Takmiči se u [[Premijer liga Malte|Premijer ligi Malte]], prvom rangu malteškog nogometa. ==Historija== Klub je osnovan 1943. godine spajanjem ''Valletta Prestonsa'', ''Valletta St. Paul'sa'' i ''Valletta Uniteda''. Do prve titule kao ''Valletta FC'' dolazi u sezoni 1944-45, dok je prvi kup osvojio u sezoni 1959/60. Debitanstski nastup u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1963/64. kada je u okviru [[UEFA Liga prvaka|Evropskog kupa]] igrao protiv [[Češka Republika|češke]] [[Dukla Prag|Dukle Prag]]. Tradicionalne boje kluba su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Ta' Qali|Ta' Qali]], čiji je kapacitet 17.797 sjedećih mjesta. * [[1904.]] osnovan klub pod imenom Valletta United * [[1934.]] klub preimenovan u Valletta City * [[1939.]] klub preimenovan u Saint-Pol AFT * [[1943.]] spajanjem tri kluba dobija današnje ime Valletta F.C. * [[1963.]] prvi nastup u evropskim takmičenjima ==Evropski nastupi== ===Kup pobjednika kupova=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |1964–65 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{ZD|ŠPA}} |[[Real Zaragoza]] |0–3 |1–5 |'''1–8''' |- |1975–76 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{ZD|MAĐ}} |[[Haladás VSE]] |1–1 |0–7 |'''1–8''' |- |1977–78 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{ZD|SSSR}} |[[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] |0–2 |0–5 |'''0–7''' |- |1983-84 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{ZD|ŠKO}} |[[Rangers FC|Rangers]] |0–8 |0–10 |'''0–18''' |- |1991–92 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{ZD|POR}} |[[FC Porto]] |0–3 |0–1 |'''0–4''' |- |1995–96 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. KV |{{ZD|SLK}} |[[FK Inter Bratislava|Inter Bratislava]] |0–0 |2–5 |'''2–5''' |- |1996–97 |[[Kup pobjednika kupova]] |1. KV |{{ZD|RUM}} |[[FC Gloria Bistriţa|Gloria Bistriţa]] |1–2 |1–2 |'''2–4''' |- |} ===UEFA Intertoto kup=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |2002 |[[UEFA Intertoto kup]] |1. kolo |{{ZD|ALB}} |[[KS Teuta|Teuta Durrës]] |1–2 |0–0 |'''1–2''' |- |2005 |[[UEFA Intertoto kup]] |1. kolo |{{ZD|CG}} |[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] |0–5 |2–2 |'''2–7''' |- |} ===Kup UEFA/UEFA Evropska liga=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |1972–73 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. kolo |{{ZD|ITA}} |[[Internazionale Milano FC|Internazionale]] |0–1 |1–6 |'''1–7''' |- |1979–80 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. kolo |{{ZD|ENG}} |[[Leeds United FC|Leeds United]] |0–4 |0–3 |'''0–7''' |- |1987–88 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. kolo |{{ZD|ITA}} |[[Juventus FC|Juventus]] |0–4 |0–3 |'''0–7''' |- |1989–90 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. KOLO |{{ZD|AUT}} |[[First Vienna FC|First Vienna]] |1–4 |0–3 |'''1–7''' |- |1993–94 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. kolo |{{ZD|TUR}} |[[Trabzonspor]] |1–3 |1–3 |'''2–6''' |- |1994–95 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. KVKV |{{ZD|RUM}} |[[FC Rapid Bukurešt|Rapid Bukurešt]] |2–6 |1–1 |'''3–7''' |- |2000–01 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. KV |{{ZD|HRV}} |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |4–5 |2–3 |'''6–8''' |- |2003–04 |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1. KV |{{ZD|ŠVI}} |[[Neuchâtel Xamax]] |0–2 |0–2 |'''0–4''' |- |2009–10 |[[UEFA Evropska liga]] |1. KV |{{ZD|ISL}} |[[Keflavík Football Club|Keflavík]] |3–0 |2–2 |'''5–2''' |- | | |2. KV |{{ZD|IRS}} |[[St Patrick's Athletic FC|St Patrick's Athletic]] |0–1 |1–1 |'''1–2''' |- |2010–11 |[[UEFA Evropska liga]] |2. KV |{{ZD|POLJ}} |[[Ruch Chorzów]] |1–1 |0–0 |'''1–1''' |- |2013–14 |[[UEFA Evropska liga]] |1. KV |{{ZD|SMR}} |[[SP La Fiorita|La Fiorita]] |1–0 |3–0 |'''4–0''' |- | | |2. KV |{{ZD|BJE}} |[[FK Minsk|Minsk]] |1–1 |0–2 |'''1–3''' |} ===UEFA Liga prvaka=== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |1963–64 |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |KV |{{ZD|ČEŠ}} |[[Dukla Prag]] |0–2 |0–6 |'''0–8''' |- |1974–75 |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1. kolo |{{ZD|FIN}} |[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK Helsinki]] |2–0 |1–4 |'''3–4''' |- |1978–79 |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1. KOLO |{{ZD|ŠVI}} |[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] |3–5 |0–1 |'''3–6''' |- |1980–81 |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |KV |{{ZD|MAĐ}} |[[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |0–0 |0–3 |'''0–3''' |- |1984–85 |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1. kolo |{{ZD|AUT}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |3–4 |0–1 |'''3–8''' |- |1990–91 |[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]] |1. kolo |{{ZD|ŠKO}} |[[Rangers FC|Rangers]] |0–4 |0–6 |'''0–10''' |- |1992–93 |[[UEFA Liga prvaka]] |KV |{{ZD|IZR}} |[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |1–2 |0–1 |'''1–3''' |- |1997–98 |[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|LAT}} |[[Skonto FC|Skonto Riga]] |1–0 |0–2 |'''1–2''' |- |1998–99 |[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|KIP}} |[[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |4–2 |0–6 |'''4–8''' |- |rowspan=2|1999–00 |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|Vels}} |[[Barry Town FC|Barry Town]] |3–2 |0–0 |'''3–2''' |- |2. KV |{{ZD|AUT}} |[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] |0–2 |1–3 |'''1–5''' |- |2001–02 |[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|FIN}} |[[FC Haka|Haka]] |0–0 |0–1 |'''0–1''' |- |2008–09 |[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|SLK}} |[[FC Petržalka 1898|Artmedia]] |2–2 |0–1 |'''2–3''' |- |rowspan=2|2011–12 |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|SMR}} |[[Società Polisportiva Tre Fiori|Tre Fiori]] |2–1 |3–0 |'''5–1''' |- |2. KV |{{ZD|LIT}} |[[FK Ekranas|Ekranas]] |2–3 |0–1 |'''2–4''' |- |rowspan=2|2012–13 |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka]] |1. KV |{{ZD|AND}} |[[FC Lusitanos|Lusitanos]] | 8–0 | 1–0 | '''9–0''' |- |2. KV |{{ZD|SRB}} |[[FK Partizan|Partizan]] | 1–4 | 1–3 | '''2–7''' |- |2014–15 |[[UEFA Liga prvaka]] |2. KV |{{ZD|AZE}} |[[Qarabağ FK|Qarabağ]] | 0–1 | 0-4 | '''0-5''' |} ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Malte|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (25)''': 1914/15, 1931/32, 1944/45, 1945/46, 1947/48, 1958/59, 1959/60, 1962/63, 1973/74, 1977/78, 1979/80, 1983/84, 1989/90, 1991/92, 1996/97, 1997/98, 1998/99, 2000/01, 2007/08, 2010/11, 2011/12, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (15)''': 1927/28, 1946/47, 1956/57, 1960/61, 1961/62, 1963/64, 1964/65, 1978/79, 1982/83, 1986/87, 1988/89, 1990/91, 1995/96, 2008/09, 2009/10. * '''[[FA Trophy (Malta)|FA Trophy]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14)''': 1960, 1964, 1975, 1977, 1978, 1991, 1995, 1996, 1997, 1999, 2001, 2010, 2014, 2018. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (19)''': 1911, 1917, 1920, 1927, 1929, 1932, 1947, 1957, 1959, 1962, 1970, 1976, 1983, 1985, 1992, 1994, 1998, 2009, 2011. * '''[[Superkup Malte u nogometu|Superkup Malte]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11)''': 1990, 1995, 1997, 1998, 1999, 2001, 2008, 2010, 2011, 2012, 2016. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (5)''': 1987, 1991, 1992, 1993, 1996. ==Menadžeri== {{col-start}} {{col-2}} *{{flagicon|ENG}} [[Harry Tedder]] (1949–50) *{{flagicon|ENG}} [[Jock Gilmour]] (1958–59) *{{flagicon|ENG}} [[William Dingwall (nogometaš)|William Dingwall]] (1959–60) *{{flagicon|MLT}} [[Carm Borg]] (Juli 1, 1962–63) *{{flagicon|MLT}} [[Tony Formosa]] (1968–70) *{{flagicon|MLT}} [[Josie Urpani]] (1970–72) *{{flagicon|MLT}} [[Tony Formosa]] (1973–75) *{{flagicon|ITA}} [[Terenzio Polverini]] (Juli 1, 1976–Juni 30, 1977) *{{flagicon|MLT}} [[Lolly Debattista]] (1977–Juni 30, 1979) *{{flagicon|MLT}} [[John Calleja]] (Juli 1, 1979–Juni 30, 1980) *{{flagicon|MLT}} [[Joe Cilia]] (1982–84) *{{flagicon|MLT}} [[Tony Formosa]] & [[Joe Micallef]] (1986–88) *{{flagicon|MLT}} [[George Busuttil]] (1989–90) *{{flagicon|MLT}} [[Eddie Vella]] (1990–91) *{{flagicon|MLT}} [[Tony Euchar Grech]] (1991–93) {{col-2}} *{{flagicon|MLT}} [[Lawrence Borg]] (Juli 1, 1993–June 30, 1994) *{{flagicon|MLT}} [[Joe Cilia]] & {{flagicon|MLT}} [[Edward Aquilina]] (1994–95) *{{flagicon|MLT}} [[Edward Aquilina]] (1995–98) *{{flagicon|BUG}} [[Krasimir Manolov]] (1998–01) *{{flagicon|BUG}} [[Georgi Deyanov]] (2001–02) *{{flagicon|MLT}} [[Dennis Fenech]] (2002–03) *{{flagicon|BUG}} [[Atanas Marinov]] (2003–04) *{{flagicon|MLT}} [[J.J. Aquilina]] (2004–05) *{{flagicon|MLT}} [[Paul Zammit (nogometaš)|Paul Zammit]] & {{flagicon|MLT}} [[Anton Cremona]] (2005–Juni 30, 2009) *{{flagicon|HOL}} [[Ton Caanen]] (Juli 1, 2009–Maj 30, 2010) *{{flagicon|MLT}} [[Jesmond Zerafa]] (Juli 1, 2010–Juni 30, 2011) *{{flagicon|ENG}} [[Mark Miller (nogometaš)|Mark Miller]] & {{flagicon|HOL}} [[André Paus]] (Juli 1, 2012/Jan 24, 2014–Maj 31, 2014) *{{flagicon|MLT}} [[Gilbert Agius]] (2014) *{{flagicon|MLT}} [[Malta Ivan Zammit]] (2014-15) {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.vallettafc.net/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52641/domestic/index.html Valletta] na zvaničnoj stranici UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi na Malti]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1943.]] 51gplzj3q2f556uszsl2yl9ae5kztv0 Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu 0 372325 3897812 3489688 2026-06-08T11:12:07Z Mhare 481 3897812 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Bosanskohercegovačka dijaspora}} [[File:Sebilj,_St._Louis_2.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sebilj,_St._Louis_2.jpg|mini|Sebilj u St. Louisu, replika Sebilja u Sarajevu, juni 2018]] '''[[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačka]] [[dijaspora]] u [[Saint Louis]]u''' u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Missouri]] je veoma brojna. Smatra se da se najveća koncentracija građana porijeklom iz BiH u gradu St. Louisu nalazi u kvartu ''Little Bosnia'' (doslovno: ''Mala Bosna'') u južnom dijelu grada [[Bevo Mill (St. Louis)|Bevo Mill]]. Bosanski kulturni utjecaj se može primijetiti u brojnim bosanskim restoranima, ugostiteljskim objektima i kafićima, kao i nekoliko islamskih organizacija i džamija. ==Historija== [[File:Morganford,_Bevo_Mill.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Morganford,_Bevo_Mill.jpg|mini|"Mala Bosna", Bevo Milla, juli 2017.]] Prvi talas bosanskohercegovačkih građana došao je u St. Louis početkom 1990tih, kao izbjeglice tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].<ref>{{cite web |url=http://www.riverfronttimes.com/2003-03-05/news/keeping-up-with-the-jasarevics/6/ |title=Keeping Up With the Jasarevics |publisher=The Riverfront Times |access-date=31. 1. 2013 |archive-date=19. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130219084930/http://www.riverfronttimes.com/2003-03-05/news/keeping-up-with-the-jasarevics/6/ |url-status=dead }}</ref> Na raskršću ulica Gravois i Morganford napravljena je replika [[Sarajevo|sarajevskog]] [[Sebilj]]a. Gradnju je finansirala bosanska zajednica a svečano je otvoren povodom 250. rođendana grada St. Louisa.<ref>[http://www.stltoday.com/news/local/metro/in-little-bosnia-a-gift-from-immigrants/article_e9f1f910-41f6-5335-ae9d-59181f8db4be.html In Little Bosnia, a gift from immigrants]</ref> ==Demografija== Prema procjenama iz 2013. u St. Louisu živi oko 70.000 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To je najveća populacija Bosanaca u SAD i najveća bosanska dijaspora izvan [[Evropa|Evrope]].<ref name="Gilsinan"/> Većina su [[Bošnjaci]], ali ima i značajan broj [[Bosanskohercegovački Hrvati|Hrvata]] i [[Bosanski Srbi|Srba]]. Najveći broj Bosanaca je u naselju ''Little Bosnia'' u [[Bevo Mill (St. Louis)|Bevo Millu]], a ima ih i u [[Affton (Missouri)|Afftonu]], [[Mehlville (Missouri)|Mehlvillu]] i [[Oakville (Missouri)|Oakvillu]] na jugu okruga [[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]].<ref name="Gilsinan">{{cite web|authors=Gilsinan, Kathy|title=Why Are There So Many Bosnians in St. Louis?|url=http://www.theatlanticcities.com/politics/2013/02/why-are-there-so-many-bosnians-st-louis/4668/|publisher=Atlantic Media Company|access-date=15. 2. 2013|archive-date=17. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130217204738/http://www.theatlanticcities.com/politics/2013/02/why-are-there-so-many-bosnians-st-louis/4668/|url-status=dead}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bevo Mill (St. Louis)]] *[[Islamski centar Saint Louis]] ==Reference== {{refspisak}} == Literatura == * Moore, Doug. "[http://www.stltoday.com/news/local/metro/bosnians-in-st-louis-area-mark-a-time-of-trouble/article_689876da-f739-5858-9444-04c2a5367749.html Bosnians in St. Louis area mark a time of trouble ]" ( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826155649/http://www.stltoday.com/news/local/metro/bosnians-in-st-louis-area-mark-a-time-of-trouble/article_689876da-f739-5858-9444-04c2a5367749.html |date=26. 8. 2014 }}). ''St. Louis Post-Dispatch''. 6. april 2012. * Sanchez, Margaux Wexberg. "[https://web.archive.org/web/20140814192837/https://www.stlbeacon.org/#!/content/24077/bosnia_anniversary_040612 Bosnians in St. Louis: Reflection 20 years after start of war]." ''St. Louis Beacon''. 6. april 2012. * Schuessler, Ryan. "[http://america.aljazeera.com/features/2014/2/yugoslavia-s-childrengrownupinstlouis.html Yugoslavia’s children, grown up in St. Louis]" ( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215720/http://america.aljazeera.com/features/2014/2/yugoslavia-s-childrengrownupinstlouis.html |date=10. 9. 2014 }}). ''Al Jazeera America''. 22. februar 2012. == Vanjski linkovi == * [http://www.stlbosnians.com/about-us-2/ St. Louis Bosnian history/archive project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141124210807/http://www.stlbosnians.com/about-us-2/ |date=24. 11. 2014 }} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]] [[Kategorija:Saint Louis (Missouri)]] 7m3pp14kkirk45kgsti9x90qwmchq68 3897818 3897812 2026-06-08T11:50:10Z Mhare 481 /* Historija */ 3897818 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Bosanskohercegovačka dijaspora}} [[File:Sebilj,_St._Louis_2.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sebilj,_St._Louis_2.jpg|mini|Sebilj u St. Louisu, replika Sebilja u Sarajevu, juni 2018]] '''[[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačka]] [[dijaspora]] u [[Saint Louis]]u''' u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Missouri]] je veoma brojna. Smatra se da se najveća koncentracija građana porijeklom iz BiH u gradu St. Louisu nalazi u kvartu ''Little Bosnia'' (doslovno: ''Mala Bosna'') u južnom dijelu grada [[Bevo Mill (St. Louis)|Bevo Mill]]. Bosanski kulturni utjecaj se može primijetiti u brojnim bosanskim restoranima, ugostiteljskim objektima i kafićima, kao i nekoliko islamskih organizacija i džamija. ==Historija== [[File:Morganford,_Bevo_Mill.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Morganford,_Bevo_Mill.jpg|mini|"Mala Bosna", Bevo Milla, juli 2017.]]Bosanskohercegovačka zajednica oblikovala se prvenstveno nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je grad postao jedno od glavnih odredišta bosanskohercegovačkih izbjeglica u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Iako su se doseljenici iz Bosne i Hercegovine u SAD doseljavali i ranije, najveći val dolazaka u St. Louis uslijedio je 1990-ih. Grad je izabran zbog relativno pristupačnog stanovanja, dostupnih poslova i razvijenih izbjegličkih službi. Između 1993. i 2001. International Institute of St. Louis i Catholic Charities Refugee Services pomogli su preseljenje oko 11.000 Bosanaca i Hercegovaca u St. Louis.<ref>{{cite web |last=O'Connor |first=Phillip |date=26. 6. 2005 |title=Back to Bosnia |url=https://www.stltoday.com/article_8e303cc9-4aff-5d4b-b6e8-af21095049e8.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com}}</ref> Zajednica se najprije koncentrirala u južnom dijelu grada, naročito u četvrtima Bevo Mill i okolnim naseljima. Ondje su postojali dostupni stanovi, prazni poslovni prostori i mogućnost zapošljavanja u proizvodnji, uslugama, prijevozu i zanatstvu. Broj osoba bosanskohercegovačkog porijekla u širem području St. Louisa dosegnuo je krajem 1990-ih i početkom 2000-ih približno 70.000.<ref>{{cite web |last=Delkic |first=Melina |date=18. 8. 2019 |title='It's not the same': Why war refugees who helped revive St. Louis are leaving |url=https://www.nytimes.com/2019/08/18/us/bosnian-refugees-st-louis-midwest.html |access-date=8. 6. 2026 |newspaper=The New York Times}}</ref> Integracija bosanskohercegovačkih izbjeglica u St. Louisu odvijala se kroz rad, obrazovanje, kupovinu kuća i osnivanje malih preduzeća. Posebnu ulogu imala je lokalna banka koja je davala kredite doseljenicima bez američke kreditne historije. Zahvaljujući takvoj podršci, ali i porodičnom radu i mrežama unutar zajednice, bosanskohercegovački doseljenici otvarali su automehaničarske radnje, prijevozničke firme, restorane, kafiće, pekare, mesnice i trgovine. Njihovi poslovi doprinijeli su obnovi dijelova južnog St. Louisa koji su prije toga gubili stanovništvo i privrednu aktivnost.<ref>{{cite web |last1=Moore |first1=Doug |last2=Skrivan |first2=Laurie |date=22. 6. 2013 |title=Making St. Louis home: The Bosnian resettlement 20 years later |url=https://www.stltoday.com/news/multimedia/special/html_dafa620f-9408-5daf-b123-1b2ee29fda56.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com}}</ref><ref>{{cite web |last=Ellis |first=Stefanie |date=17. 1. 2022 |title=St Louis: The US city transformed by heartbreak |url=https://www.bbc.com/travel/article/20220117-st-louis-the-us-city-transformed-by-heartbreak |access-date=8. 6. 2026 |website=BBC}}</ref> Privredni uspjeh zajednice potakao je i sekundarnu migraciju. Dio Bosanaca i Hercegovaca koji su prvobitno bili smješteni u druge američke gradove preselio se u St. Louis zbog rodbinskih veza, dostupnih poslova i razvijene infrastrukture zajednice. Do 2010-ih mnoge porodice preselile su se iz Bevo Milla u južna predgrađa [[St. Louis County, Missouri|okruga St. Louis]], uglavnom zbog većih kuća, dvorišta, javnih škola i niže stope kriminala. Taj pomak označio je prelazak dijela zajednice iz prve izbjegličke faze prema stabilnijem srednjoklasnom životu.<ref name="moore">{{cite web |last1=Moore |first1=Doug |last2=Skrivan |first2=Laurie |date=22. 6. 2013 |title=Making St. Louis home: The Bosnian resettlement 20 years later |url=https://www.stltoday.com/news/multimedia/special/html_dafa620f-9408-5daf-b123-1b2ee29fda56.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com}}</ref> Kulturne veze sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] održavale su se kroz jezik, vjerske zajednice, porodične veze, ugostiteljstvo, medije i komemoracije. Na radiju WEW 770 AM emitovan je program na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]], a sedmične novine ''SabaH'' bile su namijenjene čitaocima bosanskohercegovačkog porijekla širom Sjedinjenih Američkih Država.List je prvobitno izlazio u [[New York]]u, ali je njegovo djelovanje 2006. premješteno u St. Louis. U jednom periodu u gradu su izlazile tri novine na bosanskom jeziku, ali je njihova čitanost opadala kako su mlađe generacije sve više koristile [[engleski jezik]].<ref>{{cite book |last=Kriještorac |first=Mirsad |title=First Nationalism Then Identity: On Bosnian Muslims and Their Bosniak Identity |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor |date=2022 |isbn=978-0-472-90288-0}}</ref><ref>{{cite web |title=SabaH Weekly, 1997–2014 |url=https://griffinshare.fontbonne.edu/sabah/ |access-date=8. 6. 2026 |website=Center for Bosnian Studies: Digital Collections |publisher=Fontbonne University}}</ref> Važno mjesto u javnom pamćenju zajednice ima [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]] jer grad ima jednu od najvećih zajednica preživjelih iz Srebrenice izvan Bosne i Hercegovine.Zbog toga su u gradu nastali projekti usmene historije, akademska istraživanja i javne komemoracije posvećene iskustvu rata, izbjeglištva i preseljenja.Bosnian Memory Project osnovan je 2007. na [[Fontbonne University|Univerzitetu Fontbonne]], a kasnije je prerastao u Center for Bosnian Studies.<ref>{{cite book |last1=Nettelfield |first1=Lara J. |last2=Wagner |first2=Sarah E. |title=Srebrenica in the Aftermath of Genocide |publisher=Cambridge University Press |date=2013 |isbn=978-1-139-03496-8 |page=26 |doi=10.1017/CBO9781139034968}}</ref><ref>{{cite web |last=Woodbury |first=Emily |date=28. 2. 2022 |title=Fontbonne's new Center for Bosnian Studies preserves history for new generations, scholars |url=https://www.stlpr.org/show/st-louis-on-the-air/2022-02-28/fontbonnes-new-center-for-bosnian-studies-preserves-history-for-new-generations-scholars |access-date=8. 6. 2026 |website=St. Louis Public Radio}}</ref> Najvidljiviji simbol veze St. Louisa s Bosnom i Hercegovinom jeste replika [[Sebilj|sarajevskog sebilja]], koju je bosanskohercegovačka zajednica 29. septembra 2013. poklonila gradu povodom njegove 250. godišnjice.Sebilj je postavljen u blizini raskršća Gravois Avenuea i Morgan Ford Roada.Na ceremoniji su govorili tadašnji gradonačelnik St. Louisa [[Francis Slay]] i član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]]. Spomenik je postao javni znak prisustva zajednice i njene veze sa [[Sarajevo|Sarajevom]].<ref>{{cite web |last=Hampel |first=Paul |date=30. 9. 2013 |title=In Little Bosnia, a gift from immigrants |url=https://www.stltoday.com/news/local/metro/article_e9f1f910-41f6-5335-ae9d-59181f8db4be.html |access-date=8. 6. 2026 |website=STLtoday.com}}</ref> Dokumentarni film ''A New Home'' reditelja Josepha Pulea prikazuje iskustva bosanskohercegovačkih doseljenika od rata do života u St. Louisu.Knjigu ''Bosnian St. Louis: Between Two Worlds'', koju su napisali Patrick McCarthy i Akif Cogo, objavila je 2022. Missouri Historical Society.<ref>{{cite web |last=Goodwin |first=Jeremy D. |date=15. 7. 2022 |title=St. Louis was a destination for Bosnian refugees. A new film shows what happened next |url=https://www.stlpr.org/arts/2022-07-15/st-louis-was-a-destination-for-bosnian-refugees-a-new-film-shows-what-happened-next |access-date=8. 6. 2026 |website=St. Louis Public Radio}}</ref><ref>{{cite web |last=Rotermund |first=Maggie |date=2022 |title=SLU staffers pen 'Bosnian St. Louis: Between Two Worlds' |url=https://www.slu.edu/news/2022/november/bosnian-st-louis.php |access-date=8. 6. 2026 |website=Saint Louis University}}</ref> ==Demografija== Prema procjenama iz 2013. u St. Louisu živi oko 70.000 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. To je najveća populacija Bosanaca u SAD i najveća bosanska dijaspora izvan [[Evropa|Evrope]].<ref name="Gilsinan"/> Većina su [[Bošnjaci]], ali ima i značajan broj [[Bosanskohercegovački Hrvati|Hrvata]] i [[Bosanski Srbi|Srba]]. Najveći broj Bosanaca je u naselju ''Little Bosnia'' u [[Bevo Mill (St. Louis)|Bevo Millu]], a ima ih i u [[Affton (Missouri)|Afftonu]], [[Mehlville (Missouri)|Mehlvillu]] i [[Oakville (Missouri)|Oakvillu]] na jugu okruga [[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]].<ref name="Gilsinan">{{cite web|authors=Gilsinan, Kathy|title=Why Are There So Many Bosnians in St. Louis?|url=http://www.theatlanticcities.com/politics/2013/02/why-are-there-so-many-bosnians-st-louis/4668/|publisher=Atlantic Media Company|access-date=15. 2. 2013|archive-date=17. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130217204738/http://www.theatlanticcities.com/politics/2013/02/why-are-there-so-many-bosnians-st-louis/4668/|url-status=dead}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Bevo Mill (St. Louis)]] *[[Islamski centar Saint Louis]] ==Reference== {{refspisak}} == Literatura == * Moore, Doug. "[http://www.stltoday.com/news/local/metro/bosnians-in-st-louis-area-mark-a-time-of-trouble/article_689876da-f739-5858-9444-04c2a5367749.html Bosnians in St. Louis area mark a time of trouble ]" ( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826155649/http://www.stltoday.com/news/local/metro/bosnians-in-st-louis-area-mark-a-time-of-trouble/article_689876da-f739-5858-9444-04c2a5367749.html |date=26. 8. 2014 }}). ''St. Louis Post-Dispatch''. 6. april 2012. * Sanchez, Margaux Wexberg. "[https://web.archive.org/web/20140814192837/https://www.stlbeacon.org/#!/content/24077/bosnia_anniversary_040612 Bosnians in St. Louis: Reflection 20 years after start of war]." ''St. Louis Beacon''. 6. april 2012. * Schuessler, Ryan. "[http://america.aljazeera.com/features/2014/2/yugoslavia-s-childrengrownupinstlouis.html Yugoslavia’s children, grown up in St. Louis]" ( {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215720/http://america.aljazeera.com/features/2014/2/yugoslavia-s-childrengrownupinstlouis.html |date=10. 9. 2014 }}). ''Al Jazeera America''. 22. februar 2012. == Vanjski linkovi == * [http://www.stlbosnians.com/about-us-2/ St. Louis Bosnian history/archive project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141124210807/http://www.stlbosnians.com/about-us-2/ |date=24. 11. 2014 }} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]] [[Kategorija:Saint Louis (Missouri)]] lxqxh23hykrssw5v44pxich2v50og2h Hibernians FC 0 385073 3897782 3858832 2026-06-08T08:00:02Z Makenzis 98619 3897782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000000 | Ime kluba = '''Hibernians FC''' | Puno ime = Hibernians Football Club | Grb = Hibernians (grb).jpg | Nadimak = ''Hibs'' | Osnovan = [[1922.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Paola (Malta)|Paola]]<br>[[Malta]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Malte|MFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Malte|Premijer liga]] | Stadion = [[Stadion Hibernians|Hibernians]] <ref>* http://virtualglobetrotting.com/map/hibernians-ground/view/google/</ref> | Kapacitet = 4.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Tony Bezzina | Menadžer = {{ZD|ITA}} [[Stefano Sanderra]] <ref>https://www.timesofmalta.com/articles/view/20180704/football/stefano-sanderra-named-new-hibernians-coach.683562</ref> | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.hiberniansfc.org/Intro.htm hiberniansfc.org] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _blackshoulders | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = _blackshoulders | uzorak_t2 = _blackcollar | uzorak_dr2 = _blackshoulders | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFF00 | tijelo2 = FFFF00 | desna ruka2 = FFFF00 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | }} '''Hibernians FC''' je nogometni klub iz grada [[Paola (Malta)|Paola]], [[Malta]]. Takmiči se u [[Premijer liga Malte|Premijer ligi Malte]]. Klub je osnovan 1922. godine. Prvi nastup u evropskim takmičenjima ostvaruje 1961 godine kada je u okviru kupa Šampiona igrao protiv ekipe [[Servette FC|Servette]]. Domaće prvenstvo je osvajao dvanaest puta, dok je nacionalni kup osvajao deset puta. Tradicionalne boje su crna i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Hibernians|Hibernians]]. ==Uspjesi== *'''[[Premijer liga Malte|Premijer liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (13)''': 1960–61, 1966–67, 1968–69, 1978–79, 1980–81, 1981–82, 1993–94, 1994–95, 2001–02, 2008–09, 2014–15, 2016–17, 2021–22 *'''[[FA Trophy (Malta)|FA Trophy]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10)''': 1961–62, 1969–70, 1970–71, 1979–80, 1981–82, 1997–98, 2005–06, 2006–07, 2011–12, 2012–13 *'''[[Superkup Malte u nogometu|Superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1994, 2007, 2015 ==Menadžeri== *{{flagicon|MLT}} Robert Gatt (1998–2007) *{{flagicon|ALB}} Edmond Lutfi (2007–2008) *{{flagicon|ENG}} Mark Miller (2008–12) *{{flagicon|MLT}} Michael Woods (2012–) *{{flagicon|SRB}} Branko Nišević (2013–2016) *{{flagicon|ENG}} Mark Miller (2016-) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140806005359/http://www.hiberniansfc.org/Intro.htm Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1227 Hibernians na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/hibernians-fc/startseite/verein/10604 Hibernians na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52640/profile/index.html Hibernians na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi na Malti]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.]] 1dp92hqh08ora5q7dvu49atdp5c571q Birkirkara FC 0 385971 3897781 3858899 2026-06-08T07:49:12Z Makenzis 98619 3897781 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''Birkirkara FC''' | Puno ime = Birkirkara Football Club | Grb = Birkirkara FC (grb).png | Nadimak = ''Stripes'' | Osnovan = [[1950.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Birkirkara]]<br>[[Malta]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Malte|MFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Malte|Premijer liga]] | Stadion = [[Infetti Ground]]<ref>* http://grawnds.com/venue.html?venueId=24</ref> | Kapacitet = | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 8. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Malte 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.birkirkarafc.com/ birkirkarafc.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _birkirkara1819h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = _adidasyellow | uzorak_č1 = _3_stripes_yellow | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FFDD00 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = F00000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _birkirkara1819a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = _adidaswhite | uzorak_č2 = _3_stripes_white | lijeva ruka2 = 002277 | tijelo2 = 002277 | desna ruka2 = 002277 | šorc2 = 002277 | čarape2 = 002277 | }} '''Birkirkara FC''' je profesionalni nogometni klub iz grada [[Birkirkara]], [[Malta]]. Takmiči se u [[Premijer liga Malte|Premijer ligi Malte]]. ==Historija== Klub je osnovan 1950. godine. Domaće prvenstvo je osvajao četiri puta, dok je nacionalni kup također osvojio četiri puta. Tradicionalne boje kluba su crvena i žuta. Domaće utakmice igra na stadionu [[Infetti Ground]]. ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Malte|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1999/2000, 2005/06, 2009/10, 2012/13. * '''[[FA Trophy (Malta)|FA Trophy]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': 2001/02, 2002/03, 2004/05, 2007/08, 2014/15, 2022/23 * '''[[Superkup Malte u nogometu|Superkup Malte]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 2002, 2003, 2004, 2005, 2006, 2013, 2014. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.birkirkarafc.com/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=62171/profile/index.html Birkirkara] na zvaničnoj stranici UEFA-e {{EUK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi na Malti]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1950.]] mimjzy92jyu6w7lz9q6md9litclm7jk Šablon:Pobjednice Roland Garrosa - parovi 10 387358 3897720 3713279 2026-06-07T13:43:50Z KWiki 9400 3897720 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednice Roland Garrosa - parovi | naslov = Pobjednice [[Roland Garros]]a – parovi | naslovstil = background-color:#FF915F; | grupastil = background-color:#FF915F; | podaciklasa = hlist | grupa1 = Francuska era | podaci1 = * 1907:&nbsp;[[Adine Masson]] / [[Yvonne de Ploffel]] * 1908:&nbsp;[[Kate Gillou|Kate Gillou-Fenwick]] / [[Cecile Matthey]] * 1909–1912:&nbsp;[[Jeanne Matthey]] / [[Daisy Speranza]] * {{nowrap|1913–1914:&nbsp;[[Blanche Amblard]] / [[Suzanne Amblard]]}} * {{color|grey|1915–1919}}: ''[[Prvi svjetski rat]]'' * 1920:&nbsp;[[Élisabeth d'Ayen]] / [[Suzanne Lenglen]] * 1921–1922:&nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Geramine Pigueron]] * 1923:&nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Julie Vlasto]] * 1924:&nbsp;[[Marguerite Broquedis]] / [[Yvonne Bourgeois]] | grupa2 = Međunarodna era | podaci2 = * 1925–1926:&nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Julie Vlasto]] * 1927:&nbsp;[[Irene Bowder Peacock]] / [[Bobbie Heine Miller|Bobbie Heine]] * 1928:&nbsp;[[Phoebe Holcroft Watson]] / [[Eileen Bennett Whittingstall|Eileen Bennett]] * 1929:&nbsp;[[Lilí Álvarez]] / [[Kea Bouman]] * 1930:&nbsp;[[Helen Wills|Helen Wills Moody]] / [[Elizabeth Ryan]] * 1931:&nbsp;[[Eileen Bennett Whittingstall]] / [[Betty Nuthall]] * 1932:&nbsp;[[Helen Wills|Helen Wills Moody]] / [[Elizabeth Ryan]] * {{nowrap|1933–1934:&nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Elizabeth Ryan]]}} * 1935:&nbsp;[[Margaret Scriven]] / [[Kay Stammers]] * 1936–1938:&nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Billie Yorke]] * 1939:&nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Jadwiga Jędrzejowska]] * {{color|grey|1940–1945}}: ''[[Drugi svjetski rat]]'' * 1946–1947:&nbsp;[[Louise Brough]] / [[Margaret Osborne duPont|Margaret Osborne]] * 1948:&nbsp;[[Doris Hart]] / [[Patricia Canning Todd]] * 1949:&nbsp;[[Louise Brough]] / [[Margaret Osborne duPont]] * 1950–1953:&nbsp;[[Doris Hart]] / [[Shirley Fry]] * 1954:&nbsp;[[Maureen Connolly]] / [[Nell Hall Hopman]] * 1955:&nbsp;[[Beverly Baker Fleitz]] / [[Darlene Hard]] * 1956:&nbsp;[[Angela Buxton]] / [[Althea Gibson]] * 1957:&nbsp;[[Shirley Brasher|Shirley Bloomer]] / [[Darlene Hard]] * 1958:&nbsp;[[Rosie Reyes]] / [[Yola Ramírez|Yola Ramírez Ochoa]] * 1959:&nbsp;[[Sandra Reynolds]] / [[Renée Schuurman]] * 1960:&nbsp;[[Maria Bueno]] / [[Darlene Hard]] * 1961–1962:&nbsp;[[Sandra Reynolds]] / [[Renée Schuurman]] * 1963:&nbsp;[[Ann Jones (teniserka)|Ann Haydon-Jones]] / [[Renée Schuurman]] * {{nowrap|1964–1965:&nbsp;[[Margaret Court|Margaret Smith]] / [[Lesley Turner Bowrey|Lesley Turner]]}} * 1966:&nbsp;[[Margaret Court|Margaret Smith]] / [[Judy Tegart-Dalton|Judy Tegart]] * 1967:&nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Gail Chanfreau]] | grupa3 = [[Open Era]] | podaci3 = * [[Roland Garros 1968 – ženski parovi|1968]]–[[Roland Garros 1969 – ženski parovi|1969]]:&nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Ann Haydon-Jones]] * [[Roland Garros 1970 – ženski parovi|1970]]–[[Roland Garros 1971 – ženski parovi|1971]]:&nbsp;[[Gail Chanfreau]] / [[Françoise Dürr]] * [[Roland Garros 1972 – ženski parovi|1972]]:&nbsp;[[Billie Jean King]] / [[Betty Stöve]] * [[Roland Garros 1973 – ženski parovi|1973]]:&nbsp;[[Margaret Court]] / [[Virginia Wade]] * [[Roland Garros 1974 – ženski parovi|1974]]:&nbsp;[[Chris Evert]] / [[Olga Morozova]] * [[Roland Garros 1975 – ženski parovi|1975]]:&nbsp;[[Chris Evert]] / [[Martina Navratilova]] * [[Roland Garros 1976 – ženski parovi|1976]]:&nbsp;[[Fiorella Bonicelli]] / [[Gail Chanfreau]] * [[Roland Garros 1977 – ženski parovi|1977]]:&nbsp;[[Regina Maršíková]] / [[Pam Teeguarden]] * [[Roland Garros 1978 – ženski parovi|1978]]:&nbsp;[[Mima Jaušovec]] / [[Virginia Ruzici]] * [[Roland Garros 1979 – ženski parovi|1979]]:&nbsp;[[Betty Stöve]] / [[Wendy Turnbull]] * [[Roland Garros 1980 – ženski parovi|1980]]:&nbsp;[[Kathy Jordan]] / [[Anne Smith]] * [[Roland Garros 1981 – ženski parovi|1981]]:&nbsp;[[Rosalyn Fairbank|Rosalyn Fairbank Nideffer]] / [[Tanya Harford]] * [[Roland Garros 1982 – ženski parovi|1982]]:&nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Anne Smith]] * [[Roland Garros 1983 – ženski parovi|1983]]:&nbsp;[[Rosalyn Fairbank|Rosalyn Fairbank Nideffer]] / [[Candy Reynolds]] * [[Roland Garros 1984 – ženski parovi|1984]]–[[Roland Garros 1985 – ženski parovi|1985]]:&nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Pam Shriver]] * [[Roland Garros 1986 – ženski parovi|1986]]:&nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Andrea Temesvári]] * [[Roland Garros 1987 – ženski parovi|1987]]–[[Roland Garros 1988 – ženski parovi|1988]]:&nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Pam Shriver]] * [[Roland Garros 1989 – ženski parovi|1989]]:&nbsp;[[Larisa Neiland|Larisa Savčenko Neiland]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]] * [[Roland Garros 1990 – ženski parovi|1990]]:&nbsp;[[Jana Novotná]] / [[Helena Suková]] * [[Roland Garros 1991 – ženski parovi|1991]]:&nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Jana Novotná]] * [[Roland Garros 1992 – ženski parovi|1992]]–[[Roland Garros 1993 – ženski parovi|1993]]–[[Roland Garros 1994 – ženski parovi|1994]]–[[Roland Garros 1995 – ženski parovi|1995]]:&nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]] * [[Roland Garros 1996 – ženski parovi|1996]]:&nbsp;[[Lindsay Davenport]] / [[Mary Joe Fernández]] * [[Roland Garros 1997 – ženski parovi|1997]]:&nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]] * [[Roland Garros 1998 – ženski parovi|1998]]:&nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Jana Novotná]] * [[Roland Garros 1999 – ženski parovi|1999]]:&nbsp;[[Serena Williams]] / [[Venus Williams]] * [[Roland Garros 2000 – ženski parovi|2000]]:&nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Mary Pierce]] * [[Roland Garros 2001 – ženski parovi|2001]]–[[Roland Garros 2002 – ženski parovi|2002]]:&nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Paola Suárez]] * [[Roland Garros 2003 – ženski parovi|2003]]:&nbsp;[[Kim Clijsters]] / [[Ai Sugiyama]] * [[Roland Garros 2004 – ženski parovi|2004]]–[[Roland Garros 2005 – ženski parovi|2005]]:&nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Paola Suárez]] * [[Roland Garros 2006 – ženski parovi|2006]]:&nbsp;[[Lisa Raymond]] / [[Samantha Stosur]] * [[Roland Garros 2007 – ženski parovi|2007]]:&nbsp;[[Alicia Molik]] / [[Mara Santangelo]] * [[Roland Garros 2008 – ženski parovi|2008]]–[[Roland Garros 2009 – ženski parovi|2009]]:&nbsp;[[Anabel Medina Garrigues]] / [[Virginia Ruano Pascual]] * [[Roland Garros 2010 – ženski parovi|2010]]:&nbsp;[[Serena Williams]] / [[Venus Williams]] * [[Roland Garros 2011 – ženski parovi|2011]]:&nbsp;[[Andrea Hlaváčková]] / [[Lucie Hradecká]] * [[Roland Garros 2012 – ženski parovi|2012]]:&nbsp;[[Sara Errani]] / [[Roberta Vinci]] * [[Roland Garros 2013 – ženski parovi|2013]]:&nbsp;[[Jekaterina Makarova]] / [[Jelena Vesnina]] * [[Roland Garros 2014 – ženski parovi|2014]]:&nbsp;[[Hsieh Su-wei]] / [[Peng Shuai]] * [[Roland Garros 2015 – ženski parovi|2015]]:&nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Lucie Šafářová]] * [[Roland Garros 2016 – ženski parovi|2016]]:&nbsp;[[Caroline Garcia]] / [[Kristina Mladenović]] * [[Roland Garros 2017 – ženski parovi|2017]]:&nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Lucie Šafářová]] * [[Roland Garros 2018 – ženski parovi|2018]]:&nbsp;[[Barbora Krejčíková]] / [[Kateřina Siniaková]] * [[Roland Garros 2019 – ženski parovi|2019]]–[[Roland Garros 2020 – ženski parovi|2020]]:&nbsp;[[Tímea Babos]] / [[Kristina Mladenović]] * [[Roland Garros 2021 – ženski parovi|2021]]:&nbsp;[[Barbora Krejčíková]] / [[Kateřina Siniaková]] * [[Roland Garros 2022 – ženski parovi|2022]]:&nbsp;[[Caroline Garcia]] / [[Kristina Mladenović]] * [[Roland Garros 2023 – ženski parovi|2023]]:&nbsp;[[Hsieh Su-wei]] / [[Wang Xinyu]] * [[Roland Garros 2024 – ženski parovi|2024]]:&nbsp;[[Coco Gauff]] / [[Kateřina Siniaková]] * [[Roland Garros 2025 – ženski parovi|2025]]:&nbsp;[[Sara Errani]] / [[Jasmine Paolini]] * [[Roland Garros 2026 – ženski parovi|2026]]:&nbsp;[[Kateřina Siniaková]] / [[Taylor Townsend]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Roland Garrosa]]<noinclude> </noinclude> lfu94gigi2rwciig8mz693nc0fxus3d Husein-paša Boljanić 0 393532 3897637 3894808 2026-06-07T12:26:56Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897637 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pljevlja City-center Mosque.JPG|thumb|300px|[[Husein-pašina džamija]] u Pljevljima]] '''Husein-paša Boljanić''' je bio [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vladin službenik [[Bošnjak|bošnjačkog]] porijekla. Obavljao je mnoge visoke dužnosti, uključujući i funkcije [[begler-beg]]a [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] (1569–1572, 1594–1595), pašaluka: Damask (1582–1583), Diyarbekir, [[Budimski pašaluk|Budim]], Halep, Van, Anadolija kao i funkciju [[vezir]]a Egipta 1573. i 1574.<ref name="Mehmet Süreyya 1996">Mehmet Süreyya (1996) [1890], Nuri Akbayar; Seyit A. Kahraman, eds, Sicill-i Osmanî, Beşiktaş, Istanbul: Türkiye Kültür Bakanlığı and Türkiye Ekonomik ve Toplumsal Tarih Vakfı</ref> <ref>[https://books.google.ba/books?id=hngIsH1gDRgC&pg=PA359&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Philip Sidney (2012) The Correspondence of Sir Philip Sidney. Oxford University Press, str. 359] ISBN 978-0-19-955822-3.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=gsljywAACAAJ&redir_esc=y Muhedin Fijuljanin (2010). Sandžački Bošnjaci: monografija. Centar za Bošnjačke studije.] ISBN 978-86-85599-14-9</ref> == Biografija == Rođen je u bošnjačkoj porodici u Boljanićima, kod [[Pljevalja]]. Porodica je rodom od Gazdića. Bio je jedno od šestero djece u porodici. Njegov stariji brat Sinan bio je oženjen sestrom poznatog osmanskog vezira [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]], što je uveliko utjecalo na kasniji Huseinov život i njegovo službovanje u Osmanskom Carstvu. Mehmed-paša je odveo mladog Huseina u [[Istanbul]], tadašnji glavni grad carstva, da se obrazuje u školi Enderun kako bi se kasnije pridružio birokratiji.<ref name="Mehmet Süreyya 1996"/> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Paše]] 3fzz4sx8fnuv5g9h937jr1phb5qvoc8 Šabac 0 396471 3897656 3894850 2026-06-07T12:30:40Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3897656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Šabac | vrsta = Grad | službeni_naziv = Шабац | slogan = | slika = Šabac- collage.jpg | opis_slike = Znamenitosti grada | grb = COA_Šabac_(big).png | veličina_slike = | okrug = [[Mačvanski okrug]] | općina = | nadmorska_visina = 65 | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 19| dužina_minuta = 42| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E | površina_metro = 795 | stanovništvo_urban = 70164 | stanovništvo_metro = 115347 | stanovništvo urban godina = 2011 | stanovništvo procjena godina = | stanovništvo_gustoća = | poštanski_broj = 15000 | pozivni broj = (+381) 015 | gradonačelnik = Nebojša Zelenović | autooznaka = ŠA | web_stranica = http://www.sabac.org }} [[Datoteka:Eglise_orthodoxe_de_Šabac_1.jpg|right|thumb|Srpska pravoslavna crkva u centru Šapca]] [[Datoteka:Hotel_Pariz.jpg|right|thumb|Šabac u vrijeme Kraljevine Srbije, 1904.]] [[Datoteka:Sabacka_biblioteka.JPG|right|thumb|Šabačka biblioteka]] [[Datoteka:Хотел_Слобода_у_Шапцу.jpeg|right|thumb|Hotel u Šapcu]] '''Šabac''' ([[ćirilica]]: Шабац) je [[Gradovi u Srbiji|grad]] u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]], uz rijeku [[Sava|Savu]], pored planine Cer, u regiji poznatijoj kao Mačva. On je i administrativni centar ove regije. U gradu živi 70.164 stanovnika, dok u administrativnoj oblasti živi oko 115.884. Nakon djelomičnog rekonstruktuiranja lokalne samouprave Srbije, Šabac je 2007. stekao status grada u [[Srbija|Srbiji]]. == Naziv == Etimologija naziva Šabac je neizvjesna, iako je sugestivna njena sličnost sa rijekom [[Sava|Savom]]. Ovaj naziv se koristi još od kraja 15. vijeka. Na [[Srpski jezik|srpskom]], grad je poznat kao ''Шабац,'' na [[Bosanski jezik|bosanskom]] kao ''Šabac'', na [[Turski jezik|turskom]] kao ''Böğürdelen'', na [[Njemački jezik|njemačkom]] kao ''Schabatz'', i na [[Mađarski jezik|mađarskom]] kao ''Szabács''. == Historija == Ostaci čovjekovog života na ovim prostorima datiraju još iz perioda [[Mlađe kameno doba|neolita]].<ref name="sabac12">{{Cite web |url=http://www.sabac.org/index_srb.php?page=12 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120041850/http://www.sabac.org/index_srb.php?page=12 |archive-date=20. 11. 2015 |url-status=dead }}</ref> U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], [[Slaveni]] su osnovali naselje ''Zaslon'' na lokaciji današnjeg Šapca.<ref name="sabac12"/> Prvi put ovo naselje se spominje u dokumentima [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] iz 1454. Bio je dio Srpske despotovine, dok nije osvojen od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], 1459. <span>1470. Osmanlije su sagradile tvrđavu u gradu i nazvali je </span>''Bejerdelen'' (Böğürdelen, što znači "bočni-napadač"). Godine 1476. mađarski kralj [[Matija Korvin]] je osvojio tvrđavu i grad je stavio pod upravu Ugarske kraljevine, sve do 1521, kada su ga [[Osmanlije]] vratile pod svoju vlast. Tokom ugarske vladavine, grad je bio dio Mačvanske [[Banovina|banovine]] a tokom osmanske uprave je bio dio Zvorničkog sandžaka, koji je bio u okviru Bosanskog ejaleta, a kasnije je pripao Smederevačkom sandžaku. Šabac je bio administrativni centar nahije Šabac. Za vrijeme osmanske vladavine, Šabac je bio tipičan osmanlijski gradić s uskim ulicama, malehnim trgovinama, zanatskim radnjama i s nekoliko džamija. U gradu su živjeli i [[Bošnjaci]] i [[Srbi]]. Od 19. vijeka Šabac je većinom bio pod osmanlijskom administracijom, ali je gradom u nekoliko navrata upravljala i [[Habsburška monarhija]]. U prvom periodu habsburške vladavine (1718-1739), Šabac je bio dio habsburške kraljevine Srbije. Nakon Dogovora iz Beograda (1739), Šabac je ponovo uključen u Osmansko Carstvo, prema novouspostavljenim granicama između dva carstva, čime je Šabac bio na granici, čime je grad postao važan trgovački centar. Drugi period habsburške vladavine (1789-1790), poznati vojskovođa Józef Poniatowski je izvršio juriš na grad, ali su Osmanlije uspjele ponovo uspostaviti upravu nad cijelim gradom. Šabac je imao važnu ulogu u srpskoj historiji, za vrijeme [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], kada je 1806. Karađorđe Petrović predvodio srpske ustanike u prvoj pobjedi protiv osmanlijske vojske, pored sela Mišar. Od 1813, grad je bio dio karađorđevičke Srbije. Nakon pada Srbije te iste godine, usljedila je obnova osmanlijske kontrole nad ovim gradom. Nakon Drugog srpskog ustanka iz 1815, Šabac je uključen u autonomnu Kneževinu Srbiju. Ali je osmanlijska vojska i dalje ostala u gradu nekoliko desetina godina. Dinastija [[Obrenovići|Obrenovića]] je također ostavila traga na grad, kao rezidenciju prosvećenog Jevrema Obrenovića, brata kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]], koji je grad modernizirao i urbanizirao, nakon Drugog ustanka. Period 1820-1850 je predstavljao podizanje ustanova kao što su: bolnica, apoteka, Srpska [[gimnazija]], pozorište itd. 1867. osmanlijska vojska je evakuirana sa šabačke tvrđave, čime je završila osmanlijska vladavina nad ovim prostorom. Prve novine [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] su štampane u Šapcu 1883. i grad je također bio prvi u Srbiji u kome su žene počele posjećivati kafane nedjeljom popodne. Grad je napredovao sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], kada je bio okupiran i devastiran od strane austrougarske vojske. Grad je tada prepolovio broj stanovnika (od 14.000 na 7.000). Prvi svjetski rat je na ovim prostorima ostao upamćen po Cerskoj bitci na okolnoj planini u kojoj je srpska vojska pod vodstvom genrala [[Stepa Stepanović|Stepe Stepanovića]] pobijedila [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] u augustu 1914. Ovo je bila prva saveznička pobjeda u ratu. Nakon rata, Šabac je dobio odlikovanja, kao što su Francuski ratni krst s palmom (1920), Čehoslovački ratni krst (1925) i Karađorđeovom zvijezdom (1934) Od 1918. grad je bio dio novoosnovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije preimenovane u [[Jugoslavija]]).Od 1918-1920. administrativno grad je pripadao regiji [[Podrinje]], a od 1922. do 1929. bio je sjedište Podrinja. Od 1929. do 1941. bio je dio [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Jedna od prvih prekretnica u Jugoslaviji, nakon Prvog svjetskog rata, bilo je otvaranje hemijske tvornice Zorka 1938.g. Obnova grada je zaustavljena [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]], te okupacijom od strane [[Treći rajh|njemačkih trupa]] (1941-1944). Za vrijeme rata i okupacije od strane Trećeg rajha, u Šapcu je 1941.g. osnovan logor, pod nazivom Dulag 183 u kome je bilo zatvoreno oko 25.000 Šapčana, uključujući i 1.200 Jevreja.<ref>Anderl and Manoschek. 2001 Gescheitert Flucht.</ref> Otprilike, njih 7.000 je izgubilo svoje živote. Grad je oslobođen 1944. od strane [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata, grad je uključen u sastav [[Socijalistička republika Srbija|SR Srbije]], koja je bila jedinica nove [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke Jugoslavije]]. Od tada, grad je postao moderni industrijski centar sa prepoznatljivom tvornicom Zorka i rastućom populacijom. 1970. je počela izgradnja prve moderne sportske dvorane. Močvara u predgrađu, Benska Bara, je isušena i pretvorena u stambenu četvrt, a novi most je izgrađen preko rijeke Save. Do 2010. godine, broj stanovnika grada i njegovog predgrađa popeo se na 75.000. == Stanovništvo (popis iz 2011) == {| class="wikitable" |+ '''Etničke grupe u Šabačkoj općini''' !Grupa !Populacija |- |[[Srbi]] |110,642 |- |[[Romi]] |1,902 |- |[[Musliman]]i |393 |- |[[Jugoslaveni]] |123 |- |[[Hrvati]] |165 |} == Mjesne zajednice == === Prigradske mjesne zajednice === {| class="multicol" | * Benska Bara * Bair * Kasarske livade * Donji Šor * Žika Popović | * Jevremova Nikole * Trkalište * Kamičak * Kamenjak | * Letnjikovac * Preki Šor * Šipurske Livade * Zivinarnik * |} === Ruralne mjesne zajednice === [[Datoteka:Sabac_mun.png|right|thumb|318x318px|Karta opštine Šabac]] {| | valign="top" | * Bela Reka * [[Bogatić]] * Bogosavac * Bojić * Bukor * Varna * Volujac * Gornja Vranjska * Gornja Rumska * Grušić * Dvorište * Desić * Dobrić * Drenovac * Duvanište * Žabar * Zablaće * Zminjak | valign="top" | * Jevremovac * Jelenča * Korman * Krivaja * Lipolist * Majur * Mala Vranjska * Maovi * Mačvanski Pričinović * Metlić * Miloševac * Miokus * Mišar * Mrđenovac * Nakučani * Orašac * Orid * Petkovica | valign="top" | * Petlovača * Pocerski Metković * Pocerski Pričinović * Predvorica * Prnjavor * Radovašnica * Ribari * Rumska * Sinošević * Skrađani * Slatina * Slepčević * Tabanović * Cerovac * Culjković * Ševarice * Štitar |} == Privreda == Do 1990, Šabac je imao jednu od najrazvijenijih privreda Jugoslavije. Međunarodne sankcije protiv tadašnjeg dijela Jugoslavije, koga su činile [[Srbija]] i [[Crna Gora]], za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] izazvale su gašenje tvornice Zorka, koja je bila žila kucavica gradske ekonomije. Mnoge druge lokalne firme kao što su "Šapčanka", "Izgradnja" i "Nama" su također ugašene za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Glavna privredna grana Šapca danas je poljoprivreda, transport i proizvodnja hrane. Od 2000. neke od značajnih kompanija su Mljekara Šabac, Elixir Group, Zorka i postrojenje Smederevačke željezare. {| class="wikitable" |+ '''Broj zaposlenih po djelatnostima''' !Djelatnost !Broj |- |Komunalne, javne i privatne usluge |631 |- |Zdravstvo i socijalni rad |2548 |- |Obrazovanje |1628 |- |Uprava i osiguranje |724 |- |Nekretnine i iznajmljivanje |419 |- |Finansije |272 |- |Skladištenje, saobraćaj i komunikacije |1670 |- |Hoteli i restorani |394 |- |Trgovina na veliko i malo, popravka |2515 |- |Arhitektura |981 |- |Distribucija energije, plina i vode |655 |- |Željezna industrija |6880 |- |Rudarstvo |52 |- |Ribarstvo, poljoprivreda i šumarstvo |540 |} == Sport == U Šabcu postoji nekoliko sportskih društava: * Kajakaški klub "Zorka color" Šabac * FK "Mačva" Šabac * RK "Metaloplastika" * Košarkaški klub "Šabac" * Vaterpolo klub "Šabac" * Borilački klub "Šabac" * Ženski rukometni klub "Medicinar" == Lokalni mediji == {| width="100%" | valign="top" width="25%" | === Radio stanice === * Radio Kruna (98.0&nbsp;MHz) * Radio AS * Radio Roda * Skala Radio (106.8) * Radio Čivija * Radio Vikom | valign="top" width="25%" | === TV stanice === * RTV Šabac * TV AS * TV Vikom * TV Čivija | valign="top" width="25%" | === Novine === * [http://www.glaspodrinja.rs/ Glas Podrinja] * Šabački Glasnik * Sport Podrinja |} == Obrazovanje == [[Datoteka:Gimnazija_šabačka.jpg|thumb|270x270px|Šabačka gimnazija]] [[Datoteka:Улица_Господар_Јевремова_у_Шапцу.jpeg|thumb|270x270px|Ulica u Šabcu]] === Osnovne škole === Ovo je spisak osnovnih škola u Šapcu: * OŠ "Sele Jovanović" * OŠ "Nikolaj Velimirović" * OŠ "Vuk Karadžić" * OŠ "Stojan Novaković" * OŠ "Nata Jeličić" * OŠ "Janko Veselinović" * OŠ "Laza Lazarević" === Srednje škole === Ovo je spisak srednjih škola u Šapcu: * [http://sr.wikipedia.org/sr/Šabačka_gimnazija Šabačka gimnazija] * Srednja poljoprivredna škola * Srednja medicinska škola "Dr Andra Jovanović" * Srednja ekonomsko-poslovna škola * Srednja hemijsko-tehnološka škola * Srednja tehnička škola * Srednja muzička škola "Mihailo Vukdragović" * Srednja umjetnička škola === Privatni obrazovni centri: === * King's College<ref>{{Cite web |url=http://www.kingscollege.rs/ |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090717005430/http://www.kingscollege.rs/ |archive-date=17. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> * Premier Center<ref>http://www.premiercentar.com/</ref> * Pygmalion<ref>http://www.pygmalion.edu.rs/</ref> * Interlink === Nastavnička društva: === U Šapcu postoji nekoliko nastavničkih udruženja, od kojih je najpoznatije: * Asocijacija nastavnika engleskog jezika, Mačvanskog okruga == Saobraćaj == === Ceste === Dužina i vrsta cesta u općini Šabac: * Glavne ceste <span contenteditable="false">59.9</span>&nbsp;km (asfaltirano) * Regionalne ceste <span contenteditable="false">111.4</span>&nbsp;km (asfaltirano) * Lokalni putevi <span contenteditable="false">304.2</span>&nbsp;km (od čega je <span contenteditable="false">187.8</span>&nbsp;km asfaltirano) * Nekonvencionalni putevi <span contenteditable="false">2,700</span>&nbsp;km (od čega je <span contenteditable="false">20</span>&nbsp;km asfaltirano) * Gradske ulice 10&nbsp;km [[Datoteka:ŽS_711_024.jpg|right|thumb|Voz na relaciji Šabac-Ruma  napušta Šabac]] === Željeznice === Pruga kroz Šabac spaja Rumu (koridor X) s [[Loznica|Loznicom]] i [[Zvornik]]om preko [[Drina|Drine]] i spaja [[Srbija|Srbiju]] s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].Grana ove pruge Petlovača-[[Bogatić]] je zatvorena. Željeznica se koristi za transport sirovina i dobara za tvornicu Zorka, kao i za prijevoz putnika do Rume. <span class="cx-segment" data-segmentid="817"></span> == Politika == U općinskom parlametnu učestvuju poslanici iz više stranaka, među kojima su:[https://web.archive.org/web/20120205071153/http://www.cesid.org/lokalni2004/rezultati.jsp?opstina=71269] * [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]] * [[Srpska radikalna stranka]] * Demokratska partija Srbije * [[Socijalistička partija Srbije]] == Nevladine organizacije == Prema nezvaničnim informacijama, u gradu Šapcu, djeluje 300 registrovanih nevladinih organizacija, sa različitom svrhom i aktivnostima, tj. različitim primarnim ciljevima. Tradicionalno, najviše su aktivne one organizacije čija je primarna humanitarna uloga, zaštita ljudskih prava, prava manjina, zaštita osoba s invaliditetom, ugroženih socijalnih kategorija, kao i zaštita okoline, itd. Pored tradicionalnih aktivnih organizacija, postoje nevladine organizacije koje objedinjuju mlade ljude s ciljem da zaštite vlastita prava. Pod društvenom kategorijom mladih podrazumijevaju se osobe ne mlađe od 15 i ne starije od 30 godina, prema Ministarstvu za mlade i sport Republike Srbije. Neke od najaktivnijih organizacija u Šapcu su:Omladinski Kišobran, Caritas - Šabac, Rom za Roma, Humano srce Šapca, NGO Light, NGO Ecos. == Sindikati == Na općini djeluje Sindikat OŠ "Sele Jovanović" == Poznate ličnosti == [[Datoteka:Vladimir_Jovanovic.jpg|right|thumb|Vladimir Jovanović]] [[Datoteka:Mileva_Maric.jpg|right|thumb|Mileva Marić - Einstein]] [[Datoteka:Prince_Joseph_Poniatowski_by_Józef_Grassi.jpg|right|thumb|Józef Poniatowski]] * Mileva Marić * [[Nemanja Matić]] * Đorđe Gajić * Józef Poniatowski * Jevrem Obrenović * Stojan Novaković * [[Šaban Šaulić]] * Milić Stanković * Kosta Abrašević * Vladislav Lalicki * Živorad Žika Popović * Ljubiša Jovanović * Vladimir Jovanović * Dragiša Penjin * Krstivoje Ilić * Branimir Ćosić * Andra Jovanović * Robert Tolinger * Avram Josif Vinaver i [[Stanislav Vinaver]] * Janko Veselinović * Laza Lazarević * Veselin Vujović * Mile Isaković * Miroslav Đukić * Branislav Lečić * Milutin Dragićević * Saša Knežev * Branko Vujković == Zbratimljeni gradovi == Šabac je zbratimljen sa sljedećim gradovima: * <span class="flagicon" contenteditable="false">[[File:Flag_of_Greece.svg|link=Greece|alt=Greece|border|23x23px]]</span><span class="flagicon" contenteditable="false"></span> '''Argostoli''' * <span class="flagicon" contenteditable="false">[[File:Flag_of_Japan.svg|link=Japan|alt=Japan|border|23x23px]]</span><span class="flagicon" contenteditable="false"></span> '''Fujimi'''<ref>{{Cite web |url=http://www.clair.or.jp/cgi-bin/simai/e/03.cgi?p=11&n=Saitama%20Prefecture |title=List of Affiliation Partners within Prefectures - Saitama Prefecture |access-date=8. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160104170705/http://www.clair.or.jp/cgi-bin/simai/e/03.cgi?p=11&n=Saitama%20Prefecture |archive-date=4. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> * <span class="flagicon" contenteditable="false">[[File:Flag_of_Israel.svg|link=Israel|alt=Israel|border|21x21px]]</span><span class="flagicon" contenteditable="false"></span> '''Kiryat Atta''' * <span class="flagicon" contenteditable="false">[[File:Flag_of_the_Czech_Republic.svg|link=Czech Republic|alt=Czech Republic|border|23x23px]]</span><span class="flagicon" contenteditable="false"></span> '''Kralupy nad Vltavou''' == Reference == {{refspisak|2}}{{Sava}} [[Kategorija:Šabac]] 3vf9s97q9n7xebwl5y7s1zrxtmerldg Rogaška Slatina 0 401258 3897736 3861950 2026-06-07T17:18:34Z Silverije 11028 3897736 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Rogaška Slatina |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Občina Rogaška Slatina |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Rogaska Slatina from Jesovski kozolec.JPG |opis_slike = pogled na Rogašku Slatinu |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Savinjska statistička regija|Savinjska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 13| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 38| dužina_sekundi = 16| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 225 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 5.436 |površina općina = 71.50 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 11004 |stanovništvo grad = 5111 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 153.90 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Branko Kidrič |gradonačelnik stranka = [[Slovenska ljudska stranka|SLS]]-[[Slovenska demokratska stranka|SDS]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 3250 Rogaška Slatina |pozivni broj = (+386) 3 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.rogaska-slatina.si/ Općina Rogaška Slatina] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Sveti Križ, Rogaška Slatina.JPG|mini|280px|Rogaška Slatina, rimokatolička crkva "Sv. Križ"]] '''Rogaška Slatina''' ({{jez-de|Rohitsch-Sauerbrunn}}) je naseljeno mjesto i općina, te službeni grad i banjsko lječilište u [[Slovenija|Sloveniji]], u [[Savinjska statistička regija|Savinjskoj regiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine [[Šmarje pri Jelšah]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, općina Rogaška Slatina je imala 11.004 stanovnika, od čega u samoj Rogaškoj Slatini 5.111. === Općina Rogaška Slatina === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=29. 11. 2015 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 10.488 || 10.544 || 11.004 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Šmarje pri Jelšah]].''</small> === Rogaška Slatina (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="14" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 498 || 543 || 561 || 517 || 589 || 967 || 1.081 || 1.420 || 1.583 || 1.995 || 4.286 || 4.904 || 4.801 || 5.111 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1953. povećano za naselje '''Sveti Križ''' koje je ukinuto. U 1979. povećano za naselje '''Ločen Dol''' koje je ukinuto, te za dijelove naselja [[Prnek]], [[Ratanska vas]], [[Rjavica]], [[Spodnje Sečovo]], [[Tekačevo]] i [[Tržišče (Rogaška Slatina)|Tržišče]]. U 2002. povećano za dijelove naselja [[Ratanska vas]], [[Spodnje Negonje]], [[Tekačevo]] i [[Tržišče (Rogaška Slatina)|Tržišče]].''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Sloveniji 1991 (Šmarje pri Jelšah)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Rogaška Slatina je imalo 4.904 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|3,978|81.11}} {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|657|13.39}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|79|1.61}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|22|0.44}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|20|0.40}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|14|0.28}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|12|0.24}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|3|0.06}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|3|0.06}} {{bar percent|[[Austrijanci]]|#9F8170|1|0.02}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|1|0.02}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|5|0.10}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|9|0.18}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|100|2.03}} |caption='''ukupno''': 4.904 }} == Galerija == <gallery> Datoteka:Sveta Trojica, Prnek, Rogaška Slatina.JPG|rimokatolička crkva "Sv. Trojica" Datoteka:Rogaška slatina (4441554166).jpg|gradski trg Datoteka:Grand_Hotel_Rogaška.JPG|hotel "Grand" Datoteka:Rogaska Slatina 2.jpg|park Datoteka:RogaskaSlatina4.JPG|detalj Datoteka:Zdraviliski park Rogaska Slatina.JPG|banjski park Datoteka:Rogaška Slatina, Park.jpg|veče u Rogaškoj Slatini Datoteka:Steklarna-Rogaska.JPG|tvornica stakla "Steklarna" Datoteka:Rogaska slatina-train station-front.jpg|željeznička stanica Datoteka:Rogaška Slatina, hotel Slatina.jpg|hotel "Slatina" </gallery> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-grad-Slovenija}} {{Općina Rogaška Slatina}} {{Gradovi i općine u Savinjskoj regiji}} {{Gradovi u Sloveniji}} {{Općine Slovenije}} [[Kategorija:Gradovi u Sloveniji]] [[Kategorija:Gradovi u Savinjskoj regiji]] [[Kategorija:Rogaška Slatina|*]] 2rsxftkff3wwgt8ih69r5rx4g78xdzd Turske državne željeznice 0 403437 3897660 3894854 2026-06-07T12:31:28Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Turske državne željeznice | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = Türkiye Cumhuriyeti Devlet Demiryolları | prijašnje_ime = | vrsta = Državno vlasništvo | berzni_naziv = | ISIN = | industrija =Saobraćaj | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = [[1. juni]] [[1927.]] | osnivač = [[Vlada Republike Turske]] | sjedište = [[Ankara]], [[Turska]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = Javni promet | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|http://www.tcdd.gov.tr/}} | dodatak = }} [[Datoteka:YHT at Ankara.JPG|300px|mini|desno|Voz TCDD HT65000, velike brzine, na centralnoj željezničkoj stanici u Ankari]] '''Turske državne željeznice''' ([[Turski jezik|turski]]: Türkiye Cumhuriyeti Devlet Demiryolları) ili skraćeno '''TCDD''' su željeznička kompanija u vlasništvu Vlade Republike [[Turska|Turske]], sa sjedištem u [[Ankara|Ankari]]. Željeznice su formirane 1. juna, 1927. od strane Turske vlade, sa ciljem da preuzmu upravljanje nad postojećim željeznicama koje se nalaze unutar granica Republike Turske a nakon raspada [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao i za izgradnju novih željeznica.<ref>[http://www.trainsofturkey.com/w/pmwiki.php/History/TCDD ''TCDD - Historija''] Pristupljeno 20.12.2015.</ref> TCDD je vlasnik i operator svih javnih željeznica u Turskoj. Od 2008. godine, pod upravom državnih željeznica se nalazi 10.991 kilometara pruge, što ih čini 22. najvećom željeznicom na svijetu. U 2009. godini, turske državne željeznice su prevezle 17.105.353 tona tereta i 7.118.699 putnika po kilometru, što ih po tom kriteriju čini 33. najvećim putničkim željezničkim operaterom na svijetu. Iste godine, željeznice su imale 25.593 zaposlenih.<ref>TCDD annual report 2009 - www.tcdd.gov.tr ''TCDD - godišnji izvještaj za 2009. godinu''</ref> Turske državne željeznice posjeduju nekoliko drugih kompanija a imaju i dionice u drugima kompanijama koje obavljaju istu djelatnost, uključujući i İZBAN, prigradsku željeznicu u [[Izmir]]u u kojoj TCDD ima udio od 50% dionica. To su sve kompanije koje obavljaju željeznički saobraćaj ili koji koriste željeznički prijevoz. TCDD je član [[InterRail]]a od 1994. == Mreža pruga == [[Datoteka:TCDD Network Map 2023.svg|300px|mini|desno|Mreža pruga TCDD-a prema podacima iz 2007.]] TCDD direktno posjeduju i upravljaju s 8.697&nbsp;km pruga, od čega je 1.920&nbsp;km elektrificirano te se mreža proteže kroz 57 [[Turske provincije|provincije]]. Uz to, željeznice posjeduju i rukovode s preko 240&nbsp;km industrijskih pruga i 206&nbsp;km brzih pruga, sa 574&nbsp;km pruge u izgradnji. Prema podacima iz 2010. godine, na željeznicama TCDD-a se nalazi 763 tunela, 25.441 mostova, 17 trouglastih i 7 običnih petlji. Vozni park se sastoji od 467 Diesel lokomotiva, 67 električnih lokomotiva, 860 putničkih vagona, 33 seta za brze pruge i 15.384 teretna vagona. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.tcdd.gov.tr/ Službena stranica kompanije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222042450/http://www.tcdd.gov.tr/ |date=22. 2. 2011 }} {{Nacionalne željezničke kompanije u Evropi}} {{Turska po temama}} [[Kategorija:Turske državne željeznice]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1927.]] [[Kategorija:Željezničke kompanije]] [[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Turskoj]] iv9swpb5byd4zm5j0uhfvbfnvebxcp8 Centralni komitet za odbranu i prava albanskog naroda 0 403991 3897654 3894847 2026-06-07T12:30:16Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897654 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:AbdylFrasheri.jpg|mini|desno|[[Abdyl Frashëri]], jedan od najznačajnih pripadnika Prizrenske lige]] '''Centralni komitet za odbranu i prava albanskog naroda''' ({{jez-sq|Komiteti Qendror për Mbrojet e të Drejtave të Kombësisë Shqiptare)}} bilo je političko tijelo [[Albanci|Albanaca]], osnovano u glavnom gradu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Carigrad]]u u jesen 1877. == Osnivanje == Osnovala ga je grupa utjecajnih albanskih intelektualaca, domoljuba i političara kao što su: [[Sami Frashëri]], [[Pashko Vasa]], [[Abdyl Frashëri]], [[Jani Vreto]], [[Ymer Prizreni]], [[Zija Prishtina]], [[Ahmet Koronica]], [[Mihal Harito]], [[Iljaz Dibra]], [[Mehmet Ali Vrioni]], [[Seid Toptani]], [[Mustafa Nuri Vlora]], [[Pandeli Sotiri]], [[Hasan Tahsini]], [[Koto Hoxhi]] i [[Mane Tahiri]].<ref name="El74-76">{{cite book|last=Elsie|first=Robert |title=Albanian literature: a short history |url=http://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA76&dq=pandeli+sotiri&cd=6#v=onepage&q=pandeli%20sotiri&f=false|date=januar 2006|publisher=I. B.Tauris & Company, Limited|isbn=1-84511-031-5|pages=75–76}}</ref> Za predsjednika odbora izabran je Abdyl Frashëri.<ref name="El74-76"/> ==Ciljevi == Cilj ovog odbora bio je širenje zamisli o autonomnoj albanskoj regiji unutar Osmanskog Carstva, države koja se polako ali postojano osipala. Namjere ovog odbora objavljene su u [[Tercuman i Sark]]u, a predviđali su jedinstveni [[albanski vilajet]] koji bi obuhvaćao [[Kosovski vilajet|Kosovski]], [[bitoljski vilajet|Monastirski]], [[Janinski vilajet|Janinski]] i [[Skadarski vilajet]], a govorilo se i o [[solunski vilajet|solunskom vilajetu]].<ref>{{cite book |last=Clayer |first=Nathalie |author= |authorlink= |coauthors= |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Aux origines du nationalisme albanais: la naissance d'une nation majoritairement musulmane on Europe |url=http://books.google.com/books?id=umotBF3KFWgC&pg=PA666&dq=Themistokli+G%C3%ABrmenji&hl=en&ei=JGgzTYqHEpPr4gar2PyTCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCsQ6AEwAQ#v=snippet&q=vilayet&f=false |archive-url= |archive-date= |format= |access-date= 19. 1. 2011 |edition= |series= |volume= |date= |origyear= |year= 2007 |month= |publisher= Karthala |location= |language= |isbn= 978-2-84586-816-8 |oclc= |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= 463|pages= |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote= Contrairement a ce qui est souvent affirme, la revendication d'un territorie englobant le vilayet de Salonique fut assez frequente |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> == Prizrenska liga == Kako je rasla potpora odboru i zamisli ujedinjene autonomne Albanije, tako su se pristaše te zamisli odlučili susresti u gradu [[Prizren]]u. Ovo je bio prvi susret koji je poslije postao poznat kao [[Prizrenska liga]].<ref>http://www.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/294/Komiteti-i-Stambollit-dhe-platforma-e-tij-politike.html</ref> ==Pitanja jezika == U oktobru 1879, jedan dio članovi Komiteta formira ''Društvo za objavljivanje albanskih spisa'', koji će obavljati poslove uspostave jedinstvenog albanskog jezika, pisma i abecede, te širenja albanske književnosti. == Također pogledajte == * [[Prizrenska liga]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Historija Turske]] [[Kategorija:Albanski narodni preporod]] [[Kategorija:Historija Kosova]] [[Kategorija:Historija Albanije]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1877.]] lrauty276pdxv7eif06culx91o4r3ge Kliški sandžak-begovi 0 410542 3897636 3842151 2026-06-07T12:26:43Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897636 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kliskatvrdjava.jpg|mini|[[Kliška tvrđava|Tvrđava Klis]]]] '''Kliški sandžak-begovi''' su bili upravnici [[Kliški sandžak|Kliškog sandžaka]] koji je postojao od 1537.<ref name="hazimsaban_59">{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |publisher=Svjetlost|author-link=Hazim Šabanović|title=Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela|place=Sarajevo|date=1982|page=59}}</ref> do 1826.<ref name="hazimsaban_232">{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |publisher=Svjetlost|author-link=Hazim Šabanović|title=Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela|place=Sarajevo|date=1982|page=232}}</ref> godine. U drugoj polovini 16. vijeka je pozicija kliškog sandžak-bega bila veoma važna zbog ambicija [[Visoka porta|Porte]] širenja granica [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] prema zapadu, tako je za vrijeme vladavine [[Veliki vezir (titula)|velikog vezira]] [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] (1506–1579) ova pozicija bila u rukama njegove porodice.<ref name="hrvatikzapadu">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=48|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Hrvatski institut za povijesta|title=Nekoliko osmanskih dokumenata o događajima u dalmatinskome zaleđu u drugoj polovini 16. stoljeća|date=2015|page=72–73}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="3" style="text-align: center;" | Spisak kliških sandžak-begova |- ! Sandžak-beg ! Namjesnikovanje ! Smjenjivanje |- | [[Murat-beg Tardić]] | [[1537]]<ref name="hazimsaban_59"/><ref name="markoperojevic">{{cite book |last=Perojević |first=Dr. Marko |publisher=Napre­dak|title=Klis u turskoj vlasti|date=1936}}</ref><ref name="gazihusrevbegovvakuf">{{Cite web |url=http://vakuf-gazi.ba/index.php/turbeta/murat-beg-turbe/68-murat-beg |title=Murat-beg |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini - Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu |access-date=2. 4. 2016 |archive-date=12. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160712051738/http://vakuf-gazi.ba/index.php/turbeta/murat-beg-turbe/68-murat-beg |url-status=dead }}</ref><ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878|place=Sarajevo|date=2006}}</ref><ref name="basagic_185-6"/> | [[1543]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="gazihusrevbegovvakuf"/><ref name="basagic_185-6"/> |- | [[Duganli-Malkoč-beg]] | [[1543]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="basagic_185-6">{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |publisher=Vlastita naklada|author-link=Safvet-beg Bašagić|title=Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850|url=https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog |date=1900|page=[https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog/page/n190 185]–186}}</ref> | [[1553]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="biscevic_bosanskinamjesnici"/> |- | [[Mustafa-beg Sokolović]] | [[1560]]<ref name="hrvatikzapadu"/> | [[1564]] |- | [[Mehmed-beg Sokolović]] | [[1564]] | [[1566]]<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="biscevic_bosanskinamjesnici"/> |- | [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]] | [[1566]]<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="biscevic_bosanskinamjesnici"/><ref name="basagic_185-6"/> | [[1573]]<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="biscevic_bosanskinamjesnici"/><ref name="basagic_185-6"/> |- | [[Ali-beg Sokolović]] | [[1573]]<ref name="hrvatikzapadu"/> | [[1576]]<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="markoperojevic"/> |- | [[Lala Mustafa-paša]] | [[1576]]<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="markoperojevic"/> | [[1580]]<ref name="markoperojevic"/> |- | [[Mustafa-paša Sultanzade]] | [[1591]]<ref name="markoperojevic"/> | [[22. juni]] [[1593]]<ref name="markoperojevic"/> |- | [[Mustaj-beg Pijalepašić]] | [[22. juni]] [[1593]]<ref name="markoperojevic"/> | [[1596]]<ref name="markoperojevic"/> |- | [[Mehmed-beg Pijalepašić]] | [[1597]]<ref name="markoperojevic"/> | [[1597]]<ref name="markoperojevic"/> |- | Derviš-beg | [[1597]]<ref name="markoperojevic"/> | [[1597]]<ref name="markoperojevic"/> |- | [[Mehmed-beg Pijalepašić]] | [[1597]]<ref name="markoperojevic"/> | [[1603]]<ref name="markoperojevic"/> |- | [[Zulfikar-paša Atlagić]] | [[1609]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="basagic_185-6"/><ref name="hbl_atlagic">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=890 |title=ATLAGIĆ (Alibegović, Atlibegović) |work=Hrvatski biografski leksikon |access-date=2. 4. 2016}}</ref> | [[1616]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="hbl_atlagic"/> |- | [[Piri Deli-paša]] | [[1616]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="basagic_185-6"/><ref name="hbl_atlagic"/> | |- | [[Ajmehan-beg]] | [[1627]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Nišandži Jusuf-paša]] | [[1633]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="basagic_185-6"/> | [[1637]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="basagic_185-6"/> |- | [[Mehmed-beg Mujstajbegović]] | [[1648]]<ref name="markoperojevic"/><ref name="hbl_detrico">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4653 |title=DETRICO |work=Hrvatski biografski leksikon |access-date=2. 4. 2016}}</ref> | |- | [[Mehmed-paša Atlagić]] | [[1685]]<ref name="hbl_atlagic"/><ref name="medzliskonjic">{{Cite web |url=http://www.medzlis-konjic.com/index.php/knjige-i-tekstovi/odabrani-tekstovi/1994-lista-bosnjackih-porodica-jugoslovenskog-prostora-spomenutih-u-sejahtnami |title=ILista bošnjačkih porodica jugoslovenskog prostora spomenutih u Sejahtnami |work=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini - Medžlis Islamske zajednice Konjic |access-date=2. 4. 2016}}</ref> | [[1687]]<ref name="hbl_atlagic"/><ref name="medzliskonjic" /> |- | [[Defterdar Smajil-paša]] | [[1692]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | Selim-paša | [[1695]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Redžep-paša Nevesinjac]] | [[1697]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | Abdullah-paša | [[1716]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Rustem-beg Rustempašić]] | [[1727]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Kurd Omer-paša]] | [[1728]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Ibrahim-paša Alipašić]] | [[1737]]<ref name="basagic_185-6"/><ref name="hbl_ibrahimpasa">{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8308 |title=IBRAHIM-PAŠA ALIPAŠIĆ (Skopljak) |work=Hrvatski biografski leksikon |access-date=2. 4. 2016}}</ref> | |- | Smajil-paša | [[1749]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | Begtaš-paša | [[1752]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Sulejman-paša Alipašić]] | [[1766]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Mehmed-paša Selmanović]] | [[1768]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Džafer-paša Čengić]] | [[1777]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Mehmed-paša Miralem]] | [[1786]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | Ibrahim-paša | [[1789]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Sulejman-paša Alipašić]] | [[1804]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | Sunullah-paša | [[1809]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Sulejman-paša Alipašić]] | [[1812]]<ref name="basagic_185-6"/> | |- | [[Ćor Mustafa-paša Sulejmanpašić]] | [[1818]]<ref name="basagic_185-6"/> | |} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Spiskovi]] [[Kategorija:Hrvatska u Osmanskom Carstvu]] t2mqto395y5da2gkp0e2kvo67aaugce Bosanski sandžak-begovi 0 410707 3897626 3894772 2026-06-07T12:24:45Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897626 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=april 2018}} '''Bosanski sandžak-bezi''' bili su upravnici [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]], koji je od 1463. do septembra 1580. bio u sastavu [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog pašaluka]], a poslije septembra 1580. priključen je novostvorenom [[Bosanski pašaluk|Bosanskom pašaluku]] i s tim su [[Namjesnici Bosanskog pašaluka|Bosanski begler-bezi]] postali i upravnici Bosanskog sandžaka. {| class="wikitable" ! colspan="3" style="text-align: center;" | Spisak bosanskih sandžak-begova |- ! Sandžak-beg ! Namjesnikovanje ! Smjenjivanje |- | [[Mehmed-beg Minetović]] | 1463. | 1464. |- | [[Isa-beg Ishaković]] | 1464. | 1470. |- | [[Ajas-beg]] | 1470. | 1474. |- | [[Sinan-beg Hercegovac]] | 1474. | 1474. |- | [[Kodža Davud-paša]] | 1474. | 1475. |- | [[Bali-beg Malkočević]] | 1475. | 1477. |- | [[Skender-paša Mihajlović]] | 1477. | 1479. |- | [[Kodža Davud-paša]] | 1479. | 1480. |- | [[Skender-paša Mihajlović]] | 1480. | 1482. |- | [[Jahja-paša]] | 1482. | 1483. |- | [[Ajas-beg|Ajas-paša]] | 1483. | 1484. |- | [[Mehmed-beg Ishaković]] | 1484. | 1485. |- | [[Sinan-beg Hercegovac]] | 1485. | 1490. |- | [[Hadum Jakub-paša]] | 1490. | 1493. |- | [[Jahja-paša]] | 1493. | 1496. |- | [[Feriz-beg]] | 1496. | 1498. |- | [[Skender-paša Mihajlović]] | 1498. | 1505. |- | [[Feriz-beg]] | 1505. | 1512. |- | [[Hadum Sinan-paša Borovinić]] | 1512. | 1513. |- | [[Junus-beg]] | 1513. | 14. april 1515. |- | [[Mustafa-paša Skenderpašić]] | 14. oktobar 1515. | 17. april 1516. |- | [[Gazi Hasan-paša]] | 17. april 1516. | 1517. |- | [[Gazi Mehmed-beg Mihajlović]] | 1517. | 1519. |- | [[Gazi Bali-beg Jahjapašić]] | 1519. | 15. septembar 1521. |- | [[Gazi Husrev-beg]] | 15. septembar 1521. | 1525. |- | [[Gazi Hasan-paša]] | 1525. | 1526. |- | [[Gazi Husrev-beg]] | 1526. | 1534. |- | [[Ulama-paša]] | 1534. | 1536. |- | [[Gazi Husrev-beg]] | 1536. | 18. juni 1541. |- | [[Ulama-paša]] | 18. juni 1541. | 1547. |- | [[Sofi Ali-beg]] | 1547. | 1549. |- | [[Muhamed-han Zulkaderlu]] | 1549. | 1550. |- | [[Hadim Ali-beg]] | 1550. | 1551. |- | [[Sofi Mehmed-paša]] | 1551. | 1553. |- | [[Hadim Gazi Ali-paša]] | 1553. | 1553. |- | [[Malkoč-beg Dugalić]] | 1553. | 1554. |- | [[Kara Osman-beg Sokolović]] | 1554. | 1555. |- | [[Kara Mustafa-beg Sokolović]] | 1555. | 1557. |- | [[Hamza-beg Biharović]] | 1557. | 1561. |- | [[Hasan-beg Sokolović]] | 1561. | 1562. |- | [[Sinan-beg Boljanić]] | 1562. | 1564. |- | [[Mustafa-beg Sokolović]] | 1564. | 1566. |- | [[Mehmed-beg Sokolović]] | 1566. | 1568. |- | [[Ferhad-beg Desisalić]] | 1568. | 25. juni 1568. |- | [[Mehmed-beg Sokolović]] | 25. juni 1568. | Proljeće 1573.<ref name="hrvatikzapadu">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=48|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Hrvatski institut za povijesta|title=Nekoliko osmanskih dokumenata o događajima u dalmatinskome zaleđu u drugoj polovini 16. stoljeća|date=2015|page=72–73}}</ref><ref name="elmaKoricGranica135">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=135}}</ref> |- | [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]] | Proljeće 1573.<ref name="hrvatikzapadu">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=48|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Hrvatski institut za povijesta|title=Nekoliko osmanskih dokumenata o događajima u dalmatinskome zaleđu u drugoj polovini 16. stoljeća|date=2015|page=72–73}}</ref><ref name="elmaKoricGranica135">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=135}}</ref> | Septembar 1580.<ref name="elmaKoricGranica135">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=135}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Spiskovi|Bosna, sandžak-bezi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] 64susnl8gdlljzyerr7gtr4w50a0clb Bizantijska umjetnost 0 413553 3897706 3894927 2026-06-07T12:40:43Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (9), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897706 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} [[Datoteka:Christ Pantocrator Deesis mosaic Hagia Sophia.jpg|mini|240px|Detalj iz [[Deisis (Aja Sofija)|deisisa]] na jednom od najpoznatijih sačuvanih bizantijskih mozaika sa prikazom Isusa Hrista (grčki, Hristos Pantocrator) iz druge polovine 13. vijeka, gornja južna galerija u [[Aja Sofija|Haja Sofiji]], Konstantinopolj (današnji [[Istanbul]]).]] '''Bizantijska umjetnost''' je naziv za umjetničko stvaralaštvo [[Bizantijsko Carstvo|istočnog dijela Rimskog Carstva]] koje je pored [[Antička Grčka|antičke Grčke]] u kulturnom kontekstu povezivalo i područja istočnog [[Mediteranske zemlje|Sredozemlja]], [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], [[Sirija|Sirije]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], Italije, a kasnije i veliki dio [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] (Bugarska, Rusija, Ukrajina). Tokom 11 vijekova postojanja Bizantijskog Carstva ova vrsta [[umjetnost]]i je započela kao [[Rana kršćanska umjetnost|rana hrišćanska umjetnost]] tokom kasne [[Antika|antike]] pa sve do pada [[Konstantinopolj]]a 1453. u ruke [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Međutim, bizantijska umjetnost je nastavila sa svojom aktivnošću i nakon ovog događaja, vjerno slijedeći bizantijsku tradiciju, samo što je njeno okruženje tada bilo [[Islamska umjetnost|islamsko]]. Tokom svog razvoja u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] bizantijska umjetnost je bila važan činilac u ukupnom procesu stvaranja posebnog istočnjačkog identiteta Bizantijskog Carstva u odnosu na Rim. <ref name="HOE">Heaven on Earth, Art and the Church in Byzantium, Linda Safran, izdavač The Pensylvania State University Press, 1998. godine, {{ISBN|0-271-01669-8}} str. 2-19</ref> == Historijski okvir == [[Datoteka:ConstantineEmpire.png|mini|350px|lijevo|Rimska imperija za vrijeme vladavine Konstantina Velikog.]] Godine 323. n. e. [[Konstantin Veliki]] je donio odluku o premještanju sjedišta Rimskog carstva u grčki grad [[Bizantijum]] na [[Bosfor]]u, a koji će kasnije biti poznat pod nazivom Konstantinopolj. Izvorni naziv grada je bio na grčkom jeziku Kōnstantinoúpolis ([[Bosanski jezik|bos]]. Konstantinov grad), a zvanična titula je bila na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] Nova Roma (bos. [[Novi Rim]]).<ref name="BAAI">Byzantine Art and Architecture, an Introduction, Lyn Rodley, izdavač Cambridge University Press, 1994. godine, {{ISBN|0-521-35440-4}}, str. 8-78</ref> Ova sudbonosna odluka Konstantina Velikog će imati dalekosežne posljedice koje se osjećaju i do danas. Za samo 6 godina nevjerovatno brzinom izgrađen je veliki grad koji je će postati najbogatiji i najsjajniji grad u [[Evropa|Evropi]] tokom cijelog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Preduzimanjem ovog koraka novi rimski car je potvrdio rastuću ekonomsku i stratešku važnost istočnih provincija (čiji uspon se odvijao već duže vremena). Novi glavni grad je oličavao [[Hrišćanski|hrišćanske]] osnove rimske države, jer se već nalazio u središtu područja koje je bilo najviše hristijanizirano u odnosu na ostale krajeve carstva. Konstantin jedva da je i mogao predvidjeti da će svojom odlukom o premještanju središta carstva uzrokovati potpunu podjelu carstva na istočni i zapadni dio. Vladari zapadnog dijela Rimskog Carstva su ubrzo nakon toga bili žrtve osvajačkih pohoda [[Germani|germanskih]] plemena [[Istočni Goti|Istočnih Gota]], [[Vandali|Vandala]], [[Langobardi|Langobarda]] i [[Zapadni Goti|Zapadnih Gota]]. Do kraja 6. vijeka n. e. nestao je i zadnji trag središnje vlasti zapadnog dijela Rimskog Carstva. Nasuprot tome, Bizantijsko Carstvo je preživjelo ove napade i za vrijeme vladavine [[Justinijan I|Justinijana I]] (527-565 n. e) dostiglo je svoj vrhunac moći i stabilnosti. Podjela Rimskog Carstva ubrzo je dovela i do vjerske podjele. Za vrijeme vladavine Konstantina Velikog rimski biskup je bio (zasnivajući svoj autoritet od apostola [[Sveti Petar|Svetog Petra]]) vođa ([[papa]]) jedinstvene hrišćanske crkve. Njegova nadmoćnost u crkvenim poslovima je ubrzo bila negirana od strane [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarha]] iz Konstantinopolja, a razlike u crkvenim doktrinama su počele da se produbljuju što će u završnici dovesti do podjele ovog religijskog pokreta na zapadno ([[katoličanstvo]]) i istočno ([[pravoslavlje]]). Razlike su postale veoma duboke pri čemu je rimski katolicizam održavao svoju nezavisnost od carskog ili bilo kog državnog autoriteta, time postajući međunarodna institucija koja je odslikavala svoj karakter kao jedinstvena crkva. Pravoslavna crkva je nasuprot tome bila zasnovana na jedinstvu duhovnog i sekularnog autoriteta oličenog u caru koji je birao i postavljao patrijarha u Konstantinopolju. Zbog toga je bila zavisna od moći [[Država|države]] kojoj je bila strogo odana kao i samim svojim vjernicima, a istovremeno je crkvena hijerarhija uživala blagodeti političke moći. Ovakva ideja o položaju Pravoslavne crkve u okviru Bizantijskog Carstva je hrišćanska prilagodba starog antičkog naslijeđa, a koje se može pratiti još od vremena [[Stari Egipat|Starog Egipta]] i koje je bilo rasprostranjeno širom Bliskog istoka. Za razliku od božanskog karaktera egipatskih [[faraon]]a i drugih vladara širom Bliskog istoka, bizantijski carevi su bili smatrani od [[bog]]a postavljenim vođama crkve i države. Ovu istu ideju su preuzeli i ruski carevi pokušavajući da iskoriste ugled Bizantijskog Carstva i da se narodu predstave kao nastavljači stare tradicije, novog "trećeg Rima." [[Ruska pravoslavna crkva]] je u to vrijeme također bila blisko povezana sa drżavom kao davno nekad bizantijska crkva. Zbog svih ovih vjerskih razloga (čak više nego političkih) historičarima umjetnosti je nemoguće govoriti o jedinstvenom razvoju hrišćanske umjetnosti u okviru cijelog Rimskog Carstva. <ref name="HOA">History of Art, Horst Waldemar Janson, izdavač Harry N. Abrams u New York City, prvo izdanje objavljeno 1962. godine, {{ISBN|0-13-389270-0}}, str 157-183</ref> == Razdoblja nastanka i razvoja bizantijske umjetnosti == Rana hrišćanska umjetnost ne označava samo stil, nego više označava bilo koje umjetničko djelo stvarano od strane hrišćana tokom otprilike 500 godina od nastanka hrišćanstva pa sve do odvajanja Pravoslavne crkve. Za razliku od nje, bizantijska umjetnost označava ne samo umjetnost istočnog dijela Rimskog Carstva nego i poseban kvalitet ovog stila. Bizantijska umjetnost je bila razvijana u okviru određenih tendencija koje se mogu ustanoviti još od vremena Konstantina Velikog, pa čak i ranije.<ref name="HOA"/> Prihvatanje hrišćanstva kao zvanične religije Rimskog Carstva od strane Konstantina Velikog putem [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] iz 311. označava veliku prekretnicu za hrišćanstvo. Međutim, to se ne odnosi na umjetnost iz tog vremena koja je nastavila da koristi stare ideje, motive i znakove iz tradicionalne rimske religije. Prebacivanje sjedišta Rimskog Carstva iz latinskog Rima u helenistički grčki svijet Konstantinopolja 330. n. e. označava mnogo značajniju prekretnicu za umjetnost iz tog vremena nego za samu Crkvu. Taj događaj je približno označio zvanični početak bizantijske umjetnosti. Zbog svega ovoga historičari umjetnosti nisu bili u stanju uspostaviti oštru liniju razdvajanja između rane hrišćanske i bizantijske umjetnosti.<ref name="AOBE">Art of the Byzantine Era, David Talbot Rice, izdavač Frederick A. Praeger Inc. New York City 1963. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 63-16444, str. 9-15, 186</ref> Zvanična podjela bizantijske umjetnosti na stvaralačka razdoblja: * '''Rana bizantijska umjetnost''' - od 330. n. e. sa premještanjem sjedišta Rimskog Carstva iz Rima u Konstantinopolj pa do dolaska na vlast Justinijana I 527. n. e. * '''Zlatno doba''' - vrhunac ove umjetnosti ostvaren za vrijeme vladavine Justinijanove i Heraklijeve dinastije do 726. n. e. * '''Doba ikonoklazma (ikonoborstva)''' - od 726. n. e. pa sve do 843. n. e. * '''Makedonska renesansa''' - od 843. n. e. do 1056. n. e. jedno od klasičnih perioda bizantijske umjetnosti u kojem je uspješno nastavljeno stvaralaštvo iz zlatnog doba ove umjetnosti. * '''Komnensko doba''' - od 1081. n. e. do 1185. n. e. umjetnost za vrijeme dinastije Komnena. * '''Doba Paleologa''' - od 1261. n. e. do 1453. n. e. umjetnost za vrijeme dinastije Paleologa sve do pada Konstantinopolja. <ref name="BA">Byzantine Art, Robin Cormack, Oxford University Press, objavljena 2000, {{ISBN|0-19-284211-0}}, str. 3-15, 20-35, 192</ref> == Rana bizantijska umjetnost == {{Glavni|Rana bizantijska umjetnost}} [[Datoteka:Areobindus presides over the games MNMA Cluny 13135 n02.jpg|mini|lijevo|Dio diptiha napravljenog od slonovače na kojem je prikazan [[Areobind Dagalaif Areobind]], konzul Konstantinopolja iz 506. godine, koji predsjedava igrama na [[Hipodrom u Konstantinopolju|Hipodromu]], prikazanima ispod. ([[Musée national du Moyen Âge]]).]] Tokom prvih 200 godina od nastanka Bizantijskog Carstva, umjetnici su radili u istom stilu kao i umjetnici iz antičke Grčke i Rima. Zbog činjenice da je ova vrsta umjetnosti bila i dalje zasnovana na umjetnosti starog klasičnog svijeta, ovaj period se još naziva i [[Kasna antika]]. Tokom tih godina novi bizantijski umjetnički stil postepeno je izrastao iz propadanja umjetnosti klasičnog svijeta. U to vrijeme Rimsko Carstvo je izgubilo velika područja od strane varvarskih osvajača sa sjevera. Najveći dio umjetnosti u ovo doba nasilja i nereda pokazuje gubitak vještine i kvaliteta izrade umjetničkih djela. Umjetnici više nisu bili u stanju da u svojim umjetničkim djelima vjerno prikažu izgled ljudskog tijela, a više nisu ni mogli postići onaj realizam ili ideal ljepote koji su ranije ostvarili grčki i rimski umjetnici. Umjesto toga, prilikom predstavljanja glave i tijela u svojim umjetničkim djelima, koristili su određena pravila gdje ljudske figure izgledaju nestvarno krute i drvene. Ova nestvarnost je napravljena u svrhu izražavanja duhovnih ideala hrišćanstva.<ref>{{cite web|url=http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753901|title=Byzantine Art from 330 - 1453.|work=scholastic.com|access-date=4. 12. 2016|archive-date=14. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171014002435/http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753901|url-status=dead}}</ref> Religija je bila duša bizantijske kulture koja je prožimala sve aspekte života. Dani u godini brojali su se blagdanima svetaca; svaki važan orijentir u nečijem životu, od rođenja do smrti, bio je blagoslovljen sakramentom; posao se obavljao s novčićima koji su nosili pečat Hristovog lica; a bitke su se vodile iza ikona s likom Bogorodice.<ref name="GOB"/> Tema monumentalne bizantijske umjetnosti bila je prije svega religijska i carska, a ove dvije teme su često spojene, kao u portretima kasnijih bizantijskih careva koji su ukrašavali unutrašnjost crkve Haja Sofije iz 6. vijeka u Konstantinopolju. Te preokupacije dijelom su rezultat pobožne i [[Autokratija|autokratske]] prirode bizantijskog društva, a dijelom rezultat njegove ekonomske strukture, zbog toga što je bogatstvo carstva bilo usredsređeno u rukama crkve i carskog ureda, koji su imali najveću priliku platiti poduzimanje izgradnje monumentalnih umjetničkih djela. Vjerska umjetnost nije se ograničavala samo na monumentalno uređenje unutrašnjosti crkvi. Jedan od najvažnijih žanrova bizantijske umjetnosti bile su [[Ikona|ikone]] na kojima su bili prikazivani likovi [[Isus|Isusa Hrista]], bogorodice ili svetaca, koje su se podjednako upotrebljavale u pravoslavnim crkvama i u privatnim domovima. Ikone su bile više religiozne nego [[Estetika|estetske]] naravi, a pogotovo nakon završetka perioda [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]]. Podrazumijevalo se da one manifestuju jedinstvenu "prisutnost" figure koja je prikazana pomoću "lika", a taj lik se održava kroz pažljivo održavane reprezentativne [[Kanonsko pravo|kanone]].<ref>Likeness and Presence: A History of the Image Before the Era of Art, Hans Belting, Edmund Jephcott, u izdanju Chicago University Press, Chicago, 1994. godine, {{ISBN|9780226042152}}</ref> U središtu pažnje bizantijskog vjerskog iskustva bila je crkvena građevina, koja je ujedno bila i najvažnija arena za bizantijsku umjetnost, a umjetnost u okviru same crkvene građevine je bila blisko vezana sa vjerskim iskustvom koje se tamo upražnjavalo.<ref name="AH"/> U bizantijskom svijetu crkva je zamišljena kao intimno sredstvo putem kojeg se može ostvariti lično duhovno sjedinjenje sa bogom.<ref name="GOB">''The Glory of Byzantium: Art and Culture of the Middle Byzantine Era'', Helen C. Evans, William D. Wixom. Izdavač, Metropolitan Museum of Art, New York City, drugo izdanje, 1997. godine, str. 21 {{ISBN|0-87099-777-7}}</ref> Od samog početka razvoja ove vrste umjetnosti korišten je [[bazilika]]lni tip crkve. Od prvog zlatnog razdoblja bizantijske umjetnosti u prvoj polovini 6. vijeka su uglavnom građene crkve sa centralnim planom, a ta praksa biće nastavljena sve do danas. Danas se crkve sa centralnim planom mogu veoma često vidjeti na područjima današnje [[Srbija|Srbije]] i Grčke. [[Datoteka:RabulaGospelsFol13vAscension.jpg|mini|250px|desno|[[Minijatura]] iz 6. vijeka poznata pod nazivom [[Rabula gospel]] (bizantijski gospel pisan na [[Sirjački jezik|sirjačkm jeziku]]) na kojoj je prikazana apstraktnija i više simbolička priroda bizantijske umjetnosti.]] Obje vrste već navedenih crkvi nudile su razne vrste niša, sve vrste prostora unutar njih koje će ranim hrišćanskim umjetnicima omogućiti da ih ukrase sa [[Mozaik|mozaicima]] ili [[freska]]ma. Izrada mozaika je također preuzeta od Rimljana, koji su ih koristili kao podne ukrase. Rani hrišćanski umjetnici su preuzeli ovaj umjetnički oblik i stavili su ih na unutrašnje zidove crkvenih građevina mijenjajući tako medijum. Stvorili su novu vrstu mozaika na kojima su bili prikazani izduženi likovi, koristeći pri tom zlatnu podlogu koja je predstavljala svjetlost duhovnog svijeta. Naglasak je bio na predstavljanju ozbiljnih i strogih likova sa stopalima koja kao da lebde, sa velikim očima, koji su bili visoko iznad na zidovima, a koji su trebali da izazovu divljenje vjernika. Svrha svega ovoga je da se prenese vjerska poruka, a ne predstavljanje likova u njihovom prirodnom obliku kao što su to ranije radili klasični umjetnici. Središnja [[kupola]] u bilo kojoj bizantijskoj crkvi ima glavni mozaik sa likom Hrista vladara svijeta (Hristos Pantokrator).<ref name="AH"/> Kružni oblik kupole predstavlja simbol jedinstva, a Hristov blagoslovni lik obuhvaća vjernike u [[Brod (arhitektura)|brodu]] ispod.<ref name="GOB"/> U [[Apsida|apsidi]] je uobičajeno prikazana scena rođenja [[Isus|Isusa Hrista]], a ispod apside i scene Isusovog rođenja veoma često su bili prikazani [[Crkveni oci]]. Svrha stavljanja ovih umjetničkih djela na zidove i plafone bizantijskih crkvi je bila da se prenese poruka [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] vjernicima, da ih se poduči, nadahne i podsjeti koja je svrha njihove vjereĺ. Tokom ovog ranog perioda dosta pažnje bilo je posvećeno [[Dekorativna umjetnost|dekorativnoj umjetnosti]]. Najzastupljeniji su bili: izrada ikona, [[skulptura]], [[Bogoslužje|liturgijskih]] predmeta od [[Slonovača|slonovače]] i [[Srebro|srebra]]. Pri izradi svih ovih umjetničkih djela vješto su bili objedinjeni klasični stilovi.<ref name="AH">Art History, Marylin Stokstad, prvo izdanje od strane Harry N. Abrams, Inc, New York City, 1995. godine, {{ISBN|0-8109-1991-5}}, str. 1-608</ref> Izrada skulptura je bila najzastupljenija u ovom ranom periodu bizantijske umjetnosti, ali će se njena zastupljenost u kasnijim periodima smanjiti i ustupiti mjesto zanatskoj umjetnosti i izradi manjih umjetničkih predmeta: sarkofag [[Reljef (umjetnost)|reljef]]a, spomen ploča rađenih od slonovače ([[diptih]]), metalnih predmeta, crkvenog namještaja i pribora, ukrašavanje korica od knjiga, i sl.<ref>Art Through the Ages, Horst De La Croix, Richard G. Tansey, Diane Kirkpatrick, prvo izdanje od strane Yale University, 1926. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 90-83735, {{ISBN|0-15-503769-2}}, str. 269</ref> Tokom ovog perioda rani hrišćanski umjetnici imali su priliku da ilustruju cjelokupnu [[Ikonografija|ikonografiju]] vizuelne strane hrišćanske religije. Zbog toga je [[Bizantijski iluminirani rukopisi|iluminacija]] rukopisa bio jedan od glavnih žanrova bizantijske umjetnosti. Tekstovi koji su najčešće ilustrirani bili su religiozni, te sami spisi (posebno [[Zebur|psalmi]]) i pobožni ili teološki tekstovi poput: ''"[[Ljestvica božanskog uspona]]"'' [[Jovan Klimak|Jovana Klimaka]] ili ''"[[Besjede (Grigorije Nizanski)|Besjede]]"'' (homilije) [[Grigorije Nazijanski|Grigorija Nazijanskog]], te ''"[[Kvedlinburška Itala]]"''. Iluminirani su i sekularni tekstovi, a važni primjeri su: ''"[[Kratka historija (Jovan Skilica)|Kratka historija]]"'' [[Jovan Skilica|Jovana Skilice]], te ''"[[Aleksandrida]]"'' kao i sekularni tekstovi djela klasičnih autora poput [[Vergilije|Vergilija]] (zastupljen sa ''"[[Vergilius Vaticanus]]"'' i ''"[[Vergilius Romanus]]"'') i [[Homer]]a (zastupljen sa ''"[[Ambrozijska Ilijada|Ambrozijskom Ilijadom]]"'') koji su ilustrirani narativnim slikama. Najraniji sačuvani primjer iluminacije hrišćanskih rukopisa u svijetu predstavljaju [[Garima gospeli]] (390 - 660 n. e) koji se nalaze u [[Abba Gariba manastir]]u u [[Etiopija|Etiopiji]].<ref>{{cite web|url=http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/christian-art-byzantine.htm|title=Christian Art (Byzantine Era)|work=visual-arts-cork.com|access-date=3. 12. 2019}}</ref> == Prvo zlatno doba 527-726. n. e. == {{Glavni|Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine Justinijanove i Heraklijeve dinastije}} Sve ove promjene u arhitekturi, [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] i [[književnost]]i koje su trajale približno 200 godina dovešće do stvaranja prepoznatljive bizantijske umjetnosti. Tokom vladavine Justinijana I ova vrsta umjetnosti će ostvariti svoju punu zrelost i postaviti kulturne standarde koji će biti upražnjavani u narednih 9 vijekova postojanja Bizantijskog Carstva, pa sve do danas. <ref>Early Christian and Byzantine Art, John Lowden, prvo izdanje od strane Phaidon Press Limited, London, 1997. godine, {{ISBN|0-7148-3168-9}}, str. 1-424</ref> === Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine Justinijana I (527-565) === [[Datoteka:Interior of Sergius and Bacchus Church-6.JPG|mini|250px|Unutrašnji izgled nekadašnje crkve sv. Sergiusa i Vaha, a danas džamija ''Mala Aja Sofija''. Pogled sa galerije.]] Iako je ostvaren dobar kvalitet umjetničkih djela proizvedenih u gradovima [[Antiohija|Antiohiji]] i [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i iako je mnogo toga zasigurno bilo od [[Estetika|estetskog]] interesa proizašlog iz regiona kojima su oni bili centri, nema sumnje da je Konstantinopolj bio najvažnije središte umjetničkog stvaralaštva. To se sa punim pravom može reći za vrijeme vladavine Justinijana I, tokom čije vladavine bizantijska umjetnost se protezala daleko izvan Konstantinopolja dostigavši svoj najveći geografski opseg. Tokom njegove vladavine Bizantijsko Carstvo se prostiralo od Sirije pa sve do [[Španija|Španije]]. Također je postavio temelje carskog [[Apsolutizam|apsolutizma]] bizantijske države, kodificirajući njene zakone ([[Bizantijsko pravo]]) i putem istih zakona ([[Justinijanov kodeks]]) nametnuo svoje religiozne poglede svim svojim podanicima. U cjelokupnoj historiji nije zabilježen veći ili prosvjećeniji pokrovitelj umjetnosti od Justinijana. Njegova vladavina često se naziva i prvo zlatno doba bizantijske umjetnosti, zbog njegove namjere da obnovi ([[Latinski jezik|lat]]. ''renovatio'') Rimsko Carstvo u njenom nekadašnjem punom sjaju. U tu svrhu dao je da se izgrade mnoge građevine i naprave mnogobrojna umjetnička djela. Prema njegovom historičaru [[Prokopije iz Cezareje|Prokopiju]] koji je napisao knjigu o njegovim građevinskim aktivnostima pod nazivom ''O građevinama'' (lat. De Aedificiis, grč. Περὶ Κτισμάτων), Justinijan je samo u Konstantinopolju dao da se izgradi ili obnovi više od 30 crkava.<ref name="HOE"/> Justinijan je naredio da se izgradi niz crkava i utvrđenja izvan carske prijestolnice, među kojima su: [[manastir sv. Katarine na Sinaju]] u [[Egipat|Egiptu]], [[Crkva sv. Sofije (Sofija)|crkva sv. Sofije]] u [[Sofija|Sofiji]], ''[[bazilika sv. Ivana]]'' u [[Efes]]u i [[Eufrazijeva bazilika]] u [[Poreč]]u. Novi umjetnički stil koji se razvio tokom ovog perioda prepoznatljiv je po: geometrijskom pojednostavljivanju likova i objekata, iskrivljenoj [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivi]] u slikarstvu i reljefnim [[skulptura]]ma, i standardiziranim kratkoročnim konvencijama prilikom prikazivanja pojedinaca i događaja. Pokušavajući stvoriti opipljive slike koje bi zagovarale nematerijalne hrišćanske koncepte, umjetnici su tokom ovog perioda odbacili prostor, [[Boja|boju]], svjetlost i fizikalnost stvarnog svijeta u korist nadnaravnog svijeta.<ref name="AH"/> Tokom arheoloških iskopavanja na Bliskom istoku u 19. i 20. vijeku otkrivena je velika grupa ranoantičkih mozaika. Istočne provincije Istočnog rimskog i kasnije Bizantijskog Carstva naslijedile su snažnu umjetničku tradiciju iz kasne antike. Hrišćanska mozaička umjetnost cvjetala je na ovim prostorima od 4. vijeka pa nadalje. Tradicija izrade mozaika nastala je u doba [[Emevijski halifat|Omajada]] i trajala je sve do kraja 8. vijeka. Najvažniji sačuvani primjeri ove vrste umjetnoti su: [[mozaička geografska karta iz Madabe]], mozaici na brdu [[Nebo (brdo)|Nebo]] u [[Jordan]]u, ''manastiru svete Katarine'' u Egiptu i ''crkvi sv. Stefana'' u drevnoj ''Kastron Mefaa'' (danas [[Umm ar-Rasas]]) u južnom Jordanu. ==== Aja Sofija ==== {{Glavni|Aja Sofija}} [[Datoteka:Aya Sofia - panoramio.jpg|350px|lijevo|Unutrašnji izgled Haja Sofije.]] Odlučujući događaj u razvoju bizantijske umjetnosti bila je ponovna izgradnja crkve Haja Sofija od 1532-37, po nalogu cara [[Justinijan I|Justinijana I]]. Njena izgradnja bila je povjerena dvojici grčkih arhitekata [[Antemije iz Trala|Antemiju iz Trala]] i [[Izidor iz Mileta|Izidoru iz Mileta]]. "Velika crkva" kako su je nazivali sami Bizantinci, bila je duhovno središte kako Konstantinopolja tako i cjelokupnog Bizantijskog Carstva, a tu je bilo obavljano i krunisanje svih bizantijskih careva. Vanjski izgled Haja Sofije je impresivan, ali je upravo njena unutrašnjost ta koja je trebala da zadivi posjetioce ovog nekadašnjeg sakralnog objekta, a danas muzeja. Svi mozaici koji se danas mogu vidjeti su kasnijeg datuma, a ostali detalji poput srebrnog [[ikonostas]]a, [[Svila|svilenih]] zavjesa, ukrasa na oltaru i ostalog je tokom vremena sve nestalo.<ref name="AOBE"/> Kupola crkve pružala je veliki, pozlaćeni, svjetlom ispunjeni baldahin visoko iznad procesijskog prostora za mnoge sveštenike i članove carskog dvora, koji su se okupljali tamo da bi molili [[Euharistija|euharistiju]]. Pažnja vjernika tokom [[Misa|mise]] bila je usredsređena na mozaike koji su se protezali prema vrhu kupole, a ne prema oltaru i apsidi. Usredotočenost pažnje vjernika prema gore odražava interes bizantijskih filozofa za [[Neoplatonizam|neoplatonske]] teorije, koje su [[Meditacija|meditaciju]] promatrale kao način izlaska iz materijalnog svijeta u duhovno stanje. Vjernici koji su stajali na podu crkve sigurno su osjetili takav duhovni uzlet dok su zurili u mozaike svetaca, anđela i u središnju zlatnu kupolu, koja je oličavala sam [[raj]].<ref name="AH"/> Velike površine blještavih zlatnih mozaika koji su nekada pokrivali zidove, svodove i kupole su velikim dijelom izgubljene ili pokrivene obojenom žbukom iz 19. vijeka.<ref name="HOE"/> Neki od mozaika su ponovo otkriveni tokom druge polovine 20. vijeka i vidljivi za javnost, nakon što je Haja Sofija postala muzej.<ref name="HOA"/> Justinijanov dvorski historičar [[Prokopije iz Cezareje|Prokopije]] u svojim opisima bogate unutrašnjosti Haja Sofije ubrzo nakon završetka njene gradnje je naveo:{{Citat|A što se tiče blaga ove crkve, nemoguće je dati tačnu vrijednost svih posuda od zlata i srebra i dragog kamenja koje je car Justinijan ovdje posvetio. Ja ću dozvoliti mojim čitaocima da sami pokušaju procijeniti vrijednost ovog blaga putem samo jednog primjera. Dio crkve što je posebno svet i dostupan samo sveštenicima (svetište), u njemu se nalazi više od 18 tona srebra.}}<ref name="HOE"/> ==== Ravenna ==== [[Datoteka:The mosaic of Emperor Justinian and his retinue.jpg|mini|desno|260px|Mozaik iz bazilike sv. Vitale u Ravenni, na kojoj je prikazan car Justinian I (u sredini) i biskup Maksimijan (desno od Justinijana), okruženi sveštenicima i vojnicima.]] Umjetnička historija grada Ravenne od prve polovine 5. vijeka u vrijeme [[Gala Placidija|Gale Placidije]] i [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]] pa do 6. vijeka kada je Justinijan I ponovno osvojio Italiju, bila je uvijek tijesno povezana sa istočnim dijelom Rimskog Carstva. Upravo u ovom gradu nalaze se najbrojniji i najbolje očuvani mozaici iz tog perioda. Prema mišljenju vodećeg stručnjaka za bizantijsku umjetnost i historiju iz prve polovine 20. vijeka [[Charles Diehl|Charlesa Diehla]], historija bizantijske umjetnosti iz 5. i 6. vijeka se može bolje proučavati u Ravenni nego u samom Konstantinopolju ili [[Solun]]u. U gradu Ravenni se mogu proučavati 4 različita perioda stilskog razvoja bizantijskih zidnih mozaika: #Mozaici iz vremena Gale Placidije (između 430-458) #Mozaici iz vremena Teodorika Velikog (između 526-534) #Mozaici iz vremena Justinijana I (između 534- 569) #Mozaici urađeni tokom 7. vijeka n. e.<ref>Byzantine Aspects of Italy, Daniel Crena De Iongh, W. W. Norton @ Co. Inc. New York City, prvo izdanje iz 1967. godine, Library of Congress, Catalog Card No. 67-19211, str. 1-183</ref> Bizantijske crkve u Konstantinopolju bile su opljačkane, a njihovi ukrasi oduzeti nakon što su Turci vojnički osvojili grad 29. maja 1453. Mnoge od ovih crkava sada nemaju svoje bogate mozaičke i liturgijske ukrase. Nasuprot tome, u Ravenni postoji nekoliko bizantijskih crkava, a njihovi ukrasi su gotovo netaknuti. Mozaici u [[Mauzolej Galla Placidije|mauzoleju Galle Placidije]] (koji su napravljeni skoro jedan vijek prije dolaska Justinijana I na vlast) su početna tačka nastanka umjetničke škole mozaika, a tu je također definisana hrišćanska umjetnost mozaika, čiji razvoj će na kraju dovesti do izrade velikih mozaika u [[Bazilika sveti Vitale|bazilici sv. Vitale]] iz 6. vijeka. Mauzolej Galle Placidije koji je potpuno prekriven mozaicima, jedna je od najljepših kolorističkih mozaičkih grupa drevnog svijeta.<ref>{{cite web|url=https://arsartisticadventureofmankind.wordpress.com/2014/10/24/golden-age-of-byzantine-art-iii-churches-of-ravenna-santapollinare-nuovo-santapollinare-in-classe-and-san-vitale/|title=Zlatno doba Bizantijske umjetnosti: crkve u Ravenni - Sant’Apollinare Nuovo, Sant’Apollinare in Classe i Bazilika svetog Vitalea.|work=arsartisticadventureofmankind.wordpress.com|access-date=20. 3. 2018}}</ref> Nekoliko drugih najznačajnih crkava iz ovog doba sagradili su u provincijama lokalni biskupi, oponašajući novi stil iz Konstantinopolja. Naprimjer, [[Bazilika sveti Vitale|baziliku sv. Vitale]] dao je da se sagradi biskup [[Maksimijan od Ravenne]]. Dekoraciji u ovoj bazilici pripadaju i važni mozaici Justinijana i njegove carice [[Teodora (supruga Justinijana I)|Teodore]], iako niti jedno od njih nikada nije posjetilo ovu crkvu.<ref>Deichmann, Friedrich Wilhelm (1969). Ravenna: Hauptstadt des spätantiken Abendlandes. Wiesbaden: Franz Steiner. ISBN 9783515020053.</ref> Do danas sačuvana i gotovo netaknuta od svog posvećenja, u unutrašnjosti bazilike sv. Vitale bizantijski umjetnici su napravili efekt zamršenog sjaja, a svaki centimetar njenih unutrašnjih zidova i svodova bogato je ukrašen. Veliki mozaici koji prikazuju cara Justinijana I i caricu Teodoru uspostavili su bizantijsku [[Kompozicija (likovna)|kompoziciju]] i figurativne tehnike, jer su [[Realizam (likovna umjetnost)|realistički]] prikazi klasične umjetnosti napušteni u korist naglašavanja ikonografske formalnosti. Visoke, tanke i nepomične figure bademastih lica i širokih očiju, postavljene frontalno, na zlatnoj pozadini, odmah su postale prepoznatljiva definicija bizantijske umjetnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.theartstory.org/movement/byzantine-art/history-and-concepts/|title=Bizantijska umjetnost i arhitektura|work=the arthistory.org|access-date=11. 12. 2020}}</ref> ==== Manastir svete Katarine na Sinaju ==== {{Glavni|Manastir svete Katarine na Sinaju}} [[Datoteka:St CatherinesPanorama.JPG|thumb|1100px|desno|Manastir svete Katarine na Sinaju, Egipat.]] Manastir svete Katarine jedan je od mnogobrojnih sakralnih objekata izgrađenih po naredbi cara Justinijana I, koji se nalazi u podnožju planine Sinaj u Egiptu, jednom od važnih hodočasničkih mjesta. Predstavlja najstariji hrišćanski manastir koji i do danas služi svojoj svrsi. U manastirskom kompleksu nalaze se umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti. Osim mozaika, tu je i najbolja zbirka ranih ikona na svijetu, mnoge urađene na drvenoj podlozi (enkaustika), kao i liturgijski predmeti, [[kalež]]i i [[relikvijar]]i te crkvene građevine. Velika zbirka ikona sadrži nekolicinu koje potječu iz 5. i 6. vijeka, što je jedinstven slučaj u svijetu. Ovaj manastir bio je netaknut čak i za vrijeme [[Bizantijski ikonoklazam|bizantijskog ikonoklazma]] i nikada nije opljačkan. Tamo je sačuvana i najstarija ikona na temu [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], a projekt katalogizacije zbirki traje od 1960-ih. Sa svojih 4.500 starih dragocjenih knjiga manastirska biblioteka druga je po broju [[Iluminacija|iluminiranih knjiga]] u svijetu, odmah iza [[Vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]]. Manastir je bio važno središte za razvoj hibridnog stila krstaške umjetnosti i još uvijek čuva preko 120 ikona nastalih u tom stilu, daleko najveću zbirku koja postoji. Mnoge su očigledno naslikali latinski monasi, sa sjedištem u manastiru ili oko njega u 13. vijeku.<ref>''Byzantium: Faith and Power (1261 - 1557)'', The Metropolitan Museum of Art, New York, Yale University Press, New Haven and London, Prvo izdanje 2004. godine, str. 95-103 {{ISBN|1-58839-113-2}}</ref> === Kriza 7. vijeka === [[Datoteka:Meister der Demetrius-Kirche in Saloniki 002.jpg| mini|Mozaik iz crkve sv. Dimitrije u Solunu (kasni 7. ili rani 8. vijek), na kojem su prikazani [[sveti Dimitrij Solunski]] (u sredini) sa biskupom i eparhom.]] Nakon vladavine Justinijana uslijedio je politički pad, jer je većina njegovih vojnih svajanja izgubljena, a Bizantijsko Carstvo se suočilo s akutnom krizom s invazijama [[Avari|Avara]], [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], [[Perzija]]naca i [[Arapi|Arapa]] u 7. vijeku. Konstantinopolj je također bio zahvaćen vjerskim i političkim sukobima.<ref>Haldon, John (1997) [1990]. Byzantium in the Seventh Century: The Transformation of a Culture. Cambridge: Cambridge University Press.</ref> Međutim, Bizantijsko Carstvo najviše je trpjelo zbog unutrašnjih problema, jer se uloga vjerske umjetnosti u društvu koja je tokom 4 vijeka imala sve značajniju vrijednost suočila s velikom dilemom. Svi ovi događaji kulminirali su razdobljem poznatim kao "Kriza sedmog vijeka." Trendovi unutar bizantijske umjetnosti, kako po svom religioznom značenju, tako i društvenim trendovima, uglavnom su ostali netaknuti tokom krize u 7. vijeku. Iako nije bilo značajnih podizanja velikih spomenika u slavu Istočne pravoslavne crkve i njenog utjecaja, nastavljene su aktivnosti obnavljanja i očuvanja postojećih građevina usljed raširenih sukoba koji su se i dalje dešavali izvan Konstantinopolja. Najznačajniji sačuvani monumentalni projekti iz ovog razdoblja započeti su izvan carskog grada. [[Crkva sv. Dimitrija]] u [[Solun]]u obnovljena je između 629-34 nakon požara sa novim mozaicima koji prikazuju svetog Dimitrija i zvaničnike. Ovi mozaici blistaju kao rijetki primjeri umjetnosti koji su preživjeli krizu kao i razdoblja koja su uslijedila.<ref name="WHAT">{{Cite web|url=http://www.byzconf.org/7th-century-crisis/|title=What Was The 7th Century Crisis?|work=byzconf.org|access-date=9. 4. 2020|archive-date=9. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210509214253/http://www.byzconf.org/7th-century-crisis/|url-status=dead}}</ref> Novi odjeljci u ovoj crkvi posjeduju mozaike izvedene u veoma apstraktnom stilu.<ref>Brubaker, L. (2004). "Elites and Patronage in Early Byzantium: The Evidence from Hagios Demetrios in Thessalonike". In Haldon, John; et al. (eds). The Byzantine and Early Islamic Near East: Elites Old and New. Princeton: Princeton University Press. str. 63‒90.</ref> Crkva Koimesis u Nikeji (današnji [[Iznik]]), porušena je početkom 20. vijeka, ali dokumentovana fotografijama, pokazuje istodobni opstanak klasičnih stilova uređenja crkve.<ref>Barber, C. (1991). "The Koimesis Church, Nicaea: The Limits of Representation on the Eve of Iconoclasm". Jahrbuch der österreichischen Byzantinistik. 41: str. 43‒60.</ref> Rimske crkve, koje su u ovom historijskom razdoblju još uvijek pripadale bizantijskoj teritoriji, također su imale važne sačuvane ukrasne mozaike i mnoge slike vjerskog značaja. Posebno je to slučaj sa crkvom [[Santa Maria Antiqua]], koja se smatra najstarijim spomenikom hrišćanstva na [[Rimski forum|Rimskom forumu]].<ref name="WHAT"/> Tu su i crkva [[Sant'Agnese fuori le mura]] i "''kapela sv. Venanzia''" u [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|bazilici sv. Ivana Lateranskog]].<ref>Matthiae, Guglielmo (1987). Pittura romana del medioevo. Rome: Fratelli Palombi. ISBN 9788876212345.</ref> Bizantijski umjetnici koji su izrađivali mozaike bili su u to vrijeme toliko poznati po svom radu, da ih je arapski [[Emevijski halifat|Umejadski halifat]] (661.-750. P. CE) zaposlio da ukrase džamije [[Kupola na stijeni]] u Jerusalemu i [[Velika džamija u Damasku|Veliku džamiju u Damasku]], čime su dali svoj doprinos prilikom izgradnje ovih ranih spomenika Umejada.<ref name="DEF">{{Cite web|url=https://www.ancient.eu/Byzantine_Art/|title=Bizantijska umjetnost|work=ancient.eu|access-date=9. 4. 2020}}</ref><ref>Creswell, Keppel A.C. (1969). Early Muslim Architecture. New York: Clarendon Press, Flood, Finbarr Barry (2001). The Great Mosque of Damascus: Studies on the Making of an Umayyad Visual Culture. Leiden: Brill.</ref> Luksuzna umjetnost opstala je neko vrijeme i u 7. vijeku, te predstavlja jedan od većih doprinosa kasnijim razdobljima u historiji bizantijske umjetnosti.<ref name="WHAT"/> Važna djela luksuzne sekularne umjetnosti iz ovog razdoblja su srebrne [[Davidove ploče]], nastale za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]], na kojima su prikazani prizori iz života hebrejskog [[Kralj David|kralja Davida]].<ref>Leader, R. (2000). "The David Plates Revisited: Transforming the Secular in Early Byzantium". Art Bulletin. 82 (3): 407‒427. doi:10.2307/3051395. JSTOR 3051395.</ref> Srebrne ploče su i dalje bile od velike vrijednosti u društvu i nastavljeno je sa njihovom izradom i tokom kasnijeg perioda.<ref name="WHAT"/> Najistaknutiji preživjeli rukopisi su [[Sirjački jezik|sirjačke]] knjige evanđelja kao što je [[Sirijska biblija iz Pariza]].<ref>Leroy, Jules (1964). Les manuscrits syriaques à peintures conservés dans les bibliothèques d'Europe et d'Orient; contribution à l'étude de l'iconographie des Églises de langue syriaque. Paris: Librairie orientaliste P. Geuthner.</ref> Međutim, [[Londonske kanonske tablice]] svjedoče o kontinuiranoj proizvodnji raskošnih knjiga evanđelja na grčkom jeziku.<ref>Nordenfalk, Carl (1938). Die spätantiken Kanontafeln. Göteborg: O. Isacsons boktryckeri</ref> Tokom razdoblja između vladavine Justinijana I i ikonoklazma ostvarene su velike promjene u društvenim i vjerskim ulogama slikarskih djela unutar Bizantije. Duboko poštovanje naspram [[acheiropoieta]] ili svetih slika, "koje nisu napravile ljudske ruke" postalo je značajna pojava, a u nekim su slučajevima ove slike zaslužne za spašavanje gradova od vojnih napada. Do kraja 7. vijeka određene slike svetaca su bile shvaćene kao "prozori" kroz koje se moglo komunicirati s prikazanom figurom. [[Proskineza]] ispred slika objašnjena je i u tekstovima s kraja 7. vijeka. Sva ova kretanja označavaju početke teologije [[ikona]].<ref>Brubaker, L. (1998). "Icons before iconoclasm?, Morfologie sociali e culturali in europa fra tarda antichita e alto medioevo". Settimane di Studio del Centro Italiano di Studi Sull' Alto Medioevo. 45: 1215‒1254.</ref> Istovremeno, pojačana je i rasprava o pravilnoj ulozi umjetnosti u ukrašavanju crkava. ''Tri kanona'' sa [[Trulski sabor|Trulskog sabora]] iz 692. bavili su se kontroverzama iz ovog područja: zabrana prikazivanja krsta na crkvenim pločnicima (Kanon 73), zabrana predstavljanja Hrista kao jagnjeta (Kanon 82), opća zabrana protiv upotrebe "slika, bilo da su prikazani likovi na slikama ili na bilo koji način kao do sada, koji privlače oko i korumpiraju um, te potječu čovjeka na razmišljanje o ovozemaljskim uživanjima" (Kanon 100). Kako je vrijeme prolazilo, jačina ovih rasprava o ulozi umjetnosti i slika u religioznom kontekstu rasla je i ustupila mjesto razdoblju u historiji bizantijske umjetnosti poznatom kao ikonoklazam (ikonoborstvo).<ref name="WHAT"/> == Bizantijski ikonoklazam (Bizantijsko ikonoborstvo) == {{Glavni|Bizantijski ikonoklazam}} [[Datoteka:Helios in His Chariot.jpg|thumb|240px|desno|Grčki bog sunca [[Helije]] u svojoj kočiji, okružen oznakama za mjesece u zodijaku. [[Ptolemej]]eve ''Priručne tablice'' izrađene 1291, za vrijeme vladavine [[Konstantin V Kopronim|Konstantina V Kopronima]].]] Intenzivna rasprava o ulozi umjetnosti u bogosluženju dovela je na kraju do razdoblja "bizantijskog ikonoklazma."<ref name="Bryer, A. 1977">Bryer, A.; Herrin, Judith, eds. (1977). Iconoclasm: Papers Given at the Ninth Spring Symposium of Byzantine Studies, University of Birmingham, March 1975. Birmingham: Center for Byzantine Studies. ISBN 9780704402263.</ref> Sporadični napadi ikonoklazma lokalnih biskupa desili su se u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] tokom 720-ih. Godine 726. podvodni potres između ostrva There (današnji [[Santorini]]) i Therasia car [[Lav III Isavrijac]] protumačio je kao znak božijeg gnjeva i možda ga je upravo taj događaj naveo da ukloni poznatu Hristovu ikonu s [[Halka kapija (Konstantinopolj)|Halka kapije]] ispred carske palate.<ref>Stein, D. (1980). Der Beginn des byzantinischen Bilderstreites und seine Entwicklung bis in die 40er Jahre des 8. Jahrhunderts. Munich: Institut für Byzantinistik und Neugriechische Philologie der Universität.</ref> Iste godine on je započeo kampanju ikonoklazma proglašavajući svako predstavljanje vjerskih likova na ikonama i mozaicima idolatrijom. U desetljećima koja su slijedila, pristalice ikonoklazma su preduzeli veliku kampanju uništavanja molitvenih slika Isusa, bogorodice i svetaca, a pristalice upotrebe ikona i mozaika bili su progonjeni.<ref name="AH"/> Međutim, ikonoklazam vjerovatno nije postao carska politika sve dok nije zavladao sin Lava III, [[Konstantin V Kopronim]]. Na [[Ikonoborski sabor u Hijeriji|Ikonoborskom saboru u Hijeriji]], koji je sazvao Konstantin V 754. donijeta je odluka o zabrani izrade Hristove ikone. Time je započelo razdoblje [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]], koje je trajalo, s prekidima do 843. Iako je ikonoklazam strogo ograničio ulogu religiozne umjetnosti i doveo do uklanjanja nekih ranijih mozaika s apsida i (moguće) sporadičnog uništavanja prijenosnih ikona, ikonoklazam nikada nije predstavljao potpunu zabranu izrade djela figuralne umjetnosti. Dosta književnih izvora navodi da je nastavljeno sa izradom sekularnih umjetničkih djela (tj. prikazi scena lova, seoskih motiva, prirode, [[Apstraktna umjetnost|apstraktne]] [[ornament]]ike i prikazi igara na hipodromu)<ref name="GA">Grabar, André (1984). L'iconoclasme byzantin: Le dossier archéologique (2nd ed). Paris: Flammarion. ISBN 9782080126030.</ref> kao i nekoliko spomenika čiji datumi izrade se sa sigurnošću mogu navesti da pripadaju tom razdoblju, (ponajviše rukopis [[Ptolemej]]eve "Priručne tablice" danas se čuva u Vatikanu<ref>Wright, D. H. (1985). "The Date of the Vatican Illuminated Handy Tables of Ptolemy and of its Early Additions". Byzantinische Zeitschrift. 78 (2): 355‒362. doi:10.1515/byzs.1985.78.2.355.</ref>) pokazuju da su mitropolitski umjetnici održavali visok kvalitet proizvodnje.<ref name="Bryer, A. 1977"/> Procvat profane umjetnosti najuočljiviji je kod ukrašavanja carskih palata (pločice, tepisi ..) jer su se carevi nadmetali u raskoši s islamskim abasidskim halifama.<ref name="AH"/> Jedna od glavnih crkava iz ovog razdoblja je [[crkva sv. Irene]] (Hagia Irena) u Konstantinopolju, koja je obnovljena 760-ih nakon [[zemljotres]]a u Konstantinopolju 740. Unutrašnjost Haja Irene kojom dominira veliki mozaički krst u apsidi jedan je od najbolje sačuvanih primjera ikonoklastičnog ukrašavanja crkve.<ref>Peschlow, Urs (1977). Die Irenenkirche in Istanbul. Tübingen: E. Wasmuth.</ref> [[Crkva sv. Sofije (Solun)|Crkva sv. Sofije]] u [[Solun]]u također je obnovljena krajem 8. stoljeća.<ref>Theocharidou, K. (1988). The Architecture of Hagia Sophia, Thessaloniki, from its Erection up to the Turkish Conquest. Oxford: Oxford University Press.</ref> Određene crkve sagrađene izvan Bizantijskog Carstva u ovom periodu, ali ukrašene figurativnim, "bizantijskim" stilom, također mogu svjedočiti o nastavku aktivnosti bizantijskih umjetnika. U tom su pogledu posebno važni originalni mozaici [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu|dvorske kapele u Aachenu]] (budući da su bili uništeni ili jako obnovljeni) i freske u ''crkvi Maria foris portas'' u [[Castelseprio (arheološki park)|Castelsepriu]]. == Makedonska umjetnost == {{Glavni|Makedonska umjetnost (bizantijska)}} {{Glavni|Makedonska renesansa}} [[Datoteka:Nea Moni 01.jpg| mini|lijevo|Mozaici iz 11. vijeka u manastiru Nea Moni na ostrvu Hios.]] [[Datoteka:Relieftafel 40 Märtyrer von Sebaste Bodemuseum.jpg|mini|desno|[[Četrdeset mučenika u Sebasteji]] predstavlja primjer umjetničkog rada u bjelokosti iz makedonskog perioda, Konstantinopolj. Danas se čuva u [[Muzej Bode|Muzeju Bode]], [[Berlin]].]] Odluke sa Ikonoborskog sabora u Hijeriji promijenjene su na novom crkvenom saboru 843. godine, koji se do danas u Istočnoj pravoslavnoj crkvi slavi kao "Trijumf pravoslavlja". Godine 867. postavljanjem novog mozaika na apsidi u Aja Sofiji s prikazom Bogorodice i djeteta patrijarh [[Focije I]] proslavio je u poznatoj [[Homilija|homiliji]] kao pobjedu nad zlima ikonoklazma. Kasnije iste godine na prijesto je stupio car [[Bazilije I Makedonac]], nazvan "Makedonac." Zbog toga se naredno razdoblje bizantijske umjetnosti ponekad naziva "makedonska renesansa", mada je taj naziv dvojako problematičan (nije bio "makedonska", niti, strogo rečeno, "[[renesansa]]"). U 9. i 10. vijeku vojna situacija u Bizantijskom Carstvu se poboljšala, a pokroviteljstvo umjetnosti i arhitekture povećalo se. Naručena je izgradnja novih crkvi, a standardni arhitektonski oblik ("[[grčki krst]]") i dekorativna shema crkvi iz srednjeg bizantijskog perioda standardizirani su. Glavni sačuvani primjeri su [[Hosios Loukas]] u [[Beotija|Boeotiji]], [[manastir Dafni]] kod [[Atina|Atine]] i [[Nea Moni]] na ostrvu [[Hios]]u. Oživljen je interes za prikazivanje predmeta iz klasične mitologije (kao na ''Veroli kovčegu'') i korištenje "klasičnog" stila za prikazivanje religioznih, a posebno starozavjetnih predmeta (od kojih su [[Pariski psaltir]] i [[Jošuin svitak]] važni primjeri). Tokom makedonskog razdoblja došlo je i do oživljavanja kasnoantičke tehnike rezbarenja [[Slonovača|slonovače]]. Mnogo ukrasnih primjera [[triptih]]a i [[diptih]]a od slonovače je sačuvano, poput [[Harbavillski triptih|Harbavillskog triptiha]] i triptiha u [[Luton Hoo]]u, koji su napravljeni za vrijeme vladavine [[Nikifor II Foka|Nikifora II Foke]]. == Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Komnen == [[Datoteka:Anastasi Dafnis.jpg|mini|350px|desno|Mozaik iz manastira Dafni (ca. 1100)]] {{Glavni|Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Komnen}} Druga polovina 11. vijeka predstavlja razdoblje kraja vladavine makedonske dinastije u Bizantijskom Carstvu tokom kojeg je nakratko došlo do ograničenja u razvoju umjetnosti. Dolaskom dinastije Komnena na vlast zaustavljen je pad carstva, a umjetnost i arhitektura ponovo su našli svoju primjenu. Izgrađene su slikovite kuće i palate koje su ukrašene ukrasima od opeke i detaljima s [[emajl]]om. Geometrija se povećala i zomorfni elementi se gube. U arhitekturi je korištena takozvana grčka škola pri izgradnji hramova u Atini i na ostrvima. Nakon privremenog gubitka većine Anadolije, izrada umjetničkih djela bila je sve više orijentirana na evropski dio carstva. Međutim, lokalni radovi počinju objedinjavati ​​i lokalne umjetničke stilove. Kod mozaika iz tog vremena uočljiva je linearnost oblika i hladnoća boja. Najvažniji spomenici iz tog doba mogu se naći posebno u brojnim manastirima. Vjerovatno najpoznatiji mozaici iz ovog perioda nalaze se u manastiru Dafni kod Atine. Dvanaesti vijek bilo je doba kada se bizantijska umjetnost tokom ovog perioda širila izvan granica carstva, u mjeri koja nikada nije bila nadmašena prije ili poslije. U to vrijeme mogli su se naći bizantijski umjetnički predmeti širom zapadne Evrope kao i u svim istočnoevropskim zemljama. Bizantijski umjetnici bili su pozivani da uljepšavaju građevine [[Normani|Normana]] i u [[Kijev]]u. Upravo u [[Katedrala Monreale|katedrali Monreale]] u [[Palermo|Palermu]] nalazi se najveći ciklus mozaika na svijetu. Umjetnički, međutim, to je manje estetski rad. Utjecaj bizantijske umjetnosti može se vidjeti i u mnogim radovima iz tog vremena u [[Venecija|Veneciji]], gdje je bizantijska umjetnost uspješno oponašana. Osim toga, veliki dio bizantijske kulturne baštine ušao je na Zapad tokom velike pljačke Konstantinopolja nakon [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]]. Bizantijska umjetnost ostala je popularna u Italiji sve do pojave [[Renesansa|renesanse]]. Tokom vladavine dinastije Komnen, velikih pokrovitelja umjetnosti, djelomično se promijenio i stil umjetnosti. Osim duhovnosti, ističe se i ljepota. Slike su svjetlije, potezi su mekši a zlato i srebro široko se koriste. [[Solun]] i [[Sveta gora|Atos]] (Sveta gora) postaju nova središta umjetnosti, a od starijih Jerusalem i Sinaj oživljavaju. U [[Kaligrafija|kaligrafiji]] umjetnost samo ponavlja svoj vrhunac. Nova djela se više ne stvaraju samo u radionicama, već i u samostanima (do tada bizantijski samostani nisu imali sličan obrazovni i umjetnički karakter kao na Zapadu). Smanjuje se i broj [[Iluminacija|iluminirani]]h knjiga. Među važnija djela su Evanđelje iz Parme, Madridski zakonik, Hronike [[Jovan Skilica|Jovana Skilice]] ili Evanđelje Firencija Laureantiana. Značajno djelo iz tog razdoblja je sicilijanski prikaz Ljetopisa Jovana Skilice, poznatog kao Madridski rukopis, koji sadrži približno 600 slika iz historije Bizantije. Vrhunac doseže bizantijsko zlatarstvo koje se (često čak i stariji primjerci) izvozilo u cijelu [[Evropa|Evropu]]. Bizantijski obrađivači metala imali su nekoliko narudžbi u Veneciji. Najpoznatiji je vjerovatno oltar [[Pala d´Oro]] u [[Bazilika sv. Marka|bazilici sv. Marka]]. Poslije 1204. godine, bizantijska krilasta kvadrikada dosegla je i Veneciju. Mađarske krune također su bizantijskog porijekla, kao naprimjer grčki dio krune sv. Stefana i [[Monomahova kruna]] (obje potječu iz 11. vijeka, iz razdoblja neposredno prije Komnena). Za vrijeme vladavine dinastije [[Angeli (loza bizantijskih careva)|Angela]] Bizantijsko Carstvo je preživljavalo krizu, a žarište umjetnosti preusmjereno je na lokalne centre, kao i nekoliko mjesta na Zapadu.<ref name="AOBE"/> == Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog (13-15. vijek) == [[Datoteka:Ohrid annunciation icon.jpg|mini|200px|desno|''[[Blagovijest]]'' iz [[Ohrid]]a, jedna od najcjenjenijih ikona paleološkog [[Manirizam|manirizma]], koja se može uporediti sa tadašnjim najboljim djelima italijanskih umjetnika]] {{Glavni|Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog}} Umjetnost i arhitektura doživjeli su procvat tokom kasnog razdoblja postojanja Bizantijskog Carstva unatoč očajnim vojnim i političkim okolnostima koje su trpjeli bizantijski vladari. Uprkos smanjenju sredstava za podršku umjetnosti, pokrovitelji iz svih društvenih staleža dali su da se izgrade nove ili obnove stare građevine oštećene ili zapuštene tokom latinske okupacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/toah/hd/byza/hd_byza.htm|title=Bizantijum od 330 - 1453 godine|work=metmuseum.org|access-date= 25. 1. 2021}}</ref> Posljedice promjenljivih političkih okolnosti na istočnom Mediteranu dovele su do toga da je od 1204. godine, pa nadalje, bizantijski kontakt sa Zapadom bio dio svakodnevnog iskustva, koje je postavilo kulturnu pozadinu za čitavo razdoblje do 1453. Obnova Bizantijskog Carstva nakon 1261. za vrijeme vladavine [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleologa]] donijela je nova iskustva u bizantijsku umjetnost, koja su preuzeta od privremenih osvajača i drugih naroda bizantijskog kulturnog kruga. Sve ovo je doprinijelo svestranosti zapadnih i bizantijskih umjetnika tokom kasnog razdoblja bizantijske umjetnosti. Čini se da su zapadni umjetnici bili sposobni prihvatiti bizantijske i druge istočnjačke slikovne ideje, a s druge strane, bizantijski umjetnici bili su jednako spremni da prihvate zapadnjačke ideje i tehnike, a pokrovitelji i gledatelji naučili su se suočiti s nizom umjetničkih iskustava koji su iz toga razvijeni. Vrlo je teško razlikovati umjetnost zapada i istoka u ovom razdoblju, a razlog leži u okolnostima umjetničkog stvaralaštva. Nije da su umjetnici jednostavno bili pragmatični ili eklektični dok su odgovarali na nove materijale: postojao je dublji pokušaj oblikovanja i dijeljenja novih načina izražavanja kroz njihovo sve veće iskustvo različitih umjetničkih tradicija. Na istoku je vesternizacija bizantijske umjetnosti dosegla novu i kreativnu fazu. U posljednjoj polovini 14. vijeka bizantijski umjetnici slikali su svece sa veoma vitkim i visokim tijelima, koji su često bili u iskrivljenim položajima. Ova osobina kao i težnja bizantijskih umjetnika ka slikarskoj virtuoznosti navela je mnoge historičare umjetnosti da nazovu ovaj stil "paleološki manirizam". Ikona Navještenja Bogorodice iz [[Crkva svetog Klimenta u Ohridu|crkve svetog Klimenta u Ohridu]], koja je naslikana u prvoj četvrtini 14. vijeka odličan je primjer ovog slikarskog stila (slika desno).<ref name="BA"/> Važnost regionalnih naselja jača u poređenju sa Konstantinopoljem, Solunom, [[Trabzon]]om i gradovima na [[Peloponez]]u (među njima posebno [[Mistras|Mistrom]]) postaju važna arhitektonska naselja. U duhovnom okruženju razvija se i trijumfuje [[isihazam]], molitvena tradicija u pravoslavlju, koju upražnjavaju monasi, a s tim širi se i pojava stilskih manastira na visokim stijenama ([[Meteora]]). U njima se osnivaju manastiri, kojih je sve više na [[Sveta gora|Svetoj gori]] (Atos). Bizantijska umjetnost nastavlja se širiti Rusijom, Venecijom i [[Balkan]]om, dok istovremeno nema vojnog odgovora [[Osmansko Carstvo|Turcima]], koji su poduzimali osvajačke pohode na Bizantijsko Carstvo. Najznačajniji preporod doživljavaju mozaici i freske, koji se očituje dinamičnošću i narativnošću, a slike stvaraju zamršene tapiserije. Boje i veličina detalja se također mijenjaju i smanjuju. Značajni mozaici sačuvani su u [[Manastir Hora|crkvi Hora]] (Konstantinopolj) ili u [[Manastir Pammakaristos|manastiru Pammakaristos]]. Veliki broj naslikanih ikona sa drvenom pozadinom također je sačuvan iz ovog perioda, a njihov kvalitet varira u zavisnosti od radionice gdje su urađene. Radionice u Konstantinopolju održale su relativno pristojan nivo. Preovladavaju svijetle tople boje i shematsko zlato stvoreno potezima pletenja zlatne niti. U umjetnosti iluminacije knjiga djela ne dosežu nivo iz prethodnih razdoblja, a izuzetnija djela su iznimka, ali novost su portreti knjiga. Zahvaljujući njima sačuvano je nekoliko carskih portreta. U umjetnosti izrade malih predmeta također je primjetan pad u odnosu na starija razdoblja. Gubitak istočnih teritorija značio je nedostatak skupljih materijala, posebno slonovače i plemenitih metala. Proizvodnja je bila uglavnom usmjerena na drvo, a [[keramika]] se više koristila u ovom periodu. Težina radova također se smanjuje, a [[filigran]] postaje popularan. Više pažnje počelo se poklanjati zaštiti ikona. Stvoreni su metalni okviri i pločice sa ikonama. Umjetnost izrade tkanina i vezova doživjela je značajan razvoj.<ref name="HOA"/> == Bizantijska umjetnost u južnoj i istočnoj Evropi == {{Glavni|Postbizantijska umjetnost}} [[Datoteka:Manastiri i Gracanices -Gračanica monastery.jpg|thumb|desno|Manastir Gračanica, uvršten je na spisak građevina svjetskog kulturnog naslijeđa [[UNESCO]]-a, [[Kosovo]]]] [[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|thumb|200px|desno|Ikona svete Trojice Andreja Rubljova]] Nakon osmanlijskog osvajanja Konstantinopolja 1453. došlo je do konačne propasti Bizantijskog Carstva i pomjeranja fokusa bizantijske umjetnosti na južnu i istočnu Evropu. Kroz pravoslavno hrišćanstvo, bizantijska kultura proširila se na [[Bugarska|Bugarsku]], Srbiju, [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija|Moldaviju]]. Istovremeno, od vremena vladavine makedonske dinastije, bizantijska kultura i vjerski obred proširili su se na Rusiju, koja je kasnije postala središte pravoslavnog svijeta nakon osvajanja balkanskih zemalja. Već tokom kasne faze postojanja Bizantijskog Carstva, u pojedinim zemljama istočnog obreda stvoren je djelimično poseban umjetnički stil pojedinih naroda koji se nastavio i nakon prestanka postojanja Bizantijskog Carstva. Bizantijska umjetnost u pojedinim zemljama manifestuje se uglavnom u sakralnoj arhitekturi, ali je povezana s regionalnim aspektima. Stvoren je na ovaj način naprimjer, [[Srpsko-bizantijski stil]]. U 14. i 15. vijeku razvila se [[Moravska škola]] koja je doživjela potpuno nezavisan razvoj i kasnije je postala arhitektonski model za moldavske hramove i u susjednim zemljama (Vlaška, Bugarska). Pojavljuju se nova umjetnička žarišta, od kojih su najvažniji bili u Rusiji. Ruski ikonografski stil počinje se razvijati u svom smjeru, ali snažno oponaša bizantijske uzore. Ikona [[Presveto Trojstvo (ikona Andreja Rubljova)|Presvetog Trojstva]] [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]] jedno je od najznačajnijih prelomnih djela. Arhitektura u Rusiji i Srbiji, pored bizantijskih stilova, upija i utjecaje sa Zapada ([[Romanika|romanički]] i [[Gotika|gotski]] stil). Slavenske crkve i manastiri (naprimjer [[Manastir Gračanica|Gračanica]], [[Manastir Visoki Dečani|Visoki Dečani]], [[Kalenić (manastir)|Kalenić]]) odlikovali su se naglašavanjem vertikalnosti, što je u ranijoj bizantijskoj umjetnosti bilo u potpunosti izostavljano. Međutim, središnji tlocrt crkava se nastavio. Na građevine iz [[Raška škola|Raške škole]] najviše utječe romanički tlocrt (npr. [[manastir Studenica]]), naglasak je također na boji i raznolikosti fasade. Dobar primjer su freske grčkih umjetnika koji su radili na dvoru srpskog vladara [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Stefana Uroša II]] ili u manastiru Gračanica. Bizantijski utjecaj pojavio se i u svim aspektima života (odjeća, naslovi). Najnaprednija faza srpsko-bizantijske umjetnosti ostvarena je tokom vladavine despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]]. Freska je igrala važnu ulogu u srednjovjekovnoj Srbiji. Starije freske obuhvatale su radove u manastiru Studenica (1170) i [[​​Manastir Sopoćani|​​Sopoćanima]] (oko 1265). Grčki slikari su ovdje oponašali klasične drevne freske. Slike iz kasnijeg perioda (za vrijeme dinastije Paleolog) ponovo su imale konzervativniji hrišćanski karakter ([[Ohrid]], Gračanica). Relativno visokokvalitetna djela srpskih majstora iz 14. vijeka i prve polovine 15. vijeka u [[Moravska škola|Moravskoj školi]] mogu se naći u manastirima Kalenić ili [[Manastir Manasija|Manasiji]]. Bizantijska tradicija u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] nastavila se i pod osmanskom vlašću, iako su neke vrste umjetnosti preživjele samo u relativno malom obimu. Na [[Kreta|Kreti]] je regionalni "postbizantijski" stil [[Kretska škola|Kretske škole]] ponovo razvijen pod pokroviteljstvom Venecije. Pisanje (tj. slikanje) ikona ne mijenja se bitno, već se umjetnici pridržavaju tradicije bizantijske umjetnosti.<ref>ZÁSTĚROVÁ, Bohumila, a kol. Historija Bizantije, Prvi tom, Prag: Academia, 1992, ISBN 80-200-0454-8. str. 423 – 424.</ref> == Baština i utjecaj == [[Datoteka:Basilica Venecia.jpg|thumb|350px|lijevo|[[Bazilika sv. Marka]] u Veneciji jedan je od važnih primjera utjecaja bizantijske umjetnosti i arhitekture izvan Bizantije.]] Sjaj bizantijske umjetnosti uvijek je bio u mislima srednjovjekovnih zapadnih umjetnika i pokrovitelja, a mnogi od najvažnijih pokreta iz tog periodu bili su svjesni pokušaji da se putem umjetnosti stane uz klasičnu rimsku i savremenu bizantijsku umjetnost. To se posebno odnosilo na carsku [[Karolinška umjetnost|karolinšku]] i [[Otonska umjetnost|otonsku umjetnost]]. Luksuzni proizvodi iz Bizantijskog Carstva bili su visoko cijenjeni i dostigli su, čak i do kraljevskog pokopa u [[Anglosaksonci|anglosaksonskom]] Sutton Hoo-u u [[Suffolk]]u 620-ih, koji sadrži nekoliko srebrnjaka. Bizantijska [[svila]] bila je posebno cijenjena, a velike količine podijeljene su kao diplomatski pokloni iz Konstantinopolja. Postoje zapisi o bizantijskim umjetnicima koji su radili na Zapadu, posebno tokom razdoblja ikonoklazma, a čini se da su neka djela, poput freski u [[Castelseprio (arhaeološki park)|Castelseprio]]-u i minijatura u [[Bečka krunidbena evanđelja|Bečkim krunidbenim evanđeljima]], proizvedena od strane bizantijskih umjetnika.<ref name="KHL">Kessler, Herbert L. (1988). "On the State of Medieval Art History". The Art Bulletin. 70 (2): str. 166–187. doi:10.1080/00043079.1988.10788561. JSTOR 3051115.</ref> Bizantijski slikari sačuvali su i prenijeli na zapad antičku tehniku i oblik slikanja na panelima. Ovo je medij u kojem se pojavilo i razvilo moderno slikarstvo počevši od [[Masaccio|Massaccia]] do [[Paul Cézanne]]a. Da nije bilo prijenosa helenističkih panoa u bizantijski ikonopis i prijenosa ove umjetničke forme na Zapad, glavno sredstvo zapadnjačkog slikarskog razvoja ne bi postojalo ili bi [[rana renesansa u Italiji]] (quattrocento) nastala znatno kasnije. Još od vremena [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] bizantijski paneli su donijeti na Zapad.<ref>''Byzantine Art and the West'', Otto Demus, New York University Press, prvo izdanje 1970. godine, {{ISBN| 8147-0116-7}}, str. 205</ref> Bizantijski carevi slali su grupe mozaičara kao diplomatske geste u Italiju, gdje su često obučavali lokalno stanovništvo da nastave svoj posao u stilu pod velikim utjecajem Bizantije. Venecija i [[Normanska-arapsko-bizantijska kultura|Normanska Sicilija]] bili su posebna središta bizantijskog utjecaja.<ref name="KHL"/> Venecijanska umjetnost i kultura u cjelini bile su duboko zasićene bizantijskim duhom, pa čak i do mnogo kasnijeg datuma bizantijski elementi uočljivi su u [[Venecijansko slikarstvo|venecijanskom slikarstvu]] u djelima umjetnika poput [[Jacopo Bellini]]ja. Čitava grupa panoa na kojima su uglavnom bile naslikane Madona, potječu od 15. vijeka nadalje i koji su naslikani u Veneciji ili susjedstvu predstavljaju konačni ishod bizantijskog utjecaja.<ref name="AOBE"/> Najraniji sačuvani panoi na Zapadu bili su stilski pod velikim utjecajem savremenih bizantijskih ikona, sve dok se u Italiji za vrijeme [[Trečento|trečenta]] nije počeo razvijati prepoznatljiv zapadnjački stil. Tradicionalna i još uvijek utjecajna historija umjetnosti [[Giorgio Vasari]]ja i druge priče o zapadnjačkom slikarstvu započinje kroz pomak [[Cimabue]]a, a zatim i [[Giotto di Bondone]]a iz okvira bizantijske tradicije. Bizantijski umjetnički utjecaj na [[Evropa|Evropu]] bio je u naglom padu do 14. vijeka, ako ne i ranije, uprkos kontinuiranoj važnosti iseljenika ([[Grčki učenjaci u renesansi|bizantijskih učenjaka u renesansi]]) u drugim evropskim područjima. [[Datoteka:Jérusalem - Dôme du Rocher - mosaïque intérieure.jpg|thumb|350px|desno|Mozaici u džamiji [[Kupola na stijeni]] u Jerusalemu pokazuju utjecaje bizantijskih dizajna.]] [[Islamska umjetnost]] započela je s umjetnicima i zanatlijama koji su se uglavnom školovali u bizantijskim stilovima, i premda je figurativni sadržaj bio znatno smanjen, bizantijski dekorativni stilovi i dalje su imali veliki utjecaj na islamsku umjetnost, a bizantijski umjetnici neko vrijeme bili su pozivani prilikom izrade važnih umjetničkih i arhitektonskih djela, a posebno mozaika. Pravilno definisana bizantijska era završila se [[Pad Konstantinopolja|padom Konstantinopolja]] pod vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1453. godine. Međutim, do tada je bizantijska kulturna baština bila široko rasprostranjena, nošena širenjem pravoslavnog hrišćanstva, u Bugarsku, Srbiju, Rumuniju i, što je najvažnije, Rusiju, koja je postala središte pravoslavnog svijeta nakon osmanskog osvajanja [[Balkan]]a. Čak i pod osmanskom vlašću, bizantijske tradicije u slikanju ikona i drugim umjetnostima malog opsega opstale su, posebno na [[Kreta|Kreti]] i [[Rodos]]u pod vlašću Venecije. Tu je [[Postbizantijska umjetnost|postbizantijski stil]] pod rastućim zapadnim utjecajem opstao naredna dva vijeka, stvarajući umjetnike među kojima je i [[El Greco]] čiji je trening bio u [[Kretska škola|Kretskoj školi]], koja je bila najenergičnija postbizantijska škola i koja je izvozila veliki broj ikona u Evropu. Spremnost Kretske škole da prihvati zapadni utjecaj bila je netipična, jer je u većini postbizantijskog svijeta ova umjetnička tradicija predstavljala "instrument etničke kohezivnosti, te postala asertivno konzervativna tokom turkokratije" (perioda osmanske vladavine).<ref name="KHL"/> Rusko slikanje ikona započelo je u potpunosti usvajanjem i oponašanjem bizantijske umjetnosti, kao i umjetnosti drugih pravoslavnih naroda. Ostalo je izuzetno konzervativno u ikonografiji, iako je njen stil slikanja razvio posebne karakteristike, među kojima i utjecaje zapadnjačke umjetnosti nakon renesanse. Sve istočno-pravoslavne crkve ostale su veoma zaštitničke prema svojoj tradiciji u pogledu oblika i sadržaja slika, a naprimjer, moderni pravoslavni prikazi [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti|Rođenja Hristovog]] sadržajem se malo razlikuju od onih razvijenih u 6. vijeku. Iako je istina da je kod velike većine sačuvanih umjetničkih djela korištena religiozna tematika, to je mogao biti rezultat odabira u tada nastupajućim vijekovima, jer se u bizantijskim izvorima obilno spominju svjetovne umjetnosti, a paganski su se predmeti s klasičnom ikonografijom nastavili stvarati dobrano u 10. vijek i poslije. Koristeći svijetlo kamenje, zlatne mozaike, živahne zidne slike, zamršeno rezbarenu [[Slonovača|slonovaču]] i dragocjene metale općenito, bizantijski umjetnici uljepšali su sve, od zgrada do knjiga, a njihova najveća i najvjernija ostavština nesumnjivo su ikone, koje i dalje ukrašavaju hrišćanske crkve širom svijeta.<ref name="DEF"/> == Utjecaji na bizantijsku umjetnost i njene karakteristike == [[Datoteka:"The School of Athens" by Raffaello Sanzio da Urbino.jpg|thumb|400px|desno|[[Atinska škola]] je remek djelo italijanskog [[Renesansa|renesansnog]] slikara [[Raffaello Santi|Raffaella Santija]]. Raffaello je u ovoj freski naslikao matematičare i filozofe iz perioda [[Antička Grčka|antičke Grčke]], koji su imali veliki utjecaj na bizantijsku umjetnost.]] Bizantijsko Carstvo je u mnogim aspektima bilo mnogo više grčko nego rimsko, a helenistička umjetnost i dalje je bila utjecajna, posebno ideja naturalizma. Istovremeno, geografski opseg carstva imao je svoje implikacije na umjetnost,<ref>{{cite web|url= https://www.ancient.eu/Byzantine_Art/|title=Bizantijska umjetnost|work=ancient.eu|access-date=24. 11. 2020}}</ref> koja se gotovo u potpunosti bavi religijskim izražavanjem i bezličnim prevođenjem pažljivo kontrolirane crkvene teologije u umjetničke termine. Njeni oblici u [[Arhitektura|arhitekturi]] i slikarstvu koji su izrasli iz crkvene teologije ostali su jednoliki i anonimni, usavršeni u okviru krute tradicije, a ne različiti prema ličnom hiru. Rezultat svega ovoga bila je prefinjenost stila i duhovnost izražavanja rijetko dostignuta u zapadnoj umjetnosti. U poređenju sa srednjovjekovnom umjetnošću u zapadnoj Evropi, odsustvo monumentalne skulpture i rijetkost upotrebe arhitektonske skulpture (sa izuzetkom ranog perioda) svakako spada u red glavnih osobina bizantijske srednjovjekovne umjetnosti. Ovo odsustvo je utoliko iznenađujuće zbog činjenice da imamo posla s umjetnošću onih istih Grka koji su nekoliko vijekova ranije bili vajari prije svega.<ref name="Umjetnost Bizantijskog Carstva">{{cite web|url=https://www.britannica.com/art/Byzantine-art|title=Umjetnost Bizantijskog Carstva|work=britannica.com|access-date=18. 10. 2020}}</ref> Bizantijska crkva nikada se nije izjasnila nijednom službenom uredbom protiv statua i sigurno joj se ne može pripisati odsustvo plastičnih figuracijskih djela od važnosti u srednjem vijeku. Bizantijski umjetnici nastavili su daleko duže od Zapada da prakticiraju određeni oblik izrade statua (približno do 800), kao naprimjer isklesane likove careva. Vjerovatno je pokret ikonoboraca započet 726. bio koban za bizantijsko kiparstvo, jer je nakon ponovnog pokretanja izrade figurativnih slika 843. kiparstvu nije bilo mjesta i jedini oblik plastičnih figuracijskih djela koji je nastavljen da se upražnjava bili su bareljefi s malim figurama i čisto ukrasne skulpture.<ref name="GA"/> Središnji, radijalni crkveni arhitektonski plan, koji je bio usvojen u najvećem dijelu Bizantijskog Carstva odgovarao je hijerarhijskom pogledu na svemir koji je naglašavala istočna pravoslavna crkva. Ovo gledište jasno je prikazano u ikonografskoj shemi crkvene umjetnosti, izloženoj na freskama ili, češće, mozaicima, koji su prekrivali unutrašnjost kupola, zidova i svodova crkava u potpunoj mješavini arhitektonskog i slikovnog izraza. Na vrhu središnje kupole nalazio se lik Hrista Pantokratora (vladara svemira). Ispod njega, obično oko dna kupole, nalazili su se anđeli i arhanđeli, a na zidovima i likovi svetaca. Djevica Marija često je bila naslikana visoko u polukupoli koja pokriva jedan od četiri radijalna kraka. Najniža razina bila je rezervisana za vjernike. Čitava crkva je tako formirala mikrokosmos svemira. Ikonografska shema odražavala je i liturgiju: narativni prizori iz života Hrista i Bogorodice, umjesto da budu postavljeni hronološkim redom duž zidova (kao u zapadnim crkvama), izabrani su zbog svog značaja kao prilike za blagdane i postavljeni su duž crkvenih zidova prema njihovom teološkom značaju.<ref name="Umjetnost Bizantijskog Carstva"/> U usporedbi s religioznom umjetnošću, svjetovna umjetnost bila je daleko manje zastupljena, gdje je primjetan mnogo manji broj umjetničkih djela, manji opseg ovih djela, manje tehničke raznolikosti i primjetni pad u odnosu na najraniji bizantijski period kada je uloga sekularne umjetnosti bila važnija nego u bilo koje drugo vrijeme tokom srednjeg vijeka. Važne ideje koje su bile čvrsto usidrene u bizantijskoj svijesti, te stimulirale njihove umjetničke aktivnosti i utjecale na veliki broj njihovih umjetničkih djela tokom srednjeg vijeka proizašle su iz jezika, književnosti, nauke i umjetnosti klasične Grčke. U intelektualnim krugovima Konstantinopolja sve što je dolazilo od starih Grka bilo je cijenjeno i oponašano, a taj "arheološki" trend postao je još rašireniji od 9. vijeka nadalje. Bizantinci su tako sačuvali od zaborava naslijeđe prošlosti, te istovremeno ukus za ljepotu i određena temeljna pravila klasične [[Estetika|estetike]]. Crkva je sa svoje strane postavila uske granice ovom izlivu hrišćanskog humanizma. Ovo je bio jedan od nepromjenljivih faktora srednjovjekovne bizantijske umjetnosti i izvor nadahnuća koji su grčki umjetnici iz tog razdoblja znali kultivirati sistematski i sa većim razumijevanjem od njihovih kolega zapadnjačkih umjetnika.<ref name="GA"/> == Bizantijska umjetnost u savremenoj kulturi == * Godine 1966. [[Sovjetski Savez|sovjetski]] režiser [[Andrej Tarkovski]] snimio je film ''[[Andrej Rubljov (film)|Andrej Rubljov]]'' o istoimenom ruskom [[Ikonopisac|ikonopiscu]] iz 15. vijeka. Mnogi filmski kritičari smatraju ovaj film remek-djelom umjetničkog filma i jednim od najboljih filmova u svijetu.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/20/andrei-rublev-tarkovsky-arthouse|title=Andrei Rublev: the best arthouse film of all time|work=theguardian.com|access-date=15. 6. 2016}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Maas, M, ed. (2005). The Cambridge Companion to the Age of Justinian. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|9781139826877}}. * Kitzinger, Ernst (1977). Byzantine Art in the Making: Main Lines of Stylistic Development in Mediterranean Art, 3rd‒7th Century. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|978-0571111541}}. * Wright, David Herndon (2001). The Roman Vergil and the Origins of Medieval Book Design. Toronto: University of Toronto Press. {{ISBN|9780802048196}}. * Wright, David Herndon (1993). The Vatican Vergil: A Masterpiece of Late Antique Art. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|9780520072404}}. == Vanjski linkovi == * [http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/byzantine.htm/ Bizantijska umjetnost, historija i karakteristike: hrićanski mozaici, konstantinopoljske ikone, na visual-arts-cork.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200711165655/http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/byzantine.htm |date=11. 7. 2020 }} * [https://www.khanacademy.org/humanities/medieval-world/byzantine1/beginners-guide-byzantine/a/byzantine-artintro/ Vodič za bizantijsku umjetnost za početnike, na khanacademy.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200922140437/https://www.khanacademy.org/humanities/medieval-world/byzantine1/beginners-guide-byzantine/a/byzantine-artintro |date=22. 9. 2020 }} * [http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/christian-art-byzantine.htm/ Hrićanska umjetnost (bizantijski period), na visual-arts-cork.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200627063055/http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/christian-art-byzantine.htm |date=27. 6. 2020 }} * [http://www.encyclopedia.com/literature-and-arts/art-and-architecture/european-art-1599/byzantine-art-and-architecture/ Bizantijska arhitektura, na encyclopedia.com] {{Bizantijska umjetnost}} {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija:Bizantijska umjetnost| ]] [[Kategorija:Historija umjetnosti]] [[Kategorija:Grčka kultura]] [[Kategorija:Kršćanska umjetnost]] [[Kategorija:Umjetnost Zapada]] aeql4fy5vqjm4oi1rku608jurh8qpjx 3897763 3897706 2026-06-08T06:38:40Z Panasko 146730 3897763 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} [[Datoteka:Christ Pantocrator Deesis mosaic Hagia Sophia.jpg|mini|240px|Detalj iz [[Deisis (Aja Sofija)|deisisa]] na jednom od najpoznatijih sačuvanih bizantijskih mozaika sa prikazom Isusa Hrista (grčki, Hristos Pantocrator) iz druge polovine 13. vijeka, gornja južna galerija u [[Aja Sofija|Haja Sofiji]], Konstantinopolj (današnji [[Istanbul]]).]] '''Bizantijska umjetnost''' je naziv za umjetničko stvaralaštvo [[Bizantijsko Carstvo|istočnog dijela Rimskog Carstva]] koje je pored [[Antička Grčka|antičke Grčke]] u kulturnom kontekstu povezivalo i područja istočnog [[Mediteranske zemlje|Sredozemlja]], [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], [[Sirija|Sirije]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], Italije, a kasnije i veliki dio [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] (Bugarska, Rusija, Ukrajina). Tokom 11 vijekova postojanja Bizantijskog Carstva ova vrsta [[umjetnost]]i je započela kao [[Rana kršćanska umjetnost|rana hrišćanska umjetnost]] tokom kasne [[Antika|antike]] pa sve do pada [[Konstantinopolj]]a 1453. u ruke [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Međutim, bizantijska umjetnost je nastavila sa svojom aktivnošću i nakon ovog događaja, vjerno slijedeći bizantijsku tradiciju, samo što je njeno okruženje tada bilo [[Islamska umjetnost|islamsko]]. Tokom svog razvoja u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] bizantijska umjetnost je bila važan činilac u ukupnom procesu stvaranja posebnog istočnjačkog identiteta Bizantijskog Carstva u odnosu na Rim. <ref name="HOE">Heaven on Earth, Art and the Church in Byzantium, Linda Safran, izdavač The Pensylvania State University Press, 1998. godine, {{ISBN|0-271-01669-8}} str. 2-19</ref> == Historijski okvir == [[Datoteka:ConstantineEmpire.png|mini|350px|lijevo|Rimska imperija za vrijeme vladavine Konstantina Velikog.]] Godine 323. n. e. [[Konstantin Veliki]] je donio odluku o premještanju sjedišta Rimskog carstva u grčki grad [[Bizantijum]] na [[Bosfor]]u, a koji će kasnije biti poznat pod nazivom Konstantinopolj. Izvorni naziv grada je bio na grčkom jeziku Kōnstantinoúpolis ([[Bosanski jezik|bos]]. Konstantinov grad), a zvanična titula je bila na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] Nova Roma (bos. [[Novi Rim]]).<ref name="BAAI">Byzantine Art and Architecture, an Introduction, Lyn Rodley, izdavač Cambridge University Press, 1994. godine, {{ISBN|0-521-35440-4}}, str. 8-78</ref> Ova sudbonosna odluka Konstantina Velikog će imati dalekosežne posljedice koje se osjećaju i do danas. Za samo 6 godina nevjerovatno brzinom izgrađen je veliki grad koji je će postati najbogatiji i najsjajniji grad u [[Evropa|Evropi]] tokom cijelog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Preduzimanjem ovog koraka novi rimski car je potvrdio rastuću ekonomsku i stratešku važnost istočnih provincija (čiji uspon se odvijao već duže vremena). Novi glavni grad je oličavao [[Kršćanstvo|hrišćanske]] osnove rimske države, jer se već nalazio u središtu područja koje je bilo najviše hristijanizirano u odnosu na ostale krajeve carstva. Konstantin jedva da je i mogao predvidjeti da će svojom odlukom o premještanju središta carstva uzrokovati potpunu podjelu carstva na istočni i zapadni dio. Vladari zapadnog dijela Rimskog Carstva su ubrzo nakon toga bili žrtve osvajačkih pohoda [[Germani|germanskih]] plemena [[Istočni Goti|Istočnih Gota]], [[Vandali|Vandala]], [[Langobardi|Langobarda]] i [[Zapadni Goti|Zapadnih Gota]]. Do kraja 6. vijeka n. e. nestao je i zadnji trag središnje vlasti zapadnog dijela Rimskog Carstva. Nasuprot tome, Bizantijsko Carstvo je preživjelo ove napade i za vrijeme vladavine [[Justinijan I|Justinijana I]] (527-565 n. e) dostiglo je svoj vrhunac moći i stabilnosti. Podjela Rimskog Carstva ubrzo je dovela i do vjerske podjele. Za vrijeme vladavine Konstantina Velikog rimski biskup je bio (zasnivajući svoj autoritet od apostola [[Sveti Petar|Svetog Petra]]) vođa ([[papa]]) jedinstvene hrišćanske crkve. Njegova nadmoćnost u crkvenim poslovima je ubrzo bila negirana od strane [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarha]] iz Konstantinopolja, a razlike u crkvenim doktrinama su počele da se produbljuju što će u završnici dovesti do podjele ovog religijskog pokreta na zapadno ([[katoličanstvo]]) i istočno ([[pravoslavlje]]). Razlike su postale veoma duboke pri čemu je rimski katolicizam održavao svoju nezavisnost od carskog ili bilo kog državnog autoriteta, time postajući međunarodna institucija koja je odslikavala svoj karakter kao jedinstvena crkva. Pravoslavna crkva je nasuprot tome bila zasnovana na jedinstvu duhovnog i sekularnog autoriteta oličenog u caru koji je birao i postavljao patrijarha u Konstantinopolju. Zbog toga je bila zavisna od moći [[Država|države]] kojoj je bila strogo odana kao i samim svojim vjernicima, a istovremeno je crkvena hijerarhija uživala blagodeti političke moći. Ovakva ideja o položaju Pravoslavne crkve u okviru Bizantijskog Carstva je hrišćanska prilagodba starog antičkog naslijeđa, a koje se može pratiti još od vremena [[Stari Egipat|Starog Egipta]] i koje je bilo rasprostranjeno širom Bliskog istoka. Za razliku od božanskog karaktera egipatskih [[faraon]]a i drugih vladara širom Bliskog istoka, bizantijski carevi su bili smatrani od [[bog]]a postavljenim vođama crkve i države. Ovu istu ideju su preuzeli i ruski carevi pokušavajući da iskoriste ugled Bizantijskog Carstva i da se narodu predstave kao nastavljači stare tradicije, novog "trećeg Rima". [[Ruska pravoslavna crkva]] je u to vrijeme također bila blisko povezana sa drżavom kao davno nekad bizantijska crkva. Zbog svih ovih vjerskih razloga (čak više nego političkih) historičarima umjetnosti je nemoguće govoriti o jedinstvenom razvoju hrišćanske umjetnosti u okviru cijelog Rimskog Carstva.<ref name="HOA">History of Art, Horst Waldemar Janson, izdavač Harry N. Abrams u New York City, prvo izdanje objavljeno 1962. godine, {{ISBN|0-13-389270-0}}, str 157-183</ref> == Razdoblja nastanka i razvoja bizantijske umjetnosti == Rana hrišćanska umjetnost ne označava samo stil, nego više označava bilo koje umjetničko djelo stvarano od strane hrišćana tokom otprilike 500 godina od nastanka hrišćanstva pa sve do odvajanja Pravoslavne crkve. Za razliku od nje, bizantijska umjetnost označava ne samo umjetnost istočnog dijela Rimskog Carstva nego i poseban kvalitet ovog stila. Bizantijska umjetnost je bila razvijana u okviru određenih tendencija koje se mogu ustanoviti još od vremena Konstantina Velikog, pa čak i ranije.<ref name="HOA"/> Prihvatanje hrišćanstva kao zvanične religije Rimskog Carstva od strane Konstantina Velikog putem [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] iz 311. označava veliku prekretnicu za hrišćanstvo. Međutim, to se ne odnosi na umjetnost iz tog vremena koja je nastavila da koristi stare ideje, motive i znakove iz tradicionalne rimske religije. Prebacivanje sjedišta Rimskog Carstva iz latinskog Rima u helenistički grčki svijet Konstantinopolja 330. n. e. označava mnogo značajniju prekretnicu za umjetnost iz tog vremena nego za samu Crkvu. Taj događaj je približno označio zvanični početak bizantijske umjetnosti. Zbog svega ovoga historičari umjetnosti nisu bili u stanju uspostaviti oštru liniju razdvajanja između rane hrišćanske i bizantijske umjetnosti.<ref name="AOBE">Art of the Byzantine Era, David Talbot Rice, izdavač Frederick A. Praeger Inc. New York City 1963. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 63-16444, str. 9-15, 186</ref> Zvanična podjela bizantijske umjetnosti na stvaralačka razdoblja: * '''Rana bizantijska umjetnost''' - od 330. n. e. sa premještanjem sjedišta Rimskog Carstva iz Rima u Konstantinopolj pa do dolaska na vlast Justinijana I 527. n. e. * '''Zlatno doba''' - vrhunac ove umjetnosti ostvaren za vrijeme vladavine Justinijanove i Heraklijeve dinastije do 726. n. e. * '''Doba ikonoklazma (ikonoborstva)''' - od 726. n. e. pa sve do 843. n. e. * '''Makedonska renesansa''' - od 843. n. e. do 1056. n. e. jedno od klasičnih perioda bizantijske umjetnosti u kojem je uspješno nastavljeno stvaralaštvo iz zlatnog doba ove umjetnosti. * '''Komnensko doba''' - od 1081. n. e. do 1185. n. e. umjetnost za vrijeme dinastije Komnena. * '''Doba Paleologa''' - od 1261. n. e. do 1453. n. e. umjetnost za vrijeme dinastije Paleologa sve do pada Konstantinopolja.<ref name="BA">Byzantine Art, Robin Cormack, Oxford University Press, objavljena 2000, {{ISBN|0-19-284211-0}}, str. 3-15, 20-35, 192</ref> == Rana bizantijska umjetnost == {{Glavni|Rana bizantijska umjetnost}} [[Datoteka:Areobindus presides over the games MNMA Cluny 13135 n02.jpg|mini|lijevo|Dio diptiha napravljenog od slonovače na kojem je prikazan [[Areobind Dagalaif Areobind]], konzul Konstantinopolja iz 506. godine, koji predsjedava igrama na [[Hipodrom u Konstantinopolju|Hipodromu]], prikazanima ispod. ([[Musée national du Moyen Âge]]).]] Tokom prvih 200 godina od nastanka Bizantijskog Carstva, umjetnici su radili u istom stilu kao i umjetnici iz antičke Grčke i Rima. Zbog činjenice da je ova vrsta umjetnosti bila i dalje zasnovana na umjetnosti starog klasičnog svijeta, ovaj period se još naziva i [[Kasna antika]]. Tokom tih godina novi bizantijski umjetnički stil postepeno je izrastao iz propadanja umjetnosti klasičnog svijeta. U to vrijeme Rimsko Carstvo je izgubilo velika područja od strane varvarskih osvajača sa sjevera. Najveći dio umjetnosti u ovo doba nasilja i nereda pokazuje gubitak vještine i kvaliteta izrade umjetničkih djela. Umjetnici više nisu bili u stanju da u svojim umjetničkim djelima vjerno prikažu izgled ljudskog tijela, a više nisu ni mogli postići onaj realizam ili ideal ljepote koji su ranije ostvarili grčki i rimski umjetnici. Umjesto toga, prilikom predstavljanja glave i tijela u svojim umjetničkim djelima, koristili su određena pravila gdje ljudske figure izgledaju nestvarno krute i drvene. Ova nestvarnost je napravljena u svrhu izražavanja duhovnih ideala hrišćanstva.<ref>{{cite web|url=http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753901|title=Byzantine Art from 330 - 1453.|work=scholastic.com|access-date=4. 12. 2016|archive-date=14. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171014002435/http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753901|url-status=dead}}</ref> Religija je bila duša bizantijske kulture koja je prožimala sve aspekte života. Dani u godini brojali su se blagdanima svetaca; svaki važan orijentir u nečijem životu, od rođenja do smrti, bio je blagoslovljen sakramentom; posao se obavljao s novčićima koji su nosili pečat Hristovog lica; a bitke su se vodile iza ikona s likom Bogorodice.<ref name="GOB"/> Tema monumentalne bizantijske umjetnosti bila je prije svega religijska i carska, a ove dvije teme su često spojene, kao u portretima kasnijih bizantijskih careva koji su ukrašavali unutrašnjost crkve Haja Sofije iz 6. vijeka u Konstantinopolju. Te preokupacije dijelom su rezultat pobožne i [[Autokratija|autokratske]] prirode bizantijskog društva, a dijelom rezultat njegove ekonomske strukture, zbog toga što je bogatstvo carstva bilo usredsređeno u rukama crkve i carskog ureda, koji su imali najveću priliku platiti poduzimanje izgradnje monumentalnih umjetničkih djela. Vjerska umjetnost nije se ograničavala samo na monumentalno uređenje unutrašnjosti crkvi. Jedan od najvažnijih žanrova bizantijske umjetnosti bile su [[Ikona|ikone]] na kojima su bili prikazivani likovi [[Isus|Isusa Hrista]], bogorodice ili svetaca, koje su se podjednako upotrebljavale u pravoslavnim crkvama i u privatnim domovima. Ikone su bile više religiozne nego [[Estetika|estetske]] naravi, a pogotovo nakon završetka perioda [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]]. Podrazumijevalo se da one manifestuju jedinstvenu "prisutnost" figure koja je prikazana pomoću "lika", a taj lik se održava kroz pažljivo održavane reprezentativne [[Kanonsko pravo|kanone]].<ref>Likeness and Presence: A History of the Image Before the Era of Art, Hans Belting, Edmund Jephcott, u izdanju Chicago University Press, Chicago, 1994. godine, {{ISBN|9780226042152}}</ref> U središtu pažnje bizantijskog vjerskog iskustva bila je crkvena građevina, koja je ujedno bila i najvažnija arena za bizantijsku umjetnost, a umjetnost u okviru same crkvene građevine je bila blisko vezana sa vjerskim iskustvom koje se tamo upražnjavalo.<ref name="AH"/> U bizantijskom svijetu crkva je zamišljena kao intimno sredstvo putem kojeg se može ostvariti lično duhovno sjedinjenje sa bogom.<ref name="GOB">''The Glory of Byzantium: Art and Culture of the Middle Byzantine Era'', Helen C. Evans, William D. Wixom. Izdavač, Metropolitan Museum of Art, New York City, drugo izdanje, 1997. godine, str. 21 {{ISBN|0-87099-777-7}}</ref> Od samog početka razvoja ove vrste umjetnosti korišten je [[bazilika]]lni tip crkve. Od prvog zlatnog razdoblja bizantijske umjetnosti u prvoj polovini 6. vijeka su uglavnom građene crkve sa centralnim planom, a ta praksa biće nastavljena sve do danas. Danas se crkve sa centralnim planom mogu veoma često vidjeti na područjima današnje [[Srbija|Srbije]] i Grčke. [[Datoteka:RabulaGospelsFol13vAscension.jpg|mini|250px|desno|[[Minijatura]] iz 6. vijeka poznata pod nazivom [[Rabula gospel]] (bizantijski gospel pisan na [[Sirjački jezik|sirjačkm jeziku]]) na kojoj je prikazana apstraktnija i više simbolička priroda bizantijske umjetnosti.]] Obje vrste već navedenih crkvi nudile su razne vrste niša, sve vrste prostora unutar njih koje će ranim hrišćanskim umjetnicima omogućiti da ih ukrase sa [[Mozaik|mozaicima]] ili [[freska]]ma. Izrada mozaika je također preuzeta od Rimljana, koji su ih koristili kao podne ukrase. Rani hrišćanski umjetnici su preuzeli ovaj umjetnički oblik i stavili su ih na unutrašnje zidove crkvenih građevina mijenjajući tako medijum. Stvorili su novu vrstu mozaika na kojima su bili prikazani izduženi likovi, koristeći pri tom zlatnu podlogu koja je predstavljala svjetlost duhovnog svijeta. Naglasak je bio na predstavljanju ozbiljnih i strogih likova sa stopalima koja kao da lebde, sa velikim očima, koji su bili visoko iznad na zidovima, a koji su trebali da izazovu divljenje vjernika. Svrha svega ovoga je da se prenese vjerska poruka, a ne predstavljanje likova u njihovom prirodnom obliku kao što su to ranije radili klasični umjetnici. Središnja [[kupola]] u bilo kojoj bizantijskoj crkvi ima glavni mozaik sa likom Hrista vladara svijeta (Hristos Pantokrator).<ref name="AH"/> Kružni oblik kupole predstavlja simbol jedinstva, a Hristov blagoslovni lik obuhvaća vjernike u [[Brod (arhitektura)|brodu]] ispod.<ref name="GOB"/> U [[Apsida|apsidi]] je uobičajeno prikazana scena rođenja [[Isus|Isusa Hrista]], a ispod apside i scene Isusovog rođenja veoma često su bili prikazani [[Crkveni oci]]. Svrha stavljanja ovih umjetničkih djela na zidove i plafone bizantijskih crkvi je bila da se prenese poruka [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] vjernicima, da ih se poduči, nadahne i podsjeti koja je svrha njihove vjereĺ. Tokom ovog ranog perioda dosta pažnje bilo je posvećeno [[Dekorativna umjetnost|dekorativnoj umjetnosti]]. Najzastupljeniji su bili: izrada ikona, [[skulptura]], [[Bogoslužje|liturgijskih]] predmeta od [[Slonovača|slonovače]] i [[Srebro|srebra]]. Pri izradi svih ovih umjetničkih djela vješto su bili objedinjeni klasični stilovi.<ref name="AH">Art History, Marylin Stokstad, prvo izdanje od strane Harry N. Abrams, Inc, New York City, 1995. godine, {{ISBN|0-8109-1991-5}}, str. 1-608</ref> Izrada skulptura je bila najzastupljenija u ovom ranom periodu bizantijske umjetnosti, ali će se njena zastupljenost u kasnijim periodima smanjiti i ustupiti mjesto zanatskoj umjetnosti i izradi manjih umjetničkih predmeta: sarkofag [[Reljef (umjetnost)|reljef]]a, spomen ploča rađenih od slonovače ([[diptih]]), metalnih predmeta, crkvenog namještaja i pribora, ukrašavanje korica od knjiga, i sl.<ref>Art Through the Ages, Horst De La Croix, Richard G. Tansey, Diane Kirkpatrick, prvo izdanje od strane Yale University, 1926. godine, Kongresna biblioteka SAD-a pod brojem 90-83735, {{ISBN|0-15-503769-2}}, str. 269</ref> Tokom ovog perioda rani hrišćanski umjetnici imali su priliku da ilustruju cjelokupnu [[Ikonografija|ikonografiju]] vizuelne strane hrišćanske religije. Zbog toga je [[Bizantijski iluminirani rukopisi|iluminacija]] rukopisa bio jedan od glavnih žanrova bizantijske umjetnosti. Tekstovi koji su najčešće ilustrirani bili su religiozni, te sami spisi (posebno [[Zebur|psalmi]]) i pobožni ili teološki tekstovi poput: ''"[[Ljestvica božanskog uspona]]"'' [[Jovan Klimak|Jovana Klimaka]] ili ''"[[Besjede (Grigorije Nizanski)|Besjede]]"'' (homilije) [[Grigorije Nazijanski|Grigorija Nazijanskog]], te ''"[[Kvedlinburška Itala]]"''. Iluminirani su i sekularni tekstovi, a važni primjeri su: ''"[[Kratka historija (Jovan Skilica)|Kratka historija]]"'' [[Jovan Skilica|Jovana Skilice]], te ''"[[Aleksandrida]]"'' kao i sekularni tekstovi djela klasičnih autora poput [[Vergilije|Vergilija]] (zastupljen sa ''"[[Vergilius Vaticanus]]"'' i ''"[[Vergilius Romanus]]"'') i [[Homer]]a (zastupljen sa ''"[[Ambrozijska Ilijada|Ambrozijskom Ilijadom]]"'') koji su ilustrirani narativnim slikama. Najraniji sačuvani primjer iluminacije hrišćanskih rukopisa u svijetu predstavljaju [[Garima gospeli]] (390 - 660 n. e) koji se nalaze u [[Abba Gariba manastir]]u u [[Etiopija|Etiopiji]].<ref>{{cite web|url=http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/christian-art-byzantine.htm|title=Christian Art (Byzantine Era)|work=visual-arts-cork.com|access-date=3. 12. 2019}}</ref> == Prvo zlatno doba 527-726. n. e. == {{Glavni|Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine Justinijanove i Heraklijeve dinastije}} Sve ove promjene u arhitekturi, [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] i [[književnost]]i koje su trajale približno 200 godina dovešće do stvaranja prepoznatljive bizantijske umjetnosti. Tokom vladavine Justinijana I ova vrsta umjetnosti će ostvariti svoju punu zrelost i postaviti kulturne standarde koji će biti upražnjavani u narednih 9 vijekova postojanja Bizantijskog Carstva, pa sve do danas.<ref>Early Christian and Byzantine Art, John Lowden, prvo izdanje od strane Phaidon Press Limited, London, 1997. godine, {{ISBN|0-7148-3168-9}}, str. 1-424</ref> === Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine Justinijana I (527-565) === [[Datoteka:Interior of Sergius and Bacchus Church-6.JPG|mini|250px|Unutrašnji izgled nekadašnje crkve sv. Sergiusa i Vaha, a danas džamija ''Mala Aja Sofija''. Pogled sa galerije.]] Iako je ostvaren dobar kvalitet umjetničkih djela proizvedenih u gradovima [[Antiohija|Antiohiji]] i [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i iako je mnogo toga zasigurno bilo od [[Estetika|estetskog]] interesa proizašlog iz regiona kojima su oni bili centri, nema sumnje da je Konstantinopolj bio najvažnije središte umjetničkog stvaralaštva. To se sa punim pravom može reći za vrijeme vladavine Justinijana I, tokom čije vladavine bizantijska umjetnost se protezala daleko izvan Konstantinopolja dostigavši svoj najveći geografski opseg. Tokom njegove vladavine Bizantijsko Carstvo se prostiralo od Sirije pa sve do [[Španija|Španije]]. Također je postavio temelje carskog [[Apsolutna monarhija|apsolutizma]] bizantijske države, kodificirajući njene zakone ([[Bizantijsko pravo]]) i putem istih zakona ([[Justinijanov kodeks]]) nametnuo svoje religiozne poglede svim svojim podanicima. U cjelokupnoj historiji nije zabilježen veći ili prosvjećeniji pokrovitelj umjetnosti od Justinijana. Njegova vladavina često se naziva i prvo zlatno doba bizantijske umjetnosti, zbog njegove namjere da obnovi ([[Latinski jezik|lat]]. ''renovatio'') Rimsko Carstvo u njenom nekadašnjem punom sjaju. U tu svrhu dao je da se izgrade mnoge građevine i naprave mnogobrojna umjetnička djela. Prema njegovom historičaru [[Prokopije iz Cezareje|Prokopiju]] koji je napisao knjigu o njegovim građevinskim aktivnostima pod nazivom ''O građevinama'' (lat. De Aedificiis, grč. Περὶ Κτισμάτων), Justinijan je samo u Konstantinopolju dao da se izgradi ili obnovi više od 30 crkava.<ref name="HOE"/> Justinijan je naredio da se izgradi niz crkava i utvrđenja izvan carske prijestolnice, među kojima su: [[manastir sv. Katarine na Sinaju]] u [[Egipat|Egiptu]], [[Crkva sv. Sofije (Sofija)|crkva sv. Sofije]] u [[Sofija|Sofiji]], ''[[bazilika sv. Ivana]]'' u [[Efes]]u i [[Eufrazijeva bazilika]] u [[Poreč]]u. Novi umjetnički stil koji se razvio tokom ovog perioda prepoznatljiv je po: geometrijskom pojednostavljivanju likova i objekata, iskrivljenoj [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivi]] u slikarstvu i reljefnim [[skulptura]]ma, i standardiziranim kratkoročnim konvencijama prilikom prikazivanja pojedinaca i događaja. Pokušavajući stvoriti opipljive slike koje bi zagovarale nematerijalne hrišćanske koncepte, umjetnici su tokom ovog perioda odbacili prostor, [[Boja|boju]], svjetlost i fizikalnost stvarnog svijeta u korist nadnaravnog svijeta.<ref name="AH"/> Tokom arheoloških iskopavanja na Bliskom istoku u 19. i 20. vijeku otkrivena je velika grupa ranoantičkih mozaika. Istočne provincije Istočnog rimskog i kasnije Bizantijskog Carstva naslijedile su snažnu umjetničku tradiciju iz kasne antike. Hrišćanska mozaička umjetnost cvjetala je na ovim prostorima od 4. vijeka pa nadalje. Tradicija izrade mozaika nastala je u doba [[Emevijski halifat|Omajada]] i trajala je sve do kraja 8. vijeka. Najvažniji sačuvani primjeri ove vrste umjetnoti su: [[mozaička geografska karta iz Madabe]], mozaici na brdu [[Nebo (brdo)|Nebo]] u [[Jordan]]u, ''manastiru svete Katarine'' u Egiptu i ''crkvi sv. Stefana'' u drevnoj ''Kastron Mefaa'' (danas [[Umm ar-Rasas]]) u južnom Jordanu. ==== Aja Sofija ==== {{Glavni|Aja Sofija}} [[Datoteka:Aya Sofia - panoramio.jpg|350px|lijevo|Unutrašnji izgled Haja Sofije.]] Odlučujući događaj u razvoju bizantijske umjetnosti bila je ponovna izgradnja crkve Haja Sofija od 1532-37, po nalogu cara [[Justinijan I|Justinijana I]]. Njena izgradnja bila je povjerena dvojici grčkih arhitekata [[Antemije iz Trala|Antemiju iz Trala]] i [[Izidor iz Mileta|Izidoru iz Mileta]]. "Velika crkva" kako su je nazivali sami Bizantinci, bila je duhovno središte kako Konstantinopolja tako i cjelokupnog Bizantijskog Carstva, a tu je bilo obavljano i krunisanje svih bizantijskih careva. Vanjski izgled Haja Sofije je impresivan, ali je upravo njena unutrašnjost ta koja je trebala da zadivi posjetioce ovog nekadašnjeg sakralnog objekta, a danas muzeja. Svi mozaici koji se danas mogu vidjeti su kasnijeg datuma, a ostali detalji poput srebrnog [[ikonostas]]a, [[Svila|svilenih]] zavjesa, ukrasa na oltaru i ostalog je tokom vremena sve nestalo.<ref name="AOBE"/> Kupola crkve pružala je veliki, pozlaćeni, svjetlom ispunjeni baldahin visoko iznad procesijskog prostora za mnoge sveštenike i članove carskog dvora, koji su se okupljali tamo da bi molili [[Euharistija|euharistiju]]. Pažnja vjernika tokom [[Misa|mise]] bila je usredsređena na mozaike koji su se protezali prema vrhu kupole, a ne prema oltaru i apsidi. Usredotočenost pažnje vjernika prema gore odražava interes bizantijskih filozofa za [[Neoplatonizam|neoplatonske]] teorije, koje su [[Meditacija|meditaciju]] promatrale kao način izlaska iz materijalnog svijeta u duhovno stanje. Vjernici koji su stajali na podu crkve sigurno su osjetili takav duhovni uzlet dok su zurili u mozaike svetaca, anđela i u središnju zlatnu kupolu, koja je oličavala sam [[raj]].<ref name="AH"/> Velike površine blještavih zlatnih mozaika koji su nekada pokrivali zidove, svodove i kupole su velikim dijelom izgubljene ili pokrivene obojenom žbukom iz 19. vijeka.<ref name="HOE"/> Neki od mozaika su ponovo otkriveni tokom druge polovine 20. vijeka i vidljivi za javnost, nakon što je Haja Sofija postala muzej.<ref name="HOA"/> Justinijanov dvorski historičar [[Prokopije iz Cezareje|Prokopije]] u svojim opisima bogate unutrašnjosti Haja Sofije ubrzo nakon završetka njene gradnje je naveo:{{Citat|A što se tiče blaga ove crkve, nemoguće je dati tačnu vrijednost svih posuda od zlata i srebra i dragog kamenja koje je car Justinijan ovdje posvetio. Ja ću dozvoliti mojim čitaocima da sami pokušaju procijeniti vrijednost ovog blaga putem samo jednog primjera. Dio crkve što je posebno svet i dostupan samo sveštenicima (svetište), u njemu se nalazi više od 18 tona srebra.}}<ref name="HOE"/> ==== Ravenna ==== [[Datoteka:The mosaic of Emperor Justinian and his retinue.jpg|mini|desno|260px|Mozaik iz bazilike sv. Vitale u Ravenni, na kojoj je prikazan car Justinian I (u sredini) i biskup Maksimijan (desno od Justinijana), okruženi sveštenicima i vojnicima.]] Umjetnička historija grada Ravenne od prve polovine 5. vijeka u vrijeme [[Gala Placidija|Gale Placidije]] i [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]] pa do 6. vijeka kada je Justinijan I ponovno osvojio Italiju, bila je uvijek tijesno povezana sa istočnim dijelom Rimskog Carstva. Upravo u ovom gradu nalaze se najbrojniji i najbolje očuvani mozaici iz tog perioda. Prema mišljenju vodećeg stručnjaka za bizantijsku umjetnost i historiju iz prve polovine 20. vijeka [[Charles Diehl|Charlesa Diehla]], historija bizantijske umjetnosti iz 5. i 6. vijeka se može bolje proučavati u Ravenni nego u samom Konstantinopolju ili [[Solun]]u. U gradu Ravenni se mogu proučavati 4 različita perioda stilskog razvoja bizantijskih zidnih mozaika: #Mozaici iz vremena Gale Placidije (između 430-458) #Mozaici iz vremena Teodorika Velikog (između 526-534) #Mozaici iz vremena Justinijana I (između 534- 569) #Mozaici urađeni tokom 7. vijeka n. e.<ref>Byzantine Aspects of Italy, Daniel Crena De Iongh, W. W. Norton @ Co. Inc. New York City, prvo izdanje iz 1967. godine, Library of Congress, Catalog Card No. 67-19211, str. 1-183</ref> Bizantijske crkve u Konstantinopolju bile su opljačkane, a njihovi ukrasi oduzeti nakon što su Turci vojnički osvojili grad 29. maja 1453. Mnoge od ovih crkava sada nemaju svoje bogate mozaičke i liturgijske ukrase. Nasuprot tome, u Ravenni postoji nekoliko bizantijskih crkava, a njihovi ukrasi su gotovo netaknuti. Mozaici u [[Mauzolej Galla Placidije|mauzoleju Galle Placidije]] (koji su napravljeni skoro jedan vijek prije dolaska Justinijana I na vlast) su početna tačka nastanka umjetničke škole mozaika, a tu je također definisana hrišćanska umjetnost mozaika, čiji razvoj će na kraju dovesti do izrade velikih mozaika u [[Bazilika sveti Vitale|bazilici sv. Vitale]] iz 6. vijeka. Mauzolej Galle Placidije koji je potpuno prekriven mozaicima, jedna je od najljepših kolorističkih mozaičkih grupa drevnog svijeta.<ref>{{cite web|url=https://arsartisticadventureofmankind.wordpress.com/2014/10/24/golden-age-of-byzantine-art-iii-churches-of-ravenna-santapollinare-nuovo-santapollinare-in-classe-and-san-vitale/|title=Zlatno doba Bizantijske umjetnosti: crkve u Ravenni - Sant’Apollinare Nuovo, Sant’Apollinare in Classe i Bazilika svetog Vitalea.|work=arsartisticadventureofmankind.wordpress.com|access-date=20. 3. 2018}}</ref> Nekoliko drugih najznačajnih crkava iz ovog doba sagradili su u provincijama lokalni biskupi, oponašajući novi stil iz Konstantinopolja. Naprimjer, [[Bazilika sveti Vitale|baziliku sv. Vitale]] dao je da se sagradi biskup [[Maksimijan od Ravenne]]. Dekoraciji u ovoj bazilici pripadaju i važni mozaici Justinijana i njegove carice [[Teodora (supruga Justinijana I)|Teodore]], iako niti jedno od njih nikada nije posjetilo ovu crkvu.<ref>Deichmann, Friedrich Wilhelm (1969). Ravenna: Hauptstadt des spätantiken Abendlandes. Wiesbaden: Franz Steiner. ISBN 9783515020053.</ref> Do danas sačuvana i gotovo netaknuta od svog posvećenja, u unutrašnjosti bazilike sv. Vitale bizantijski umjetnici su napravili efekt zamršenog sjaja, a svaki centimetar njenih unutrašnjih zidova i svodova bogato je ukrašen. Veliki mozaici koji prikazuju cara Justinijana I i caricu Teodoru uspostavili su bizantijsku [[Kompozicija (likovna)|kompoziciju]] i figurativne tehnike, jer su [[Realizam (likovna umjetnost)|realistički]] prikazi klasične umjetnosti napušteni u korist naglašavanja ikonografske formalnosti. Visoke, tanke i nepomične figure bademastih lica i širokih očiju, postavljene frontalno, na zlatnoj pozadini, odmah su postale prepoznatljiva definicija bizantijske umjetnosti.<ref>{{cite web|url=https://www.theartstory.org/movement/byzantine-art/history-and-concepts/|title=Bizantijska umjetnost i arhitektura|work=the arthistory.org|access-date=11. 12. 2020}}</ref> ==== Manastir svete Katarine na Sinaju ==== {{Glavni|Manastir svete Katarine na Sinaju}} [[Datoteka:St CatherinesPanorama.JPG|thumb|1100px|desno|Manastir svete Katarine na Sinaju, Egipat.]] Manastir svete Katarine jedan je od mnogobrojnih sakralnih objekata izgrađenih po naredbi cara Justinijana I, koji se nalazi u podnožju planine Sinaj u Egiptu, jednom od važnih hodočasničkih mjesta. Predstavlja najstariji hrišćanski manastir koji i do danas služi svojoj svrsi. U manastirskom kompleksu nalaze se umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti. Osim mozaika, tu je i najbolja zbirka ranih ikona na svijetu, mnoge urađene na drvenoj podlozi (enkaustika), kao i liturgijski predmeti, [[kalež]]i i [[relikvijar]]i te crkvene građevine. Velika zbirka ikona sadrži nekolicinu koje potječu iz 5. i 6. vijeka, što je jedinstven slučaj u svijetu. Ovaj manastir bio je netaknut čak i za vrijeme [[Bizantijski ikonoklazam|bizantijskog ikonoklazma]] i nikada nije opljačkan. Tamo je sačuvana i najstarija ikona na temu [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], a projekt katalogizacije zbirki traje od 1960-ih. Sa svojih 4.500 starih dragocjenih knjiga manastirska biblioteka druga je po broju [[Iluminacija|iluminiranih knjiga]] u svijetu, odmah iza [[Vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]]. Manastir je bio važno središte za razvoj hibridnog stila krstaške umjetnosti i još uvijek čuva preko 120 ikona nastalih u tom stilu, daleko najveću zbirku koja postoji. Mnoge su očigledno naslikali latinski monasi, sa sjedištem u manastiru ili oko njega u 13. vijeku.<ref>''Byzantium: Faith and Power (1261 - 1557)'', The Metropolitan Museum of Art, New York, Yale University Press, New Haven and London, Prvo izdanje 2004. godine, str. 95-103 {{ISBN|1-58839-113-2}}</ref> === Kriza 7. vijeka === [[Datoteka:Meister der Demetrius-Kirche in Saloniki 002.jpg| mini|Mozaik iz crkve sv. Dimitrije u Solunu (kasni 7. ili rani 8. vijek), na kojem su prikazani [[sveti Dimitrij Solunski]] (u sredini) sa biskupom i eparhom.]] Nakon vladavine Justinijana uslijedio je politički pad, jer je većina njegovih vojnih svajanja izgubljena, a Bizantijsko Carstvo se suočilo s akutnom krizom s invazijama [[Avari|Avara]], [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], [[Perzija]]naca i [[Arapi|Arapa]] u 7. vijeku. Konstantinopolj je također bio zahvaćen vjerskim i političkim sukobima.<ref>Haldon, John (1997) [1990]. Byzantium in the Seventh Century: The Transformation of a Culture. Cambridge: Cambridge University Press.</ref> Međutim, Bizantijsko Carstvo najviše je trpjelo zbog unutrašnjih problema, jer se uloga vjerske umjetnosti u društvu koja je tokom 4 vijeka imala sve značajniju vrijednost suočila s velikom dilemom. Svi ovi događaji kulminirali su razdobljem poznatim kao "Kriza sedmog vijeka." Trendovi unutar bizantijske umjetnosti, kako po svom religioznom značenju, tako i društvenim trendovima, uglavnom su ostali netaknuti tokom krize u 7. vijeku. Iako nije bilo značajnih podizanja velikih spomenika u slavu Istočne pravoslavne crkve i njenog utjecaja, nastavljene su aktivnosti obnavljanja i očuvanja postojećih građevina usljed raširenih sukoba koji su se i dalje dešavali izvan Konstantinopolja. Najznačajniji sačuvani monumentalni projekti iz ovog razdoblja započeti su izvan carskog grada. [[Crkva sv. Dimitrija]] u [[Solun]]u obnovljena je između 629-34 nakon požara sa novim mozaicima koji prikazuju svetog Dimitrija i zvaničnike. Ovi mozaici blistaju kao rijetki primjeri umjetnosti koji su preživjeli krizu kao i razdoblja koja su uslijedila.<ref name="WHAT">{{Cite web|url=http://www.byzconf.org/7th-century-crisis/|title=What Was The 7th Century Crisis?|work=byzconf.org|access-date=9. 4. 2020|archive-date=9. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210509214253/http://www.byzconf.org/7th-century-crisis/|url-status=dead}}</ref> Novi odjeljci u ovoj crkvi posjeduju mozaike izvedene u veoma apstraktnom stilu.<ref>Brubaker, L. (2004). "Elites and Patronage in Early Byzantium: The Evidence from Hagios Demetrios in Thessalonike". In Haldon, John; et al. (eds). The Byzantine and Early Islamic Near East: Elites Old and New. Princeton: Princeton University Press. str. 63‒90.</ref> Crkva Koimesis u Nikeji (današnji [[Iznik]]), porušena je početkom 20. vijeka, ali dokumentovana fotografijama, pokazuje istodobni opstanak klasičnih stilova uređenja crkve.<ref>Barber, C. (1991). "The Koimesis Church, Nicaea: The Limits of Representation on the Eve of Iconoclasm". Jahrbuch der österreichischen Byzantinistik. 41: str. 43‒60.</ref> Rimske crkve, koje su u ovom historijskom razdoblju još uvijek pripadale bizantijskoj teritoriji, također su imale važne sačuvane ukrasne mozaike i mnoge slike vjerskog značaja. Posebno je to slučaj sa crkvom [[Santa Maria Antiqua]], koja se smatra najstarijim spomenikom hrišćanstva na [[Rimski forum|Rimskom forumu]].<ref name="WHAT"/> Tu su i crkva [[Sant'Agnese fuori le mura]] i "''kapela sv. Venanzia''" u [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|bazilici sv. Ivana Lateranskog]].<ref>Matthiae, Guglielmo (1987). Pittura romana del medioevo. Rome: Fratelli Palombi. ISBN 9788876212345.</ref> Bizantijski umjetnici koji su izrađivali mozaike bili su u to vrijeme toliko poznati po svom radu, da ih je arapski [[Emevijski halifat|Umejadski halifat]] (661.-750. P. CE) zaposlio da ukrase džamije [[Kupola na stijeni]] u Jerusalemu i [[Velika džamija u Damasku|Veliku džamiju u Damasku]], čime su dali svoj doprinos prilikom izgradnje ovih ranih spomenika Umejada.<ref name="DEF">{{Cite web|url=https://www.ancient.eu/Byzantine_Art/|title=Bizantijska umjetnost|work=ancient.eu|access-date=9. 4. 2020}}</ref><ref>Creswell, Keppel A.C. (1969). Early Muslim Architecture. New York: Clarendon Press, Flood, Finbarr Barry (2001). The Great Mosque of Damascus: Studies on the Making of an Umayyad Visual Culture. Leiden: Brill.</ref> Luksuzna umjetnost opstala je neko vrijeme i u 7. vijeku, te predstavlja jedan od većih doprinosa kasnijim razdobljima u historiji bizantijske umjetnosti.<ref name="WHAT"/> Važna djela luksuzne sekularne umjetnosti iz ovog razdoblja su srebrne [[Davidove ploče]], nastale za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]], na kojima su prikazani prizori iz života hebrejskog [[Kralj David|kralja Davida]].<ref>Leader, R. (2000). "The David Plates Revisited: Transforming the Secular in Early Byzantium". Art Bulletin. 82 (3): 407‒427. doi:10.2307/3051395. JSTOR 3051395.</ref> Srebrne ploče su i dalje bile od velike vrijednosti u društvu i nastavljeno je sa njihovom izradom i tokom kasnijeg perioda.<ref name="WHAT"/> Najistaknutiji preživjeli rukopisi su [[Sirjački jezik|sirjačke]] knjige evanđelja kao što je [[Sirijska biblija iz Pariza]].<ref>Leroy, Jules (1964). Les manuscrits syriaques à peintures conservés dans les bibliothèques d'Europe et d'Orient; contribution à l'étude de l'iconographie des Églises de langue syriaque. Paris: Librairie orientaliste P. Geuthner.</ref> Međutim, [[Londonske kanonske tablice]] svjedoče o kontinuiranoj proizvodnji raskošnih knjiga evanđelja na grčkom jeziku.<ref>Nordenfalk, Carl (1938). Die spätantiken Kanontafeln. Göteborg: O. Isacsons boktryckeri</ref> Tokom razdoblja između vladavine Justinijana I i ikonoklazma ostvarene su velike promjene u društvenim i vjerskim ulogama slikarskih djela unutar Bizantije. Duboko poštovanje naspram [[acheiropoieta]] ili svetih slika, "koje nisu napravile ljudske ruke" postalo je značajna pojava, a u nekim su slučajevima ove slike zaslužne za spašavanje gradova od vojnih napada. Do kraja 7. vijeka određene slike svetaca su bile shvaćene kao "prozori" kroz koje se moglo komunicirati s prikazanom figurom. [[Proskineza]] ispred slika objašnjena je i u tekstovima s kraja 7. vijeka. Sva ova kretanja označavaju početke teologije [[ikona]].<ref>Brubaker, L. (1998). "Icons before iconoclasm?, Morfologie sociali e culturali in europa fra tarda antichita e alto medioevo". Settimane di Studio del Centro Italiano di Studi Sull' Alto Medioevo. 45: 1215‒1254.</ref> Istovremeno, pojačana je i rasprava o pravilnoj ulozi umjetnosti u ukrašavanju crkava. ''Tri kanona'' sa [[Trulski sabor|Trulskog sabora]] iz 692. bavili su se kontroverzama iz ovog područja: zabrana prikazivanja krsta na crkvenim pločnicima (Kanon 73), zabrana predstavljanja Hrista kao jagnjeta (Kanon 82), opća zabrana protiv upotrebe "slika, bilo da su prikazani likovi na slikama ili na bilo koji način kao do sada, koji privlače oko i korumpiraju um, te potječu čovjeka na razmišljanje o ovozemaljskim uživanjima" (Kanon 100). Kako je vrijeme prolazilo, jačina ovih rasprava o ulozi umjetnosti i slika u religioznom kontekstu rasla je i ustupila mjesto razdoblju u historiji bizantijske umjetnosti poznatom kao ikonoklazam (ikonoborstvo).<ref name="WHAT"/> == Bizantijski ikonoklazam (Bizantijsko ikonoborstvo) == {{Glavni|Bizantijski ikonoklazam}} [[Datoteka:Helios in His Chariot.jpg|thumb|240px|desno|Grčki bog sunca [[Helije]] u svojoj kočiji, okružen oznakama za mjesece u zodijaku. [[Ptolemej]]eve ''Priručne tablice'' izrađene 1291, za vrijeme vladavine [[Konstantin V Kopronim|Konstantina V Kopronima]].]] Intenzivna rasprava o ulozi umjetnosti u bogosluženju dovela je na kraju do razdoblja "bizantijskog ikonoklazma."<ref name="Bryer, A. 1977">Bryer, A.; Herrin, Judith, eds. (1977). Iconoclasm: Papers Given at the Ninth Spring Symposium of Byzantine Studies, University of Birmingham, March 1975. Birmingham: Center for Byzantine Studies. ISBN 9780704402263.</ref> Sporadični napadi ikonoklazma lokalnih biskupa desili su se u [[Anadolija|Maloj Aziji]] tokom 720-ih. Godine 726. podvodni potres između ostrva There (današnji [[Santorini]]) i Therasia car [[Lav III Isavrijac]] protumačio je kao znak božijeg gnjeva i možda ga je upravo taj događaj naveo da ukloni poznatu Hristovu ikonu s [[Halka kapija (Konstantinopolj)|Halka kapije]] ispred carske palate.<ref>Stein, D. (1980). Der Beginn des byzantinischen Bilderstreites und seine Entwicklung bis in die 40er Jahre des 8. Jahrhunderts. Munich: Institut für Byzantinistik und Neugriechische Philologie der Universität.</ref> Iste godine on je započeo kampanju ikonoklazma proglašavajući svako predstavljanje vjerskih likova na ikonama i mozaicima idolatrijom. U desetljećima koja su slijedila, pristalice ikonoklazma su preduzeli veliku kampanju uništavanja molitvenih slika Isusa, bogorodice i svetaca, a pristalice upotrebe ikona i mozaika bili su progonjeni.<ref name="AH"/> Međutim, ikonoklazam vjerovatno nije postao carska politika sve dok nije zavladao sin Lava III, [[Konstantin V Kopronim]]. Na [[Ikonoborski sabor u Hijeriji|Ikonoborskom saboru u Hijeriji]], koji je sazvao Konstantin V 754. donijeta je odluka o zabrani izrade Hristove ikone. Time je započelo razdoblje [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]], koje je trajalo, s prekidima do 843. Iako je ikonoklazam strogo ograničio ulogu religiozne umjetnosti i doveo do uklanjanja nekih ranijih mozaika s apsida i (moguće) sporadičnog uništavanja prijenosnih ikona, ikonoklazam nikada nije predstavljao potpunu zabranu izrade djela figuralne umjetnosti. Dosta književnih izvora navodi da je nastavljeno sa izradom sekularnih umjetničkih djela (tj. prikazi scena lova, seoskih motiva, prirode, [[Apstraktna umjetnost|apstraktne]] [[ornament]]ike i prikazi igara na hipodromu)<ref name="GA">Grabar, André (1984). L'iconoclasme byzantin: Le dossier archéologique (2nd ed). Paris: Flammarion. ISBN 9782080126030.</ref> kao i nekoliko spomenika čiji datumi izrade se sa sigurnošću mogu navesti da pripadaju tom razdoblju, (ponajviše rukopis [[Ptolemej]]eve "Priručne tablice" danas se čuva u Vatikanu<ref>Wright, D. H. (1985). "The Date of the Vatican Illuminated Handy Tables of Ptolemy and of its Early Additions". Byzantinische Zeitschrift. 78 (2): 355‒362. doi:10.1515/byzs.1985.78.2.355.</ref>) pokazuju da su mitropolitski umjetnici održavali visok kvalitet proizvodnje.<ref name="Bryer, A. 1977"/> Procvat profane umjetnosti najuočljiviji je kod ukrašavanja carskih palata (pločice, tepisi ...) jer su se carevi nadmetali u raskoši s islamskim abasidskim halifama.<ref name="AH"/> Jedna od glavnih crkava iz ovog razdoblja je [[crkva sv. Irene]] (Hagia Irena) u Konstantinopolju, koja je obnovljena 760-ih nakon [[zemljotres]]a u Konstantinopolju 740. Unutrašnjost Haja Irene kojom dominira veliki mozaički krst u apsidi jedan je od najbolje sačuvanih primjera ikonoklastičnog ukrašavanja crkve.<ref>Peschlow, Urs (1977). Die Irenenkirche in Istanbul. Tübingen: E. Wasmuth.</ref> [[Crkva sv. Sofije (Solun)|Crkva sv. Sofije]] u [[Solun]]u također je obnovljena krajem 8. stoljeća.<ref>Theocharidou, K. (1988). The Architecture of Hagia Sophia, Thessaloniki, from its Erection up to the Turkish Conquest. Oxford: Oxford University Press.</ref> Određene crkve sagrađene izvan Bizantijskog Carstva u ovom periodu, ali ukrašene figurativnim, "bizantijskim" stilom, također mogu svjedočiti o nastavku aktivnosti bizantijskih umjetnika. U tom su pogledu posebno važni originalni mozaici [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu|dvorske kapele u Aachenu]] (budući da su bili uništeni ili jako obnovljeni) i freske u ''crkvi Maria foris portas'' u [[Castelseprio (arheološki park)|Castelsepriu]]. == Makedonska umjetnost == {{Glavni|Makedonska umjetnost (bizantijska)}} {{Glavni|Makedonska renesansa}} [[Datoteka:Nea Moni 01.jpg| mini|lijevo|Mozaici iz 11. vijeka u manastiru Nea Moni na ostrvu Hios.]] [[Datoteka:Relieftafel 40 Märtyrer von Sebaste Bodemuseum.jpg|mini|desno|[[Četrdeset mučenika u Sebasteji]] predstavlja primjer umjetničkog rada u bjelokosti iz makedonskog perioda, Konstantinopolj. Danas se čuva u [[Muzej Bode|Muzeju Bode]], [[Berlin]].]] Odluke sa Ikonoborskog sabora u Hijeriji promijenjene su na novom crkvenom saboru 843, koji se do danas u Istočnoj pravoslavnoj crkvi slavi kao "Trijumf pravoslavlja". Godine 867. postavljanjem novog mozaika na apsidi u Aja Sofiji s prikazom Bogorodice i djeteta patrijarh [[Focije I]] proslavio je u poznatoj [[Homilija|homiliji]] kao pobjedu nad zlima ikonoklazma. Kasnije iste godine na prijesto je stupio car [[Bazilije I Makedonac]], nazvan "Makedonac." Zbog toga se naredno razdoblje bizantijske umjetnosti ponekad naziva "makedonska renesansa", mada je taj naziv dvojako problematičan (nije bio "makedonska", niti, strogo rečeno, "[[renesansa]]"). U 9. i 10. vijeku vojna situacija u Bizantijskom Carstvu se poboljšala, a pokroviteljstvo umjetnosti i arhitekture povećalo se. Naručena je izgradnja novih crkvi, a standardni arhitektonski oblik ("[[grčki krst]]") i dekorativna shema crkvi iz srednjeg bizantijskog perioda standardizirani su. Glavni sačuvani primjeri su [[Hosios Loukas]] u [[Beotija|Boeotiji]], [[manastir Dafni]] kod [[Atina|Atine]] i [[Nea Moni]] na ostrvu [[Hios]]u. Oživljen je interes za prikazivanje predmeta iz klasične mitologije (kao na ''Veroli kovčegu'') i korištenje "klasičnog" stila za prikazivanje religioznih, a posebno starozavjetnih predmeta (od kojih su [[Pariski psaltir]] i [[Jošuin svitak]] važni primjeri). Tokom makedonskog razdoblja došlo je i do oživljavanja kasnoantičke tehnike rezbarenja [[Slonovača|slonovače]]. Mnogo ukrasnih primjera [[triptih]]a i [[diptih]]a od slonovače je sačuvano, poput [[Harbavillski triptih|Harbavillskog triptiha]] i triptiha u [[Luton Hoo]]u, koji su napravljeni za vrijeme vladavine [[Nikifor II Foka|Nikifora II Foke]]. == Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Komnen == [[Datoteka:Anastasi Dafnis.jpg|mini|350px|desno|Mozaik iz manastira Dafni (ca. 1100)]] {{Glavni|Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Komnen}} Druga polovina 11. vijeka predstavlja razdoblje kraja vladavine makedonske dinastije u Bizantijskom Carstvu tokom kojeg je nakratko došlo do ograničenja u razvoju umjetnosti. Dolaskom dinastije Komnena na vlast zaustavljen je pad carstva, a umjetnost i arhitektura ponovo su našli svoju primjenu. Izgrađene su slikovite kuće i palate koje su ukrašene ukrasima od opeke i detaljima s [[emajl]]om. Geometrija se povećala i zomorfni elementi se gube. U arhitekturi je korištena takozvana grčka škola pri izgradnji hramova u Atini i na ostrvima. Nakon privremenog gubitka većine Anadolije, izrada umjetničkih djela bila je sve više orijentirana na evropski dio carstva. Međutim, lokalni radovi počinju objedinjavati ​​i lokalne umjetničke stilove. Kod mozaika iz tog vremena uočljiva je linearnost oblika i hladnoća boja. Najvažniji spomenici iz tog doba mogu se naći posebno u brojnim manastirima. Vjerovatno najpoznatiji mozaici iz ovog perioda nalaze se u manastiru Dafni kod Atine. Dvanaesti vijek bilo je doba kada se bizantijska umjetnost tokom ovog perioda širila izvan granica carstva, u mjeri koja nikada nije bila nadmašena prije ili poslije. U to vrijeme mogli su se naći bizantijski umjetnički predmeti širom zapadne Evrope kao i u svim istočnoevropskim zemljama. Bizantijski umjetnici bili su pozivani da uljepšavaju građevine [[Normani|Normana]] i u [[Kijev]]u. Upravo u [[Katedrala Monreale|katedrali Monreale]] u [[Palermo|Palermu]] nalazi se najveći ciklus mozaika na svijetu. Umjetnički, međutim, to je manje estetski rad. Utjecaj bizantijske umjetnosti može se vidjeti i u mnogim radovima iz tog vremena u [[Venecija|Veneciji]], gdje je bizantijska umjetnost uspješno oponašana. Osim toga, veliki dio bizantijske kulturne baštine ušao je na Zapad tokom velike pljačke Konstantinopolja nakon [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]]. Bizantijska umjetnost ostala je popularna u Italiji sve do pojave [[Renesansa|renesanse]]. Tokom vladavine dinastije Komnen, velikih pokrovitelja umjetnosti, djelomično se promijenio i stil umjetnosti. Osim duhovnosti, ističe se i ljepota. Slike su svjetlije, potezi su mekši a zlato i srebro široko se koriste. [[Solun]] i [[Sveta gora|Atos]] (Sveta gora) postaju nova središta umjetnosti, a od starijih Jerusalem i Sinaj oživljavaju. U [[Kaligrafija|kaligrafiji]] umjetnost samo ponavlja svoj vrhunac. Nova djela se više ne stvaraju samo u radionicama, već i u samostanima (do tada bizantijski samostani nisu imali sličan obrazovni i umjetnički karakter kao na Zapadu). Smanjuje se i broj [[Iluminacija|iluminirani]]h knjiga. Među važnija djela su Evanđelje iz Parme, Madridski zakonik, Hronike [[Jovan Skilica|Jovana Skilice]] ili Evanđelje Firencija Laureantiana. Značajno djelo iz tog razdoblja je sicilijanski prikaz Ljetopisa Jovana Skilice, poznatog kao Madridski rukopis, koji sadrži približno 600 slika iz historije Bizantije. Vrhunac doseže bizantijsko zlatarstvo koje se (često čak i stariji primjerci) izvozilo u cijelu [[Evropa|Evropu]]. Bizantijski obrađivači metala imali su nekoliko narudžbi u Veneciji. Najpoznatiji je vjerovatno oltar [[Pala d´Oro]] u [[Bazilika sv. Marka|bazilici sv. Marka]]. Poslije 1204, bizantijska krilasta kvadrikada dosegla je i Veneciju. Mađarske krune također su bizantijskog porijekla, kao naprimjer grčki dio krune sv. Stefana i [[Monomahova kruna]] (obje potječu iz 11. vijeka, iz razdoblja neposredno prije Komnena). Za vrijeme vladavine dinastije [[Angeli (loza bizantijskih careva)|Angela]] Bizantijsko Carstvo je preživljavalo krizu, a žarište umjetnosti preusmjereno je na lokalne centre, kao i nekoliko mjesta na Zapadu.<ref name="AOBE"/> == Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog (13-15. vijek) == [[Datoteka:Ohrid annunciation icon.jpg|mini|200px|desno|''[[Blagovijest]]'' iz [[Ohrid]]a, jedna od najcjenjenijih ikona paleološkog [[Manirizam|manirizma]], koja se može uporediti sa tadašnjim najboljim djelima italijanskih umjetnika]] {{Glavni|Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog}} Umjetnost i arhitektura doživjeli su procvat tokom kasnog razdoblja postojanja Bizantijskog Carstva unatoč očajnim vojnim i političkim okolnostima koje su trpjeli bizantijski vladari. Uprkos smanjenju sredstava za podršku umjetnosti, pokrovitelji iz svih društvenih staleža dali su da se izgrade nove ili obnove stare građevine oštećene ili zapuštene tokom latinske okupacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/toah/hd/byza/hd_byza.htm|title=Bizantijum od 330 - 1453 godine|work=metmuseum.org|access-date= 25. 1. 2021}}</ref> Posljedice promjenljivih političkih okolnosti na istočnom Mediteranu dovele su do toga da je od 1204, pa nadalje, bizantijski kontakt sa Zapadom bio dio svakodnevnog iskustva, koje je postavilo kulturnu pozadinu za čitavo razdoblje do 1453. Obnova Bizantijskog Carstva nakon 1261. za vrijeme vladavine [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleologa]] donijela je nova iskustva u bizantijsku umjetnost, koja su preuzeta od privremenih osvajača i drugih naroda bizantijskog kulturnog kruga. Sve ovo je doprinijelo svestranosti zapadnih i bizantijskih umjetnika tokom kasnog razdoblja bizantijske umjetnosti. Čini se da su zapadni umjetnici bili sposobni prihvatiti bizantijske i druge istočnjačke slikovne ideje, a s druge strane, bizantijski umjetnici bili su jednako spremni da prihvate zapadnjačke ideje i tehnike, a pokrovitelji i gledatelji naučili su se suočiti s nizom umjetničkih iskustava koji su iz toga razvijeni. Vrlo je teško razlikovati umjetnost zapada i istoka u ovom razdoblju, a razlog leži u okolnostima umjetničkog stvaralaštva. Nije da su umjetnici jednostavno bili pragmatični ili eklektični dok su odgovarali na nove materijale: postojao je dublji pokušaj oblikovanja i dijeljenja novih načina izražavanja kroz njihovo sve veće iskustvo različitih umjetničkih tradicija. Na istoku je vesternizacija bizantijske umjetnosti dosegla novu i kreativnu fazu. U posljednjoj polovini 14. vijeka bizantijski umjetnici slikali su svece sa veoma vitkim i visokim tijelima, koji su često bili u iskrivljenim položajima. Ova osobina kao i težnja bizantijskih umjetnika ka slikarskoj virtuoznosti navela je mnoge historičare umjetnosti da nazovu ovaj stil "paleološki manirizam". Ikona Navještenja Bogorodice iz [[Crkva svetog Klimenta u Ohridu|crkve svetog Klimenta u Ohridu]], koja je naslikana u prvoj četvrtini 14. vijeka odličan je primjer ovog slikarskog stila (slika desno).<ref name="BA"/> Važnost regionalnih naselja jača u poređenju sa Konstantinopoljem, Solunom, [[Trabzon]]om i gradovima na [[Peloponez]]u (među njima posebno [[Mistras|Mistrom]]) postaju važna arhitektonska naselja. U duhovnom okruženju razvija se i trijumfuje [[isihazam]], molitvena tradicija u pravoslavlju, koju upražnjavaju monasi, a s tim širi se i pojava stilskih manastira na visokim stijenama ([[Meteora]]). U njima se osnivaju manastiri, kojih je sve više na [[Sveta gora|Svetoj gori]] (Atos). Bizantijska umjetnost nastavlja se širiti Rusijom, Venecijom i [[Balkan]]om, dok istovremeno nema vojnog odgovora [[Osmansko Carstvo|Turcima]], koji su poduzimali osvajačke pohode na Bizantijsko Carstvo. Najznačajniji preporod doživljavaju mozaici i freske, koji se očituje dinamičnošću i narativnošću, a slike stvaraju zamršene tapiserije. Boje i veličina detalja se također mijenjaju i smanjuju. Značajni mozaici sačuvani su u [[Manastir Hora|crkvi Hora]] (Konstantinopolj) ili u [[Manastir Pammakaristos|manastiru Pammakaristos]]. Veliki broj naslikanih ikona sa drvenom pozadinom također je sačuvan iz ovog perioda, a njihov kvalitet varira u zavisnosti od radionice gdje su urađene. Radionice u Konstantinopolju održale su relativno pristojan nivo. Preovladavaju svijetle tople boje i shematsko zlato stvoreno potezima pletenja zlatne niti. U umjetnosti iluminacije knjiga djela ne dosežu nivo iz prethodnih razdoblja, a izuzetnija djela su iznimka, ali novost su portreti knjiga. Zahvaljujući njima sačuvano je nekoliko carskih portreta. U umjetnosti izrade malih predmeta također je primjetan pad u odnosu na starija razdoblja. Gubitak istočnih teritorija značio je nedostatak skupljih materijala, posebno slonovače i plemenitih metala. Proizvodnja je bila uglavnom usmjerena na drvo, a [[keramika]] se više koristila u ovom periodu. Težina radova također se smanjuje, a [[filigran]] postaje popularan. Više pažnje počelo se poklanjati zaštiti ikona. Stvoreni su metalni okviri i pločice sa ikonama. Umjetnost izrade tkanina i vezova doživjela je značajan razvoj.<ref name="HOA"/> == Bizantijska umjetnost u južnoj i istočnoj Evropi == {{Glavni|Postbizantijska umjetnost}} [[Datoteka:Manastiri i Gracanices -Gračanica monastery.jpg|thumb|desno|Manastir Gračanica, uvršten je na spisak građevina svjetskog kulturnog naslijeđa [[UNESCO]]-a, [[Kosovo]]]] [[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|thumb|200px|desno|Ikona svete Trojice Andreja Rubljova]] Nakon osmanlijskog osvajanja Konstantinopolja 1453. došlo je do konačne propasti Bizantijskog Carstva i pomjeranja fokusa bizantijske umjetnosti na južnu i istočnu Evropu. Kroz pravoslavno hrišćanstvo, bizantijska kultura proširila se na [[Bugarska|Bugarsku]], Srbiju, [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija|Moldaviju]]. Istovremeno, od vremena vladavine makedonske dinastije, bizantijska kultura i vjerski obred proširili su se na Rusiju, koja je kasnije postala središte pravoslavnog svijeta nakon osvajanja balkanskih zemalja. Već tokom kasne faze postojanja Bizantijskog Carstva, u pojedinim zemljama istočnog obreda stvoren je djelimično poseban umjetnički stil pojedinih naroda koji se nastavio i nakon prestanka postojanja Bizantijskog Carstva. Bizantijska umjetnost u pojedinim zemljama manifestuje se uglavnom u sakralnoj arhitekturi, ali je povezana s regionalnim aspektima. Stvoren je na ovaj način naprimjer, [[Srpsko-bizantijski stil]]. U 14. i 15. vijeku razvila se [[Moravska škola]] koja je doživjela potpuno nezavisan razvoj i kasnije je postala arhitektonski model za moldavske hramove i u susjednim zemljama (Vlaška, Bugarska). Pojavljuju se nova umjetnička žarišta, od kojih su najvažniji bili u Rusiji. Ruski ikonografski stil počinje se razvijati u svom smjeru, ali snažno oponaša bizantijske uzore. Ikona [[Presveto Trojstvo (ikona Andreja Rubljova)|Presvetog Trojstva]] [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]] jedno je od najznačajnijih prelomnih djela. Arhitektura u Rusiji i Srbiji, pored bizantijskih stilova, upija i utjecaje sa Zapada ([[Romanika|romanički]] i [[Gotika|gotski]] stil). Slavenske crkve i manastiri (naprimjer [[Manastir Gračanica|Gračanica]], [[Manastir Visoki Dečani|Visoki Dečani]], [[Kalenić (manastir)|Kalenić]]) odlikovali su se naglašavanjem vertikalnosti, što je u ranijoj bizantijskoj umjetnosti bilo u potpunosti izostavljano. Međutim, središnji tlocrt crkava se nastavio. Na građevine iz [[Raška škola|Raške škole]] najviše utječe romanički tlocrt (npr. [[manastir Studenica]]), naglasak je također na boji i raznolikosti fasade. Dobar primjer su freske grčkih umjetnika koji su radili na dvoru srpskog vladara [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Stefana Uroša II]] ili u manastiru Gračanica. Bizantijski utjecaj pojavio se i u svim aspektima života (odjeća, naslovi). Najnaprednija faza srpsko-bizantijske umjetnosti ostvarena je tokom vladavine despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]]. Freska je igrala važnu ulogu u srednjovjekovnoj Srbiji. Starije freske obuhvatale su radove u manastiru Studenica (1170) i [[​​Manastir Sopoćani|​​Sopoćanima]] (oko 1265). Grčki slikari su ovdje oponašali klasične drevne freske. Slike iz kasnijeg perioda (za vrijeme dinastije Paleolog) ponovo su imale konzervativniji hrišćanski karakter ([[Ohrid]], Gračanica). Relativno visokokvalitetna djela srpskih majstora iz 14. vijeka i prve polovine 15. vijeka u [[Moravska škola|Moravskoj školi]] mogu se naći u manastirima Kalenić ili [[Manastir Manasija|Manasiji]]. Bizantijska tradicija u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] nastavila se i pod osmanskom vlašću, iako su neke vrste umjetnosti preživjele samo u relativno malom obimu. Na [[Kreta|Kreti]] je regionalni "postbizantijski" stil [[Kretska škola|Kretske škole]] ponovo razvijen pod pokroviteljstvom Venecije. Pisanje (tj. slikanje) ikona ne mijenja se bitno, već se umjetnici pridržavaju tradicije bizantijske umjetnosti.<ref>ZÁSTĚROVÁ, Bohumila, a kol. Historija Bizantije, Prvi tom, Prag: Academia, 1992, ISBN 80-200-0454-8. str. 423 – 424.</ref> == Baština i utjecaj == [[Datoteka:Basilica Venecia.jpg|thumb|350px|lijevo|[[Bazilika sv. Marka]] u Veneciji jedan je od važnih primjera utjecaja bizantijske umjetnosti i arhitekture izvan Bizantije.]] Sjaj bizantijske umjetnosti uvijek je bio u mislima srednjovjekovnih zapadnih umjetnika i pokrovitelja, a mnogi od najvažnijih pokreta iz tog periodu bili su svjesni pokušaji da se putem umjetnosti stane uz klasičnu rimsku i savremenu bizantijsku umjetnost. To se posebno odnosilo na carsku [[Karolinška umjetnost|karolinšku]] i [[Otonska umjetnost|otonsku umjetnost]]. Luksuzni proizvodi iz Bizantijskog Carstva bili su visoko cijenjeni i dostigli su, čak i do kraljevskog pokopa u [[Anglosaksonci|anglosaksonskom]] Sutton Hoo-u u [[Suffolk]]u 620-ih, koji sadrži nekoliko srebrnjaka. Bizantijska [[svila]] bila je posebno cijenjena, a velike količine podijeljene su kao diplomatski pokloni iz Konstantinopolja. Postoje zapisi o bizantijskim umjetnicima koji su radili na Zapadu, posebno tokom razdoblja ikonoklazma, a čini se da su neka djela, poput freski u [[Castelseprio (arhaeološki park)|Castelseprio]]-u i minijatura u [[Bečka krunidbena evanđelja|Bečkim krunidbenim evanđeljima]], proizvedena od strane bizantijskih umjetnika.<ref name="KHL">Kessler, Herbert L. (1988). "On the State of Medieval Art History". The Art Bulletin. 70 (2): str. 166–187. doi:10.1080/00043079.1988.10788561. JSTOR 3051115.</ref> Bizantijski slikari sačuvali su i prenijeli na zapad antičku tehniku i oblik slikanja na panelima. Ovo je medij u kojem se pojavilo i razvilo moderno slikarstvo počevši od [[Masaccio|Massaccia]] do [[Paul Cézanne]]a. Da nije bilo prijenosa helenističkih panoa u bizantijski ikonopis i prijenosa ove umjetničke forme na Zapad, glavno sredstvo zapadnjačkog slikarskog razvoja ne bi postojalo ili bi [[rana renesansa u Italiji]] (quattrocento) nastala znatno kasnije. Još od vremena [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] bizantijski paneli su donijeti na Zapad.<ref>''Byzantine Art and the West'', Otto Demus, New York University Press, prvo izdanje 1970. godine, {{ISBN| 8147-0116-7}}, str. 205</ref> Bizantijski carevi slali su grupe mozaičara kao diplomatske geste u Italiju, gdje su često obučavali lokalno stanovništvo da nastave svoj posao u stilu pod velikim utjecajem Bizantije. Venecija i [[Normanska-arapsko-bizantijska kultura|Normanska Sicilija]] bili su posebna središta bizantijskog utjecaja.<ref name="KHL"/> Venecijanska umjetnost i kultura u cjelini bile su duboko zasićene bizantijskim duhom, pa čak i do mnogo kasnijeg datuma bizantijski elementi uočljivi su u [[Venecijansko slikarstvo|venecijanskom slikarstvu]] u djelima umjetnika poput [[Jacopo Bellini]]ja. Čitava grupa panoa na kojima su uglavnom bile naslikane Madona, potječu od 15. vijeka nadalje i koji su naslikani u Veneciji ili susjedstvu predstavljaju konačni ishod bizantijskog utjecaja.<ref name="AOBE"/> Najraniji sačuvani panoi na Zapadu bili su stilski pod velikim utjecajem savremenih bizantijskih ikona, sve dok se u Italiji za vrijeme [[Trečento|trečenta]] nije počeo razvijati prepoznatljiv zapadnjački stil. Tradicionalna i još uvijek utjecajna historija umjetnosti [[Giorgio Vasari]]ja i druge priče o zapadnjačkom slikarstvu započinje kroz pomak [[Cimabue]]a, a zatim i [[Giotto di Bondone]]a iz okvira bizantijske tradicije. Bizantijski umjetnički utjecaj na [[Evropa|Evropu]] bio je u naglom padu do 14. vijeka, ako ne i ranije, uprkos kontinuiranoj važnosti iseljenika ([[Grčki učenjaci u renesansi|bizantijskih učenjaka u renesansi]]) u drugim evropskim područjima. [[Datoteka:Jérusalem - Dôme du Rocher - mosaïque intérieure.jpg|thumb|350px|desno|Mozaici u džamiji [[Kupola na stijeni]] u Jerusalemu pokazuju utjecaje bizantijskih dizajna.]] [[Islamska umjetnost]] započela je s umjetnicima i zanatlijama koji su se uglavnom školovali u bizantijskim stilovima, i premda je figurativni sadržaj bio znatno smanjen, bizantijski dekorativni stilovi i dalje su imali veliki utjecaj na islamsku umjetnost, a bizantijski umjetnici neko vrijeme bili su pozivani prilikom izrade važnih umjetničkih i arhitektonskih djela, a posebno mozaika. Pravilno definisana bizantijska era završila se [[Pad Konstantinopolja|padom Konstantinopolja]] pod vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1453. Međutim, do tada je bizantijska kulturna baština bila široko rasprostranjena, nošena širenjem pravoslavnog hrišćanstva, u Bugarsku, Srbiju, Rumuniju i, što je najvažnije, Rusiju, koja je postala središte pravoslavnog svijeta nakon osmanskog osvajanja [[Balkan]]a. Čak i pod osmanskom vlašću, bizantijske tradicije u slikanju ikona i drugim umjetnostima malog opsega opstale su, posebno na [[Kreta|Kreti]] i [[Rodos]]u pod vlašću Venecije. Tu je [[Postbizantijska umjetnost|postbizantijski stil]] pod rastućim zapadnim utjecajem opstao naredna dva vijeka, stvarajući umjetnike među kojima je i [[El Greco]] čiji je trening bio u [[Kretska škola|Kretskoj školi]], koja je bila najenergičnija postbizantijska škola i koja je izvozila veliki broj ikona u Evropu. Spremnost Kretske škole da prihvati zapadni utjecaj bila je netipična, jer je u većini postbizantijskog svijeta ova umjetnička tradicija predstavljala "instrument etničke kohezivnosti, te postala asertivno konzervativna tokom turkokratije" (perioda osmanske vladavine).<ref name="KHL"/> Rusko slikanje ikona započelo je u potpunosti usvajanjem i oponašanjem bizantijske umjetnosti, kao i umjetnosti drugih pravoslavnih naroda. Ostalo je izuzetno konzervativno u ikonografiji, iako je njen stil slikanja razvio posebne karakteristike, među kojima i utjecaje zapadnjačke umjetnosti nakon renesanse. Sve istočno-pravoslavne crkve ostale su veoma zaštitničke prema svojoj tradiciji u pogledu oblika i sadržaja slika, a naprimjer, moderni pravoslavni prikazi [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti|Rođenja Hristovog]] sadržajem se malo razlikuju od onih razvijenih u 6. vijeku. Iako je istina da je kod velike većine sačuvanih umjetničkih djela korištena religiozna tematika, to je mogao biti rezultat odabira u tada nastupajućim vijekovima, jer se u bizantijskim izvorima obilno spominju svjetovne umjetnosti, a paganski su se predmeti s klasičnom ikonografijom nastavili stvarati dobrano u 10. vijek i poslije. Koristeći svijetlo kamenje, zlatne mozaike, živahne zidne slike, zamršeno rezbarenu [[Slonovača|slonovaču]] i dragocjene metale općenito, bizantijski umjetnici uljepšali su sve, od zgrada do knjiga, a njihova najveća i najvjernija ostavština nesumnjivo su ikone, koje i dalje ukrašavaju hrišćanske crkve širom svijeta.<ref name="DEF"/> == Utjecaji na bizantijsku umjetnost i njene karakteristike == [[Datoteka:"The School of Athens" by Raffaello Sanzio da Urbino.jpg|thumb|400px|desno|[[Atinska škola]] je remek djelo italijanskog [[Renesansa|renesansnog]] slikara [[Raffaello Santi|Raffaella Santija]]. Raffaello je u ovoj freski naslikao matematičare i filozofe iz perioda [[Antička Grčka|antičke Grčke]], koji su imali veliki utjecaj na bizantijsku umjetnost.]] Bizantijsko Carstvo je u mnogim aspektima bilo mnogo više grčko nego rimsko, a helenistička umjetnost i dalje je bila utjecajna, posebno ideja naturalizma. Istovremeno, geografski opseg carstva imao je svoje implikacije na umjetnost,<ref>{{cite web|url= https://www.ancient.eu/Byzantine_Art/|title=Bizantijska umjetnost|work=ancient.eu|access-date=24. 11. 2020}}</ref> koja se gotovo u potpunosti bavi religijskim izražavanjem i bezličnim prevođenjem pažljivo kontrolirane crkvene teologije u umjetničke termine. Njeni oblici u [[Arhitektura|arhitekturi]] i slikarstvu koji su izrasli iz crkvene teologije ostali su jednoliki i anonimni, usavršeni u okviru krute tradicije, a ne različiti prema ličnom hiru. Rezultat svega ovoga bila je prefinjenost stila i duhovnost izražavanja rijetko dostignuta u zapadnoj umjetnosti. U poređenju sa srednjovjekovnom umjetnošću u zapadnoj Evropi, odsustvo monumentalne skulpture i rijetkost upotrebe arhitektonske skulpture (sa izuzetkom ranog perioda) svakako spada u red glavnih osobina bizantijske srednjovjekovne umjetnosti. Ovo odsustvo je utoliko iznenađujuće zbog činjenice da imamo posla s umjetnošću onih istih Grka koji su nekoliko vijekova ranije bili vajari prije svega.<ref name="Umjetnost Bizantijskog Carstva">{{cite web|url=https://www.britannica.com/art/Byzantine-art|title=Umjetnost Bizantijskog Carstva|work=britannica.com|access-date=18. 10. 2020}}</ref> Bizantijska crkva nikada se nije izjasnila nijednom službenom uredbom protiv statua i sigurno joj se ne može pripisati odsustvo plastičnih figuracijskih djela od važnosti u srednjem vijeku. Bizantijski umjetnici nastavili su daleko duže od Zapada da prakticiraju određeni oblik izrade statua (približno do 800), kao naprimjer isklesane likove careva. Vjerovatno je pokret ikonoboraca započet 726. bio koban za bizantijsko kiparstvo, jer je nakon ponovnog pokretanja izrade figurativnih slika 843. kiparstvu nije bilo mjesta i jedini oblik plastičnih figuracijskih djela koji je nastavljen da se upražnjava bili su bareljefi s malim figurama i čisto ukrasne skulpture.<ref name="GA"/> Središnji, radijalni crkveni arhitektonski plan, koji je bio usvojen u najvećem dijelu Bizantijskog Carstva odgovarao je hijerarhijskom pogledu na svemir koji je naglašavala istočna pravoslavna crkva. Ovo gledište jasno je prikazano u ikonografskoj shemi crkvene umjetnosti, izloženoj na freskama ili, češće, mozaicima, koji su prekrivali unutrašnjost kupola, zidova i svodova crkava u potpunoj mješavini arhitektonskog i slikovnog izraza. Na vrhu središnje kupole nalazio se lik Hrista Pantokratora (vladara svemira). Ispod njega, obično oko dna kupole, nalazili su se anđeli i arhanđeli, a na zidovima i likovi svetaca. Djevica Marija često je bila naslikana visoko u polukupoli koja pokriva jedan od četiri radijalna kraka. Najniža razina bila je rezervisana za vjernike. Čitava crkva je tako formirala mikrokosmos svemira. Ikonografska shema odražavala je i liturgiju: narativni prizori iz života Hrista i Bogorodice, umjesto da budu postavljeni hronološkim redom duž zidova (kao u zapadnim crkvama), izabrani su zbog svog značaja kao prilike za blagdane i postavljeni su duž crkvenih zidova prema njihovom teološkom značaju.<ref name="Umjetnost Bizantijskog Carstva"/> U usporedbi s religioznom umjetnošću, svjetovna umjetnost bila je daleko manje zastupljena, gdje je primjetan mnogo manji broj umjetničkih djela, manji opseg ovih djela, manje tehničke raznolikosti i primjetni pad u odnosu na najraniji bizantijski period kada je uloga sekularne umjetnosti bila važnija nego u bilo koje drugo vrijeme tokom srednjeg vijeka. Važne ideje koje su bile čvrsto usidrene u bizantijskoj svijesti, te stimulirale njihove umjetničke aktivnosti i utjecale na veliki broj njihovih umjetničkih djela tokom srednjeg vijeka proizašle su iz jezika, književnosti, nauke i umjetnosti klasične Grčke. U intelektualnim krugovima Konstantinopolja sve što je dolazilo od starih Grka bilo je cijenjeno i oponašano, a taj "arheološki" trend postao je još rašireniji od 9. vijeka nadalje. Bizantinci su tako sačuvali od zaborava naslijeđe prošlosti, te istovremeno ukus za ljepotu i određena temeljna pravila klasične [[Estetika|estetike]]. Crkva je sa svoje strane postavila uske granice ovom izlivu hrišćanskog humanizma. Ovo je bio jedan od nepromjenljivih faktora srednjovjekovne bizantijske umjetnosti i izvor nadahnuća koji su grčki umjetnici iz tog razdoblja znali kultivirati sistematski i sa većim razumijevanjem od njihovih kolega zapadnjačkih umjetnika.<ref name="GA"/> == Bizantijska umjetnost u savremenoj kulturi == * Godine 1966. [[Sovjetski Savez|sovjetski]] režiser [[Andrej Tarkovski]] snimio je film ''[[Andrej Rubljov (film)|Andrej Rubljov]]'' o istoimenom ruskom [[Ikonopisac|ikonopiscu]] iz 15. vijeka. Mnogi filmski kritičari smatraju ovaj film remek-djelom umjetničkog filma i jednim od najboljih filmova u svijetu.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/20/andrei-rublev-tarkovsky-arthouse|title=Andrei Rublev: the best arthouse film of all time|work=theguardian.com|access-date=15. 6. 2016}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Maas, M, ed. (2005). The Cambridge Companion to the Age of Justinian. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|9781139826877}}. * Kitzinger, Ernst (1977). Byzantine Art in the Making: Main Lines of Stylistic Development in Mediterranean Art, 3rd‒7th Century. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|978-0571111541}}. * Wright, David Herndon (2001). The Roman Vergil and the Origins of Medieval Book Design. Toronto: University of Toronto Press. {{ISBN|9780802048196}}. * Wright, David Herndon (1993). The Vatican Vergil: A Masterpiece of Late Antique Art. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|9780520072404}}. == Vanjski linkovi == * [http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/byzantine.htm/ Bizantijska umjetnost, historija i karakteristike: hrićanski mozaici, konstantinopoljske ikone, na visual-arts-cork.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200711165655/http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/byzantine.htm |date=11. 7. 2020 }} * [https://www.khanacademy.org/humanities/medieval-world/byzantine1/beginners-guide-byzantine/a/byzantine-artintro/ Vodič za bizantijsku umjetnost za početnike, na khanacademy.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200922140437/https://www.khanacademy.org/humanities/medieval-world/byzantine1/beginners-guide-byzantine/a/byzantine-artintro |date=22. 9. 2020 }} * [http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/christian-art-byzantine.htm/ Hrićanska umjetnost (bizantijski period), na visual-arts-cork.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200627063055/http://www.visual-arts-cork.com/history-of-art/christian-art-byzantine.htm |date=27. 6. 2020 }} * [http://www.encyclopedia.com/literature-and-arts/art-and-architecture/european-art-1599/byzantine-art-and-architecture/ Bizantijska arhitektura, na encyclopedia.com] {{Bizantijska umjetnost}} {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija:Bizantijska umjetnost| ]] [[Kategorija:Historija umjetnosti]] [[Kategorija:Grčka kultura]] [[Kategorija:Kršćanska umjetnost]] [[Kategorija:Umjetnost Zapada]] 6jc30jiw74309ukv8likcf9nyskzcln Albanci u Bosni i Hercegovini 0 414973 3897687 3894897 2026-06-07T12:36:50Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | slika = Albanians in Bosnia 2013 census.PNG | opis_slike = Tabelarni prikaz Albanaca prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva 2013.]] | grupa = Albanci u Bosni i Hercegovini | izvorno_ime = Shqiptarët në Bosnje dhe Hercegovinë | vjera = [[sunitski islam]], [[ireligija]] | vezano = [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | regija1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | pop1 = 2.806{{Efn|2.659 ako se ne uključe oni koji su se izjasnili kao Kosovari, Šiptari i sl.|naziv=PS2013|grupa=lower-alpha}} ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) | ref1 = <ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | jezici   = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]] | bilješke = {{Napomene}} }} '''[[Albanci]] u Bosni i Hercegovini''' ({{Jez-sq|Shqiptarët në Bosnje dhe Hercegovinë}}) su ljudi potpunog ili djelimično albanskog [[Porijeklo|porijekla]] i [[Kulturna baština|baštine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Ustav Bosne i Hercegovine]] priznaje ih kao nacionalnu manjinu, te ih svrstava u kategoriju [["Ostali" u Bosni i Hercegovini]].<ref name="RP 2013"/> Albanci su dolazili u Bosnu i Hercegovinu u raznim historijskim periodima. Za vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] mnogi Albanci su dolazili da rade ili vladaju kao [[Paša|paše]], a u modernom vremenu kao sezonski radnici, ratne izbjeglice ili sportisti. Mnogi ljudi koji potiču iz ranijih talasa albanske migracije nose prezimena lingvistički albanskog porekla, ali ne govore [[Albanski jezik|jezik]] i ne smatraju se Albancima, pa se broj od 2.806 čini nešto manjim od očekivanog. == Klanovi == [[Burmazi (pleme)|Burmazi]] su bili [[Albanska plemena|albansko pleme]] koje je bilo prisutno u [[Hercegovina|Hercegovini]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Oko 1300. Burmazi su se pojavili na ovim prostorima kao [[Nomadi|polunomadski]] klan u okolini [[Stolac|Stoca]] i [[Trebinje|Trebinja]]. Po njima je imenovano naselje koje se teritorijalno nalazi u [[Burmazi (Stolac)|Stocu]] i [[Burmazi (Berkovići)|Berkovićima]], koje je podijeljeno na dvije općine [[Dejtonski sporazum|dejtonskim sporazumom]]. == Historija == === Srednji vijek === U srednjem vijeku u [[Zagora|Dalmatinsko-hercegovačkom zagoru]] su živjeli i [[Albanci]], zajedno sa [[Vlasi]]<nowiki/>ma. Albanci su živeli kao polunomadski [[Stočarstvo|stočari]] (pastiri) i često su živjeli u nestalnim naseljima (''katund''). Kako je vrijeme odmicalo, rani albanski stanovnici bili su sve više apsorbovani u susjedno [[Slaveni|slavensko]] stanovništvo.<ref>{{Cite journal|last=Kulišić|first=Špiro|date=1967|title=Neki etnički problemi u predanjima o starom stanovništvu dinarske oblasti|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=747288|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|language=Serbian|issue=5|pages=233–241|issn=0350-0020}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kaser|first=Karl|date=May 1994|title=The Balkan joint family household: seeking its origins|url=https://www.cambridge.org/core/journals/continuity-and-change/article/abs/balkan-joint-family-household-seeking-its-origins/59BAC004DD7C84B1806DEA45D2E871CD#access-block|journal=Continuity and Change|language=en|volume=9|issue=1|pages=45–68|doi=10.1017/S0268416000004161|issn=1469-218X|s2cid=143832158}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kulišić|first=Špiro|date=1967|title=O nekim problemima etničkog razvitka našeg dinarskog stanovništva i njegovih odnosa sa balkanskim starincima|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=747272|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|language=Serbian|issue=5|pages=191–212|issn=0350-0020}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kaser|first=Karl|url=https://books.google.com/books?id=zjmzQnrfFmQC&dq=herzegovina+albanian+vlach&pg=PA117|title=Household and Family in the Balkans: Two Decades of Historical Family Research at University of Graz|date=2012|publisher=LIT Verlag Münster|isbn=978-3-643-50406-7|language=en}}</ref> ==== Srebrenica ==== Albansko prisustvo je posvjedočeno na području [[Srebrenica|Srebrenice]] u srednjem vijeku. Ovaj zaključak se može izvući iz prisustva albanskih termina duž rijeke [[Drina|Drine]] pa sve do Srebrenice, koji su se do danas zadržali u takozvanom "banalačkom" skrivenom dijalektu. Albanci su u ove krajeve stigli kao plaćenici i pašnjaci, čuvajući stoku na zimske ispaše.<ref>{{Cite journal|last=Vukanović|first=Tatomir|date=2012|title=Srebrenica in the middle ages|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=544718|journal=Monumenta Srebrenica|language=English|volume=1|issue=1|pages=161|issn=2233-162X}}</ref> === Osmansko doba === Postoji više izvora o doseljavanju Albanaca u Bosnu i Hercegovinu u vrijeme osmanske vladavine nego o prethodnim historijskim epohama. Glavni uzroci za njihovo naseljavanje u Bosni i Hercegovini su ekonomski, politički i socijalni. Većina njih je došla sa [[Kosovo|Kosova]]. U Bosni i Hercegovini su živjeli kao pastiri, zemljoradnici, graničari, vješti zanatlije (posebno zlatari/juveliri), pekari, ali su se uzdigli i do najviših mogućih položaja u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], uključujući i položaje [[Vezir|velikih vezira]].<ref>{{Cite web|url=https://invest-in-albania.org/grand-viziers-of-ottoman-empire-with-albanian-roots/|title=Grand Viziers of Ottoman Empire with Albanian roots|date=25 July 2014|website=invest-in-albania.org|access-date=6 December 2022}}</ref>[8] Mnogi Albanci se nikada nisu vratili u svoju domovinu kada su otišli. Kada su došli u Bosnu i Hercegovinu vjenčali su se domaćim djevojkama, brzo se integrirali u lokalno društvo i izgradili novi život. Priča o albanskoj emigraciji oličena je i na način na koji su emigrantske porodice prozvale planinu [[Koritnik (planina)|Koritnik]]. Nazvali su je 'Tragedija'. Ljudi iz [[Okrug Kukës|okruga Kukës]] su pratili emigrante do Koritnika, gdje su se ovi odvojili od svojih ožalošćenih rođaka i nastavili put prema [[Prizren]]<nowiki/>u.<ref>{{Cite web|url=http://illyriapress.com/shqiptaret-ne-bosnje-dhe-hercegovine/|title=shqiptaret-ne-bosnje-dhe-hercegovine/|website=illyriapress|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200122143130/http://illyriapress.com/shqiptaret-ne-bosnje-dhe-hercegovine/|archive-date=2020-01-22|url-status=dead|access-date=2020-02-12}}</ref> === Austro-Ugarsko doba === Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske]] broj Albanaca se smanjio, zbog daljeg progonstva u [[Evropa|Evropi]], čija su se vrata sve više otvarala. Tako je u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|popisu stanovništva iz 1910.]] godine u Bosni i Hercegovini registrovano samo 273 stanovnika koji govore [[Albanski jezik|albanski]].<ref>{{Cite web|url=http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|title=albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|website=prometej|language=bs|access-date=2020-02-12|archive-date=3. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603173658/http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|url-status=dead}}</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Tokom prve, a posebno druge Jugoslavije, ponovo se veliki broj Albanaca, zbog teških uslova života u zemljama u kojima su živeli ([[Albanija]], [[Kosovo]], [[Crna Gora]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]), nastanio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], uglavnom u gradovima: [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Mostar]] i [[Trebinje]]. Do 1930. broj Albanaca u Bosni i Hercegovini se skoro učetvorostručio. Tadašnji albanski prognanici u Bosni i Hercegovini uglavnom su se bavili pekarstvom, poslastičarstvom, nakitom i drugim zanatima.<ref>{{Cite web|url=http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|title=albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|website=prometej|language=bs|access-date=2020-02-12|archive-date=3. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603173658/http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|url-status=dead}}</ref> === SFR Jugoslavija === Većina Albanaca tradicionalno je živjela u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Dana 11. aprila 1970. zvanično je otvoreno Klub Albanaca (''Klubi Shqiptar''), čiji je prvi osnivač bio Sejfudin Axhanela. Svečanom otvaranju prisustvovali su poznati glumci [[Bekim Fehmiu]], [[Ljuba Tadić]] i ekipa filma ''[[Vuk sa Prokletija]]'' (''Uka i Bjeshkëve të Nemura''). U periodu između 1970. i 1981. u Sarajevu, na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]], postojala je i osnovna škola "Bane Šurbat" koja je vodila nastavu i na albanskom jeziku. [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Prema popisu iz 1991]], u Bosni i Hercegovini je bilo 4.295 Albanaca.<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> == Demografija == {| class="wikitable" |+Demografija Albanaca u Bosni i Hercegovini !Popis !Naziv za narod !Broj stanovnika !+/- |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]] |[[Arbanasi (narod)|Arbanasi]] ([[Albanski jezik|albanski]]) |273<ref>{{Cite news|title=Bošnjak: zvanični kalendar za prostu godinu 1914|publication-place=Sarajevo|publication-date=1913|pages=45–46}}</ref> |{{Nema promjena}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.|1921.]] |[[Albanci|Arnauti]] |626 |{{Rast}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|1948.]] |Šiptari |755 |{{Rast}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961.]] | rowspan="5" |[[Albanci]] |3.642 |{{Rast}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971.]] |3.764 |{{Rast}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981.]] |4.396 |{{Rast}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991.]] |4.295 |{{Gubitak}} |- ![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013.]] |2.806 |{{Gubitak}} |} == Poznati bosanskohercegovački Albanci == * [[Bekim Fehmiu]], jugoslavenski glumac<ref name="vreme">{{citation|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=937456|title=Blistavo i strašno|last=Ćirić|first=Sonja|publisher=Vreme|date=24 June 2010|language=sr}}</ref> * [[Gjergj Fishta]], katolički svećenik, pjesnik i diplomat * [[Zef Kolombi]], slikar * [[Tinka Kurti]], glumica<ref>[http://www.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/3255/Tinka-Kurti:-Shkela-cdo-bestytni-per-puthjen-e-pare-te-filmit-shqiptar.html Tinka Kurti: Shkela cdo bestytni per puthjen e pare te filmit shqiptar]</ref> * [[Gani Hoshi]], mujezin * [[Hamid Dolarević|Hamid Dolari]], profesor na Univerzitetu u Sarajevu * [[Ibrahim Ahmetaj]], profesor na Univerzitetu u Sarajevu * [[Ilirjana Hadžibećiri]], prvi ženski kardiohirurg u Bosni i Hercegovini * [[Alirizah Gaši]], novinar i književnik * [[Halim Koši]], kompozitor * [[Adrian Nikçi]], [[Švicarska|švicarsko]]-[[Albanija|albanski]] nogometaš<ref>{{cite web|url=http://gazetatelegraf.com/kosovaret-festojne-me-simbolin-e-shqiponjes-zvicra-e-ben-problem/|title=Kosovarët Festojnë Me Simbolin e Shqiponjës, Zvicra e Bën Problem|date=28 August 2012|publisher=gazetatelegraf.com|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20131016030319/http://gazetatelegraf.com/kosovaret-festojne-me-simbolin-e-shqiponjes-zvicra-e-ben-problem/|archive-date=16 October 2013|url-status=dead|accessdate=17 July 2013}}</ref> * [[Edmond Azemi]], kosovski košarkaš<ref>{{cite web|url=http://www.scoresway.com/?sport=basketball&page=player&id=26792|title=Edmond Azemi - Basketball - Scoresway - Results, fixtures, tables and statistics|website=Scoresway.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401180534/http://www.scoresway.com/?sport=basketball&page=player&id=26792|archive-date=2016-04-01|url-status=dead|accessdate=2016-01-28}}</ref> * [[Zana Kurtišaj]], TV voditeljica * [[Robert Shvarc]], prevodilac == Također pogledajte == * [[Albanci]] * [[Albanska dijaspora]] * [["Ostali" u Bosni i Hercegovini]] * [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjaci u Albaniji]] == Reference == {{Refspisak}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Albanci]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Albanci u Bosni i Hercegovini|*]] 9ulm243lp6si0awxvg8ndywovl1880g NK Krivaja Zavidovići 0 427090 3897735 3867202 2026-06-07T16:44:05Z ~2026-33757-76 182284 3897735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | ime = NK Krivaja Zavidovići | kapacitet = ~1.000 | boja1 = #FFFFFF | trener = {{ZD|BiH}} Goran Brašnić | predsjednik = {{ZD|BiH}} Adnan Haćimić | Predsjednik = {{ZD|BiH}} Adnan Haćimić | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 3. mjesto | prethodna_sezona = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Stadion = [[Gradski stadion u Zavidovićima|Gradski stadion Zavidovići]]<ref>{{Cite web |url=https://mapsights.com/zavidovici/gradski-stadion-nk-krivaja/7198941 |title=Gradski stadion u Zavidovićima |work=mapsights.com |access-date=12. 7. 2018 |archive-date=27. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210127223643/https://mapsights.com/zavidovici/gradski-stadion-nk-krivaja/7198941 |url-status=dead }}</ref> | puno_ime = Nogometni klub Krivaja Zavidovići | konfederacija = [[UEFA]] | federacija = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|Nogometni Savez Federacije BiH]] | liga = [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druga liga FBiH - Centar]] | adresa = Ulica [[Safvet-beg Bašagić]]a 72220 | lokacija = [[Zavidovići]], [[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|#DF0911}} {{colorbox|#FFFFFF}} | osnovan = 22. juni 1919. | grb = [[Datoteka:NK_Krivaja_logo.png]] | boja2 = #DF0911 | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _red_sleeve_seams | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF | trenutna_sezona = [[Datoteka:Soccerball current event.svg|30px]] [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | vlasnik = [[Zavidovići|Općina Zavidovići]] }} '''Nogometni klub Krivaja Zavidovići''' (skr. '''NK Krivaja'''; '''NKK''') jeste nogometni klub iz [[Zavidovići|Zavidovića]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Drugoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine - Centar]].<ref name="Svrakic142">{{cite web|url=http://www.sportzdk.ba/nk-krivaja-uz-nekoliko-pojacanja-lakse-cilja/|title=NK Krivaja: Uz nekoliko pojačanja lakše do cilja|publisher=Sportzdk.ba|access-date=17. 3. 2014|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924104941/http://www.sportzdk.ba/nk-krivaja-uz-nekoliko-pojacanja-lakse-cilja/|url-status=dead}}</ref> == Historija == Klub je osnovan 22. juna 1919. godine i tako postao prvi nogometni klub iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref name="Svrakic14">{{cite web|url=http://www.zavidovici.ba/index.php/o-gradu/oblast-sporta|title=Oblast sporta|publisher=Zavidovici.ba|access-date=17. 3. 2014|archive-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228234849/http://www.zavidovici.ba/index.php/o-gradu/oblast-sporta|url-status=dead}}</ref> Legenda kaže da je prvi sastanak kluba održan u restoranu lokalnog stanovnika Mamila Musafije. U periodu prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od ranih 1930-ih do [[Aprilski rat|aprilskog rata]], klub se smatrao jednim od najboljih u Bosni i Hercegovini. Po završetku Drugog svetskog rata klub je ponovo osnovan i učestvovao je u nižim nivoima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskog]] ligaškog sistema. Nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], Krivaja se natjeca u drugom i trećem rangu. Navijači nogometnog kluba iz Zavidovića sebe nazivaju ''Rockers''. U sezoni 2003/04. igrali su u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]] iz koje su iste sezone ispali. 2010/11 ispadaju i iz [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine - Centar|Druge nogometne lige Federacije Bosne i Hercegovine - Centar]], ali se u istu ligu vraćaju nakon osvajanja prvoga mjesta u Prvoj ligi [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]]. Nesretne [[1974.]] godine u saobraćajnoj nesreći na putu za [[Višegrad]] na utakmicu poginula su petorica igrača Krivaje. == Poznati igrači i treneri == * {{ZD|BIH}} [[Safet Sušić]] * {{ZD|BIH}} [[Sead Sušić]] * {{ZD|BIH}} [[Šemso Spahić]] * {{ZD|BIH}} [[Esad Muharemović]] * {{ZD|BIH}} [[Amir Ahmić]] * {{ZD|BIH}} [[Neđo Vuković]] * {{ZD|BIH}} [[Omer Džebić]] * {{ZD|BIH}} [[Ismet Baždalić]] * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Radovanović]] * {{ZD|BIH}} [[Emir Sarvan]] * {{ZD|BIH}} [[Kasim Mulasmajić]] * {{ZD|BIH}} [[Dušan Đurić]] * {{ZD|BIH}} [[Ratko Nikolić]] * {{ZD|BIH}} [[Matija Skudo]] * {{ZD|BIH}} [[Zvonko Grebenar]] * {{ZD|BIH}} [[Rajko Prodanović]] * {{ZD|BIH}} [[Muris Šahdan]] * {{ZD|BIH}} [[Sead Preldžić]] * {{ZD|BIH}} [[Fuad Mulasmajić]] * {{ZD|BIH}} [[Damir Bradarac]] * {{ZD|BIH}} [[Lazo Rašković]] * {{ZD|BIH}} [[Vehid Imširović]] * {{ZD|BIH}} [[Midhat Grabovica]] * {{ZD|BIH}} [[Ramiz Husanović]] * {{ZD|BIH}} [[Zlatan Isović]] * {{ZD|BIH}} [[Vlado Spasojević]] * {{ZD|BIH}} [[Mustafa Faljić]] * {{ZD|BIH}} [[Enver Žigić]] * {{ZD|BIH}} [[Zorislav Jonjić]] * {{ZD|BIH}} [[Mirsad Tursić]] * {{ZD|BIH}} [[Ivica Lukić]] * {{ZD|BIH}} [[Borislav Jonjić]] * {{ZD|BIH}} [[Mladen Bartolović]] * {{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] * {{ZD|BIH}} [[Besim Bajrambašić]] * {{ZD|BIH}} [[Milutin Lazendić]] * {{ZD|BIH}} [[Zdravko Blažanović]] * {{ZD|BIH}} [[Tado Tomas]] * {{ZD|BIH}} [[Zoran Gavrić]] == Također pogledajte == * [[Nogomet u Bosni i Hercegovini]] * [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] * [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/nk-krivaja-zavidovici/startseite/verein/29825 Krivaja Zavidovići na transfermarkt.com] {{Druga liga Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Krivaja]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1919.]] [[Kategorija:Sport u Zavidovićima]] [[Kategorija:Historija Zavidovića]] fm0n66vhez2at117tazzyiroatuh7hq Spisak osvajača Grand Slam turnira po državama – pojedinačno 0 429650 3897745 3805218 2026-06-07T18:03:20Z KWiki 9400 3897745 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak osvajača [[Grand Slam]] turnira u pojedinačnoj konkurenciji po državama (u zagradama je ukupan broj tih titula). ''Napomena: navedena je samo prva titula svakog igrača / svake igračice.'' {{TOC}} == {{ZID|Argentina}} == # [[Guillermo Vilas]] – (4) Roland Garros 1977. # [[Gabriela Sabatini]] – (1) US Open 1990. # [[Gastón Gaudio]] – (1) Roland Garros 2004. # [[Juan Martín del Potro]] – (1) US Open 2009. == {{ZID|Australija}} == {{div col}} # [[Norman Brookes]] – (3) Wimbledon 1907. # [[Gerald Patterson]] – (3) Wimbledon 1919. # [[Margaret Molesworth]] – (2) Australian Championships 1922. # [[Sylvia Lance Harper|Sylvia Lance]] – (1) Australian Championships 1924. # [[Daphne Akhurst]] – (5) Australian Championships 1925. # [[Esna Boyd Robertson|Esna Boyd]] – (1) Australian Championships 1927. # [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] – (5) Australian Championships 1931. # [[Coral Buttsworth|Coral McInnes]] – (2) Australian Championships 1931. # [[Joan Hartigan Bathurst|Joan Hartigan]] – (3) Australian Championships 1933. # [[Nancye Wynne Bolton|Nancye Wynne]] – (6) Australian Championships 1937. # [[Emily Hood Westacott|Emily Hood]] – (1) Australian Championships 1939. # [[Frank Sedgman]] – (5) Australian Championships 1949. # [[Thelma Coyne Long|Thelma Coyne]] – (2) Australian Championships 1952. # [[Ken Rosewall]] – (8) Australian Championships 1953. # [[Beryl Penrose Collier|Beryl Penrose]] – (1) Australian Championships 1955. # [[Lew Hoad]] – (4) Australian Championships 1956. # [[Mary Carter Reitano|Mary Carter]] – (2) Australian Championships 1956. # [[Ashley Cooper (teniser)|Ashley Cooper]] – (4) Australian Championships 1957. # [[Neale Fraser]] – (3) US Championships 1959. # [[Margaret Court]] – (24) Australian Championships 1960. # [[Rodney Laver]] – (11) Australian Championships 1960. # [[Roy Emerson]] – (12) Australian Championships 1961. # [[Lesley Turner Bowrey|Lesley Turner]] – (2) French Championships 1963. # [[Fred Stolle]] – (2) Roland Garros 1965. # [[John Newcombe]] – (7) Wimbledon 1967. # [[Evonne Goolagong]] – (7) Roland Garros 1971. # [[Mark Edmondson]] – (1) Australian Open 1976. # [[Kerry Melville Reid|Kerry Melville]] – (1) Australian Open 1977. # [[Christine O'Neil (teniserka)|Christine O'Neil]] – (1) Australian Open 1978. # [[Pat Cash]] – (1) Wimbledon 1987. # [[Patrick Rafter]] – (2) US Open 1997. # [[Lleyton Hewitt]] – (2) US Open 2001. # [[Samantha Stosur]] – (1) US Open 2011. # [[Ashleigh Barty]] – (3) Roland Garros 2019. {{div col end}} == {{ZID|Austrija}} == # [[Thomas Muster]] – (1) Roland Garros 1995. # [[Dominic Thiem]] – (1) US Open 2020. == {{ZID|Belgija}} == # [[Justine Henin]] – (7) Roland Garros 2003. # [[Kim Clijsters]] – (4) US Open 2005. == {{ZID|Bjelorusija}}{{efn|[[Arina Sabaljenka]] ima četiri titule, ali ih je osvojila nakon početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]], tj. za vrijeme zabrane nastupanja pod bjeloruskom zastavom.}} == # [[Viktorija Azarenka]] – (2) Australian Open 2012. == {{ZID|Brazil}} == # [[Maria Bueno]] – (7) Wimbledon 1959. # [[Gustavo Kuerten]] – (3) Roland Garros 1997. == {{ZID|Čehoslovačka}} == # [[Jan Kodeš]] – (3) Roland Garros 1970. # [[Hana Mandlíková]] – (4) Australian Open 1980. # [[Ivan Lendl]] – (8) Roland Garros 1984. == {{ZID|Češka}} == # [[Petr Korda]] – (1) Australian Open 1998. # [[Jana Novotná]] – (1) Wimbledon 1998. # [[Petra Kvitová]] – (2) Wimbledon 2011. # [[Barbora Krejčíková]] – (2) Roland Garros 2021. # [[Markéta Vondroušová]] – (1) Wimbledon 2023. == {{ZID|Čile}} == # [[Anita Lizana]] – (1) US Championships 1937. == {{ZID|Danska}} == # [[Caroline Wozniacki]] – (1) Australian Open 2018. == {{ZID|Egipat}} == # [[Jaroslav Drobný]] – (3) French Championships 1951. == {{ZID|Ekvador}} == # [[Andrés Gómez]] – (1) Roland Garros 1990. == {{ZID|Francuska}} == {{div col}} # [[Suzanne Lenglen]] – (8) Wimbledon 1919. # [[Henri Cochet]] – (7) French Championships 1926. # [[Jean Borotra]] – (4) Wimbledon 1924. # [[René Lacoste]] – (8) French Championships 1925. # [[Simonne Mathieu]] – (2) French Championships 1938. # [[Yvon Petra]] – (1) Wimbledon 1946. # [[Nelly Landry]] – (1) French Championships 1948. # [[Françoise Dürr]] – (1) French Championships 1967. # [[Yannick Noah]] – (1) Roland Garros 1983. # [[Mary Pierce]] – (2) Australian Open 1995. # [[Amélie Mauresmo]] – (2) Australian Open 2006. # [[Marion Bartoli]] – (1) Wimbledon 2013. {{div col end}} == {{ZID|Hrvatska}} == # [[Iva Majoli]] – (1) Roland Garros 1997. # [[Goran Ivanišević]] – (1) Wimbledon 2001. # [[Marin Čilić]] – (1) US Open 2014. == {{ZID|Italija}} == # [[Nicola Pietrangeli]] – (2) French Championships 1959. # [[Adriano Panatta]] – (1) Roland Garros 1976. # [[Francesca Schiavone]] – (1) Roland Garros 2010. # [[Flavia Pennetta]] – (1) US Open 2015. # [[Jannik Sinner]] – (4) Australian Open 2024. == {{ZID|Japan}} == # [[Naomi Osaka]] – (4) US Open 2018. == {{ZID|Jugoslavija}} == # [[Mima Jaušovec]] – (1) Roland Garros 1977. # [[Monika Seleš]] – (8) Roland Garros 1990. == {{ZID|Južnoafrička Republika}} == # [[Johan Kriek]] – (2) Australian Open 1981. == {{ZID|Kanada}} == # [[Bianca Andreescu]] – (1) US Open 2019. == {{ZID|Kazahstan}} == # [[Jelena Ribakina]] – (2) Wimbledon 2022. == {{ZID|Kina}} == # [[Li Na]] – (2) Roland Garros 2011. == {{ZID|Latvija}} == # [[Jeļena Ostapenko]] – (1) Roland Garros 2017. == {{ZID|Mađarska}} == # [[József Asbóth]] – (1) French Championships 1947. # [[Zsuzsa Körmöczy]] – (1) French Championships 1958. == {{ZID|Meksiko}} == # [[Rafael Osuna]] – (1) US Championships 1963. == {{ZID|Nizozemska}} == # [[Kornelia Bouman]] – (1) French Championships 1927. # [[Richard Krajicek]] – (1) Wimbledon 1996. == {{ZID|Novi Zeland}} == # [[Anthony Wilding]] (6) Australian Championships 1906. == {{ZID|Njemačka}} == {{div col}} # [[Cilly Aussem]] – (2) French Championships 1931. # [[Gottfried von Cramm]] – (2) French Championships 1934. # [[Hilde Krahwinkel Sperling]] – (3) French Championships 1935. # [[Henner Henkel]] – (1) French Championships 1937. # [[Boris Becker]] – (6) Wimbledon 1985. # [[Steffi Graf]] – (22) Roland Garros 1987. # [[Michael Stich]] – (1) Wimbledon 1991. # [[Angelique Kerber]] – (3) Australian Open 2016. # [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] – (1) Roland Garros 2026. {{div col end}} == {{ZID|Poljska}} == # [[Iga Świątek]] – (6) Roland Garros 2020. == {{ZID|Rumunija}} == # [[Ilie Năstase]] – (2) US Open 1972. # [[Virginia Ruzici]] – (1) Roland Garros 1978. # [[Simona Halep]] – (2) Roland Garros 2018. == {{ZID|Rusija}}{{efn|[[Mira Andrejeva]] ima jednu titulu, ali ju je osvojila nakon početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]], tj. za vrijeme zabrane nastupanja pod ruskom zastavom.}} == # [[Jevgenij Kafeljnikov]] – (2) Roland Garros 1996. # [[Marat Safin]] – (2) US Open 2000. # [[Anastasija Miskina]] – (1) Roland Garros 2004. # [[Marija Šarapova]] – (5) Wimbledon 2004. # [[Svjetlana Kuznjecova]] – (2) US Open 2004. # [[Danil Medvedev]] – (1) US Open 2021. == {{ZID|SAD}} == {{div col}} # [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] – (7) US Championships 1881. # [[Ellen Hansell]] – (1) US Championships 1887. # [[Henry Slocum (teniser)|Henry Slocum]] – (2) US Championships 1888. # [[Bertha Townsend]] – (2) US Championships 1888. # [[Oliver Campbell]] – (3) US Championships 1890. # [[Ellen Roosevelt]] – (1) US Championships 1890. # [[Aline Terry]] – (1) US Championships 1893. # [[Robert Wrenn]] – (4) US Championships 1893. # [[Helen Hellwig]] – (1) US Championships 1894. # [[Juliette Atkinson]] – (3) US Championships 1895. # [[Frederick Hovey]] – (1) US Championships 1895. # [[Elisabeth Moore]] – (4) US Championships 1896. # [[Malcolm Whitman]] – (3) US Championships 1898. # [[Marion Jones (teniserka)|Marion Jones]] – (2) US Championships 1899. # [[Myrtle McAteer]] – (1) US Championships 1900. # [[William Larned]] – (7) US Championships 1901. # [[May Sutton Bundy|May Sutton]] – (3) US Championships 1904. # [[Holcombe Ward]] – (1) US Championships 1904. # [[Beals Wright]] – (1) US Championships 1905. # [[William Clothier]] – (1) US Championships 1906. # [[Helen Homans]] – (1) US Championships 1906. # [[Evelyn Sears]] – (1) US Championships 1907. # [[Fred Alexander]] – (1) Australian Championships 1908. # [[Maud Barger-Wallach|Maud Barger]] – (1) US Championships 1908. # [[Hazel Hotchkiss Wightman|Hazel Hotchkiss]] – (4) US Championships 1909. # [[Mary Browne]] – (3) US Championships 1912. # [[Maurice McLoughlin]] – (2) US Championships 1912. # [[R. Norris Williams|Richard Williams]] – (2) US Championships 1914. # [[Bill Johnston (teniser)|William Johnston]] – (3) US Championships 1915. # [[Molla Bjurstedt]] – (8) US Championships 1915. # [[Robert Lindley Murray|Robert Murray]] – (2) US Championships 1916. # [[Bill Tilden|William Tilden]] – (10) Wimbledon 1920. # [[Helen Wills]] – (19) US Championships 1923. # [[John Doeg]] – (1) US Championships 1930. # [[Sidney Wood]] – (1) Wimbledon 1931. # [[Ellsworth Vines]] – (3) US Championships 1931. # [[Wilmer Allison]] – (1) US Championships 1935. # [[Donald Budge]] – (6) Wimbledon 1937. # [[Don McNeill (teniser)|Donald McNeill]] – (2) French Championships 1939. # [[Bobby Riggs|Robert Riggs]] – (2) Wimbledon 1939. # [[Ted Schroeder|Frederick Schroeder]] – (2) US Championships 1942. # [[Joseph Hunt]] – (1) US Championships 1943. # [[Frank Parker]] – (4) US Championships 1944. # [[Margaret Osborne duPont]] – (6) French Championships 1946. # [[Jack Kramer]] – (3) US Championships 1946. # [[Patricia Canning Todd]] – (1) French Championships 1947. # [[Bob Falkenburg|Robert Falkenburg]] – (1) Wimbledon 1948. # [[Pancho Gonzales|Ricardo Gonzales]] – (2) US Championships 1948. # [[Doris Hart]] – (6) Australian Championships 1949. # [[Budge Patty|John Patty]] – (2) French Championships 1950. # [[Arthur Larsen]] – (1) US Championships 1950. # [[Richard Savitt]] – (2) Wimbledon 1951. # [[Shirley Fry]] – (4) French Championships 1951. # [[Maureen Connolly]] – (9) US Championships 1951. # [[Vic Seixas]] – (2) Wimbledon 1953. # [[Tony Trabert|Anthony Trabert]] – (5) US Championships 1953. # [[Althea Gibson]] – (5) French Championships 1956. # [[Alex Olmedo|Alejandro Olmedo]] – (2) Australian Championships 1959. # [[Darlene Hard]] – (3) French Championships 1960. # [[Chuck McKinley|Charles McKinley]] – (1) Wimbledon 1963. # [[Billie Jean King]] – (12) Wimbledon 1966. # [[Nancy Richey]] – (2) Australian Championships 1967. # [[Arthur Ashe]] – (3) US Open 1968. # [[Stan Smith|Stanley Smith]] – (2) US Open 1971. # [[Jimmy Connors|James Connors]] – (8) Australian Open 1974. # [[Chris Evert]] – (18) Roland Garros 1974. # [[Roscoe Tanner]] – (1) Australian Open 1977<sup>(januar)</sup> # [[Vitas Gerulaitis]] – (1) Australian Open 1977<sup>(decembar)</sup> # [[Tracy Austin]] – (2) US Open 1979. # [[John McEnroe]] – (7) US Open 1979. # [[Brian Teacher]] – (1) Australian Open 1980. # [[Martina Navratilova]] – (18) Roland Garros 1982. # [[Michael Chang]] – (1) Roland Garros 1989. # [[Pete Sampras]] – (14) US Open 1990. # [[Jim Courier|James Courier]] – (4) Roland Garros 1991. # [[Andre Agassi]] – (8) Wimbledon 1992. # [[Monika Seleš]] – (1) Australian Open 1996. # [[Lindsay Davenport]] – (3) US Open 1998. # [[Serena Williams]] – (23) US Open 1999. # [[Venus Williams]] – (7) Wimbledon 2000. # [[Jennifer Capriati]] – (3) Australian Open 2001. # [[Andy Roddick]] – (1) US Open 2003. # [[Sloane Stephens]] – (1) US Open 2017. # [[Sofia Kenin]] – (1) Australian Open 2020. # [[Coco Gauff]] – (2) US Open 2023. # [[Madison Keys]] – (1) Australian Open 2025. {{div col end}} == {{ZID|Srbija}} == # [[Novak Đoković]] – (24) Australian Open 2008. # [[Ana Ivanović]] – (1) Roland Garros 2008. == {{ZID|Španija}} == {{div col}} # [[Manuel Santana]] – (4) French Championships 1961. # [[Andrés Gimeno]] – (1) Roland Garros 1972. # [[Manuel Orantes]] – (1) US Open 1975. # [[Arantxa Sánchez Vicario]] – (4) Roland Garros 1989. # [[Sergi Bruguera]] – (2) Roland Garros 1993. # [[Conchita Martínez]] – (1) Wimbledon 1994. # [[Carlos Moyá]] – (1) Roland Garros 1998. # [[Albert Costa]] – (1) Roland Garros 2002. # [[Juan Carlos Ferrero]] – (1) Roland Garros 2003. # [[Rafael Nadal]] – (22) Roland Garros 2005. # [[Garbiñe Muguruza]] – (2) Roland Garros 2016. # [[Carlos Alcaraz]] – (7) US Open 2022. {{div col end}} == {{ZID|Švedska}} == # [[Sven Davidson]] – (1) French Championship 1957. # [[Björn Borg]] – (11) Roland Garros 1974. # [[Mats Wilander]] – (7) Roland Garros 1982. # [[Stefan Edberg]] – (6) Australian Open 1985. # [[Thomas Johansson]] – (1) Australian Open 2002. == {{ZID|Švicarska}} == # [[Martina Hingis]] – (5) Australian Open 1997. # [[Roger Federer]] – (20) Wimbledon 2003. # [[Stanislas Wawrinka]] – (3) Australian Open 2014. == {{ZID|Velika Britanija}} == {{div col}} # [[Spencer Gore (sportist)|Spencer Gore]] – (1) Wimbledon 1877. # [[Frank Hadow]] – (1) Wimbledon 1878. # [[John Hartley (teniser)|John Hartley]] – (2) Wimbledon 1879. # [[William Renshaw]] – (7) Wimbledon 1881. # [[Maud Watson]] – (2) Wimbledon 1884. # [[Blanche Bingley Hillyard|Blanche Bingley]] – (6) Wimbledon 1886. # [[Lottie Dod|Charlotte Dod]] – (5) Wimbledon 1887. # [[Herbert Lawford]] – (1) Wimbledon 1887. # [[Ernest Renshaw]] – (1) Wimbledon 1888. # [[Willoughby Hamilton]] – (1) Wimbledon 1890. # [[Helen Rice]] – (1) Wimbledon 1890. # [[Wilfred Baddeley]] – (3) Wimbledon 1891. # [[Mabel Cahill]] – (2) US Championships 1891. # [[Joshua Pim]] – (2) Wimbledon 1893. # [[Charlotte Cooper Sterry|Charlotte Cooper]] – (5) Wimbledon 1895. # [[Harold Mahony]] – (1) Wimbledon 1896. # [[Reginald Doherty]] – (4) Wimbledon 1897. # [[Arthur Gore (teniser)|Arthur Gore]] – (3) Wimbledon 1901. # [[Laurence Doherty]] – (6) Wimbledon 1902. # [[Muriel Robb]] – (1) Wimbledon 1902. # [[Dorothea Douglass Lambert Chambers|Dorothea Douglass]] – (7) Wimbledon 1903. # [[Dora Boothby]] – (1) Wimbledon 1907. # [[Ethel Thomson Larcombe]] – (1) Wimbledon 1912. # [[Kathleen McKane Godfree|Kathleen McKane]] – (2) Wimbledon 1924. # [[Betty Nuthall Shoemaker|Betty Nuthall]] – (1) US Championships 1930. # [[Margaret Scriven]] – (2) French Championships 1933. # [[Fred Perry]] – (8) French Championships 1933. # [[Dorothy Round Little|Dorothy Round]] – (3) Wimbledon 1934. # [[Angela Mortimer]] – (3) French Championships 1955. # [[Shirley Brasher|Shirley Bloomer]] – (1) French Championships 1957. # [[Christine Truman]] – (1) French Championships 1959. # [[Ann Haydon-Jones|Ann Haydon]] – (3) French Championships 1961. # [[Virginia Wade]] – (3) US Open 1968. # [[Sue Barker|Susan Barker]] – (1) Roland Garros 1976. # [[Andy Murray]] – (3) US Open 2012. # [[Emma Raducanu]] – (1) US Open 2021. {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Spisak osvajača Grand Slam turnira po državama]] == Napomene == {{notelist}} {{Teniski rekordi i statistike}} [[Kategorija:Spiskovi osvajača Grand Slam turnira|*]] afhooajcngi6dw8sjj3ahs68ghhzevy Šablon:WTA brojevi 1 - parovi 10 436297 3897774 3847350 2026-06-08T07:21:39Z KWiki 9400 3897774 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = WTA brojevi 1 - parovi | naslov = WTA brojevi 1 – parovi | osnovastil = background-color:#465945; color:white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Martina Navratilova]] {{small|(1984 / 1990 – 237 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Pam Shriver]] {{small|(1985 / 1986 – 48 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Helena Suková]] {{small|(1990 / 1993 – 68 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Jana Novotná]] {{small|(1990 / 1999 – 67 s)}} * {{ZD|PUE|veličina=18px}}&nbsp;[[Gigi Fernández]] {{small|(1991 / 1995 – 80 s)}} * {{ZD|BJE|1995|veličina=18px}}&nbsp;[[Nataša Zvereva]] {{small|(1991 / 1999 – 124 s)}} * {{ZD|LAT|veličina=18px}}&nbsp;[[Larisa Neiland]] {{small|(1992 – 4 s)}} * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] {{small|(1992 / 1997 – 111 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Lindsay Davenport]] {{small|(1997 / 2000 – 32 s)}} * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Martina Hingis]] {{small|(1998 / 2018 – 90 s)}} * {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Ana Kurnjikova]] {{small|(1999 / 2000 – 10 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Corina Morariu]] {{small|(2000 – 7 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Lisa Raymond]] {{small|(2000 / 2012 – 137 s)}} * {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Rennae Stubbs]] {{small|(2000 – 3 s)}} * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Julie Halard-Decugis]] {{small|(2000 – 14 s)}} * {{ZD|JAP|veličina=18px}}&nbsp;[[Ai Sugiyama]] {{small|(2000 / 2003 – 45 s)}} * {{ZD|ARG|veličina=18px}}&nbsp;[[Paola Suárez]] {{small|(2002 / 2004 – 87 s)}} * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Kim Clijsters]] {{small|(2003 – 4 s)}} * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] {{small|(2003 / 2005 – 65 s)}} * {{ZD|ZIM|veličina=18px}}&nbsp;[[Cara Black]] {{small|(2005 / 2010 – 163 s)}} * {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Samantha Stosur]] {{small|(2006 / 2007 – 61 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Liezel Huber]] {{small|(2007 / 2012 – 199 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Serena Williams]] {{small|(2010 – 8 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Venus Williams]] {{small|(2010 – 8 s)}} * {{ZD|ARG|veličina=18px}}&nbsp;[[Gisela Dulko]] {{small|(2010 / 2011 – 24 s)}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Flavia Pennetta]] {{small|(2011 – 18 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Květa Peschke]] {{small|(2011 – 10 s)}} * {{ZD|SLO|veličina=18px}}&nbsp;[[Katarina Srebotnik]] {{small|(2011 – 10 s)}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Sara Errani]] {{small|(2012 / 2015 – 87 s)}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Roberta Vinci]] {{small|(2012 / 2015 – 110 s)}} * {{ZD|KIN|veličina=18px}}&nbsp;[[Peng Shuai]] {{small|(2014 – 20 s)}} * {{ZD|KI TAI|veličina=18px}}&nbsp;[[Hsieh Su-wei]] {{small|(2014 / 2024 – 59 s)}} * {{ZD|IND|veličina=18px}}&nbsp;[[Sania Mirza]] {{small|(2015 / 2017 – 91 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] {{small|(2017 – 32 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Lucie Šafářová]] {{small|(2017 – 6 s)}} * {{ZD|KI TAI|veličina=18px}}&nbsp;[[Latisha Chan]] {{small|(2017 / 2018 – 34 s)}} * {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Jekaterina Makarova]] {{small|(2018 – 5 s)}} * {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Jelena Vesnina]] {{small|(2018 – 5 s)}} * {{ZD|MAĐ|veličina=18px}}&nbsp;[[Tímea Babos]] {{small|(2018 – 13 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Barbora Krejčíková]] {{small|(2018 / 2021 – 19 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;'''[[Kateřina Siniaková]] {{small|(2018 / 2026 – 186 s)'''}} * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Kristina Mladenović]] {{small|(2019 / 2021 – 12 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Barbora Strýcová]] {{small|(2019 / 2020 – 27 s)}} * {{ZD|BJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Arina Sabaljenka]] {{small|(2021 – 6 s)}} * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Elise Mertens]] {{small|(2021 / 2026 – 52 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Coco Gauff]] {{small|(2022 / 2023 – 7 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Jessica Pegula]] {{small|(2023 – 3 s)}} * {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Storm Hunter]] {{small|(2023 / 2024 – 12 s)}} * {{ZD|NZL|veličina=18px}}&nbsp;[[Erin Routliffe]] {{small|(2024 – 8 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Taylor Townsend]] {{small|(2025 – 8 s)}} | ispod = * WTA-lista parova vodi se od 4. 9. 1984 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 / s / ) * Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 8. 6. 2026)<noinclude><ref>https://www.wtatennis.com/rankings/doubles</ref></noinclude> }}<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> elp6vjhnn2fst8xsx4mrshcoodbigml Šablon:ATP brojevi 1 - parovi 10 436321 3897773 3847349 2026-06-08T07:19:45Z KWiki 9400 3897773 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = ATP brojevi 1 - parovi | naslov = ATP brojevi 1 – parovi | osnovastil = background-color:#465945; color:white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Bob Hewitt]] {{small|(1976 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|MEX|veličina=18px}} [[Raúl Ramírez]] {{small|(1976 / 1977 – 62 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Frew McMillan]] {{small|(1977 / 1979 – 85 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Tom Okker]] {{small|(1979 – 11 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1979 / 1989 – 269 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Stan Smith]] {{small|(1981 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Paul McNamee]] {{small|(1981 – 3 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] {{small|(1982 / 1984 – 17 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Tomáš Šmíd]] {{small|(1984 / 1985 – 34 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Anders Järryd]] {{small|(1985 / 1992 – 107 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Robert Seguso]] {{small|(1985 / 1988 – 62 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ken Flach]] {{small|(1985 / 1986 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1986 / 1987 – 15 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Yannick Noah]] {{small|(1986 / 1987 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Slobodan Živojinović]] {{small|(1986 – 7 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|EKV|veličina=18px}} [[Andrés Gómez]] {{small|(1986 – 13 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Emilio Sánchez]] {{small|(1989 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Grabb]] {{small|(1989 / 1993 – 13 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Pugh]] {{small|(1989 / 1990 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Danie Visser]] {{small|(1990 – 27 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rick Leach]] {{small|(1990 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Pieter Aldrich]] {{small|(1990 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[David Pate]] {{small|(1991 – 25 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] {{small|(1991 / 1992 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Todd Woodbridge]] {{small|(1992 / 2001 – 204 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Kelly Jones (teniser)|Kelly Jones]] {{small|(1992 – 1 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Mark Woodforde]] {{small|(1992 / 2000 – 83 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Richey Reneberg]] {{small|(1993 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Patrick Galbraith]] {{small|(1993 / 1994 – 4 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]] {{small|(1994 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Grant Connell]] {{small|(1993 / 1994 – 17 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Paul Haarhuis]] {{small|(1994 / 1999 – 71 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ZIM|veličina=18px}} [[Byron Black]] {{small|(1994 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Jacco Eltingh]] {{small|(1995 / 1998 – 63 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Mahesh Bhupathi]] {{small|(1999 – 4 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Leander Paes]] {{small|(1999 / 2000 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jared Palmer]] {{small|(2000 / 2002 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Alex O'Brien]] {{small|(2000 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Björkman]] {{small|(2000 / 2005 – 74 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Donald Johnson]] {{small|(2002 – 20 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BAH|veličina=18px}} [[Mark Knowles]] {{small|(2002 / 2005 – 65 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Daniel Nestor]] {{small|(2002 / 2012 – 108 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Maks Mirni]] {{small|(2003 / 2012 – 57 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Bob Bryan]] {{small|(2003 / 2015 – 439 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Mike Bryan]] {{small|(2003 / 2019 – 506 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Nenad Zimonjić]] {{small|(2008 / 2010 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Marcelo Melo]] {{small|(2015 / 2018 – 56 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Jamie Murray]] {{small|(2016 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Nicolas Mahut]] {{small|(2016 / 2017 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FIN|veličina=18px}} [[Henri Kontinen]] {{small|(2017 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Łukasz Kubot]] {{small|(2018 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Mate Pavić]] {{small|(2018 / 2025 – 97 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Juan Sebastián Cabal]] {{small|(2019 / 2020 – 29 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] {{small|(2019 / 2021 – 68 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Nikola Mektić]] {{small|(2021 – 3 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Joe Salisbury]] {{small|(2022 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rajeev Ram]] {{small|(2022 / 2023 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Wesley Koolhof]] {{small|(2022 / 2023 – 34 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Neal Skupski]] {{small|(2022 / 2026 – 50 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Austin Krajicek]] {{small|(2023 / 2024 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Rohan Bopanna]] {{small|(2024 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Matthew Ebden]] {{small|(2024 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Marcel Granollers]] {{small|(2024 – 22 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Horacio Zeballos]] {{small|(2024 / 2026 – 25 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAL|veličina=18px}} [[Marcelo Arévalo]] {{small|(2024 / 2025 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Lloyd Glasspool]] {{small|(2025 / 2026 – 24 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FIN|veličina=18px}} '''[[Harri Heliövaara]] {{small|(2026 – 1 s)'''}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} '''[[Henry Patten]] {{small|(2026 – 1 s)'''}}}} | ispod = * ATP-lista parova vodi se od 1. 3. 1976 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 / s / ) * Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 8. 6. 2026)<noinclude><ref>https://www.atptour.com/en/rankings/doubles</ref></noinclude> }}<noinclude>[[Kategorija:Teniski šabloni|ATP brojevi 1 - parovi]]</noinclude> e2bsw7fd2ioxjpqhes7fl178tbp1l2o Sveta liga (1538) 0 442080 3897690 3894900 2026-06-07T12:37:28Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897690 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Preveze.JPG|mini|desno|Prikaz sukoba između Osmanlija i Svete lige u [[Bitka kod Preveza|bici kod Preveza]]]] '''Sveta liga 1538.''' bila je jedna u nizu alijansi [[Evropa|evropskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] država organiziranih protiv njihovih oponenata, uglavnom protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Alijansu je 1538. osnovao papa [[Pavao III]] na inicijativu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. == Pozadina == Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i uspona Osmanskog Carstva te njegove teritorijalne ekspanzije u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], a poslije i dijelovima [[Srednja Evropa|srednje Evrope]], raste zabrinutost tadašnjih evropskih sila. U početku, usljed i same razjedinjenosti i međusobnih rivalstava, osim zabrinutosti i osjećaja za sigurnost vlastitih posjeda, evropske kršćanske države nisu u toj mjeri osjećale zajedničku opasnost te se nisu uspijevale organizirati u neku vrstu koalicije kao što je to bio slučaj prije nekoliko stoljeća, tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Međutim, nakon uspješnih osmanlijskih kampanja prvenstveno protiv Mletačke Republike i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a pogotovo protiv Ugara i [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], Osmanlijama se otvara prilika za prodor ka srednjoj Evropi, što među vladarima evropskih država izaziva opći strah. == Historija == Tokom [[Tursko-mletački rat (1537–1540)|trećeg tursko-mletačkog rata]] i teritorijalnih gubitaka u istočnom Sredozemlju i gubitka monopola nad trgovačkim rutama kojima su suvereno vladali, vodstvo Mletačke Republike isposlovalo je kod pape Pavla III i [[Papinska Država|Papinske Države]] organiziranje koalicije s ciljem zaustavljanja napredovanja Osmanskog Carstva. U prilog osnivanju takve koalicije išlo je i nedavno pustošenje italijanske [[Kalabrija|Kalabrije]] i to što je osmanlijski admiral [[Hajrudin Barbarosa]] gotovo zauzeo [[Krf]] 1537. Car Svetog Rimskog Carstva [[Karlo V, car Svetog rimskog carstva|Karlo V]] namjeravao je organizirati krstaški rat kako bi preuzeo kontrolu nad Carigradom. Kako su Sveto Rimsko Carstvo i Mletačka Republika u to doba bili u stanju latentnog mira, nikada do takvog saveza nije došlo.<ref name ="sl">{{cite web|title=Sveta liga: Pomorski sukobi kršćana i Osmanlija|url=https://study.com/academy/lesson/the-holy-league-christians-vs-turks-by-sea.html |website= study.com|access-date=9. 1. 2018}}</ref> Umjesto toga [[papa]] Pavle III u februaru 1538. okupio je široku kršćansku koaliciju koju su sačinjavale Papinska Država, Mletačka Republika, Malteški vitezovi, Kraljevina Španija i njene vazalske države [[Kraljevina Napulj]] i [[Kraljevina Sicilija]]. Sveta liga formirana je s ciljem uništenja Osmanlija na istočnom Sredozemlju i [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i da se preduhitri jačanje pomorskih potencijala carstva kao rezultat općenitog uspona moći Osmanlija u tom dijelu svijeta.<ref name ="sl" /> Kršćanska flota prvi se put okupila u vodama Krfa u proljeće 1538. Do većeg sukoba s Osmanlijama nije došlo sve do septembra 1538, kada je u [[Jonsko more|Jonskom moru]], u [[Bitka kod Preveza|bici kod Preveza]], [[osmanlijska mornarica]] potukla kršćansku flotu. S obzirom na rezultate bitke, 13 potopljenih i 36 osvojenih brodova i približno 3000 zarobljenika, Sveta liga nije se uspjela u kraćem periodu konsolidirati, tako da su Osmanlije nastavile sa svojom dominacijom u istočnom Sredozemlju sve do Lepantske bitke. == Također pogledajte == * [[Tursko-mletački rat (1537–1540)|Tursko-mletački rat]] * [[Mohačka bitka]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Svete lige]] [[Kategorija:1538. u Evropi]] [[Kategorija:Historija Evrope]] [[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Osmanskog Carstva]] ek63san3s7ceve272i5pcxi03utre3s Korisnik:Arnel 2 443324 3897806 3793517 2026-06-08T10:17:07Z Arnel 102555 3897806 wikitext text/x-wiki {{Korisnik:Arnel/zaglavlje}} {| width="100%" cellpadding="5" cellspacing="0" style="background: transparent;" | valign="top" width="70%" style="padding-right: 15px;" | == O meni == Moje ime je Arnel. Rođen sam u Sanskom Mostu, a trenutno živim i studiram u Sloveniji, gdje se školujem u oblasti prometa i transportne logistike. Na Wikipediji na bosanskom jeziku aktivno djelujem od jula 2017. (prvobitno pod ranijim računom). Moje primarno djelovanje obuhvata kreiranje i dopunjavanje članaka, ali i svakodnevno održavanje enciklopedije kroz uklanjanje vandalizama, borbu protiv pristranosti i neutralizaciju tekstova. === Područja interesovanja === Iako doprinosim raznovrsnim temama u zavisnosti od trenutne inspiracije, uži fokus mog rada obuhvata: * Geografiju i historiju * Muziku i pop-kulturu * Politiku == Istaknuti doprinosi == Članci na čijem sam uređenju i podizanju kvaliteta značajnije radio: * ''[[Dookie]]'' (novembar 2021) * [[Nimrod (album)|''Nimrod'']] (juni 2022) * [[Charli XCX]] (juni 2026) | valign="top" width="30%" style="border-left: 1px solid #ccc; padding-left: 15px;" | {{kutijavrh|Lični podaci i jezici}} {{Korisnik Wikipedia urednik}} {{Korisnik registrovan|dan=26|mjes=7|god=2017}} {{Korisnik bs}} {{Korisnik ćirilica}} {{Korisnik sl-4}} {{Korisnik en-2}} {{Korisnik de-1}} {{Korisnik Sanski Most}} {{Korisnik Green Day}} {{Korisnik rock muzika}} {{kutijadno}} |} == Učešće u projektima i kampanjama == U cilju proširivanja slobodnog znanja, aktivno sam učestvovao u sljedećim Wikipedijinim akcijama: {{kutijavrh|Učešće u projektima}} {{Projekt Afrika}} {{Feminizam i folklor|2022}} {{Feminizam i folklor|2024}} {{Europride 2022.}} {{1000 članaka}} {{CEE Proljeće|2023}} {{Azijski mjesec|2021}} {{Azijski mjesec|2022}} {{kutijadno}} <br /> <center>[[Slika:Wikipedia-bsBanner.gif|600px]]</center> 3n3jigcn54u0pmy7aigiwaam6lgct0p Arhitektura Mostara 0 444274 3897661 3894855 2026-06-07T12:31:39Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897661 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kujundžiluk.jpg|250px|mini|<center>[[Stari most]] i obližnja ulica Kujundžiluk</center>]] Stoljećima prije [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]] [[Mostar]] je bio malo naselje smješteno na strateški važnom prijelazu preko [[Neretva|Neretve]]. Njegovo zaleđe sastojalo se od široke ravnice na zapadnoj i strmih terasa na istočnoj obali, okruženih ogoljelim brdima i planinama. Mostar je bio reprezentativno multietničko i multikulturno naselje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i imao je nezavisan politički identitet od 12. stoljeća. Do 15. stoljeća većinu zemalja koje će kasnije ući u sastav moderne [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] naseljavali su narodi istog južnoslavenskog naslijeđa. == Osmansko doba == Prvi dokument u kojem se Mostar spominje pod tim imenom potječe iz 1474, samo 11 godina nakon osmanskog osvajanja Bosne. Most je centralna tačka identiteta grada: riječ "mostar" znači "čuvar mosta". Bosna je ušla u sastav [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao [[pašaluk]] na čelu s [[paša|pašom]], upravnikom visokog ranga. Mostar je u nekoliko decenija transformiran iz manjeg prijelaza preko rijeke u napredno čvorište. Budući da su osmanski upravnici težili tome da integriraju lokalno stanovništvo u svoje carstvo i prošire svoj utjecaj, [[arhitektura]] je odražavala važne društvene i privredne promjene u Mostaru. Tokom osmanskog perioda sagrađen je [[Stari most]] kako bi zamijenio nesigurni drveni most koji je dotad premošćivao Neretvu. Olakšavajući putovanje, trgovinu i pokret vojnih trupa, Stari most postao je simbol dobronamjernosti i moći Osmanskog Carstva te osigurao Mostaru status "glavnog grada" Hercegovine. [[Datoteka:Mostar, Türken Viertel-LCCN2002710853.jpg|mini|<center>Mostarska ulica 1890–1900.</center>]] Osmanlije su se koristile monumentalnom arhitekturom da afirmiraju, prošire i konsolidiraju svoje posjede. Administratori i birokrati – od kojih su mnogi bili Bosanci koji su prešli na islam – osnivali su komplekse džamija, koji su općenito uključivali škole Kur'ana, javne kuhinje ili tržnice. Ove ustanove ([[vakuf]]i) bile su tradicionalni vid filantropije koji je omogućavao rutinsku raspodjelu finansijskih sredstava u granicama carstva. Najveće džamije karakterizira jedna kupola, kao [[Koski Mehmed-pašina džamija|Koski Mehmed-pašinu džamiju]] odmah uz istočnu obalu Neretve ili [[Karađoz-begova džamija|Karađoz-begovu džamiju]], s mnogim zaštitnim znakovima čuvenog osmanskog arhitekta [[Mimar Sinan|Sinana]]. Kupola je počela predstavljati imperijalno prisustvo Osmanlija na teritorijama koje su kontrolirale; čini se da je označavala i osmansku vlast nad teritorijom i dobronamjernost prema lokalnom stanovništvu. Džamije su definirale i ojačavale zajednice. Dobar je primjer Sevri hadži-Hasanova džamija, struktura s krovom na četiri vode koja je činila jezgro i glavni javni otvoreni prostor u svom dijelu grada ili mahali. Takve mahale brzo su se razvijale na obje obale Neretve tokom osmanskog perioda. Jednospratne i dvospratne kuće bile su anonimne na nivou ulice, ali bogate i živopisne iznutra. Svaka je bila pažljivo locirana kako bi imala pogled na čempres ili munaru s prozora na drugom spratu i nijedna nije zakonski smjela blokirati pogled susjedu. Ulaz s ulice vodio je u dvorište (avliju), što je stvaralo prijelaz koji je omogućavao intimnost i privatnost unutar kuće; sobe namijenjene porodičnom životu bile su odvojene od onih za prijem gostiju. [[Bišćevića kuća]] tipičan je primjer za navedeno: jednostavan ulaz iza kojeg su sobe s ugrađenim kabinetima, vješto izrezbarenim drvenim plafonima i sobom s prozorima koja se nadnosila nad Neretvu. U rastućim trgovačkim područjima kuće poput one Alajbegovića "naslanjale" su se na glavni put prostorijom s trgovačkom ili zanatskom radnjom, dok su prostorije za stanovanje bile iznad nje ili straga. Iako je Mostar zvanično bio dio Osmanskog Carstva do treće četvrtine 19. stoljeća, sve teritorije koje će kasnije postati Bosna i Hercegovina imale su neuobičajen stepen nezavisnosti u 18. i većem dijelu 19. stoljeća. Osmanski zakoni koji su osiguravali religijsku toleranciju između kršćana, muslimana i Jevreja postali su sastavni dio domaćih društvenih i političkih vrijednosti i grad je funkcionirao kao povezan, multikulturni društveni entitet. U Mostaru su [[historicizam|historicistički]] arhitektonski stilovi odražavali kosmopolitski interes i izloženost stranim estetskim trendovima i vješto su spajani s domaćim stilovima. U primjere spadaju franjevačka crkva u italijaniziranom stilu, osmanska [[Muslibegovića kuća]], dalmatinska Ćorovića kuća i pravoslavna crkva sagrađena kao poklon od sultana. == Austro-ugarski period == [[Datoteka:Banja facade 1024x768.jpg|mini|desno|<center>Gradska banja</center>]] [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine]] 1878. uzrokovala je da Gradsko vijeće Mostara teži autonomiji, ali je sarađivalo s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] radi provođenja reformi u urbanističkom planiranju: široke avenije i urbana mreža napravljene su na zapadnoj obali Neretve, a bilo je i znatnih ulaganja u infrastrukturu, komunikacije i domaćinstva. Promjena vlasti u augustu 1878. donijela je živ urbanistički razvoj Mostaru. Uz uložen znatan kapital, Gradsko vijeće počelo je provoditi široke reforme u urbanističkom planiranju. Nova vlast zamislila je da na istočnoj obali Neretve ostanu prošlost i sadašnjost grada, a da zapadna obala bude namijenjena za njegovu budućnost. Špekulacije u vezi s nekretninama počele su proces koji će donijeti korist nekim sektorima društva, dok su drugi sektori trpjeli. Takav intenzivan rast postavio je nove komunalne probleme pred gradske vlasti. U prvim godinama austro-ugarske uprave završena je izgradnja novog vodovodnog sistema (1885), gradske kanalizacije i električne mreže, a i ulice su dobile rasvjetu, sve za relativno kratko vrijeme. Izgradnja savremene bolnice dovršena je 1888; prvi [[pošta]]nski ured u Bosni i Hercegovini otvoren je 1858;<ref>{{cite web |url= http://www.posta.ba/stranica/2/23/6.html/ |title= JP BH POŠTA: ''Historical Development'' |language= en |archive-url=https://web.archive.org/web/20120308234027/http://www.posta.ba/stranica/2/23/6.html/ |archive-date=8. 3. 2012}}</ref> vatrogasna stanica osnovana je 1885, a meteorološka 1903. Grad je 1912. dobio novu elektranu, a 1894. ulična rasvjeta zamijenila je 330 prvobitnih fenjera. [[Telefon]]ska služba za civile počela je s radom u Mostaru 1906, dok je vojni aerodrom Mostar, prvi na Balkanu, ustanovljen 1913. Broj i struktura stanovništva brzo su se mijenjali. U Mostaru je 1885. bilo 1975 kuća, 2104 stambene jedinice, koje je zauzimalo 12.665 ljudi, od čega 6442 muškarca i 6223 žene. Stanovništvo se sastojalo od 6825 [[Islam|muslimana]], 3369 [[Pravoslavlje|pravoslavaca]], 2359 [[Katoličanstvo|katolika]], 98 [[Judaizam|Jevreja]] i 17 pripadnika ostalih [[religija]]. Od ukupnog broja stanovnika njih 7035 nije bilo u [[brak]]u, a 4356 jest. Zaključno s 22. aprilom 1895. Mostar je imao 17.010 stanovnika, od toga 6946 muslimana, 3877 pravoslavaca, 3353 katolika i 164 Jevreja.<ref>{{cite web |url= http://www.projekt-querdenken.eu/wiki/static/articles/m/o/n/Monuments_from_Austro_-_hungarian_period_7b10.html/ |title= QUERDENKEN Wiki: ''Monuments from Austro-Hungarian period''}}</ref> {{mrtav link}} Više od desetine stanovništva grada (ili 1715 ljudi) bilo je dio austro-ugarske administracije ili je došlo iz inozemstva kako bi profitiralo od toga. S administrativne tačke gledišta, od februara 1889. Mostar je funkcionirao kao grad država. Bio je podijeljen na osam zona, pet na istočnoj obali Neretve (Carina, [[Luka (dio Mostara)|Luka]], Brankovac, Bjelušine, Stari grad) i tri na zapadnoj (Cernica, Prethum, Zahum). Gradski administratori, poput [[Mujaga Komadina|Mujage Komadine]], imali su centralnu ulogu u ovim promjenama, koje su pospješile rast grada i povezale njegovu istočnu i zapadnu stranu. [[Datoteka:Stara Gimnazija Mostar.JPG|mini|lijevo|<center>Zgrada [[Mostarska gimnazija|Gimnazije]] sagrađena je 1902. u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]] prema nacrtu [[František Blažek|Františeka Blažeka]].</center>]] Novi spomenici i arhitektonski stilovi odražavali su aspiracije Mostaraca i austro-ugarske uprave. Monolitne [[neorenesansa|neorenesansne]] zgrade izdigle su se iznad njihovih manjih osmanskih prethodnika, donijevši gradu visoke "ulične" zidove. Jedan je od primjera zgrada Općine. Projektirao ju je arhitekt [[Josip Vancaš]] iz Sarajeva, a predstavljala je novi prosperitet, stabilnost i tradiciju, simbolično povezujući Mostar s drugim evropskim centrima. U rezidencijalnim dijelovima oko Rondoa počele su se graditi velike porodične kuće i ponovo je afirmiran zapadnjački utjecaj, koji se nadopunjavao s tradicionalnim zgradama. Do prvih godina 20. stoljeća elementi [[Art Nouveau]]a i [[secesija (umjetnost)|secesije]] počeli su se pojavljivati na historicističkim zgradama u Mostaru, kao što je Vancaševa Zemaljska banka, sagrađena 1910. Neizbježni hibrid koji je nastao u ovom razdoblju intenzivne gradnje bio je novi, monumentalni stil koji je kombinirao evropske prototipe s orijentalističkim detaljima, što se naročito odnosi na strukture sagrađene u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]]. Dobra je ilustracija za to zgrada [[Zgrada Gimnazije u Mostaru|Mostarske gimnazije]], čiji je arhitekt [[František Blažek]]. Iako je njen nacrt izveden iz islamskih stilova u [[Španija|Španiji]] i [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] i nema istinske veze s osmanskom prošlošću Mostara, odražava tendenciju austro-ugarske uprave da se kulturne razlike unutar te monarhije harmoniziraju umjesto da se potisnu. [[Gradsko kupatilo u Mostaru|Gradska banja]] također je izgrađena u sličnom stilu. U maju 1911. gradonačelnik Mostara Mujaga Komadina predstavio je pripreme za izgradnju Gradske banje gradskim vlastima. Prvobitni nacrt napravio je domaći čovjek, Miroslav Loose, tadašnji upravnik gradskog vodovoda. Na Komadininu preporuku Gradsko vijeće poslalo je Loosea u inozemstvo da proučava javna kupališta. Gradska banja otvorena je 3. juna 1914.<ref name="moforaja">{{cite web |url= http://moforaja.com/thread.php?threadid=47&sid=bb480a37f7f5d51716f2bccbaf6ac7f8&threadview=0&hilight=&hilightuser=&page=2/ |title= Mostarske legende: Mujaga Komadina (fotografija s otvaranja Gradske banje) |publisher=moforaja.com|date= 10. 6. 2010 |access-date= 29. 4. 2018}}</ref> == Prvi svjetski rat i socijalizam == [[Prvi svjetski rat]] iniciran je u Sarajevu kad su pripadnici srpske organizacije [[Crna ruka]] izvršili [[Sarajevski atentat|atentat]] na nadvojvodu [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]], austro-ugarskog prestolonasljednika. Bojeći se da će biti anektirani Srbiji, većina Bosanaca bila je na strani Austro-Ugarske tokom Prvog svjetskog rata. [[Pragmatizam]] i međunarodni pritisak u svjetlu novog geopolitičkog stanja u Evropi na kraju rata doveli su do formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]]), [[ustavna monarhija|ustavne monarhije]], u koju je uključena i Bosna i Hercegovina, pod vodstvom srbijanskog princa regenta [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra]]. Njegovi pokušaji da "izbriše stare regionalne identitete" izazvali su protivljenje svih strana, što je kulminiralo ukidanjem Ustava. [[Datoteka:Panorama Mostara.jpg|mini|250px|desno|<center>Panorama Mostara</center>]] Te unutrašnje konflikte uskoro je zasjenilo napredovanje [[Adolf Hitler|Hitlera]] i njemački savez s [[Fašizam|fašističkom]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. [[Jugoslavenski partizani|Partizanski]] otpor u regiji rastao je pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i privukao veliki broj Bosanaca i Hercegovaca. Na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Tito je bio u srcu nove [[socijalizam|socijalističke]] Jugoslavije. Između 1948. i 1974. Jugoslavija se iz represivnog socijalističkog režima razvila u saveznu socijalističku državu sačinjenu od republika, od kojih je jedna bila Bosna i Hercegovina. Tokom tog perioda u Mostaru je proširena industrijska baza izgradnjom metaloprerađivačke fabrike, predionice pamuka i aluminijskog kombinata. Vješti radnici, i muškarci i žene, ušli su u sastav radne snage, pa se socijalni i demografski profil grada dramatično promijenio; između 1945. i 1980. broj stanovnika Mostara porastao je s 18.000 na 100.000. Zbog toga što je istočni dio Mostara bio opterećen neadekvatnom infrastrukturom grad se širio na zapadnoj obali Neretve izgradnjom velikih stambenih blokova. Lokalni arhitekti favorizirali su skromniju modernističku estetiku, prefabrikaciju i repetitivne module. Komercijalne zgrade u [[Funkcionalizam|funkcionalističkom]] stilu pojavile su se i u historijskom istočnom dijelu grada, zamjenjujući intimnije drvene konstrukcije koje su preživjele još od osmanskog perioda. U 1970-ima i 1980-ima zdrava lokalna privreda, potpomognuta stranim ulaganjima, potakla je priznanje i očuvanje kulturnog naslijeđa grada. Općina je provela ekonomski održiv plan da se sačuva stari dio grada, što je privuklo hiljade turista s [[Jadransko more|jadranske]] obale i ojačalo privredu grada. Rezultati tog desetogodišnjeg projekta donijeli su Mostaru nagradu [[Nagrada "Aga Khan" za arhitekturu|"Aga Khan" za arhitekturu]] 1986. == Kolaps Jugoslavije == Tokom kolapasa komunizma u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] ultranacionalistički čelnici u jugoslavenskim republikama doživljavali su politički uspon, koji je bio nezamisliv za vrijeme Tita. [[Alija Izetbegović]] formirao je novu vladu u Bosni i Hercegovini, koja je uključivala predstavnike stranaka bosanskohercegovačkih muslimana (danas [[Bošnjaci|Bošnjaka]]), [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]]. Godine 1992. ukupno 64% Bosanaca i Hercegovaca glasalo je za državu "jednakopravnih građana i naroda Muslimana, Srba, Hrvata i ostalih". Nedugo zatim Sarajevo je palo pod [[Opsada Sarajeva|opsadu]], koja će potrajati više od tri godine. U tom periodu srpske vojne i paravojne snage provodile su kampanju terora i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] u Bosni i Hercegovini. Mostar su preplavile srpske jedinice i granatirale ga s okolnih brda tokom maja i juna 1992. Približno 100.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a poginulo ih je otprilike 1600. Mnoge historijske građevine u starom gradu, uključujući većinu džamija, teško su oštećene. Granatom je pogođen čak i Stari most. Hrvatsko-muslimanske snage uspjele su istjerati srpske do kraja juna 1992. Ubrzo nakon toga lokalni muslimani i Hrvati postali su protivnici zbog različitih teritorijalnih ambicija i vladajuće političke nestabilnosti. Jedinice bosanskohercegovačkih Hrvata ([[Hrvatsko vijeće odbrane]] – HVO) zauzele su većinu zapadne obale Neretve i uslijedila je nova runda neprijateljstava u onome što je nazvano "drugom bitkom za Mostar". Ubijeno je više od 3.000 ljudi, a još 10.000 Bošnjaka i Srba odvedeno je u koncentracijske logore. Godine 1993, 9. novembra, hrvatske jedinice pogodile su [[tenk]]ovskom granatom već znatno oštećeni Stari most i 400-godišnji simbol Mostara srušio se u Neretvu, što je izazvalo veliku tugu kod onih građana za koje je taj most predstavljao sve ono što je trajno i nepovredivo. == Obnova == [[Datoteka:Bosnia, Mostar, old bridge 2.JPG|250px|mini|desno|<center>Stari most tokom rekonstrukcije u junu 2003.</center>]] [[Datoteka:MostarBridgeNew.JPG|mini|desno|250px|<center>Stari most u septembru 2008. nakon rekonstrukcije</center>]] Od završetka rata 1995. postignut je veliki napredak u obnovi Mostara. Grad je nekoliko godina bio pod direktnom kontrolom upravnika iz [[Evropska unija|Evropske unije]], održano je nekoliko izbora i izašlo se u susret svakom narodu u vezi s političkom kontrolom nad gradom. Na obnovu je potrošeno više od 15 miliona dolara. Monumentalni projekt obnove Starog mosta po originalnom nacrtu i građevina u njegovom okruženju te historijskih mahala iniciran je 1999. i većinom završen do proljeća 2004. Novac za ovu rekonstrukciju donirali su [[Španija]] (koja je imala veliki broj vojnika u kontingentu međunarodnih mirovnih snaga stacioniranom u Mostaru i široj okolini tokom rata), [[Sjedinjene Američke Države]], [[Turska]], [[Italija]], [[Nizozemska]] i [[Hrvatska]]. Svečano otvaranje održano je 23. jula 2004. uz veliko osiguranje. Paralelno s obnovom Starog mosta [[Fond "Aga Khan" za kulturu]] i [[Svjetski fond za spomenike]] preduzeli su petogodišnji projekt obnove i vraćanja u funkciju objekata u historijskom jezgru Mostara.<ref>{{cite web|url=http://www.akdn.org/hcsp/mostar.pdf |title=Conservation and Revitalisation of Historic Mostar |author= [[Fond "Aga Khan" za kulturu|AKTC]] |format=PDF |access-date= 15. 11. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061206011854/http://www.akdn.org/hcsp/mostar.pdf |archive-date= 6. 12. 2006}}</ref> Rano shvativši da bi rekonstrukcija mosta bez obimne obnove historijskih mahala u njegovom okruženju bila bez konteksta i značenja, oblikovali su program tako da se ustanovi okvir za sheme urbanističke konzervacije i pojedinačne projekte obnove koji će pomoći regeneraciji najvažnijih historijskih dijelova Mostara, a naročito spleta objekata novijeg datuma u okolini Starog mosta. Projekt je rezultirao i osnivanjem Agencije "Stari grad", koja ima važnu ulogu u nadgledanju provođenja plana za očuvanje, a također vodi i održava niz obnovljenih historijskih objekata (uključujući kompleks Starog mosta) te promovira Mostar kao kulturno i turističko odredište. Zvanična inauguracija Agencije "Stari grad" podudarila se s ceremonijom otvaranja obnovljenog Starog mosta.<ref>{{cite web |url= http://www.akdn.org/news/mostar_230704.html |title=Resurgence of Mostar’s Historic City Centre |access-date= 29. 11. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061206022522/http://www.akdn.org/news/mostar_230704.html |archive-date= 6. 12. 2006}}</ref> U julu 2005. [[UNESCO]] je konačno uvrstio Stari most i dio grada u njegovoj neposrednoj blizini na spisak [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:Yunus Emre Institute (Mostar).jpg|Bivša zgrada [[Karađoz-begova medresa|Karađoz-begove medrese]] Datoteka:Mostar Street 3.jpg|Sjedište MZ [[Luka (dio Mostara)|Luka]] Datoteka:Old Town, Mostar.jpg|Stepenice prema Starom mostu s Ulice maršala Tita Datoteka:Facade Mostar.jpg|Kuća u Starom gradu Datoteka:Facade Mostar 1.jpg|Objekt s obrtničkom radnjom u Ulici maršala Tita Datoteka:Mostar Old Town Street.jpg|Stepenice prema Kujundžiluku s Ulice maršala Tita Datoteka:Mostar house 2.jpg|Stara porodična kuća Datoteka:View from The Old Bridge in Mostar.jpg|Pogled sa Starog mosta prema sjeveru Datoteka:Mostar Street.jpg|Lenjinovo šetalište Datoteka:Mostar Gymnasium.jpg|Mostarska gimnazija Datoteka:Mostar Pub.jpg|Pivnica Datoteka:Ruin of a hotel in Mostar.jpg|Ruševina hotela "Neretva" Datoteka:Mostar street.jpg|Ulica u Cernici Datoteka:Former bank building in Mostar.jpg|Zgrada bivše "Staklene banke" Datoteka:City Park Mostar.jpg|Park Zrinjevac Datoteka:Banja facade 1024x768.jpg|Gradska banja Datoteka:City Bath in Mostar.jpg|Ulaz u Gradsku banju Datoteka:Bank rondo 968x768.jpg|Banka na Rondou Datoteka:Bristol 576x768.jpg|Hotel "Bristol" Datoteka:Musala 576x768.jpg|Česma na Trgu Musala Datoteka:Music school musala 1024x768.jpg|Muzička škola na Trgu Musala Datoteka:Spanski tr.jpg|Španski trg Datoteka:Mostar house.jpg|Kuća u Starom gradu Datoteka:Mostar Park.jpg|[[Aleksa Šantić|Šantićev]] park Datoteka:Opcinski sud Mostar.jpg|Okružni sud Datoteka:Koski Mehmed Pasha Mosque.jpg|Munara Koski Mehmed-pašine džamije </gallery> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Građevine u Mostaru]] [[Kategorija:Arhitektura u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Arhitektura po gradovima]] 1ce6761dxo93cwe0uqu27os1x7bs33i Ferengiji 0 448160 3897786 3870146 2026-06-08T08:20:01Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Logo_Ferengi.svg|Logo_Ferengi.svg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Logo Ferengi.svg|]]. 3897786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivna rasa | serije = [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] | slika = | alt = | opis_slike = | prvo_značajno = [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]] | prvo_manje = The Last Outpost | prvi_datum = 1987. | zadnje_značajno = | zadnje_manje = | zadnje_datum = | autor = [[Gene Roddenberry]] <br> [[Herbert Wright]] | bazirano_na = priči autora [[Richard Krzemien|Richarda Krzemiena]] | adaptirano_od = | žanr = [[Naučna fantastika]] | druga_imena = | autor_FiUn = | datum_osnivanja_FiUn= | kvadrant = Alfa | matični_svijet = [[Ferenginar]] | glavni_grad = | baza = | tip = | podrase = | razlike = | jezik = | valuta = | religija = | savez = | lider = [[Veliki Nagus]] | pripadnici = {{plainlist| * [[Quark]] * [[Rom]] * [[Nog]] }} }} '''Ferengiji''' su fiktivna [[rasa (fantazija)|rasa]] vanzemaljaca u univerzumu ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]''. Ova rasa, poznata po svojoj pohlepnosti i trgovini, prvi put je prikazana u 5. epizodi "The Last Outpost" (Posljednja predstraža) prve sezone serijala ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'', igrali su istaknutu ulogu u sljedećoj seriji [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]], a kratko su se pojavljivali u narednim serijama kao što su [[Zvjezdane staze: Voyager|Voyager]], [[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterprise]], [[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]] i [[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]. Prilikom lansiranja [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeće generacije]] 1987. godine, [[Gene Roddenberry]] i scenaristi serije odlučili su da uvedu novu vanzemaljsku vrstu koja će služiti kao antagonisti za posadu [[USS Enterprise-D]]. Ferengi su se prvi put pojavili u "The Last Outpost", četvrtoj epizodi serije, koja je smještena u 2364. godinu. Ferengiji nisu izgledali dovoljno opasno, pa su zamijenjeni [[Romulanci]]ma i [[Borg (Zvjezdane staze)|Borgom]] kao primarnim antagonistima. U ostatku serije, Ferengiji su prvenstveno korišteni kao komični element. Prilikom kreiranja DS9, scenaristi serije odlučili su da uvedu Ferengija barmena [[Quark]]a ([[Armin Shimerman]]) kao glavnog lika, a potom i njegovog brata [[Rom]]a ([[Max Grodénchik]]) i nećaka [[Nog]]a ([[Aron Eisenberg]]) kao stalne likove, opet često ih koristeći u komične svrhe. Ferengi kultura, posebno prikazana u [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]], prikazana je kao hiperkapitalistička, fokusirana na sticanje profita kao najvišeg cilja. Pisci [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]] opisali su kako su Ferengije vidjeli kao satiričnu prezentaciju ljudi 20. vijeka. Kritičari su poredili Ferengije i antisemitske stereotipe o Jevrejima. Tokom prvog pojavljivanja, Ferengiji su stupili u kontakt sa [[Ujedinjena Federacija Planeta|Ujedinjenom Federacijom Planeta]] 2364. godine na planeti ''Delphi Ardu'', iako su kao rasa prvi put spomenuti u pilot-epizodi pod nazivom "Encounter at Farpoint" (Susret kod Farpointa). Njihovu kulturu karakteriše trgovačka opsesija za zaradom. Poznati su po svojoj poslovnoj oštroumnosti kao i po uzbudljivoj [[Mizoginija|mizoginiji]], ponekad prisiljavajući svoje žene na seksualnu trgovinu. Značajni Ferengiji koji se pojavljuju u franšizi ''Zvjezdanih staza su'': [[Quark]], [[Rom]], [[Nog]], [[Ishka]], [[Zek]] i [[Brunt]] i svi su bili istaknuti u serijalu ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9]]''. Njihova matična planeta, [[Ferenginar]] je centar Ferengijskog saveza kojim upravlja [[Veliki Nagus]] i trgovački organ sastavljen uglavnom od članova Savjeta ekonomskih savjetnika (ranije Odbor likvidatora). Ferenginar je planeta klase M sa stabilnom atmosferom u kojoj uglavnom vlada kišovito stanje usljed čega je površina planete slična močvari.<ref name=startrek.com>[http://www.startrek.com/startrek/view/library/places/article/69528.html Ferenginar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100206164449/http://www.startrek.com/startrek/view/library/places/article/69528.html |date=6. 2. 2010 }} at official website StarTrek.com</ref> Kao i većina njihove kulture, religija im se zasniva na principima kapitalizma, nude molitve i novčana primanja ''Blagoslovenom blagajniku'' u nadi ulaska u ''Božanski trezor'' nakon smrti i straha od ostatka života provedenog u ''Vaultu vječne destitucije'',<ref>{{cite book |title=Die Inszenierung von Ethnizität in der Science Fiction am Beispiel Star Trek |last=Näser |first=M.A. Marion |date=2007 |publisher=GRIN Verlag |location= |isbn=3-638-63978-9 |page=21}}</ref> odnosno u stanju koje karakteriše teška neimaština, bez mogućnosti zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. ==Ime== [[File:Mannequin in Ferengi Makeup and Uniform.jpg|thumb|Dizajn šminke i uniforme Ferengija iz ''Zvjezdane staze "The Experience"]] Naziv Ferengi je skovan na osnovu perzijskog izraza ''Ferenghi'', koji se koristi širom [[Azija|Azije]], što znači "stranci" ili "[[Evropa|Evropljani]]".<ref>(''Cinefantastique'', Vol. 27, No. 4/5, str. 114)</ref> ==Historija== Dok su pripremali scenarij za prvu sezone [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeće generacije]], ideju o Ferengijama osmislili su [[Gene Roddenberry]] i [[Herbert Wright]].<ref name=":0">Nemecek, Larry (1995). [[iarchive:startreknextgene00neme 0|The Star Trek: The Next Generation Companion]] (revised ed.). New York: Pocket Books. <nowiki>ISBN 9780671883409</nowiki> </ref> Nova vanzemaljska vrsta prvobitno se pojavila u četvrtoj epizodi prve sezone, "The Last Outpost", koja je bila zasnovana na priči [[Richarda Krzemiena]] i Wrightovoj telepredstavi.<ref name=":0" /> U ovoj priči, [[USS Enterprise-D]] uspostavlja prvi kontakt sa Ferengijama dok progone jedan od njihovih brodova, koje je ukralo energetski pretvarač T-9. Oba broda su imobilizirana iznad nepoznate planete, što dovodi do toga da pošalju timove na površinu planete da je istraže, gdje se susreću. Jedan od glumaca koji je igrao Ferengija u epizodi "The Last Outpost", [[Armin Shimerman]], nastavio je da igra Ferengija u kasnijoj epizodi "Peak Performance" prije nego što je dobio ulogu Ferengija barmena [[Quark]]a u [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]].<ref name=":0" /> == Anatomija == Humanoidna su vrsta, nešto manje visine u odnosu na visinu prosječnog čovjeka, obično visine od oko 1,5 metra. Imaju velike uši, koje su izraženije kod muškaraca nego kod žena, što rezultira odličnim sluhom. Zbog tih fizičkih karakteristika, sposobni su osjetiti iznenadne atmosferske i izmjene visine u okviru zvijezde koje većina drugih vrsta ne bi primijetila. S druge strane, infekcija uha može biti izuzetno bolna čak i smrtonosna ako se ne liječi na vrijeme. Uši su kod Ferengija, bar kod muških pripadnika, erogene zone. Karakteristični su po izraženom čelu, rebrima (koja se za razliku od ljudi šire prema vrhu) i četverostranom mozgu zbog čega su otporni na telepatske moći [[Betazoidi|Betazoida]] ili [[Vulkanci|Vulkanaca]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ferengi}} * [http://www.startrek.com/database_article/ferengi Članak o Ferengijima na službenom sajtu Zvjezdanih staza] {{Zvjezdane staze}} [[Kategorija:Rase u Zvjezdanim stazama]] [[Kategorija:Ferengiji|*]] [[Kategorija:Fiktivni humanoidi]] 52d2vueifehg7ix8it0hbloshyc8fpv Kos (ostrvo) 0 448177 3897702 3894924 2026-06-07T12:39:55Z PanaskoBot 180210 /* Historija */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897702 wikitext text/x-wiki {{Infokutija ostrvo | ime = Kos | izvorno ime = Κως | izvorno ime link = | izvorni jezik = grčki jezik | nadimak = | slika = Panorama_Kos_8.jpg | veličina slike = | opis = Luka u gradu Kos | slika alt = | karta = Grčka | karta_alt = | veličina_karte = | karta_opis = Položaj otoka Kos | karta_reljef = Greece relief location map.jpg | oznaka = Kos | oznaka_pozicija = Red_pog.svg | koordinate = {{coord|36|51|N|27|14|E|format=dms|display=inline,title}} | etimologija = | lokacija = [[Egejsko more]] | GridReference = <!-- samo UK --> | arhipelag = [[Dodekanez]] | vodene mase = | broj ostrva = | veća ostrva = | površina = 290,313 | rang = | dužina = 40 | širina = 8 | dužina obale = <!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --> | nadmorska_visina = <!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --> | najviša tačka = 843 | država = {{ZID|Grčka}} | država administrativna podjela naslov = Periferija | država administrativna podjela = Južni Egej | država administrativna podjela naslov 1 = Regionalni okrug | država administrativna podjela 1 = Kos (okrug) | država administrativna podjela naslov 2 = | država administrativna podjela 2 = | tip glavnog grada države = | glavni grad države = | tip najvećeg grada države = | najveći grad države = | glavni i najveći grad države = | populacija najvećeg grada države = | titula lidera države = | ime lidera države = | površina države = <!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --> | država 1 = [[Grčka]] | država 1 administrativna podjela naslov = [[Administrativna podjela Grčke|Periferija]] | država 1 administrativna podjela = [[Južni Egej]] | država 1 administrativna podjela naslov 1 = [[Administrativna podjela Grčke|Regionalni okrug]] | država 1 administrativna podjela 1 = [[Kos (okrug)|Kos]] | tip glavnog grada države 1 = | glavni grad države 1 = | tip najvećeg grada države 1 = | najveći grad države 1 = | glavni i najveći grad države 1 = | populacija najvećeg grada države 1 = | titula lidera države 1 = | ime lidera države 1 = | površina države 1 = <!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --> | demonim = | stanovništvo = 33.388 | stanovništvo godina = 2011. | rang po broju stanovnika = | gustoća naseljenosti = 120 | rang po gustoći naseljenosti = | jezici = | etničke grupe = | vremenskazona1 = [[Istočnoevropsko vrijeme]] | utc_pomak1 = +2 | vremenskazona1_DST = | utc_pomak1_DST = | web-sajt = | dodatne informacije = }} {{Drugo značenje|Kos}} '''Kos''' ({{jez-gr|Κως}}, {{jez-tr|İstanköy}}, {{jez-it|Coo}}) je [[Grčka|grčki]] otok u [[arhipelag]]u [[Dodekanez]] u istočnom dijelu [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Kos pripada [[Administrativna podjela Grčke|grčkoj periferiji]] [[Južni Egej]] i [[Okruzi periferije Južni Egej|okrugu]] [[Kos (okrug)|Kos]]. Nakon [[Rodos]]a i [[Karpatos]]a, je treći po veličini otok u arhipelagu Dodekanez. Po podacima iz 2011. na otoku je živjelo 33.388&nbsp;stanovnika. Glavno mjesto na otoku je grad [[Kos (grad)|Kos]], koji je turističko i kulturno središte otoka. Provedbom [[Kallikratisov program|Kallikratisovog programa]] i teritorijalnom reformom Grčke iz 2010. godine, otok sa otokom [[Nisiros]] sačinjava istoimeni okrug. == Geografija == === Položaj === [[Datoteka:2011 Dimos Ko.png|180px|mini|lijevo|Položaj Kosa u arhipelagu [[Dodekanez]]]] Kos se nalazi u istočnom dijelu [[Egejsko more|Egejskog mora]] na ulazu u [[Gökova zaliv|zaliv Gökova]]. Sjeverno od grada [[Kos (grad)|Kos]], je najkraće rastojanje prema [[Bodrumski poluotok|Bodrumskom poluotoku]], zapadno od [[Turska|turskog]] grada [[Bodrum]]a, 5&nbsp;km. Poluotok [[Datça]] se nalazi 15&nbsp;km južno. Okolni otoci su: na sjeveru [[Pserimos]] (4&nbsp;km) i [[Kalimnos]] (12&nbsp;km); Otok [[Nisiros]] je 12&nbsp;km južno, a [[Astipalea]] 43&nbsp;km na zapadnoj strani. === Reljef === {{sekcija}} === Klima === {{Vremenski okvir | naslov = Klimatske osobine otoka Kos <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = | pt_feb = | pt_mar = | pt_apr = | pt_maj = | pt_jun = | pt_jul = | pt_aug = | pt_sep = | pt_okt = | pt_nov = | pt_dec = <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 13.6 | vt_feb = 13.2 | vt_mar = 15.0 | vt_apr = 18.8 | vt_maj = 23.3 | vt_jun = 28.0 | vt_jul = 30.4 | vt_aug = 30.0 | vt_sep = 27.4 | vt_okt = 23.0 | vt_nov = 17.8 | vt_dec = 14.8 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 8.8 | nt_feb = 8.1 | nt_mar = 9.5 | nt_apr = 12.3 | nt_maj = 15.8 | nt_jun = 19.6 | nt_jul = 21.7 | nt_aug = 21.8 | nt_sep = 19.9 | nt_okt = 16.6 | nt_nov = 12.8 | nt_dec = 10.2 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 91.0 | p_feb = 86.9 | p_mar = 86.4 | p_apr = 31.9 | p_maj = 11.1 | p_jun = 9.5 | p_jul = 2.2 | p_aug = 26.0 | p_sep = 19.4 | p_okt = 36.1 | p_nov = 81.9 | p_dec =119.9 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 11 | kd_feb = 10 | kd_mar = 8 | kd_apr = 8 | kd_maj = 4 | kd_jun = 1 | kd_jul = 0 | kd_aug = 0 | kd_sep = 2 | kd_okt = 5 | kd_nov = 9 | kd_dec = 14 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 80 | vz_feb = 84 | vz_mar = 78 | vz_apr = 77 | vz_maj = 78 | vz_jun = 75 | vz_jul = 74 | vz_aug = 70 | vz_sep = 72 | vz_okt = 67 | vz_nov = 69 | vz_dec = 74 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = 3 | ss_feb = 2 | ss_mar = 5 | ss_apr = 5 | ss_maj = 7 | ss_jun = 8 | ss_jul = 9 | ss_aug = 9 | ss_sep = 7 | ss_okt = 7 | ss_nov = 6 | ss_dec = 4 <!-- --> | dijagram = | izvor = [http://www.dafni.net.gr/gr/members/files/kos/kos-report.pdf Temperature 1981–1997, Padavine 1982–2002] (PDF; 5,2&nbsp;MB) Metereološka stanica Kos;<ref>[https://www.klimatabelle.info/europa/griechenland/klima-kos Klimatska tabela Kos] (klimatabelle.info)</ref> }} == Historija == [[Datoteka:Kos Krabbe.JPG|180px|mini|desno|Bronzani novčić sa otoka Kosa, oko 350–300&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e.]] Kos je bio naseljen još tokom [[neolit]]a. U 11. vijeku&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. ostrvo naseljavaju [[Dorani]] iz [[Epidaur (Grčka)|Epidaur]]a i pod njima počinje procvat otoka. Pretpostavlja se da od njih potiče kult boga liječništva [[Asklepije|Asklepija]]. Od 546&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. pripada [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskom carstvu]]. Tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]] stanovnici [[polis]]a Kos su dvaput protjerali [[Ahemenidsko carstvo|Perzijance]] sa otoka, ali uz pomoć [[Atina (država)|Atine]]. Zbog toga je Kos oko 450&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. pristupio [[Delski savez|Delskom savezu]], a 405&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. potpao je pod [[Sparta|Spartu]]. Nakon izlaska [[Rodos]]a iz ovog saveza Kos je bio glavno uporište [[Atina (država)|Atine]] u ovom dijelu [[Grčka|Grčke]]. U [[Helenizam|helenističko doba]], Kos je bio sjedište medicinske škole, koju suprotno od ranijih pretpostavki nije vodio najpoznatiji ljekar antičkog vremena [[Hipokrat]].<ref>[[Vincenzo Di Benedetto]]: ''Cos e Cnido.'' In: [[Mirko D. Grmek]] (Hrsg): ''Hippocratica – Actes du Colloque hippocratique de Paris 4–9 septembre 1978.'' Paris 1980, S. 97–111, kao i [[Antoine Thivel]]: ''[[Knidos|Cnide]] et Cos?: essai sur les doctrines médicales dans la [[Corpus Hippocraticum|collection hippocratique]]''. [[Paris]] 1981 (passim), {{ISBN|2-251-62021-4}}; te recenzija od [[Otta Wenskus]].</ref> Ove su škole bile poznate i po Asklepijadinoj zakletvi, koju su liječnici navodno izgovarali pri početku obavljanja svoga posla, ali se to zakletva povezuje i sa [[Hipokratova zakletva|Hipokratovom zakletvom]]. Od sredine 4. vijeka&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. do osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Kos je bio pod upravom [[Karijaca]] i dinastije [[Hekatomnide]] iz [[Halikarnas]]a, današnjeg [[Bodrum]]a. 366.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. je na sjeveroistočnom dijelu otoka osnovano naselje Kos, koje je zamijenilo tadašnji glavni grad naselje Astipalaja (danas [[Kefalos]]).<ref>Ferdinand Peter Moog: ''Euripides und die Heilkunde'' (= ''Kölner Beiträge zu Geschichte und Ethik der Medizin.'' Band 3). kassel university press, Kassel 2017, {{ISBN|978-3-7376-0340-9}}, S. 340.</ref> Na temeljima Apolonove nekropole izgrađeno je svetište Asklepijusa, koje je bilo posjećivano od gostiju i pacijenata. Oko 300.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e.[[babilon]]ski svećenik i historičar [[Beros]] je na Kosu osnovao prvu astrološku školu u [[Helenizam|helenističkom okruženju]].<ref>[[Georges Minois]]: ''Geschichte der Zukunft.'' Düsseldorf / Zürich 1998, S. 86.</ref> U to je vrijeme Kos kovao vlastite novčiće, na kojima su prikazani [[Asklepije]], zmija i rak. Poslije smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]] Kos se oslanjao na [[Egipat]] [[Ptolemejidi|Ptolemej]]a, uglavnom kao prirodni trgovački posrednik između [[Rodos]]a i [[Ptolemejidi|Ptolemej]]a. I dalje zadržava svojevrsnu samostalnost, te izvozi vino i svilu, čemu potpomažu i dobro zaštićene luke otoka. Pjesnici [[Herod]] i [[Teokrit]] opjevali su u svojim epovima opis života svih slojeva gradskog i seoskog života od [[Aristokracija|aristokratske]] klase pa sve do robova. 164.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. Kos je pao u ruke [[antički Rim|starog Rima]], ali je zadržao autonomiju. Podjelom carstva Kos je pripao [[Bizantijsko Carstvo|Bizantiji]], u okviru koje će ostati vijekovima. 1206. godine, poslije upada [[Krstaši|Krstaša]] u [[Carigrad]], otok prisvajaju [[Mletačka republika|Mlečani]]. 1315. Kos osvajaju [[Vitez (titula)|vitezovi]]ovi [[Malteški viteški red|Malteškog reda]]. Mnoge njihove građevine, najviše utvrđenja, sačuvane su do dan-danas. Sva ova utvrđenja nisu pomogla u odbrani ostrva protiv [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] 1523. Kos postaje [[Osmansko Carstvo|osmanski]], a mnogi stanovnici napuštaju otok sa vitezovima, ili postaju roblje Osmanskog Carstva, koje vlada skoro 400 godina sve do 1912. kada otok zauzima Italija, koji naseljavaju otok. Kapitulacijom Italije, u operaciji [[Operacija "Polarni medvjed"|Polarni medvjed]] ({{jez-de|Eisbär}}) 3. oktobra 1943. [[Treći rajh|njemački]] [[Wehrmacht]] zauzima otok do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a 3.145 italijanskih i 1.388 britanskih vojnika biva zarobljeno. Istovremeno je počinjen [[Masakar na otoku Kos|masakar]] nad zarobljenim italijanskim oficirima, kada je ubijeno oko stotinu italijanskih oficira. 1947. je otok Kos zajedno sa ostalim [[Italijansko-egejski otoci|Italijansko-egejskim otocima]], predat Grčkoj. U noći 20-21. jula 2017. oko 1:30 po lokalnom vremenu, otok je pogodio zemljotres jačine 6,7 po [[Momentalna magnitudna ljestvica|Momentalnoj magnitudnoj ljestvici]], koji je posebno pogodio grad Kos u kom su uništeni i oštećeni brojni historijski spmenici, te je poginulo dvoje ljudi i oko 100 ih je ozlijeđeno. Luku je pogodio manji [[cunami]]. == Upravna podjela == {{Glavni|Upravna podjela otoka Kos}} Od 1997. do 2010. Kos je po [[Administrativna podjela Grčke#Kapodistrias program|Kapodistrias programu iz 1997.]] bio podijeljen na ukupno tri općine sa ukupno šest općinskih okruga. Provedbom [[Kallikratisov program|Kallikratisovog programa]] i teritorijalnom reformom Grčke iz 2010. ostrvo postaje općina, sa sjedištem u gradu [[Kos (grad)|Kosu]], dok su bivše općine postale općinski okruzi općine Kos. {| class="wikitable sortable" style="text-align:left; font-size: 95%" |- ! align="left"|Općinski okrug ! align="left"|Grčko ime ! align="left"|Kod ! align="left"|Površina (km²) ! align="left"|Broj stanovnika 2001. ! align="left"|Broj stanovnika 2011. ! class="unsortable" align="left"|Gradski okrug/naselje<br />(Δημοτική / Τοπική Κοινότητα) ! class="unsortable" align="center"|Položaj |- style="vertical-align:top" |- | [[Dikeos]] | Δημοτική Ενότητα Δικαίου | 640102 |style="text-align:right"| 62,575 |style="text-align:right"| 6.094 |style="text-align:right"| 7.130 | [[Asfendio]], [[Pyli]] | [[Datoteka:DE Dikeou.svg|120x120px|ohne]] |- | [[Iraklidis]] | Δημοτική Ενότητα Ηρακλειδών | 640103 |style="text-align:right"| 160,538 |style="text-align:right"| 6.963 |style="text-align:right"| 6.826 | [[Andimachia]], [[Kardamena]], [[Kefalos]] | [[Datoteka:DE Iraklidon.svg|120x120px|ohne]] |- | [[Kos (grad)|Kos]] | Δημοτική Ενότητα Κω | 640101 |style="text-align:right"| 67,200 |style="text-align:right"| 17.890 |style="text-align:right"| 19.432 | Kos | [[Datoteka:DE Ko.svg|120x120px|ohne]] |- |colspan="2"|'''Ukupno''' | '''6401''' |style="text-align:right"|'''290,313''' |style="text-align:right"|'''30.949''' |style="text-align:right"|'''33.388''' |colspan="2"| |} == Demografija == {| class="wikitable sortable" style="text-align:right; font-size: 95%" |- ! Gradski okrug <br> (Δημοτική Κοινότητα) ! 1905 ! 1947 ! 1951 ! 1961 ! 1971 ! 1981 ! 1991 ! 2001 ! 2011 |- |style="text-align:left"| [[Asfendio]] | 1.967 | 2.661 | 2.500 | 2.590 | 1.594 | 1.723 | 2.741 | 3.205 | 4.094 |- |style="text-align:left"| [[Pyli]] | 1.291 | 2.018 | 2.092 | 1.883 | 1.508 | 1.816 | 2.630 | 2.889 | 3.036 |- |style="text-align:left"| [[Andimachia]] | 2.000 | 2.008 | 2.061 | 1.720 | 1.428 | 1.676 | 2.392 | 2.573 | 2.538 |- |style="text-align:left"| [[Kardamena]] | 600 | 1.365 | 1.374 | 1.229 | 1.010 | 1.212 | 1.451 | 1.783 | 1.650 |- |style="text-align:left"| [[Kefalos]] | 1.405 | 1.809 | 1.886 | 1.861 | 2.197 | 2.072 | 2.451 | 2.609 | 2.638 |- |style="text-align:left"| [[Kos (grad)|Kos]] | 5.789 | 8.684 | 8.863 | 8.904 | 8.913 | 11.851 | 14.714 | 17.890 | 19.432 |- !style="text-align:left"| Otok Kos ! 13.052 ! 18.545 ! 18.776 ! 18.187 ! 16.650 ! 20.353 ! 26.379 ! 30.949 ! 33.388 |} == Vanjski linkovi == == Reference == {{Refspisak}} {{Arhipelag Dodekanez}} {{Ostrva u Grčkoj}} {{Periferija Južni Egej}} [[Kategorija:Kos (ostrvo)]] [[Kategorija:Grčka ostrva]] [[Kategorija:Dodekanez]] sz0lnwib07r8h25gb65abaua674dgmd Bitka za Čaldiran 0 451088 3897664 3894859 2026-06-07T12:32:15Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897664 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Battle of Chaldiran (1514).jpg|thumb|250px|desno|Umjetnički prikaz bitke za Čaldiran. Slika je izložena u umjetničkom paviljonu [[Čehel sotun]] (perzijski: 40 stubova) u [[iran]]skom gradu [[Isfahan]]u.]] '''Bitka za Čaldiran''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: جنگ چالدران‎; [[Turski jezik|turski]]: Çaldıran Muharebesi) se desila 23. augusta 1514. na ravnici Čaldiran (blizu grada [[Maku (Iran)|Makua]], današnji sjeverozapadni Iran) između Safavida i Osmanlija, a predstavlja dio [[Otomansko-perzijski ratovi (1514–1555)|Otomansko-perzijskih ratova (1514–1555)]]. Završena je odlučnom pobjedom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] nad [[Safavidsko carstvo|Safavidskim carstvom]]. Kao rezultat toga, Osmanlije su pripojile [[Istočna Anadolija|istočnu Anadoliju]] i sjeverni [[Irak]] koji su do tada pripadali Safavidskom Iranu.<ref>Ira M. Lapidus. [https://books.google.nl/books?id=ZkJpBAAAQBAJ&pg=PA336&dq=battle+of+chaldiran+eastern+anatolia&hl=nl&sa=X&ved=0CCIQ6AEwAWoVChMI6bnG8LnlxgIVwwosCh09MANm#v=onepage&q=battle%20of%20chaldiran%20eastern%20anatolia&f=false "A History of Islamic Societies"] [[Cambridge University Press]] {{ISBN|1139991507}} str. 336</ref> To je označilo prvo tursko širenje u istočnu Anadoliju i zaustavljanje širenja Safavida na zapad. Ova bitka bila je tek početak 41 godinu dugog i razornog rata, koji se završio tek 1555. [[Sporazum iz Amasije 1555.|sporazumom iz Amasije]]. Iako su [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i istočnu Anatoliju na kraju ponovo pokorili Safavidi pod vladavinom šaha [[Abas I Veliki|Abasa I Velikog]], oni će biti trajno izgubljeni od Osmanlija 1639. [[Zuhabski ugovor|Zuhabskim ugovorom]]. Prije početka bitke u Čaldiranu Osmanlije su imale veću, bolje opremljenu vojsku koja je brojala između 60.000 - 100.000 vojnika, kao i veliki broj teškog [[Artiljerija|artiljerijskog]] oruđa, dok je vojska Safavida imala između 40.000 - 80.000 vojnika i nije imala na raspolaganju artiljeriju. [[Ismail I]], vođa Safavida, bio je ranjen i gotovo zarobljen tokom bitke. Njegove supruge zarobio je otomanski vođa [[Selim I]],<ref>''The Cambridge History of Iran'', ed. William Bayne Fisher, Peter Jackson, Laurence Lockhart, 224</ref> i barem jednu od njih je udao za jednog od Selimovih državnika.<ref>Leslie P. Peirce, ''The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire'', (Oxford University Press, 1993), 37.</ref> Ismail I se povukao u svoju palatu, a također se povukao i iz državne uprave<ref>[[Moojan Momen]], ''An Introduction to Shiʻi Islam: The History and Doctrines of Twelver Shiʻism'', (Yale University Press, 1985), 107.</ref> nakon ovog poraza i nikada više nije učestvovao u vojnim pohodima. Nakon njihove pobjede, otomanske snage su marširale dublje u Perziju, nakratko zauzele glavni grad Safavida, [[Tabriz]], i temeljito opljačkale perzijsku carsku riznicu.<ref>{{Cite web|url =http://www.iranicaonline.org/articles/safavids|title =Dinastija Safavida|work =iranicaonline.org|access-date=22. 7. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url =http://www.iranicaonline.org/articles/tabriz-x-monuments|title =Spomenici u Tabrizu - Plava džamija|work =iranicaonline.org|access-date=22. 7. 2019}}</ref> Bitka za Čaldiran je od velike historijske važnosti jer nije samo poricala ideju da je [[muršid]] (duhovni autoritet) iz [[Šiitski islam|šiitskog]]-Kizilbaša bio nepogrešiv,<ref>''The Cambridge History of Iran'', ed. William Bayne Fisher, Peter Jackson, Laurence Lockhart, str 359.</ref> već je i naveo [[Kurdi|kurdske]] plemenske vođe da potvrde svoju vlast i promijene svoju odanost od Safavida na Osmanlije.<ref>Martin Sicker, ''The Islamic World in Ascendancy: From the Arab conquests to the Siege of Vienna'', (Praeger Publishers, 2000), str. 197.</ref> == Historija == === Pozadina === Derviš iz Ašhebara Ismail I zauzeo je najveći perzijski grad Tabriz i time stvorio novu persijsku dinastiju koju je nazvao Safavidi. Na zapadu se nalazilo veliko Osmansko Carstvo. Godine 1512. sultan [[Selim I]] preuzeo je vlast, zbacivši prethodno svog oca [[Bajazid II|Bajazida II]]. i smaknuvši braċu [[Princ Ahmed|Šehzada Ahmeda]] i [[Šehzad Korkut|Šehzada Korkuta]] kao moguċe nasljednike. Po dolasku na vlast, usredsredio je pažnju na unutrašnje nemire u carstvu. Vjerovao je da su ih izazvale Kizilbaš šiitske militantne grupe (povezane sa šahom Ismailom) dajuċi podršku u borbi za vlast drugim članovima otomanske vladarske dinastije i nezvanično podržavajuċi Bajazida II. Selim se tada plašio da će stanovništvo biti podstaknuto protiv njegove vladavine u korist vođe šiitskih Safavida šaha Ismaila, za koje su mnoge njihove pristalice vjerovale da su potomci poslanika [[Muhamed]]a. Selim je osigurao pravno mišljenje koje je šaha Ismaila i Kizilbaše opisivalo kao "nevjernike i heretike", što mu je omogućilo da poduzme ekstremne mjere na svom putu ka istoku kako bi smirio stanje u carstvu. Kao odgovor na to, šah Ismail je optužio sultana Selima za agresiju na druge muslimane, kršenje vjerskih i seksualnih pravila, te prolijevanja nevine krvi. Prije nego što je sultan Selim I započeo svoj vojni pohod, naredio je pogubljenje oko 40.000 Kizilbaša iz Anadolije, "kao kaznu za njihovo pobunjeničko ponašanje." Zatim je pokušao i da blokira uvoz iranske [[Svila|svile]] u svoje carstvo, što je bilo djelimično uspješno. Kada je sultan Selim I započeo svoj vojni pohod na istok, Safavide su sa istoka napali [[Uzbeci]]. Njihov vođa [[Abu 'I-Fath Muhammad]], poginuo je u borbi protiv šaha Ismaila samo nekoliko godina ranije. Pokušavajući da izbjegne vođenje rata na dva fronta, Ismail je koristio taktiku [[Spaljena zemlja|spaljene zemlje]] protiv Selima na zapadu. Selimova vojska bila je nezadovoljna teškoćama u snabdijevanju vojske tokom vojnog pohoda protiv Ismaila uzrokovanim taktikom spaljene zemlje, izuzetno grubog terena [[Armenska visoravan|Armenskog gorja]] i činjenice da su marširali protiv drugih muslimana. U jednom trenutku janjičari su čak ispalili svoje muskete u pravcu sultanovog šatora u znak protesta. Kada je Selim saznao za vojsku Safavida da se okuplja kod Čaldirana, brzo je krenuo da se obračuna sa Ismailom, a djelimično i da uguši nezadovoljstvo njegove vojske.<ref>Caroline Finkel, ''Osman's Dream'', (Basic Books, 2006), 104. .</ref> === Bitka === [[Datoteka:Sekumname1525 Chaldiran battle.jpg|thumb|250px|desno|[[Otomanska minijatura]] iz 16. vijeka na kojoj je prikazana bitka za Čaldiran.]] Vojne jedinice sultana Selima I i šaha Ismaila I su se susrele na ravnici Čaldiran 23. augusta u blizini grada Makua podno negostoljubivih planina današnje iranske provincije [[Zapadni Azerbejdžan]]. Ismail je sa sobom predvodio između 40.000 – 80.000 vojnika uglavnom naoružanim kopljima. Osmanlije su brojale oko 60.000 vojnika nauružanih mušketama i topovima. Perzijanci nisu imali mnogo iskustva vezano za dejstvo vatrenog oružja, ali su vjerovali da ono neće imati veliku ulogu tokom bitke. Osmanlije su rasporedile tešku artiljeriju i hiljade janjičara opremljenih mušketama i artiljerijskim oruđima koja su bila smještena iza kočija koja su služila kao prepreka od napada Safavida. Perzijanci su (u pokušaju da izbjegnu otomansku artiljeriju smještenu u centru) koristeċi konjicu izvršili juriš s bokova na Osmanlije. Međutim, artiljerija je bila voma pokretljiva, te su ih Osmanlije dočekali topovskom paljbom a poslije i mušketama. Šah Ismail i njegova vojska krenuli su u bijeg povlačeći se ka istoku. Ovo je bila velika pobjeda Osmanlija, što je Selimu podiglo ugled medju ljudima. Turci su imali 2.000 mrtvih, dok su Perzijanci imali blizu 20.000 mrtvih.<ref>Andrew James McGregor, ''A Military History of Modern Egypt: From the Ottoman Conquest to the Ramadan War'', (Greenwood Publishing, 2006), 17.</ref> Napredna otomanska oružja bila su odlučujući faktor u ostvarenju vojne pobjede, jer su vojne snage Safavida, koje su imale samo tradicionalno oružje, bile desetkovane. Safavidi su također patili od lošeg planiranja prije bitke i nediscipline kod vojnika, za razliku od Osmanlija.<ref>Gene Ralph Garthwaite, ''The Persians'', (Blackwell Publishing, 2005), str. 164</ref> === Poslije bitke === Nakon bitke Safavidi su morali preseliti prijestonicu svog carstva u [[Qazvin]], a 1598. glavni grad je postao Isfahan. Sa prenošenjem prijestonice u Isfahan, "perzijski element" unutar carstva protiv turkmenske vojne [[Aristokratija|aristokratije]] (Kizilbaš) bio je značajno ojačan. Poslije bitke Osmanlije su zauzeli safavidsku prijestolnicu Tabriz, gdje se Selim uselio u šahovu palatu. Međutim, Tabriz nije mogao biti trajno zadržan, jer je Selim I bio prisiljen napustiti grad zbog dolaska zime u negostoljubivim planinama današnjeg sjeverozapadnog Irana. Nezadovoljna vojska je prisilila sultana Selima I da povuče vojsku iz Perzije, što je iskoristio šah Ismail da se ponovo vrati u Tabriz. Neki današnji historičari vjeruju da nije bilo pobune među janjičarima, da bi došlo do osmanskog osvajanja Perzije. === Posljedice === [[Datoteka:Chaldiran Battlefield Site in 2004.JPG|thumb|250px|desno|Spomenik podignut na mjestu događaja u znak sjeċanja na bitku za Čaldiran.]] Posljedice bitke kod Čaldirana su bile te da su Osmanlije spriječile širenje Safavida dobivši kontrolu nad istočnom Anadolijom sa velikim gradovima kao što su [[Diyarbakir]] i [[Van]]. Time su potvrdili svoju moć nad [[Bliski istok|Bliskim istokom]], a Safavidi više nisu bili ozbiljna prijetnja Osmanlijama narednih 100 godina. Također, Turci su postali zaštitnici [[Sunitski islam|sunitskog]] naroda u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], dok su se Safavidi okrenuli ortodoksnom [[šiiti]]zmu u Perziji. Sa osvajanjem istočne Anadolije mnogi sljedbenici šaha Ismaila I pobjegli su iz Anadolije. Ostala [[Turkmeni|turkmenska]] plemena su bila zapostavljena, a zajedno sa njima i [[aleviti]]. Sultan Selim I je davao prednost [[suniti]]ma, te zbog toga nije bio popularan među alevitima. Šah Ismail je naredio da šiiti petkom proklinju [[Omer ibn el-Hattab|halifu Omera]], jer je spriječio [[Alija ibn Ebu-Talib|Aliju]] da dođe na vlast. Poraz je uništio vjerovanje da je šah Ismail bio nepobjedivi [[Mahdi]]. On je vladao safavidskom Perzijom do 1524. Nakon njegove smrti vlast je prešla na njegovog sina [[Tahmasp I|Tahmaspa I]] koji je nastavio sukob sa Osmanlijama što je kulminiralo velikim perzijskim gubicima. == Literatura == * Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: Türkiye tarihi Cilt II, AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991 p 220-227 * Joseph von Hammer: Osmanlı Tarihi cilt I (condensation: Mehmet Ata-Abdülkadir Karahan), Milliyet yayınları, İstanbul. pp 243 == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://saff.ba/krvavi-susreti-bosnjaka-sa-si-izmom-bitka-kod-caldirana/ * https://www.dialogos.ba/2016/12/15/nastanak-safevijskog-carstva-ubistva-progoni-i-prisilna-preobracenja-sunnija/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190722131027/https://www.dialogos.ba/2016/12/15/nastanak-safevijskog-carstva-ubistva-progoni-i-prisilna-preobracenja-sunnija/ |date=22. 7. 2019 }} [[Kategorija:Osmansko-perzijski ratovi]] [[Kategorija:Osmanske bitke]] iz4stwaztqlw3n7153xvad26gtvd04a Načertanije 0 451158 3897682 3894893 2026-06-07T12:35:50Z PanaskoBot 180210 /* Vanjski linkovi */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897682 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilija Garašanin table crop.jpg|mini|desno|250px|[[Ilija Garašanin]]]] '''Načertanije''' (''nacrt'') je nekadašnji tajni "program [[Spoljni odnosi Srbije|spoljašne]] i nacionalne [[politika|politike]] [[Srbija|Srbije]]",<ref>Prema podnaslovu samog Načertanija.</ref> koji je krajem [[1844]]. napisao [[ministar]] unutrašnjih dijela [[Ilija Garašanin]] (1812—1874) za [[knez]]a [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra Karađorđevića]] (1842-1858).<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe">{{Cite web |url=http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |title=''Načertanije'', Encyclopedia of Eastern Europe |access-date=11. 1. 2019 |archive-date=9. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009071152/http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |url-status=dead }}</ref> Prvi put je u cjelosti objavljen [[1906]]. Prema Načertaniju, Srbija je trebalo da radi na oslobađanju [[Srbi|Srba]] i ostalih [[Slaveni|Slavena]] i na pripajanju oblasti [[Bosna (regija)|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i Sjeverne [[Albanija|Albanije]] (što je podrazumjevalo [[Kosovo|Kosovo i Metohiju]]<ref name="Čedomir Popov">{{Cite web|url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf|title=Ojkrajino.com|website=www.ojkrajino.com|access-date=11. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf|archive-date=17. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>), tada u sastavu [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], te [[Srem]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Banat]]a, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Glavna [[propaganda|propagandna]] aktivnost Srbije bi se zasnivala na pripremanju stanovništva ovih oblasti na sjedinjenje sa Srbijom.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Prema Garašaninu, Srbija polaže "sveto [[Historijsko pravo|pravo istoričesko]]" na ove zemlje, koje se temelji na [[Dušan Nemanjić|Dušanovom]] [[dušanovo carstvo|srpskom carstvu]] iz [[14. vijek]]a. Prema Gligorovu, osnovno zapažanje Načertanija o [[Srpsko-ruski odnosi|srpsko-ruskim odnosima]] može se izraziti ovako: [[Rusija]] nikada neće služiti srpskim interesima, dok će uvijek težiti da Srbija služi njenim interesima.<ref>{{cite web|url=http://pescanik.net/nacertanije-danas/ |title=Načertanije danas |work=pescanik.net |access-date=11. 1. 2019}}</ref> == Nastanak == Značajan uticaj na nastanak Načertanija imala je [[velika emigracija]], politička elita [[Poljska|Poljske]], izbjegla iz zemlje nakon neuspjelog [[novembarski ustanak|novembarskog ustanka]] protiv [[Ruska imperija|Ruske imperije]] [[1830]]. Ova mnogobrojna i politički uticajna emigracija je, vođena istaknutim diplomatom, knezom [[Adam Čartorijski|Adamom Čartorijskim]] (1770—1861), formirala svoje centre u [[London]]u, a posebno [[Pariz]]u (u čuvenom [[Hotel Lambert|hotelu "Lambert"]]), radi podsticanja anti-ruske i anti-austrijske djelatnosti širom Evrope.<ref name="Čedomir Popov"/> Čartorijski početkom [[1840-e|1840]]-ih šalje na [[Balkan]] i u Tursku nekoliko misija. Uputio je u Srbiju [[1843]]. posebnog izaslanika, [[Čeh]]a [[František Zah|Františeka Zaha]] (1807-1892), sa planom koji je imao da predoči Iliji Garašaninu, istaknutoj ličnosti tadašnjeg [[ustavobranitelji|ustavobraniteljskog]] režima.<ref name="Čedomir Popov"/> Zahov plan je predviđao oslobođenje i ujedinjenje [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], koji bi potom pomogli oslobođenje [[Poljska|Poljske]] od austrijske i ruske vlasti.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Plan poljske emigracije uobličen u Zahovom ''Planu za slovensku politiku Srbije'' sastojao se u tome da malu srpsku kneževinu pretvori u političko i vojno središte odakle bi krenule akcije za oslobađanje i ujedinjavanje Južnih Slavena — Srba, [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bugari|Bugara]]. Zazirući od mogućnosti diobe evropskog dijela Turske između Rusije i Austrije, Zah se zalagao za stvaranje države Južnih Slavena, nezavisne spram obje pomenute sile. Za takav državotvorni poduhvat uzdao se u podršku zapadnih sila, prije svega Francuske i Engleske.<ref name="Čedomir Popov"/> Zahov dokument je zamišljen kao "Plan stvaranja zajedničke države Južnih Slavena, oslobođenih iz ropstva Austrije i Turske, snagom srpske države".<ref name="Budo Dragović"/> Garašanin je, na osnovu Zahovog Plana, tokom [[1844]]. sačinio svoje Načertanije, "program spoljašne i nacionalne politike Srbije", sa oko 90% jednostavno preuzetog teksta.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> U nekim dijelovima prerađujući Zahov nacrt, Garašanin je zamislima o jugoslavenskoj državi, pretpostavio ujedinjenje "svih naroda srpskih":<ref>{{Cite web |url=http://www.tvrdjava.org/casopis/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=92 |title=Sa Načertanijem na pragu XXI veka |access-date=11. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090626093213/http://www.tvrdjava.org/casopis/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=92 |archive-date=26. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Frantisek-Zach.jpg|mini|desno|250px|General [[František Zah]] 1877. Autor je plana [[Slavenska politika Srbije]] koji je prethodio Garašaninovom Načertaniju i koji se bitno razlikuju. Zahov plan obuhvata zemlje kako Austrijskog i Osmanskog Carstva dok Garašaninov plan obuhvata zemlje samo u okviru Osmanskog Carstva.]] {{citat3|Dviženije i talasanje među Slavenima počelo je već, i zaista će kroz stoleća trajati. Serbija dakle treba da ovo dviženje, a i rolu ili zadatak, koi će ona u tom dviženju za izvršenje imati, vrlo dobro pozna. Ako dakle Serbija dobro projesa šta je ona sad? u kakvom se položaju naodi? i kakvi nju narodi okružavaju? — to se mora uveriti o tome, da je ona još mala, da u ovom stanju zaostati nesme, i da ona samo u sojuzu sa ostalim južnim slavenima u svetu ovom budućnost i zadatak za izpunjenje imati može i ima. Iz ovog poznanja proističe kao osnovna čerta i temelj srpske politike, da ona mora biti južno slavenska.|Zahov Plan}} {{citat3|Dviženije i talasanje među Slavenima počelo je već i zaista nikad prestati neće. Srbija mora ovo dviženije a i rolu ili zadatak, koji će ona u tom dviženiju za izvršenje imati, vrlo dobro upoznati. Ako Srbija dobro projesapi šta je ona sad? u kakvom se položeniju nalazi? i kakvi nju narodi okružavaju? to se ona mora uveriti o tome, da je ona još tako mala, da u ovom stanju ostati ne sme, i da ona samo u sojuzu sa ostalim okružavajućim je narodima za postići svoju budućnost svoj zadatak imati mora. Iz ovog poznavanja proističe čerta i temelj srpske politike, da se na ne ograničava na sadašnje njene granice, no da teži sebi priljubiti sve narode srpske koji ju okružavaju.|Garašaninovo Načertanije}} Ovakav prerađen Nacrt Garašanin je predao početkom [[1845]]. knezu [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandru Karađorđeviću]]. == Sadržaj == [[Datoteka:Pashaluk of Belgrade and teritorial annexion in 1833.png|mini|250px|desno|[[Kneževina Srbija]] u Garašaninovo vrijeme.]] Ilija Garašanin je pravio nacrt o budućoj srpskoj državi koja bi najprije obuhvatala: Kneževinu Srbiju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Albaniju. Borba za ujedinjenje ovih oblasti bila bi vođena postepenim otkidanjem otomanskih teritorija, u procesu nezaustavljivog propadanja carstva.<ref name="Čedomir Popov"/> Garašanin je sistematski izostavljao pridjev "jugoslovenski" koji se nalazio u Zahovom planu, mjenjajući ga sa "srpski".<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Također, Zahov zaključak da Srbija mora postati "jezgro buduće Južnoslavenskog carstva" Garašanin mijenja sa "budućeg Srpskog carstva". Međutim, za razliku od Garašanina, Zah je naglašavao da Srbija ne može biti uspješna dok ne uključi Hrvate i prizna ih kao jednake, što je Garašanin izostavio iz svog programa.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Garašanin je izbrisao čitavo Zahovo poglavlje o odnosu sa [[Hrvati]]ma, koje naglašava da su oni "jedan i isti narod" koji govori isti jezik pisan sa dva pisma.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Neki srpski historičari smatraju da je Garašanin iz Načertanija izostavio Hrvate iz podozrenja na poljske namjere da preko njih prošire uticaj [[katolička crkva|Katoličke crkve]] na južnoslavenski svijet.<ref name="Čedomir Popov"/> == Sprovođenje == [[Datoteka:Map of the Serb population, 1862, H. Thiers.png|mini|250px|desno|[[Velika Srbija]] po francuskoj mapi iz [[1862]].]] Iako tajni dokument, Garašaninovo Načertanije je bilo zvaničan program dvije srpske vlade - kneza Aleksandra Karađorđevića i kneza Mihaila Obrenovića. [[František Zah]] postaje u Srbiji ministar [[vojska|vojske]], a kasnije [[đeneral]] i načelnik srpskog [[generalštab]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844|title=Vojna Akademija Beograd - Đeneral František Aleksander Zah|website=www.va.mod.gov.rs|access-date=11. 1. 2019|archive-date=16. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150216013306/http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844|url-status=dead}}</ref> Utemeljujući novu [[Spoljni odnosi Srbije|spoljnu politiku]], Srbija napušta isključivu orijentaciju prema Rusiji, velikoj sili koja je bila neposredno zainteresovana za Balkan.<ref>[http://www.znanje.org/i/i21/01iv04/01iv0418/str5.html ″Načertanije″. Spoljna politika ustavobranitelja.]</ref> Garašanin je za vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića bio pristalica borbe za državu [[Velika Srbija]]. Kasnije, kao ministar spoljnih poslova [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila]] (1860-1868), Garašanin je evoluirao prema [[Jugoslavija|jugoslavenskom]] rješenju, uspostavljajući veze sa jugoslavenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom [[Štrosmajer]]om) i bugarskim revolucionarnim organizacijama.<ref name="Čedomir Popov"/> Knez [[Mihailo Obrenović]] je s bugarskim emigrantima u [[Bukurešt]]u [[14. januar]]a [[1867]]. zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara. Austrija je saznala, tajno pribavila i povjerljivo arhivirala Garašaninovo Načertanije [[1883]].<ref name="Budo Dragović"/> == Objavljivanje == Srpska javnost je upoznata sa postojanjem Načertanija kratkim tekstom [[Milan Milićević|Milana Milićevića]] u "Pomeniku" znamenitih ljudi srpskoga naroda novijeg doba [[1888]]. Cjelovit tekst "Načertanija" prvi put je objavio historičar [[Milenko Vukićević]], u časopisu "Djelo", [[1906]]. godine, pod naslovom "Program spoljnje politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine". O Zahovoj ulozi u pisanju Načertanija saznalo se tek kada je srpski historičar [[Dragoslav Stranjaković]] (1901-1966) objavio dvije stručne rasprave o tome, analizirajući tekstove Načertanija Františeka Zaha i Ilije Garašanina, prema rukopisima u Garašaninovoj zaostavštini.<ref name="Budo Dragović"/> == Savremena tumačenja == Danas se često tvrdi da je Garašaninovo Načertanije "program stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]]".<ref name="Budo Dragović"/>, odnosno idejna osnova srpske politike u južnoslavenskim zemljama<ref>Hehn, Paul N. "The Origins of Modern Pan-Serbism: The 1844 Načertanije of Ilija Garašanin, an Analysis and Translation.” East European Quarterly 9, no. 2 (1975): 153–71.</ref><ref>Jelavich, Charles. "Garašanin's Načertanije und das grosserbische Programm.” Südostforschungen 27 (1968): 153–71.</ref>, pa čak i "sinonim za velikosrpski hegemonizam u odnosu na susjedne narode".<ref>{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm|title=Medjunarodni znanstveni skup "Jugoistocna Europa 1918.-1995." Srpska agrarna reformai kolonizacija|website=www.hic.hr|access-date=11. 1. 2019|archive-date=14. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090214002608/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm|url-status=dead}}</ref> Neki smatraju da se prema zemljama iz svog okruženja, sve do danas, svi srpski režimi prikriveno ili javno, drže ovog dokumenta.<ref name="Budo Dragović">{{Cite web|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/odnosi_cg_i_srbije_u_xix_i_xx_vijeku.htm|title=MONTENEGRINA - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja|website=www.montenegrina.net|access-date=11. 1. 2019}}</ref> Savremeni njemački historičar [[Holm Sundhaussen]] smatra da je ostvarenje programa iz 1844. moralo, prije ili kasnije, da dovede do sukoba dva principa legitimisanja teritorijalnih zahtjeva: prava na [[samoopredjeljenje]] naroda i tzv. "historijskog prava". Obnova Dušanovog carstva uključivala je pripajanje teritorija na kojima srpsko stanovništvo ne čini većinu i pa se pretenzije na njih nisu mogle pravdati pravom na samoopredjeljenje. Srpski ideolozi su stoga uveli argument da su turska vladavina i demografske promjene do kojih je došlo bile "nepravedne", čime je trebalo pomiriti "historijsko pravo" i pravo na samoopredjeljenje.<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/drustvo/ujedinjena-omladina-budi-novi-patriotizam/|title=Ujedinjena omladina budi novi patriotizam|last=DanasOnline|first=Piše:|date=27. 10. 2008|website=Dnevni list Danas|language=sr-RS|access-date=11. 1. 2019}}</ref> == Također pogledajte == * [[Jugoslavija]] * [[Velika Srbija]] == Reference == {{refspisak|2}} ==Literatura== * {{Cite book|ref=harv|last=Ljušić|first=Radoš|title=Knjiga o načertaniju|url=https://www.korisnaknjiga.com/knjiga-o-nacertaniju-polovna-knjiga-81399|publisher=Beletra Beograd|isbn=978-86-7469-096-3|year=2004|pages=240}}{{Mrtav link}} * {{Cite book | ref= harv|last=Mackenzie|first=David|title=Ilija Garašanin - državnik i diplomata|url=https://www.kucazasunce.com/detalji.php?p=4716|year=1987|publisher=Prosveta Beograd|isbn=86-07-00143-4|pages=538}} == Vanjski linkovi == *[https://www.youtube.com/watch?v=XbjlvlO7fzg Načertanije (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] *[https://www.politika.rs/sr/articles/amp/556668 General František Zah - prvi Jugosloven u Srbiji (Politika, Brane Kartelović, 7.06.2023)] * [http://www.rastko.rs/istorija/garasanin_nacertanije.html Načertanije], rastko.rs {{Iredentizam}} [[Kategorija:19. vijek]] [[Kategorija:Politička historija Srbije]] [[Kategorija:Iredentizam]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] [[Kategorija:Dokumenti]] [[Kategorija:Kneževina Srbija]] 38f60y0bxgog4v6ocl8k1cev2722xfd Šablon:Sezone AC Milana 10 453639 3897783 3760237 2026-06-08T08:00:56Z KWiki 9400 3897783 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Sezone AC Milana | naslov = [[AC Milan|<span style="color:#FF0000">Sezone AC Milana</span>]] | osnovastil = background:#000000; color:#FF0000; | grupastil = background-color: #000000;color:#FF0000 | podaciklasa = hlist | grupa1 = Milan FBCC | podaci1 = * [[Milan FBCC – sezona 1899/1900.|1899/1900]] * [[Milan FBCC – sezona 1900/1901.|1900/01]] * [[Milan FBCC – sezona 1901/1902.|1901/02]] * [[Milan FBCC – sezona 1902/1903.|1902/03]] * [[Milan FBCC – sezona 1903/1904.|1903/04]] * [[Milan FBCC – sezona 1904/1905.|1904/05]] * [[Milan FBCC – sezona 1905/1906.|1905/06]] * [[Milan FBCC – sezona 1906/1907.|1906/07]] * [[Milan FBCC – sezona 1907/1908.|1907/08]] * [[Milan FBCC – sezona 1908/1909.|1908/09]] * [[Milan FBCC – sezona 1909/1910.|1909/10]] * [[Milan FBCC – sezona 1910/1911.|1910/11]] * [[Milan FBCC – sezona 1911/1912.|1911/12]] * [[Milan FBCC – sezona 1912/1913.|1912/13]] * [[Milan FBCC – sezona 1913/1914.|1913/14]] * [[Milan FBCC – sezona 1914/1915.|1914/15]] * [[Milan FBCC – sezona 1915/1916.|1915/16]] * [[Milan FBCC – sezona 1916/1917.|1916/17]] * [[Milan FBCC – sezona 1917/1918.|1917/18]] * [[Milan FBCC – sezona 1918/1919.|1918/19.]] | grupa2 = Milan FC | podaci2 = * [[Milan FC – sezona 1919/1920.|1919/20]] * [[Milan FC – sezona 1920/1921.|1920/21]] * [[Milan FC – sezona 1921/1922.|1921/22]] * [[Milan FC – sezona 1922/1923.|1922/23]] * [[Milan FC – sezona 1923/1924.|1923/24]] * [[Milan FC – sezona 1924/1925.|1924/25]] * [[Milan FC – sezona 1925/1926.|1925/26]] * [[Milan FC – sezona 1926/1927.|1926/27]] * [[Milan FC – sezona 1927/1928.|1927/28]] * [[Milan FC – sezona 1928/1929.|1928/29]] * [[Milan FC – sezona 1929/1930.|1929/30]] * [[Milan FC – sezona 1930/1931.|1930/31]] * [[Milan FC – sezona 1931/1932.|1931/32]] * [[Milan FC – sezona 1932/1933.|1932/33]] * [[Milan FC – sezona 1933/1934.|1933/34]] * [[Milan FC – sezona 1934/1935.|1934/35]] * [[Milan FC – sezona 1935/1936.|1935/36.]] | grupa3 = Milan AS | podaci3 = * [[Milan AS – sezona 1936/1937.|1936/37]] * [[Milan AS – sezona 1937/1938.|1937/38]] * [[Milan AS – sezona 1938/1939.|1938/39.]] | grupa4 = AC Milano | podaci4 = * [[AC Milano – sezona 1939/1940.|1939/40]] * [[AC Milano – sezona 1940/1941.|1940/41]] * [[AC Milano – sezona 1941/1942.|1941/42]] * [[AC Milano – sezona 1942/1943.|1942/43]] * [[AC Milano – sezona 1943/1944.|1943/44]] * [[AC Milano – sezona 1944/1945.|1944/45.]] | grupa5 = AC Milan | podaci5 = * [[AC Milan – sezona 1945/1946.|1945/46]] * [[AC Milan – sezona 1946/1947.|1946/47]] * [[AC Milan – sezona 1947/1948.|1947/48]] * [[AC Milan – sezona 1948/1949.|1948/49]] * [[AC Milan – sezona 1949/1950.|1949/50]] * [[AC Milan – sezona 1950/1951.|1950/51]] * [[AC Milan – sezona 1951/1952.|1951/52]] * [[AC Milan – sezona 1952/1953.|1952/53]] * [[AC Milan – sezona 1953/1954.|1953/54]] * [[AC Milan – sezona 1954/1955.|1954/55]] * [[AC Milan – sezona 1955/1956.|1955/56]] * [[AC Milan – sezona 1956/1957.|1956/57]] * [[AC Milan – sezona 1957/1958.|1957/58]] * [[AC Milan – sezona 1958/1959.|1958/59]] * [[AC Milan – sezona 1959/1960.|1959/60]] * [[AC Milan – sezona 1960/1961.|1960/61]] * [[AC Milan – sezona 1961/1962.|1961/62]] * [[AC Milan – sezona 1962/1963.|1962/63]] * [[AC Milan – sezona 1963/1964.|1963/64]] * [[AC Milan – sezona 1964/1965.|1964/65]] * [[AC Milan – sezona 1965/1966.|1965/66]] * [[AC Milan – sezona 1966/1967.|1966/67]] * [[AC Milan – sezona 1967/1968.|1967/68]] * [[AC Milan – sezona 1968/1969.|1968/69]] * [[AC Milan – sezona 1969/1970.|1969/70]] * [[AC Milan – sezona 1970/1971.|1970/71]] * [[AC Milan – sezona 1971/1972.|1971/72]] * [[AC Milan – sezona 1972/1973.|1972/73]] * [[AC Milan – sezona 1973/1974.|1973/74]] * [[AC Milan – sezona 1974/1975.|1974/75]] * [[AC Milan – sezona 1975/1976.|1975/76]] * [[AC Milan – sezona 1976/1977.|1976/77]] * [[AC Milan – sezona 1977/1978.|1977/78]] * [[AC Milan – sezona 1978/1979.|1978/79]] * [[AC Milan – sezona 1979/1980.|1979/80]] * [[AC Milan – sezona 1980/1981.|1980/81]] * [[AC Milan – sezona 1981/1982.|1981/82]] * [[AC Milan – sezona 1982/1983.|1982/83]] * [[AC Milan – sezona 1983/1984.|1983/84]] * [[AC Milan – sezona 1984/1985.|1984/85]] * [[AC Milan – sezona 1985/1986.|1985/86]] * [[AC Milan – sezona 1986/1987.|1986/87]] * [[AC Milan – sezona 1987/1988.|1987/88]] * [[AC Milan – sezona 1988/1989.|1988/89]] * [[AC Milan – sezona 1989/1990.|1989/90]] * [[AC Milan – sezona 1990/1991.|1990/91]] * [[AC Milan – sezona 1991/1992.|1991/92]] * [[AC Milan – sezona 1992/1993.|1992/93]] * [[AC Milan – sezona 1993/1994.|1993/94]] * [[AC Milan – sezona 1994/1995.|1994/95]] * [[AC Milan – sezona 1995/1996.|1995/96]] * [[AC Milan – sezona 1996/1997.|1996/97]] * [[AC Milan – sezona 1997/1998.|1997/98]] * [[AC Milan – sezona 1998/1999.|1998/99]] * [[AC Milan – sezona 1999/2000.|1999/2000]] * [[AC Milan – sezona 2000/2001.|2000/01]] * [[AC Milan – sezona 2001/2002.|2001/02]] * [[AC Milan – sezona 2002/2003.|2002/03]] * [[AC Milan – sezona 2003/2004.|2003/04]] * [[AC Milan – sezona 2004/2005.|2004/05]] * [[AC Milan – sezona 2005/2006.|2005/06]] * [[AC Milan – sezona 2006/2007.|2006/07]] * [[AC Milan – sezona 2007/2008.|2007/08]] * [[AC Milan – sezona 2008/2009.|2008/09]] * [[AC Milan – sezona 2009/2010.|2009/10]] * [[AC Milan – sezona 2010/2011.|2010/11]] * [[AC Milan – sezona 2011/2012.|2011/12]] * [[AC Milan – sezona 2012/2013.|2012/13]] * [[AC Milan – sezona 2013/2014.|2013/14]] * [[AC Milan – sezona 2014/2015.|2014/15]] * [[AC Milan – sezona 2015/2016.|2015/16]] * [[AC Milan – sezona 2016/2017.|2016/17]] * [[AC Milan – sezona 2017/2018.|2017/18]] * [[AC Milan – sezona 2018/2019.|2018/19]] * [[AC Milan – sezona 2019/2020.|2019/20]] * [[AC Milan – sezona 2020/2021.|2020/21]] * [[AC Milan – sezona 2021/2022.|2021/22]] * [[AC Milan – sezona 2022/2023.|2022/23]] * [[AC Milan – sezona 2023/2024.|2023/24]] * [[AC Milan – sezona 2024/2025.|2024/25]] * [[AC Milan – sezona 2025/2026.|2025/26]] * [[AC Milan – sezona 2026/2027.|2026/27.]] <!-- Tačku stavljati samo iza posljednje godine u nizu. * [[AC Milan – sezona 2027/2028.|2027/28.]] * [[AC Milan – sezona 2028/2029.|2028/29.]] * [[AC Milan – sezona 2029/2030.|2029/30.]] --> }}<noinclude> [[Kategorija:AC Milan]] [[Kategorija:Nogometne navigacijske kutije|Milan]] </noinclude> 8mcmamlshbulenoj7rksi5mvqnjyhze Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske 0 454904 3897701 3871721 2026-06-07T12:39:43Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897701 wikitext text/x-wiki {{Infokutija granica | ime = Granica između Bosne i Hercegovine <br/> i Hrvatske | slika = Bosnia and Herzegovina Croatia Locator.png | alt = | opis = Položaj Bosne i Hercegovine i Hrvatske | teritorija_1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija_2 = {{ZID|Hrvatska}} | dužina = 932 | enklave = | ustanovljena = 21. novembar 1995. | ustanovljena_razlog = [[Dejtonski sporazum]] | trenutno = | trenutno_razlog = | ukinuta = | ukinuta_razlog = | ugovori = | bilješka = | broj_graničnih_prelaza = 50 | lista_graničnih_prelaza = [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine#Hrvatska|Spisak graničnih prijelaza]] }} [[Datoteka:Polutok Klek i granica.JPG|mini|desno|330px|Različite linije razgraničenja između Hrvatske i BiH u Malostonskom zalivu i okolnom području]] '''Granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]''' međunarodna je [[granica]] između spomenutih država, od kojih je potonja članica [[Evropska unija|Evropske unije]] od 1. jula 2013, pa je ovo i jedna od vanjskih granica te unije.<ref>{{cite web |url= http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2013/07/croatia |title= Why Dubrovnik is a lonely outpost |work= [[The Economist]] |date= 1. 7. 2013 |access-date= 18. 8. 2019}}</ref> Duga je 932&nbsp;km. == Opis == Počinje od [[Tromeđa|tromeđe]] Bosne i Hercegovine, Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] na [[Sava|Savi]] kod [[Vršani (Bijeljina)|Vršana]]. Dalje ide Savom do [[Jasenovac|Jasenovca]], gdje prelazi na [[Una|Unu]] i prati njen tok do [[Novi Grad|Novog Grada]]. Južno od njega skreće na kopno i ide preko planine [[Radač]], a potom izbija na [[Glina (rijeka)|Glinu]], obilazi [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], ide u smjeru jugoistoka i stiže do [[Korana|Korane]], obilazi [[Bihać]] i potom se vraća na Unu. Od [[Martin Brod]]a ide rječicom [[Dabašnica (rijeka)|Dabašnicom]], pa dalje preko rijetko naseljenih predjela na [[Kamešnica|Kamešnici]] i [[Dinara|Dinari]], gotovo paralelno s obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]], i dolazi do [[Neretva|Neretve]] između [[Gabela|Gabele]] i [[Metković]]a, a zatim do planine [[Žaba (planina)|Žabe]], te skreće i izbija na obalu između [[Klek (Slivno)|Kleka]] i [[Neum]]a, gdje Bosna i Hercegovina ima jedini izlaz na more, dijeleći Hrvatsku na dva dijela. Nakon nešto više od 20&nbsp;km obale granica nastavlja ići jugoistočno, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Hrvatske i [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref>{{cite web |url= https://www.total-croatia-news.com/politics/16084-overview-of-croatia-s-border-disputes-with-bij-montenegro-serbia-slovenia-liberland |title= Overview of Croatia's border disputes with BiH, Montenegro, Serbia, Slovenia, Liberland |author= Vedran Pavlić |website= total-croatia-news.com |date= 22. 1. 2017 |access-date= 18. 8. 2019 |archive-date= 27. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190327101217/https://www.total-croatia-news.com/politics/16084-overview-of-croatia-s-border-disputes-with-bij-montenegro-serbia-slovenia-liberland |url-status= dead }}</ref> Podijeljena je u dva dijela: jedan dug više od 830 kilometara u smjeru jugozapad-sjever (sjeverno od Neuma), koji se proteže paralelno s jadranskom obalom, a zatim najvećim dijelom Unom i Savom, graničeći s osam [[Županije u Hrvatskoj|hrvatskih županija]], i drugi dug više od 100 kilometara (južno od Neuma), gdje [[Dubrovačko-neretvanska županija]] odvaja Bosnu i Hercegovinu od obale. == Historija == Granica postoji još od vremena [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja je potpisivanjem [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. proširila svoje posjede u Dalmaciji na račun [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine 1797. Mletačka Republika prestala je postojati nakon što ju je prvo osvojio [[Napoléon Bonaparte]] da bi zatim bila ustupljena [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], prema uvjetima [[Kampoformijski mir|Kampoformijskog mira]]. Od 1809. do 1813. mletačke zemlje bile su u sastavu [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Francuskog Carstva]], a zatim su bile dio [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] da bi se ponovo vratile pod austrijsku vlast. Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], koje su pripadale [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarskoj]], te [[Dalmacija]] graničile su s [[Bosanski pašaluk|Bosanskim pašalukom]]. Nakon što je Austro-Ugarska [[Aneksijska kriza|anektirala i Bosnu i Hercegovinu]], granica je dobila oblik koji je ostao do danas, uz manje modifikacije u [[Međuratni period|međuratnom periodu]]. Od 1946. do 1991. bila je republička granica unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], a od 1991. ona je opet granica dvije suverene države, nakon proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] i Hrvatske. Granica je potvrđena [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] 1995.<ref>{{cite web |url= http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=20 |title= Bosnia, Croatia, Serbia: Historical Boundaries 1815–1945 |website= archiveeditions.co.uk |access-date= 18. 8. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180906200342/http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=20 |archive-date=6. 9. 2018 |url-status= dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{Granice Bosne i Hercegovine}} {{Granice Hrvatske}} [[Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Granice Hrvatske]] aunckm2cda4eq6i3t4ejd7eirmenrla Salep 0 456650 3897665 3894860 2026-06-07T12:32:26Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897665 wikitext text/x-wiki '''Salep''' ([[turski jezik|tr,]] salep, sahlep; [[arapski jezik|ar.]]سحلب - saḥlab, salep; [[azerbejdžanski jezik|az.]] ''səhləb''; [[hebrejski jezik|he.]] סַחְלָבּ - saḥlab; [[grčki jezik|grč.]]σαλέπι - ''salep'';[[Srpski jezik|srpski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[bugarski jezik|bugarski]] i [[bosanski jezik|bosanski]]: salep = ''salep'') je prah (brašno) proizvedeno iz [[gomolj]]a vrsta roda orhideja ''[[Orchis]] '' (uključujući vrste ''[[Orchis mascula]]'' i ''[[Orchis militaris]]''). Ovi gomolji sadrže hranjiv,[[skrob]]ni [[polisaharid]] nazvan [[glukomanan]]. Salepno brašno konzumira se u pićima i desertima, posebno na mjestima koja su ranije bila dio [[osmanlije|Osmanskog Carstva]] poput Sirije i Palestine, gdje je tradicijsko zimsko piće. Napitak zvani salep konzumira se i u mnogim sredinama u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], osobito u [[Travnik]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Povećanje potrošnje uzrokuje lokalno izumiranje orhideja u dijelovima Turske i Irana.<ref name="ns3124">{{cite magazine|last1=Pain|first1=Stephanie|title=Eaten to extinction|magazine=New Scientist|issue=3124|date=6. 5. 2017|pages=32–4|url=https://www.newscientist.com/article/2129280-sweet-salvation-stopping-orchids-from-being-eaten-to-extinction/}}</ref> ==Historija== [[slika:Maqedoni. Një salepçi shqiptar në Shkup.jpg|thumb| Albanski trgovački agent u osmanskom Üsküpu (današnje [[Skoplje]]), 1907.]] [[Antički Rim]]ljani koristili su prizemne lukovice orhideja za pravljenje pića, koje su nazivali nizom imena, posebno satir ion ipriapus . Kao što imena pokazuju, isto su smatrali da je to snažni afrodizijak. Za salep je [[Paracelsus]] napisao: "evo korijena [[Satir]]ovog", nije li formiran poput muških tajnih dijelova? To niko ne može poreći. Prema tome, otkrivena je magija koja je potvdila i otkrila da čovjeku može vratiti muškost i strast..<ref>Jacobi, ed, p. 122.</ref> Salep je bio popularno piće u zemljama [[Osmanlije|Osmanskog Carstva]]. Njegova potrošnja se tamo proširila na [[Engleska|Englesku]] i [[Njemačka|Njemačku]], prije uspona [[kahva|kahve]] i [[čaj]]a, a kasnije je ponuđena kao alternativno piće u kafićima. U Engleskoj je piće poznato pod nazivom ''saloop''. Popularno je bilo i u 17. i 18. stoljeću u Engleskoj, a njegova priprema je zahtijevala da se prašak za prodaju doda u vodu dok se ne zgusne, nakon čega bi se zasladio, a zatim aromatizirao vodom cvijeta narandže ili ruzamarina. Kao zamjena za originalne turske varijante korijena, u 18. Stoljeću. upotrebljavana je britanska orhideja, poznata kao "dogstones" ("pasje kamenje").<ref>Davidson, p. 683.</ref> Napitak ''sahlab'' sada se često pravi sa vrućim mlijekom, a ne vodom. Od posebnog brašna prave se i drugi deserti, uključujući i prodajni puding i [[dondurma|dondurmu]]. Regija [[Kahramanmaraş]] ([[Turska]]) je glavni proizvođač sahlaba poznatog kao Salepi Maraş. Popularnost sahlaba u Turskoj dovela je do smanjenja populacije divljih orhideja. Kao rezultat toga, nezakonit je izvoz salepa.<ref>{{cite news|title=Ice cream threatens Turkey's flowers|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3126047.stm|access-date=9. 11. 2015|agency=[[BBC News]]|date=5. 8. 2003}}</ref> Mnoge instant smjese sahlaba napravljene su s umjetnom aromom. Salep se također konzumira u [[Grčka|Grčkoj]], a najčešće se prodaje na ulicama kao topli napitak tokom hladnih mjeseci u godini. Izuzetno je popularan u mnogim dijelovima Bliskog Istoka, posebno na Levantu. Tokom zimskog perioda, porodice u Turskoj piju vruću verziju. Procjenjuje se da se svake godine u Turskoj godišnje sakuplja oko 30 tona [[gomolj]]a od 38 vrsta, a da bi se napravio kilogram brašna potrebno je od 1.000 do 4.000 gomolja. Uz sve veću prorijeđenost nekih vrsta i lokalno izumiranje, trgovci beru divlje orhideje u Iranu. Abdolbaset Ghorbani sa [[Uppsala|Univerziteta u Uppsali]] procjenjuje da je 2013. na sjeveru Irana prikupljeno između 7 i 11 miliona orhideja od devetnaest vrsta i podvrsta; s tim da se većina izvozi u Tursku.<ref name="ns3124"/> Harvesting of orchid tubers is also increasing in Greece.<ref name="ns3124"/> U Izraelu, "sahlab" je vruće zimsko piće na bazi mlijeka s konzistencijom pudinga, ponekad začinjeno [[orah|orasima]] i [[cimet]]om. .<ref>{{Cite web|url=https://forward.com/food/133182/sachlav-the-hot-chocolate-of-the-middle-east/|title=Sachlav: The Hot Chocolate of the Middle East|website=The Forward|access-date=30. 10. 2019}}</ref> U [[BiH|Bosni i Hercegovini]], uobičajeni [[začin]] salepu je cimet. ==Reference== {{Refspisak}} ==Bibliografija== *{{cite book|last=Dalby|first=Andrew|title=Food in the Ancient World: from A to Z|url=https://archive.org/details/foodinancientwor0000dalb|year=2003|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-23259-3}} *{{cite book|last=Davidson|title=Oxford Companion to Food|year=1987|publisher=Oxford University Press|location=|isbn=978-0-19-211579-9|url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00davi_0}} *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3126047.stm, BBC News: Ice cream threatens Turkey's flowers|date=August 5, 2003.}} *{{cite book|title=Paracelsus: Selected Writings|editor=Jacobi, Jolande|publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01876-8|url=https://archive.org/details/selectedwritings00para}} *{{cite book|title=De materia medica|year=1830|url=https://archive.org/details/BIUSante_dioscsprengelx02|author=Pedanius Dioscorides}} *{{cite book|title=Naturalis historia|year=1855|url=https://archive.org/details/naturalhistoryof51855plin|author=Pliny the Elder}} *{{cite book|title=Herbarium Apuleii Platonici|author=Pseudo-Apuleius|}} *{{cite book|title=Historia plantarum|year=1483|url=https://archive.org/details/TheophrastiDeHi00Theo|author=Theophrastus}} ==Također pogledajte== *[[Orchis]] ==Vanjskil linkovi== * {{commonscat|Salep}} [[Kategorija:Bezalkoholna pića]] [[Kategorija:Čajevi]] griqfxenp3fxn6gtssb35or69yplys8 Ajas Mehmed-paša 0 457611 3897625 3829646 2026-06-07T12:24:32Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897625 wikitext text/x-wiki '''Ajas Mehmed paša''' (1483-1539) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] državnik i [[veliki vezir]] Osmanskog Carstva od 1536. do 1539.<ref name="turkbook">İsmail Hâmi Danişmend, Osmanlı Devlet Erkânı, Türkiye Yayınevi, Istanbul, 1971, str. 15. (Turkish)</ref> Bio je [[Albanci|Albanac]] rođen u regiji Himare.<ref name="Elsie">{{citation|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC&pg=PA20&lpg=PA20&dq=Francesco+%281875+1943%29+Marchese+di+Auletta&source=bl&ots=-Tsw9Gxz2O&sig=O5h3RthMBSRyxjYcbz7ylC5U-vs&hl=en&sa=X&ei=PUiEVL2OD4TasASlqYCwCw&ved=0CCUQ6AEwAQ#v=onepage&q=Ayas%20mehmed&f=false|page=21|author=Elsie, Robert|title=A Biographical Dictionary of Albanian History |isbn= 978-1780764313|year=2012|publisher=I. B. Tauris}}</ref> Otac mu je bio iz grada [[Skadar|Skadra]], na sjeveru Albanije, a majka iz [[Vlora]], na jugu Albanije.<ref>Gjergj Zheji "Folklori shqiptar"</ref> Odveden je u Istanbul pod praksu [[Devširma]] i na kraju je postao [[aga janičara]]. Sudjelovao je u Kaldejanskoj bici (1514) i Osmansko-mamelučkom ratu (1516–1517). Tokom 1520–1521. bio je begler-beg Anatolskog ejaleta i guverner Damaska. Za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog, služio je kao begler-beg Rumelijskog ejaleta i postao je vezir nakon osmanlijskog osvajanja [[Rodos]]a 1522. Također je sudjelovao u bitci za Mohač, opsadi [[Beč]]a i ratu u Iraku (1534–1535). Postao je vezir 1536. nakon pogubljenja [[Ibrahim-paša Paraglija|Ibrahim-paše Paraglije]] i zadržao je taj položaj sve do smrti 1539. Pod njegovom upravom Osmanlije su pokrenule kampanju na Krfu (1537) i vodile rat protiv [[Habsburg (dinastija)|Habsburgovaca]] u Beču (1537–1540). Uz to, njegov rodni kraj Vlora stavljen je pod potpunu osmanlijsku kontrolu, a formiran je Delvinski sandžak. Umro je od [[Kuga|kuge]] u [[Istanbul]]u i sahranjen je u Sultan-Ejupovoj džamiji.<ref name="Elsie2">{{citation|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC&pg=PA20&lpg=PA20&dq=Francesco+%281875+1943%29+Marchese+di+Auletta&source=bl&ots=-Tsw9Gxz2O&sig=O5h3RthMBSRyxjYcbz7ylC5U-vs&hl=en&sa=X&ei=PUiEVL2OD4TasASlqYCwCw&ved=0CCUQ6AEwAQ#v=onepage&q=Ayas%20mehmed&f=false|page=21|author=Elsie, Robert|title=A Biographical Dictionary of Albanian History|isbn=978-1780764313|year=2012|publisher=I. B. Tauris}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{DEFAULTSORT:Ajas Mehmed paša}} [[Kategorija:Osmanlije albanskog porijekla]] [[Kategorija:Veliki veziri Osmanskog Carstva]] gjl3e2ny1ww2g5lpnu3qe2paeu8p5el Kuči 0 458163 3897693 3894911 2026-06-07T12:38:06Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3897693 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}}{{Čišćenje}}{{Wiki}}{{Standardi}} '''Kuči''' su crnogorsko-pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani. Nalaze se na istoku [[Crna Gora|Crne Gore]], sjeveroistočno od [[Podgorica|Podgorice]], prostire se duž granice s [[Albanija|Albanijom]]. Većina stanovnika su [[Pravoslavlje|pravoslavni kršćani]] i [[Musliman|sunitski muslimani]], s rimokatoličkom manjinom. Prevladavajuća upotreba slavenske riječi Kuč za nazive brojnih gradova, sela i geografskih cjelina širom [[Balkana]] sugerira da su plemena bila slavenskog porijekla. [[Slavenski jezici|Slavenska]] plemena koja su se doselila u regiju utjecala su na jezik, kulturu i religiju od 6. do 10. stoljeća pa nadalje. Prema Robertu Elsieju, Kuči govore srpski jezik i identifikovali su se kao [[Srbi]]. Ali prema njemu, oni su prvobitno bili Albanci i porijeklom su iz plemena [[Berisha]] u sjevernoj Albaniji. Marko Miljanov napisao je da se Kuči i Beriša "smatraju bliskim", navodno zbog toga što su se Berišini preci doselili od Kučija; ako nisu rođeni krvlju, crnogorska i albanska plemena smatrala su blizinu izvornog ili matičnog teritorija odakle je neko "došao". Stoga su Kuči bili "srodni" Kastrati, Berishi i Klimenti jer se njihov daleki predak nekada, naoko, doselio od Kučija. Pleme Berisha i porodica Vušović iz Velike (u Crnoj Gori) uzimaju se za srodnike. == Porijeklo imena == Riječ "Kuč" uobičajeno se koristi za označavanje još nekoliko '''slavenskih''' sela, gradova i geografskih lokacija poput: '''[[Kučići (Kakanj, BiH)|Kučići]]''' (selo kod Kaknja), '''Kučići''' (selo kod Trebinja), '''Kučine''' (selo u Bosni), '''[[Kuče]]''' (selo u Hrvatskoj), '''Kučajna''' (selo u Srbiji), '''[[Kučine (Solin)|Kučin]]''' (selo u Slovačkoj), '''[[Kučer]]''' (grad u Slovačkoj), '''Kučaj''' (planina u Srbiji) i '''[[Kučevo]]''' (grad u Rumuniji). Stoga ime plemena najvjerojatnije potječe od slavenske riječi "Kuč" što znači '''[malo brdo ili planina]''' ili "Kuć", što je u Poljskoj također uobičajeno prezime (izvedeno od prezimena Kucz) i bilježeno je u Poljskoj iz 1391. godine, izveden iz poljskog jezika i riječi "kuczeć" [kucać], i / ili od starog poljskog jezika "kucza", "kuczka" '''[šupa, koliba]'''. Druga varijanta, Kuc - potječe od riječi: "kucać" '''[na odred]''' i / ili od starog "kuca" '''[buda = šupa]''', ili iz njemačkog jezika i imena Kutz. Etimološki djeluju s oba izvora, ali održavaju blisko značenje prema starim poljskim narječjima. Prema '''[[Albanski jezik|albanskim]]''' izvorima, ime plemena najverovatnije potiče od ilirsko-albanske reči '''"kuq" - crveno'''. Istaknuti albanski istoričar I. Ajeti objašnjava kako je albanski apelant "kuq" na albanskom jeziku "vrsta seoske posude sa dve ručke", dok ima druga značenja poput "dolina, zaljev, tjesnac", tj. "Mjesto smješteno u dolina koja sa stanovišta prostora odgovara loncu. "Slična imena se nalaze kod nekih romaniziranih plemena u Rumuniji. == Geografija == Nezvanični centar je selo Ubli koje broji oko 1.500 stanovnika i u kojem se nalazi nekoliko ustanova poput sala za kulturu, osnovne škole "Đoko Prelević", bolnice, policijske stanice i nekadašnje fabrike tkanina. Ubli se nalaze u središnjem Kuču sa središtem i selima Prelevići, Pavićevići, Živkovići, Kostrovići itd. Kuči obuhvataju oblast sjeverozapadno od Podgorice, sa sljedećim selima: * '''Sjeverni Kuči:''' ** Ubli, [[Medun (Podgorica)|Medun]], Orahovo, Kržanja, Kosor, Vrbica, Stravče, Fundina, Zagreda i Raći * '''Južni Kuči:''' ** Doljani, Murtovina, Stara Zlatica i Zlatica. * '''Kučka krajina:''' ** Zatrijebač, Koći, Benkaj, Budža, Cijevna, Delaj, Korita, Mužeška, Nikmaraš, Rudine, Poprat i Stjepovo. == Historija == === Stari vijek === Prvi pomen Meduna, kao ilirskog naselja, datira iz perioda Rimskog carstva, pod imenom "Meteon”. Tu je do 168. prije nove ere bilo sjedište ilirskog plemena Labeati. U njemu su Rimljani zarobili ilirskog kralja Gencija. [[Datoteka:Meteon_Labeatidis_terrae.svg|alt=|granica|n|okvir|Grad Medun, u vremenu Rimljana]] === Rani Srednji vijek === Prema legendi, osnivač Kuča je izvjesni Nenad sin Gojka Mrnjačevića (1355.-1416) koji je spomenut u osmanskim defterima. Starosjedioci kučkih oblasti su se uglavnom bavili stočarstvom i živjeli polunomadskim načinom života. Borbe za bogate planinske pašnjake. [[Datoteka:Medun_medieval_fortress_position.svg|alt=|granica|n|mini|440x440piksel|Medun za vrijeme srednjeg vrijeka]] === 15. vijek === [[Datoteka:First_official_census_and_recorded_evidence_of_Kuci_from_1485.jpg|alt=|mini|552x552piksel|Popis Kuča 1485. – imena su slavenska i ilirska; muslimani nisu popisani jer su bili oslobođeni ove vrste poreza]] Osmanlije su zauzele Medun i Kuče 1455. Od tada su nam poznate informacije o njima, jer tada počinje arhivska tradicija na Balkanu. Od prvih dana se bilježi prelazak porodica na islam. Među prvim historijskim podacima o vjeroispovijesti plemena Kuča govore da su ispovijedali pravoslavnu verziju hrišćanstva. O tome nam govori ugovor iz septembra mjeseca 1455. godine, sačinjen između Gornjozetskih poglavara (među kojima i Kučkih) i Mletačke republike, gdje se zahtijeva da nijedan biskup ili sveštenik latinski ne može biti nad njihovim crkvama, već samo sveštenstvo pravoslavne vjere. Nakon zauzimanja Skadra i zetske ravnice 1479. godine, od strane Osmanlija, nastaju novi politički, ekonomski i poreski uslovi koji uslovljavaju stanovništvo najprije katunskih nahija na čvršće ujedinjenje i jačanju međusobnih saveza kroz plemenske zajednice. Budući da su Kuči po osmanskom osvajanju pripojeni Skadarskom sandžaku, te prvi podaci o stanovništvu potiču iz popisa — Deftera, koji su izvršeni od strane turskih vlasti 1485. Tako znamo da je po prvom popisu kučku nahiju sačinjavalo osam sela sa 253 kuće. Već u drugom popisu iz 1497. godine, uočavaju se neki novostvoreni katuni (Lješevići, Petrovići i Pavlovići, Lopari, Banjevci i Koći) a broj kuća se povećao za 135. domaćinstava, ukupno 388 kuća. '''Prvi muslimani Kuči''' Spominje se, iste 1485. da je Medunsku tvrđavu čuvalo oko 88 čuvara, od kojih je 50 bilo Kuča iz Meduna, na čelu sa Hasan-begom. Najstarijim poznatim Kučom muslimanom (prije 550 godina). Sljedeća grupa koja je primila islam, to je učinila na čelu sa Stanišom Crmojevićem, sinom crnogorskog vladara. To su učinili u Istanbulu. Postoji predanje da Banjkani u Zatrijebču također imaju Crnojevićko porijeklo. === 16. vijek === Tokom 16. vijeka, neke od najpoznatnijih uglednih kučkih porodica primile su islam. 1565. u savezu sa Kuči su digli ustanak u savezu sa Klimentima i Piperima, protiv Osmanskog Carstva. Od 388 kuća, 1570. godine, što zbog gubitka u borbama s Osmanlijama, iseljavanja i pomora od kuge, ostalo je oko 200 kuća. 1582. godine, u popisu stanovništva Kučke nahije, koja je obuhvatala 13 sela, većina imena su slavenska, ali su i ilirska imena jako česta. Kuči su ratovali sa Grudama, koje su i pobijedili. === 17.vijek === ''U 17. vijeku Kuči su se dijelili uglavnom na tri bratstva:'' '''''Starokuči,''''' '''''Novokuči''''' '''''(Drekalovići) i''''' '''''Zatrijebčani''''' '''Drekalovići prelaze na pravoslavlje''' Venecijanski sveštenik Marino Bizzi je 1610. zapisao da su Kuči hrišćani pola pravoslavne pola katoličke vjere. Kazao je da je to arnautsko pleme, predvođeno Lale Drekalovim i Niko Rajkovim, kao jako hrabro pleme sa 1500 ljudi. Prelaskom Lala Drekalova sa katoličke na pravoslavnu vjeru, proces formiranja Srba Kuča je također dobio i trajno historijsko utemeljenje. '''Početak osmansko-kučkih ratova i zločin nad muslimanima Meduna''' U 17. stoljeću se bilježi masovno prihvatanje islama od strane Kuča. 1612. Kotoranin Marijan Bolica spominje da je u Medunu "200 vrlo ratobornih Turaka (Kuča muslimana)”, što ukazuje da je u Medunu te godine živjelo najmanje 500 muslimana. Spominje se također u historijskim izvorima da je u Medunu imalo oko 70 muslimanskih kuća. Iste godine, hrišćanske Klimenti, Kuči, Piperi i Bjelopavlići su poslali pismo francuskom i španskom kralju da im pomognu da se oslobode Osmanskog cartsva, ali im se nisu odazvali. 1658. godine, Kuči su u savezu sa Vasojevičima, Bratonožićima, Piperima, Klimentima, Hotima i Grudama ponovo digli ustanak protiv Osmanskog Carstva, koji je završen u korist Osmanlija. Po nagovoru Mletačkog providura iz Kotora i uz plaću koja im je obećana, 1688. Kuči su u savezu sa Klimentima, Piperima, Grudama i Bratonožićima ponovo digli ustanak protiv Osmanlija i poveli žestoku bitku u mjestu Orlovo, kada su uništili vojsku Sulejman paše Skadarskog. Prema pisanju popa Radonje Čejoviča, Stanka ivanovog i Prela Popovića Drekalovića, Drekalovići su izvršili napad na tvrđavu Medun: ''"Stavismo je pod našu vlast da je čuvamo na raspolaganju Presvijetle Republike Mletačke”.'' Nakon toga su zauzeli Medun i zadobili veliki plijen. Veliki broj Kuča muslimana je pobijen i većina je protjerana. Pomenuti izvori kažu da je ubijeno 1500 muslimana (svega 500 su bili ratnici!?) i da je tvrđavi uklonjena muslimanska zastava i postavljena zastava Sv. Marka. Nakon čega je Iliković odmah pošao u Kotor po svoju obećanu plaću, koja mu je data, a Mlečani su zauzvrat dobili ključeve Medunske tvrđave. 86 muslimanskih bratstava su Kuči brojali. I raspršili su se širom teritorije Bosanskog i drugih vilajeta koja im je bila prva na dohvat ruke. Naselili su Kolašin, Nikšić, Podgoricu, Spuž, Bijelo Polje, Berane, Pešter, Rožaje, Tutin i Novi Pazar, zatim i Gusinje i Plav. Tada proces formiranje Bošnjaka Kuča je dobio svoje trajno historijsko utemeljenje. Već naredne 1689. godine, Osmanlije su ugušile ustanak, ali za muslimane Kuče nije bilo više života u Medunu, nakon bratoubilačkog zločina koji su im priredili hrišćanski rođaci. Drekalovići su spalili i porušili cijelo muslimansko naselje i okolna sela, kako tvrdi prof. Marko Dragović ističući: ''"… kako se Turci ne bi mogli ponovo naseliti”'' U znak etničkog čišćenja u Medunu, Antonio Bolica iz Kotora je napisao: ''"Uvijek sam uspio da ih (brdsko-malisorska plemena) držim pomoću cetinskog vladike i ostalih njihovih starješina u pokretu protiv Turaka, jer su oni ljudi na koje se može uticati. Naviknuti su na pljačkanje i na stalno prolivanje krvi. U pljačkama sam uvijek uspijevao da spojim neodlučne sa vještim, da bi dobili više hrabrosti.”'' 1694. Kuči u savezu sa Hotima su pokrenuli još jedan neuspjeli ustanak protiv Osmanskog Carstva. === 18.vijek === 1711. je sproveden genocid nad muslimanima Stare Crne Gore, poznat kao "Istraga Poturica”. Pravoslavizaciju Kuča potvrđuje i Skadarski biskup Antonio Vladanji, 1736. piše svojim nadređenim vatikanskim poglavarima: "Kuči su svi šizmatici. Veoma su plahoviti, žive od plijena i nikako neće da se potčine Turcima. Imaju 500 kuća i veliki su protivnici naše (katoličke) vjere”. 1774. Mehmed-paša Bušatlija iz Skadra je poveo rat protiv Kuča i Bjelopavića. U početku je poražen, ali je kasnije zauzeo Kuče i razorio ga. Rovčani su prihvatili kučke izbjeglice. Da bi 20 godina kasnije, 1794, Kuči i Rovčani uspijeli da ponovo pobjede Osmanlije. Kada je Bušatlija zauzeo Cetinje, poštedio je cetinjski manastir, kojeg su kasnije dinamitom minirali hajduci Zena Grbičića. Dr. Petrović je opisujući događaj napisao: "Ako je Sulejman paša postupio viteško, Mlečani su postupili nečasno i kukavički, jer su minirali manastir”. === 19-20. vijek === [[Datoteka:Marko_Miljanov.jpg|mini|[[Marko Miljanov]] (1833–1901), chieftain of Kuči.]] '''Crnogorski zločin u Kučima''' 28. juna 1855. godine, Knez Crne Gore Danilo, naredio je istrebljenje svih Kuča iz roda Drekalovića. Godinu kasnije, vojvoda crnogorski Mirko, je također zauzeo Kuče i, prema pisanju srpskih izvora, koja je po obimu, žrtvama, pljački, paljevinama i zločinu nadmašila sva Osvajanja koje su učinjene od strane Osmanlija. '''Priključenje pokretu Husejn Kapetana''' Kada je Husejn kapetan, predvodeći ustanak za autonomijom Bosne, došao u Sandžak, pleme Kuča iz svih sandžačkih gradova mu se masovno pridružilo, i to prvi oni iz Kolašina, 1827. '''Genocid nad Bošnjacima Kučima u Kolašinu i Nikšiću''' U crnogorskom napadu na Kolašin 28. jula 1858. godine, iako je razoreno naselje, džamija nije porušena, ali od tada započinje iseljavanja Kolašinaca koje će potrajati narednih 70 godina. 1862. Osmanlije su ponovo zauzele Kuče i Medun. Od 1863. Kolašin se nalazio u sastavu Novopazarskog sandžaka, odnosno prijepoljskog kadiluka te je muslimansko stanovništvo obnovilo porušeno naselje i vratilo se u njega 1864. 1875. godine, Kuči Srbi su se pridružili ustancima širom Balkana, protiv Osmanskog Carstva. Kuče je vodio Marko Miljanov Popović. Nikšić je bio u opsadi od avgusta 1875.g, dakle dvije godine i jedan mjesec, i za to vrijeme je dva puta bio snabdijevan potrepštinama: 28. aprila 1876.g. od strane Muhtar-paše, i 15. juna 1877.g. od strane Sulejman-paše. Hercegovački grad Nikšić 1876. naseljavali su 98% muslimani Bošnjaci, sa velikim procentom Kuča. Novopazarski sandžak je 2. februara 1877. izdvojen iz Bosanskog vlijate, a Kučka oblast ulazi u sastav Crne Gore. Kolašin je Crnoj Gora okupirala 9. oktobra 1878. Crnogorci su neprekidno bombardovali Nikšić i hermetički ga izolovali tako da ni ptica nije mogla ući u ovaj grad. Smrtni udarac u razbijanju tvrdih zidina ovog muslimanskog grada nanijeli su teški topovi koje su Crnogorci dobili od Rusa. Predaja grada je izvršena 09. septembra 1877. godine, a knjaz je naredio Nikšićanima da bezbjedno napuste svoja ognjišta, i da se sele. Od 3.200 Bošnjaka koji su živjeli u ovome gradu samo je 30 njih dobilo dozvolu da ostanu. 1879. godine, u Bici kod Nokšića, Kučka, Vasojevićka i Bratonožićka vojska predvođena Markom Miljanovim je poražena od strane vojske Ali-paše Gusinjskog. Godine 1886, u proljeće, crnogorska vojska je zauzela kolašinska Polja i pomakla granicu sve do Tare. Zatrijebčani su 1907. pokrenuli ustanak protiv Osmanskog Carstva i pobijedili u Bici kod Lemaja. Nakon toga su opet Osmanlije pobijedili 1911. u Bici kod Dečića. Ubistvo Boška Boškovića, načelnika kolašinskog okruga, koje se desilo u mjestu Ceru kod Mojkovca 7. novembra 1924. a koje je pripisano Jusufu Mehonjiću, vođi sandžačkih komita bilo je povod za napad nad muslimanskim stanovništvom nekoliko dana nakon sahrane. Tada su stradali stanovnici Šahovića i Pavinog Polja. U jednom danu je ubijeno 350 Bošnjaka. == Antropologija == '''Staro-Kuči''' Staro-Kuči su bila zajednica većeg broja bistrih i složenih bratovština (klanova), u odnosu na Drekaloviće koji su tvrdili da su porijeklo od jednog predaka. J. Erdeljanović je kod Staro-Kučima našao vrlo primjetne slučajeve spajanja različitih različitih bratstava u jedno. Spajanje je bilo toliko finalizirano da mu je bilo teško da označi dijelove tih sastavljenih bratstava, "čak je i traženje u tom smjeru naišlo na osjetljivost pojedinaca". Dolaskom Drekalovića, stare porodice su se nazvali "Staro-Kuči". Od naseljenih bratstava Stare Kuče, najznačajniji su Mrnjavčići i predstavnici Starih Kuča. [24] Mrnjavčići, najveće bratstvo Starih Kučeva, 1941. brojili su 330 domaćinstava. [25] Svi Stari Kuči imaju slavu Mitrovdana (Sv. Dimitrij). J. Erdeljanović je zapisao podatke o svim Kučima, najupečatljiviji iz Kržana, Žikovića, Kostroviće, Bezihova, Kute, Podgrada i Lazorce. Sve ove pripovijesti slažu se da bratstvo Mrnjavčići potječe od Gojka, brata kralja Vukašina. Gojkovi potomci su bili prisiljeni da napuste Skadar otomanskom najezdom, te se nastane u Brštanu. '''Drekalovići''' Drekalovići, zvani "Novo-Kuči", potiču iz Drekale koji su naselili Kuči u drugoj polovini 16. vijeka. Postoji nekoliko priča o njegovom podrijetlu: bio je to Mrnjavčić ili unuk Skanderbega ili da je došao iz Beriše. Prema Marianu Bolizzi (1614), Lale Drekalov i Niko Raičkov držali su 490 kuća Chuzzi Albanesi ("albanskih Kuča", sela pretežno rimokatoličke vjeroispovijesti), s 1.500 vojnika, opisanih kao "vrlo ratne i hrabre". Drekalovići, najveće Kučevo bratstvo, brojili su 1941. blizu 800 domaćinstava, što je otprilike polovina svih Kuči. '''Zatrijebač''' Zatrijebač (albanski: Trš) je podregija Kučz, koja se nalazi u "Kučijskoj granici" (Kučka krajina), koja takođe čine Orahovo, Koći i Fundinu. Povijesno pleme Zatrijebača, kao i Hoti, zahtijevaju potomstvo od izvjesnog Keqa Preka. Trieshi je bio poznat po pokretanju albanskog visokog ustanka protiv Osmanlija 1907. pobjedom u bitci kod Lemaje, ratovanju na rijeci Cemi, u kojoj je učestvovalo 150 Tršjana. Prema mještanima, jedino što je razdvojilo dvije sile je bio most preko Cemi-ja. Ostale bitke koje su uslijedile u regiji uključuju Bitku kod Dečika (1911). Potomci porodica Zatrijebač uglavnom naseljavaju grad Tuzi ili glavni grad Podgoricu, dok su mnogi drugi doselili u Sjedinjene Države. '''Međimurski odnosi ''' Vjeruje se i kroz narodno pripovijedanje da je Grča Nenadov iz Staro-Kuča imao brata Krstoa, koji je bio otac utemeljitelj Kastratija. Mnogi Mrnjavčevići su prešli su na islam, među najznačajnijim Ganićima u Rožajama i Radonjičićima (danas Radončić) u Gusinju. Jedna grana plemena Gashi, Bardhët (engleski: bijeli), spušta se iz Kuča. == Demografija == U Kučima danas živi preko 15.000 stanovnika, s preko 3.000 kuća. U Sandžaku koji se nalazi na jugu Srbije živi (mnogo veći i veći broj) istaknutih brojki. Tri glavne etničke grupe nastanjuju u regionu: etnički Crnogorci, etnički Srbi (vidi Crnogorski Srbi) i etnički Bošnjaci, mada se to može smatrati jednim, jer se neke porodice mogu politički podijeliti između tri, tj. S jednim bratom koji se odluči za crnogorski identitet , još jedan Srbin, a drugi Bošnjak. Većina stanovnika današnjih Kučija su sljedbenici Srpske pravoslavne crkve, a manji broj ima muslimansku nacionalnost. U selu Koći postoji enklava rimokatoličkih Albanaca (Koja na albanskom). Stanovnici su se dijelili u dvije različite grupe: Stari Kuči ("Starokuči") i Drekalovići / Novi Kuči. Na Stare Kuče uglavnom se smatra da je srpskog i bošnjačkog porijekla i da su porijeklom ili su se ta naselja nastanili u vrijeme Srpskog carstva u 14. stoljeću. Novi Kuči (općenito nazvani "Drekalovići") su velika skupina klanova (bratstva) koji su formirani nakon 17. vijeka i dijele legendarnog pretka - Drekale. === Bošnjaci === Od pada Meduna pod tursku vlast, pa tokom 16. vijeka, neke od najpoznatnijih kučkih porodica primile su islam. Prema istraživanjima Jovana Erdeljanovića i prvi islamizirani Kuči bili su iz redova najviđenijih kučkih rodova. Neki od njih su bili u pratnji Staniše, odnosno Skender-bega u Stambolu ; – Jedan od četiri glavna ministra sultana Sulejmana II bio je Mustafa-paša, islamizirani Paštrović; – Brat vojvode Radosava iz nahije Gornja Morača, zvao se Hamza i pominje se 1460. kao posjednik zemlje u selima Miločani i Onogošt. U 17. stoljeću se bilježi masovno prihvatanje islama od strane Kuča. Spominje se u historijskim izvorima da je u '''Medunu''' imalo oko 70 muslimanskih kuća, sve do trenutka dok se u Medunu nije razbjesnio građanski bratoubilački rat, koji su izvojevili Kuči pravoslavci i raselili Kuče muslimane. * Spominje se kasnije da je iz bratstva Ljuce i Dakovići u '''Nikšiću''' u 18. vijeku bilo oko 300 kuća. * Zatim iz bratstva Koljenovići u '''Gusinju''' oko 150 kuća i Radončića od Vuješevića 70 kuća i brojna druga bratstva. * Crni Vrh kod '''Berana''' je naselilo 50 muslimanskih kuća. * '''Kolašin''' je naselilo oko 40 kuća Ganića Đurđevića. * Zatim, stotine muslimanskih porodica iz brojnih kučkih sela se preselio u '''Podgoricu''' ili njeno prigrađe. * Brojne kučke muslimanske porodice su naselile i Plav, Spuž, Peć, Rožaje, Tutin, Sjenicu i Novi Pazar. Istraživač Theodor Iphen je opisivao sandžačke gradove, govoreći kako su neki sličniji albanskoj, a neki bosanskoj kulturi i mentalitetu. Za njega su Kolašinci bili sličniji onima u Bosni, ali su imali elemente koja je podsjećala na albansku kulturu: Jedinu razliku i individualnost od ostalog, plemena '''bosanskog''' čine oni oko Kolašina. Kolašinci pokazuju svoju individualnost u svom karakteru načinu mišljenja, u običajima najposlije i u nošnji i drugim spoljašnjostima, te više naginju albanskim običajima.” Pred kraj turske vlasti u ovom gradu bio je gradonačelnik poznati alhamijado pjesnik, hafiz Salih Gašević, u vrijeme kada je pisao svoje najpopularnije djelo Mevlud, u čijem uvodu kaže: ''’Kad se nađoh u Kolašin kajmekam'' ''znadem da sam puno nikas i ćelam,'' ''moliše me kolašinski prviši:'' ''Ti nama mevlud na '''bosanski''' napiši!’'' Kuči muslimani su Sandžak počeli naseljavati od ranog doba osmanske vladavine. Među najstarijima su oni na Pešteru u okolini Đerekara. Kuči su osnivači modernog Tutina i Rožaja. Uticajem kučkih porodica u Plavu i Gusinju na tom pograničnom podružiju, sa Albanijom i Kosovom i velikim procentom stanovništva doseljenog sa sjevera Albanije, je bosanski jezik preovladao nad albanskim. Tokom 19. vijeka, Sandžak su preplavile izbjeglice iz Kolašina i Nikšića, među kojima su najbrojniji bili oni roda Kuča. Kuči muslimani su jako rano se osjećali dijelom bošnjačkog identiteta, za razliku od Klimenti. Iako dijele slično geografsko i genetsko porijeklo. Kako navode albanski izvori, Klimente na Pešteru su sa albanskog jezika postepeno prešle na bosanski jezik (sandžačka varijanta; Kuči su svoj jezik nazivali "naški”) pod uticajem, kako sami kažu "snaha Bošnjakinja” koje su svoj maternji govor prenosile na djecu. Te snage Bošnjakinje su najviše bile iz roda Kuča. Također, Kuči porijeklom iz Nikšića i Kolašina su u sebi noslili tipični bošnjački identitet. Kuči u Sandžaku su podržali u velikom broju pokret za autonomiju Bosne predvođen Husein kapetan Gradaščevićem i učestovale su u bitci 18. jula 1831. na Kosovu protiv Osmanske vojske u kojoj je bošnjačka vojska pobijedila. Kada je Husein kapetan prošao kroz Novo Pazar i krenuo ka Kosovu, na izlazu, u naselju Banja je kazao: "Ovdje se nalazi kapija Bosne”. Slomom pokreta Husein kapetan Gradaščevića, veliki broj sandžačkih Kuča je stradao u osveti Omer paše Latasa. 1878. se Sandžak odvaja od Bosne, što je teško palo svim stanovnicima Sandžaka. 1912. Kuči, kao i ostali branioci Sandžaka, su neuspješno odbranile Sandžak od srpsko-crnogorske okupacije. Pet godina kasnije, 1917. godine, u Sjenici se održava Sjenička konferencija u kojoj su gradonačelnici većine sandžačkih gradova tražili ponovno pripajanje Sandžaka Bosni. 6. oktobra 1912. Vojska Kraljevine Crne Gore zauzela Plav i Gusinje – čiju su većinu činili Kuči i na silu podrštava muslimane – 12.000 muslimana su dobila nametnuta hrišćanska imena i bilo je zabranjen obilaza džamija 1943. Kuči iz Kladnice, Peštera, Tutina i Rožaja, organizovane u musliamnske milicije, su se hrabo borile protiv četničkih odreda koji su činili zločine diljem Sandžaka, sve do partizanske okupacije Sandžaka 1945. === Kuči Srbi (i Crnogorci) === [[Datoteka:Miljanov.jpg|mini|Marko Miljanov Popović Kuč]] Pravoslavni Kuči, koji su jako rano prihvatili pravoslavnu varijantu hrišćanstva, su se okrenuli srpskom nacionalnom identitu, iako su živjeli zajedno sa Kučima katoliicima koji su se osjećali Albancima. Sa svojim komšijama Albancima Kučima i drugim arbanaškim plemenima su imali prilično dobar odnos i zajedno su se borili protiv Osmanlijske vlasti. Kučko-srpsko neprijateljstvo prema Osmanlijama nije prestajalo ravno 300 godina, od prvog ustanka u 16. vijeku do oslobođenja od Osmanlija krajem 19. vijeka. Najpoznatiji Kuč Srbin je Marko Miljanov koji je poveo, kako je sam govorio "Brđane i Crnogorce” u pobjedu protiv Osmanlija. Prekretnica je bila bitka na Fundini. Marko Miljanov je pokušao osvojiti Plav i Gusinje, ali su ga vojske Ali paše Gusinjskog potukle na Nokšiću. Kao Crnogorci se uglavnom izjašnjavaju Kuči doseljeni u crnogorske gradove. === Kuči Albanci === Kuči Albanci su se izjasnili svi oni koji su zadržali svoju katoličku vjeru, ilirski jezik u Crnoj Gori i Albaniji, kao i Kuči muslimani koji su migrirali na albansko govorno područije. === Turci === Veliki broj Bošnjaka Kuča porijeklom iz Sjenice, Tutina, Rožaja, Kolašina, Nikšića, Podgorice živi danas u Turskoj. Iseljavanje je teklo od 1680. do 1970. Većina se danas izjašnjava kao Turci i manjina je svjesna svog bošnjačko sandžačkog identiteta. == Genetika == Stanovnici koji trenutno žive u podregiji Kuči testirani su na Yfull institutu TRMCA 800 i otkrili su da imaju zajedničkog pretka koji je živio početkom 13. stoljeća. To odgovara vremenu kada je živio jedan od najistaknutijih Starih Kučija, Nenad Mrnjavčević. Najčešća Y-DNA haplogrupa koja je prevladavala među današnjim Kučima, kao i onima koji su prešli na Sandžak i Kosovo; pripadaju haplogrupi E-V13 (E-BY165837). Iako većina današnjih Kučija pripada haplogrupi E-V13, prema bošnjačkom DNK projektu manjina pripada drugim haplogrupama, poput R1a, I2a i R1b. Prema prikazanoj ruti migracije E-BY165837, pridruženi predak je živio prije 3300 godina, prostirući se u Istočnoj i Zapadnoj Europi, s egzistencijalnim epicentrom u Alpama. Prema dva prediktora migracija koja su danas raspoloživa istraživačima, doseljavanje E-BY165837 – Roda Kuča je moguće u sljedećim vremenskim epohama: # Doseljavanje iz Keltske kulture na Balkan u periodu kada nastaje Ilirija oko 900. prije nove ere. U prilog ovoj tezi govori rasprostranjenost potomaka E-Z16661 koja se poklapa sa teritorijama do kojim su stigli indoevropski Kelti. # Doseljavanje u vrijeme Ilirije ili Rimskog carstva iz pravca Italije kao što predviđa Phylogeographier. U prilog ovoj tezi govori to što je u Evrpi srodnik pronađen isključivo na Sardniji, koje je bilo genetski prilično izolirano ostrvo. Prema genetičkim istraživanjima Ivana Vukičevića (2016-2019), većina današnjih stanovnika podregije Kuči pripada spomenutoj haplogrupi koja se može vidjeti na Y-DNA karti ispod (poreklo.rs). Evidentna migracija pridružene haplogrupe podudara se sa istorijskom migracijom muslimana iz podregije Kuči Crne Gore, u Sandžak koji se nalazi na jugu Srbije. To se može vidjeti na Y-DNA karti (ispod) iz ranije navedenog projekta bošnjačke DNK. Od 14. Decembera 2019. izvadak iz bošnjačkog DNA projekta prezimena i mjesta porijekla koja nose E-BY165837 haplogrupu. Tabela ispod, odgovara Y-DNA karti Sandžaka (gore). {| class="wikitable" |+ !Prezime !Izvorna Lokacija !Trenutna Lokacija |- |Đurđević |Kolašin/CG |Prijepolje/Sandžak/SRB |- |Podbićanin |Podbišće/Kolašin/CG |Brvine/Prijepolje/Sandžak/SRB |- |Ademović |Bećiragić - Rožaje/Sandžak/CG; Kuč - Orahovo/Podgorica/CG |Mitrova/Tutin/Sandžak/SRB |- |Kučević |Kuči - Medun/Podgorica/CG |Žabren/Sjenica/Sandžak/SRB |- |Halilović |Kuči - Medun/Podgorica/CG |Đerekare/Tutin/Sandžak/SRB |- |Duljević |Dulja - Đerekare/Tutin/Sandžak/SRB |Međugor/Sjenica/Sandžak/SRB |- |Bačevac |Rožaje - Selo Bačevac (Berishe) |Rožaje/Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Radončić |Vujošević - Orahovo/Podgorica/CG |Gusinje/Sandžak/CG |- |Nikočević |Kuči Mrnjačevići - Zatrijebač/Podgorica/CG |Gusinje/Sandžak/CG |- |Redžović |Kaljić? - Kolašin/CG |? |- |Hadžibulić |Trebaljevo/Kolašin/CG |Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Ibrahimović |Kaljić - Kolašin/CG |Kaljin/Leposaviće/Kosovo |- |Bihorac |Ljaljević - Kolašin/CG - Zakuče/Bijelo Polje/Sandžak/CG |Delimeđe/Tutin/Sandžak/SRB |- |Fehratović |Martinovići - Kolašin/CG |Brezovica/Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Viličić |Preljević - Kolašin/CG |Bjelahova/Prijepolje/Sandžak/SRB |- |Doljanac |Kolašin/CG? |Doljani/Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Tarić |Karović - Kolašin/CG |Kladnica/Sjenica/Sandžak/SRB |- |Toković |Kladnica/Sjenica/Sandžak/SRB |Vrhsjenice/Sjenica/Sandžak/SRB |- |Tekbaş |Adilović - Bistrica/Bijelo Polje/Sandžak/CG |Istanbul/Turska |- |Ljuca |Nikšić/CG |Bijelo Polje/Sandžak/CG |- |Šutković |Kuči - Medun/Podgorica/CG |Radetina/Rožaje/Sandžak/CG |- |Kučević |Kuči - Medun/Podgorica/CG |Raduša/Tutin/Sandžak/SRB |- |Mujović |Koča |Jerebice/Tutin/Sandžak/SRB |- |Rahić |Đukić, Vasojević |Trijebine/Sjenica/Sandžak/SRB |- |Kačapor |Kačapore/Rožaje/Sandžak/CG |Orlje/Tutin/Sandžak/SRB |- |Gusinac |Alijagić - Gusinje/Sandžak/CG |Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Madžgalj |Kuči - Podgorica/CG |Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Olević |Ciriković |Plav/Sandžak/CG |- |Planić |Plana/Kolašin/CG |Potok/Prijepolje/Sandžak/SRB |- |Radonjica | |Gorandža/Novi Pazar/Sandžak/SRB |- |Cama | |Brodarevo/Prijepolje/Sandžak/SRB |- |Mehović |Kuči - Medun/Podgorica/CG |Bor/Petnjica/Sandžak/CG |- |Zećirović |Laholo/Bijelo Polje/Sandžak/CG |Vitomirica/Kosovo |- |Smajović |Ljumić |Draževiće/Sjenica/Sandžak/SRB |- |Bandić |Ljaljević - Kolašin/CG > Kukulje/Bijelo Polje/Sandžak/CG |Radavac/Peć/Kosovo |- |Skarep |Skarepača/Rožaje/Sandžak/CG |Pokrvenik/Tutin/Sandžak/SRB |} Ostali testirani, pripadaju haplogrupama R1a, R1b i I2a i navedeni su u nastavku: {| class="wikitable" |+ !Prezime !Izvorna Lokacija !Trenutna Lokacija !Haplogroup |- |Zukorlić |Kuči/ Zuko iz Gusinje/Sandžak/SRB |Orlje/Tutin/Sandžak/SRB |R1b |- |Gusinac |Deljani(Delaj) Zatrijebač /Gusinje/Sandžak/CG |Dolovo/Tutin/Sandžak/SRB |R1b |- |Balkan |Kuči/ Biševo/Rožaje/Sandžak/SRB |Bisevo |R1b |- |Redžović |Kuči/ Biševo/Rožaje/Sandžak/SRB |Novi Pazar/Sandžak/SRB |R1b |- |Biševac |Kuči / Biševo/Rožaje/Sandžak/SRB |Novi Pazar/Sandžak/SRB |R1b |- |Čolović |Biševac, Kuči / Biševo/Rožaje/Sandžak/SRB |Biševo/Rožaje/Sandžak/CG |R1b |- |Zilkić |Kuči / Radislav iz Dobrinje/Tutin/Sandžak/SRB |Oraše/Tutin/Sandžak/SRB |R1b |- |'''Kuč''' |'''Kuči / Medun, CG''' |'''Tutin/Ljeskova/Sandžak/SRB''' |'''R1a''' |- |Gojak | |Gojakoviće/Prijepolje/Sandžak/SRB |I2a |} == Genetika (porijeklo i pretpostavke) == Smatra se da je zajednički predak halogrupe E-V13 Vukašin Mrnjavčević, temeljen na sljedećim pretpostavkama: - # Knjiga koju je napisao Marko Miljanović pod naslovom "pleme Kuča" u kojoj on povezuje izravne potomke Gojka Mrnjavčevića i kasnije Đurđe Pantine, lokalnim porodicama i plemenima-muškarcima. # Svaki je potomak Đurđa Pantina testiran, a njihov Y-DNA test u skladu je s haplogroiupom E-BY165837, odnosno Đurđevići iz Prijepolja, čija migracija navodno potječe iz Meduna i nastavlja prema Kolašinu, pa i šire. # Bratstvo Vujoševići je iz istog porodičnog stabla kao i ugledne muslimanske porodice u Gusinju, odnosno Koljenovići čija proširena porodica obuhvataju Rašeće, Malagiće, Zukoviće, Avdiće i Radončiće. # Vujoševići su u srodstvu s Milijom, ko je Đurđov sin, jedan od nećaka Nenada Mrnjavčevića. # Porodicne loze i točke konvergencije porodičnog stabla ne temelje se ovdje, recimo, i slabo cuvanim i pisanim istorijskim zapisima medu disidentima koji su uglavnom bili nepismeni poljoprivrednici i ljudi s brda. # Genetska ispitivanja izvršena između 2006-2019. Godine mogu se koristiti kao referentna točka za formiranje povijesne perspektive demografske situacije prije 750 godina kada se rodio Vukašin Mrnjavčević. # Dovoljan je jedan legitimni izvor kao referentna točka, izuzev ostalih arhivskih tradicija, koje nisu postojale prije nego što su Osmanlije 1455. uvele defter. # Malo je, da ne bude zabune, među nepismenim disidentima između kuće Mrnjavčevića i kuće Đurađa I Balšića koji su također imali sinove Đurađa (nelegitimne), Ivana i Gojka koji su 1444. bili među osnivačima Ležeške lige. # Vukašin Mrnjavčević nije pripadao istoj očinskoj lozi kao u ostalim slavenskim plemićkim porodicama (sa pripadnicima haplogrupa I2a i R1a). # Porodica Mrnjavčević nije bila slavenizirana kao ostalo albansko i rodno pleme u region. Arhivski podatci s osmanlijskog područja opisuje postojeće stanovnike koji žive u regiji. To je prije proterivanja porodice Mrnjavčević iz Skadra, te njihovog doseljavanja u nove krajeve. Kao takav, mora tražiti: # Jesu li se doselili i plemići i obični ljudi, ili su to bili obični ljudi? # Da li je očinski rod zamijenjen s osnivanjem bratstva Staro-Kuča, kad je postalo "toliko finalizirano da im-je bilo teško obilježiti dijelove pojedinih sastavnih bratstava". Osmanski podatci navode i rane muslimanske porodice koje su živjele u Medunu u vrijeme nastanka osmanske administrativne vladavine u regiji. Te su se obitelji počeli doseljavati prema današnjem području Peštera prema kraju 14. stoljeća. Ovo ukazuje na činjenicu da su i drugi Staro-Kuči živjeli u regiji, mnogo prije dolaska porodice Mrnjavčević. Jedna od porodica testirana iz Ljeskova, koja se nalazi u regiji Pešteri nosi prezime Kuč, i testiran je da pripada slavenskoj haplogru R1a-M198. Njihovo porodično stablo prilično je dobro dokumentovano, s preko 950 imena potiče iz 10 generacija. Ispitan je još jedan srpski gospodin koji tvrdi da je potomak klana Stari Kuči (sa slavom Svetog Dimitrija) i pripada haplogrupi R1a-M198. Angažirao je doktora koji je istraživao iz područja medicinske genetike i ćelijske biologije o preciznom porijeklu svoje haplogrupe. Angažirao je i istoričara, koji je njihovu porodicu povezao s potomcima porodice Mrnjavčević. U kontekstu dobro dokumentovanih promena stanovništva, i očigledne migracije albanskih plemena u Crnu Goru, Južnu Srbiju i Kosovo; može li se današnji demografski status quo zaista upotrijebiti kao referentna točka za definiranje baštine predaka? U samo posljednjih 100 godina, albansko stanovništvo je dva puta preraslo druge etničke grupe. Na mjestima poput Kosova, Albansko stanovništvo je poraslo sa 65% 1921. na 92% u popisu stanovništva iz 2011. Dečanske krizogle (1321–31) srpskog kralja Stefana Dečanskog sadrže detaljnu listu domaćinstava i sela u Metohiji i severozapadnoj Albaniji. Prva povelja zaključuje da je ovaj kraj bio etnički srpski. Zabilježeno je 89 naselja sa 2.666 domaćinstava, od čega 86 srpskih (96.6%), a 3 albanska (3.3%); bilo je 2.166 stočarskih domaćinstava od 2.666 poljoprivrednih domaćinstava, od čega su 2.122 bila srpska (98%), a 44 su bila albanska (2%). Na temi navodnog albanskog jezičkog podrijetla plemena Kuci, povezana tvrdnja mora se promatrati i kroz dijalektički diskurs i varijancu u izgovoru riječi "crveno" (i kuqi) na albanskom. Toski (Južni Albanci) izgovaraju 'q' kao 'gj' time što je to palatni zvuk (izgovara se jezikom koji dodiruje nepce). Zvuči kao fuzija albanskih zvukova 't' i 'j' (slično kao 'đ' u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj). Gegi (plemena sjevernih Albanaca), izgovaraju 'q' kao 'ć', što zvuči kao slavenski ekvivalent. Jednostavna referentna točka su asimilirana plemena, koja mijenjaju ili dodaju 'ć' ili 'č' na kraju svojih prezimena, kako bi se razlikovala sa Albancima, of istog porijekla. Na primjer Gegi (albanski), a Gegić (slavenski). Sa toliko prevladavajućih pretpostavki, čini se da pravi očinski predak današnjih Kučija nije poznat. Stoga je pretpostavljeno tvrditi da su većina Starih Kuča i današnji testirani stanovnici izravni potomci Nenada Mrnjavčevića. == Izvori == # ''Arhiva Bošnjačkog DNK projekta'' # ''Kolašinski Bošnjaci, ispod vela zaborava'' # ''Ko su i od kada Bošnjaci Crne Gore, Rifat Ratoder'' # ''Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Theodor Iphen'' # ''Hadžibulići kroz historiju, Safet Hadžibulić i Rafet Hadžibulić'' # ''Postanak plemena Kuča, Vaso Čubrilović'' # ''Pleme Kuči, Ratislav Petrović'' # ''Pleme Kuči, Milan Milošević Janković'' # ''Crnogorska pohara Kuča, Ilirija Petrović'' # ''Montenegro, Rastislav Petrović'' # ''Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Marko Miljanov'' # ''"Kuči, Bratonožići i Piperi” Jovan Erdeljanović'' # ''Da nije bilo genocida većinu stanovnika u Crnoj Gori bili bi Bošnjaci i Albanci, Rizah Gruda'' # ''Bošnjaci – Muslimani Crne Gore i Sandžaka – dr. Mustafa Memić'' # ''Sandžak Porobljena zemlja – Harun Crnovršanin'' {{DEFAULTSORT:Kuci}} [[Kategorija:Crnogorska plemena]] iavk5u52gfuj3kiq1x7rosmuzezi2e7 Ponos i predrasude 0 459222 3897725 3808478 2026-06-07T15:01:00Z Astrameri 151645 Created by translating the section "Publication history" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357141520|Pride and Prejudice]]" 3897725 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Preuređivanje}}{{Kategorizacija}}{{Wiki}} {{Infokutija knjiga | naziv = Ponos i predrasude | naziv_originala = Pride and Prejudice | prijevod = | slika = PrideAndPrejudiceTitlePage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Jane Austen]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = {{flagcountry|ENG}} | jezik = [[Engleski jezik]] | žanr = [[Roman]] | vrsta_djela = | izdavač = T. Egerton, Whitehall | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 28. 1. 1813. | vrsta_korica = Tvrd povez | broj_stranica = 351 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = Rani 19. vijek (1812.) | mjesto_radnje = [[Hertfordshire]], [[Derbyshire]] | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = 38659585 }} '''''Ponos i predrasude''''' je romantični roman o manirima iz 1813. godine koji je napisala [[Jane Austen]]. Roman prati razvoj ličnosti Elizabeth Bennet, dinamične protagonistice knjige, koja uči o posljedicama brzopletih prosuđivanja i na kraju spoznaje razliku između površne dobrote i stvarne dobrote. Ovo klasično djelo je ispunjeno komedijom i njegov humor leži u iskrenom prikazu manira, obrazovanja, braka i novca za vrijeme ere Regency u Velikoj Britaniji. Gospodin Bennet sa imanja Longbourn ima pet kćeri, ali s obzirom da je njegova imovina unesena, može se prenijeti samo od muškog nasljednika na muškog nasljednika. Budući da i njegova žena ne posjeduje nasledstvo, porodica gospodina Benneta bit će napuštena nakon njegove smrti. Stoga je neophodno da se barem jedna od djevojaka vjenča dobro kako bi izržavala ostale, što je motivacija koja pokreće zavjeru. Uvodna rečenica Jane Austen: {{Citat|"Opšte je poznata činjenica da je bogatom neoženjenom čovjeku žena prijeko potrebna."}} Ova rečenica je ispunjena [[Ironija|ironijom]] i postavlja ton knjige. Roman se vrti oko važnosti braka zbog ljubavi, a ne zbog novca ili društvenog prestiža, unatoč društvenom pritisku da se uhvati dobra (tj. bogata) prilika. ''Ponos i predrasude'' se dosljendo pojavljuje na vrhu popisa "najomiljenijih knjiga" među [[Književna kritika|književnim učenjacima]] i čitalačkom javnošću. Postao je jedan od najpopularnijih romana u [[Engleska književnost|engleskoj književnosti]] s više od 20 miliona prodanih primjeraka i nadahnuo mnoge izvedene riječi koje obiluju u savremenoj literaturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1475660.php/Pride_and_Prejudice_%E2%80%93_Blu-ray_Review|title=Monstersandcritics.com|date=7. 5. 2009|publisher=Monstersandcritics.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20091026154330/http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1475660.php/Pride_and_Prejudice_%E2%80%93_Blu-ray_Review|archive-date=26. 10. 2009|url-status=dead|access-date=27. 1. 2012}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/features/austen-power-200-years-of-pride-and-prejudice-8454448.html|title=Austen power: 200 years of Pride and Prejudice|date=19. 1. 2013|language=en|access-date=7. 12. 2018}}</ref> Tokom više od jednog stoljeća, amaterske i profesionalne dramske adaptacije, reprinti, neslužbeni nastavci, filmovi i TV verzije ''Ponosa i predrasuda'' prikazuju nezaboravne likove i teme romana, te su dosegnule[iroku publiku. Film ''Ponos i predrasude'' iz 2005. godine, u kojem igraju [[Keira Knightley]] i [[Matthew Macfadyen]], najnovija je filmska adaptacija koja pomno predstavlja knjigu, pri čemu je akcijski horor-komedija iz 2016. godine ''Ponos i predrasude i zombiji'' najnovija holivudska filmska adaptacija .<ref>{{Citation|title=Pride and Prejudice and Zombies|url=http://www.imdb.com/title/tt1374989/|access-date=25. 6. 2019}}</ref> == Likovi == {{Široka slika|Pride_and_Prejudice_Character_Map.svg|600px|Diagram showing relationships among the principal characters of ''Pride and Prejudice''}} '''Genealogija likova''' [[Datoteka:Scenes_from_Pride_and_Prejudice.png|mini|Scene iz ''djela Ponos i predrasude'', autora CE Brocka (oko 1885.)]] [[Datoteka:Thomson-PP14.jpg|mini|Elizabeta i gospodin Darcy, Hugh Thomson, 1894.]] • Elizabet Benet - druga po redu kćerka Benetovih. Ona je atraktivna, oštroumna i inteligentna, ali ima sklonost da formira prve utiske o ljudima sa predrasudama. Kako se priča odvija, tako se razvija i njen odnos sa gospodinom Darsijem. Tok razvoja njihovog odnosa doživio je vrhunac kad Darcy prevaziđe svoj ponos a Elizabet svoje predrasude, vodeći ih oboje da se prepuste ljubavi koju su gajili jedno prema drugome. • Gospodin Fitzvilijam Darsi - prijatelj gospodina Binglija i vlasnik porodičnog imanja Darsijevih u Derbišajru, za koje se smatra da donosi 10 hiljada funti godišnje (vrijednost ekvivalentna milionima u današnje vrijeme). Iako je zgodan, visok i inteligentan, Darsi ne posjeduje osnovne socijalne manire, pa se njegova povučenost često tumači kao ponos. Iako se na prvu čini ponosan te ga zbog toga često nisu simpatisali, njegovi zaposlenici svjedoče o njegovoj ljubaznosti i dobrodušnosti. • Gospodin Benet - Sredovječni čovjek koji se vodi razumom logikom. Zarađuje skromniji iznos od dvije hiljade funti godišnje. Gospodin Benet je glava porodice Benet koja ima pet neudatih kćeri. Njegov posjed, Longbourn, u naslijedstvo prelazi muškom linijom. Njegova naklonost prema supruzi izblijedila je u rano i sada se brak svodi samo na toleranciju. Često je opisan kao lijen i nezainteresovan u knjizi. Njegova odsutnost iz života njegove supruge i mlađih kćeri, nezainteresovanost da se posveti povećanju njihovih primanja je glavni razlog zašto se nalaze u takvom stanju, ali iako je svjestan toga i kaje se, ništa ne poduzima da to i promijeni. • Gospođa Benet - žena ranih srednjih godina, žena gospodina Beneta, i majka njihovih pet kćeri. Gospođa Benet je hipohondar koji zamišlja da je sklona napadima drhtavice i palptacija (njezini 'jadni živci') kad stvari ne idu po njenom. Ona je glupa, površna i bez takta, i često sramoti i svog muža i kćeri. Njena glavna ambicija je naći bogate muževe za svoje kćeri bez obzira da li će one biti sretne u takvom braku. Dobila je miraz od 5 hiljada funti od svog oca koji obuhvata njen doživotni džeparac i miraz za njene kćeri nakon njene smrti. Nakon smrti njenog oca dobila je još 4 hiljade funti, ali umjesto da se pomiri sa svojim ograničenjima, ona ih pokušava izbjeći kroz brakove svojih kćeri. [[Datoteka:William_Blake_Mrs_Q_1820_engraving_after_Francois_Huet_Villiers_The_British_Museum.jpg|desno|mini|U pismu upućenom Cassandri u maju 1813. godine, Jane Austen opisuje sliku koju je vidjela u galeriji, a koja je dobro ličila na "gospođu Bingley" - Jane Bennet. Deirdre Le Faye u ''djelu "Svijet njenih romana"'' sugerira da je "Portret gospođe Q" slika na koju se Austen pozivala. (str. 201–203)]] • [[Jane Bennet|Džejn Benet]] - najstarija od Benet kćerki. Smatraju je najljepšom mladom djevojkom u okrugu i sklona je vidjeti samo dobro u drugima. Zaljjubljuje se u gospodina Binglija, bogatog mladog gospodina koji se nedavno preselio u Hertfordšajr i koji je blizak prijatelj sa gospodinom Darsijem. • [[Mary bennet|Meri Benet]] - treća po redu kćerka u porodici i najobičnija od svih. Ozbiljna je i uglavnom provodi vrijeme čitajući i svirajući, iako ne voli da pokazuje svoje sposobnosti. • Ketrin "Kiti" Benet - četvrta kćerka u porodici, iako starija od Lidije, uglavnom je u njenoj sjeni. Opisana je kao često ljubomorna na Lidiju i opisana je kao smiješna mala žena. Međutim nakon što je napustila Lidijin utjecaj počela je da se mijenja na bolje. • Lidija Benet - najmlađa sestra Benet. Ona je impulsivna, tvrdoglava, neodgovorna i razmažena, te majčina miljenica. Njena glavna zanimacija je druženje, posebno flertovanje sa oficirima. Ovo je odvelo do njenog bijega sa Džordžom Vikamom iako on nije imao namjeru da je oženi. Lidija ne mari za moral njene sredine. • Čarls Bingli - zgodan, poželjan i bogat mladić koji dolazi u Nederfild Park s nadom da ga kupi. Iako ga odlikuju lijepi maniri, lahko pada pod utjecaj njegovog prijatelja g. Darsija i njegove sestre, što dovodi do problema u njegovom romantičnom odnosu sa Džejn Benet. Naslijedio je 100 hiljada funti. • Karolina Bingli - sestra gospodina Binglija sa nasljedstvom od 20 hiljada funti. Zainteresovana je za g. Darsija i ljubomorna je na Elizabet. Također ne odobrava bratov odnos sa Džejn i prezire društvo u Meritonu. • Džordž Vikam - Vikam je šarmantan, ali osoran gad. Poznaje gospodina Darsija još od djetinjstva, budući da je sin upravitelja g. Darsijevog oca. Oficir u miliciji, površno je šarmantan i brzo uspostavlja naklonost prema Elizabet Benet. Kasnije pobjegne s Lidijom bez namjere da je oženi, što bi dovelo do potpunog sramoćenja nje i njene porodice; ali zahvaljujući Darsijevoj intervenciji, koji je podmitio Vikama da je oženi tako što je platio njegove trenutne dugove i kupio mu čin u redovnom pješadijskom puku. • Gospodin Viliam Kolins - daleki rođak g. Beneta, svećenik i rektor Hunsforda u Kentu; i trenutni nasljednik njegovog imanja Longburn Haus. On je servilni, licemjerni i pompozni čovjek, sklon dugim i zamornim govorima, koji je pretjerano odan svojoj zaštitnici i susjedi, Lejdi Ketrin de Bourg; i redovno večera s njom u Rosingsu, pružajući im kanal informacija o mnogim povjerljivim stvarima koje se tiču ​​župe Hunsford i njenih domaćinstava. Međutim, Kolinsovi nisu redovno pozivani na večere u bilo koje drugo domaćinstvo u tom području (niti ta domaćinstva večeraju u Rosingsu), kako zato što prihod župnog dvora Hunsford nije dovoljan da bi se uskladio s "stilom života" koji se očekuje od kentskog zemljoposjedničkog plemstva; ali i implicitno, zato što se g. Kolinsu ne može vjerovati da će skrivati ​​povjerljivosti od Lejdi Ketrin. • Lejdi Ketrin de Bourg - dominantna tetka gospodina Darsija. Lady Ketrin je bogata udovica Sir Luisa de Bourga iz Rosings Parka, gdje živi sa svojom kćerkom Ane, koja je naslijedila očevo imanje koje se, što je neobično, ne nasljeđuje po muškoj liniji. Ona se neprimjereno miješa u poslove nadzornika siromašnih i sudaca za mir, ohola je, zadirkujuća, pompozna, dominantna i pokroviteljska, te je dugo planirala udati svoju kćerku Ane za Darsija kako bi "ujedinila dva imanja", tvrdeći da je to najveća želja i nje i njene pokojne sestre, Lejdi Ane Darsi (rođene Fitzvilijiam). Neizrečeno, ali uvijek shvaćeno, je da Lejdi Ketrin ima malo drugih očiglednih opcija. Ane je možda jedina vlasnica Rosingsa, ali je istih godina kao i gospodin Darcy - oko 28 godina - i nije dobrog zdravlja. Malo je vjerovatno da će se inače udati i možda neće dugo živjeti. • G. Edvard Garinder i gđa. Garinder - Edvard je brat i uspješni trgovac. Gospođa je nježna i elegantna i bliska sa Džejn i Elizabeth. Imaju četvero djece. '''Genealogija likova''' [[Datoteka:Scenes_from_Pride_and_Prejudice.png|mini|Scene iz ''djela Ponos i predrasude'', autora CE Brocka (oko 1885.)]] [[Datoteka:Thomson-PP14.jpg|mini|Elizabeta i gospodin Darcy, Hugh Thomson, 1894.]] • Elizabet Benet - druga po redu kćerka Benetovih. Ona je atraktivna, oštroumna i inteligentna, ali ima sklonost da formira prve utiske o ljudima sa predrasudama. Kako se priča odvija, tako se razvija i njen odnos sa gospodinom Darsijem. Tok razvoja njihovog odnosa doživio je vrhunac kad Darcy prevaziđe svoj ponos a Elizabet svoje predrasude, vodeći ih oboje da se prepuste ljubavi koju su gajili jedno prema drugome. • Gospodin Fitzvilijam Darsi - prijatelj gospodina Binglija i vlasnik porodičnog imanja Darsijevih u Derbišajru, za koje se smatra da donosi 10 hiljada funti godišnje (vrijednost ekvivalentna milionima u današnje vrijeme). Iako je zgodan, visok i inteligentan, Darsi ne posjeduje osnovne socijalne manire, pa se njegova povučenost često tumači kao ponos. Iako se na prvu čini ponosan te ga zbog toga često nisu simpatisali, njegovi zaposlenici svjedoče o njegovoj ljubaznosti i dobrodušnosti. • Gospodin Benet - Sredovječni čovjek koji se vodi razumom logikom. Zarađuje skromniji iznos od dvije hiljade funti godišnje. Gospodin Benet je glava porodice Benet koja ima pet neudatih kćeri. Njegov posjed, Longbourn, u naslijedstvo prelazi muškom linijom. Njegova naklonost prema supruzi izblijedila je u rano i sada se brak svodi samo na toleranciju. Često je opisan kao lijen i nezainteresovan u knjizi. Njegova odsutnost iz života njegove supruge i mlađih kćeri, nezainteresovanost da se posveti povećanju njihovih primanja je glavni razlog zašto se nalaze u takvom stanju, ali iako je svjestan toga i kaje se, ništa ne poduzima da to i promijeni. • Gospođa Benet - žena ranih srednjih godina, žena gospodina Beneta, i majka njihovih pet kćeri. Gospođa Benet je hipohondar koji zamišlja da je sklona napadima drhtavice i palptacija (njezini 'jadni živci') kad stvari ne idu po njenom. Ona je glupa, površna i bez takta, i često sramoti i svog muža i kćeri. Njena glavna ambicija je naći bogate muževe za svoje kćeri bez obzira da li će one biti sretne u takvom braku. Dobila je miraz od 5 hiljada funti od svog oca koji obuhvata njen doživotni džeparac i miraz za njene kćeri nakon njene smrti. Nakon smrti njenog oca dobila je još 4 hiljade funti, ali umjesto da se pomiri sa svojim ograničenjima, ona ih pokušava izbjeći kroz brakove svojih kćeri. [[Datoteka:William_Blake_Mrs_Q_1820_engraving_after_Francois_Huet_Villiers_The_British_Museum.jpg|desno|mini|U pismu upućenom Cassandri u maju 1813. godine, Jane Austen opisuje sliku koju je vidjela u galeriji, a koja je dobro ličila na "gospođu Bingley" - Jane Bennet. Deirdre Le Faye u ''djelu "Svijet njenih romana"'' sugerira da je "Portret gospođe Q" slika na koju se Austen pozivala. (str. 201–203)]] • [[Jane Bennet|Džejn Benet]] - najstarija od Benet kćerki. Smatraju je najljepšom mladom djevojkom u okrugu i sklona je vidjeti samo dobro u drugima. Zaljjubljuje se u gospodina Binglija, bogatog mladog gospodina koji se nedavno preselio u Hertfordšajr i koji je blizak prijatelj sa gospodinom Darsijem. • [[Mary bennet|Meri Benet]] - treća po redu kćerka u porodici i najobičnija od svih. Ozbiljna je i uglavnom provodi vrijeme čitajući i svirajući, iako ne voli da pokazuje svoje sposobnosti. • Ketrin "Kiti" Benet - četvrta kćerka u porodici, iako starija od Lidije, uglavnom je u njenoj sjeni. Opisana je kao često ljubomorna na Lidiju i opisana je kao smiješna mala žena. Međutim nakon što je napustila Lidijin utjecaj počela je da se mijenja na bolje. • Lidija Benet - najmlađa sestra Benet. Ona je impulsivna, tvrdoglava, neodgovorna i razmažena, te majčina miljenica. Njena glavna zanimacija je druženje, posebno flertovanje sa oficirima. Ovo je odvelo do njenog bijega sa Džordžom Vikamom iako on nije imao namjeru da je oženi. Lidija ne mari za moral njene sredine. • Čarls Bingli - zgodan, poželjan i bogat mladić koji dolazi u Nederfild Park s nadom da ga kupi. Iako ga odlikuju lijepi maniri, lahko pada pod utjecaj njegovog prijatelja g. Darsija i njegove sestre, što dovodi do problema u njegovom romantičnom odnosu sa Džejn Benet. Naslijedio je 100 hiljada funti. • Karolina Bingli - sestra gospodina Binglija sa nasljedstvom od 20 hiljada funti. Zainteresovana je za g. Darsija i ljubomorna je na Elizabet. Također ne odobrava bratov odnos sa Džejn i prezire društvo u Meritonu. • Džordž Vikam - Vikam je šarmantan, ali osoran gad. Poznaje gospodina Darsija još od djetinjstva, budući da je sin upravitelja g. Darsijevog oca. Oficir u miliciji, površno je šarmantan i brzo uspostavlja naklonost prema Elizabet Benet. Kasnije pobjegne s Lidijom bez namjere da je oženi, što bi dovelo do potpunog sramoćenja nje i njene porodice; ali zahvaljujući Darsijevoj intervenciji, koji je podmitio Vikama da je oženi tako što je platio njegove trenutne dugove i kupio mu čin u redovnom pješadijskom puku. • Gospodin Viliam Kolins - daleki rođak g. Beneta, svećenik i rektor Hunsforda u Kentu; i trenutni nasljednik njegovog imanja Longburn Haus. On je servilni, licemjerni i pompozni čovjek, sklon dugim i zamornim govorima, koji je pretjerano odan svojoj zaštitnici i susjedi, Lejdi Ketrin de Bourg; i redovno večera s njom u Rosingsu, pružajući im kanal informacija o mnogim povjerljivim stvarima koje se tiču ​​župe Hunsford i njenih domaćinstava. Međutim, Kolinsovi nisu redovno pozivani na večere u bilo koje drugo domaćinstvo u tom području (niti ta domaćinstva večeraju u Rosingsu), kako zato što prihod župnog dvora Hunsford nije dovoljan da bi se uskladio s "stilom života" koji se očekuje od kentskog zemljoposjedničkog plemstva; ali i implicitno, zato što se g. Kolinsu ne može vjerovati da će skrivati ​​povjerljivosti od Lejdi Ketrin. • Lejdi Ketrin de Bourg - dominantna tetka gospodina Darsija. Lady Ketrin je bogata udovica Sir Luisa de Bourga iz Rosings Parka, gdje živi sa svojom kćerkom Ane, koja je naslijedila očevo imanje koje se, što je neobično, ne nasljeđuje po muškoj liniji. Ona se neprimjereno miješa u poslove nadzornika siromašnih i sudaca za mir, ohola je, zadirkujuća, pompozna, dominantna i pokroviteljska, te je dugo planirala udati svoju kćerku Ane za Darsija kako bi "ujedinila dva imanja", tvrdeći da je to najveća želja i nje i njene pokojne sestre, Lejdi Ane Darsi (rođene Fitzvilijiam). Neizrečeno, ali uvijek shvaćeno, je da Lejdi Ketrin ima malo drugih očiglednih opcija. Ane je možda jedina vlasnica Rosingsa, ali je istih godina kao i gospodin Darcy - oko 28 godina - i nije dobrog zdravlja. Malo je vjerovatno da će se inače udati i možda neće dugo živjeti. • G. Edvard Garinder i gđa. Garinder - Edvard je brat i uspješni trgovac. Gospođa je nježna i elegantna i bliska sa Džejn i Elizabeth. Imaju četvero djece. Džordžiana Darsi – Džordžiana je tiha, prijatna i stidljiva mlađa sestra gospodina Darsija, s unaprijed određenim mirazom od 30.000 funti iz imanja Pemberli; na početku priče ima 16 godina. Dok je još imala 15, gospođica Darsi je gotovo pobjegla s gospodinom Vikamom, ali ju je spasio njen brat, kojeg izuzetno cijeni i idealizira. Zahvaljujući godinama poduke kod različitih učitelja, izvrsna je u sviranju klavira, pjevanju, sviranju harfe, crtanju i modernim jezicima, te je stoga opisana kao ono što Karolina Bingli smatra „ostvarenom (dovoljno obrazovanom i vještom) ženom“. • Šarlot Lukas – Šarlot je 27-godišnja prijateljica Elizabet Benet. Udaje se za G. Kolinsa iz finansijske sigurnosti, bojeći se da bi mogla postati teret svojoj porodici. Džejn Ostin koristi Šarlotinu odluku kako bi pokazala da su se žene tog vremena često udavale iz praktičnih razloga, a ne iz ljubavi, bez osuđivanja njenog izbora. Charlotte je kći komšija porodice Bennet. • Pukovnik Ficvilijam – Pukovnik Ficvilijam je mlađi sin grofa te sestrić lejdi Ketrin de Bur i lejdi Ane Darsi; zbog toga je rođak Ane de Bur te Darcyjeve djece, Ficvilijam Darsi i Džordžijana Darsi. Na početku romana ima oko 30 godina. On je su-staratelj gospođice Džordžijane Darsi, zajedno sa svojim rođakom, gospodinom Darsijem. Prema vlastitim riječima pukovnika Ficvilijama, kao mlađi sin ne može stupiti u brak bez razmišljanja o mirazu svoje buduće nevjeste. {{Široka slika|Pride_and_Prejudice_Character_Map.svg|600px|Diagram showing relationships among the principal characters of ''Pride and Prejudice''}} == Historija objavljivanja == [[File:Brock_Pride_and_Prejudice.jpg|mini|Naslovna stranica izdanja iz 1907. godineIlustracija: C.E. Brock]] Autorica je prodala autorska prava za roman [[Tomas Egerton|Tomasu Egertonu]] iz Vojne biblioteke u Whitehall-u za 110 [[Funta sterlinga|funti]],<ref name="OWC">{{Cite book|last=Stafford|first=Fiona|title=Pride and Prejudice|publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0-19-280238-5|series=Oxford World's Classics (ed. James Kinley)|chapter=Notes on the Text}}</ref> što se kasnije pokazalo kao skupa odluka. Austen je ''[[Razum i osjećajnost (roman)|Razum i osjećajnost]]'' objavila po komisijskom modelu izdavanja, prema kojem je snosila odgovornost za sve eventualne gubitke izdavača, ali je imala i pravo na sav ostvareni profit, umanjen za troškove i proviziju izdavača. Nesvjesna da će se ''Razum i osjećajnost'' rasprodati, što bi joj donijelo 140 funti, <ref name="Rogers">{{Cite book|title=The Cambridge Edition of the Works of Jane Austen: Pride and Prejudice|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-82514-6|editor-last=Rogers|editor-first=Pat}}</ref> prenijela je autorska prava na Egertona za jednokratnu isplatu, što je značilo da će sav rizik, kao i profit, pasti na njega. Jan Fergus je izračunao da je Egerton naknadno zaradio oko 450 funti samo od prva dva izdanja. <ref name="Fergus">{{Cite book|last=Fergus|first=Jan|title=The Cambridge Companion to Jane Austen|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-49867-8|editor-last=Copeland|editor-first=E.|chapter=The professional woman writer|editor-last2=McMaster|editor-first2=J.}}</ref> Egerton je objavio prvo izdanje romana ''Ponos i predrasude'' u tri tvrdo ukoričena toma, datuma 28. januara 1813. godine. <ref>{{Cite news|title=Anniversaries of 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/history/9770133/Anniversaries-of-2013.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121231203151/http://www.telegraph.co.uk/history/9770133/Anniversaries-of-2013.html|archive-date=31 December 2012|work=Daily Telegraph|date=28 December 2012|last=Howse|first=Christopher}}</ref> Bio je reklamiran u ''časopisu The Morning Chronicle (Jutarnje Hronike)'' po cijeni od 18 [[Šiling|šilinga]]. <ref name="LeFaye">{{Cite book|last=Le Faye|first=Deidre|title=Jane Austen: The World of Her Novels|publisher=Harry N. Abrams|year=2002|isbn=978-0-8109-3285-2|location=New York}}</ref> Pozitivne kritike dovele su do toga da se ta edicija rasproda, dok je druga objavljena u oktobru iste godine. Treće izdanje je izašlo tek 1817. godine. <ref name="OWC">{{Cite book|last=Stafford|first=Fiona|title=Pride and Prejudice|publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0-19-280238-5|series=Oxford World's Classics (ed. James Kinley)|chapter=Notes on the Text}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFStafford2004">Stafford, Fiona (2004). "Notes on the Text". ''Pride and Prejudice''. Oxford World's Classics (ed. James Kinley). Oxford University Press. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-19-280238-5|<bdi>978-0-19-280238-5</bdi>]].</cite></ref> Prijevodi na strane jezike se prvi put pojavljuju 1813. godine na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a kasniji prijevodi objavljeni su i na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Danski jezik|danskom]], te [[Švedski jezik|švedskom jeziku]]. <ref>{{Cite book|last=Cossy|first=Valérie|title=Jane Austen in Context|last2=Saglia|first2=Diego|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-82644-0|editor-last=Todd|editor-first=Janet|editor-link=Janet Todd|chapter=Translations}}</ref> Roman ''"Ponos i predrasude"'' prvi put je objavljen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u augustu 1832. godine pod nazivom "''Elizabeth Bennet ili Ponos i predrasude"''. Roman je također bio uključen u seriju Standardni roman [[Richard Bentley (izdavač)|Richarda Bentleyja]].<ref name="OWC" /> Prvobitno, roman je bio objavljen anonimno, kao i njeni ostali romani u tom trenutku. Međutim, kako je njen prvi objavljeni roman - ''Razum i osjećaji,'' predstavljen kao roman napisan "od strane jedne dame", ''Ponos i predrasude'' su pripisane "autorici Razuma i osjećaja". Ovo je dodatno utvrdilo autoričin status kao spisateljice iako je publici bila anonimna. Njeni sljedeći romani su na sličan način bili pripisani anonimnom autoru ostalih djela koji su do tog trenutka bili objavljeni. ==Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Engleska književnost]] [[Kategorija:Knjige iz 1813.]] rjk5i5ttca98ohhhmczfslxnd7i2v4d 3897726 3897725 2026-06-07T15:12:18Z Astrameri 151645 uklonjen dupli dio teksta, preveden novi naslov 3897726 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Ponos i predrasude | naziv_originala = Pride and Prejudice | prijevod = | slika = PrideAndPrejudiceTitlePage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Jane Austen]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = {{flagcountry|ENG}} | jezik = [[Engleski jezik]] | žanr = [[Roman]] | vrsta_djela = | izdavač = T. Egerton, Whitehall | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 28. 1. 1813. | vrsta_korica = Tvrd povez | broj_stranica = 351 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = Rani 19. vijek (1812.) | mjesto_radnje = [[Hertfordshire]], [[Derbyshire]] | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = 38659585 }} '''Ponos i predrasude''' je romantični [[roman]] o manirima iz 1813. godine koji je napisala [[Jane Austen]]. Roman prati razvoj ličnosti Elizabeth Bennet, dinamične protagonistice knjige, koja uči o posljedicama brzopletih prosuđivanja i na kraju spoznaje razliku između površne dobrote i stvarne dobrote. Ovo klasično djelo je ispunjeno komedijom, a njegov humor leži u iskrenom prikazu manira, obrazovanja, braka i novca za vrijeme ere Regency u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Gospodin Bennet sa imanja Longbourn ima pet kćeri, ali obzirom da je njegova imovina unesena, može se prenijeti samo od muškog nasljednika na muškog nasljednika. Budući da i njegova žena ne posjeduje nasljedstvo, porodica gospodina Benneta bit će napuštena nakon njegove smrti. Stoga je neophodno da se barem jedna od djevojaka vjenča dobro kako bi izržavala ostale, što je motivacija koja pokreće zavjeru. Uvodna rečenica Jane Austen: {{Citat|"Opšte je poznata činjenica da je bogatom neoženjenom čovjeku žena prijeko potrebna."}} Ova rečenica je ispunjena [[Ironija|ironijom]] i postavlja ton knjige. Roman se vrti oko važnosti braka zbog ljubavi, a ne zbog novca ili društvenog prestiža, unatoč društvenom pritisku da se uhvati dobra (tj. bogata) prilika. ''Ponos i predrasude'' se dosljendo pojavljuje na vrhu popisa "najomiljenijih knjiga" među [[Književna kritika|književnim učenjacima]] i čitalačkom javnošću. Postao je jedan od najpopularnijih romana u [[Engleska književnost|engleskoj književnosti]] s više od 20 miliona prodanih primjeraka i nadahnuo mnoge izvedene riječi koje obiluju u savremenoj literaturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1475660.php/Pride_and_Prejudice_%E2%80%93_Blu-ray_Review|title=Monstersandcritics.com|date=7. 5. 2009|publisher=Monstersandcritics.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20091026154330/http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1475660.php/Pride_and_Prejudice_%E2%80%93_Blu-ray_Review|archive-date=26. 10. 2009|url-status=dead|access-date=27. 1. 2012}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/features/austen-power-200-years-of-pride-and-prejudice-8454448.html|title=Austen power: 200 years of Pride and Prejudice|date=19. 1. 2013|language=en|access-date=7. 12. 2018}}</ref> Tokom više od jednog stoljeća, amaterske i profesionalne dramske adaptacije, reprinti, neslužbeni nastavci, filmovi i TV verzije ''Ponosa i predrasuda'' prikazuju nezaboravne likove i teme romana, te su dosegnule[iroku publiku. Film ''Ponos i predrasude'' iz 2005. godine, u kojem igraju [[Keira Knightley]] i [[Matthew Macfadyen]], najnovija je filmska adaptacija koja pomno predstavlja knjigu, pri čemu je akcijski horor-komedija iz 2016. godine ''Ponos i predrasude i zombiji'' najnovija holivudska filmska adaptacija .<ref>{{Citation|title=Pride and Prejudice and Zombies|url=http://www.imdb.com/title/tt1374989/|access-date=25. 6. 2019}}</ref> == Likovi == {{Široka slika|Pride_and_Prejudice_Character_Map.svg|600px|Diagram showing relationships among the principal characters of ''Pride and Prejudice''}} '''Genealogija likova''' [[Datoteka:Scenes_from_Pride_and_Prejudice.png|mini|Scene iz ''djela Ponos i predrasude'', autora CE Brocka (oko 1885.)]] [[Datoteka:Thomson-PP14.jpg|mini|Elizabeta i gospodin Darcy, Hugh Thomson, 1894.]] • [[Elizabet Benet (lik)|Elizabet Benet]] - druga po redu kćerka Benetovih. Ona je atraktivna, oštroumna i inteligentna, ali ima sklonost da formira prve utiske o ljudima sa predrasudama. Kako se priča odvija, tako se razvija i njen odnos sa gospodinom Darsijem. Tok razvoja njihovog odnosa doživio je vrhunac kad Darcy prevaziđe svoj ponos a Elizabet svoje predrasude, vodeći ih oboje da se prepuste ljubavi koju su gajili jedno prema drugome. • [[Fitzvilijam Darsi (lik)|Gospodin Fitzvilijam Darsi]] - prijatelj gospodina Binglija i vlasnik porodičnog imanja Darsijevih u Derbišajru, za koje se smatra da donosi 10 hiljada funti godišnje (vrijednost ekvivalentna milionima u današnje vrijeme). Iako je zgodan, visok i inteligentan, Darsi ne posjeduje osnovne socijalne manire, pa se njegova povučenost često tumači kao ponos. Iako se na prvu čini ponosan te ga zbog toga često nisu simpatisali, njegovi zaposlenici svjedoče o njegovoj ljubaznosti i dobrodušnosti. • [[Gospodin Benet (lik)|Gospodin Benet]] - Sredovječni čovjek koji se vodi razumom logikom. Zarađuje skromniji iznos od dvije hiljade funti godišnje. Gospodin Benet je glava porodice Benet koja ima pet neudatih kćeri. Njegov posjed, Longbourn, u naslijedstvo prelazi muškom linijom. Njegova naklonost prema supruzi izblijedila je u rano i sada se brak svodi samo na toleranciju. Često je opisan kao lijen i nezainteresovan u knjizi. Njegova odsutnost iz života njegove supruge i mlađih kćeri, nezainteresovanost da se posveti povećanju njihovih primanja je glavni razlog zašto se nalaze u takvom stanju, ali iako je svjestan toga i kaje se, ništa ne poduzima da to i promijeni. • Gospođa Benet - žena ranih srednjih godina, žena gospodina Beneta, i majka njihovih pet kćeri. Gospođa Benet je hipohondar koji zamišlja da je sklona napadima drhtavice i palptacija (njezini 'jadni živci') kad stvari ne idu po njenom. Ona je glupa, površna i bez takta, i često sramoti i svog muža i kćeri. Njena glavna ambicija je naći bogate muževe za svoje kćeri bez obzira da li će one biti sretne u takvom braku. Dobila je miraz od 5 hiljada funti od svog oca koji obuhvata njen doživotni džeparac i miraz za njene kćeri nakon njene smrti. Nakon smrti njenog oca dobila je još 4 hiljade funti, ali umjesto da se pomiri sa svojim ograničenjima, ona ih pokušava izbjeći kroz brakove svojih kćeri. [[Datoteka:William_Blake_Mrs_Q_1820_engraving_after_Francois_Huet_Villiers_The_British_Museum.jpg|desno|mini|U pismu upućenom Cassandri u maju 1813. godine, Jane Austen opisuje sliku koju je vidjela u galeriji, a koja je dobro ličila na "gospođu Bingley" - Jane Bennet. Deirdre Le Faye u ''djelu "Svijet njenih romana"'' sugerira da je "Portret gospođe Q" slika na koju se Austen pozivala. (str. 201–203)]] • [[Jane Bennet|Džejn Benet]] - najstarija od Benet kćerki. Smatraju je najljepšom mladom djevojkom u okrugu i sklona je vidjeti samo dobro u drugima. Zaljjubljuje se u gospodina Binglija, bogatog mladog gospodina koji se nedavno preselio u Hertfordšajr i koji je blizak prijatelj sa gospodinom Darsijem. • [[Mary bennet|Meri Benet]] - treća po redu kćerka u porodici i najobičnija od svih. Ozbiljna je i uglavnom provodi vrijeme čitajući i svirajući, iako ne voli da pokazuje svoje sposobnosti. • Ketrin "Kiti" Benet - četvrta kćerka u porodici, iako starija od Lidije, uglavnom je u njenoj sjeni. Opisana je kao često ljubomorna na Lidiju i opisana je kao smiješna mala žena. Međutim nakon što je napustila Lidijin utjecaj počela je da se mijenja na bolje. • Lidija Benet - najmlađa sestra Benet. Kao lik je neodgovorna i razmažena, te igra ulogu majčine miljenice. Njena glavna zanimacija je druženje, posebno flertovanje sa oficirima. Ovo je odvelo do njenog bijega sa Džordžom Vikamom iako on nije imao namjeru da je oženi. Lidija ne mari za moral njene sredine. • Čarls Bingli - zgodan, poželjan i bogat mladić koji dolazi u Nederfild Park s nadom da ga kupi. Iako ga odlikuju lijepi maniri, lahko pada pod utjecaj njegovog prijatelja g. Darsija i njegove sestre, što dovodi do problema u njegovom romantičnom odnosu sa Džejn Benet. Naslijedio je 100 hiljada funti. • Karolina Bingli - sestra gospodina Binglija sa nasljedstvom od 20 hiljada funti. Zainteresovana je za g. Darsija i ljubomorna je na Elizabet. Također ne odobrava bratov odnos sa Džejn i prezire društvo u Meritonu. • [[Džordž Vikam (lik)|Džordž Vikam]] - Vikam je šarmantan, ali osoran lik. Poznaje gospodina Darsija još od djetinjstva, budući da je sin upravitelja g. Darsijevog oca. Oficir u miliciji, površno je šarmantan i brzo uspostavlja naklonost prema Elizabet Benet. Kasnije pobjegne s Lidijom bez namjere da je oženi, što bi dovelo do potpunog sramoćenja nje i njene porodice, međutim zahvaljujući Darsijevoj intervenciji, koji je podmitio Vikama da je oženi tako što je platio njegove trenutne dugove i kupio mu čin u redovnom pješadijskom puku. • Gospodin Viliam Kolins - daleki rođak g. Beneta, svećenik i rektor Hunsforda u Kentu; i trenutni nasljednik njegovog imanja Longburn Haus. On je servilni, licemjerni i pompozni čovjek, sklon dugim i zamornim govorima, koji je pretjerano odan svojoj zaštitnici i susjedi, Lejdi Ketrin de Bourg; i redovno večera s njom u Rosingsu, pružajući im kanal informacija o mnogim povjerljivim stvarima koje se tiču ​​župe Hunsford i njenih domaćinstava. Međutim, Kolinsovi nisu redovno pozivani na večere u bilo koje drugo domaćinstvo u tom području (niti ta domaćinstva večeraju u Rosingsu), kako zato što prihod župnog dvora Hunsford nije dovoljan da bi se uskladio s "stilom života" koji se očekuje od kentskog zemljoposjedničkog plemstva; ali i implicitno, zato što se g. Kolinsu ne može vjerovati da će skrivati ​​povjerljivosti od Lejdi Ketrin. • Lejdi Ketrin de Bourg - dominantna tetka gospodina Darsija. Lady Ketrin je bogata udovica Sir Luisa de Bourga iz Rosings Parka, gdje živi sa svojom kćerkom Ane, koja je naslijedila očevo imanje koje se, što je neobično, ne nasljeđuje po muškoj liniji. Ona se neprimjereno miješa u poslove nadzornika siromašnih i sudaca za mir, ohola je, zadirkujuća, pompozna, dominantna i pokroviteljska, te je dugo planirala udati svoju kćerku Ane za Darsija kako bi "ujedinila dva imanja", tvrdeći da je to najveća želja i nje i njene pokojne sestre, Lejdi Ane Darsi (rođene Fitzvilijiam). Neizrečeno, ali uvijek shvaćeno, je da Lejdi Ketrin ima malo drugih očiglednih opcija. Ane je možda jedina vlasnica Rosingsa, ali je istih godina kao i gospodin Darcy - oko 28 godina - i nije dobrog zdravlja. Malo je vjerovatno da će se inače udati i možda neće dugo živjeti. • G. Edvard Garinder i gđa. Garinder - Edvard je brat i uspješni trgovac. Gospođa je nježna i elegantna i bliska sa Džejn i Elizabeth. Imaju četvero djece. • Šarlot Lukas – Šarlot je 27-godišnja prijateljica Elizabet Benet. Udaje se za G. Kolinsa iz finansijske sigurnosti, bojeći se da bi mogla postati teret svojoj porodici. Džejn Ostin koristi Šarlotinu odluku kako bi pokazala da su se žene tog vremena često udavale iz praktičnih razloga, a ne iz ljubavi, bez osuđivanja njenog izbora. Charlotte je kći komšija porodice Bennet. • Pukovnik Ficvilijam – Pukovnik Ficvilijam je mlađi sin grofa te sestrić lejdi Ketrin de Bur i lejdi Ane Darsi; zbog toga je rođak Ane de Bur te Darcyjeve djece, Ficvilijam Darsi i Džordžijana Darsi. Na početku romana ima oko 30 godina. On je jedan od staratelja gospođice Džordžijane Darsi, zajedno sa svojim rođakom, gospodinom Darsijem. Prema vlastitim riječima pukovnika Ficvilijama, kao mlađi sin ne može stupiti u brak bez razmišljanja o mirazu svoje buduće nevjeste. {{Široka slika|Pride_and_Prejudice_Character_Map.svg|600px|Diagram showing relationships among the principal characters of ''Pride and Prejudice''}} == Historija objavljivanja romana == Autorica je prodala autorska prava za roman [[Tomas Egerton|Tomasu Egertonu]] iz Vojne biblioteke u Whitehall-u za 110 [[Funta sterlinga|funti]],<ref name="OWC">{{Cite book|last=Stafford|first=Fiona|title=Pride and Prejudice|publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0-19-280238-5|series=Oxford World's Classics (ed. James Kinley)|chapter=Notes on the Text}}</ref> što se kasnije pokazalo kao skupa odluka. Austen je ''[[Razum i osjećajnost (roman)|Razum i osjećajnost]]'' objavila po komisijskom modelu izdavanja, prema kojem je snosila odgovornost za sve eventualne gubitke izdavača, ali je imala i pravo na sav ostvareni profit, umanjen za troškove i proviziju izdavača. Nesvjesna da će se ''Razum i osjećajnost'' rasprodati, što bi joj donijelo 140 funti, <ref name="Rogers">{{Cite book|title=The Cambridge Edition of the Works of Jane Austen: Pride and Prejudice|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-82514-6|editor-last=Rogers|editor-first=Pat}}</ref> prenijela je autorska prava na Egertona za jednokratnu isplatu, što je značilo da će sav rizik, kao i profit, pasti na njega. Jan Fergus je izračunao da je Egerton naknadno zaradio oko 450 funti samo od prva dva izdanja. <ref name="Fergus">{{Cite book|last=Fergus|first=Jan|title=The Cambridge Companion to Jane Austen|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-49867-8|editor-last=Copeland|editor-first=E.|chapter=The professional woman writer|editor-last2=McMaster|editor-first2=J.}}</ref> Egerton je objavio prvo izdanje romana ''Ponos i predrasude'' u tri tvrdo ukoričena toma, datuma 28. januara 1813. godine. <ref>{{Cite news|title=Anniversaries of 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/history/9770133/Anniversaries-of-2013.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121231203151/http://www.telegraph.co.uk/history/9770133/Anniversaries-of-2013.html|archive-date=31 December 2012|work=Daily Telegraph|date=28 December 2012|last=Howse|first=Christopher}}</ref> Bio je reklamiran u ''časopisu The Morning Chronicle (Jutarnje Hronike)'' po cijeni od 18 [[Šiling|šilinga]]. <ref name="LeFaye">{{Cite book|last=Le Faye|first=Deidre|title=Jane Austen: The World of Her Novels|publisher=Harry N. Abrams|year=2002|isbn=978-0-8109-3285-2|location=New York}}</ref> Pozitivne kritike dovele su do toga da se ta edicija rasproda, dok je druga objavljena u oktobru iste godine. Treće izdanje je izašlo tek 1817. godine. <ref name="OWC">{{Cite book|last=Stafford|first=Fiona|title=Pride and Prejudice|publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0-19-280238-5|series=Oxford World's Classics (ed. James Kinley)|chapter=Notes on the Text}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFStafford2004">Stafford, Fiona (2004). "Notes on the Text". ''Pride and Prejudice''. Oxford World's Classics (ed. James Kinley). Oxford University Press. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-19-280238-5|<bdi>978-0-19-280238-5</bdi>]].</cite></ref> Prijevodi na strane jezike se prvi put pojavljuju 1813. godine na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a kasniji prijevodi objavljeni su i na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Danski jezik|danskom]], te [[Švedski jezik|švedskom jeziku]]. <ref>{{Cite book|last=Cossy|first=Valérie|title=Jane Austen in Context|last2=Saglia|first2=Diego|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-82644-0|editor-last=Todd|editor-first=Janet|editor-link=Janet Todd|chapter=Translations}}</ref> Roman ''"Ponos i predrasude"'' prvi put je objavljen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u augustu 1832. godine pod nazivom "''Elizabeth Bennet ili Ponos i predrasude"''. Roman je također bio uključen u seriju Standardni roman [[Richard Bentley (izdavač)|Richarda Bentleyja]].<ref name="OWC" /> Prvobitno, roman je bio objavljen anonimno, kao i njeni ostali romani u tom trenutku. Međutim, kako je njen prvi objavljeni roman - ''Razum i osjećaji,'' predstavljen kao roman napisan "od strane jedne dame", ''Ponos i predrasude'' su pripisane "autorici Razuma i osjećaja". Ovo je dodatno utvrdilo autoričin status kao spisateljice iako je publici bila anonimna. Njeni sljedeći romani su na sličan način bili pripisani anonimnom autoru ostalih djela koji su do tog trenutka bili objavljeni. ==Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Engleska književnost]] [[Kategorija:Romani]] [[Kategorija:Knjige iz 1813.]] [[Kategorija:Romansa]] qltnf4srcjoyu3ef7i5o2eqayxez4cg 3897727 3897726 2026-06-07T15:13:30Z Astrameri 151645 /* Historija objavljivanja romana */ korekcija ref 3897727 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija knjiga | naziv = Ponos i predrasude | naziv_originala = Pride and Prejudice | prijevod = | slika = PrideAndPrejudiceTitlePage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Jane Austen]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = {{flagcountry|ENG}} | jezik = [[Engleski jezik]] | žanr = [[Roman]] | vrsta_djela = | izdavač = T. Egerton, Whitehall | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 28. 1. 1813. | vrsta_korica = Tvrd povez | broj_stranica = 351 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = Rani 19. vijek (1812.) | mjesto_radnje = [[Hertfordshire]], [[Derbyshire]] | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = 38659585 }} '''Ponos i predrasude''' je romantični [[roman]] o manirima iz 1813. godine koji je napisala [[Jane Austen]]. Roman prati razvoj ličnosti Elizabeth Bennet, dinamične protagonistice knjige, koja uči o posljedicama brzopletih prosuđivanja i na kraju spoznaje razliku između površne dobrote i stvarne dobrote. Ovo klasično djelo je ispunjeno komedijom, a njegov humor leži u iskrenom prikazu manira, obrazovanja, braka i novca za vrijeme ere Regency u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Gospodin Bennet sa imanja Longbourn ima pet kćeri, ali obzirom da je njegova imovina unesena, može se prenijeti samo od muškog nasljednika na muškog nasljednika. Budući da i njegova žena ne posjeduje nasljedstvo, porodica gospodina Benneta bit će napuštena nakon njegove smrti. Stoga je neophodno da se barem jedna od djevojaka vjenča dobro kako bi izržavala ostale, što je motivacija koja pokreće zavjeru. Uvodna rečenica Jane Austen: {{Citat|"Opšte je poznata činjenica da je bogatom neoženjenom čovjeku žena prijeko potrebna."}} Ova rečenica je ispunjena [[Ironija|ironijom]] i postavlja ton knjige. Roman se vrti oko važnosti braka zbog ljubavi, a ne zbog novca ili društvenog prestiža, unatoč društvenom pritisku da se uhvati dobra (tj. bogata) prilika. ''Ponos i predrasude'' se dosljendo pojavljuje na vrhu popisa "najomiljenijih knjiga" među [[Književna kritika|književnim učenjacima]] i čitalačkom javnošću. Postao je jedan od najpopularnijih romana u [[Engleska književnost|engleskoj književnosti]] s više od 20 miliona prodanih primjeraka i nadahnuo mnoge izvedene riječi koje obiluju u savremenoj literaturi.<ref>{{Cite web|url=http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1475660.php/Pride_and_Prejudice_%E2%80%93_Blu-ray_Review|title=Monstersandcritics.com|date=7. 5. 2009|publisher=Monstersandcritics.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20091026154330/http://www.monstersandcritics.com/dvd/reviews/article_1475660.php/Pride_and_Prejudice_%E2%80%93_Blu-ray_Review|archive-date=26. 10. 2009|url-status=dead|access-date=27. 1. 2012}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/features/austen-power-200-years-of-pride-and-prejudice-8454448.html|title=Austen power: 200 years of Pride and Prejudice|date=19. 1. 2013|language=en|access-date=7. 12. 2018}}</ref> Tokom više od jednog stoljeća, amaterske i profesionalne dramske adaptacije, reprinti, neslužbeni nastavci, filmovi i TV verzije ''Ponosa i predrasuda'' prikazuju nezaboravne likove i teme romana, te su dosegnule[iroku publiku. Film ''Ponos i predrasude'' iz 2005. godine, u kojem igraju [[Keira Knightley]] i [[Matthew Macfadyen]], najnovija je filmska adaptacija koja pomno predstavlja knjigu, pri čemu je akcijski horor-komedija iz 2016. godine ''Ponos i predrasude i zombiji'' najnovija holivudska filmska adaptacija .<ref>{{Citation|title=Pride and Prejudice and Zombies|url=http://www.imdb.com/title/tt1374989/|access-date=25. 6. 2019}}</ref> == Likovi == {{Široka slika|Pride_and_Prejudice_Character_Map.svg|600px|Diagram showing relationships among the principal characters of ''Pride and Prejudice''}} '''Genealogija likova''' [[Datoteka:Scenes_from_Pride_and_Prejudice.png|mini|Scene iz ''djela Ponos i predrasude'', autora CE Brocka (oko 1885.)]] [[Datoteka:Thomson-PP14.jpg|mini|Elizabeta i gospodin Darcy, Hugh Thomson, 1894.]] • [[Elizabet Benet (lik)|Elizabet Benet]] - druga po redu kćerka Benetovih. Ona je atraktivna, oštroumna i inteligentna, ali ima sklonost da formira prve utiske o ljudima sa predrasudama. Kako se priča odvija, tako se razvija i njen odnos sa gospodinom Darsijem. Tok razvoja njihovog odnosa doživio je vrhunac kad Darcy prevaziđe svoj ponos a Elizabet svoje predrasude, vodeći ih oboje da se prepuste ljubavi koju su gajili jedno prema drugome. • [[Fitzvilijam Darsi (lik)|Gospodin Fitzvilijam Darsi]] - prijatelj gospodina Binglija i vlasnik porodičnog imanja Darsijevih u Derbišajru, za koje se smatra da donosi 10 hiljada funti godišnje (vrijednost ekvivalentna milionima u današnje vrijeme). Iako je zgodan, visok i inteligentan, Darsi ne posjeduje osnovne socijalne manire, pa se njegova povučenost često tumači kao ponos. Iako se na prvu čini ponosan te ga zbog toga često nisu simpatisali, njegovi zaposlenici svjedoče o njegovoj ljubaznosti i dobrodušnosti. • [[Gospodin Benet (lik)|Gospodin Benet]] - Sredovječni čovjek koji se vodi razumom logikom. Zarađuje skromniji iznos od dvije hiljade funti godišnje. Gospodin Benet je glava porodice Benet koja ima pet neudatih kćeri. Njegov posjed, Longbourn, u naslijedstvo prelazi muškom linijom. Njegova naklonost prema supruzi izblijedila je u rano i sada se brak svodi samo na toleranciju. Često je opisan kao lijen i nezainteresovan u knjizi. Njegova odsutnost iz života njegove supruge i mlađih kćeri, nezainteresovanost da se posveti povećanju njihovih primanja je glavni razlog zašto se nalaze u takvom stanju, ali iako je svjestan toga i kaje se, ništa ne poduzima da to i promijeni. • Gospođa Benet - žena ranih srednjih godina, žena gospodina Beneta, i majka njihovih pet kćeri. Gospođa Benet je hipohondar koji zamišlja da je sklona napadima drhtavice i palptacija (njezini 'jadni živci') kad stvari ne idu po njenom. Ona je glupa, površna i bez takta, i često sramoti i svog muža i kćeri. Njena glavna ambicija je naći bogate muževe za svoje kćeri bez obzira da li će one biti sretne u takvom braku. Dobila je miraz od 5 hiljada funti od svog oca koji obuhvata njen doživotni džeparac i miraz za njene kćeri nakon njene smrti. Nakon smrti njenog oca dobila je još 4 hiljade funti, ali umjesto da se pomiri sa svojim ograničenjima, ona ih pokušava izbjeći kroz brakove svojih kćeri. [[Datoteka:William_Blake_Mrs_Q_1820_engraving_after_Francois_Huet_Villiers_The_British_Museum.jpg|desno|mini|U pismu upućenom Cassandri u maju 1813. godine, Jane Austen opisuje sliku koju je vidjela u galeriji, a koja je dobro ličila na "gospođu Bingley" - Jane Bennet. Deirdre Le Faye u ''djelu "Svijet njenih romana"'' sugerira da je "Portret gospođe Q" slika na koju se Austen pozivala. (str. 201–203)]] • [[Jane Bennet|Džejn Benet]] - najstarija od Benet kćerki. Smatraju je najljepšom mladom djevojkom u okrugu i sklona je vidjeti samo dobro u drugima. Zaljjubljuje se u gospodina Binglija, bogatog mladog gospodina koji se nedavno preselio u Hertfordšajr i koji je blizak prijatelj sa gospodinom Darsijem. • [[Mary bennet|Meri Benet]] - treća po redu kćerka u porodici i najobičnija od svih. Ozbiljna je i uglavnom provodi vrijeme čitajući i svirajući, iako ne voli da pokazuje svoje sposobnosti. • Ketrin "Kiti" Benet - četvrta kćerka u porodici, iako starija od Lidije, uglavnom je u njenoj sjeni. Opisana je kao često ljubomorna na Lidiju i opisana je kao smiješna mala žena. Međutim nakon što je napustila Lidijin utjecaj počela je da se mijenja na bolje. • Lidija Benet - najmlađa sestra Benet. Kao lik je neodgovorna i razmažena, te igra ulogu majčine miljenice. Njena glavna zanimacija je druženje, posebno flertovanje sa oficirima. Ovo je odvelo do njenog bijega sa Džordžom Vikamom iako on nije imao namjeru da je oženi. Lidija ne mari za moral njene sredine. • Čarls Bingli - zgodan, poželjan i bogat mladić koji dolazi u Nederfild Park s nadom da ga kupi. Iako ga odlikuju lijepi maniri, lahko pada pod utjecaj njegovog prijatelja g. Darsija i njegove sestre, što dovodi do problema u njegovom romantičnom odnosu sa Džejn Benet. Naslijedio je 100 hiljada funti. • Karolina Bingli - sestra gospodina Binglija sa nasljedstvom od 20 hiljada funti. Zainteresovana je za g. Darsija i ljubomorna je na Elizabet. Također ne odobrava bratov odnos sa Džejn i prezire društvo u Meritonu. • [[Džordž Vikam (lik)|Džordž Vikam]] - Vikam je šarmantan, ali osoran lik. Poznaje gospodina Darsija još od djetinjstva, budući da je sin upravitelja g. Darsijevog oca. Oficir u miliciji, površno je šarmantan i brzo uspostavlja naklonost prema Elizabet Benet. Kasnije pobjegne s Lidijom bez namjere da je oženi, što bi dovelo do potpunog sramoćenja nje i njene porodice, međutim zahvaljujući Darsijevoj intervenciji, koji je podmitio Vikama da je oženi tako što je platio njegove trenutne dugove i kupio mu čin u redovnom pješadijskom puku. • Gospodin Viliam Kolins - daleki rođak g. Beneta, svećenik i rektor Hunsforda u Kentu; i trenutni nasljednik njegovog imanja Longburn Haus. On je servilni, licemjerni i pompozni čovjek, sklon dugim i zamornim govorima, koji je pretjerano odan svojoj zaštitnici i susjedi, Lejdi Ketrin de Bourg; i redovno večera s njom u Rosingsu, pružajući im kanal informacija o mnogim povjerljivim stvarima koje se tiču ​​župe Hunsford i njenih domaćinstava. Međutim, Kolinsovi nisu redovno pozivani na večere u bilo koje drugo domaćinstvo u tom području (niti ta domaćinstva večeraju u Rosingsu), kako zato što prihod župnog dvora Hunsford nije dovoljan da bi se uskladio s "stilom života" koji se očekuje od kentskog zemljoposjedničkog plemstva; ali i implicitno, zato što se g. Kolinsu ne može vjerovati da će skrivati ​​povjerljivosti od Lejdi Ketrin. • Lejdi Ketrin de Bourg - dominantna tetka gospodina Darsija. Lady Ketrin je bogata udovica Sir Luisa de Bourga iz Rosings Parka, gdje živi sa svojom kćerkom Ane, koja je naslijedila očevo imanje koje se, što je neobično, ne nasljeđuje po muškoj liniji. Ona se neprimjereno miješa u poslove nadzornika siromašnih i sudaca za mir, ohola je, zadirkujuća, pompozna, dominantna i pokroviteljska, te je dugo planirala udati svoju kćerku Ane za Darsija kako bi "ujedinila dva imanja", tvrdeći da je to najveća želja i nje i njene pokojne sestre, Lejdi Ane Darsi (rođene Fitzvilijiam). Neizrečeno, ali uvijek shvaćeno, je da Lejdi Ketrin ima malo drugih očiglednih opcija. Ane je možda jedina vlasnica Rosingsa, ali je istih godina kao i gospodin Darcy - oko 28 godina - i nije dobrog zdravlja. Malo je vjerovatno da će se inače udati i možda neće dugo živjeti. • G. Edvard Garinder i gđa. Garinder - Edvard je brat i uspješni trgovac. Gospođa je nježna i elegantna i bliska sa Džejn i Elizabeth. Imaju četvero djece. • Šarlot Lukas – Šarlot je 27-godišnja prijateljica Elizabet Benet. Udaje se za G. Kolinsa iz finansijske sigurnosti, bojeći se da bi mogla postati teret svojoj porodici. Džejn Ostin koristi Šarlotinu odluku kako bi pokazala da su se žene tog vremena često udavale iz praktičnih razloga, a ne iz ljubavi, bez osuđivanja njenog izbora. Charlotte je kći komšija porodice Bennet. • Pukovnik Ficvilijam – Pukovnik Ficvilijam je mlađi sin grofa te sestrić lejdi Ketrin de Bur i lejdi Ane Darsi; zbog toga je rođak Ane de Bur te Darcyjeve djece, Ficvilijam Darsi i Džordžijana Darsi. Na početku romana ima oko 30 godina. On je jedan od staratelja gospođice Džordžijane Darsi, zajedno sa svojim rođakom, gospodinom Darsijem. Prema vlastitim riječima pukovnika Ficvilijama, kao mlađi sin ne može stupiti u brak bez razmišljanja o mirazu svoje buduće nevjeste. {{Široka slika|Pride_and_Prejudice_Character_Map.svg|600px|Diagram showing relationships among the principal characters of ''Pride and Prejudice''}} == Historija objavljivanja romana == Autorica je prodala autorska prava za roman [[Tomas Egerton|Tomasu Egertonu]] iz Vojne biblioteke u Whitehall-u za 110 [[Funta sterlinga|funti]],<ref name="OWC">{{Cite book|last=Stafford|first=Fiona|title=Pride and Prejudice|publisher=Oxford University Press|year=2004|isbn=978-0-19-280238-5|series=Oxford World's Classics (ed. James Kinley)|chapter=Notes on the Text}}</ref> što se kasnije pokazalo kao skupa odluka. Austen je ''[[Razum i osjećajnost (roman)|Razum i osjećajnost]]'' objavila po komisijskom modelu izdavanja, prema kojem je snosila odgovornost za sve eventualne gubitke izdavača, ali je imala i pravo na sav ostvareni profit, umanjen za troškove i proviziju izdavača. Nesvjesna da će se ''Razum i osjećajnost'' rasprodati, što bi joj donijelo 140 funti, <ref name="Rogers">{{Cite book|title=The Cambridge Edition of the Works of Jane Austen: Pride and Prejudice|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-82514-6|editor-last=Rogers|editor-first=Pat}}</ref> prenijela je autorska prava na Egertona za jednokratnu isplatu, što je značilo da će sav rizik, kao i profit, pasti na njega. Jan Fergus je izračunao da je Egerton naknadno zaradio oko 450 funti samo od prva dva izdanja. <ref name="Fergus">{{Cite book|last=Fergus|first=Jan|title=The Cambridge Companion to Jane Austen|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-49867-8|editor-last=Copeland|editor-first=E.|chapter=The professional woman writer|editor-last2=McMaster|editor-first2=J.}}</ref> Egerton je objavio prvo izdanje romana ''Ponos i predrasude'' u tri tvrdo ukoričena toma, datuma 28. januara 1813. godine. <ref>{{Cite news|title=Anniversaries of 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/history/9770133/Anniversaries-of-2013.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20121231203151/http://www.telegraph.co.uk/history/9770133/Anniversaries-of-2013.html|archive-date=31 December 2012|work=Daily Telegraph|date=28 December 2012|last=Howse|first=Christopher}}</ref> Bio je reklamiran u ''časopisu The Morning Chronicle (Jutarnje Hronike)'' po cijeni od 18 [[Šiling|šilinga]]. <ref name="LeFaye">{{Cite book|last=Le Faye|first=Deidre|title=Jane Austen: The World of Her Novels|publisher=Harry N. Abrams|year=2002|isbn=978-0-8109-3285-2|location=New York}}</ref> Pozitivne kritike dovele su do toga da se ta edicija rasproda, dok je druga objavljena u oktobru iste godine. Treće izdanje je izašlo tek 1817. godine. Prijevodi na strane jezike se prvi put pojavljuju 1813. godine na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a kasniji prijevodi objavljeni su i na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Danski jezik|danskom]], te [[Švedski jezik|švedskom jeziku]]. <ref>{{Cite book|last=Cossy|first=Valérie|title=Jane Austen in Context|last2=Saglia|first2=Diego|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-82644-0|editor-last=Todd|editor-first=Janet|editor-link=Janet Todd|chapter=Translations}}</ref> Roman ''"Ponos i predrasude"'' prvi put je objavljen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u augustu 1832. godine pod nazivom "''Elizabeth Bennet ili Ponos i predrasude"''. Roman je također bio uključen u seriju Standardni roman [[Richard Bentley (izdavač)|Richarda Bentleyja]]. Prvobitno, roman je bio objavljen anonimno, kao i njeni ostali romani u tom trenutku. Međutim, kako je njen prvi objavljeni roman - ''Razum i osjećaji,'' predstavljen kao roman napisan "od strane jedne dame", ''Ponos i predrasude'' su pripisane "autorici Razuma i osjećaja". Ovo je dodatno utvrdilo autoričin status kao spisateljice iako je publici bila anonimna. Njeni sljedeći romani su na sličan način bili pripisani anonimnom autoru ostalih djela koji su do tog trenutka bili objavljeni.<ref name="OWC" /> ==Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Engleska književnost]] [[Kategorija:Romani]] [[Kategorija:Knjige iz 1813.]] [[Kategorija:Romansa]] 8ajdt815ybubao7pd95s3hf9xaexx2y Goran Valka 0 460082 3897755 3895684 2026-06-07T23:06:13Z Markonixbg 121510 /* Rani život i obrazovanje */ 3897755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Goran Valka | slika = Goran Valka 2026.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = 1. august 1983. | mjesto_rođenja = Sarajevo, SR Bosna i Hercegovina, SFR Jugoslavija | državljanstvo = Bosna i Hercegovina | zanimanje = političar, energetski stručnjak, privrednik | politička_stranka = [[Naša stranka]] | obrazovanje = diplomirani komunikolog, magistar politologije | poznat_po = energetici, obnovljivim izvorima energije, javnoj upravi i privrednom sektoru | funkcija = v.d. predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]] | mandat = 2026. }} '''Goran Valka''' ({{Datum rođenja|1983|8|1}}, [[Sarajevo]]) bosanskohercegovački je političar, energetski stručnjak i privrednik. Poznat je po djelovanju u oblasti [[energetika|energetike]], [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]], javne uprave i privrednog razvoja. Od aprila 2026. obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine]] (Operator za OIEiEK).<ref name="Uprava Operatora za OIEiEK">{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/uprava/ |title=Uprava Operatora za OIEiEK |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na Odsjeku za komunikologiju [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je stekao zvanje diplomiranog komunikologa. Na istom fakultetu završio je drugi ciklus studija i stekao zvanje magistra politologije.<ref>{{cite web |url=https://fpn.unsa.ba/bs/wp-content/uploads/2015/10/FAKULTET-POLITI%C4%8CKIH-NAUKA-SARAJEVO_DRUGI-CIKLUS.pdf |title=Fakultet političkih nauka Sarajevo – Drugi ciklus studija |publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=2. 6. 2026 }}</ref><ref name="Goran Valka – Speaker Biography">{{cite web |url=https://secw.ba/speaker/goran-valka/ |title=Goran Valka – Speaker Biography |publisher=SECW |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> U mladosti se aktivno bavio muzikom i učestvovao u muzičkim i umjetničkim projektima. Nastupao je pod raznim umjetničkim imenima, te je objavio više muzičkih projekata i singlova.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/franco-balkan-objavio-spot-za-pjesmu-dante-kojom-najavljuje-svoj-prvi-album/200106115 |title=Franco Balkan objavio spot za pjesmu Dante |publisher=Klix.ba |access-date=2. 6. 2026 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.glas.ba/tag/goran-valka/ |title=Goran Valka |publisher=Glas.ba |access-date=2. 6. 2026 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://genius.com/artists/Franco-balkan |title=Franco Balkan |publisher=Genius |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> == Poslovna karijera == Tokom profesionalne karijere obavljao je rukovodeće i savjetodavne funkcije u privatnom, javnom i akademskom sektoru, posebno u oblastima komunikacija, odnosa s javnošću, menadžmenta, energetike i razvoja poslovnih sistema. Karijeru je započeo u oblasti komunikacija, medija i odnosa s javnošću, gdje je učestvovao u realizaciji brojnih promotivnih, edukativnih i društveno odgovornih projekata u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web |url=https://depo.ba/clanak/93260/bosanski-dan-bez-duhanskog-dima-jedno-pakovanje-galasa-za-jednu-kutiju-cigareta |title=Bosanski dan bez duhanskog dima |publisher=Depo.ba |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Obavljao je funkciju rukovodioca Službe za odnose s javnošću [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu|Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS)]], gdje je bio angažovan na razvoju institucionalnih komunikacija, promociji Univerziteta i saradnji sa medijima.<ref>{{cite web |url=https://news.ius.edu.ba/bs/vijesti/radna-posjeta-face-tv-u |title=Radna posjeta FACE TV-u |publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Tokom angažmana u sportskom sektoru učestvovao je u projektima promocije sporta i društvene odgovornosti, uključujući aktivnosti realizovane u saradnji sa [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/nsbih-donirao-sportsku-opremu-skoli-u-zenici/303222 |title=NSBiH donirao sportsku opremu školi u Zenici |publisher=Radio Sarajevo |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> U periodu od 2021. do 2025. obavljao je funkciju izvršnog direktora kompanije ''eSOLAR d.o.o.'', gdje je učestvovao u razvoju projekata iz oblasti [[solarna energija|solarne energije]], obnovljivih izvora energije i energetskih investicija.<ref>{{cite web |url=https://energetika.ba/obnovljivi-izvori/valka-za-energetikaba-zasto-je-struja-iz-vlastite-solarne-elektrane-efikasno-i-dugorocno-rjesenje/22427 |title=Valka za Energetika.ba: Zašto je struja iz vlastite solarne elektrane efikasno i dugoročno rješenje |publisher=Energetika.ba |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Od aprila 2026. obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Uprava Operatora za OIEiEK"/> == Djelovanje u energetskom sektoru == Valka je učestvovao u projektima i inicijativama vezanim za razvoj obnovljivih izvora energije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], implementaciju sistema garancija porijekla električne energije, razvoj prosumerskih modela i građanske energije, regionalnu saradnju energetskih institucija [[Zapadni Balkan|Zapadnog Balkana]], digitalizaciju energetskog sektora i unapređenje sistema balansiranja obnovljivih izvora energije. U javnosti je prepoznat kao zagovornik ubrzane energetske tranzicije, razvoja građanske energije i približavanja modela prosumera građanima Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/ekonomija/pozder-i-valka-vrijeme-je-za-ubrzanu-energetsku-tranziciju-i-priblizavanje-modela-prosumera-gradanima/260522141 |title=Pozder i Valka: Vrijeme je za ubrzanu energetsku tranziciju i približavanje modela prosumera građanima |publisher=Klix.ba |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Tokom mandata u [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatoru za OIEiEK]] isticao je važnost građanske energije, transparentnosti sistema poticaja i modernizacije energetskog sektora [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=https://fena.ba/article/1677922/valka-gradjanska-energija-i-transparentnost-temelj-razvoja-sistema-obnovljivih-izvora-energije |title=Valka: Građanska energija i transparentnost temelj razvoja sistema obnovljivih izvora energije |publisher=FENA |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Kao energetski stručnjak i konsultant učestvuje u javnim raspravama o energetskoj tranziciji, sigurnosti snabdijevanja energijom, razvoju tržišta prirodnog plina i usklađivanju energetskog sektora Bosne i Hercegovine sa evropskim praksama.<ref>{{cite web |url=https://tvsa.ba/valka-eu-direktive-nisu-obavezujuce-ali-bih-mora-osigurati-stabilan-pristup-plinu/ |title=Valka: EU direktive nisu obavezujuće, ali BiH mora osigurati stabilan pristup plinu |publisher=TVSA |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> == Političko djelovanje == Valka je član [[Naša stranka|Naše stranke]].<ref>{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK |publisher=Dnevni avaz |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Godine 2025. imenovan je za člana Komisije za budžet, privredu, finansije i ekonomska pitanja pri [[Općinsko vijeće Ilidža|Općinskom vijeću Ilidža]], gdje je učestvovao u razmatranju pitanja iz oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, budžeta i finansija. U javnim nastupima zagovara transparentnost javne uprave, evropske integracije Bosne i Hercegovine, energetsku tranziciju i razvoj obnovljivih izvora energije. == Javne i upravljačke funkcije == Pored angažmana u energetskom sektoru, bio je član [[Upravni odbor|Upravnog odbora]] [[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO)]].<ref>{{cite web |url=https://nap.ba/post/842905/nastavak-smjena-imenovani-privremeni-no-jp-hrvatske-poste-i-fonda-piomio |title=Nastavak smjena: imenovani privremeni NO JP Hrvatske pošte i Fonda PIO/MIO |publisher=NAP |access-date=2. 6. 2026 }}</ref> Od aprila 2026. obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Uprava Operatora za OIEiEK"/> == Javna djelatnost == U javnosti se isticao kroz stručne nastupe, konferencije i medijske intervjue posvećene [[energetska tranzicija|energetskoj tranziciji]], obnovljivim izvorima energije, građanskoj energiji i održivom razvoju energetskog sektora Bosne i Hercegovine. Govorio je na stručnim konferencijama i skupovima posvećenim energetskoj tranziciji, održivom razvoju i primjeni obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini i regionu.<ref name="Goran Valka – Speaker Biography"/> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://www.oieiek.ba Službena stranica Operatora za OIEiEK] * [https://www.nasastranka.ba Službena stranica Naše stranke] {{DEFAULTSORT:Valka, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] 44pyer4qsujtg0srpptkdi6p75udi84 3897771 3897755 2026-06-08T07:18:02Z Srđan 73336 3897771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Goran Valka | slika = Goran Valka 2026.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|08|01}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = Političar, energetski stručnjak, privrednik | politička_stranka = [[Naša stranka]] | obrazovanje = Diplomirani komunikolog, magistar politologije | poznat_po = Energetici, obnovljivim izvorima energije, javnoj upravi i privrednom sektoru | funkcija = Vršilac dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]] | mandat = 2026. }} '''Goran Valka''' (rođen 1. augusta 1983) bosanskohercegovački je političar, energetski stručnjak i privrednik. Poznat je po djelovanju u oblasti [[energetika|energetike]], [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]], javne uprave i privrednog razvoja. Od aprila 2026. obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine]] (Operator za OIEiEK).<ref name="Uprava Operatora za OIEiEK">{{cite web|url=https://www.oieiek.ba/uprava/|title=Uprava Operatora za OIEiEK|publisher=Operator za OIEiEK|access-date=2. 6. 2026}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na Odsjeku za komunikologiju [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je stekao zvanje diplomiranog komunikologa. Na istom fakultetu završio je drugi ciklus studija i stekao zvanje magistra politologije.<ref>{{cite web|url=https://fpn.unsa.ba/bs/wp-content/uploads/2015/10/FAKULTET-POLITI%C4%8CKIH-NAUKA-SARAJEVO_DRUGI-CIKLUS.pdf|title=Fakultet političkih nauka Sarajevo – Drugi ciklus studija|publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|access-date=2. 6. 2026}}</ref><ref name="Goran Valka – Speaker Biography">{{cite web|url=https://secw.ba/speaker/goran-valka/|title=Goran Valka – Speaker Biography|publisher=SECW|access-date=2. 6. 2026}}</ref> U mladosti se aktivno bavio muzikom i učestvovao u muzičkim i umjetničkim projektima. Nastupao je pod raznim umjetničkim imenima, te je objavio više muzičkih projekata i singlova.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/franco-balkan-objavio-spot-za-pjesmu-dante-kojom-najavljuje-svoj-prvi-album/200106115|title=Franco Balkan objavio spot za pjesmu Dante|publisher=Klix.ba|access-date=2. 6. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.glas.ba/tag/goran-valka/|title=Goran Valka|publisher=Glas.ba|access-date=2. 6. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://genius.com/artists/Franco-balkan|title=Franco Balkan|publisher=Genius|access-date=2. 6. 2026}}</ref> == Poslovna karijera == Tokom profesionalne karijere obavljao je rukovodeće i savjetodavne funkcije u privatnom, javnom i akademskom sektoru, posebno u oblastima komunikacija, odnosa s javnošću, menadžmenta, energetike i razvoja poslovnih sistema. Karijeru je započeo u oblasti komunikacija, medija i odnosa s javnošću, gdje je učestvovao u realizaciji brojnih promotivnih, edukativnih i društveno odgovornih projekata u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=https://depo.ba/clanak/93260/bosanski-dan-bez-duhanskog-dima-jedno-pakovanje-galasa-za-jednu-kutiju-cigareta|title=Bosanski dan bez duhanskog dima|publisher=Depo.ba|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Obavljao je funkciju rukovodioca Službe za odnose s javnošću [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu|Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS)]], gdje je bio angažovan na razvoju institucionalnih komunikacija, promociji Univerziteta i saradnji sa medijima.<ref>{{cite web|url=https://news.ius.edu.ba/bs/vijesti/radna-posjeta-face-tv-u|title=Radna posjeta FACE TV-u|publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Tokom angažmana u sportskom sektoru učestvovao je u projektima promocije sporta i društvene odgovornosti, uključujući aktivnosti realizovane u saradnji sa [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/nsbih-donirao-sportsku-opremu-skoli-u-zenici/303222|title=NSBiH donirao sportsku opremu školi u Zenici|publisher=Radio Sarajevo|access-date=2. 6. 2026}}</ref> U periodu od 2021. do 2025. obavljao je funkciju izvršnog direktora kompanije ''eSOLAR d.o.o.'', gdje je učestvovao u razvoju projekata iz oblasti [[solarna energija|solarne energije]], obnovljivih izvora energije i energetskih investicija.<ref>{{cite web|url=https://energetika.ba/obnovljivi-izvori/valka-za-energetikaba-zasto-je-struja-iz-vlastite-solarne-elektrane-efikasno-i-dugorocno-rjesenje/22427|title=Valka za Energetika.ba: Zašto je struja iz vlastite solarne elektrane efikasno i dugoročno rješenje|publisher=Energetika.ba|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Od aprila 2026. obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Uprava Operatora za OIEiEK"/> == Djelovanje u energetskom sektoru == Valka je učestvovao u projektima i inicijativama vezanim za razvoj obnovljivih izvora energije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], implementaciju sistema garancija porijekla električne energije, razvoj prosumerskih modela i građanske energije, regionalnu saradnju energetskih institucija [[Zapadni Balkan|Zapadnog Balkana]], digitalizaciju energetskog sektora i unapređenje sistema balansiranja obnovljivih izvora energije. U javnosti je prepoznat kao zagovornik ubrzane energetske tranzicije, razvoja građanske energije i približavanja modela prosumera građanima Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/ekonomija/pozder-i-valka-vrijeme-je-za-ubrzanu-energetsku-tranziciju-i-priblizavanje-modela-prosumera-gradanima/260522141|title=Pozder i Valka: Vrijeme je za ubrzanu energetsku tranziciju i približavanje modela prosumera građanima|publisher=Klix.ba|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Tokom mandata u [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatoru za OIEiEK]] isticao je važnost građanske energije, transparentnosti sistema poticaja i modernizacije energetskog sektora [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://fena.ba/article/1677922/valka-gradjanska-energija-i-transparentnost-temelj-razvoja-sistema-obnovljivih-izvora-energije|title=Valka: Građanska energija i transparentnost temelj razvoja sistema obnovljivih izvora energije|publisher=FENA|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Kao energetski stručnjak i konsultant učestvuje u javnim raspravama o energetskoj tranziciji, sigurnosti snabdijevanja energijom, razvoju tržišta prirodnog plina i usklađivanju energetskog sektora Bosne i Hercegovine sa evropskim praksama.<ref>{{cite web|url=https://tvsa.ba/valka-eu-direktive-nisu-obavezujuce-ali-bih-mora-osigurati-stabilan-pristup-plinu/|title=Valka: EU direktive nisu obavezujuće, ali BiH mora osigurati stabilan pristup plinu|publisher=TVSA|access-date=2. 6. 2026}}</ref> == Političko djelovanje == Valka je član [[Naša stranka|Naše stranke]].<ref>{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek|title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK|publisher=Dnevni avaz|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Godine 2025. imenovan je za člana Komisije za budžet, privredu, finansije i ekonomska pitanja pri [[Općinsko vijeće Ilidža|Općinskom vijeću Ilidža]], gdje je učestvovao u razmatranju pitanja iz oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, budžeta i finansija. U javnim nastupima zagovara transparentnost javne uprave, evropske integracije Bosne i Hercegovine, energetsku tranziciju i razvoj obnovljivih izvora energije. == Javne i upravljačke funkcije == Pored angažmana u energetskom sektoru, bio je član [[Upravni odbor|Upravnog odbora]] [[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO)]].<ref>{{cite web|url=https://nap.ba/post/842905/nastavak-smjena-imenovani-privremeni-no-jp-hrvatske-poste-i-fonda-piomio|title=Nastavak smjena: imenovani privremeni NO JP Hrvatske pošte i Fonda PIO/MIO|publisher=NAP|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Od aprila 2026. obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjednika Uprave [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="Uprava Operatora za OIEiEK"/> == Javna djelatnost == U javnosti se isticao kroz stručne nastupe, konferencije i medijske intervjue posvećene [[energetska tranzicija|energetskoj tranziciji]], obnovljivim izvorima energije, građanskoj energiji i održivom razvoju energetskog sektora Bosne i Hercegovine. Govorio je na stručnim konferencijama i skupovima posvećenim energetskoj tranziciji, održivom razvoju i primjeni obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini i regionu.<ref name="Goran Valka – Speaker Biography"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.oieiek.ba Službeni sajt Operatora za OIEiEK] * [https://www.nasastranka.ba Službeni sajt Naše stranke] {{DEFAULTSORT:Valka, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] duzdfosrnuyebgmwi2dctxsfjysu2sh Tuzi 0 463223 3897667 3894862 2026-06-07T12:32:49Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897667 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Tuzi (višeznačnica)}} {{Geokutija naselje u Crnoj Gori <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Tuzi |drugo_ime = Тузи<br>Tuz | vrsta = grad <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = Општина Тузи<br>Komuna e Tuzit | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Decic Hill and Dinaric Alps Prokletije.jpg | opis_slike = pogled na Tuzi i brdo ''Dečić''; u pozadini planina [[Prokletije]] | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Tuzi.svg | grb = Coat of arms of Tuzi.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | kanton = | okrug = | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 42| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 55| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 19| dužina_minuta = 20| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = 43 <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = 236 | površina_jedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 4748 | stanovništvo općina = 11422 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2011 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = Nik Gjeloshaj | gradonačelnik stranka = [[Albanska alternativa|AA]] <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 81206 | pozivni broj = + 382 (020) | autooznaka = <tt>TZ</tt> | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Crna Gora | tačkapoz_x = | tačkapoz_y = | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://tuzi.org.me/cg/naslovna/ Općina Tuzi] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Tuzi''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Тузи'', {{jez-sq|Tuz}}) su grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Geografija == Tuzi se nalaze na putu i željezničkoj pruzi [[Podgorica]]–[[Skadar]], a u geografskom smislu predstavljaju periferiju [[Podgorica|Podgorice]] glavnog grada Crne Gore. Smještene su u ravničarskom području Ćemovskog polja, u dolini rijeke [[Cijevna (rijeka)|Cijevne]] sa istočne strane omeđene [[Prokletije|Prokletijama]]. Također, općina zahvata dio priobalja [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], te predstavlja pograničnu općinu prema [[Albanija|Albaniji]]. Dio su historijsko-geografske oblasti [[Malesija]] čiji se najveći dio nalazi u susjednoj Albaniji. == Historija == Do 2005. općina Tuzi se nalazila u sastavu stare općine [[Podgorica]], kada donošenjem zakona o glavnom gradu postaje jedna od dvije gradske općine. Od 2018. Tuzi su samostalna općina<ref>http://www.malesia.org/wp-content/uploads/2013/07/Elaborati-Komunen-Malesise-IQ.pdf</ref>. Naselje Tuzi se do kraja [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] 1912. nalazilo u okviru [[Skadarski vilajet|Skadarskog vilajeta]] u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a zatim do 1918. u sastavu [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Stanovništvo == Na popisu stanovništva 2011. općina Tuzi imala je 11.422 stanovnika, od čega u samim Tuzima 4.748. === Općina Tuzi === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="8" | Broj stanovnika po popisima<ref name="Knjiga 9 1948">Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176</ref> |- | 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)|2011]] |- | 8.080 || 8.750 || 10.136 || 12.107 || 13.077 || 13.483 || 10.059 || 11.422 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 2018. nastala iz stare općine [[Podgorica]].''</small> ===Tuzi (naseljeno mjesto)=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="8" | Broj stanovnika po popisima<ref name="Knjiga 9 1948"/> |- | 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011 |- | 1.118 || 1.286 || 1.606 || 2.059 || 2.720 || 2.886 || 3.789 || 4.748 |- |} <small>'''Napomena''': ''Ranije povećano za naselje '''Šipčanik''' koje je ukinuto.''</small> ====Popis 2011.==== {{col-begin|width=75%}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Narodnost'' ! 2011<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> |- |[[Albanci]] |align="right"|2.383 (50,18%) |- |[[Bošnjaci]] |align="right"|932 (19,62%) |- |[[Crnogorci]] |align="right"|554 (11,66%) |- |[[Bošnjaci|Muslimani]] |align="right"|554 (11,66%) |- |[[Romi]] |align="right"|111 (2,33%) |- |Muslimani–Crnogorci |align="right"|21 (0,44%) |- |[[Turci]] |align="right"|15 (0,31%) |- |[[Srbi]] |align="right"|13 (0,27%) |- |[[Egipat|Egipćani]] |align="right"|6 (0,12%) |- |[[Bosanci]] |align="right"|Z |- |Crnogorci–Muslimani |align="right"|Z |- |[[Hrvati]] |align="right"|Z |- |[[Jugoslaveni]] |align="right"|Z |- |Muslimani–Bošnjaci |align="right"|Z |- |Ostalo |align="right"|15 (0,31%) |- |Regionalna pripadnost |align="right"|7 (0,14%) |- |Ne želi da se izjasni |align="right"|122 (2,56%) |- |''ukupno'' |align="right"|4.748 |} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Jezik'' ! 2011<ref name="Popis_2011"/> |- |[[Albanski jezik|Albanski]] |align="right"|2.282 (48,06%) |- |[[Crnogorski jezik|Crnogorski]] |align="right"|1.812 (38,16%) |- |[[Bosanski jezik|Bosanski]] |align="right"|371 (7,81%) |- |Bošnjački |align="right"|63 (1,32%) |- |[[Srpski jezik|Srpski]] |align="right"|63 (1,32%) |- |[[Romski jezik|Romski]] |align="right"|32 (0,67%) |- |[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] |align="right"|11 (0,23%) |- |[[Hrvatski jezik|Hrvatski]] |align="right"|Z |- |[[Makedonski jezik|Makedonski]] |align="right"|Z |- |Maternji |align="right"|Z |- |[[Rumunski jezik|Rumunski]] |align="right"|Z |- |Ostali |align="right"|29 (0,61%) |- |Ne želi da se izjasni |align="right"|80 (1,68%) |- |''ukupno'' |align="right"|4.748 |} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Vjera'' ! 2011<ref name="Popis_2011"/> |- |[[Islam]]ska |align="right"|2.943 (61,98%) |- |[[Rimokatolička crkva|Katolička]] |align="right"|1.626 (34,24%) |- |[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]] |align="right"|94 (1,97%) |- |[[Kršćanstvo|Kršćani]] |align="right"|13 (0,27%) |- |Adventist |align="right"|Z |- |Agnostik |align="right"|Z |- |[[Budizam|Budisti]] |align="right"|Z |- |Ostale vjeroispovijesti |align="right"|8 (0,16%) |- |Ateista |align="right"|Z |- |Ne želi da se izjasni |align="right"|53 (1,11%) |- |''ukupno'' |align="right"|4.748 |} {{col-end}} <small>'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''</small> ====Raniji popisi==== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Tuzi |- | '''1991'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}</ref> || '''2003'''<ref>Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9</ref> |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 2,886 | label1 = [[Albanci]] 1,823 | value1 = 63.16 | color1 = #4B3621 | label2 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 850 | value2 = 29.45 | color2 = #228B22 | label3 = [[Crnogorci]] 80 | value3 = 2.77 | color3 = #C19A6B | label4 = [[Jugoslaveni]] 41 | value4 = 1.42 | color4 = #8B008B | label5 = [[Romi]] 5 | value5 = 0.17 | color5 = #91A3B0 | label6 = [[Hrvati]] 4 | value6 = 0.13 | color6 = #4169E1 | label7 = [[Slovenci]] 3 | value7 = 0.10 | color7 = #FF55A3 | label8 = [[Makedonci]] 2 | value8 = 0.06 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Srbi]] 2 | value9 = 0.06 | color9 = #FF0000 | label10 = [[Nijemci]] 1 | value10 = 0.03 | color10 = #BDB76B | label11 = [[Ukrajinci]] 1 | value11 = 0.03 | color11 = #7FFF00 | label12 = [[Vlasi]] 1 | value12 = 0.03 | color12 = #96C8A2 | label13 = ostali 4 | value13 = 0.13 | color13 = #FFBF00 | label14 = neopredijeljeni 3 | value14 = 0.10 | color14 = #C154C1 | label15 = region. opr. 1 | value15 = 0.03 | color15 = #66424D | label16 = nepoznato 65 | value16 = 2.25 | color16 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 3,789 | label1 = [[Albanci]] 2,251 | value1 = 59.40 | color1 = #4B3621 | label2 = [[Bošnjaci]] 584 | value2 = 15.41 | color2 = #8DB600 | label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 466 | value3 = 12.29 | color3 = #228B22 | label4 = [[Crnogorci]] 293 | value4 = 7.73 | color4 = #C19A6B | label5 = [[Romi]] 62 | value5 = 1.63 | color5 = #91A3B0 | label6 = [[Srbi]] 22 | value6 = 0.58 | color6 = #FF0000 | label7 = [[Hrvati]] 4 | value7 = 0.10 | color7 = #4169E1 | label8 = [[Makedonci]] 1 | value8 = 0.02 | color8 = #FF7E00 | label9 = ostali 10 | value9 = 0.26 | color9 = #FFBF00 | label10 = neopredijeljeni 65 | value10 = 1.71 | color10 = #C154C1 | label11 = region. opr. 4 | value11 = 0.10 | color11 = #66424D | label12 = nepoznato 27 | value12 = 0.71 | color12 = #A2A2D0 | label13 = - | value13 = - | color13 = - | label14 = - | value14 = - | color14 = - | label15 = - | value15 = - | color15 = - | label16 = - | value16 = - | color16 = - }} |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Vjera'' ! 1991<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}</ref> |- |[[Rimokatolička crkva|Katolička]] |align="right"|1.412 (48,92%) |- |[[Islam]]ska |align="right"|1.348 (46,70%) |- |[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]] |align="right"|45 (1,55%) |- |[[Judaizam|Judaistička]] |align="right"|3 (0,10%) |- |[[Protestantizam|Protestantska]] |align="right"|2 (0,06%) |- |Ostale vjeroispovijesti |align="right"|5 (0,17%) |- |Nije vjernik |align="right"|1 (0,03%) |- |Nepoznato |align="right"|70 (2,42%) |- |''ukupno'' |align="right"|2.886 |} == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Podgorica-Tuzi plantaze wineyard IMG 1319.JPG|Plantaže 13. jul; vinogradi u kojima nastaju čuvena crnogorska vina ''Krstač'' i ''Vranac'' Datoteka:Tuzi, Montenegro - panoramio (1).jpg|vodopad rijeke Cijevne Datoteka:Tuzi Urban municipality, Montenegro - panoramio.jpg|priroda Datoteka:Tuzi, Montenegro - panoramio.jpg|reljef Datoteka:Podgorica-Tuzi Vulaj village IMG 1321 Dečić mountain.JPG|krajolik </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak općina u Crnoj Gori]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Stub-grad-Crna Gora}} {{Tuzi}} {{Gradovi u Crnoj Gori}} {{Općine u Crnoj Gori}} [[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Tuzi|*]] m37v8cmc2oscnnaavr61ivba4rh263a Frenulum peniskog prepucija 0 467234 3897814 3887593 2026-06-08T11:28:16Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Image_of_frenulum.jpg|Image_of_frenulum.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Rosenzweig|Rosenzweig]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Image of frenulum.jpg|]]. 3897814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Prepucijski frenulum | Latinski = ''Frenulum praeputii'' | Slika = A frenulum of human penis.jpg | Image2 = | Caption2 = | System =[[Muški reproduktivni sistem]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Prepucijski frenulum penisa''', često pojednostavljeno '''frenulum''', je elastična vrpca tkiva ispod [[glans penis]] koja povezuje [[prepucij]] na vernalnoj sluznici i pomaže kontrakciji prepucija preko glavića.<ref>{{cite book|last=Jensen|first=Christian|title=Can I Just Ask?|year=2011|publisher=Hay House|isbn=9781848502468|page=[https://archive.org/details/canijustask0000jess/page/58 58]|url=https://archive.org/details/canijustask0000jess/page/58}}</ref> U slučaju poremećaja zvanog [[frenulum breve]] ili frenulske vrpce ili kako bi se osiguralo da glans može biti slobodno i potpuno izložen, frenulum se može djelomično ili potpuno ukloniti. Često se uništava i u [[obrezivanje|obrezivanju]].<ref>{{cite journal |pmid=2305537 |year=1990 |last1=Griffin |first1=AS |last2=Kroovand |title=Frenular chordee: implications and treatment |url=https://archive.org/details/sim_urology_1990-02_35_2/page/133 |volume=35 |issue=2 |pages=133–4 |journal=Urology |doi=10.1016/0090-4295(90)80060-Z |first2=R. }}</ref><ref>{{cite journal |pmid=10733391 |doi=10.1542/peds.105.3.681 |year=2000 |last1=Preiser |first1=G |title=Circumcision--the debates goes on |volume=105 |issue=3 Pt 1 |pages=681–684 |journal=Pediatrics |first2=M. |first3=T. |first4=C. |first5=S. A. |first6=R. J. |first7=B. |first8=S. A. |first9=F. M. |last2=Herschel |last3=Bartman |last4=Andersson |last5=Bailis |last6=Shechet |last7=Tanenbaum |last8=Kunin |last9=Hodges |last10=Fleiss |first10=P. M. |last11=Antonopoulos |first11=J. |last12=Rockney |first12=R. |last13=Taylor |first13=A. |last14=Stang |first14=H. |last15=Snellman |first15=L. |last16=Fontaine |first16=P. |last17=Condon |first17=L. M. |last18=Lannon |first18=C. M.}}</ref><ref>{{cite web |title=Neonatal Circumcision: An Audiovisual Primer |publisher=Stanford School of Medicine |url=http://newborns.stanford.edu/Circumcision.html |url-status=dead |access-date=3. 8. 2020 |archive-date=26. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626072844/http://newborns.stanford.edu/Circumcision.html }}</ref> ==Osjetljivost== Frenulum i pripadajuća tkiva delte na donjoj strani [[penis]]a ispod [[Corona glans penis|korone]] su u udžbenicima o seksualnosti opisani kao "vrlo reaktivano" i "posebno osjetljivi na dodir koji lagan i mehak". "Donja strana osovine penisa, što znači dio ispod korone" je izvor različitog užitka.<ref name="hass1993">{{cite book |last1=Hass |first1=K. |last2=Hass |first2=A. |title=Understanding Sexuality |location=St Louis |publisher=Mosby |year=1993 |pages=99–100|isbn=0801667488|url=https://books.google.com/?id=snhqAAAAMAAJ&dq=Understanding+Sexuality.&q=frenulum#search_anchor}}</ref> Crooks i Baur primijetili su da su dvije izrazito osjetljive specifične lokacije za koje mnogi muškarci smatraju posebno osjetljive na stimulaciju: korona i frenulum.<ref name="crooks1993">{{cite book |last1=Crooks |first1=R. |last2=Baur |first2=K. |title=Our Sexuality |url=https://archive.org/details/isbn_9780534767778 |edition=5th |location=Redwood City |publisher=Benjamin/Cummings |year=1993 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780534767778/page/129 129] |isbn=0-534-59567-7}}</ref> Ponavljana stimulacija ove strukture, kod nekih muškaraca, uzrokovat će [[orgazam]] i ejakulaciju. Kod muškaraca s ozljedom kičmene moždine koji sprečavaju da nadražaj dospije do mozga, frenulum se tik ispod glavića može stimulirati za stvaranje orgazma i periejakulacijskog odgovora.<ref>{{cite web |title=Rehabilitation of Persons With Spinal Cord Injuries |first=Michael F. |last=Saulino |website=WebMD |year=2006 |url=http://www.emedicine.com/orthoped/topic425.htm}}</ref><ref>{{cite journal |pmid=7811177 |doi=10.1016/S0003-9993(95)80044-1 |year=1995 |last1=Pryor |first1=JL |last2=Leroy |last3=Nagel |last4=Hensleigh |title=Vibratory stimulation for treatment of anejaculation in quadriplegic men |url=https://archive.org/details/sim_archives-of-physical-medicine-and-rehabilitation_1995-01_76_1/page/59 |volume=76 |issue=1 |pages=59–64 |journal=Archives of Physical Medicine and Rehabilitation |first2=Suzanne C. |first3=Theodore C. |first4=Hugh C. }}</ref> ==Patologija== [[Frenulum breve]] je stanje u kojem je frenulum kratak i ograničava kretanje prepucija, što može ali ne mora ometati normalnu seksualnu aktivnost. Stanje se može liječiti [[frenuloplastika|frenuloplastikom]], [[frenektomija|frenuloektomijom]] ili [[obrezivanje]]m. Frenulum breve može doprineti truljenju vrpce, gde se glavić povlači prema vernalnom tijelu penisa. Frenulum breve se takođe može tretirati ručnim širenjem osovinske kože rastezanjem. Frenulum možda u potpunosti nedostaje u slučajevima prvog stepena [[hipospadija]]. Moguće je da se frenulum pukne tokom seksualnih aktivnosti. Frenularna arterija, grana [[dorzalna arterija penisa|dorzalne arterije]], može se presjeći, uzrokujući značajno krvarenje. == Frenektomija penisa == Uklanjanje frenuluma sa penisa može se izvršiti frenektomijom, što je tretman za [[frenulum breve]] ili frenulsku vrpcu.<ref name="pmid2305537"/> Ovo je oblik [[Genitalna frenektomija|genitalne frenektomije]]. Frenulum se može prezati kada se mužjak obrezuje. Ovo može takođe smanjiti veličinu [[frenulumska delta|frenulumske delte]]. U različitim istraživanjima, izvješteno je da je frenulum smanjen kod 26,7%, odnosno 20% i 33,33% obrezanih pacijenata.<ref name="pmid2305537">{{cite journal |vauthors=Griffin AS, Kroovand RL |title=Frenular chordee: implications and treatment |url=https://archive.org/details/sim_urology_1990-02_35_2/page/133 |journal=Urology |volume=35 |issue=2 |pages=133–4 |year=1990 |pmid=2305537 |doi=10.1016/0090-4295(90)80060-Z}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/reprint/105/3/681.pdf#search=%22%20Frenular%20chordee%22|title=Circumcision—The Debates Goes On|journal=Pediatrics|volume=105|issue=3|pages=681–684|doi=10.1542/peds.105.3.681|pmid=10733391|year=2000|last1=Preiser|first1=Gary}}</ref> <gallery> Frenulum view.jpg|Ispruženi frenulum Frenulumretained-circumcised.jpg|Podijeljeni frenulum nakon frenuloplastike tokom obrezivanja Penisfrenulum.jpg|Ljudski frenulum peniskog sa frenulumskom vrpcom Frenulum, post-circumcision.jpg|Dio neuklonjenog frenuluma nakon obrezivanja odraslog muškarca Frenulum disrupt.JPG|Uklonjeni frenulum peniskog prepucija nakon [[frenektomija|frenektomije]] Frenulum remnant of a 34 year old male.jpg|Ostaci i ožiljci od obrezivanja Gomkovih stezaljki 34-godišnjeg muškarca PenisFrenulum.jpg| Ispruženi frenulum netaknutog muškarca Penis glans head foreskin man.jpg|Prepucij peniskog glavića Preputial frenulum.JPG|Prepucijski frenulum </gallery> ==Također pogledajte== * [[Prepucij]] * [[Glavić penisa]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Frenulum of Prepuce of penis }} *{{cite book |first=Ken |last=McGrath |chapter=The Frenular Delta |year=2001 |editor=Denniston GC |editor2=Hodges FM |editor3=Milos MF |title=Understanding Circumcision: A Multi-Disciplinary Approach to a Multi-Dimensional Problem |url=https://archive.org/details/understandingcir0000unse |location=New York |isbn=978-0306467011|publisher=Kluwer}} {{Muški reproduktivni sistem}} {{DEFAULTSORT:Frenulum Of Prepuce Of Penis}} [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]] 6olxr132hbwwlr096g47k5b9scle6i2 Nikola Dobrečić 0 467429 3897692 3894908 2026-06-07T12:37:54Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897692 wikitext text/x-wiki '''Nikola Dobrečić''' ([[Bartula]], [[28. januar]] [[1872.]] — [[Zagreb]], [[14. novembar]] [[1955.]]) je bio katolički svećenik i [[Barska nadbiskupija|nadbiskup barski]] i [[primas]] [[Primas Srbije|Srbije]] od 16. januara 1912. – 14. novembra 1955. Rođen je u Bartuli u Knjaževini Crnoj Gori, koja se u to vrijeme nalazila u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Od 1890. u [[Rim]]u pohađa Gradski koledž, uspješno ga završava i doktorira bogoslovlje zatim i filozofiju. Svećenik postaje u [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|bazilici svetog Ivana lateranskog]] [[1898.]] [[Šimun Milinović]] je bio njegov prethodnik na mjestu barskih nadbiskupa, ali smrću Milinovića Dobrećič je postavljen 1912. za novog nadbiskupa. Sagradio je [[Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru|crkvu svetog Nikole]] u [[Bar (Crna Gora)|Baru]] i nadbiskupsku zgradu. Umire u Zagrebu 1955. Brat mu je bio [[Filip Dobrečić]].<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Љетопис: Др Никола Добречић надбискуп барски и примас српски|year= |url= https://mitropolija.com/2018/11/20/ljetopis-dr-nikola-dobrecic-nadbiskup-barski-i-primas-srpski/|publisher= |location= |id= }}</ref> [[Glas Crnogorca]] je objavio u novembru 1913. telegram nadbiskupa Nikole Dobrečića, povodom proslave stogodišnjice rođenja [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoša]]. U njemu piše: ''Na današnji dan, kada čitavo Srpstvo ushićeno slavi stogodišnjicu velikog pjesnika Petra II, čiji duh sa visine gordog i ponositog Lovćena leti nad svim srpskim zemljama, kličem: Slava neumrlom Vladici, Gospodaru nepredobitne Crne Gore. Arcibiskup.'' <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|title=Глас Црногорца, Честитке прославном одбору, бр. 52, од суботе 9. новембра|year=1913|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=3103&skrd=1#|publisher=|pages=5|location=Цетиње|id=}}</ref> U pismu od 29. januara 1913. Dobrečić piše ministru prosvjete Crne Gore, Jovanu Plamencu, o konkordatu između Vatikana i Srbije. Između ostaloga je napisao: ''...da se gospodar i Kr. vlada zauzmu da Kraljevska vlada Srbije priznade ovoj stolici Primastvo srpsko, te ovu važnu misiju sklapanja konkordata povjeri meni, Srbinu rodom i srcem, a ne tuđinu... Primastvo srpsko najbolje pokazuje gdje je Pijemont Srpstva... jer će u tome pogledu biti velikih intriga od strane neprijatelja Srpstva.''{{sfn|Дурковић - Јакшић|1990|p=401}} == Galerija == <gallery mode="packed" heights="150px"> Katolička crkva svetog Nikole u Starom Baru.JPG|Katolička crkva sv. Nikole u [[Stari Bar|Starom Baru]], sjedište Barske nadbiskupije. Crkvu je podigao i u njoj je pokopan nadbiskup barski i primas srpski Nikola Dobrečić. Grb nadbiskupa barskog i primasa Srbije Nikole Dobrelića.JPG|Nadbiskupovo geslo ispisano ćirilicom, iznad ulaznih vrata u crkvu: Za Boga i za svoj narod Grobna ploča nadbiskupa barskog i primasa Srbije Nikole Dobrečića u cr.sv.Nikole u Starom Baru.JPG|Grobna ploča nadbiskupa barskog i primasa Srbije Nikole Dobrečića na podu crkve svetog Nikole Grob Karoline Dobrečić, majke nadbiskupa barskog Nikole.JPG|Grob Karoline Dobrečić, majke nadbiskupa Unutrašnjost kat.cr.sv Nikole u Starom Baru.JPG|Unutrašnjost crkve svetog Nikole 2016. godine Zgrada Barske nadbiskupije.JPG|Zgrada barske nadbiskupije koju je dao izgraditi Nikola Dobrečić </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|last=Дурковић - Јакшић|first=Љубомир|authorlink=|year=1990|title=Србија и Ватикан, 1804.-1918.|url=|publisher=Жичко и шумадијско владичанство|pages=}} {{DEFAULTSORT:Dobrečić, Nikola}} [[Kategorija:Biografije, Bar]] [[Kategorija:Rođeni 1872.]] [[Kategorija:Umrli 1955.]] [[Kategorija:Srpski nadbiskupi]] pom1atp8fwu9pz8tuxv3wxioa00pavm Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije 0 468623 3897624 3829645 2026-06-07T12:24:20Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija granica | ime = Granica između Bosne i Hercegovine <br/> i Srbije | slika = Bosnia and Herzegovina Serbia Locator.png | opis = Položaj Bosne i Hercegovine i Srbije | teritorija_1 = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija_2 = {{ZID|Srbija}} | dužina = 302 | enklave = | ustanovljena = 1991, 1992. | ustanovljena_razlog = Nakon [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | trenutno = 2006. | trenutno_razlog = | ukinuta = | ukinuta_razlog = | ugovori = | broj_graničnih_prelaza = 16 | lista_graničnih_prelaza = [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine#Srbija|Spisak graničnih prijelaza]] | bilješka = }} '''Granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Republike Srbije]]''' linija je razdvajanja između teritorija tih država. Njena dužina iznosi 302&nbsp;km. == Historija == [[Datoteka:Serbia1833.png|mini|lijevo|upright=1.2|Granice Kneževine Srbije u vrijeme priznanja njene nezavisnosti]] Granica je prvi put formirana 1878. i bila je vrlo slična današnjoj. Tada je [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskim sporazumom]] [[Osmansko Carstvo]] priznalo nezavisnost [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] (koju je ubrzo nakon toga naslijedila [[Kraljevina Srbija]]), dok je [[Bosanski vilajet|područja Carstva]] koja odgovaraju današnjoj Bosni i Hercegovini, iako formalno još pod osmanlijskom kontrolom, [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] [[Austro-Ugarska]]. Granica je ostala nepromijenjena kada je Austro-Ugarska [[Aneksijska kriza|anektirala]] Bosnu i Hercegovinu 1908. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1918, granica je nestala jer su te dvije teritorije ušle u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. preimenovana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u sastav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Unutar Jugoslavije granica je razdvajala socijalističke republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Socijalistička Republika Srbija|Srbiju]]. Nakon [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i početka [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. granica je obnovljena, poprimivši trenutni izgled 2006, kada se [[Crna Gora]] izdvojila iz [[Srbija i Crna Gora|državne zajednice sa Srbijom]]. == Tok == Granica počinje od [[tromeđa|tromeđe]] ove dvije zemlje s [[Hrvatska|Hrvatskom]] kod sela [[Jamena|Jamene]] u općini [[Šid]] i ide [[Sava|Savom]] prema istoku. Od ušća [[Drina|Drine]] u Savu granica nastavlja ići Drinom prema jugu sve do [[Kamenica (Višegrad)|Kamenice]] kod [[Višegrad]]a, gdje se odvaja od [[rijeka|rijeke]] i nastavlja prema jugoistoku, ograničavajući [[Nacionalni park Tara]] s jugozapada. Zatim ide dalje prema jugu, prelazeći gornje padine planine Stolac (1.673 m) i rijeku [[Crni Rzav]] i dolazi do [[Uvac (rijeka)|Uvca]] i [[Lim (rijeka)|Lima]] te zapadne periferije [[Priboj]]a. Odatle nastavlja prema zapadu krivudavom linijom do planine [[Javorje (planina)|Javorje]], iza koje je tromeđa Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.<ref name="europeanwesternbalkans">{{cite news |date=3. 11. 2017 |url= https://europeanwesternbalkans.com/2017/11/03/serbia-bosnia-border-demarcation-contentious-matter/ |title= Serbia–BiH border demarcation: A contentious matter? |author= Katarina Anđelković}}</ref> == Teritorijalni sporovi == Još postoje teritorijalni sporovi između dvije države, svi duž donjeg toka Drine – područje površine 40,42&nbsp;km². Jedan od njih odnosi se na područja oko [[hidroelektrana]] [[Hidroelektrana "Zvornik"|"Zvornik"]] i [[Hidroelektrana "Bajina Bašta"|"Bajina Bašta"]] u [[Općine Bosne i Hercegovine|općinama]] [[Zvornik]] i [[Srebrenica]], čije su strukture vlasništvo Srbije, ali su vodotok koji ih napaja (Drina) i akumulacijski bazeni podijeljeni između država. Drugi spor odnosi se na područje uz [[Željeznička pruga|željezničku prugu]] [[Pruga Beograd – Bar|Beograd – Bar]] (kojа prolazi kroz bosanskohercegovačku teritoriju u dužini 12&nbsp;km), za koje bi srbijanske vlasti željele da je unutar granica Srbije, dok se treći odnosi na [[Općine u Srbiji|srbijansku općinu]] Priboj (unutar koje je bosanskohercegovačka [[enklava|eksklava]] [[Međurečje (Rudo)|Međurečje]]), koju dobrim dijelom okružuje bosanskohercegovačka općina [[Rudo]], zbog čega bi vlasti u Srbiji htjele modificirati granicu.<ref name="europeanwesternbalkans"/> == Također pogledajte == * [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{cite journal |url= https://www.jstor.org/stable/3108548?seq=1 |title= Boundaries and Violence: Repertoires of State Action along the Bosnia / Yugoslavia Divide |publisher= "[[Springer Science+Business Media|Springer]]" |author= James Ron |journal= Theory and Society |volume= 29 |number= 5 |year= oktobar 2000 |p= 609–649}} {{en simbol}} {{Granice Bosne i Hercegovine}} {{Granice Srbije}} [[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije]] 8bx5e49r0xvin0iupuojut8iqtnn4gg Dimitrie Cantemir 0 475119 3897685 3873647 2026-06-07T12:36:25Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dimitrie Cantemir | slika = Dimitrie_Cantemir_-_Portrait_from_Descriptio_Moldaviae,_1716_(crop).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1673|10|26}} | mjesto_rođenja = [[Silișteni]], [[Kneževina Moldavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1723|08|21|1673|10|26}} | mjesto_smrti = [[Dimitrovka]], [[Rusko Carstvo]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = političar, historičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | web-sajt = }} '''Dimitrie Cantemir''' ({{jez-ru|Дмитрий Кантемир}}, {{jez-tr|Kantemiroğlu}}, {{jez-gr|Δημήτριος Καντεμίρης}}) rođen 26. oktobra 1673. u [[Silișteni]]ju (danas [[Dimitrie Cantemir (Vaslui)|Dimitrie Cantemir]]) bio je [[Rumunija|rumunski]] [[politika|političar]] i historičar, moldavski knez, književnik, [[geografija|geograf]], [[muzikolog]], [[etnografija|etnograf]], [[kartografija|kartograf]] i enciklopedist. Pisao je na [[rumunski jezik|rumunskom]], [[latinski jezik|latinskom]] i [[turski jezik|turskom jeziku]].{{sfn|music|2021}} == Biografija == Pohađao je akademiju grčke [[patrijaršija|patrijaršije]] u [[Carigrad]]u. Kao moldavski knez (1710-11) urotio se protiv Turaka te se morao skloniti u [[Rusko carstvo]] gdje je bio savjetnik [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]]. On je autor prvog rumunskog romana kojeg obilježavaju [[satira|satiričnost]] i [[alegorija|alegoričnost]], ''"Hijeroglifska povijest"'' (1705), a koji opisuje zbivanja s početka 18. stoljeća. Veoma važno je i geografsko-etnografsko djelo ''"Opis Moldavske"'', no slavu mu je doneo ''"Povijest uspona i pada Dvora osmanskoga"'' koji opisuje povijest Turaka od 14. do 17. stoljeća. Napisao je i prvi dio ''"Kronike starine Rumunjo-Moldo-Vlaha"'', a ostatak nije uspio dovršiti. == Također pogledajte == == Literatura == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite web | url = http://www.music-dic.ru/html-music-enc/k/3469.html | title = КАНТЕМИР Дмитрий Константинович | website = music-dic.ru | publisher = Музыкальная энциклопедия | access-date = 9. 4. 2021 | language = ru | ref = {{harvid|music|2021}} | archive-date = 25. 4. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170425065202/http://www.music-dic.ru/html-music-enc/k/3469.html | url-status = dead }} {{Commonscat|Dimitrie Cantemir}} {{DEFAULTSORT:Cantemir, Dimitrie}} [[Kategorija:Biografije, Dimitrie Cantemir (Vaslui)]] [[Kategorija:Rođeni 1673.]] [[Kategorija:Umrli 1723.]] [[Kategorija:Rumunski političari]] [[Kategorija:Rumunski historičari]] [[Kategorija:Rumunski pisci]] [[Kategorija:Rumunski geografi]] [[Kategorija:Rumunski etnografi]] [[Kategorija:Rumunski kartografi]] [[Kategorija:Rumunski muzikolozi]] 3mmnq6vyabqg39dtecjf7f9zlvm8jzt Kostandin Kristoforidhi 0 475137 3897659 3894853 2026-06-07T12:31:16Z PanaskoBot 180210 /* Život */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Kostandin Kristoforidhi | slika = Kostandin Kristoforidhi (foto origjinale).jpg | širina_slike = | opis = Fotografija Kostandina Kristoforidija | ime_po_rođenju = Kostandin Nelko | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1827|05|22}} | mjesto_rođenja = [[Elbasan]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Albanija]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1895|03|07|1827|05|22}} | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = [[Zosimaja škola|Škola zosimaja]], [[Maltežanski protestantski koledž]] | alma_mater = | zanimanje = | period = 1846–1895. | jezik = | pokret = | žanr = | znamenita_djela = Prijevod ''Novog zavjeta'' | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Kostandin Kristoforidhi'''{{efn|name=ime|Oblik ''Constantine Christophorides'' upotrebljavao se u engleskom jeziku tokom 19. i 20. stoljeća.}} rođen kao '''Kostandin Nelko''', 22. maja 1827, bio je [[Albanci|albanski]] prevoditelj i učenjak. Najviše je poznat po tome što je 1872. prvi preveo ''[[Novi zavjet]]'' na [[gegijski dijalekt]] [[Albanski jezik|albanskog jezika]]. Također je dao [[toskijski dijalekt]] albanskog 1879. godine, poboljšavajući time verziju [[Vangjel Meksi|Vangjela Meksija]] iz 1823. Dajući prijevod na oba dijalekta, Kristoforidhi je zaslužan za postavljanje temelja za ujedinjenja oba dijalekta u jedinstveni nacionalni jezik.<ref>[https://www.scribd.com/doc/86997/Albanian-literature-in-Greek-script- Albanian literature in Greek script] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020053434/http://www.scribd.com/doc/86997/Albanian-literature-in-Greek-script- |date=20. 10. 2013}}</ref> ==Život== [[Datoteka:NT alb Kristoforidhi.jpg|thumb|120px|left|Kristoforidijev ''Novi zavjet'' na gegijskom dijalektu.]] Rođen je u [[Elbasan]]u, a od 1847. pohađao je grčku školu [[Zosimaja škola|Zosimeja]] u [[Janjina|Janjini]], gdje se sprijateljio s [[Johann Georg von Hahn|Johannom Georgom von Hahnom]] i pomogao mu da nauči albanski jezik i napiše njemačko-albanski [[rječnik]].<ref name="Gawrych2021">{{harvnb|Gawrych|2006|pp=20–21.}}</ref><ref name="Elsie2012">{{cite book|author=Robert Elsie|title=A Biographical Dictionary of Albanian History|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC&pg=PA257|access-date=7. 1. 2013|date=24. 12. 2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78076-431-3|page=257}}</ref> Godine 1856. ili 1857. pridružio se protestantskoj crkvi u [[Izmir]]u nakon prelaska na [[protestantizam]], postavši tako prvi poznati albanski protestant.<ref>{{Cite journal|date=1857|title=Smyrna Station|journal=The Gospel in Turkey: Being the Third Annual Report of the Turkish Missions-Aid Society|pages=20–21}}</ref> Otišao je u [[Istanbul]] 1857. i izradio ''Memorandum za albanski jezik''. Na [[Malta|Malti]] je boravio do 1860. u protestantskom [[Sjemenište|sjemeništu]], gdje je završio prijevode Novog zavjeta na toskijski i gegijski dijalekt. U radu na gegijskoj verziji pomagala mu je Nikolla Serreqi iz [[Skadar|Skadra]]. Nikolla Serreqi također je bila zagovornica upotrebe [[Latinska abeceda|latinske abecede]], koju su već koristili rani pisci [[Albanska književnost|albanske književnosti]], i Kristoforidhi je prihvatio upotrebu latinskog pisma.<ref>Lloshi, str. 14–15.</ref> Otišao je u [[Tunis]], gdje je radio kao učitelj do 1865. godine, kada ga je predstavnik [[British and Foreign Bible Society|Britanskog i stranog biblijskog društva]] zaposlio da radi za njih na prijevodu [[Biblija|Biblije]] na [[albanski jezik]].<ref name="Skendi122123"/><ref name="Gawrych20"/> Objavio je 1866. prvi gegijski prijevod četiri [[evanđelja]] i ''[[Djela apostolska|Djela apostolskih]]''; dugi niz godina nastavio je s radom, objavljujući na toskijskom i gegijskom dijalektu ''[[Psalmi|Psalme]]'' (1868, 1869); ''Novi zavjet'' (1879, 1869), ''[[Knjiga Postanka|Postanak]]'' i ''[[Knjiga Izlaska|Izlazak]]'' (toskijski, 1880); ''[[Ponovljeni zakon]]'' (toskijski, 1882); ''Izreke i knjigu o Izaiji'' (toskijski, 1884). Kristoforidhi je postao član [[Centralni komitet za zaštitu prava albanskog naroda|Centralnog komiteta za zaštitu prava albanskog naroda]] (osnovanog 1877), koji je predstavljao skupinu albanskih intelektualaca sa sjedištem u Istanbulu i zalagao se za ujedinjenje albanskih područja u Osmanskom Carstvu.<ref name="Gawrych44">{{harvnb|Gawrych|2006|p=44.}}</ref> Tokom [[Velika istočna kriza|velike istočne krize]], Kristoforidhi je kritizirao neke ugledne članove [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], smatrajući da im je djelovanje motivirano njihovim vlastitim interesima, očuvanjem [[Sultani Osmanskog Carstva|sultanove]] moći i "muslimanske prevlasti" umjesto nacionalnim interesom.<ref name="Gawrych69">{{harvnb|Gawrych|2006|p=69.}}</ref> Razvoj albanskog jezika smatrao je važnim za očuvanje albanskog naroda i velik dio svog života posvetio je proučavanju i bilježenju jezika putujući po cijeloj Albaniji radi prikupljanja jezične građe.<ref name="Gawrych20">{{harvnb|Gawrych|2006|p=20.}}</ref> Rezultat tih pothvata bilo je njegovo najvažnije djelo, ''Rječnik albanskog jezika'' ({{jez-gr|Λεξικόν της Αλβανικής Γλώσσης}}, {{jez-sq|Fjalori i Gjuhës Shqipe}}), objavljeno u [[Atina|Ateni]] u [[Grčka|Grčkoj]] 1904. godine,<ref name="Skendi122123">{{cite book|last=Skendi|first=Stavro|title=The Albanian national awakening|year=1967|location=Princeton|publisher=Princeton University Press|url=https://books.google.com/books?id=8QPWCgAAQBAJ&q=Konstandin+Kristoforidhi&pg=PR15|isbn=9781400847761|pages=122–123}}</ref><ref name="Gawrych20130">{{cite book|last=Gawrych|first=George|title=The Crescent and the Eagle: Ottoman rule, Islam and the Albanians, 1874–1913|year=2006|location=London|publisher=IB Tauris|url=https://books.google.com/books?id=wPOtzk-unJgC&q=Kristoforidhi|isbn=9781845112875|pages=20, 130}}</ref> 25 godina nakon što ga je izradio Kristoforidhi i nakon njegove smrti. Napisano je grčkim pismom.<ref>Lloshi, str. 9.</ref> Znao je albanski (toskijski i gegijski), [[Grčki jezik|grčki]], [[Latinski jezik|latinski]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[talijanski]], [[Turski jezik|turski]], [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Njemački jezik|njemački]]. ==Djela== Uz navedene biblijske prijevode, Kristoforidhi je napisao 1870-1872. ''Povijest svetog pisma / Povijest svetog pisma za dječake'' (''Istoria e shkronjësë shënjtëruarë''), pojednostavljeni sažetak i dio [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koji uzima u obzir podatke na Bibliji na albanskom jeziku kao tekst, autorstvo, povijest biblijskih knjiga i djelovanje Biblijskog društva.<ref>{{Cite web|last=Bevapi|first=Kujtim|title=Kristoforidhi sjell fjalën e Zotit në gjuhën e mëmës|url=http://www.arkivalajmeve.com/Kristoforidhi-sjell-fjalen-e-Zotit-ne-gjuhen-e-memes.321824/|url-status=dead|access-date=8. 3. 2021|website=arkivalajmeve.com|language=sq|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107183941/http://www.arkivalajmeve.com/Kristoforidhi-sjell-fjalen-e-Zotit-ne-gjuhen-e-memes.321824/}}</ref> Njegovo najvažnije djelo, ''Rječnik albanskog jezika'', sadrži 11.675 leksema,<ref name=":5">{{Cite journal|last=Meksi|first=Aleksandër|author-link=Aleksandër Meksi|date=7. 5. 2006|title=Një thesar dokumentesh zbulojnë Kristoforidhin|journal=Gazeta shqiptare|language=sq|issue=3509|pages=25-27}}</ref> sastavljen na toskijskom albanskom jeziku uz korištenje [[Grčko pismo|grčkog pisma]]. U [[Tirana|Tirani]] je objavljen 1961.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Bartl|first=Peter|author-link=Peter Bartl|date=1976|title=Kristoforidhi, Konstandin|url=https://biolex.ios-regensburg.de/BioLexViewview.php?ID=1201|journal=Biographisches Lexikon zur Geschichte Südosteuropas|language=de|volume=2|pages=506-507}}</ref> Isključuje većinu posuđenica, posebno orijentalizme i grcizme, a pokušava se objasniti [[etimologija]] danih riječi. Godine 1882. objavio je u Istanbulu, s dopuštenjem Ministarstva obrazovanja Osmanskog Carstva, albansku gramatiku na toskijskom dijalektu (Grammatiki tis alvanikis glossis'').<ref name=":6" /> Kristoforidhi je također sastavio prvu izvornu proznu priču na albanskom jeziku<ref name=":5"/> i ujedno prvu priču za djecu, pod naslovom ''Lov gorštaka (Sjena iz Tomora)'' (''Gjahu i Malësorëvet (Hieja e Tomorrit)''), napisanu na oba glavna dijalekta.<ref>{{Cite book|last=Dedja|first=Bedri|title=Tradita dhe probleme të letërsisë shqipe për fëmijë|publisher=Naim Frashëri|year=1971|location=Tiranë|pages=60|language=sq|author-link=Bedri Dedja}}</ref> Napisao ih je 1884, a prvi put su objavljene u 1902. u [[Faik Konica|Konicinom]] časopisu ''Albanija'' u Londonu. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{refspisak|2}} ==Literatura== * [[Akadenija znanosti Albanije]] (2008) (na [[Albanski jezik|albanskom]]), ''Fjalor Enciklopedik Shqiptar 2'' (Albanska enciklopedija), [[Tirana]], {{ISBN|978-99956-10-28-9}} * Mann, Stuart: ''Albanian Literature: An Outline of Prose, Poetry, and Drama'', London 1955. * Gawrych, George W.: ''The Crescent and the Eagle: Ottoman Rule, Islam and the Albanians, 1874–1913'', New York 2006. * {{cite book |last=Lloshi |first=Xhevat |year=2008 |title=Rreth Alfabetit te Shqipes |publisher=Logos |isbn=9789989582684 |url=https://books.google.com/books?id=9_gXTda0HS8C&q=gjuha+letrare+dhe+gjuha+standarde&pg=PA191}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1827.]] [[Kategorija:Umrli 1895.]] [[Kategorija:Biografije, Elbasan]] 1ajmwnwz0jewjrmt3vctz8kwe946n45 Sulejman Naibi 0 475620 3897716 3894942 2026-06-07T12:42:42Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897716 wikitext text/x-wiki '''Sulejman Naibi (Ramazani)''' bio je [[Albanci|albanski]] pjesnik koji je stvarao u okviru tzv. [[Bejtadžijska književnost|bejtadžijske književnosti]].<ref name="Norris">{{citation | url=https://books.google.com/books?id=RGmzir-ITtUC&q=sulejman+naibi&pg=PA70| page=70| title=Islam in the Balkans: Religion and Society Between Europe and the Arab World| author=H. T. Norris| publisher=Columbia, S.C : University of South Carolina Press | year=1993|isbn=9780872499775}}</ref><ref name="Elsie">{{citation| url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC&q=sulejman+naibi&pg=PA326| author=[[Robert Elsie]]| page=326| title=A Biographical Dictionary of Albanian History| publisher= I.B. Tauris in association with the Centre for Albanian Studies|isbn=9781780764313 | year=2013}}</ref> ==Život== O njegovom se životu ne zna mnogo. Bio je suvremenik drugog bejtadžijskog pjesnika, [[Nezim Frakulla|Nezima Frakulle]], i vjerojatno manje važan od njega. Naibi je rođen u [[Berat]]u, koji je tada pripadao [[Valonski sandžak|Valonskom sandžaku]] i [[Janjinski vilajet|Janjinskom vilajetu]] u okviru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Naibi je veći dio svog života proveo u Beratu, gdje je i umro 1771.<ref name="Elsie"/> ili 1772.<ref name="Norris"/><ref>{{citation|url=https://books.google.com/books?id=jYk6AAAAQBAJ&q=sulejman+naibi&pg=PA287| page=287|volume=II|series=Comparative History of Literatures in European Languages|publisher=John Benjamins Publishing Company| year=2006| isbn= 978-9027234537| author= Marcel Cornis-Pope, John Neubauer |title=The Literary Cultures of East-Central Europe series: History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and disjunctures in the 19th and 20th centuries}}</ref> Pripadao je [[bektaši]]jskom derviškom redu. ==Djelo== Neka su njegova djela napisana u [[Elbasan]]u, pa se pretpostavlja da se tamo oženio. Naibijev je jezik čišći i s manje orijentalnih posuđenica. Njegova poezija stoji pod velikim utjecajem [[Arapska poezija|arapske tradicije]]. Vjerojatno je neko vrijeme živio u [[Turska|Turskoj]] ili na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Sulejman Naibi autor je jednog [[Divan (književnost)|divana]], tj. pjesničke zbirke, na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]], čiji je rukopis bio sačuvan u [[Fier]]u do 1944. godine, ali je potom izgubljen. Samo je nekoliko njegovih pjesama isplivalo na površinu u drugim rukopisima ili je usmeno preživjelo u narodnim pjesmama središnje Albanije, poput pjesme ''Mahmudeja, lijepo ukrašena'' (''Mahmudeje e stolisurë''), koju albanski kritičar Koço Bihiku naziva "kicoškom pjesmom koja plamti od ljubavi". Naibi je prvi muslimanski pjesnik koji je stihove posvetio ljepoti žena, budući da su u većem dijelu poezije u orijentalnoj tradiciji muškarci sastavljali stihove u slavu ljepote mladića.<ref name="Norris"/><ref name="Elsie"/> ==Također pogledajte== *[[Nezim Frakulla]] *[[Hasan Zyko Kamberi]] ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Albanski pisci]] 4245bcipmf9wvkz41t3hwxp9f8j6agb Divan (poezija) 0 477810 3897696 3894915 2026-06-07T12:38:42Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897696 wikitext text/x-wiki '''Divan''' ({{Jez-ar|ديوان|diwan}}, {{Jez-fa|دیوان|divân}}) u [[Islamska kultura|islamskim kulturama]]<ref>{{Cite book|last1=Meri|first1=Josef W.|url=https://books.google.com/books?id=MypbfKdMePIC&q=Ibn%2520Hamdis%2520sicily%2520diwan&pg=PA356|title=Medieval Islamic Civilization: A–K, index|last2=Bacharach|first2=Jere L.|date=2006-01-01|publisher=Taylor & Francis|isbn=9780415966917|language=en}}</ref> je zbirka [[Pjesma|pjesama]] jednog pjesnika, koja sadrži više različitih pjesničkih oblika, ali koju objedinjava jedan isti duhovni sadržaj, najčešće hedonističko-mističke inspiracije.<ref>{{Cite book|last=Lešić|first=Zdenko|title=Čitanka za drugi razred gimnazije|publisher=Sarajevo Publishing|year=2003.|isbn=9958-21-204-8|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina}}</ref> == Imenica == Riječ ''divan'' razvila je se oko 9. stoljeca, iz smisla registra – na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] ديوان‎, dīwān – prema značenju zbirke, pisane zbirke, a posebno zbirke pjesama određenog pjesnika. Potom se za vrijeme [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba islama]] to značenje proširilo na sve književnosti muslimanskih naroda. Izvorna riječ je bila [[Perzijski jezik|perzijska]] imenica دیوان‎, divân, preko riječi ''dywʾn''' i ''dibir'', i označavala je posao pisara i administrativnih organa, to jeste obrada popisa i arhiva. U 12. stoljecu u arapskoj [[Španija|Španiji]] i u sjevernoj [[Afrika|Africi]] riječ je dobila zasebno značenje za carinu, tako da je oblik ''ad-dīwān'' prešao na staro-španjolskom kao ''aduana'' da bi u 14. stoljeću postao na [[Italijanski jezik|talijanskom]] ''dogana'' i nakon toga na [[Francuski jezik|francuskom]] ''douane''. U [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], divan je označavao skupinu sultanovih savjetnika a potom, u razvoju upravnog sustava u carstvu, sve više i više riječ ''divan'' je išla u smislu skupštine, sabora, visokog upravnog aparata u državi. == Historija žanra == [[Datoteka:Bâkî Diwan.jpeg|mini|Jedna stranica Bakijevog divana]] Neki tvrde da prva upotreba divana u književnom smislu se nalazi u perzijanskom autoru Rudakiju (9. stoljeće), mada među prvim pjesničkim zbirkama u islamskom prostoru je preislamski pjesnik Zuhayra (6. stoljeće), iračko-arapskog Al-Mutanabija i drugih. Među najznačajnijim primjerima u razvoju žanra su: * Fuzûlî * Bâkî * Nef‘î * Nâbî * Nedîm * Şeyh Gâlib Također bitni su azer Nesîmî i turkijski autor Ališir Navoj (15. stoljeće). Pojam divana je bio poznat na Zapadu u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] zahvalivši svjedočanstvima putopisaca, ali ulazi u evropske književnost 1827. kada [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] objavljuje svoju zbirku ''West–östlicher Divan'' (''Zapadno-istočni divan''), napisanu između 1814. i 1819. Ta knjiga je bitna toliko za istočne književnost, koliko za razumijevanje cijelokupnog Goetheovog stvaralaštva. Zatim književnost [[Romantizam|romantizma]] će razviti vrlo živu radoznalost prema azijskom lijeposlovlju, u egzotičnom zamahu koji je već bio prisutan u prosvjetiteljstvu a putem kojeg će za vrijeme Beat generacije će se Zapad pozanimati za autore kao [[Omar Hajjam]]. == Svojstva divana == Kroz stoljeća divan je postao strogo standardizirani žanr. U turskom književnom prostoru stvorio se pojam pjesništva po uzorku divana, standardizirana i vezana za dvorac: ''divanska književnost''. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Osmanlijska poezija]] [[Kategorija:Arapska poezija]] [[Kategorija:Arapska književnost]] [[Kategorija:Turska književnost]] [[Kategorija:Književni rodovi i vrste]] 1whahlwkv5du1686cj3zfgxnfghurhj Gračanica Kula (Cazin) 0 489197 3897640 3894823 2026-06-07T12:27:37Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897640 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kula-Gračanica-Liskovac.jpg|mini|Ostaci kule Gračanice - [[Liskovac (Cazin)|Čajići (MZ Liskovac)]]|300px|lijevo]] Ovaj prostor je u srednjem vijeku često predstavljao pogranično područje i stoga je bio poprište sukoba a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene još prije dolaska [[turci|Turaka]] na ove prostore. Jedna od njih je i Kula Gračanica koja se nalazi u naselju Čajići ([[Liskovac (Cazin)|MZ Liskovac]]), a sagrađena je u blizini korita istoimene riječice. Ispod kule je pećina kojom je povezana podzemnim kanalima sa izlazom koji se nalazi odmah u riječicu Gračanicu. Vjeruje se da je povezana sa tim podzemnim tunelima i sa srednjovjekovnim gradom Peći koji se danas zove [[Pećigrad]].<ref>https://www.cazin.net/vijesti/nova-knjiga-envera-ljubovica</ref> Kula Gračanica je podignuta na jednom izduženom brežuljku, čija mala zaravan je odredila njen izdužen pravougaoni oblik. lako nemamo istorijskih podataka o nastanku kule, zaključujemo da potječe iz istog vremena kao i susjedna srednovjekovna tvrđava Peći, odnosno iz [[14. vijek]]a. Kula nema obora i pravougaonog je tlocrta sa stranicama vanjskih dimenzija 11,6 x 9,5 a unutrašnja prostorija je imala dimenzije 9,5 x 7 metara. Debljine zidova kule nisu iste, variraju od 1 do 1,4 metra. Na tri strane danas se vide otvori četvrtastih puškarnica, dok ih na jugoistočnoj strani nema. Kapija kule je na sjeverozapadnoj strani. Kula danas predstavlja ruševinu sa dijelovima zidova koji idu do visine od 10 metara. Prema dimenzijama tlocrta pretpostavljamo da joj je visina do krova iznosila između 15 i 18 metara. Spada u red samostalnih kula srednje veličine, a bila je zidana spolja i unutra pritesanim klesancima u horizontalnim redovima, a u sredini kamenom lomljenikom u bogatom malteru. Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom centru tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do njegove okupacije od strane [[turci|Turaka]] svršetkom [[16. vijek]]a.<ref>Iz knjige Srednjevjekovni gradovi u Bosni i Herecegovini Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.</ref> Nakon osvajanja današnje Cazinske Krajine od strane Osmanskog Carstva, područje Liskovca bilo je nenaseljeno više od 100 godina i služilo je kao tampon zona između Osmanskog Carstva i Austro-Ugarske Monarhije. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari koji su obezbjeđivali granice Osmanskog Carstva. Na turskom jeziku "Çavuş" (Čauš) znaci "Narednik" a zaseok koji se nalazi neposredno iznad kule Gračanice naziva se Čauševići, što je indicija da je kula Gračanica služila kao istureno komandno mjesto na frontu u kojoj su boravili niži oficiri. <ref>https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/pad-bihaca-u-ruke-osmanlija-1592-1255790</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Građevine u Cazinu]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] nfrclw8crshp90yz4wwthabv14vm15a Opsada Jajca (1463) 0 491748 3897638 3829683 2026-06-07T12:27:08Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Opsada Jajca 1463.| | dio = borba evropskih država protiv [[Teritorijalna evolucija Osmanskog Carstva|osmanskih osvajanja]] u [[Islam u Evropi|Evropi]]| | slika = [[Datoteka:Jajce – Fortress 5.jpg|280px]]<br>dio stare jajačke tvrđave| | datum = 5/6. oktobar – 25. decembar 1463.| | mjesto = [[Jajce]], [[Bosansko Kraljevstvo]] okupirano od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]| | rezultat = pobjeda [[Kraljevina Ugarska|Ugarskog Kraljevstva]]| | strana1 = [[Datoteka:Coa Hungary Country History (14th century).svg|20px]][[Datoteka:Coat of arms of Croatia 1495.svg|21px|link=Croatia in the union with Hungary]] [[Kraljevina Ugarska|Ugarsko Kraljevstvo]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px|]] [[Osmansko Carstvo]]| | komandant1 = [[Datoteka:Coa Hungary Country History (14th century).svg|20px]] kralj [[Matija Korvin]]<br>[[Datoteka:Coat of arms of Croatia 1495.svg|21px|link=Croatia in the union with Hungary]] kapetan gornje Ugarske [[Mirko Zapolja]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66876], Hrvatska enciklopedija LZMK; pristupljeno 11. 6. 2022.</ref>,<br>[[Dodatak:Popis hrvatskih banova|hrvatski ko-ban]] [[Stjepan III. Frankopan Modruški|Stjepan Frankopan]],<br>knez [[Martin IV. Frankopan|Martin Frankopan]],<br>biskup [[Ivan Česmički]]| | komandant2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px|]] vezir [[Adni Mahmud-paša Anđelović]],<br>sandžak-beg [[Mehmed-beg Minetović]],<br>Jusuf-beg, kapetan jajačke tvrđave| | snaga1 = ~20.000| | snaga2 = ~1.000| | žrtve1 = nepoznato| | žrtve2 = nepoznato| }}{{Bosansko-osmanski srednjovjekovni ratovi}} '''Opsada Jajca 1463.''' bio je [[Oružje|oružani]] konflikt između vojnih jedinica [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarskog Kraljevstva]] i snaga [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] oko kontrole nad [[Jajce (tvrđava)|jajačkom tvrđavom]]. Osmanlije su zauzele Jajce u junu 1463, ali ih je ugarski kralj [[Matija Korvin]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39453], Hrvatska enciklopedija, LZMK; pristupljeno 11. 6. 2022.</ref> odlučio izbaciti iz [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]] te je preduzeo veliki vojni poduhvat. Jedna od operacija tog poduhvata bila je opsada Jajca, važne tvrđave [[Bosansko Kraljevstvo|bivše države]], koja je na [[Božić]] 1463.<ref>{{cite web |url= https://repozitorij.unipu.hr/en/islandora/object/unipu%3A6054/datastream/PDF/view |author= Dorijan Rigo |title= Protivosmanlijsko djelovanje kralja Matije Korvina |access-date= 11. 6. 2022 |archive-date= 5. 5. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220505233303/https://repozitorij.unipu.hr/en/islandora/object/unipu%3A6054/datastream/PDF/view |url-status= dead }}</ref> uspješno završila. Nakon zauzeća, Jajce je sljedećih 65 godina bilo pod ugarskom vlašću da bi ga 1528. trajno osvojile Osmanlije. == Političko-vojna pozadina == [[Jajce]], mjesto u srednjovjekovnim [[Donji Kraji|Donjim Krajima]], prvi se put u dokumentima spominje 1396. kao posjed vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. U 15. stoljeću postaje glavni grad nezavisne [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], kada je kralj [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] u njemu smjestio svoj kraljevski dvor. U njemu je 1461. okrunjen njegov sin [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]]. Mada su Osmanlije vršile pritisak na istočne bosanske granice, mladi kralj je 1462. odlučio da im više ne plaća [[danak]] u novcu, što je dovelo do okupacije Bosne. [[Sultan]] [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]] u junu 1463. s velikom vojskom okupirao je Bosnu, zauzevši mnoge tvrđave i naselja, među kojima i Jajce. Vidjevši veliku opasnost kojoj je izloženo njegovo kraljevstvo, kralj Matija Korvin ubrzo je preduzeo odlučne korake za jačanje odbrambene moći svoje države te je osposobio svoju vojsku. Uspostavio je profesionalnu, stajaću plaćeničku vojsku, koja je po boji oklopa i vojne odjeće dobila naziv [[Crna četa]]. Proveo je i [[porez]]nu reformu, koja je najviše pogodila visoko plemstvo, a kralj se sve više oslanjao na srednje i niže plemstvo. Poslije pada Bosne glavnina osmanlijske vojske predvođena [[sultan]]om povukla se prema jugoistoku, ostavivši samo manje jedinice u zauzetim tvrđavama, Matija Korvin je odlučio da iskoristi priliku i podvrgne to područje pod svoju vlast. U ranu jesen 1463. kralj je sakupio veliku vojsku u kojoj su bili mnogi hrvatsko-ugarski plemići, među kojima glavni kapetan gornje Ugarske [[Mirko Zapolja]], [[Spisak hrvatskih banova|hrvatski ko-ban]] [[Stjepan III Frankopan Modruški|Stjepan Frankopan Modruški]], erdeljski vojvoda [[Ivan Pongrácz od Dengelega]], [[Pečuh|pečuški]] biskup [[Ivan Česmički]]<ref>{{cite web |url= https://repozitorij.unipu.hr/en/islandora/object/unipu%3A2823/datastream/PDF/view |author= Elizabeta Jurkić |title= Matija Korvin i obrana Kraljevine Hrvatske |access-date= 11. 6. 2022 |archive-date= 5. 5. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220505233302/https://repozitorij.unipu.hr/en/islandora/object/unipu%3A2823/datastream/PDF/view |url-status= dead }}</ref>, [[prepošt]] Gaspar Bak od Berenda, zatim [[Nikola Iločki]], [[Matija Gereb]], [[Jan Vitovec]] i drugi. Korvinova vojska prešla je [[Sava|Savu]] kod [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i krenula prema Bosni. Manji dio vojske, na čelu s Mirkom Zapoljom, krenuo je na jug dolinom [[Vrbas]]a, a drugi dio, sa samim kraljem, zapadnije prema [[Ključ (općina)|Ključu]]. Njemu su se priključile jedinice koje je sa zapada Hrvatske, iz smjera Bihaća, doveo knez [[Martin IV Frankopan|Martin Frankopan]]. Procjenjuje se da je Matija Korvin raspolagao s 20.000 ljudi. Zauzevši usput u tom pohodu nekoliko bosanskih utvrda, kraljevska armija početkom oktobra došla je do Jajca te se počela pripremati za njegovo oslobađanje od osmanlijske vlasti. == Opsada == Opsada Jajca počela je 5/6. oktobra 1463. Jedinice Matije Korvina posjedovale su [[Spisak oružja u srednjem vijeku|opsadne sprave]] i [[top]]ove, koji su tukli osmanlijske položaje. Ubrzo potom, već poslije četiri dana opsade, Osmanlije, kojih je bilo približno hiljadu, bile su primorani napustiti podgrađe Jajca i povući se u tvrđavu, gdje su, iza debelih zidina, bili mnogo sigurniji. Opsada se odužila, a kralj je na neko vrijeme napustio područje Jajca, ostavivši svojim [[vojskovođa]]ma da nastave s operacijom zauzimanja jajačke tvrđave. Matija Korvin vratio se na bojište podno Jajca 6. decembra 1463, došavši lično podržati i predvoditi svoju vojsku koja je opsjedala tvrđavu. Pritom je Turcima poslao poziv da se predaju i pređu u njegovu vojsku, a zauzvrat im je ponudio određene [[Povlastica|povlastice]], odnosno posjede u njegovom kraljevstvu. Opsada je trajala sve do [[Božić]]a, kada se 25. decembra 1463. osmanlijska posada predala. [[Kapitulacija|Predaju]] jajačke tvrđave u Korvinove ruke obavio je njen zapovjednik Jusuf-beg. Članovi njegove posade mogli su napustiti bojište, ali bez svojih stvari i [[Robovlasništvo|robova]]. Neki od njih odazvali su se kraljevom pozivu i pridružili se njegovim trupama. Jajce je tako, nakon samo nekoliko mjeseci pod osmanlijskom vlašću, postalo dio Ugarskog Kraljevstva i to ostalo sljedećih 65 godina, kada su ga Osmanlije 1528. ponovo zauzele i priključile svojoj državi. == Posljedice == Osim Jajca, vojska Matije Korvina zauzela je veća područja Bosanskog Kraljevstva, među kojima tvrđave i naselja [[Ključ na Sani|Ključ]], [[Vrbaški grad]], [[Vinac]], [[Tvrđava Zvečaj|Zvečaj]], [[Tvrđava Teočak|Teočak]], [[Zvornik]], [[Tvrđava Srebrenik|Srebrenik]] i druge. Na području Donjih Kraja osnovana je [[Jajačka banovina]], a na području [[Usora (oblast)|Usore i Soli]] [[Srebrenička banovina]]. Osmanlijama je tada pod kontrolom ostala samo "gornja ili prava Bosna" s [[Podrinje]]m. U ljeto sljedeće, 1464. osmanlijska vojska pokušala je opsadom osvojiti Jajce, ali nije uspjela. Isto je bezuspješno pokušala još nekoliko puta u sljedećim decenijama, a tek 1528<ref>[https://books.google.hr/books?id=mcdfAAAAcAAJ&pg=PA511&lpg=PA511&dq=jajce+6+listopada+1463&source=bl&ots=NhDn9pYdY3&sig=ACfU3U2ajyLEuq-hgT6jwhqgZAsA-CrxWg&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwiC1du24MH2AhUZR_EDHcVzA2IQ6AF6BAgCEAE#v=onepage&q=jajce%206%20listopada%201463&f=false], ''Književnik'', str. 511; pristupljeno 11. 6. 2022.</ref>, nakon 65 godina, Jajce se nije uspjelo odbraniti nego je potpalo pod vlast Osmanskog Carstva. == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku]] * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] * [[Hronologija bosanskohercegovačke historije]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Historija Jajca]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] [[Kategorija:Bitke]] [[Kategorija:1463.]] 24nuq5g7fpatxlvc5ytpa78aci5anft Ratovanje u doba baruta 0 492897 3897669 3894867 2026-06-07T12:33:14Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (7), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897669 wikitext text/x-wiki [[slika:Hohenfriedeberg - Attack of Prussian Infantry - 1745.jpg|thumb|350px|right|"Napad pruske pešadije", historijska slika [[Carl Röchling|Carla Röchlinga]] iz 1913. koja prikazuje [[Bitka kod Hohenfridberga|Bitku kod Hohenfridberga]] 1745.]] {{rat}} '''Rano moderno ratovanje''' je era ratovanja nakon [[srednjovjekovno ratovanje|srednjovjekovnog ratovanja]]. Povezano je sa početkom široke upotrebe [[barut]]a i razvojem odgovarajućeg oružja za upotrebu [[eksploziv]]a, uključujući [[artiljerija|artiljeriju]] i [[vatreno oružje]]; iz tog razloga ovo doba se naziva i doba '''barutnog ratovanja''' (koncept koji je uveo [[Michael Roberts]] 1950-ih). Cijeli ovaj period sadržan je u [[Doba jedra|dobu jedra]], koja je karakteristika dominirala u eri [[Pomorska taktika u Dobu jedra|pomorske taktike]], uključujući upotrebu baruta u [[Pomorska artiljerija u Dobu jedra|pomorskoj artiljeriji]]. Sve [[Velike sile]] Evrope i [[Period barutnih imperija|Islamskih barutnih imperija]]{{sfn|Hodgson|1974|p=III:16}} su se aktivno vbodili [[Spisak ratova 1500–1799|brojni ratovi tokom ovog perioda]], grupirani u grubim geografskim i hronološkim terminima kao: *[[Evropski religijski ratovi]] između 1520-ih i 1640-ih (uključujući [[Tridesetogodišnji rat]], [[Osamdesetogodišnji rat]] i [[Ratovi tri kraljevstva|Ratove tri kraljevstva]]), [[Francusko-španski rat (1635–1659)]], [[Sjeverni ratovi|Sjeverne ratove]], [[Poljsko-švedski ratovi|Poljsko-švedske ratove]] i [[Rusko-švedski ratovi|Rusko-švedske ratove]]; * [[Hstorija rusko-turskih ratova|Rusko-turski ratovi]], [[Otomansko-habzburški ratovi]] i drugi [[Otomanski ratovi u Evropi]]. *Na [[Rog Afrike|Rogu Afrike]], [[Etiopsko-adalski rat|Adalsko]] osvajanje [[Etiopsko carstvo|Etiopije]] i uključivanje [[Otomansko-portugalski sukobi (1538–1557)|Osmanlija, Mameluka i Portugalaca]]. *U Aziji, [[Perzijsko-portugalski rat]], [[Naderove kampanje]], [[Aurangzeb|mogulska osvajanja]], [[Anglo-misorski ratovi]], [[Japanske invazije na Koreju (1592-1598)]], i kineski [[prijelaz od Minga do Qinga]] nakon koje je uslijedilo [[Deset velikih kampanja]] *Tokom 18. stoljeća "[[Drugi stogodišnji rat]]", krovni izraz koji uključuje [[Devetogodišnji rat]], [[Sedmogodišnji rat]], [[Rat za špansko nasljeđe]], [[Rat za austrijsko naslijeđe]], [[Američki revolucionarni rat|Američki rat za nezavisnost (Američki revolucionarni rat)]], [[Francuski revolucionarni ratovi]] i [[Napoleonovi ratovi]] od kasnog 18. do ranog 19. stoljeća koji označava kraj ove ere. ==Evropa== ===Početak poligonskih utvrđenja=== {{Glavni|Poligonska utvrda}} [[slika:Göttingen-City-Model.1630-View.to.North.JPG|thumb|Model grada sa poligonskim utvrđenjima]] U periodu od 1501. do 1800. došlo je do brzog napretka u tehnikama utvrđivanja u Evropi. Dok su se srednjovjekovni zamkovi oslanjali na visoke zidove kako bi spriječili napadače, ranomoderna utvrđenja morala su izdržati artiljerijsko bombardiranje. Da bi to učinili, inženjeri su razvili stil tvrđave poznat kao "italijanski stil" ili "trace Italienne". Imale su niske, debele, nagnute zidove, koji su ili apsorbovali ili odbijali topovsku vatru. Osim toga, bili su u obliku zvijezda, s bastionima koji su stršili pod oštrim uglovima. Ovo je trebalo osigurati da svaki bastion može biti podržan vatrom sa susjednog bastiona, ne ostavljajući "mrtvo tlo" za napadača da se skloni. Ova nova utvrđenja brzo su negirala prednosti koje je top nudio opsadnicima. Poligonska tvrđava je [[utvrđenje]] u stilu koji se razvio sredinom 18. stoljeća, kao odgovor na razvoj [[Granata (projektil)|eksplozivnih granata]]. Složeni i sofisticirani dizajni [[tvrđava|zvjezdastih tvrđava]] koji su im prethodili bili su vrlo efikasni protiv topovskog napada, ali su se pokazali mnogo manje efikasnim protiv preciznije vatre nabijenih [[top]]ova i razorne moći eksplozivnih granata. Poligonski stil utvrđenja je također opisan kao "tvrđava bez bokova". Mnoge takve utvrde izgrađene su u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]] za vrijeme vlade [[Henry Temple, 3. Viscount Palmerston|Lord Palmerston]], pa su se također često nazivaju [[palmerstonska utvrda|palmerstonske utvrde]]. Njihov nizak profil čini ih lahkim za previdjeti. Kao odgovor na ranjivost zvjezdastih utvrda, [[vojni inženjer]]i razvili su mnogo jednostavniji, ali robusniji stil utvrđenja. Primjer ovog stila može se vidjeti u [[Fort McHenry]]ju u [[Baltimore]]u u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje se odigrala [[Bitka za Baltimore|čuvena bitka]] zvana ''Zvijezda-sjajni baner'' napisao je [[Francis Scott Key]]. ===Vatreno oružje=== Moć aristokratije "vis à vis" država je u tom periodu smanjena širom Zapadne Evrope. Dvorci predaka aristokrata od 200 do 400 godina više nisu pružali korisnu odbranu od artiljerije. Važnost plemstva u ratovanju također je nagrizala jer je srednjovjekovna teška konjica izgubila svoju središnju ulogu u bitkama. Teška konjica – sastavljena od oklopljenih vitezova – počela je da gubi na značaju u kasnom [[srednji vijek|srednjem veku]]. I Englezi [[dugi luk]] i Švajcarci [[štuka (oružje)|štuka]] dokazali su svoju sposobnost da unište veće oružane snage vitezova na konju. Međutim, pravilna upotreba dugog luka zahtijevala je od korisnika da bude izuzetno jak, što je onemogućilo prikupljanje vrlo velikih snaga strijelaca. Pravilna upotreba štuke zahtijevala je složene operacije u formaciji i veliku snagu i koheziju od strane štulara, što je opet otežavalo prikupljanje velikih snaga. Počevši od ranog 14. stoljeća, oklopnici su dodavali oklopne dijelove tradicionalnom zaštitnom povezanom oklopu vitezova i vojnika kako bi se zaštitili od strijela dugog luka i [[samostrel]]a. Do 1415. godine, neki pješaci su počeli da postavljaju prve "ručne topove", a najraniji [[arkebuz]]a male cijevi, sa zapaljenim "bravama šibica", pojavili su se na bojnom polju u kasnijem 15. stoljeću. ====Opadanje upotrebe pločastog oklopa==== {{Također pogledajte|Oklop u 18. stoljeću}} [[Slika:Sack of a Town (Sebastiaen Vrancx) - Gothenburg Museum of Art - GKM 1396.tif|thumb|300px| Napad na grad, početak 17. stoljeća]] U gotovo svim velikim evropskim bitkama tokom perioda od 250 godina (1400. do 1650), mnogi vojnici su nosili široke pločaste oklope; ovo uključuje pješadiju (obično konjanike) i gotovo sve konjičke trupe. Očekivalo se da će pločasti oklop odbiti oštrice oružja i zaustaviti arkebuzu ili kuglu iz [[pištolj]]a ispaljene iz daljine, što je obično i činilo. Upotreba pločastog oklopa kao odbrane za vatreno oružje imala je tendenciju da djeluje sve dok su brzina i težina lopte ostale prilično niske, ali s vremenom je sve veća snaga i djelotvornost vatrenog oružja prestigla razvoj odbrane da im se suprotstavi, tako da [[Muškete od kremenjače]] (u upotrebu su ušle nakon 1650) mogle su ubiti oklopljenog čovjeka na udaljenosti od čak 100 jardi (iako s ograničenom preciznošću), a oklop neophodan za zaštitu od ove prijetnje bio bi previše težak i nezgrapan da bi bio praktičan. Mušketa s [[kremen]]om, koju je nakon 1650. nosila većina pješadinaca, osim pilađa, ispaljivala je teže punjenje i kuglu od [[šibica]] [[arkebuza]]. Regrut bi se mogao obučiti da koristi mušketu za nekoliko sedmica. Rukovanje mušketom nije zahtijevalo veliku fizičku snagu pikemana ili strelca ili prilično rijetke vještine konjanika. Za razliku od svojih prethodnika s arkebuzom, muškete s kremenom mogle su neutralizirati čak i najteže oklopne konjičke snage. Pošto vatreno oružje zahtijeva malo obuke za rukovanje, seljak sa pištoljem sada bi mogao da potkopa red i poštovanje koje održava konjica u Evropi i njeni istočni ekvivalenti. Iako je dobro iskovani pločasti oklop još uvijek mogao spriječiti prodor barutnog oružja, do 1690. nije bio dorastao masovnom vatrenom oružju u frontalnom napadu i njegova je upotreba prestala, čak i među konjicom. Do kraja 17. stoljeća, vojnici u pješadiji i većini konjičkih jedinica preferirali su veću pokretljivost potpuno neoklopa u odnosu na blagu zaštitu, ali znatno smanjenu pokretljivost, ponuđenu nošenjem teškog pločastog oklopa iz tog perioda. ====Prelazak na muskete s kremenim bravom==== Arkebus, koji se koristio od 1410. godine, bio je jedno od prvih ručnih vatrenih oružja koje je bilo relativno lagano (i dalje je zahtijevalo postolje za balansiranje) i jedna osoba je njime mogla upravljati. Jedno od ovih oružja je prvi put zabilježeno kao korišteno u [[Bitka kod Agincourta|Bici kod Agincourta]] 1415. godine, iako je ovo još uvijek bila srednjovjekovna bitka. Izraz "mušketa" prvobitno se odnosio na teži oblik arkebusa, koji je ispaljivao hitac koji je mogao probiti pločasti oklop, ali samo iz neposredne blizine. U 16. stoljeću još uvijek je morao biti postavljen na potporni štap da bi bio stabilan. [[Kaliver]] je bio lakši oblik arkebusa. Do 1600. godine, vojske su postupno ukinule ovo vatreno oružje u korist nove lakše muškete. Tokom 16. stoljeća pa sve do 1690. godine, muškete su koristili dizajn šibica. Međutim, dizajn brave šibica zamijenjen je 1690-ih musketom s kremenom, koja je bila manje sklona zastojima i imala je bržu stopu ponovnog punjenja. Do tog vremena, samo izviđačke jedinice lahke konjice, "oči vojske", nastavile su da nose prednje i zadnje oklopne ploče kako bi se zaštitile od udaljenih ili nedisciplinovanih trupa opremljenih musketama. Dok su vojnici naoružani vatrenim oružjem mogli nanijeti veliku štetu konjici na umjerenoj udaljenosti, na bližoj udaljenosti konjica bi mogla zaklati pješadiju naoružanu mušketom ako bi mogla razbiti formaciju i ući u bližu borbu. Dugi niz godina pješadijske formacije uključivale su mješavinu trupa naoružanih i vatrenim oružjem za pružanje udarne snage i štukama koje su omogućile odbranu arkebuzijara ili mušketira od juriša konjice. Izum [[bajonet]]a omogućio je kombinovanje ova dva oružja u jedno 1690-ih, što je pretvorilo pešadiju u najvažniju granu vojske ranog modernog doba – onu koja je jednolično koristila muskete od kremenjače s bajonetima. ===Priroda rata=== [[slika:SiegeOfHulst.jpg|frame|right| Opsada grada [[Hulst]] 1645. (koji se nalazi u holandskoj provinciji Zeeland) od strane Frederika Henrija. Opsade su dominirale ratovanjem ove ere]] U ovom periodu došlo je do značajnog povećanja veličine i razmjera ratovanja. Broj uključenih boraca stalno je eskalirao od sredine 16. stoljeća i dramatično se povećao nakon 1660-ih. Na primjer, kralj Francuske mogao je izvesti oko 20.000 ljudi ukupno za svoje ratove protiv Španije 1550-ih, ali je mogao mobilizirati do 500.000 ljudi na teren do 1700. u [[Ratu za špansko nasljeđe]]. Štaviše, ratovi su u ovom periodu postajali sve smrtonosniji. Ovo se dijelom može pripisati poboljšanjima u tehnologiji oružja i tehnikama korištenja (na primjer pješadijska [[odbojna vatra]]). Međutim, glavni razlog je bio to što su vojske sada bile mnogo veće, ali im je logistička podrška bila neadekvatna. To je značilo da su vojske imale tendenciju da pustoše civilna područja u nastojanju da se prehrane, uzrokujući glad i raseljavanje stanovništva. Ovo je pogoršano sve dužim sukobima, kao što su [[Tridesetogodišnji rat]] i [[Osamdesetogodišnji rat]], koji su se vodili na područjima koja su bila izložena stalnom razaranju. Iz tog razloga, ratovi ovog doba bili su među najsmrtonosnijim prije modernog perioda. Naprimjer, [[Tridesetogodišnji rat]] i savremeni [[Ratovi tri kraljevstva]], bili su najkrvaviji sukobi u historiji Njemačke i Britanije prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Još jedan faktor koji je doprinio krvoproliću u ratu bio je nedostatak jasnih pravila u vezi sa tretmanom zarobljenika i neboraca. Dok su zatvorenici obično bili otkupljeni za novac ili druge zatvorenike, ponekad su klani iz ruke – kao u [[bitka kod brda Dungans|bici kod brda Dungans]] 1647. Jedan od razloga povećanog uticaja ratovanja bila je njegova neodlučnost. Vojske su se sporo kretale u eri prije dobrih puteva i kanala. Bitke su bile relativno rijetke jer su vojske mogle manevrirati mjesecima, bez direktnog sukoba. Osim toga, bitke su često postale irelevantne zbog proliferacije naprednih, bastioniranih utvrđenja. Da bi kontrolisale neko područje, vojske su morale da zauzmu utvrđene gradove, bez obzira na to da li su porazile terenske armije svojih neprijatelja. Kao rezultat toga, daleko najčešće bitke tog doba bile su [[opsada]], dugotrajne i skupe aktivnosti. Oluja na utvrđeni grad mogla bi rezultirati velikim žrtvama i gradovi koji se nisu predali prije napada obično su bili brutalno opljačkani – naprimjer [[Opsada Magdeburga|Magdeburg]] 1631. ili [[Opsada Droghede|Droghede]] 1649. Osim toga, i garnizoni i opsadnici često su teško patili od bolesti. [[Slika:Gustavus Adolphus at the Battle at Breitenfeld.jpg|thumb|desno|uspravno|Gustavus Adolphus u [[Bitka kod Breitenfelda (1631)|Bitke kod Breitenfelda]]. Adolphus je bio možda najveći vojni inovator ovog doba]] Neodlučna priroda sukoba značila je da su ratovi bili dugi i endemski. Sukobi su se protezali decenijama i mnoge su države provele više godina u ratu nego u miru. Španski pokušaj da ponovo osvoje [[Holandij]]e nakon [[holandska pobuna|holandske pobune]] zaglavio je u beskrajnom opsadnom ratu. Troškovi su doveli do toga da je španska monarhija nekoliko puta proglasila bankrot, počevši od 1577. Promjene u ratovanju su na kraju učinile [[paćenici|plaćeničke]] snage [[renesansa|renesanse]] i srednjeg vijeka zastarjelim. Međutim, ovo je bila postepena promjena. Još tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618–1648), većina trupa su bili plaćenici. Međutim, nakon ovog sukoba, većina država je investirala u bolje disciplinovane i ideološki inspirisane trupe. Jedno vrijeme plaćenici su postali važni kao treneri i administratori, ali ubrzo je i ove poslove preuzela država. Ogromna veličina ovih armija zahtijevala je veliku podršku administratora. Nove centralizovane države bile su prisiljene da uspostave ogromne organizovane birokratije da upravljaju ovim vojskama, za koje neki historičari tvrde da je osnova moderne birokratske države. Kombinacija povećanih [[porez]]a i povećane centralizacije vladinih funkcija izazvala je niz pobuna širom Evrope kao što su [[Engleski građanski rat]] i [[Fronda]] u Francuskoj. U mnogim zemljama, rješenje ovog sukoba bilo je uspon [[Apsolutna monarhija|monarhijskog apsolutizma]]. Samo u Engleskoj i Holandiji predstavnička vlada je evoluirala kao alternativa. Od kasnog 17. stoljeća, države su počele da finansiraju ratove kroz dugoročne kredite sa niskim kamatama od nacionalnih bankarskih institucija kao što je ''Bank of England''. Prva država koja je u potpunosti iskoristila ovaj proces bila je [[Holandska Republika]]. [[Slika:BattleOfHeiligerlee.jpg|thumb|right|300px|[[Bitka kod Heiligerleea (1568)|Bitka kod Heiligerleea]] 1568. godine, prikazuje raspored artiljerije, konjice i pješadije sa štukama i musketama]] Ova transformacija u evropskim vojskama imala je veliki društveni uticaj. [[J. F. C. Fuller]] je čuveno izjavio da je "mušket napravio pješadiju, a pješadijac demokratu". Ovaj argument kaže da je odbrana države sada počivala na običnom čovjeku, a ne na aristokratama. Pobune niže klase, koje su rutinski poražene u srednjem vijeku, sada bi mogle ugroziti moć države. Međutim, aristokrate su nastavile da monopoliziraju oficirski korpus gotovo svih armija ranog modernog doba, uključujući njihovu vrhovnu komandu. Štaviše, narodne pobune su gotovo uvijek propale osim ako nisu imale podršku i pokroviteljstvo plemićkih ili aristokratsih klasa. Nove vojske, zbog svojih ogromnih troškova, takođe su zavisile od poreza i komercijalnih klasa koje su takođe počele da zahtijevaju veću ulogu u društvu. Velike trgovačke moći Holanđana i Engleza odgovarale su mnogo većim državama po vojnoj moći. Kako je svaki čovjek mogao brzo biti obučen u korištenju mušketa, postalo je mnogo lakše formirati ogromne vojske. Zbog nepreciznosti oružja bile su potrebne velike grupe masovnih vojnika. To je dovelo do naglog povećanja veličine armija. Po prvi put su ogromne mase stanovništva mogle da uđu u borbu, a ne samo visokokvalifikovani profesionalci. Tvrdilo se da je uvlačenje ljudi iz cijele nacije u organizirani korpus pomoglo uzgoju nacionalnog jedinstva i patriotizma, a tokom tog perioda rođen je moderni pojam [[nacionalna država|nacionalne države]]. Međutim, to će postati očigledno tek nakon [[Francuska revolucija|Francuskih revolucionarnih ratova]]. U ovom periodu, [[masovni ustanak]] i [[regrutacija]] će postati paradigma [[moderno ratovanje|modernog ratovanja]]. Prije toga, međutim, većina nacionalnih armija je zapravo bila sastavljena od mnogih nacionalnosti. Naprimjer, iako je [[švedska]] vojska pod [[Gustavus Adolphus|Gustavusom Adolphusom]] prvobitno bila regrutovana putem nacionalne regrutacije, gubici [[Tridesetogodišnji rat|tridesetogodišnjeg rata]] značili su da su do 1648. preko 80% njenih trupa bili strani plaćenici. U Španiji su se regrutovale vojske sa svih španskih evropskih teritorija, uključujući [[Španija|Španiju]], [[Italija|Italiju]], [[Valonija|Valoniju]] i [[Njemačka|Njemačku]]. Francuzi su regrutirali vojnike iz Njemačke, Švicarske i drugdje, kao i iz Francuske. Britanija je regrutovala [[Hesse|hesenske]] trupe do kasnog 18. stoljeća. Irski katolici su sami sebi napravili karijere u vojskama mnogih evropskih država (vidi [[Let divljih gusaka]]). ===Pješadija === [[Slika:Schlacht am Weißen Berg C-K 063.jpg|thumb|350px|right| [[Bitka kod Bijele planine]] u [[Bohemija|Bohemiji]] (1620), jedna od odlučujućih bitaka [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]]] '''[[Kolona (formacija)|Kolona]]''' – Ova formacija se obično koristila tokom marša, iako je sa dovoljno volje i mase bila efikasna u probijanju formacija linija, iako sa velikim gubicima. '''[[Linija (formacija)|Linija]]''' – Jednostavna formacija dubokih linija od dva ili tri ranga omogućila je da se većina mušketa dovede u pogon i bila je najčešće korištena borbena formacija. Često bi prvi stroj kleknuo nakon pucanja kako bi dozvolio drugoj liniji da puca. '''[[strijelac|Strijelci]]''' – nisu bili uobičajena pješadijska jedinica sve do kasnog 18. stoljeća. Laka pješadija bi napredovala i bila prva koja bi pucala kako bi privukla neprijatelja u napad, dok bi istovremeno provjeravala bokove. U kasnijim epohama, strijelci nisu ciljali samo obične vojnike, već i oficire, tako da su mušketiri bili bez vođstva. '''[[Pešadijski kvadrat|Kvadrat]]''' – Ova formacija korištena je protiv konjice. Bajoneti bi bili učvršćeni, prva linija bi klečala sa svojim musketama okrenutim prema gore (slično kao štuka). Druga i treća linija bi pucale na konjicu kada bi se približila. Ova formacija je bila vrlo neefikasna kada je bila suočena sa kombinovanom vatrom konjice i pešadije, ili artiljerijskom vatrom u slučaju običnih kvadrata. ===Konjica=== [[Slika:Death of King Gustav II Adolf of Sweden at the Battle of Lützen (Carl Wahlbom) - Nationalmuseum - 18031.tif|thumb|Smrt kralja Gustava II Adolfa u sukobu konjice 16. novembra 1632. u bici kod Lützena]] [[Slika:Orłowski Husaria's attack.jpg|thumb|Krilati husar]] Porast upotrebe baruta smanjio je značaj nekada dominantne teške konjice, ali je ostao efikasan u novoj ulozi u 19. stoljeću. Konjica je, zajedno sa pješadijom, postala profesionalnija u ovom periodu, ali je zadržala veći društveni i vojni prestiž od pješaštva. Lahka konjica je uvedena za okršaje i izviđanje zbog svoje prednosti u brzini i pokretljivosti. Novi tipovi konjičkih jedinica koje su uvedene u ovom periodu bile su draguni ili konjička pješadija. Draguni su trebali da putuju na konjima, ali da se bore pješice i bili su naoružani karabinima i pištoljima. Čak je i ortodoksna konjica nosila vatreno oružje, posebno pištolj, koji su koristili u taktici poznatoj kao karakola. Konjički napadi mačevima na nedisciplinovanu pješadiju i dalje su mogli biti presudni, ali frontalni napad na dobro uređene mušketire i konjače bio je uzaludan. Konjičke jedinice, od 16. stoljeća pa nadalje, češće su napadale drugu konjicu na bokovima pešadijske formacije i pokušavale da probiju put iza neprijateljske pešadije. Kada su to postigli i progonili neprijatelja koji je bježao, teška konjica je još uvijek mogla uništiti neprijateljsku vojsku. Samo specijalizovane konjičke jedinice poput [[poljski husari|krilatih husara]], naoružane dugim kopljima, mogle su da razbiju kolone, ali ovo je bio izuzetak. Nakon ratova sa Poljsko-litvanskom komonvealtom, kada se često borio protiv nadmoćnijih konjičkih trupa, kralj Gustavus II Adolf počeo je češće koristiti uspješno konjički napad borba prsa u prsa umjesto karakole kao tokom [[Bitka kod Breitenfelda (1631)|Bitke kod Breitenfelda]]. Konjički napad ostao je važan dio borbene taktike do kraja 17. stoljeća pa sve do modernog područja, a njegova udarna vrijednost mogla je biti odlučujuća kada se pravilno provede kao tokom [[Bitka kod Beča (1683)|Bitke kod Beča (1683)]]. Međutim, moć koju je ranije imala teška konjička vojska bila je pri kraju. Po prvi put u milenijima, naseljeni ljudi poljoprivrednih krajeva mogli su u otvorenoj borbi poraziti konjičke narode stepe. Moć [[Mongoli|Mongola]] je slomljena u Rusiji i, više nije bila ugrožena sa istoka, [[Rusija]] je počela da se afirmiše kao glavna sila u evropskim poslovima. Nikada više nomadi sa istoka ne bi prijetili da pregaze Evropu ili [[Bliski istok]]. U opsadi Kazana (1552), Rusija je koristila artiljeriju, sapere, konjicu i pešadiju naoružanu arkebuzama (strijelci), dok je Kazanski kanat koristio samo konjicu. Upotreba sapera pokazala se odlučujućom. Jedini izuzetak od ovoga bilo je [[Osmansko Carstvo]], koje su osnovali turski konjanici. Osmanlije su bili jedni od prvih koji su prihvatili barutnu artiljeriju i vatreno oružje i integrisali ih u svoje već strašne borbene sposobnosti. Kako je evropska pješadija postajala bolje naoružana i disciplinovanija, oko 1700. osmanske snage su počele redovno biti poražene od trupa Austrije i Rusije. ===Pomorski rat === [[slika:Battle of Vigo bay october 23 1702.jpg|thumb|right|[[Bitka kod zaliva Vigo]] 1702, dio [[Bitka kod zaliva Vigo]] 1702, dio [[Rat za špansko nasljeđe|rata za špansko nasljeđe]] (anonimno savremeno slikarstvo)<ref>{{cite web |url=http://www.hms-trincomalee.co.uk/history/the-age-of-sail |title=The Age of Sail |website=HMS Trincomalee |access-date=12. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160316114603/http://www.hms-trincomalee.co.uk/history/the-age-of-sail |archive-date=16. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>]] {{glavni|Pomorska taktika u Dobu jedra|Pomorska artiljerija u Dobu jedra}} Doba jedra (obično datirano kao 1571–1862) bio je period koji je otprilike odgovarao [[rani moderni period|ranom modernom periodu]] u kojem su [[međunarodna trgovina|međunarodnom trgovinom]] i [[pomorsko ratovanje|pomorskim ratovanjem]] dominirali [[jedrenjak|jedrenjaci]] i [[barutno ratovanje]], koje traje od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Širenje evropske moći širom svijeta bilo je usko povezano s pomorskim razvojem u ovom periodu. [[karavela]] je po prvi put učinila neobuzdana mora poput [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] otvorena za istraživanje, trgovinu i vojna osvajanja. Dok su u svim prethodnim erama, evropske mornarice bile uglavnom ograničene na operacije u obalnim vodama i uglavnom su se koristile samo kao podrška snagama na kopnu, to se promijenilo uvođenjem novih brodova poput [[karavela]], [[carrack]], i [[galeon]], i sve veći značaj međunarodne trgovine vodom u šesnaestom i sedamnaestom veku. Nove karavele bile su dovoljno velike i dovoljno moćne da budu naoružane topovima s kojima su mogli bombardovati i odbranu obale i druga plovila. ==Afrika== ===Somalija=== [[Datoteka:Ottoman cannon end of 16th century length 385cm cal 178mm weight 2910 stone projectile founded 8 October 1581 Alger seized 1830.jpg|280px|Otomanski top kraja 16. stoljeća dužina 385 cm kal 178 mm, težina 2910 kameni projektil]] U pionirskoj upotrebi istaknutu ulogu imao je [[Ahmed Gurey]] kod [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] u njegovom [[Etiopsko-adalski rat|osvajanju Etiopije]].<ref>Jeremy Black, Cambridge illustrated atlas, warfare: Renaissance to revolution, 1492–1792, (Cambridge University Press: 1996), p.9.</ref> [[Etiopsko-adalski rat]] bio je vojni sukob između [[Etiopskog carstva]] i [[Adal sultanata]] od 1529. do 1543. Imam [[Ahmad ibn Ibrihim al-Gazi]] (nadimak Gurej Somalija i Gragn na amharskom (ግራኝ Graññ), oba znače "ljevoruki") bili su blizu gašenja drevnog carstva Etiopije i preobraćenja svih njenih podanika u islam; intervencija Evropljanina [[Cristóvão da Gama]], sina poznatog moreplovca [[Vasco da Gama]], pomogla je da se spriječi ovaj ishod. Mnogi istoričari uzrokuju neprijateljstvo između Somalije i Etiopije u ovom ratu. Neki historičari također tvrde da je ovaj sukob dokazao, korištenjem na obje strane, vrijednost vatrenog oružja kao što su mušketa sa šibicom, topovi i arkebuza u odnosu na tradicionalno oružje. Imam Ahmed je bio prvi afrički komandant koji je koristio topovski rat na kontinentu tokom Adalovog osvajanja Etiopskog carstva pod [[Dawit II|Dawitom II]]. ==Azija== ===Kina=== Od 15. do 18. stoljeća došlo je do širokog napretka u tehnologiji baruta. Dok su Evropljani bili pod pritiskom baruta zbog tehnološkog napretka i vojnog razvoja, Kinezi su nazadovali u pogledu daljeg razvoja vojne tehnologije. To je bilo zbog činjenice da Kinezi nisu bili toliko angažirani u ratovima ili osvajanjima kao Evropljani. Naime, kada su Kinezi bili u ratu s [[Portugal]]cima, naprimjer, oni su se brzo prilagodili vojnoj tehnologiji i usvojili oružje u zapadnom stilu.<ref>{{Cite book |title=Science and civilisation in China |author=Needham, Joseph <!--, 1900–1995 --> |date=2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=0511018630 |oclc=1104396943 }}</ref> Kinezi su bili pioniri upotrebe [[barut]]nog oružja, samostrela, naprednih oblika oružja i oklopa, pomorske i nomadske konjice. Tako su Kinezi čak usvojili zapadnu vojnu tehnologiju. Zanimljivo je da su Kinezi imali mnogo opisa kako koriste svoju tehnologiju. Za Ming Kinu, imali su iskustva na bojnom polju: protiv kineskih pobunjenika, šanskih [[slon]]ova i mongolskih konjanika.<ref name=":04">{{Cite book |title=The gunpowder age: China, military innovation, and the rise of the West in world history |last1=Andrade|first1=Tonio|isbn=9780691178141 |oclc=1012935274 |date=29. 8. 2017 }}</ref> Ipak, pod dinastijom Ming, intenzivno su praktikovali taktičke strategije zasnovane na upotrebi vatrenog oružja. Qi Jiguang i njegove trupe koristile su inovativne borbene tehnike kao što su kontramarširanje, podjela trupa, kao fleksibilan način prilagođavanja bojnom polju. Ova taktika pokazala se efikasnom tokom kinesko-holandskog rata koji je počeo 1661. Dok su Kinezi bili potkopani kao inferiorno carstvo zbog nedostatka oružja, njihova stroga disciplina pridržavanja i taktička strategija doveli su do toga da su porazili Holanđane. Ovo povlači paralelu sa kinesko-portugalskim sukobom. Tokom prvog rata, 1521. godine, portugalska vatrena moć bila je daleko efikasnija od kineske. Kako su svjedočili snazi portugalske artiljerije, Kinezi su se bolje pripremili za rat 1522. Modificirali su, adaptirali, inovirali i poboljšali. Kinezi su bili demonstracija brze militarizacije, jer su u svoje znanje artiljerije i ratne taktičke strategije usadili učenja zapadnog stila. [[vatrene strijele]] (raketne strijele) prvi put upotrijebio je [[Wu (Ten Kingdoms)|Southern Wu]] 904. tokom opsade [[Nanchang|Yuzhanga]].{{sfn| Andrade|2016|p=31}} ===Iran=== Ubrzo nakon Osmanskog Carstva, pojavila su se još dva [[musliman]]ska barutana carstva: Safavidsko carstvo u [[Persijsko carstvo|perzijsko]] i Mogulsko carstvo u [[Indija]]. Oboje su započeli početkom 16. stoljeću, ali su kasnije propali u 18. stoljeću. Odbijanje njihovih Qizilbash snaga da koriste vatreno oružje doprinijelo je porazu Safavida u [[Bitka kod Čaldirana|Čaldiranu]] 1514. Nakon toga, [[Perzija]]nci su aktivno nastojali da steknu vještine izrade i upotrebe vatrenog oružja. U izvještaju datom [[Vijeće desetorice|Vijeću desetorice]] 24. septembra 1572, [[venecija]]nski izaslanik Vincenzo di Alessandri je primijetio kako je vatreno oružje postalo integrirano u perzijsku vojsku: {{citat|"Koristili su se za oružje, mačeve, koplja, arkebuze, koje svi vojnici nose i koriste; njihove ruke su također superiornije i bolje temperirane od onih u bilo kojoj drugoj naciji. Cijevi arkebuza su uglavnom dugačke šest raspona i nose kuglu nešto manje od tri unce težine. Koriste ih s takvom lakoćom da ih to ne ometa u navlačenju lukova niti rukovanju mačevima, držeći potonje obješene na svojim lukovima od sedla dok ih prilika ne zahtijeva. Arkebuza se zatim odlaže iza leđa tako da jedno oružje ne ometa upotrebu drugog".<ref>{{cite book |last1=Lewis |first1=Bernard |title=The Middle East : a brief history of the last 2,000 years |url=https://archive.org/details/middleeastbriefh0000lewi_s8h4 |date=1995 |publisher=Simon & Schuster Inc. |location=New York, N.Y. |isbn=978-0-684-83280-7 |page=PT125}}</ref>}} ===Japan=== [[slika:Tempo-p1000697.jpg|thumb|Japanski arkebuza iz Edo ere (''teppo'')]] [[Japan]]ci su se upoznali sa ranim vatrenim oružjem od [[portugal]]skih trgovaca koji su stigli sa evropskim stilom [[arkebuuza]] na ostrvo [[Tanegashima]], blizu ostrva [[Kyushu]] u septembru 1543. Uticaj ovog događaja će revolucionirati japansku strategiju kroz [[Sengoku-jidai]], koja se vrti oko taktike koja se usredsređuje na upotrebu vatrenog oružja.<ref name=":02">{{Cite journal |last=Swope |first=Kenneth M. |s2cid=159829515 |date=2005 |title=Crouching tigers, secret weapons: Military technology employed during the Sino-Japanese-Korean war, 1592–1598 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-military-history_2005-01_69_1/page/11 |journal=The Journal of Military History |volume=69 |issue=1 |pages=11–41 |issn=0899-3718 |jstor=3397041 |doi=10.1353/jmh.2005.0059 }}</ref><ref name=":1">{{Cite journal |last=Brown |first=Delmer M. |date=1948 |title=The impact of firearms on Japanese warfare, 1543–1598 |journal=The Far Eastern Quarterly |volume=7 |issue=3 |pages=236–253 |doi=10.2307/2048846 |issn=0363-6917 |jstor=2048846 }}</ref><ref name=":2">{{Cite book |title=The gunpowder age: China, military innovation, and the rise of the West in world history |last=Andrade |first=Tonio |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=9780691135977 |pages=166–187 }}</ref> Dok memoari [[Fernão Mendes Pinto|Fernãoa Mendesa Pintoa]] sebe i Dioga Zeimota pripisuju kao trgovce koji su prvobitno predstavili vatreno oružje Japanu, studije pomenutih memoara ovu tvrdnju nazivaju veoma uljepšanom, pa stoga valjanost ove tvrdnje dolazi u pitanje.<ref name= ":2"/> [[Daimyō]] iz tog perioda, tražeći bilo kakvu novu taktičku prednost nad svojim regionalnim rivalima, brzo su stekli i imali kovače u svojoj pratnji, preokrenuli inženjerstvo i reprodukovali rano evropsko vatreno oružje. [[Portugal]]ski trgovci koji su posjetili Japan nekoliko godina kasnije otkrili su da su Japanci uspješno reproducirali stotine arkebuza, a do 1546. godine, gruba procjena od preko 300.000 ranog vatrenog oružja bilo je u opticaju širom Japana.<ref name=":1"/> Rana proizvodnja pomenutog vatrenog oružja bilo je ograničeno na opšti region Kjušiju, iako će oružari na kraju migrirati širom Japana. Iz ove migracije počele su da nastaju različite škole, sa značajnim primjerima [[Sakai]]a, [[Yokkaichi]]a i Kunitomoa koji su najzastupljeniji.<ref name=":1"/> Štaviše, proizvodnja [[malo oružje|malog oružja]] kretala se od ranih [[Tanegashima (puška)|Tanegashima arkuebuza]], tgepoi kasnije proizvodnje, koji su se također dijelili na arkebuze različitog kalibra i dužine, do "ručnih topova" koje su favorizirali u [[Shimazu klan]]u.<ref name=":02"/> [[Japan]]ska vojna strategija po dobijanju novog oružja počela je postepeno da se pomjera ka taktici zasnovanoj na [[pješadija|pješadiji]], a ne na onoj koja je favorizirala jahanje i [[konjica|konjicu]].<ref name=":1"/> Ovo je najpoznatije prikazano u [[Bitka kod Nagashina|Bici kod Nagashina]] 1575. godine, gdje je 3.000 puškara [[Odo Nobunag|Oda Nobunaga]] ručno poslalo mnogo veću konjičku snagu [[klan Takeda|klana Takeda]], koristeći prvu zabilježenu upotrebu [[odbojna vatra|odbojne vatre]]. Međutim, određene studije osporile su tvrdnju da je Nobunaga prvi upotrijebio ovu taktiku, iako su je japanske snage koristile mnogo ranije od drugih svjetskih suvremenika.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Japansko planiranje bitaka se ubrzo usredsredilo na manipulisanje neprijateljima na savezničke utvrđene položaje kako bi se brzo rasporedilo neprijateljsko ljudstvo, upuštajući se u borbu prsa u prsa samo kada je to potrebno.<ref name=":1"/> Slično tome, japanski [[daimyō]] su predstavljeni u [[artiljerija|artiljeriji]] 1551. godine, kada je trgovac koji je tvrdio da je kralj [[Rim]]a predstavio elemente [[Ōtomo klana|Ōtomo klan]] sa dva primjera [[poljska artiljerija|poljske artiljerije]]. Kao i kod njihovih kolega malokalibarskog oružja, mnogi gospodari rata željeli su brzo usvojiti oružje kako bi stekli prednost nad svojim savremenicima, ali su poteškoće u proizvodnji odgovarajućih reprodukcija dovele do ograničene rane upotrebe u poređenju sa njima. Kao i sa ličnim vatrenim oružjem, [[Oda Nobunaga]] je rano usvojio novo oružje, a kasnije, nakon njegove smrti, jedan od njegovih pomoćnika [[Toyotomi Hideyoshi]] koristio bi topove za razorni učinak da bi opsadio zamak Kanki 1582. Štaviše, Nobunaga je pokušao da ugradi topove u ratne brodove 1578. godine, ali njihova neefikasnost protiv suparničkih pomorskih [[daimyō]] snaga pod [[Mori klan (Genji)|Morijima]] dovela je do prekida bilo kakve dalje implementacije na druge pomorske snage.<ref name=":1"/> Ove promjene i usvajanja u Sengoku eri Japanskog ratovanja su se pojavile tokom [[Japanska invazija na Koreju (1592–1598)|Japanske invazije na Koreju 1592–1598]], nakon što je [[Toyotomi Hideyoshi]] ujedinio Japan. Rani uspjeh u prvom upadu tokom maja 1592. u Koreju pripisuje se raznovrsnom malokalibarskom oružju i taktici japanskih snaga, omogućavajući im da naprave i brane rana uporišta na Korejskom poluostrvu. Međutim, nakon što su se Korejci udružili sa [[dinastija Ming|Mingovskom Kinom]], dobili su pristup boljoj artiljeriji sa većim dometom i razornom snagom od njihovih japanskih ekvivalenata. Konačno, korejska mornarica pod komandom [[Yi Sun-sin]]a je iskoristila nadmoćniju, topovski naoružanu mornaricu Korejsko-Ming alijanse protiv japanskih pomorskih linija snabdijevanja, što je na kraju dovelo do nestašice zaliha i japanskih gubitaka na kopno. Japan je protjeran sa svog posljednjeg uporišta u [[Seulu]] u maju 1594, a kasniji poduhvati 1597. neće se približiti uspjehu prvog, pošto je Korejsko-Ming alijansa razvila protivmjere i ekvivalentno malokalibarsko oružje japanskim ekvivalentima.<ref name=":02"/> Japanska verzija [[vatrena strela|vatrene strele]] (raketne strele) bila je poznata kao [[Bo-hiya (japanska vatrena strela)|bo hiya]]. Izvještava se da su japanski pirati ([[wokou]], također poznati kao Wako ili kaizoku) u 16. stoljeću koristili bo hiya koji je imao izgled velike strijele. Zapaljeni element napravljen od zapaljivog vodootpornog užeta bio je omotan oko osovine i kada je upaljen, bo hiya je lansirana iz minobacača poput oružja [[Commons:Category:Hiya taihou (top za vatrenu strijelu)|hiya taihou]] ili širokog otvora [[Tanegashima (japanska šibica)|Tanegashima arkebuznih šibica]]. Tokom jedne morske bitke rečeno je da bo hije "padaju kao kiša".<ref>[https://books.google.com/books?id=__9EEed9bugC&pg=PT34&dq=bohiya&hl=en&ei=WDfgTeDaGcbZ0QGm6O3OCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AE wAA#v=onepage&q&f=false ''Pirate of the Far East: 811–1639'', Stephen Turnbull, Osprey Publishing, Nov 20, 2007 P.34]{{Mrtav link}}</ref> ===Kraljevstvo Misore=== Prve [[Misorske rakete|gvozdene rakete]] razvio je [[Tipu Sultan]], muslimanski vladar [[Indija|južnoindijske]] [[Kraljevina Misore|Kraljevine Misore]]. Oni su uspješno koristili ove željezne rakete protiv većih snaga [[Britanska istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]] tokom [[Anglo-misorski ratovi|Anglo-misorskih ratova]]. Misorske rakete tog perioda bile su mnogo naprednije od onoga što su Britanci vidjeli, uglavnom zbog upotrebe željeznih cijevi za držanje pogonskog goriva; ovo je omogućilo veći potisak i veći domet za raketu (domet do 2&nbsp;km). Nakon Tipuovog konačnog poraza u [[Četvrti Anglo-misorski rat|Četvrtom Anglo-misorskom ratu]] i zarobljavanju gvozdenih misorskih raketa, one su bile utjecajne u razvoju britanskih raketa i ubrzo su stavljene u upotrebu u [[Napoleonovi ratovi|Napoleonovim ratovima]].<ref>Roddam Narasimha (1985). [http://nal-ir.nal.res.in/2382/01/tr_pd_du_8503_R66305.pdf Rockets in Mysore and Britain, 1750–1850 A.D.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070927182042/http://nal-ir.nal.res.in/2382/01/tr_pd_du_8503_R66305.pdf |date=27. 9. 2007 }} National aeronautical laboratory and Indian institute of science.</ref> ===Mogulsko Carstvo=== {{Glavni|vojska Mogulskog carstva}} [[Babur]], osnivač [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], koristio je [[vatreno oružje]], kolica i pokretnu [[poljska artiljerija|artiljeriju]] u borbi. Konkretno, koristio ih je u prvoj [[Bitka kod Panipata (1526)|Bici kod Panipata (1526)]] da porazi mnogo veće snage [[Ibrahim Lodhi|Ibrahima Lodhija]], posljednjeg vladara [[Delhi Sultanata]]. Druge bitke koje je vodio koristeći barutno oružje su [[Bitka kod Khanwa]] 1527. protiv [[Rana Sanga]] i [[Bitka kod Ghaghra]] 1529. Njegovi potomci su takođe koristili barutno oružje u svojoj ekspanziji Mogulskog carstva, kao što je [[Akbar Veliki]] u drugoj [[Bitka kod Panipata (1556)|Bici kod Panipata (1556)]] protiv [[Adil Shah Suri]]ja i [[Hemu]]a iz [[Dinastija Sur|Dinastije Sur]]. Godine 1582, [[Fathullah Shirazi]], [[Perzija]]nac–[[Indija]]c razvio je top sa sedamnaest cijevi, ispaljen [[šibica|šibicom]].<ref>{{citation |title=Science and technology in early modern Islam, c.1450-c.1850 |first=William Gervase |last=Clarence-Smith |url=http://www.lse.ac.uk/collections/economicHistory/GEHN/GEHNPDF/ScienceandTechnology-WGCS.pdf |publisher=Global economic history network, [[London School of Economics]] |page=7 }}</ref> <gallery> Officer of the Mughal Army, c.1585 (colour litho).jpg| Mogulska šibica puška Mughal musket.png| Mogulski mušketir The Adventures of Akbar artillery.jpg|[[Artiljerija]] mogulske vojske tokom vladavine [[Akbar]]a </gallery> ===Otomansko carstvo === [[Datoteka:Dardanelles Gun Turkish Bronze 15c.png|thumb|right| Bronzani top Dardanel, koje su koristili [[Osmansko Carstvo|Osmanski Turci]] u [[Pad Konstantinopolja|opsadi Carigrada]] 1453.]] [[Datoteka:Grand Turk(36).jpg|thumb|right|upright| Muškete i [[bajonet]]i na [[fregata|fregati]] [[Grand Turk (fregata)|Grand Turk]]]] [[Datoteka:Tarasnice.jpg|thumb| Tarašnice iz [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]] (1419–1434)]] Osmansko Carstvo je bilo jedna od prvih bliskoistočnih država koja je efikasno koristila barutno oružje i koristila ga sa velikim efektom osvajajući veći dio Bliskog istoka, sjeverne Afrike i [[Balkan]]a. U 17. stoljeću država je počela stagnirati jer modernije tehnologije i strategije nisu bile usvojene. Konkretno, [[Otomansko carstvo]] je sporo usvajalo inovacije kao što su posadni topovi (umjesto da ih izlivaju u kalup), pretvarajući vatreno oružje [[šibica]] u brave na [[kremen]], i olakšavanje poljskih pušaka i kočija.<ref>Jonathan Grant, "Rethinking the Ottoman Decline: Military Technology Diffusion in the Ottoman Empire, Fifteenth to Eighteenth Centuries", ''Journal of World History'', Vol. 10, No. 1 (1999) 179–201 (182)</ref> Djelimično je to bilo zato što je vojna elita postala moćna sila u carstvu i promjene su ugrozile njihove pozicije. [[David Nicolle]] teoretizira da je jedan od faktora koji je doprinio nespremnosti Osmanlija da usvoje mušketu s kremenom, uprkos njenoj superiornosti nad sistemom paljenja šibicama, bila prašnjava klima većeg dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koja bi mogla uzrokovati probleme s pouzdanošću.<ref name=Nicolle>{{cite book |last=Nicolle |first=David |title=The Janissaries |publisher=Osprey |year=1995 |isbn=1-85532-413-X |page=22 }}</ref> Sve u svemu, Otomansko carstvo između 15. i 18. stoljeća ocijenjeno je kao vojni proizvođač koji kopira postojeće tehnologije, ali ne obuhvata osnovni proces inovacija ili prilagođavanja.<ref>Jonathan Grant, "Rethinking the Ottoman Decline: Military Technology Diffusion in the Ottoman Empire, Fifteenth to Eighteenth Centuries", ''Journal of World History'', Vol. 10, No. 1 (1999) 179–201 (181)</ref> Druga istraživanja, međutim, komplikuju to gledište. Kineski vojni priručnik objavljen 1644. upoređivao je otomansko i evropsko vatreno oružje na sljedeći način:<ref name=Chase>{{cite book |last=Chase |first=Kenneth |title=Firearms: A global history to 1700 |url=https://archive.org/details/firearmsglobalhi0000chas |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=0-521-82274-2 |page=[https://archive.org/details/firearmsglobalhi0000chas/page/2 2] }}</ref> {{citat|"Vatreno oružje je bilo u upotrebi od početka dinastije, a terenske vojske u borbenoj formaciji su ga smatrale zgodnim i korisnim za nošenje... Otkako su muskete prenete u Kinu, ovo oružje je izgubilo svoju efikasnost... U borbenoj formaciji , osim raznih topova kao što su "tri generala", okretni pištolj s zatvaračem i "stoligaška grmljavina", ništa nema veći domet ili snagu od otomanske muškete. Sljedeći najbolji je evropski."}} Činjenica da su otomansko vatreno oružje kineski pisci iz 17. stoljeća smatrali superiornijim od evropskog vatrenog oružja pokazuje da je Otomansko carstvo bilo barem drugi proizvođač mušketa u ovom periodu. Međutim, neki tvrde da su "evropsko" vatreno oružje koje je kineski istraživač testirao zapravo japanske arkebuze zasnovane na pedeset godina starim portugalskim modelima. Dizajn otomanske šibice se bitno razlikuje od evropskog tipa i zauzvrat je uticao na šibice proizvedene u [[Safavidsko carstvo|Safavidskoj]] [[historija Irana|Perziji]] i [[Mogalsko carstvo|Mogalskoj]] [[Indija|Indiji]]. ===Vijetnam=== [[slika:VN rifles.jpg|thumb| Arkebuze u stilu Goa su verovatno bile široko rasprostranjene u [[Vijetnam]]u tokom 17. stoljeća]] Zapadne šibičaste arkebuze uvezene su u [[Vijetnam]] tokom ranog 16. stoljeća. Bijesni i dugotrajni ratovi između dinastija Le i Mac, a kasnije i klanova Trinh i Nguyen, izazvali su trku u naoružanju između suprotstavljenih frakcija. Streljaštvo i gađanje brzo su se proširili širom zemlje i ubrzo su vijetnamski musketari postali poznati u Aziji kao majstori vatrenog oružja. ==Također pogledajte== *[[Kabinetski ratovi]] *[[Bitka kod Caishija]] *[[Bitka za Tangdao]] *[[Tehnologija dinastije Song]] *[[Rani moderni period]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} *{{Citation |last=Chase |first=Kenneth |year=2003 |title=Firearms: A global history to 1700 |publisher=Cambridge University Press }}. *{{Citation |last=Crosby |first=Alfred W. |title=Throwing fire: Projectile technology through history |year=2002 |publisher=Cambridge University Press }}. *Gartz, Jochen, "Vom Griechischen feuer zum dynamit. Eine kulturgeschichte der explosivstoffe.", E. S. Mittler & Sohn, Hamburg (Germany) 2007, {{ISBN|978-3-8132-0867-2}}. *{{Citation |last=Guilmartin |first=John Francis |title=Gunpowder and Galleys: Changing technology and Mediterranean warfare at sea in the sixteenth century |publisher=Cambridge University Press |year=1974}} *John Keegan, "The face of battle: a study of Agincourt, Waterloo, and the Somme", London: Barrie & Jenkins, 1988. *{{Citation |last=Kelly |first=Jack |title=Gunpowder: Alchemy, Bombards & Pyrotechnics. The history of the explosive that changed the world. |publisher=Basic Books |year=2004 }}. *{{Citation |last=Khan |first=Iqtidar Alam |year=2004 |title=Gunpowder and firearms: Warfare in medieval India |publisher=Oxford University Press }}. *Needham, Joseph (1986), "Science and civilization in China: Volume 4, Part 3", Taipei: Caves Books, Ltd. *{{Citation |last=Needham |first=Joseph|title=Science & civilisation in China |year=1986 |publisher=Cambridge University Press |volume=V:7: "The gunpowder epic" }}. *Parker Geoffrey, "The military revolution and the rise of the West". *Parker Geoffrey, "Empire war and faith in early modern Europe", Penguin Books, London 2003. *Peter Paret, Gordon A. Craig, Felix Gilbert, ed. "Makers of modern strategy: from Machiavelli to the nuclear age", Princeton, N.J.: Princeton University Press, 1986. *Schürger, André (2015), "The battle of Lützen: an examination of 17th century military material culture", University of Glasgow [http://theses.gla.ac.uk/6508] *Sturdy, David, "Fractured Europe, 1600–1721", Blackwell, Oxford 2002. *Tallet, Frank, "War and society in early modern Europe 1495–1715", Routledge, London 1992. *Townsend, Charles. "The Oxford history of modern war", Oxford University Press, 2000. *{{Citation |last=Zhang |first=Yunming |title=Ancient Chinese sulfur manufacturing processes |journal=Isis |volume=77 |issue=3 |year=1986 |pages=487–497 |doi=10.1086/354207 |pmid=3533841 }} {{refend}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20070228130758/http://www.drizzle.com/~celyn/jherek/16thMilSci.pdf Military Science in Western Europe in the 16th Century. Prologue: The Nature of Armies in the 16th Century] (PDF). *[https://www.barrons.com/articles/from-gunpowder-to-world-domination-1453527156 From Gunpowder to World Domination] {{Oružje}} {{Commons category|Warfare of the Early Modern era}} {{DEFAULTSORT:Early Modern Warfare}} [[Kategorija:Ratovanje u ranom modernom periodu]] giuuatlm4oxq8u65awvvk75vkjybqvu Razgovor s korisnikom:Panasko 3 493805 3897722 3894719 2026-06-07T14:09:40Z A826 148065 Bot: Added missing </div> tag to close outer div in WAM 2025 Barnstar message 3897722 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST) == Arthur C. Clarke == Zdravo Panassko. Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST) ::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST) Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P :Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET) Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST) == "Ponovorođeni" == Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST) :vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link: :https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Ovo je greška jer se "ponovo" u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST) :::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu, uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST) == Discord == Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET) :Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET) == Infokutije... == ...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET) :[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET) ::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET) == Pozdrav == Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET) Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim. Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET) :Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]]. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET) ::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET) :::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje "preko bare" ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. :::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET) Tooo majstoreeee!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET) ::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET) :::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET) Zdravo Panassko. Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora. Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom "sjekirom o panj" i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. Lijep pozdrav i idemo dalje. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET) :Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET) == Infokutija TV-serija == Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET) :Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET) == The Animals == Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti "tvoj" (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET) Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET) :Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to "legne" s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET) ::Hvala ti, sad si me "uvalio" da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET) :::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&diff=3471034&oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET) Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET) Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET) :Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju "premjesti bez ostavljanja preusmjerenja"; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET) Nemam, samo je premjesti opcija. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET) Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za "osobu" se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET) :Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET) Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET) :Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET) Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET) :One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET) :::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET) ::::kako stavljamo kada je |date=March 2023, je li ide |date= Mart 2023 ili |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET) :::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023" (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET) @KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET) :Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET) Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET) == Prijedlog == Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET) :na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET) ::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET) Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET) :evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET) :::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET) ::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET) @KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET) == Stavke na WikiData == Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim. Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET) :U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET) Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET) :To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET) Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET) :Klikneš na "Uredi" sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET) ::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET) == Dvojnik == Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom<nowiki>{{Dvojnik|ime članka}}</nowiki> --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 30 januar 2023 (CET) To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET) ...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET) == Feminizam... == Članke možeš "ubaciti" na "fountain"...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:39, 2 februar 2023 (CET) :Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET) @AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET) : Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:27, 7 februar 2023 (CET) 😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET) :Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:56, 7 februar 2023 (CET) Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET) == Diskografije == Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET) :Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET) ::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET) == Wikidata - singlovi == Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema "entity" na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata. Pozdrav, Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET) :Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET) ::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene "statements" kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET) :::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET) ::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&oldid=24686739 --> == CEE proljeće 2023. == Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:39, 25 mart 2023 (CET) :Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST) == Pravopisna napomena == Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST) :Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST) ::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu "Diplomatija Velikih sila" na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju "od strane"; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST) 104 [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) Trebalo bi "...Copa Améri'''k'''e" jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST) :ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST) :ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST) == Nimfe == Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:52, 17 april 2023 (CEST) : a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:05, 17 april 2023 (CEST) ::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST) :::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST) ::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:28, 17 april 2023 (CEST) :::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST) :::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:34, 18 april 2023 (CEST) == Hall of Fame == Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 3 juni 2023 (CEST) :Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji "as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments. If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25134473 --> == Translation request == Hello. Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST) :I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST) == Selektivno prevođenje == Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku "Etymology"), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano. Npr. u člancima "muškarac" i "žena" u izvorniku piše "[[en:man|adult male human]]" i "[[en:woman|adult female human]]" te u referencama na koje se članak poziva ne navode se "spolni organi" kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o "rodnoj ideologiji" i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš. Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a. u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome. :Pozdrav, :Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - International prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here].. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25231197 --> == Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]] {{int:please-translate}} Dear Wikimedian, We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor. As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023. Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity. Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia. With warm regards, '''Feminism and Folklore International Team'''. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&oldid=25345565 --> == ''Seoske strahote'' == Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: '''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. '''Opis''' Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. (Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST) :Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST) ::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći, ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST) ::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST) :::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST) ::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST) :::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST) ::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST) :::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST) ::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST) == Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.'' [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]] <big>Dear all,</big> <big>The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !</big> <big>The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same! </big>'''<big>Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|"Here"]] to Organize/Join a WAM Event.</big>''' '''1. Propose "Focus Theme" related to Asia !''' If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your "Focus Theme" by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2]. '''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.''' Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs & Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023. '''3. More flexible campaign time''' The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community. '''Timetable''' * October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year * October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023. * Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia. * November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.) * January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia. * March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team * April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event. For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4]. <big> We look forward to your participation. Cheers!!! WAM 2023 International Team</big> [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023 [2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event [4] info@asianmonth.wiki </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&oldid=25753309 --> == Paralele i meridijani == Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET) :Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET) ::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET) :::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET) :::: Da. Koje god je nazvano po "zapadnjacima" (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET) ::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s "okruglima" i ovima na "5", da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET) ::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET) {{izvuci}} Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET) == Kategorije Astronomski objekti == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim. Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET) :može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET) ::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET) == Pitanje o izvorima == Poštovanje! Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji. Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale? Hvala :) Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET) :Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET) :pozdrav, :Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET) == Slike == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka. Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET) :A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|"glumac"]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|"osoba"]], ne "pisac"). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET) ::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2023 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James <span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&oldid=26173705 --> == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272594 --> == Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! == Dear Winner, We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions. As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project. Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future. Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative! Warm regards, '''The Feminism and Folklore Team''' <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=26890688 --> == Pitanje == Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST) :Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST) ::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST) ::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST) :::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST) == Feminism and Folklore 2024 - International prize winners == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here]. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=27147899 --> == Ostrvske države / teritorije == "'''Na''' Kipru", ali "'''u''' Sjevernom Kipru" jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST) :[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST) ::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST) A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) :Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) == Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) == Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Šablon(čina) == Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|"Nimfe"]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET) :uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET) :::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;"> <!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --> <div style="font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;"> Golden Award <br>Wikipedia Asian Month 2024 </div></div> <!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --> <div style="display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;"> <!-- Reduced the gap between image and text --> <!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --> <div style="font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;"> <p>Dear {{ROOTPAGENAME}},</p> <p>Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia. Sincerely, Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Image Section (on the right side) --> <div style="max-width: 300px;"> [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]] </div> </div> </div> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28586040 --> == Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May == Dear Panasko, Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities! This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''. Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out. Thank you for your continued dedication and support! For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Rezolucija VS UN-a == Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar <code>|Odsutni =</code>, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST) :Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST) ::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST) :::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST) ::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST) == Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD == Dear Panasko, This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD. Please ensure you complete the following as soon as possible: * Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' * Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration. If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team. Thank you once again for your dedication and hard work! ''Warm regards,''<br/> '''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Panasko Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 == Dear Panasko, Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team! Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities. As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns: 📋 Feedback Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form: 📄 Certificate Request Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out. Warm regards,<br/> Wiki Loves Ramadan International Team <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&oldid=28893397 --> == Panaskobot == Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST) :Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST) ::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST) ::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST) ::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST) ::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST) Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST) :Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST) Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je "-ijski"; "-ioni" je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST) :Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST) Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji "Defaultsort".) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST) Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i "Normativnu kontrolu", pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST) :Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije "Biografije," da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST) ::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST) :::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST) ::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST) :::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST) Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem "Spočina" :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST) == Bol == ''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST) :kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST) == Šablon Kalcijska signalizacija == obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST) :Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST) ::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST) :::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST) : Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET) :::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET) == Zdravo panasko == sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST) == Update request == Hello, Panasko. Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. Here is the official statement from Buckingham Palace: https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-30815-81|&#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET) :Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET) == Halo, admine, može pomoć? :) == Dobro došao među "velike"! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET) :Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET) :Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET) :: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET) ::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET) :::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET) :::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje ("m. b.")]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET) :::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET) :::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET) ::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET) ::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET) :::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :). P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET) Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti <nowiki>[[Realizam (filozofija)|]]</nowiki>, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti <nowiki>[[Realizam (likovna umjetnost)|]]</nowiki>, odnosno <nowiki>[[Realizam (umjetnost)|]]</nowiki> za umjetnost generalno i <nowiki>[[Realizam (književnost)|]]</nowiki> za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST) :Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST) ::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST) :::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST) ::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST) :::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST) :::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST) :Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST) ::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST) :::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET) </div> (This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&oldid=30070084 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == To nije u Kruplivniku == [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST) == CEE 2026. == Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:21, 26 maj 2026 (CEST) :Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST) :: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:04, 27 maj 2026 (CEST) :::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST) == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> topgsag74vzvkrwvk6sufbe8f1muyir 3897740 3897722 2026-06-07T17:25:27Z MediaWiki message delivery 64602 /* Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3897740 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST) == Arthur C. Clarke == Zdravo Panassko. Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST) ::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST) Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P :Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET) Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST) == "Ponovorođeni" == Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST) :vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link: :https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Ovo je greška jer se "ponovo" u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST) :::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu, uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST) == Discord == Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET) :Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET) == Infokutije... == ...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET) :[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET) ::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET) == Pozdrav == Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET) Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim. Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET) :Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]]. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET) ::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET) :::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje "preko bare" ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. :::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET) Tooo majstoreeee!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET) ::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET) :::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET) Zdravo Panassko. Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora. Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom "sjekirom o panj" i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. Lijep pozdrav i idemo dalje. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET) :Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET) == Infokutija TV-serija == Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET) :Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET) == The Animals == Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti "tvoj" (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET) Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET) :Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to "legne" s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET) ::Hvala ti, sad si me "uvalio" da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET) :::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&diff=3471034&oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET) Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET) Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET) :Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju "premjesti bez ostavljanja preusmjerenja"; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET) Nemam, samo je premjesti opcija. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET) Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za "osobu" se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET) :Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET) Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET) :Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET) Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET) :One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET) :::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET) ::::kako stavljamo kada je |date=March 2023, je li ide |date= Mart 2023 ili |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET) :::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023" (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET) @KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET) :Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET) Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET) == Prijedlog == Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET) :na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET) ::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET) Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET) :evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET) :::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET) ::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET) @KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET) == Stavke na WikiData == Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim. Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET) :U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET) Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET) :To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET) Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET) :Klikneš na "Uredi" sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET) ::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET) == Dvojnik == Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom<nowiki>{{Dvojnik|ime članka}}</nowiki> --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:26, 30 januar 2023 (CET) To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET) ...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET) == Feminizam... == Članke možeš "ubaciti" na "fountain"...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:39, 2 februar 2023 (CET) :Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET) @AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET) : Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:27, 7 februar 2023 (CET) 😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET) :Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:56, 7 februar 2023 (CET) Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET) == Diskografije == Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET) :Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET) ::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET) == Wikidata - singlovi == Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema "entity" na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata. Pozdrav, Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET) :Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET) ::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene "statements" kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET) :::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET) ::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&oldid=24686739 --> == CEE proljeće 2023. == Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:39, 25 mart 2023 (CET) :Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST) == Pravopisna napomena == Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST) :Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST) ::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu "Diplomatija Velikih sila" na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju "od strane"; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST) 104 [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) Trebalo bi "...Copa Améri'''k'''e" jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST) :ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST) :ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST) == Nimfe == Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:52, 17 april 2023 (CEST) : a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:05, 17 april 2023 (CEST) ::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST) :::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST) ::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:28, 17 april 2023 (CEST) :::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST) :::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:34, 18 april 2023 (CEST) == Hall of Fame == Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:45, 3 juni 2023 (CEST) :Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji "as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments. If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25134473 --> == Translation request == Hello. Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST) :I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST) == Selektivno prevođenje == Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku "Etymology"), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano. Npr. u člancima "muškarac" i "žena" u izvorniku piše "[[en:man|adult male human]]" i "[[en:woman|adult female human]]" te u referencama na koje se članak poziva ne navode se "spolni organi" kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o "rodnoj ideologiji" i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš. Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a. u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome. :Pozdrav, :Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - International prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here].. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25231197 --> == Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]] {{int:please-translate}} Dear Wikimedian, We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor. As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023. Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity. Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia. With warm regards, '''Feminism and Folklore International Team'''. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&oldid=25345565 --> == ''Seoske strahote'' == Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: '''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. '''Opis''' Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. (Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST) :Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST) ::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći, ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST) ::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST) :::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST) ::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST) :::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST) ::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST) :::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST) ::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST) == Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.'' [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]] <big>Dear all,</big> <big>The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !</big> <big>The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same! </big>'''<big>Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|"Here"]] to Organize/Join a WAM Event.</big>''' '''1. Propose "Focus Theme" related to Asia !''' If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your "Focus Theme" by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2]. '''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.''' Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs & Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023. '''3. More flexible campaign time''' The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community. '''Timetable''' * October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year * October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023. * Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia. * November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.) * January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia. * March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team * April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event. For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4]. <big> We look forward to your participation. Cheers!!! WAM 2023 International Team</big> [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023 [2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event [4] info@asianmonth.wiki </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&oldid=25753309 --> == Paralele i meridijani == Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET) :Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET) ::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET) :::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET) :::: Da. Koje god je nazvano po "zapadnjacima" (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET) ::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s "okruglima" i ovima na "5", da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET) ::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET) {{izvuci}} Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET) == Kategorije Astronomski objekti == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim. Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET) :može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET) ::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET) == Pitanje o izvorima == Poštovanje! Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji. Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale? Hvala :) Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET) :Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET) :pozdrav, :Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET) == Slike == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka. Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET) :A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|"glumac"]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|"osoba"]], ne "pisac"). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET) ::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2023 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James <span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&oldid=26173705 --> == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272594 --> == Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! == Dear Winner, We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions. As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project. Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future. Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative! Warm regards, '''The Feminism and Folklore Team''' <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=26890688 --> == Pitanje == Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST) :Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST) ::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST) ::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST) :::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST) == Feminism and Folklore 2024 - International prize winners == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here]. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=27147899 --> == Ostrvske države / teritorije == "'''Na''' Kipru", ali "'''u''' Sjevernom Kipru" jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST) :[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST) ::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST) A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) :Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) == Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) == Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Šablon(čina) == Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|"Nimfe"]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET) :uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET) :::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;"> <!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --> <div style="font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;"> Golden Award <br>Wikipedia Asian Month 2024 </div></div> <!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --> <div style="display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;"> <!-- Reduced the gap between image and text --> <!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --> <div style="font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;"> <p>Dear {{ROOTPAGENAME}},</p> <p>Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia. Sincerely, Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Image Section (on the right side) --> <div style="max-width: 300px;"> [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]] </div> </div> </div> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28586040 --> == Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May == Dear Panasko, Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities! This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''. Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out. Thank you for your continued dedication and support! For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Rezolucija VS UN-a == Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar <code>|Odsutni =</code>, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST) :Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST) ::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST) :::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST) ::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST) == Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD == Dear Panasko, This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD. Please ensure you complete the following as soon as possible: * Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' * Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration. If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team. Thank you once again for your dedication and hard work! ''Warm regards,''<br/> '''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Panasko Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 == Dear Panasko, Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team! Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities. As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns: 📋 Feedback Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form: 📄 Certificate Request Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out. Warm regards,<br/> Wiki Loves Ramadan International Team <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&oldid=28893397 --> == Panaskobot == Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST) :Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST) ::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST) ::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST) ::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST) ::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST) Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST) :Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST) Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je "-ijski"; "-ioni" je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST) :Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST) Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji "Defaultsort".) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST) Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i "Normativnu kontrolu", pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST) :Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije "Biografije," da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST) ::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST) :::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST) ::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST) :::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST) Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem "Spočina" :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST) == Bol == ''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST) :kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST) == Šablon Kalcijska signalizacija == obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST) :Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST) ::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST) :::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST) : Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET) :::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET) == Zdravo panasko == sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST) == Update request == Hello, Panasko. Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. Here is the official statement from Buckingham Palace: https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-30815-81|&#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET) :Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET) == Halo, admine, može pomoć? :) == Dobro došao među "velike"! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET) :Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET) :Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET) :: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET) ::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET) :::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET) :::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje ("m. b.")]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET) :::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET) :::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET) ::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET) ::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET) :::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :). P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET) Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti <nowiki>[[Realizam (filozofija)|]]</nowiki>, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti <nowiki>[[Realizam (likovna umjetnost)|]]</nowiki>, odnosno <nowiki>[[Realizam (umjetnost)|]]</nowiki> za umjetnost generalno i <nowiki>[[Realizam (književnost)|]]</nowiki> za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST) :Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST) ::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST) :::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST) ::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST) :::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST) :::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST) :Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST) ::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST) :::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET) </div> (This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&oldid=30070084 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == To nije u Kruplivniku == [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST) == CEE 2026. == Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:21, 26 maj 2026 (CEST) :Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST) :: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:04, 27 maj 2026 (CEST) :::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST) == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> 8a59bubxifhz3bdfytplq2hxfe8wsie Hunkar-iskelesijski sporazum 0 498964 3897650 3894839 2026-06-07T12:29:27Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3897650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Hunkar-iskelesijski sporazum | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Odbrambeni savez | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1833|7|8}} | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Ruska Imperija]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Hunkar-iskelesijski sporazum''' bio je sporazum potpisan između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 8. jula 1833, nakon vojne pomoći Rusije protiv [[Muhamed Ali paša|Muhamed Ali paše]] iz Egipta iste godine. Sporazum je donio savez između dvije sile, kao i garanciju da će Osmanlije zatvoriti [[Dardaneli|Dardanele]] za sve strane ratne brodove ako Rusi zatraže takvu akciju i imao je značajne posljedice po spoljne odnose Osmanskog Carstva, posebno sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], jer su odredbe sporazuma zabrinjavale druge velike sile Evrope. == Pozadina == [[Muhamed Ali paša|Muhamed Ali pašea]], navodno samo vazal Osmanskog Carstva, nastojao je povećati svoju ličnu moć i steći kontrolu nad [[Palestina (država)|Palestinom]], [[Sirija|Sirijom]] i [[Arapsko poluostrvo|Arabijom]]. Da bi opravdao napad na svog gospodara, koristio se izgovorom za lični spor sa pašom od Akre.<ref>Lord Kinross, ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire'', (New York: William Morrow and Company, Inc, 1977), 467.</ref> === Egipatski napredak === Krajem 1831. poslao je svoju tek reformiranu vojsku prema [[Sirija|Siriji]], pod komandom svog sina Ibrahim-paše, što je rezultiralo [[Osmanlijsko-egipatski rat (1831-1833)|osmanlijsko-egipatskim ratom (1831-1833)]] protiv sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]]. Ibrahimove snage su brzo zauzele [[Gaza (grad)|Gazu]] i [[Jerusalem]], i uspješno opsjeli Akru prije nego što su krenule na [[Alep]] i [[Damask]], "pobijedivši uzastopne bitke protiv Mahmudovih novih trupa, koje još nisu bile dorasle tako uvježbanom neprijatelju"; do 18. juna 1832. Ibrahim je uspio da preuzme kontrolu nad cijelom Sirijom.<ref>Lord Kinross, 467.</ref> Na neko vrijeme, egipatska vojska se zaustavila dok je Ali paša pokušavao da pregovara sa sultanom. Međutim, kada je postalo jasno da je diplomatija propala, Ibrahim je poveo svoje snage u samu [[Anadolija|Anadoliju]] gdje je okupio sultanove protivnike i zauzeo grad Konyju 21. novembra.<ref>Stanford J. Shaw and Ezel Kural Shaw, ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey, Volume II: Reform, Revolution, and Republic: The Rise of Modern Turkey, 1808-1975'', (New York: Cambridge University Press, 1977), 33.</ref> Mahmud II je poslao veliku vojsku da pokuša zaustaviti egipatsko napredovanje, ali je ona bila slomljena u bici kod Konye 21. decembra i "jednim udarcem je otvorio put za potpuno osvajanje Anadolije."<ref>Shaw and Shaw, 33.</ref> Ibrahim je nastavio napredovanje sve dok nije došao u blizinu [[Istanbul]]a, osmanlijske prijestolnice. === Odgovor === Panika se proširila [[Carigrad]]om dok se egipatska vojska približavala sjedištu osmanlijske vlasti. Mahmud II je hitno uputio molbe za pomoć i Britaniji i Francuskoj, ali je odbijen zbog unutrašnjih zabrinutosti, kao i zbog umiješanosti oba naroda u upravljanje stanjem nakon nedavno završene [[Belgijska revolucija|Belgijske revolucije]]. Lord Kinross tvrdi da ovo sultanu nije ostavilo drugog izbora osim da pozove svog bivšeg neprijatelja, [[Ruska Imperija|Rusiju]] u pomoć.<ref name="Lord Kinross, 468">Lord Kinross, 468.</ref> Prema Baileyju, odgovor od cara bio je toliko pozitivan i brz, da je Mahmud II oklijevao da prihvati, verujući da bi to mogla biti zamka.<ref>Frank Edgar Bailey, ''British Policy and the Turkish Reform Movement: A Study in Anglo-Turkish Relations, 1826-1853'', (Cambridge, MA: The Harvard University Printing Office, 1942), 48.</ref> Ipak, sultan je bio voljan pozdraviti svaku pomoć koju je mogao dobiti i prihvatio je rusku ponudu. Car je odmah poslao znatne snage trupa da blokiraju potencijalno napredovanje Egipta na Istanbul. Nejasno je koliko je tačno trupa car poslao; Lord Kinross tvrdi da je to bila vojska od oko 18.000 ljudi, dok Bailey sugeriše da je to možda bila dvostruko veća snaga od skoro 40.000 vojnika.<ref name="Lord Kinross, 468"/><ref>Bailey, 48.</ref> Bez obzira na tačnu veličinu ruske pomoći, bilo je dovoljno strašno da navede Ibrahima da odluči započeti pregovore sa sultanom umjesto da rizikuje bitku sa Rusima.<ref name="Lord Kinross, 468"/> Stoga je samo prisustvo ruskih trupa bilo dovoljno da zaustavi egipatski napad. === Evropske reakcije === Prisustvo ruskih trupa tako blizu osmanlijske prijestolnice je zabrinulo Britaniju i Francusku. Uviđanje ove potencijalne prijetnje natjeralo je dvije nacije na akciju. Lord Palmerston, britanski ministar vanjskih poslova, predvodio je napore i izvršio snažan diplomatski pritisak "da se izvrši na sultana da insistira na povlačenju Rusije, u zamjenu za ustupke Muhamed Aliju i englesko-francusku garanciju protiv njegove dalje invazije."<ref name="Lord Kinross, 468"/> Međutim, diplomatija nije bila jedino oruđe koje su koristili, jer su i Britanci i Francuzi poslali flote na Dardanele.<ref>Virginia H. Aksan, ''Ottoman Wars 1700-1870: An Empire Besieged'', (London: Pearson Education Limited, 2007), 375.</ref> Ova akcija je služila dvostrukoj svrsi: prisiljavanje sultana da prihvati njihov zahtjev, uz prijetnju Rusima i sprječavanje svake dalje vojne akcije koju bi mogli preduzeti. === Posljedice sukoba i intervencije === Sultan se konačno pokorio, što je dovelo do [[Kutahijska konvencija|Kutahijske konvencije]] u maju 1833, kojom je Muhamed Aliju službeno dodijeljena kontrola nad Sirijom, Adanom, Tripolijem, Kritom i Egiptom, iako nije bilo garantovano da će ove titule biti nasljedne nakon njegove smrti.<ref name="Lord Kinross, 468"/> Čim je ovaj mir uspostavljen, Rusi su započeli proces povlačenja svojih trupa sa osmanlijske teritorije. Činilo se kao da je stvari došao svom razumnom kraju, ali ubrzo nakon povlačenja svih ruskih trupa, britanska vlada je saznala da je dva dana prije završetka ove evakuacije sultan Mahmud II potpisao ''Hunkar-iskelesijski sporazum'' s carem [[Nikola I, car Rusije|Nikolom I]].<ref name="Bailey, 49">Bailey, 49.</ref> Ova spoznaja uznemirila je britanske vođe, jer se činilo da ukazuje da Rusija sada ima ogroman uticaj na Osmansko Carstvo i njegove poslove. == Sporazum == [[Datoteka:Turkish_Strait_disambig.svg|mini|300x300piksel|[[Bosfor]] (crveni), [[Dardaneli]] (žuti) i [[Mramorno more]] između njih, zajednički su poznati kao "Turski moreuz". Prikazane su moderne granice.]] Sporazum je brzo postignut i potpisan je 8. jula 1833, a sastojao se prvenstveno od odbrambenog saveza između Rusije i Osmanskog Carstva koji je u početku trebao trajati osam godina, i uključivao je obećanje da će međusobno razgovarati o pitanjima sigurnosti.<ref name="Aksan, 375">Aksan, 375.</ref> Ovo je na značajan način povezalo dva carstva i činilo se da je Rusima dalo priliku za buduće vojne intervencije u Osmanskom Carstvu, što ga je zapravo učinilo protektoratom ruske države. Iako je ovaj dio ugovora sam po sebi bio važan, najznačajnija karakteristika bila je njegova tajna odredba. === Tajna odredba === Ova odredba je pozivala na osmanlijsku vojnu podršku prema uslovima sporazuma; umjesto da šalju trupe i oružje kao podršku svojim ruskim saveznicima, Osmanlije bi zatvorile [[Dardaneli|Dardanele]] za sve strane ratne brodove pod ruskom komandom. Ispod je cijeli tekst tajnog članka: <blockquote> "Na osnovu jedne od klauzula člana I Patentnog ugovora o odbrambenom savezu zaključenog između Carskog suda Rusije i Uzvišene Porte, dvije visoke strane ugovornice su dužne jedna drugoj pružiti uzajamnu značajnu pomoć i najefikasniju pomoć, za sigurnost svojih dominiona. Ipak, Njegovo Veličanstvo car Rusije, želeći da poštedi Uzvišenu Osmansku Portu troškova i neugodnosti koje bi joj mogle biti izazvane pružanjem tako značajne pomoći, neće tražiti tu pomoć, ako okolnosti dovedu Uzvišenu Portu pod obaveza njegovog opremanja. Uzvišena Porta, umjesto pomoći koju je dužna pružiti u slučaju potrebe prema principu reciprociteta Ugovora o patentu, ograničit će svoju akciju u korist Carskog suda Rusije na zatvaranje moreuza Dardanela, da znači da se ne dozvoli da u njega uđe strano ratno plovilo, pod bilo kojim izgovorom."<ref>Bailey, 49-50.</ref></blockquote> === Tumačenja Tajne odredbe === Ova odredba je bila vrlo kontroverzna i njeno pravo značenje je još uvijek predmet rasprave. Postoji neslaganje oko toga koji bi tačno bili uslovi zatvaranja [[Dardaneli|Dardanela]]. Neki tumače da nedostatak bilo kakvog posebnog pominjanja ruskih ratnih brodova znači da njihovi brodovi nisu bili uključeni u one kojima je bio zabranjen prolaz kroz Dardanele. Drugi ističu da isti nedostatak bilo kakve posebne odredbe za ruske ratne brodove ukazuje na to da im ugovor nije dao nikakva posebna prava. Također se vodi debata o tome šta se podrazumijeva pod izrazom "u slučaju potrebe". Neki vjeruju da je to značilo samo dok je Rusija bila u ratu, dok su drugi tumačili da će Dardaneli uvijek biti zatvoreni za strane ratne brodove. Ove spekulacije su počele kada su Britanci otkrili puni opseg ugovora. Tajna odredba nije zvanično saopštena britanskoj vladi do 16. januara 1834, ali su oni bili svjesni nekoliko mjeseci prije toga.<ref name="Bailey, 49"/> Britanci su protumačili sporazum i njegovu tajnu klauzulu kao potencijalno veliki uticaj na njihove odnose s Rusijom, Osmanslijkim Carstvom i uspostavljenu ravnotežu snaga. Hale tvrdi da je lord Palmerston bio prisiljen na akciju "pošto je pogrešno vjerovao da je tajna klauzula [sporazuma] omogućila ruskim ratnim brodovima slobodan prolaz kroz moreuz."<ref>William Hale, ''Turkish Foreign Policy 1774-2000'', (London: Frank Cass Publishers, 2000), 25.</ref> Osim toga, Palmerston i ostatak britanske vlade su vjerovali "dok je neposredna prednost sporazuma neznatna, 'potencijalna prednost za Rusiju' je bila vrlo velika, jer je 'naviknuvši Portu na položaj vazala' Rusija 'pripremila put za ponavljanje ekspedicije iz 1833.'"<ref>Bailey 53.</ref> Strahovali su da bi ovaj potencijal buduće ruske intervencije u Osmanskom Carstvu ugrozio britanske veze s [[Indija|Indijom]] i trgovinu na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] u cjelini, iako je, kako kaže Bailey, "međutim, neposredna briga ministra vanjskih poslova bio je problem moreuza."<ref name="Bailey, 53">Bailey, 53.</ref> Ovo tumačenje ugovora trebalo je da oblikuje britansku spoljnu politiku prema Osmanskom Carstvu u decenijama koje dolaze. == Posljedice sporazuma == Prema Baileyju, potpisivanje Hunkar-iskelesijski sporazuma bilo je ono što je u potpunosti probudilo Britaniju za "važnost geografskog, političkog i ekonomskog položaja Osmanskog Carstva u Evropi."<ref>Bailey, 38.</ref> Kratkoročno, Britanci su protestvovali zbog sporazuma, tvrdeći da je prekršio [[Dardanelski mir]] iz 1809, koji je propisivao uslove da nijednom stranom ratnom brodu neće biti dozvoljeno da uđe u moreuz. Njihov formalni protest je zaključen "ako odredbe tog sporazuma ubuduće dovedu do oružanog miješanja Rusije u unutrašnje stvari Turske, britanska vlada će imati slobodu da djeluje u takvoj prilici, na bilo koji način na koji okolnosti tog trenutka mogu da zahtijevaju."<ref name="Bailey, 53"/> Francuzi su također izdali sličnu izjavu u vezi sa svojom zabrinutošću zbog mogućeg ruskog vojnog uplitanja. Ove dvije izjave pokazale su koliko su zapadne sile ozbiljno shvatile odredbe sporazuma. Dugoročno gledano, Britanci su postali uvjereni da je potreban drugačiji pristup i posvetili se politici prema kojoj "Osmansko Carstvo treba očuvati, podržati, reformirati i ojačati".<ref name="Aksan, 375"/> Od tog trenutka, Britanci, pod Palmerstonovim vodstvom, poduzeli su niz akcija kako bi uveli ovu novu politiku prema Osmanskom Carstvu. One su se kretale od povećane trgovine sa Osmanlijama do jačanja britanske flote na Levantu i ponuda vojnih i pomorskih misija Mahmudu II i za pomoć sultanu u slučaju da Muhamed Ali paša zaprijeti daljnjom vojnom akcijom, i "kao gesta da se nadoknadi britansko nekadašnje zanemarivanje."<ref name="Aksan, 375"/> Iako je Britanija svakako preuzela najaktivniju ulogu, to nije bila jedina evropska sila koja se zainteresirala za Osmansko Carstvo kao rezultat ovog sporazuma. Nedugo nakon potpisivanja ugovora, [[Austro-Ugarska|Austrija]] i [[Pruska]] su se pridružile Rusiji u [[Minhengratska konvencija|Minhengratskoj konvenciji]] od 18. septembra 1833,<ref>{{Cite web |url=http://www.encyclopedia.com/article-1G2-3446900565/mnchengrtz-treaty.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 5. 2023 |archive-date=23. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160923223335/http://www.encyclopedia.com/article-1G2-3446900565/mnchengrtz-treaty.html |url-status=live }}</ref> kojom su se obavezale da će se suprotstaviti daljnjoj ekspanziji Muhamed Alija i da "održe osmanlijskog integritet".<ref name="Aksan, 375"/> U julu 1840. formirana je šira koalicija koja uključuje Britaniju, Austriju, Prusku i Rusiju, koje su pristale da zaštite sultanovu vladu od Alija; ovaj sporazum, poznat kao [[Londonska konvencija (1840)]] je također zahtijevao da Osmanlije objave da će moreuz biti zatvoren za sve neosmanske ratne brodove u mirnodopskim vremenima.<ref name="Hale, 25">Hale, 25.</ref> Evropska podrška, posebno britanska, također je pomogla u konačnom pokoravanju Ali paše; u sporazumu potpisanom u junu 1841, on je prihvatio ograničenje svoje vojske u zamjenu za garancije nasljednog upravljanja Egiptom za njegovu porodicu.<ref name="Hale, 25"/> Ovo je označilo "pojavu Britanije kao aktivnijeg igrača u [[Bliski istok|bliskoistočnoj]] igri moći i glavnog saveznika Osmanskog Carstva narednih 37 godina."<ref name="Hale, 25"/> Dakle, Sporazum je imao dugotrajne efekte na budućnost Osmanskog Carstva, a posebno o evropskim pogledima prema toj istoj budućnosti. == Kraj sporazuma == Nedugo nakon potpisivanja, uslovi sporazuma bi bili progresivno oslabljeni drugim sporazumima. [[Londonska konvencija (1840)]] napravila je prvi veliki korak primoravajući Osmanlije da u miru drže moreuz zatvorenim za sve neosmanske ratne brodove. Ovo je pomoglo Britancima da umanje strah da je Hunkar-iskelesijski sporazum ruskoj floti efektivno omogućio slobodan prolaz kroz [[moreuz]] i u [[Sredozemno more]]. Još jedan korak ka poništavanju sporazuma dogodio se u obliku [[Londonska konvencija o moreuzima|Londonske konvencije o moreuzima]] sljedeće godine. Ovaj sporazum je zabranio svim ratnim brodovima ulazak u moreuz, osim onih sultanovih saveznika u ratu. Iako se može činiti da ovaj sporazum ne mijenja mnogo, važno je zapamtiti da je u ovom trenutku Britanija bila jedan od sultanovih saveznika. Dakle, ovo bi omogućilo britanskoj floti da uđe u moreuz u vrijeme rata, eliminirajući percipirano ekskluzivno pravo Rusa da to učine. Do ovog trenutka, najvažniji aspekt sporazuma je praktično negiran. Rusko-osmanlijski odnosi nastavili su se pogoršavati u narednoj deceniji i iako je nejasno kada je Hunkar-iskelesijski sporazum u potpunosti poništen, može se sa sigurnošću reći da je dolazak [[Krimski rat|Krimskog rata]] značio kraj svake mogućnosti za nastavak rusko-osmanlijskog saveza utvrđenog ovim sporazumom. == Reference == {{Refspisak}} == Citirana djela == * Lord Kinross. The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire. New York: William Morrow and Company, Inc, 1977. * Shaw, Stanford J, and Ezel Kural Shaw. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey, Volume II: Reform, Revolution, and Republic: The Rise of Modern Turkey, 1808-1975. New York: Cambridge University Press, 1977. * Bailey, Frank Edgar. British Policy and the Turkish Reform Movement: A Study in Anglo-Turkish Relations, 1826-1853. Cambridge, MA: The Harvard University Printing Office, 1942. * Aksan, Virginia H. Ottoman Wars 1700-1870: An Empire Besieged. London: Pearson Education Limited, 2007. * Hale, William. Turkish Foreign Policy 1774-2000. London: Frank Cass Publishers, 2000. {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1833.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Vojni savezi]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:1833. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1833. u Ruskoj Imperiji]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] q5kzaz0ndpjbvp6awe2ybqh5xfn2ohd Kolë Jakova 0 505116 3897676 3894886 2026-06-07T12:34:39Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Kolë Jakova | slika = | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1916|12|15}} | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Osmansko Carstvo]], danas [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2002|10|16|1916|12|15}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = [[Albanija|Albansko]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = {{hlist|Dramaturg|pjesnik}} | period = [[Socijalistički realizam]] | jezik = | pokret = | žanr = | znamenita_djela = | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Kolë Jakova''' (15. decembar 1916 – 16. oktobar 2002)<ref>{{Cite web|url= https://www.qmksh.al/15-dhjetor-1916-lindi-kol-jakova-shkrimtar-e-dramaturg/|title= 15 dhjetor 1916, Lindi Kol Jakova, shrimtar e dramaturg|access-date= 24. 4. 2021|work= |publisher= Qendra Mbarekombetare e Koleksionisteve Shqiptare|date= 15. 12. 2020|archive-date= 13. 4. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210413035625/https://www.qmksh.al/15-dhjetor-1916-lindi-kol-jakova-shkrimtar-e-dramaturg/|dead-url= yes}}</ref> bio je sudionik [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačke borbe Albanije]] i [[Albanci|albanski]] dramaturg, koji je uglavnom stvarao u razdoblju [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]]. ==Život i djelo== Rođen je u 1916. u Skadru, koji je tada pripadao [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. U tom je gradu završio osnovnu i srednju školu, nastavljajući studij u [[Franjevci|franjevačkoj]] školi, a kasnije i u [[gimnazija|gimnaziji]]. Godine 1935. imenovan je učiteljem u [[Vau i Dejës]]u. Sudjelovao je u ratu za oslobađanje od fašizma. Nakon završetka rata radio je u Ministarstvu kulture i imenovan je dirktorom [[Narodno pozorište u Tirani|Narodnog pozorišta u Tirani]] i članom [[Albansko udruženje književnika i umjetnika|Albanskog udruženja književnika i umjetnika]]. Iste godine objavio je svoju prvu pjesmu u časopisu ''Cirko''. Tpkom rata napisao je zbirke pjesama ''Zvuk triju junaka Skadra'' i ''Partizanski orao'', i obje su kasnije uglazbljene. Nakon što mu je supruga umrla, u dobi od 88 godina odlučio je napustiti svoj dom i preseliti se u rehabilitacijski centar. Pisao je uglavnom o oružanoj borbi u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i o poslijeratnoj izgradnji. Jedna epizoda [[Partizani|partizanske]] borbe opisana je u poemi ''Heroji Viga'' ({{jez-sq|Herojt e Vigut}}, 1953). Drama ''Naša zemlja'' ({{jez-sq|Toka jonë}}, 1954) odlikuje se uvjerljivošću i realistički prikazanim likovima u revoluciji, s posebno oživljenim likom jednostavne gorštakinje.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 545}} ''Šipkovi cvjetovi'' ({{jez-sq|Lulet e shegës}}, 1957) govore o otporu novoj vlasti te prvim koracima u emancipaciji žene; ''Veliki potop'' ({{jez-sq|Përm bytja e madhe}}, 1976) slika je brodoloma staroga svijeta što ga simbolički guta brana, a novi se javlja u selu u koje se ponovno vraćaju njegovi stanovnici.<ref name="hrvenc">{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28577 |title=Jakova, Kolë |access-date=24. 4. 2021 |work= Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|publisher= Leksikografski zavod Miroslav Krleža|date=2021}}</ref> == Bibliografija == === Drame === * 1947: ''Dom Gjoni'' * 1949: ''Halili dhe Hajria'' * 1953: ''Motori'' * 1954: ''Toka jonë'' * 1965: ''Përkolgjinajt'' * 1972: ''Gjetani'' * 1976: ''Lulet e shegës'' * 1977: ''Lugajanet'' * 1978: ''Permbytja e madhe'' === Pripovjetke === * 1967: ''Ndihme konkrete'' * 1975: ''Bashkë me Agimin'' * 1979: ''Fshati midis ujërave'' * 1984: ''Kulla buzë liqenit'' === Scenariji === * 1978: ''[[Kur hidheshin themelet]]'' * 1983: ''Bilbili mëndjelehtë'' ==Reference== {{Refspisak}} ==Literatura== * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jakova, Kolë}} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Skadar]] [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Albanski pjesnici]] [[Kategorija:Albanski scenaristi]] cqpobfd1qxl0ukb1692ejznbtkde6g3 Braća Manaki 0 505122 3897677 3872142 2026-06-07T12:34:50Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897677 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} [[Datoteka:Manaki Brothers.jpg|mini|Braća Manaki]] '''Braća Manaki''' : '''Janaki''' ({{jez-el|Ιωάννης Γιαννάκης}}) i '''Milton Manaki''' ({{jez-el|Μιλτιάδης "Μίλτος" Μανάκη}}) bili su dva pionira fotografije i filma, [[Arumuni|arumunskog]] porijekla, koji su snimili prve filmove na Balkanskom poluotoku i u Osmanskom Carstvu.{{sfn|Elene Psoma|2008|p=21}} == Biografija == {{Glavni|Janaki Manaki}} {{Glavni|Milton Manaki}} Janaki Manaki se rodio 1878. u [[Avdela|Avdeli]], selu u blizini [[Grevena|Grevene]] u [[Grčka|Grčkoj]], gdje i Milton Manaki 9. septembra 1882. Njihova filmska karijera započela je 1905. 60-sekundnim dokumentarcem "[[Baba Despina]]",{{sfn|Elene Psoma|2008|p=23}} koji prikazuje njihovu baku kako prede i tka i koji se smatra jednim od prvih filmova snimljenih u jugoistočnoj Europi. Braća Manaki su za svoj rad koristila kameru [[Urban Bioscope]] od [[35-mmm film|35 mm]] koju je Janaki uvezao iz [[London]]a. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{cite book |ref=harv |last1= Psoma |first1= Elene |author-link1=Elene Psoma |date= 2008 |title= Filmland Griechenland- Terra incognita. Griechische Filmgeschichte zwischen Politik, Gesellschaft und internationalen Impulsen |url= |location= Berlin |publisher= Logos Verlag |isbn=978-3-8325-1618-5 |access-date= |ref={{harvid|Elene Psoma|2008}} }} r6vatwqlo6t08yc8vxh8u4ylnyayaba Fernán González 0 505608 3897803 3803977 2026-06-08T10:01:46Z Palapa 383 ref 3897803 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pabellón San-Martín medallón 02 Fernán González.JPG|90px|mini|Fernán González]] '''Fernán González'''<ref>{{Cite news|title=Fernán González {{!}} count of Castile {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Fernan-Gonzalez|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=2026-06-08|language=en}}</ref> (umro 970) bio je grof [[Kastilja i León|Kastilje]] u Španiji. Fernánovi roditelji bili su grof [[Gonzalo Fernández Kastiljski]] i supruga mu Muniadona. Fernán se oženio Sančom Pamplonskom, čiji je otac bio kralj [[Pamplona|Pamplone]]. Sanča i Fernán dobili su kćerku [[Uraka Fernández|Uraku Fernández]], koja se udala za svog rođaka [[Sančo II od Pamplone|Sanča II]]. Sanča je rodila i [[García Fernández Kastiljski|Garcíju Fernándeza Kastiljskog]]. Druga supruga grofa Fernána bila je Uraka Sánchez. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *Pérez de Urbel, Fray Justo (1943). ''Fernán González''. Madrid: Ediciones Atlas. OCLC 1738021. *{{Cite web|url=https://patrimonioypaisaje.madrid.es/portales/monumenta/es/Monumentos/Monumentos-urbanos/Fernan-Gonzalez-1er-Conde-Independiente-de-Castilla/?vgnextfmt=default&vgnextoid=a308091d1b9c4510091d1b9c45102e085a0aRCRD&vgnextchannel=8fac3cb702aa4510VgnVCM1000008a4a900aRCRD|title=Fernán González 1er Conde Independiente de Castilla - Patrimonio cultural y paisaje urbano|website=patrimonioypaisaje.madrid.es|language=es|access-date=2026-06-08}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kastiljski grofovi]] qc7lpffwju429aayryimfgew3yy92yg Razgovor s korisnikom:De71la 3 507738 3897721 3894716 2026-06-07T14:01:12Z A826 148065 Bot: Added missing </div> tag to close outer div in WAM 2025 Barnstar message 3897721 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div></div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> syl2gc5k85x6y2b3yp5g43nnkjs1d6b Razgovor s korisnikom:Mhare 3 514976 3897739 3892205 2026-06-07T17:25:27Z MediaWiki message delivery 64602 /* Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3897739 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) :::Bi li ovaj hepek za mape u člancima o rijekama, vodenim površinama i gradovima trebalo ugraditi i u infokutije za planine i zaštićena područja? Vidi, npr., kutiju [[:en:Pieniny National Park (Slovakia)|ovdje]]. (Usput, svaka čast na velikom trudu!) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 1 juni 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:41, 6 maj 2026 (CEST) :U pravu si, s tim treba smanjiti. U nekim kontekstima, takva rečenica može biti korisna, npr. ako ima više izvora koji možda ne govore 100% isto. Obratit ću pažnju ubuduće. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:22, 6 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:20, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569831 --> == Congratulations to the Local Winners of Feminism and Folklore 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]] Dear {{PAGENAME}}, The Feminism and Folklore International Organizing Team is pleased to congratulate the Local Winners of '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Local Winners are participants who achieved top rankings within their respective language communities through their valuable contributions to documenting folklore, women's history, culture, traditions, and related knowledge on Wikimedia projects in their local languages. Your efforts have helped enrich Wikimedia content, preserve cultural heritage, and improve the representation of diverse communities and knowledge systems across the movement. We sincerely appreciate your dedication and contribution to the success of the campaign. === Appreciation Form === As a token of appreciation to receive prizes, all Local Winners are requested to complete the following form by '''22 June 2026'''. '''Form link''' - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdGU7vkzANkB8P1k2X-NPwOwqBoTZafzgUZ-23wnVCeW2cj3g/viewform here] ; Deadline : 22 June 2026 Please ensure that all information provided in the form is accurate and complete. This information will be used for the appreciation process. === Thank you === We extend our heartfelt thanks to all Local Winners for their outstanding contributions and continued support of free knowledge. Your work has strengthened local-language content and helped make knowledge about folklore and women more accessible to communities around the world. Congratulations once again on your achievement. —''Feminism and Folklore International Organizing Team'' </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:25, 7 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30649454 --> 1i85qucnxkjtkpboqutwdcvwppz3phh Razgovor s korisnikom:Z1KA 3 514990 3897723 3894717 2026-06-07T14:14:54Z A826 148065 Bot: Added missing </div> tag to close outer div in WAM 2025 Barnstar message 3897723 wikitext text/x-wiki {{Korisnik:Z1KA/Menu}} == Gradonačelnici == @[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] znaš li gdje bih mogao naci popis gradonačelnika Banja Luke kroz historiju? Napravio sam šablone za Sarajevo, Mostar, Tuzlu i Zenicu, još bih za Banja Luku ali nema ništa na zvaničnoj stranici, niti negdje drugo. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:31, 10 januar 2025 (CET) :Ako nema negdje neki članak o gradonačelnicima onda stvarno ne znam. Jedina stvar što mi pada na pamet jeste da kontaktirate gradonačelnikovu kancelariju (ili relevantnu službu) putem emaila ili poziva i da pitate koliko daleko u historiju imaju podatke. Poželjno da imaju i slike sa slobodnom licencom. :Pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 13:44, 10 januar 2025 (CET) ::E, aferim za Avdića i IK. :-) Mada sam na EN viđao slučajeve s dvije IK u istom članku (odvojene, ne ugrađena jedna u drugu, zbog različitih karijera). Ja ću popuniti sportsku kad uhvatim (moram nešto drugo završiti izvan WP)... ako me neko ne pretekne :-) (jer ima na ES, FR i IT). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:13, 25 august 2025 (CEST) :::Hvala. Viđao sam i ja, ali pretpostavljam da je to stari sistem ili za one koji ne znaju da postoji ugrađivanje infokutije u infokutiju. Uglavnom, ovako je definitivno ljepše. IK košarkaš, nogometaš i rukometaš (već imala neophodne postavke) su riješeni. Ako još šta ima, napišite pa da se doda, tako da možemo više IK spojiti u jednu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:16, 25 august 2025 (CEST) ::::To ostaje uvijek otvoreno; trebat će gdje god ko ima dvije bitne karijere, samo zavisi koje su. A malo je takvih članaka kod nas trenutno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 25 august 2025 (CEST) == CEE == Članci o Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj se ne ubrajaju u CEE, kad se radi o Wikipediji na bosanskom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:28, 24 mart 2025 (CET) :Upoznat sam s tim. Ja svake godine za CEE pokušam uraditi barem 1 članak za sve učesnice, uključujući BiH i RS, pa ih zbog toga označim, ali i zbog lične statistike. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA'''&nbsp;</span>]] 18:36, 24 mart 2025 (CET) :ipak se na Meti broje u ukupnom rezultatu [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:46, 24 mart 2025 (CET) == Wikipedia Asian Month 2024 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 2px solid gold; background: #FAFAD2; padding: 1em; text-align: left;"> <div style="text-align: center;"> =Wikipedia Asian Month 2024 Barnstar= </div> '''Dear {{ROOTPAGENAME}}''', Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month!<br> We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate each year! '''Sincerely,<br>''' '''Wikipedia Asian Month User Group''' [[File:2024 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|center|300px]] </div> </div></div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28585966 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Z1KA Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Preusmjerenja == Šta ćemo s ovih 13 pokvarenih nogometnih preusmjerenja [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 ovdje] (reprezentacije)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:08, 13 august 2025 (CEST) :Što se tiče nogometnih reprezentacija, planirao sam redom sve praviti po federacijama. Pošto su većina u Aziji, mislio sam za Wikipedia Asian Month dosta njih uraditi, međutim to je tek u novembru mjesecu. Ako imate neku sugestiju, slobodno predložite. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 20:13, 13 august 2025 (CEST) ::Ako me persiraš, nema potrebe. :) Pitam da znam treba li ih izbrisati ili će biti napravljeni članci, pa da ne diram. Onda neka stoje, ne jedu hljeba. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:59, 13 august 2025 (CEST) :::To je iz navike hahah. Biti će napravljeni uglavnom, pošto imaju i šabloni oko toga gdje mora biti npr. "Burme" za Mjanmar, pa da ne bude redlink. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:41, 13 august 2025 (CEST) ::::Zapravo, nije toliki problem napraviti članke nego '''održavati ih'''. Tu smo tanki, pogotovo sa sportskim reprezentacijama i klubovima. Lahko je EN Wiki pokrivati sve muške i ženske repke u svim sportovima i dobnim kategorijama (klubove da ne spominjem); šta ćemo mi? Najčešća je situacija da članci padnu u zapećak, i to godinama, pa zato smjernica i za repke i za klubove (prenesi i ostalim "nogometašima / sportistima", iako i mene ima u sportovima, ali manje u ekipnim): najbolje bi se bilo ograničiti na prevođenje uvoda članaka na EN Wiki (od historije koliko ko želi i može), a tabele sa statistikama svesti na one koje najmanje zastarijevaju (infokutije se podrazumijevaju). Važi i za članke koje već imamo, naravno. Jednostavno, nemamo ljudstva za više. Želje su jedno, a realne mogućnosti najčešće suprotne tome. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:49, 14 august 2025 (CEST) :::::Bilo bi dobro da ima neka automatizacija, jer je većinom isti šablon (npr. Kao za SP i kvalifikacije). Mislim da se može napraviti na način da se sam upisuju vrijednosti, umjesto da se za svaku repku pravi šablon, dosta bi olakšalo popunjavanje i samim tim i održavanje. Vidjeti ću nešto u vezi toga. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:40, 15 august 2025 (CEST) Kakao – kakaa, Curaçao - Curaçaa. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:52, 21 novembar 2025 (CET) :Popravljeno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:41, 21 novembar 2025 (CET) == Papua Nova Gvineja == Cao, hoćeš li da zaredamo po šablonu Pokrajine Papue Nove Gvineje pa da to kompletiramo tokom Okeanijskog mjeseca? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 2 decembar 2025 (CET) :Može, ne bi to bilo loše da uradimo Regije, Pokrajine i sl. za PNG. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:38, 2 decembar 2025 (CET) ::I da sve slike budu u PNG-formatu. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:41, 2 decembar 2025 (CET) :::Može, kontam bolje da se fokusiramo nego da se raštrkano svega po malo a ništa do kraja [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:47, 2 decembar 2025 (CET) == Šabloni - brisanje == Napiši ovdje koje šablone treba izbrisati kada završiš pa ću izbrisati. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:27, 12 februar 2026 (CET) :Označio sam ih sa {{tl|Brisanje}} pa komotno možeš sve označene tu. BTW čestitke za administratora! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 15:33, 12 februar 2026 (CET) == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> 6569028vpef7phivwedui0dr2u7awh6 Utvrđeni grad Počitelj 0 519675 3897674 3894884 2026-06-07T12:34:17Z PanaskoBot 180210 /* Historija */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897674 wikitext text/x-wiki '''Utvrđeni grad Počitelj''' je srednjovjekovno jezgro historijskog sela [[Počitelj]]. Smješteno je u općini [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]. Zbog svoje značajne arhitektonske i urbanističke historijske vrijednosti, smatra se muzejom na otvorenom. Ovaj utvrđeni grad je ugniježden u prirodnom kraškom [[Amfiteatar|amfiteatru]] uz lijevu obalu rijeke [[Neretva|Neretve]], na magistralnom putu [[Mostar]] – [[Metković]]. Ozidano jezgro je zaštićeno i kao [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Arhitektura Počitelja je u cjelosti također predložena kao takva za upis na [[UNESCO]]-vu listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Ponuda za upis se trenutno nalazi na UNESCO-voj probnoj listi. Prvi spomen Počitelja datira još iz 1444. i 1448, u poveljama kralja [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsa V]] i [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III]], cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Iako se tačan datum ne može precizno odrediti, vjerovatno je da je grad, sa svojim komplementarnim naseljima, podigao bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]] u toku 1383. == Geografija == Nalazi se u [[Čapljina|Čapljini]], u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] te je okrenut prema zapadu. To je oko 30 kilometara južno od [[Mostar]]a i oko 3 kilometra sjeveroistočno od centra Čapljine.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba">{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=780|title=The historic urban site of Počitelj|date=5. 11. 2002|website=old.kons.gov.ba|publisher=Commission to preserve national monuments|language=bs, hr, sr, en|access-date=25. 3. 2019|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726132340/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=780|url-status=dead}}</ref> === Citadela === [[Datoteka:Pocitelj_tlocrt.svg|desno|mini|250x250piksel| Osnovni plan za citadelu]] Citadela Počitelj sa kulom u obliku silosa, koja sa vrha strme litice iznad grada gleda na sami grad i okolinu, smještena je na sjevernom uglu gradskog zida. Nekada su u njoj bili stražari i vojska, čuvajući je od mogućih upada.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> === Kuća Gavrankapetanovića === Kuća Gavrankapetanovića sagrađena je krajem 16. stoljeća, a dobila je ime po počiteljskim kapetanima koji su tu živjeli. Klasičan je primjer stambene arhitekture ovog sela. To je jedina kuća u gradu koja ima odvojene sobe za muškarce i žene. Između 1961. i 1975. je postala rezidencija umjetničke kolonije, od kojih je jedan od mještana bio talijanski slikar [[Vittorio Miele]]. Ovo je bila najdugotrajnija umjetnička kolonija u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kuća je zapaljena. Renovirana je i vraćena u prvobitno stanje 2003.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> === Šišman Ibrahim-pašina džamija === Najreprezentativniji objekat unutar zidina je Šišman Ibrahim-pašina džamija ili Hadži Alijina džamija, koju je 1563. sagradio ''hadži-Alija'', sin Muse. Popravio je u 17. stoljeću [[Šišman Ibrahim Pasha|Šišman Ibrahim-paša]]. Stanovnici su džamiji kasnije dali pašino ime. Potkupolna džamija se ističe posebnom akustikom. Obnovljena je 1970-ih godina, ali je ponovo bila teško oštećena u toku rata 1993. Renovirana je 2002.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> === ''Sahat-Kula'' === [[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina-02169_-_Clock_Tower_(10476918183).jpg|desno|mini|351x351piksel| Sahat-kula Počitelj]] ''Sahat Kula'' nalazi se u blizini rijeke i prema južnim zidinama grada.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> === Značaj === Počitelj predstavlja jednu od rijetkih urbanih cjelina u Bosni i Hercegovini koja je u svojoj cjelosti sačuvana sve do danas. Također se razvijao u nekoliko faza historije, počevši od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> Njegova značajna strateška uloga od 13. do 17. stoljeća dala je njegovim stanovnicima moć da izgrade jednu od najvažnijih i najbolje očuvanih utvrda unutar gradskih zidina u regiji. Grad se može porediti sa nekim od poznatih mjesta svjetske baštine kao što su stari gradovi: Mostar (Bosna i Hercegovina), [[Ohrid]] ([[Sjeverna Makedonija]]), [[Safranbolu]] ([[Turska]]), [[Gjirokastër]] ([[Albanija]]). Raspored i korištenje građevinskog materijala Počitelj svrstava u grupu osmansko-mediteranskih tipova manjih naselja. == Historija == [[Datoteka:Pocitelj_Castle.JPG|desno|mini|250x250piksel| ''Citadela'', građena i dograđivana kroz vrijeme]] Najraniji zabilježen spomen Počitelja nalazi se u poveljama kralja [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsa V]] i [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III]] od 1444. do 1448. Selo najvjerovatnije datira prije ovih dokumenata. Tačan datum se ne može precizno odrediti, ali se smatra da je utvrđeni grad sa svojim komplementarnim naseljima podigao bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]] 1383.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/><ref name="Počitelj-Čelić-fmks.gov.ba">{{Cite web|url=https://www.fmks.gov.ba/nase-starine-vii-1959|title=Počitelj na Neretvi – Urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja|last=Čelić|first=Ing. arh. Džemal|date=20. 12. 2014|publisher=Naše starine VII - 1959|language=sh|format=pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20141220125157/https://www.fmks.gov.ba/nase-starine-vii-1959|archive-date=20. 12. 2014|url-status=dead|access-date=25. 3. 2019}}</ref><ref name="katalog.kgz.hr-Džemal-Čelić-Počitelj">{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Jandri%C4%87%2C+Ljubo&xm0=1&selectedId=406000501|title=Ing. arh. Džemal Čelić: Počitelj na Neretvi – Urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja|website=katalog.kgz.hr - Katalog Knjižnica grada Zagreba|publisher=NAŠE starine : godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti N. R. Bosne i Hercegovine|language=sh|access-date=25. 3. 2019|archive-date=23. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231223201557/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Jandri%C4%87,+Ljubo&xm0=1&selectedId=406000501|url-status=dead}}</ref> Počitelj se smatrao administrativnim centrom ''[[Župa dubrovačka|Župe Dubrave]]'' (županije), dok je njegova najzapadnija tačka bila od velikog strateškog značaja. Tvrđava i njeno ''podgrađe'' su u to vrijeme bili pod kontrolom plemićke porodice [[Kosače|Kosača]], čiji je vojvoda bio [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]] i njegov nasljednik [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović.]] U godinama nakon osmanskog osvajanja bosanskog carstva, između 1464. i 1471, grad je učvrstio Vladislav Hercegović uz podršku [[Dubrovnik]]a, kralja [[Matija Korvin|Matije ugarskog Korvina]] i Pape. Od tog trenutka su se razvijale zidine Počitelja između 16. i 18. stoljeća. Građevinski, kameni dijelovi grada su [[Počiteljska tvrđava|utvrđeni kompleks]], u kojem su evidentne dvije etape razvoja: srednjovjekovna i osmanska.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba" /><ref name="Počitelj-Čelić-fmks.gov.ba" /><ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5092/UNESCO:|title=The historic urban site of Počitelj|website=whc.unesco.org|access-date=14. 4. 2025}}</ref> U periodu između 1463. i 1471, u gradu je bio smješten mađarski garnizon koji je bio utvrđen kao strateško odbrambeno uporište. 1471, nakon kratkotrajne opsade, grad su osvojile [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]. Samim tim, izgubio je svoj strateški značaj. Ostao je u sastavu Osmanskog Carstva sve do 1878. Od 1782. do 1879, Počitelj je bio sjedište ''[[kadiluk]]a'' (područje pod jurisdikcijom [[Kadija|kadije]]) i središte vojne oblasti grada do 1835.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> Izgled grada, kao i njegov značaj mijenjali su se kroz njegovu historiju. U razvoju Počitelja mogu se izdvojiti tri značajna razdoblja: # Period ugarskog kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]], tokom kojeg je grad imao veliki strateški značaj (1463-1471) # Period razvoja naselja pod Osmanskim Carstvom kojim je usljedilo podizanje javnih objekata: [[džamija]], [[imaret]]a, [[mekteb]]a, [[Medresa|medrese]], [[hamam]]a, [[Karavanska stanica|hana]] i [[Sahat-kula|sahat-kule]] (1471–1698). # Razdoblje nakon što su [[Mletačka Republika|Mlečani]] osvojili i razorili [[Gabela|Gabelu]] (1698–1878), glavnu osmansku utvrdu okrenutu [[Dalmacija|Dalmaciji]], i povratak strateške važnosti Počitelja. [[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway_Narentabahn_Pocitelj.jpg|desno|mini|250x250piksel| fotografija iz Austro-Ugarskog perioda]] Nakon uspostavljanja Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini 1878, Počitelj ponovo gubi strateški značaj i počinje naglo propadati. Broj stanovnika je počeo znatno da opada. Gubitak strateške uloge pomogao je očuvanju prvobitne urbano-arhitektonske cjeline, tako da je grad ostao u svom izvornom obliku i izgledu sve do danas.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/> Cjelokupno historijsko urbano područje Počitelja i okolice pretrpjelo je veliku kolateralnu štetu u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995). Oštećen je od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|hrvatskih snaga]] u istom periodu.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba"/><ref>{{Cite book|last=Gort|first=Jerald|title=Religion, Conflict and Reconciliation: Multifaith Ideals and Realities|publisher=Rodopi|year=2002|isbn=90-420-1460-1|page=347}}</ref><ref name="layton">{{Cite book|last=Layton|first=Robert|title=Destruction and Conservation of Cultural Property|url=https://archive.org/details/destructionconse0000unse|publisher=Routledge|year=2001|isbn=0-415-21695-8|page=[https://archive.org/details/destructionconse0000unse/page/n192 171]}}</ref><ref name="sells">{{Cite book|last=Sells|first=Michael|url=https://archive.org/details/bridgebetrayedre00sell/page/103|title=The Bridge Betrayed: Religion and Genocide in Bosnia|publisher=University of California Press|year=1998|isbn=0-520-21662-8|page=[https://archive.org/details/bridgebetrayedre00sell/page/103 103]|url-access=registration}}</ref> Nakon bombardovanja uništeni su građevinski dragulji islamske umjetnosti i arhitekture iz 16. stoljeća, a veliki dio gradskog stanovništva je raseljen.<ref name="layton" /><ref name="sells" /> Kao što je predloženo od strane [[Univerzitet York|Univerziteta York]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], i [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], Počitelj je 1996. proglašen jednim od 100 najugroženijih područja kulturne baštine svijeta. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] je 2000. pokrenula ''Program trajne zaštite Počitelja''. On obuhvata zaštitu kulturnog naslijeđa od nestanka i propasti, sanaciju oštećenih i srušenih objekata, poticanje povratka izbjeglih i raseljenih lica svojim domovima te dugoročnu zaštitu i restauraciju historijskog grada Počitelja. Ovaj program i dalje traje.<ref name="historic-Počitelj-old.kons.gov.ba" /> Od 2008, Međunarodni Savjet za Spomenike i Lokalitete (ICOMOS) izrazio je zabrinutost zbog predložene izgradnje obližnjeg autoputa, [[Evropski put E73|Koridora VV]]. Prvobitni plan uključuje 1000 metara dug i 100 metara visok most koji bi išao preko Neretve. Strahuje se da će izgradnja dovesti do "fizičke, vizuelne i ekološke degradacije i devastacije ovog kulturno-historijskog jedinstva i njegovog autentičnog okruženja”.<ref>ICOMOS Bosnia-Herzegovina (2008). "Appeal to Save Počitelj". In Christoph Machat, Michael Petzet and John Ziesemer (Eds), {{Cite web|url=http://www.international.icomos.org/risk/world_report/2008-2010/H@R_2008-2010_final.pdf|title=Heritage at Risk: ICOMOS World Report 2008-2010 on Monuments and Sites in Danger}}. Berlin: hendrik Bäßler verlag, 2010, pg. 36.</ref> Dok se istražuje nova potencijalna lokacija za izgradnju spomenutog mosta, nekontroverzne dionice su u procesu izgradnje.<ref>{{Cite web|url=http://www.bankwatch.org/sites/default/files/FFMReport_Vc_02Feb2010.pdf|title=Report from fact-finding mission on Corridor Vc motorway, Bosnia and Herzegovina, 23–25 February 2010|last=Bankwatch Network|date=18. 7. 2010|access-date=27. 5. 2011}}</ref> == Galerija == <gallery class="center"> Datoteka:Hajji Alija Mosque, Počitelj 1.jpg|alt=A view of the mosque from the citadel, October 2007| Pogled na džamiju sa citadele, oktobar 2007 Datoteka:Počitelj_005.JPG|alt=Through the streets of Počitelj| Ulice Počitelja Datoteka:Čapljina,_Bosnia_and_Herzegovina_-_panoramio.jpg|alt=Hamam - bath (A view from above)| ''Hamam'' - kupatilo (''tlocrt'') Datoteka:Počitelj_-_panoramio_(4).jpg|alt=Entrance into han, today multimedia center| Ulaz u ''Han'', danas multimedijalni centar Datoteka:Pocitelj,_horni_cast_mesta.jpg|alt=Typical houses with gardens| Tipične kuće sa vrtovima Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina-02177_-_Počitelj_(10476973033).jpg|alt=Sahat-kula (clock-tower)| ''Sahat-kula'' (kula sa satom) Datoteka:Pocitelj23.jpg|alt=Citadel of Počitelj| počiteljska citadela </gallery> == Također pogledaj == * [[Jajačka tvrđava]] * [[Utvrđeni grad Vratnik]] == Reference == <references responsive="" /> [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] [[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna]] ccdq35qawpv4tn4ccdaw6f67kh9yir9 Jannik Sinner 0 522001 3897779 3847347 2026-06-08T07:39:37Z KWiki 9400 3897779 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner (2024 US Open) 04 (cropped).jpg | veličina_slike = 250px | tekst = Sinner na [[US Open 2024 – muški singl|US Openu 2024.]] | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = | država = {{ZID|Italija}} | prebivalište = [[Monte Carlo]] | datum_rođenja = {{datum_rođenja_i_godine|2001|8|16}} | mjesto_rođenja = [[San Candido]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 191 cm | težina = | profesionalni_početak = 2018. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni bekhend) | koledž = | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br/>[[Darren Cahill]] | novčane_nagrade = 64.837.801 $ *<small>[[ATP Tour rekordi#Zarada|6. svih vremena]]</small> | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = {{URL|janniksinner.com}} | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=358|porazi=89}} | turniri_pojedinačno = 29 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1.''' (10. 6. 2024) | trenutni_plasman_pojedinačno = 1. (18. 5. 2026) | australian_open_pojedinačno = '''P''' ([[Australian Open 2024 – muški singl|2024]], [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]]) | roland_garros_pojedinačno = F ([[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2025 – muški singl|2025]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2024 – muški singl|2024]]) | masters_cup_pojedinačno = '''P''' ([[ATP Finals 2024 – singl|2024]]) | olimpijske_igre_pojedinačno = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=27|porazi=26}} | turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 124. (27. 9. 2021) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | masters_cup_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023]], [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024]]) | laver_cup = | atp_cup = | hopman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 8. 6. 2026. }} '''Jannik Sinner''' [[italija]]nski je [[tenis]]er. Prvi je Italijan u historiji koji je bio na broju 1 ATP-liste. Osvojio je 29 turnira, uključujući [[Australian Open]] [[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] i [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]], [[US Open]] [[US Open 2024 – muški singl|2024]], [[Wimbledon 2025 – muški singl|Wimbledon 2025.]] i [[Tennis Masters Cup]] [[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] te deset titula iz serije [[ATP Masters 1000|Masters 1000]], postavši pritom drugi teniser u historiji s osvojenih svih devet Mastersa nakon [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i postavivši rekord od šest uzastopnih osvojenih Mastersa.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport/nogomet/jannik-sinner-dosao-do-zlatnog-mastersa-ispisao-historiju-i-stigao-rekord-novaka-djokovia-video/ |title= Jannik Sinner došao do "zlatnog Mastersa", ispisao historiju i stigao rekord Novaka Đokovića |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 17. 5. 2026 |access-date= 18. 5. 2026}}</ref> Također je predvodio [[Teniska reprezentacija Italije|Italiju]] do krune u [[Davis Cup]]u [[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023.]] i [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024.]] Uprkos ograničenom uspjehu kao junior, počeo je igrati na profesionalnim turnirima sa 16 godina i postao jedan od rijetkih igrača koji je osvojio više [[ATP Challenger Tour|čelendžera]] sa 17 godina. U 2019. probio se među 100 najboljih, osvojivši [[ATP Next Generation Finals 2019.|ATP Next Generation Finals]] i nagradu za novajliju godine. Godine 2021. na [[ATP Washington 2021 – singl|Washington Openu]] postao je najmlađi pobjednik nekog turnira iz serije [[ATP 500]] i prvi igrač rođen 2000-ih koji je ušao među prvih deset na ATP-listi. Prvi Masters osvojio je na [[Rogers Cup 2023 – muški singl|Canadian Openu 2023.]] i završio sezonu tako što je stigao do finala [[ATP Finals 2023 – singl|Tennis Masters Cupa]] i odveo Italiju do titule u Davis Cupu. Na Australian Openu 2024. u pet setova pobijedio je tada prvog igrača svijeta Đokovića, a zatim i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u [[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|finalu]], preokrenuvši zaostatak od 0:2 u setovima i osvojivši svoju prvu titulu na [[Grand Slam]] turnirima. Slijedile su titule na tri turnira Masters 1000, US Open i Masters Cupu da bi godinu završio kao broj 1. Godine 2025. odbranio je titulu na Australian Openu, nakon čega je odslužio tromjesečnu suspenziju od [[WADA]]-e zbog slučaja dopinga iz prethodne sezone.<ref>{{cite web |title= Top-ranked Jannik Sinner gets three-month ban in settlement of doping case |url= https://www.tsn.ca/tennis/top-ranked-jannik-sinner-gets-three-month-ban-in-settlement-of-doping-case-1.2252986 |publisher= TSN |access-date= 15. 2. 2025 |date= 15. 2. 2025 |language=en}}</ref> Zatim je stigao do [[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|finala]] [[Roland Garros 2025 – muški singl|Roland Garrosa]], izgubivši od [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] u sjajnom meču, ali mu je uzvratio već u finalu Wimbledona iste godine. == Statistike == {{Glavni|Statistike karijere Jannika Sinnera}} === Grand Slam turniri === ''Nakon [[Australian Opena 2026 – muški singl|Australian Opena 2026.]]'' {|class=wikitable style=text-align:center !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob % |- |align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2020 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2025 – muški singl|P]]''' |bgcolor=yellow|[[Australian Open 2026 – muški singl|PF]] |bgcolor=efefef|2/7 |bgcolor=efefef|27–5 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=27|lost=5|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Roland Garros]] |N |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2020 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2022 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2023 – muški singl|2K]] |bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2024 – muški singl|PF]] |bgcolor=thistle|[[Roland Garros 2025 – muški singl|F]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2026 – muški singl|2K]] |bgcolor=efefef|0/7 |bgcolor=efefef|23–7 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=23|lost=7|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |KV1 |style=color:#767676|NO |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=yellow|[[Wimbledon 2023 – muški singl|PF]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2024 – muški singl|ČF]] |bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2025 – muški singl|P]]''' | |bgcolor=efefef|1/5 |bgcolor=efefef|20–4 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=20|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[US Open]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2019 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2020 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[US Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=thistle|[[US Open 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|1/7 |bgcolor=efefef|23–6 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=23|lost=6|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pob–Por |0–1 |5–3 |6–4 |15–4 |12–4 |23–2 |26–2 |6–2 |4/26 |93–22 |{{tennis win percentage|won=93|lost=22|integer=yes}} |} == Važnija finala == === Grand Slam === ==== Pojedinačno: 6 (4–2) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[Australian Open]] |Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |[[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|3:6, 3:6, 6:4, 6:4, 6:3]] |-style=background:#ccf |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[US Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[US Open]] |Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:3, 6:4, 7:5 |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2025 – muški singl|2025.]] |Australian Open {{small|(2)}} |Tvrda |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:3, 7:6<sup>4</sup>, 6:3 |-style=background:#ebc2af |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] |[[Roland Garros]] |Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |{{nowrap|[[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|6:4, 7:6<sup>4</sup>, 4:6, 6:7<sup>3</sup>, 6:7<sup>2</sup>]]}} |-style=background:#cfc |style=background:#98fb98|Pobjeda |align=center|[[Wimbledon 2025 – muški singl|2025.]] |[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |[[Travnati teren|Trava]] |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |[[Finale Wimbledona 2025 – muški singl|4:6, 6:4, 6:4, 6:4]] |-style=background:#ccf |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[US Open 2025 – muški singl|2025.]] |US Open |Tvrda |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |2:6, 6:3, 1:6, 4:6 |} === ATP Finals === {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:96%;" !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!width=35|O/I!!width=35|Pob–Por!!width=35|Pob % |- |style="background:#efefef;" align=left|[[Tennis Masters Cup|ATP Finals]] |colspan=2 style=color:#767676|NKV |bgcolor=afeeee|[[ATP Finals 2021 – singl|RR]] |style=color:#767676|NKV |bgcolor=thistle|[[ATP Finals 2023 – singl|F]] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2024 – singl|'''P''']] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2025 – singl|'''P''']] |bgcolor=efefef|2/4 |bgcolor=efefef|15–2 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=15|lost=2|integer=yes}} |} ==== Finala: 3 (2–1) ==== {|class="sortable wikitable" |- ! Ishod ! Godina ! width=120 | Turnir ! Podloga ! width=150 | Protivnik ! width=100 class="unsortable" | Rezultat |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[ATP Finals 2023 – singl|2023.]] |[[ATP Finals]] |rowspan=3|Tvrda (d) |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |3:6, 3:6 |-bgcolor=ffffcc | bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] |[[ATP Finals]] |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:4, 6:4 |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ffffcc|ATP Finals <small>(2)</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6<sup>4</sup>, 7:5 |} === [[ATP Masters 1000]] === ==== Pojedinačno: 14 (10–4) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivmik !class="unsortable"|Rezultat |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2021 – singl|2021.]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|[[Miami Masters]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|Tvrda |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |6:7<sup>4</sup>, 4:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2023 – singl|2023.]] |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |5:7, 3:6 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rogers Cup 2023 – muški singl|2023.]] |bgcolor=ccccff|[[Rogers Cup|Canada Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |6:4, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] |6:3, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Cincinnati Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] |7:6<sup>4</sup>, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Shanghai Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:6<sup>4</sup>, 6:3 |- |style=background:#ffa07a|Poraz |align=center|[[Rim Masters 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ebc2af|[[Rim Masters]] |style=background:#ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |6:7<sup>5</sup>, 1:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Cincinnati Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |0:5, predaja |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Pariz Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Pariz Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda (d) |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] |6:4, 7:6<sup>4</sup> |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Indian Wells Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Indian Wells Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>4</sup> |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] |6:4, 6:4 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Monte Carlo Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Monte Carlo Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Madrid Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Madrid Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:1, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rim Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Rim Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] |6:4, 6:4 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Jannik Sinner}} * [https://janniksinner.com Službeni sajt] * [https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview ATP-profil] * [https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/overview/ ITF-profil] * [https://www.daviscup.com/en/players/player.aspx?id=800405198 Davis Cup profil] {{S-start}} {{Redoslijed |prije = {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |naslov = ATP Novajlija godine <br/> 2019. |poslije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |naslov = ATP Igrač koji je najviše napredovao <br/> 2023. |poslije = {{ZD|FRA}} [[Giovanni Mpetshi Perricard]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |naslov = ATP Omiljeni igrač po izboru navijača <br/> 2023, 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |naslov = ATP Igrač godine <br/> 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{S-end}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Pobjednici Masters Cupa}} {{ATP brojevi 1}} {{Italijanski sportist godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biogafije, San Candido]] [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] 0j9j8248qqg6fnw5zldktvrkfxdapqs 3897780 3897779 2026-06-08T07:40:05Z KWiki 9400 3897780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner (2024 US Open) 04 (cropped).jpg | veličina_slike = 250px | tekst = Sinner na [[US Open 2024 – muški singl|US Openu 2024.]] | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = | država = {{ZID|Italija}} | prebivalište = [[Monte Carlo]] | datum_rođenja = {{datum_rođenja_i_godine|2001|8|16}} | mjesto_rođenja = [[San Candido]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 191 cm | težina = | profesionalni_početak = 2018. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni bekhend) | koledž = | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br/>[[Darren Cahill]] | novčane_nagrade = 64.837.801 $ *<small>[[ATP Tour rekordi#Zarada|6. svih vremena]]</small> | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = {{URL|janniksinner.com}} | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=358|porazi=89}} | turniri_pojedinačno = 29 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1.''' (10. 6. 2024) | trenutni_plasman_pojedinačno = 1. (18. 5. 2026) | australian_open_pojedinačno = '''P''' ([[Australian Open 2024 – muški singl|2024]], [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]]) | roland_garros_pojedinačno = F ([[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2025 – muški singl|2025]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2024 – muški singl|2024]]) | masters_cup_pojedinačno = '''P''' ([[ATP Finals 2024 – singl|2024]]) | olimpijske_igre_pojedinačno = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=27|porazi=26}} | turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 124. (27. 9. 2021) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | masters_cup_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023]], [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024]]) | laver_cup = | atp_cup = | hopman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 8. 6. 2026. }} '''Jannik Sinner''' [[italija]]nski je [[tenis]]er. Prvi je Italijan u historiji koji je bio na broju 1 ATP-liste. Osvojio je 29 turnira, uključujući [[Australian Open]] [[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] i [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]], [[US Open]] [[US Open 2024 – muški singl|2024]], [[Wimbledon 2025 – muški singl|Wimbledon 2025.]] i [[Tennis Masters Cup]] [[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] te deset titula iz serije [[ATP Masters 1000|Masters 1000]], postavši pritom drugi teniser u historiji s osvojenih svih devet Mastersa nakon [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i postavivši rekord od šest uzastopnih osvojenih Mastersa.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport/nogomet/jannik-sinner-dosao-do-zlatnog-mastersa-ispisao-historiju-i-stigao-rekord-novaka-djokovia-video/ |title= Jannik Sinner došao do "zlatnog Mastersa", ispisao historiju i stigao rekord Novaka Đokovića |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 17. 5. 2026 |access-date= 18. 5. 2026}}</ref> Također je predvodio [[Teniska reprezentacija Italije|Italiju]] do krune u [[Davis Cup]]u [[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023.]] i [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024.]] Uprkos ograničenom uspjehu kao junior, počeo je igrati na profesionalnim turnirima sa 16 godina i postao jedan od rijetkih igrača koji je osvojio više [[ATP Challenger Tour|čelendžera]] sa 17 godina. U 2019. probio se među 100 najboljih, osvojivši [[ATP Next Generation Finals 2019.|ATP Next Generation Finals]] i nagradu za novajliju godine. Godine 2021. na [[ATP Washington 2021 – singl|Washington Openu]] postao je najmlađi pobjednik nekog turnira iz serije [[ATP 500]] i prvi igrač rođen 2000-ih koji je ušao među prvih deset na ATP-listi. Prvi Masters osvojio je na [[Rogers Cup 2023 – muški singl|Canadian Openu 2023.]] i završio sezonu tako što je stigao do finala [[ATP Finals 2023 – singl|Tennis Masters Cupa]] i odveo Italiju do titule u Davis Cupu. Na Australian Openu 2024. u pet setova pobijedio je tada prvog igrača svijeta Đokovića, a zatim i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u [[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|finalu]], preokrenuvši zaostatak od 0:2 u setovima i osvojivši svoju prvu titulu na [[Grand Slam]] turnirima. Slijedile su titule na tri turnira Masters 1000, US Open i Masters Cupu da bi godinu završio kao broj 1. Godine 2025. odbranio je titulu na Australian Openu, nakon čega je odslužio tromjesečnu suspenziju od [[WADA]]-e zbog slučaja dopinga iz prethodne sezone.<ref>{{cite web |title= Top-ranked Jannik Sinner gets three-month ban in settlement of doping case |url= https://www.tsn.ca/tennis/top-ranked-jannik-sinner-gets-three-month-ban-in-settlement-of-doping-case-1.2252986 |publisher= TSN |access-date= 15. 2. 2025 |date= 15. 2. 2025 |language=en}}</ref> Zatim je stigao do [[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|finala]] [[Roland Garros 2025 – muški singl|Roland Garrosa]], izgubivši od [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] u sjajnom meču, ali mu je uzvratio već u finalu Wimbledona iste godine. == Statistike == {{Glavni|Statistike karijere Jannika Sinnera}} === Grand Slam turniri === ''Nakon [[Roland Garros 2026 – muški singl|Roland Garrosa 2026.]]'' {|class=wikitable style=text-align:center !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob % |- |align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2020 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2025 – muški singl|P]]''' |bgcolor=yellow|[[Australian Open 2026 – muški singl|PF]] |bgcolor=efefef|2/7 |bgcolor=efefef|27–5 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=27|lost=5|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Roland Garros]] |N |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2020 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2022 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2023 – muški singl|2K]] |bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2024 – muški singl|PF]] |bgcolor=thistle|[[Roland Garros 2025 – muški singl|F]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2026 – muški singl|2K]] |bgcolor=efefef|0/7 |bgcolor=efefef|23–7 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=23|lost=7|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |KV1 |style=color:#767676|NO |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=yellow|[[Wimbledon 2023 – muški singl|PF]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2024 – muški singl|ČF]] |bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2025 – muški singl|P]]''' | |bgcolor=efefef|1/5 |bgcolor=efefef|20–4 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=20|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[US Open]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2019 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2020 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[US Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=thistle|[[US Open 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|1/7 |bgcolor=efefef|23–6 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=23|lost=6|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pob–Por |0–1 |5–3 |6–4 |15–4 |12–4 |23–2 |26–2 |6–2 |4/26 |93–22 |{{tennis win percentage|won=93|lost=22|integer=yes}} |} == Važnija finala == === Grand Slam === ==== Pojedinačno: 6 (4–2) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[Australian Open]] |Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |[[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|3:6, 3:6, 6:4, 6:4, 6:3]] |-style=background:#ccf |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[US Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[US Open]] |Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:3, 6:4, 7:5 |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2025 – muški singl|2025.]] |Australian Open {{small|(2)}} |Tvrda |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:3, 7:6<sup>4</sup>, 6:3 |-style=background:#ebc2af |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] |[[Roland Garros]] |Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |{{nowrap|[[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|6:4, 7:6<sup>4</sup>, 4:6, 6:7<sup>3</sup>, 6:7<sup>2</sup>]]}} |-style=background:#cfc |style=background:#98fb98|Pobjeda |align=center|[[Wimbledon 2025 – muški singl|2025.]] |[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |[[Travnati teren|Trava]] |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |[[Finale Wimbledona 2025 – muški singl|4:6, 6:4, 6:4, 6:4]] |-style=background:#ccf |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[US Open 2025 – muški singl|2025.]] |US Open |Tvrda |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |2:6, 6:3, 1:6, 4:6 |} === ATP Finals === {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:96%;" !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!width=35|O/I!!width=35|Pob–Por!!width=35|Pob % |- |style="background:#efefef;" align=left|[[Tennis Masters Cup|ATP Finals]] |colspan=2 style=color:#767676|NKV |bgcolor=afeeee|[[ATP Finals 2021 – singl|RR]] |style=color:#767676|NKV |bgcolor=thistle|[[ATP Finals 2023 – singl|F]] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2024 – singl|'''P''']] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2025 – singl|'''P''']] |bgcolor=efefef|2/4 |bgcolor=efefef|15–2 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=15|lost=2|integer=yes}} |} ==== Finala: 3 (2–1) ==== {|class="sortable wikitable" |- ! Ishod ! Godina ! width=120 | Turnir ! Podloga ! width=150 | Protivnik ! width=100 class="unsortable" | Rezultat |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[ATP Finals 2023 – singl|2023.]] |[[ATP Finals]] |rowspan=3|Tvrda (d) |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |3:6, 3:6 |-bgcolor=ffffcc | bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] |[[ATP Finals]] |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:4, 6:4 |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ffffcc|ATP Finals <small>(2)</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6<sup>4</sup>, 7:5 |} === [[ATP Masters 1000]] === ==== Pojedinačno: 14 (10–4) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivmik !class="unsortable"|Rezultat |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2021 – singl|2021.]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|[[Miami Masters]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|Tvrda |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |6:7<sup>4</sup>, 4:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2023 – singl|2023.]] |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |5:7, 3:6 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rogers Cup 2023 – muški singl|2023.]] |bgcolor=ccccff|[[Rogers Cup|Canada Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |6:4, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] |6:3, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Cincinnati Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] |7:6<sup>4</sup>, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Shanghai Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:6<sup>4</sup>, 6:3 |- |style=background:#ffa07a|Poraz |align=center|[[Rim Masters 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ebc2af|[[Rim Masters]] |style=background:#ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |6:7<sup>5</sup>, 1:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Cincinnati Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |0:5, predaja |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Pariz Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Pariz Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda (d) |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] |6:4, 7:6<sup>4</sup> |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Indian Wells Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Indian Wells Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>4</sup> |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] |6:4, 6:4 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Monte Carlo Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Monte Carlo Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Madrid Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Madrid Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:1, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rim Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Rim Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] |6:4, 6:4 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Jannik Sinner}} * [https://janniksinner.com Službeni sajt] * [https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview ATP-profil] * [https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/overview/ ITF-profil] * [https://www.daviscup.com/en/players/player.aspx?id=800405198 Davis Cup profil] {{S-start}} {{Redoslijed |prije = {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |naslov = ATP Novajlija godine <br/> 2019. |poslije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |naslov = ATP Igrač koji je najviše napredovao <br/> 2023. |poslije = {{ZD|FRA}} [[Giovanni Mpetshi Perricard]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |naslov = ATP Omiljeni igrač po izboru navijača <br/> 2023, 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |naslov = ATP Igrač godine <br/> 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{S-end}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Pobjednici Masters Cupa}} {{ATP brojevi 1}} {{Italijanski sportist godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biogafije, San Candido]] [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] f62p9z9gnaoeiqwa8m0dk0vvzotwc38 Söğüt 0 522448 3897688 3894898 2026-06-07T12:37:01Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897688 wikitext text/x-wiki '''Söğüt''' je grad i okrug u pokrajini Bilecik, Turska. Nalazi se u regiji Marmara na sjeverozapadu zemlje, s površinom od 599&nbsp;km². Također je treće najveće okružno središte u svojoj pokrajini nakon Bozüyüka i Bilecika. Graniči s Bilecikom na zapadu, Gölpazarıem na sjeveru, İnhisarom na sjeveroistoku, Tepebaşıjem (Eskişehir) do jugoistok i Bozüyükom na jugozapadu. Okrug Söğüt ima 5 općina i 23 sela. Posljednje zabilježeno stanovništvo je bilo od 21.012 stanovnika (2000), ali prema procjeni iz 2010. broj stanovnika je bio 19.425.<ref>{{Citation|title=Glavna stranica|url=https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Glavna_stranica&oldid=42470152|date=6. 6. 2025|access-date=28. 6. 2025|language=sh-Latn}}</ref> Söğüt je poznat kao mjesto osnivanja i prva prijestolnica Osmanskog Carstva od 1299. do 1335. 0u1qha6ds36tjtzm8n6jwhv0yq0lhfa Mike Dixon (biatlonac) 0 526001 3897730 3874252 2026-06-07T15:41:07Z AnToni 2325 /* Biatlon */ 3897730 wikitext text/x-wiki {{About|britanskom biatloncu Michaelu Dixonu|druge osobe s istim imenom|Michael Dixon}} {{Infokutija biatlonac | ime = Michael Dixon | slika = | opis_slike = | puno_ime = Michael Dixon | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|11|21}} | mjesto_rođenja = [[Fort William (Škotska)|Fort William]], [[Škotska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = vojnik | godine_aktivnosti = | visina = 168 | težina = 64 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = Lochaber Athletic Club | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2002. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''14''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | nastup SP NS = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1989.|1989.]]) | medalje SP NS = '''0''' | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]]) | pobjede_SK = 0 | plasman_SK = '''42.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 12. 9. 2025. }} '''Michael (Mike) Dixon''' rođen 21. novembra 1962. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš-trkač]]. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|13]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|12]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|60]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|54]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|17]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|47]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|79]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|74]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] |} Dixon je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] Najbolji rezultat ostvario je ZOI 1992. osvajanjem dvanaestog mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] bez promašaja i sa zaostatkom od 1:45.8&nbsp;min u odnosu na [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za selekciju [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]].{{Ujedinjeni tim}} U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 13-o mjesto na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Trevor King (biatlonac)|Trevorom Kingom]], [[Mark Langin|Markom Langinom]] i [[Carl Davies|Carlom Daviesom]], kada su s 9:14.6&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 15 km|60]] | | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 4 × 10 km|14]] |} {{clear}} === Svjetsko prvenstvo === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|46]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|56]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|13]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|61]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|9]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|85]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|20]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|45]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|52]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|20]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|50]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|55]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|68]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|19]] | |} Michael Dixon je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] nastupio 14 puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je dvanaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 4:25.6&nbsp;min bio iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Paul Ryan (biatlonac)|Paulom Ryanom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]]. ==== Skijaško trčanje ==== {{sekcija}} {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! 50&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPNS|1985}} | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 15 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 30 km|56]] | | |} {{clear}} === Svjetski kup === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="20" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] |- | || || || || || || || ||42||56|| || || || || || || || || |} Prvi nastup Dixona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Obertauern]]u 17. decembra 1986. u utrci na 20&nbsp;km. kada je osvojio 45-o mjesto. Najbolji rezultati u pojedinačnim disciplinama su mu dvanaesta mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] u [[Les Saisies]]u je 13. decembra 1990. u utrci na 20&nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Novosibirsk]]u je 21. marta 1992. u utrci na 10&nbsp;km. ==== Skijaško trčanje ==== {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2002. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|296}} * {{Sport365-2m|6800}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Dixon, Michael}} [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Fort William (Škotska)]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t84ahjcv4sr7kycfx30brf2vk2cnf9b Ropstvo u Palestini 0 528022 3897618 3890679 2026-06-07T12:22:59Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897618 wikitext text/x-wiki {{ropstvo}} [[Datoteka:SERVANTS WAITING TO SERVE BOWLS OF RICE AND ROAST LAMB TO GUESTS ATTENDING AN ARAB FARMER'S WEDDING IN THE NEGEV. מנות אוכל של אורז ובשר מוכן להגשה לא.jpg|thumb|Sluge čekaju da posluže zdjele riže i pečenu janjetinu gostima na vjenčanju arapskog farmera u Negevu. מנות אוכל של אורז ובשר מוכן להגשה לא]] [[Datoteka:THE MALE MEMBERS OT THE YOUNG COUPLE'S FAMILIES EATING THE LEFTOVERS OF THE MEAL SERVED AT THE WEDDING OF TWO BEDOUINS IN THE NEGEV. בדואים אורחי החתן.jpg|thumb|Muški članovi porodica mladog para jedu ostatke obroka posluženog na vjenčanju dva beduina u Negevu בדואים אורחי החתן]] Otvoreno '''ropstvo u Palestini''', u pokretnoj imovini postojalo je sve do 20. stoljeća. [[Trgovina]] robljem u osmanskoj Palestini službeno je prestala 1870-ih, kada je, prema popisu stanovništva iz 1905. godine, stigao posljednji [[brod]] s robljem, nakon čega se činilo da je ropstvo postepeno smanjeno na marginalnu pojavu. Međutim, bivši [[rob]]ovi i njihova djeca i dalje su nastavili raditi za svoje bivše robovlasnike i, prema izvještajima, još uvijek su živjeli u stanju ''de facto'' ropstva 1930-ih. Mnogi pripadnici manjine Crni Palestinci su potomci bivših robova. ==Osmanska Palestina (1516–1917)== {{glavni|Historija ropstva u muslimanskom svijetu|Ropstvo u Osmanskom Carstvu| Jevrejski stavovi o ropstvu|Islamski stavovi o ropstvu}} ===Pozadina=== Palestina je historijski bila dio većih država, a institucija ropstva u tom području je posljedično predstavljena institucijom [[ropstvo u Rašidunskom kalifatu|ropstva u Rašidunskom kalifatu]] (632–661), [[ropstvo u Omejadskom kalifatu|ropstva u Omejadskom kalifatu]] (661–750), [[ropstvo u Abasidskom klifatu|ropstva u Abasidskom kalifatu]], [[ropstvo u Abasidskom kalifatu|ropstva u Abasidskom kalifatu]] (750–1099), [[ropstvo u Mamelučkom sultanatu|ropstva u Mamelučkom sultanatu]] (1187–1516), i konačno [[ropstvo u Osmanskom Carstvu|ropstva u Osmanskom Carstvu]] između 1516. i 1917. godine, a sva ta carstva su bila dio područja Palestine. ===Trgovina robljem=== Palestina je bila blizu [[trgovina robljem na Crvenom moru|trgovine robljem na Crvenom moru]], odakle su afrički robovi bili trgovani hodočasnicima koji su se vraćali s [[hadž]]a, a također i lukama za roblje na [[Sredozemlje|Sredozemnom moru]], odakle su afrički robovi iz [[transsaharska trgovina robljem|transsaharske trgovine robljem]] uvozeni preko [[Libija|Libije]] i Egipta. Evropski robovi su uvozeni iz regije [[Crno more|Crnog mora]] na sjeveroistoku, prvo iz [[krimska trgovina robljem|krimske trgovine robljem]], a kasnije iz [[čerkeska trgovina robljem|čerkeske trgovine robljem]]. [[Osmansko Carstvo]] je izdalo uredbe o ograničavanju i postepenom ukidanju trgovine robljem između [[ferman iz 1830.|1830.]] i 1909. godine, ali ovi zakoni nisu strogo primjenjivani u osmanskim provincijama, kao što su [[Palestina]] i [[Arapsko poluostrvo]].<ref name=":4">{{Cite book |last=Likhovski |first=Assaf |url=https://archive.org/details/lawidentityinman0000likh/page/86/mode/2up |title=Law and Identity in Mandate Palestine |publisher=University of North Carolina Press |year=2006 |isbn=978-0-8078-3017-8 |publication-place=[[Chapel Hill, NC]] |pages=87-93 |via=Internet Archive}}</ref> U 1880. Osmansko Carstvo je priznalo [[UK|Britaniji]] pravo da pretraži i zaplijeni bilo koji brod koji plovi na osmanskim teritorijama za koji se sumnja da prevozi robove, prema [[Anglo-osmanska konvencija iz 1880.|Anglo-osmanskoj konvenciji iz 1880.]].<ref name=":0">Clarence-Smith, William Gervase. Islam and the abolition of slavery. New York: Oxford University Press, 2006; Lewis, Bernard. Race and slavery in the Middle East, an historical enquiry, New York: Oxford University Press, 1990, particularly chapters 10 and 11; Miller, Joseph C. "The Abolition of the Slave Trade and Slavery: Historical Foundations,” in Diène, Doudou. (ed) From Chains to Bonds: The Slave Trade Revisited, Oxford: Berghahn Books, 2001, pp. 159–193. Avitsur, Shmuel. Daily Life in Eretz Israel in the XIX century. Tel Aviv: Am Hassefer Publishing House, 1972 (Hebrew).</ref> Britanska okupacija Egipta 1882. ozbiljno je poremetila uvoz robova u [[Sredozemlje|mediteranske provincije]] Osmanskog Carstva, budući da je veliki dio uvoza robova dolazio preko [[Egipat|Egipta]].<ref name=":0"/> [[Anglo-egipatska konvencija o trgovini robljem]] zvanično je zabranila [[Ropstvo u Sudanu|trgovinu robljem iz Sudana]] u Egipat, čime je formalno okončan uvoz robova iz [[Sudan]]a.<ref name="ReferenceB">Kenneth M. Cuno: ''[https://books.google.com/books?id=RYP3CgAAQBAJ&dq=Walida+Pasha+harem&pg=PA20 Modernizing Marriage: Family, Ideology, and Law in Nineteenth- and Early ..]''</ref> Formalno, Osmansko Carstvo je proglasilo crne robove oslobođenim 1889.<ref name=":0" /> Posljednji službeni [[brod]] s robljem stigao je u [[Haifa|Haifu]] u Palestini 1876. godine, nakon čega se činilo da je službena trgovina robljem u Palestinu prestala.<ref name=":1">Buessow, Johann. "Domestic Workers and Slaves in Late Ottoman Palestine at the Moment of the Abolition of Slavery: Considerations on Semantics and Agency." Slaves and Slave Agency in the Ottoman Empire (2020): 373–433. Web.</ref> Kraj otvorene trgovine robljem izgleda da je rezultirao i postepenim nestankom samog ropstva. U popisu stanovništva Palestine iz 1905. godine, samo osam pojedinaca je zvanično registrovano kao robovi.<ref name=":1" /> Međutim, iako se više nisu zvanično nazivali robovima, izgledalo je kao da su bivši robovi nastavili raditi za svoje bivše robove, kao i njihova djeca.<ref name=":1" /> U posljednjim decenijama otvorenog ropstva u Palestini, porijeklo robova izgledalo je slično kao i u drugim osmanskim provincijama u to vrijeme: manjina [[Čerkeska trgovina robljem|bili su bijelci]] (obično [[Čerkeska trgovina robljem|Čerkezi]]), ali velika većina robova bila je afričkog porijekla, uglavnom iz [[Etiopija|Etiopije]] (Abesinije) i Sudana.<ref name=":1"/> ===Funkcija i uslovi=== {{glavni|Historija konkubinata u muslimanskom svijetu|Islamski stavovi o konkubinatu|Ma malakat aymanukum|Qiyan|Jarya|Abd (arapski)}} Robovi su bili dodijeljeni su im zadaci koji su se smatrali prezrenim i ponižavajućim za slobodne muslimane, kao što su kućne sluge, općinske usluge, industrijski rad, seksualni robovi ([[konkubina|konkubine]]) te poljoprivredni radnici i napoličari.<ref>Erdem, Y. Hakan. Slavery in the Ottoman empire and its demise, 1800–1909. London: Macmillan, 1996, pp. 9–57.</ref> Kao što je uobičajeno u drugim dijelovima [[muslimani|muslimanskog]] svijeta, robovi su bili preferirani u odnosu na slobodne zaposlene ljude kao kućne sluge, budući da su bili ovisni o svom poslodavcu i nisu bili lojalni svom klanu i vlastitim [[porodica]]ma.<ref>Buessow, Johann. "Domestic Workers and Slaves in Late Ottoman Palestine at the Moment of the Abolition of Slavery: Considerations on Semantics and Agency.” Slaves and Slave Agency in the Ottoman Empire (2020): 373–433. Web. p. 15</ref> Female slaves were used as domestic servants in private households as well as concubines (sex slaves), while male slaves were used in a number of different tasks such as laborers, bodyguards, servants and attendants.<ref name=":1" /> The sex slave-concubines of rich Urban men who had given birth to the (acknowledged) son of their enslaver were counted as the most privileged, since they became an [[Umm walad]] and became free upon the death of their enslaver; the concubine of a Beduoin mainly lived the same life as the rest of the tribal members and the women of the family.<ref name=":2">Women and Slavery: Africa, the Indian Ocean world, and the medieval north Atlantic. (2007). Grekland: Ohio University Press. p. 13</ref> Robinje su živjele teškim životom, a reprodukcija među robinjama bila je niska; primijećeno je da je smrtnost dojenčadi među robinjama bila visoka, da su robinje često bile silovane u djetinjstvu i rijetko su doživjele četrdesete godine, te da su ih siromašniji robovlasnici često prostituirali.<ref name=":2" /> Robkinje su stranci rjeđe opisivali jer su žene živjele u [[harem]]u [[segregacija po spolu|segregaciji po spolu]], ali su sluškinje (robinje) ponekad usput spominjane, poput [[Edward Robinson (naučnik)|Edwarda Robinsona]], koji je prilikom posjete arapskoj kući u [[Haffa|Jaffi]] 1838. primijetio: "Od mnogih žena koje su se nalazile u njoj, nismo vidjeli nijednu, osim majke porodice, koja nas je dočekala na ulazu, i nubijske robinje koja nam je oprala noge."<ref>Robinson, Edward and Smith, Eli. Biblical Researches in Palestine, Mount Sinai and Arabia Petraea. Vol. 3, Boston: Crocker & Brewster, 1841, p. 31.</ref> Muški robovi su također bili poznati kao pjesnici [[Beduini|beduinskim]] plemenskim vođama tokom 19. i 20. stoljeća.<ref>Curtis, E. E. (2014). The Call of Bilal: Islam in the African Diaspora. USA: University of North Carolina Press. p. 40</ref> [[William Hepworth Dixon]] zapazio je robove na raznim poslovima u [[Jerusalem]]u 1860-ih, kao što je njegov prikaz Jaffa kapije, kada je spomenuo "Yon negro koji drijema blizu svoje mazge je rob iz Gornjeg Nila i pripada arapskom begu koji ga iznajmljuje", a sluge u kafanama: "Uđite u ovu kafanu, gdje stari šeik puši blizu vrata; pozovite cafigeha, konobara, obično crnog roba; naredite šolju crnog pića, [[naegila|nargile]] [lulu za vodu] i zalogaj živog uglja", i "Saïd je Nubijac, crnac i rob; i kao mazga i konji, vlasništvo je arapskog gospodina, koji nije previše ponosan da dozvoli svom narodu i svojim životinjama da zarađuju novac trgovinom."<ref>Dixon, William Hepworth. The Holy City. London: Chapman and Hall, 1865, Vol. 2, pp. 2, 23. Dixon (Vol. 1, p. 26)</ref> [[Randal William McGavock|Randal William MacGavock]] iz [[Tennessee]]ja posjetio je Ramlu 1850-ih, opisao običaj u vezi s djecom palestinskih robova i uporedio ga s ropstvom u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]:<ref>MacGavock, Randal William. A Tennessean Abroad; Or, Letters from Europe, Africa, and Asia. New York: Redfield, 1854, p. 251.</ref><blockquote>Tokom naše posjete, tema ropstva je bila aludirana pojavom vjerovatno crnog dječaka koji je nosio kafu i lule, što je rezultiralo time da dobijem neke informacije koje inače ne bih imao. Kada se dva roba vjenčaju s ljudima koji pripadaju različitim gospodarima, vlasnik muškarca traži muško potomstvo, a vlasnik žene žensko; dok kod nas vlasnik žene ima pravo na oboje. Između gospodara i roba postoji prilično jaka veza i nije rijedak slučaj da se vjenčaju i žive sretno zajedno. </blockquote>Bilo je uobičajeno oslobađati robove. Međutim, oslobađanje je rijetko imalo pravo praktično značenje, jer su oslobođenici obično jednostavno nastavili živjeti u istom ropstvu kao i prije. Američki konzul u Jerusalemu, [[Selah Merrill]], primijetio je 1885. običaj da oslobođeni robovi u stvari nastavljaju biti robovi u praksi:<ref>United States. Labor in America, Asia, Africa, Australasia, and Polynesia: Reports from Consuls of the United States in the Several Countries of America, Asia, Africa, Australasia, and Polynesia on the State of Labor in Their Several Districts, in Response to a Circular from the Department of State. United States consular reports. Washington, D.C.: G.P.O. 1885, p. 286. For further information on Selah Merrill, see: Ruth Kark. American Consuls in the Holy Land, 1832–1914. Jerusalem: Magnes Press and Detroit: Wayne State University Press, 1994.</ref><blockquote>Što se tiče kućnih slugu, treba imati na umu da ovdje postoji znatna klasa onih koji su držani kao robovi. To su crnci iz Nubije, koji su odgojeni kao robovi i ne poznaju drugačiji život, pa u mnogim slučajevima ostaju sa svojim starim gospodarima. Praktično, neki od njih su i dalje robovi, iako se ne kupuju i ne prodaju; takve osobe ne dobijaju ništa osim odjeće, skloništa i hrane.</blockquote> ==Ukidanje ropstva== Godine 1920, Osmanska Palestina je formalno transformirana u Britansku [[Obaveznu Palestinu]] (1920–1948). Britansko Carstvo, nakon što je potpisalo [[Konvenciju o ropstvu iz 1926.]] kao članica [[Lige naroda]], bilo je obavezno istraživati, prijavljivati i boriti se protiv ropstva i trgovine robljem na svim zemljama pod direktnom ili indirektnom kontrolom Britanskog Carstva. Britanska politika je stoga bila abolicionistička, međutim u stvarnosti su se nerado miješali u kulturna pitanja ako su se bojali da bi njihovo miješanje moglo izazvati nemire. U britanskom izvještaju [[Privremenoj komisiji za ropstvo]] Lige naroda za 1924. godinu, izvijestili su da je ropstvo postojalo u Transjordanu, ali da je u Palestini prestalo početkom 20. stoljeća nakon što je prestao uvoz robova.<ref name=":4" /> Prema Britancima, palestinska [[beduinska]] plemena posjedovala su afričke sluge zvane ''[[Abd (arapski)|Abid]]'', ali da su oni sada imali ista prava kao i ostali članovi plemena i da bi ih trebalo smatrati bivšim robovima, te da bi se isti termin trebao primjenjivati na afričke ženske kućne sluškinje arapskih plemićkih porodica.<ref name=":4" /> Kada je [[Liga naroda]] ratificirala [[Konvenciju o ropstvu iz 1926.]], od Britanaca se očekivalo da je provode u svojim kolonijama i drugim zavisnim zemljama. Kada su Britanci 1926. podnijeli novi izvještaj Ligi naroda, izjavili su da ropstvo nema zakonsku osnovu u Palestini ili Transjordaniji i da stoga nije bilo potrebno da ga Britanci zabrane.<ref name=":4"/> U 1931. policija i inspektorica za socijalnu skrb [[Margaret Nixon]] proveli su istragu u ime britanske vlade u vezi sa porobljenim sluškinjama privatnih arapskih domaćinstava.<ref name=":4"/> Rezultat istrage pokazao je da su, nakon što je trgovina robljem u Palestini prestala, afrički abid-robovi beduinskih plemena iz doline [[Jordan]]a prodavali svoju djecu (prvenstveno svoje kćeri) kao domaće sluškinje i sluškinje.<ref name=":4"/> Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ovaj običaj se počeo nazivati zapošljavanjem, pri čemu su djevojke prodavane kao ugovorne sluškinje na period između sedam i dvadeset pet godina, a 1931. bilo je oko 150 takvih djevojčica u [[Nablus]]u i još oko 150 u ostatku Palestine.<ref name=":4"/> Također je napomenuto da su abidski sluge beduinskih plemena u dolini Jordana, iako su sada službeno nazivani bivšim robovima, u praksi i dalje bili robovi, budući da nisu ništa posjedovali, mogli su se vjenčati samo s drugim Abidima, a oni i njihova djeca morali su služiti svojim arapskim pripadnicima plemena bez plaće, osim ako ne bi pobjegli u drugi dio Palestine.<ref name=":3">Likhovski, A. (2006). Law and identity in mandate Palestine. Storbritannien: University of North Carolina Press. p. 87-93</ref> Britanci su željeli zabraniti ovu praksu, ali budući da su Abid i njihove kćerke izgleda prihvatili situaciju kakva jeste i nisu bili zainteresirani za protestovanje ili promjenu prakse, Britanci su radije odabrali da se ne miješaju u stvar. Britanci su se ograničili na uvođenje Uredbe o zapošljavanju djevojčica iz 1933. godine, kojom su svi ugovori koji predviđaju više od jedne godine radnog staža automatski postali ilegalni.<ref name=":4" /> U 1934. izvještaj [[Savjetodavni odbor stručnjaka za ropstvo|Savjetodavnom odboru stručnjaka za ropstvo]] [[Liga naroda|Lige naroda]] priznao je da se robovi i dalje drže među [[Beduini]]ma [[šejh]]ovima u Jordanu i Palestini i da se ropstvo održava pod krinkom klijentelizma.<ref>''[https://books.google.com/books?id=vGXXDwAAQBAJ&dq=slavery+in+jordan+1929&pg=PT112]''Clarence-Smith, W. (2020). Islam and the Abolition of Slavery. USA: Hurst.</ref> Mnogi članovi manjine [[Crni Palestinci]] su potomci bivših robova.<ref name=":1"/> Zajednica u sjevernom [[Jerihon]]u često je nazivana "robovima [[Ein ad-Duyuk al-Foqa|Duyuka]]" čak i u moderno doba.<ref>{{Cite web|last=Qous|first=Yasser|others=Chris Somes-Charlton|title=The Africans of Jerusalem: alienation and counter-alienation|url=https://www.goethe.de/prj/ruy/en/mig/21447452.html|url-status=live|access-date=16. 6. 2021|website=Goethe-Institut Cairo/Perpectives|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20201019110111/https://www.goethe.de/prj/ruy/en/mig/21447452.html |archive-date=19. 10. 2020 }}</ref> Afrički Palestinci koji sada žive u dva naselja u blizini [[džamija Al-Aksa|džamije Al-Aksa]] nazivaju to područje svojim domom od 1930.<ref name="Hassan">Sara Hassan, [https://www.trtworld.com/magazine/the-hidden-resistance-of-african-palestinians-26671 The hidden resistance of African-Palestinians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191110235457/https://www.trtworld.com/magazine/the-hidden-resistance-of-african-palestinians-26671 |date=10. 11. 2019 }} TRT World 15 May 2019</ref> Iskusili su predrasude, kod nekih palestinskih Arapa <ref name="Love">David Love, [http://atlantablackstar.com/2016/03/29/in-jerusalem-afro-palestinians-are-the-hardest-hit-in-the-israeli-occupation/ 'In Jerusalem, Afro-Palestinians Are the Hardest Hit in the Israeli Occupation'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161117211436/http://atlantablackstar.com/2016/03/29/in-jerusalem-afro-palestinians-are-the-hardest-hit-in-the-israeli-occupation/ |date=17. 11. 2016 }}, Atlanta Black Star 29 March 2016,</ref> nazivajući ih "robovima" (''[[abeed]]'') a njihovo susjedstvo "zatvorom za robove" (''habs al-abeed'').<ref name="Kushkush">Isma'il Kushkush, [https://www.apnews.com/f6bf554b21d04b56be9d6385fbf36d31 "'Afro-Palestinians' forge a unique identity in Israel"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190928173825/https://apnews.com/f6bf554b21d04b56be9d6385fbf36d31 |date=28. 9. 2019 }}, Associated Press 12 January 2017</ref><ref name="BenZion">Ilan Ben Zion, [https://www.timesofisrael.com/the-old-citys-african-secret/ ''The Old City's African secret''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006220909/https://www.timesofisrael.com/the-old-citys-african-secret/ |date=6. 10. 2019 }}, The Times of Israel 6 April 2014.</ref> ==Također pogledajte== * [[Rasizam u Državi Palestini]] * [[Trgovina ljudima u Palestini]] * [[Historija ropstva u muslimanskom svijetu]] * [[Historija konkubinata u muslimanskom svijetu]] * [[Trgovina ljudima na Bliskom istoku]] * [[Afro-Palestinci]] * [[Stavi srednjovjekovnih Arapa prema crncima]] * [[Ksenofobija i rasizam na Bliskom istoku]] * [[Rasizam u arapskom svijetu]] * [[Rasizam u muslimanskim zajednicama]] * [[Ropstvo u džihadizmu 21. stoljeća]] * [[Fawzia Amin Sido]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Palestina po temama}} {{Tema o Aziji|Ropstvo u}} [[Kategorija:Afrička dijaspora na Bliskom istoku]] [[Kategorija:Anticrnački rasizam u Aziji]] [[Kategorija:Historija Palestine (regija)]] [[Kategorija:Kršenje ljudskih prava u Palestini]] [[Kategorija:Islam i ropstvo]] [[Kategorija:Palestinci afričkog porijekla]] [[Kategorija:Rasizam u Palestini]] [[Kategorija:Ropstvo po državama|Palestina]] [[Kategorija:Ropstvo u Aziji|Palestina]] [[Kategorija:Ropstvo u Osmanskom Carstvu|Palestina]] bbetkxsek4p7fwi1j6f2ku1hmrfkv8i Spisak džamija u Istanbulu 0 529014 3897678 3894888 2026-06-07T12:35:02Z PanaskoBot 180210 sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}}, . - → - using [[Project:AWB|AWB]] 3897678 wikitext text/x-wiki [[Istanbul]], kao glavni grad [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od 1453. do njegovog pada i najveći grad na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], je mjesto sa velikim brojem džamija. U 2007. u Istanbulu je bilo aktivnih 2.944 džamija <ref>{{cite web |url=http://w9.gazetevatan.com/haberdetay.asp?Newsid=188144&Categoryid=1 |title=Vatan – Diyanet: Türkiye'de 79 bin 096 cami var |publisher=W9.gazetevatan.com |access-date=22. 12. 2025|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211180338/http://w9.gazetevatan.com/haberdetay.asp?Newsid=188144&Categoryid=1 |archive-date=11. 2. 2009 }}</ref> dok je taj broj u 2020. godini iznosio 3269. == Spisak == Ovo je spisak nekih od najznačajniiji džamija na teritoriji Istanbula. {| class="wikitable sortable" |+ !Naziv !Lokacija !Godina izgradnje !Fotografija |- |Osmanli džamija |Arnavutköy |1595. | |- |Džamija İçerenköy |Ataşehir |1665. | |- |Mimar Sinanova džamija |Ataşehir |2012. |align="center" | [[Datoteka:Mimar Sinan Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Bağcılar Merkez |Bağcılar |1962. |align="center" | [[Datoteka:Bağcılar Meydanı 1.jpeg|250px]] |- |Centralna Bašakšehir džamija |Başakşehir |2018. | |- |Abbasagina džamija |Beşiktaş |1655. |align="center" | [[Datoteka:Abbasagacamii.png|250px]] |- |Džamija Hajretin paše |Beşiktaş |2023. |align="center" | [[Datoteka:Barbaros Hayrettin Pasha Mosque in March 2024.jpg|250px]] |- |Bebek džamija |Beşiktaş |1913. |align="center" | [[Datoteka:İstanbul - Bebek, Beşiktaş r7 - Şub 2013.JPG|250px]] |- |Džamija velika Madžidija |Beşiktaş |1854 |align="center" | [[Datoteka:Büyük Mecidiye Camii - Ortaköy Mosque.jpg|250px]] |- |Defterdar Ibrahimpašina džamija |Beşiktaş |1661. |align="center" | [[Datoteka:Ortakoy_defterdar_ibrahim_pasa_cami.jpg|250px]] |- |Ertuğrul Tekke džamija |Beşiktaş |1887. |align="center" | [[Datoteka:Ertuğrul Tekke Camii .jpg|250px]] |- |Džamija kapetan Ibrahim-age |Beşiktaş |1622. |align="center" | [[Datoteka:Kaptan-ibrahim-aga-camii.jpg|250px]] |- |Džamija mala Medžidije |Beşiktaş |1848. |align="center" | [[Datoteka:İstanbul 5460.jpg|250px]] |- |Levent džamija |Beşiktaş |1954. |align="center" | [[Datoteka:Levent Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Orhaniye Kışlası |Beşiktaş |1884. | |- |Džamija Serhazin Sulejman amber-age |Beşiktaş |1701. |align="center" | [[Datoteka:Serhazin Süleyman Amber Ağa Camii dışardan.jpg|250px]] |- |[[Sinan pašina džamija]] |Beşiktaş |1555. |align="center" | [[Datoteka:İstanbul 5153.jpg|250px]] |- |Džamija Tevfikija |Beşiktaş |1838. |align="center" | [[Datoteka:20131206 Istanbul 080.jpg|250px]] |- |Yıldız džamija |Beşiktaş |1885-1886. |align="center" | [[Datoteka:Yildiz Hamidiye Mosque, Istanbul 01.jpg|250px]] |- |Iskenderpaša džamija |Beykoz | |align="center" | [[Datoteka:Gazi Iskender Pasha Camii 0831.jpg|250px]] |- |Džamija Mustafa age |Beykoz | |align="center" | [[Datoteka:Serbostani Mustafa Ağa Camii - İçi.jpeg|250px]] |- |Arapli džamija |Beyoğlu | |align="center" | [[Datoteka:İstanbul - Arap Camii r4 - Mart 2013.JPG|250px]] |- |Džamija Bereketzade Ali Efendije |Beyoğlu |15. vijek |align="center" | [[Datoteka:Bereketzade Ali Efendi Mosque.jpg|250px]] |- |Cihangir džamija |Beyoğlu |1559. |align="center" | [[Datoteka:Mosquée de Dolmabahçe.jpg|250px]] |- |Çavuşbaşı džamija |Beyoğlu |1538. | |- |Dolmabahçe džamija |Beyoğlu |23. mart 1855. |align="center" | [[Datoteka:Dolmabahçe Mosque Mars 2013.jpg|250px]] |- |Ebulfazli džamija |Beyoğlu |1553. | |- |Hadži Ahmedova džamija |Beyoğlu |1520tih, 1955. obnova | |- |Handanagina džamija |Beyoğlu |15. vijek | |- |Husejn agina džamija |Beyoğlu | |align="center" | [[Datoteka:Hüseyin Ağa Cami.jpg|250px]] |- |Kamer Hatun džamija |Beyoğlu |1514. |align="center" | [[Datoteka:Kamer Hatun Camii.jpg|250px]] |- |Karabaş Mustafina džamija |Beyoğlu |16. vijek |align="center" | [[Datoteka:Karabaş Mustafa Ağa Cami.jpg|250px]] |- |Karaköy džamija |Beyoğlu | | |- |Karaköy mesdžid |Beyoğlu | | |- |Kazandži džamija |Beyoğlu |17. vijek |align="center" | [[Datoteka:Kazancı Mosque outside view.jpg|250px]] |- |Kemankeš džamija |Beyoğlu |1771. |align="center" | [[Datoteka:Kemankeş Mosque.jpg|250px]] |- |Kılıç Ali Pašina džamija |Beyoğlu |1580. |align="center" | [[Datoteka:İstanbul 4939.jpg|250px]] |- |Kırmızı Minare džamija |Beyoğlu |1591. | |- |Makbul Ibrahim-pašina džamija |Beyoğlu | |align="center" | [[Datoteka:Makbul İbrahim Paşa Camii (cropped).jpg|250px]] |- |Džamija sultanije Mihrišah Velide |Beyoğlu | |align="center" | [[Datoteka:Istanbul asv2021-11 img18 MVS Mosque.jpg|250px]] |- |Molla Čelebijina džamija |Beyoğlu | |align="center" | [[Datoteka:İstanbul 5430.jpg|250px]] |- |Muhidin Čelebijina džamija |Beyoğlu | |align="center" | [[Datoteka:Çukurcuma Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Nusretija |Beyoğlu |1826. |align="center" | [[Datoteka:Nusretiye mosque.jpg|250px]] |- |Džamija paše Pijale |Beyoğlu |1573. |align="center" | [[Datoteka:Piyalepasacamii.png|250px]] |- |Džamija Sokolović Mehmed paše |Beyoğlu |1578. |align="center" | [[Datoteka:Sokollu Mehmet Pasha Mosque Azapkapi 7408.jpg|250px]] |- |Džamija Taksim |Beyoğlu |28. maj 2021. |align="center" | [[Datoteka:Taksim Mosque, 2021 (2) (cropped).jpg|250px]] |- |Yeraltı džamija |Beyoğlu |6. vijek |align="center" | [[Datoteka:Yeraltı Cami.jpg|250px]] |- |Sandžaklar džamija |Büyükçekmece |2013. |align="center" | [[Datoteka:Sancaklar Mosque and its minaret.jpg|250px]] |- |[[Džamija Sokolović Mehmed paše (Büyükçekmece)|Džamija Sokolović Mehmed paše]] |Büyükçekmece |1567. |align="center" | [[Datoteka:Sokullu Mehmet Paşa Camii.JPG|250px]] |- |[[Ferhad-pašina džamija(Çatalca)|Ferhad-pašina džamija]] |Çatalca |1575. | |- |Cezeri Kasım-pašina džamija |Eyüpsultan |1515. |align="center" | [[Datoteka:Cezeri Kasım Paşa Cami.jpg|250px]] |- |Defterdar džamija |Eyüpsultan |1542. |align="center" | [[Datoteka:Defterdar Camii.jpg|250px]] |- |Eyüp Sultanova džamija |Eyüpsultan |1458. |align="center" | [[Datoteka:Eyüp Sultan..... - panoramio (1).jpg|250px]] |- |Hacı Osman Torunova džamija |Eyüpsultan |2019. | |- |Sultan Hatidžina džamija |Eyüpsultan |1700tih |align="center" | [[Datoteka:Hatice Sultan Mosque 20220601 155725.jpg|250px]] |- |Kapetanpašina džamija |Eyüpsultan | |align="center" | [[Datoteka:Kaptan Paşa Camii.jpg|250px]] |- |Kaşgari efendije Murtaza džamija |Eyüpsultan |1745. |align="center" | [[Datoteka:Kaşgari Murteza Efendi Cami.jpg|250px]] |- |Kızıl džamija |Eyüpsultan |1531. |align="center" | [[Datoteka:Kızıl Mescid-Eyüp.jpg|250px]] |- |Džamija Saçlı Abdülkadir efendije |Eyüpsultan |16. vijek |align="center" | [[Datoteka:Saçlı Abdülkadir Efendi Cami.jpg|250px]] |- |Selahi Mehmet-bega džamija |Eyüpsultan |15. vijek |align="center" | [[Datoteka:Selahi Mehmed Bey Cami.jpg|250px]] |- |Džamija Šah Sultana |Eyüpsultan |1533. |align="center" | [[Datoteka:Şah Sultan Mosque SE side in 2024 5306.jpg|250px]] |- |Ya Vedüd džamija |Eyüpsultan | |align="center" | [[Datoteka:Ya_Vedud_Mosque_01.jpg|250px]] |- |Zal Mahmud-pašina džamija |Eyüpsultan |1577. |align="center" | [[Datoteka:İstanbul 5985.jpg|250px]] |- |Ahi Čelebijina džamija |Fatih |16. vijek |align="center" | [[Datoteka:AhiCelebiCamii.jpg|250px]] |- |Ahmedija džamija |Fatih |1527. |align="center" | [[Datoteka:Ahmediye Mosque 9029.jpg|250px]] |- |Akšemsedinova džamija |Fatih | | |- |Arakiyeci Mehmed-agina džamija |Fatih | | |- |Džamija Atik Mustafe paše |Fatih | |align="center" | [[Datoteka:AtikMustafaPashaMosque20072612 02.jpg|250px]] |- |Ajasofija |Fatih |537. |align="center" | [[Datoteka:Hagia Sophia Mars 2013.jpg|250px]] |- |Bali Pašina džamija |Fatih |1504. |align="center" | [[Datoteka:Istanbul Bali Paşa Mosque exterior 2015 9065.jpg|250px]] |- |Džamija Bajazid age |Fatih | |align="center" | [[Datoteka:Bayezid Ağa Camii 01.jpg|250px]] |- |Bajazidova džamija |Fatih |1506. |align="center" | [[Datoteka:Bajazidova mešita.jpg|250px]] |- |Bešir agin kompleks sa džamijom |Fatih | |[[Datoteka:Besir_Aga_Mosque_DSCF4982.jpg|250px]] |- |Džamija Bezmialem Valide |Fatih | | |- |Džamija Bodrum |Fatih | |[[Datoteka:Турция (Türkiye), провинция Стамбул (il İstanbul), Стамбул (İstanbul), р-н Еминёню (ilçe Eminönü, Mesihpaşa) (cd.Aksaray), мечеть (Bodrum (Mesih Paşa) Camii), 14 - panoramio.jpg|250px]] |- |Burmalı džamija |Fatih | |[[Datoteka:Burmalı Mescid Mosque.jpg|250px]] |- |Cerrah Mehmed-pašina džamija |Fatih |1594. |[[Datoteka:Cerrah Mehmed Paşa Camii1.jpg|250px]] |- |Džejlani džamija |Fatih |1894. | |- |Cezeri Kasımpašina džamija |Fatih |1515. |[[Datoteka:Cezeri Kasim Pasha Mosque 8577.jpg|250px]] |- |DžamijaÇivizade |Fatih | | |- |Čakir agina džamija |Fatih | |[[Datoteka:Üsküplü Çakır Ağa Camii 17.jpg|250px]] |- |Draman Junuzova džamija |Fatih | |[[Datoteka:Istanbul Tercuman Yunus Mosque in 2015 9341.jpg|250px]] |- |Dülgerzade džamija |Fatih |1482. |[[Datoteka:Dülgerzade Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Emira Buharija |Fatih |1530. |[[Datoteka:Istanbul Ahmed Emir Buhari Mescidi in 2015 8686.jpg|250px]] |- |Ese Kapı džamija |Fatih | |[[Datoteka:Esekapı Mosque.jpg|250px]] |- |Eski İmaret džamija |Fatih |1087. |[[Datoteka:EskiImaretCamii20070531 03.jpg|250px]] |- |Džamija Fatih |Fatih | |[[Datoteka:Sultan Muhammet Fatih camii (cropped).jpg|250px]] |- |Džamija Fenari İsa |Fatih | |[[Datoteka:20111224 exterior Fenari Isa Mosque Fatih Istanbul Turkey 1.jpg|250px]] |- |Džamija Ferruh Kethüda |Fatih |1562-63. |[[Datoteka:Ferruh Kethüda Camii2.jpg|250px]] |- |Fethija džamija |Fatih |13. vijek |[[Datoteka:Pammakaristos Church Exterior South side in 2010 21 9625.jpg|250px]] |- |Firuz agina džamija |Fatih |1491. |[[Datoteka:Firuz Ağa Mosque (AP4M2066 1PS) (28483441454).jpg|250px]] |- |Gazi Ahmed-pašina džamija |Fatih | |[[Datoteka:Kara Ahmet Pasha Camii DSCF7434.jpg|250px]] |- |Gazi Atik ali-pašina džamija |Fatih |1496. |[[Datoteka:İstanbul 5874.jpg|250px]] |- |Džamija Gül |Fatih |10. vijek |[[Datoteka:GülMosque20071011 03.jpg|250px]] |- |Hadım Ibrahim pašina džamija |Fatih |1551. |[[Datoteka:Hadim Ibrahim Mosque 9219.jpg|250px]] |- |Has Odabašina džamija |Fatih |1562. |[[Datoteka:Has Odabaşı Behruz Ağa Camii in 2014 6778.jpg|250px]] |- |Haseki Sultanova džamija |Fatih |1539. | |- |Hekimoğlu ali-pašina džamija |Fatih |1735. |[[Datoteka:Hekimoglu_Ali_Pasha_Mosque_complex_DSCF7231.jpg|250px]] |- |Hırka-i Serifova džamija |Fatih |1851. | |- |Hidajet džamija |Fatih | |[[Datoteka:Hidayet Camii.jpg|250px]] |- |Hürrem Çavušova džamija |Fatih |1560. | |- |Ibrahim pašina džamija |Fatih |1720. |[[Datoteka:Damat İbrahim Pasha Mosque.jpg|250px]] |- |Imrahor džamija |Fatih | |[[Datoteka:One of the exterior facades of the St. John Stoudios (Imrahor) Monastery.jpg|250px]] |- |İskenderpaşa džamija |Fatih |1505. |[[Datoteka:Iskender Pasha Mosque 9064.jpg|250px]] |- |Ismailağa džamija |Fatih | |[[Datoteka:Ismail Aga Mosque 2493.jpg|250px]] |- |Džamija Kalenderhana |Fatih | |[[Datoteka:Kalenderhane Camii SE Istanbul.jpg|250px]] |- |Kapetan Ibrahim paše džamija |Fatih | |[[Datoteka:Kaptan Ibrahim Pasha Mosque 1204.jpg|250px]] |- |Karija džamija |Fatih | |[[Datoteka:KariyeCamii-Aussenansicht.jpg|250px]] |- |Mesdžid Kasımağa |Fatih | |[[Datoteka:Kasim Aĝa Mosque 01.jpg|250px]] |- |Katip Sinanova džamija |Fatih |1496. |[[Datoteka:Katip Sinan Cami1.jpg|250px]] |- |Kazasker İvaz efendijina džamija |Fatih |1585. |[[Datoteka:Ivaz_Efendi_Mosque_8927.jpg|250px]] |- |Kefeli džamija |Fatih |9 vijek |[[Datoteka:KefeliMescidi20070603 1.jpg|250px]] |- |Kemalpašina džamija |Fatih | |[[Datoteka:Kemalpasha mosque.jpg|250px]] |- |Kızıl Minare mesdžid |Fatih | | |- |Džamija Kocamustafapaše Sümbül efendije |Fatih |6. vijek |[[Datoteka:KocaMustafaPashaMosque20072812 03.jpg|250px]] |- |Džamija Mala Ajasofija |Fatih |536. |[[Datoteka:Little Hagia Sophia.JPG|250px]] |- |Džamije Kürkçübaşı Ahmet Şemsettin |Fatih |1571. |[[Datoteka:Kürkçübaşı Ahmed Şemseddin mosque 2015 0017.jpg|250px]] |- |Džamija Kürkçübaşı hadži Husej age |Fatih | |[[Datoteka:Kürkçübaşı Hacı Hüseyin Ağa Camii.jpg|250px]] |- |Laleli džamija |Fatih |1763. |[[Datoteka:Laleli Camii 13-1-2016.JPG|250px]] |- |Mahmutpašina džamija |Fatih |1464. |[[Datoteka:Mahmutpaşa Mosque.jpg|250px]] |- |Manastır džamija |Fatih | |[[Datoteka:Manastir Mosque 2010-10-09 02.jpg|250px]] |- |Mehmed agina džamija |Fatih |1585. |[[Datoteka:Mehmed Ağa Cami.jpg|250px]] |- |[[Mesih Mehmed pašina džamija |Fatih | |[[Datoteka:Mesih Mehmed Pasha Mosque 2514.jpg|250px]] |- |Džamija sultanije Mihrimah |Fatih |1565. |[[Datoteka:Istanbul - Mesquita de Mihrimah.JPG|250px]] |- |Džamija mimara Acema |Fatih |1523-24. | |- |Džamija Mimar Hajreddina |Fatih |15. vijek |[[Datoteka:Mimar Hayreddin Cami.jpg|250px]] |- |Mesdžid Mimara Sinana |Fatih | |[[Datoteka:Mimar Sinan Mescidi 02012025.jpg|250px]] |- |Džamija Molla Hüsrev |Fatih |1460. | |- |Muhtesib Karađoz džamija |Fatih | | |- |Džamija Murat paše |Fatih |1465-1471. |[[Datoteka:Murat Pasha Mosque DSCF3699.jpg|250px]] |- |Džamija Nakilbend |Fatih | |[[Datoteka:2013-01-03 Istanbul 90.jpg|250px]] |- |Nişancı Mehmet-pašina džamija |Fatih |1584-1588. |[[Datoteka:Nisanci Mehmed Pasha Mosque DSCF6497.jpg|250px]] |- |Nuruosmanija džamija |Fatih |1755. |[[Datoteka:Nuruosmaniye Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Odalar |Fatih | |[[Datoteka:Odalar1920 1.jpg|250px]] |- |Džamija sultanije Valide |Fatih |1871. |[[Datoteka:Pertevniyal Valide Mosque DSCF2323.jpg|250px]] |- |[[Ramazan efendijina džamioja |Fatih | |[[Datoteka:Ramazan Efendi Mosque 13.jpg|250px]] |- |Rüstem-pašina džamija |Fatih |1563. |[[Datoteka:Rustem Pasha Mosque.JPG|250px]] |- |Sancaktar Hajretinova džamija |Fatih | |[[Datoteka:Sancaktar Hayrettin Mosque 6207.jpg|250px]] |- |Džamija Sankim Yedim |Fatih | | |- |Kompleks Sokolović Mehmed paše |Fatih |1571. |[[Datoteka:Mehmet Pasha Mosque 15.jpg|250px]] |- |Sultanahmetova džamija |Fatih |9&nbsp;Haziran 1617. (404 yıl önce)&nbsp;(1617-06-09) |[[Datoteka:Exterior of Sultan Ahmed I Mosque in Istanbul, Turkey 002.jpg|250px]] |- |Süleymanija džamija |Fatih |1557. |[[Datoteka:Istanbul asv2020-02 img49 Süleymaniye Mosque.jpg|250px]] |- |Şehzade džamija |Fatih |1548. |[[Datoteka:Princova mešita.jpg|250px]] |- |Şepsafa džamija |Fatih |1787. |[[Datoteka:Şepsefa Hatun Camii.jpg|250px]] |- |Üç Mihraplı džamija |Fatih |15. vijek |[[Datoteka:Istanbul - panoramio (66).jpg|250px]] |- |Džamija Vasat Atik Ali-paše |Fatih | |[[Datoteka:Zincirli Kuyu mosque 9319.jpg|250px]] |- |Džamija Vefa Kilise |Fatih |10 - 11. vijek |[[Datoteka:Molla Gürani Camii South View.jpg|250px]] |- |Džamija Yavuz Selima |Fatih | |[[Datoteka:Yavuz Selim Mosque DSCF6829.jpg|250px]] |- |Yeni džamija |Fatih |1665. |[[Datoteka:Istanbul 2009 Yeni Camii.JPG|250px]] |- |Džamija sultanije Zeynep |Fatih | |[[Datoteka:Zeynep Sultan Camii.jpg|250px]] |- |Zeyrek džamija |Fatih |prva četvrtina 12. vijeka |[[Datoteka:Molla Zeyrek Camii.jpg|250px]] |- |Mesdžid Zihgiri Kemal |Fatih |16. vijek | |- |Gaziosmanpašina džamija |Gaziosmanpaşa |1467. |[[Datoteka:Gaziosmanpasa Istanbul Cumhuriyet Meydani.jpg|250px]] |- |Džamija Gençosman |Güngören |18. vijek |[[Datoteka:Genç Osman Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Bostancı İstasyon |Kadıköy | | |- |Feridun-pašina džamija |Kadıköy | |[[Datoteka:Feridun Paşa Camii1, Koşuyolu, Kadıköy 2025.jpg|250px]] |- |Džaferagina džamija |Kadıköy | |[[Datoteka:Cafer Ağa Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Fenerbahçe |Kadıköy | |[[Datoteka:Fenerbahçe Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Feneryolu |Kadıköy |1946. | |- |Galip-pašina džamija |Kadıköy |1898. |[[Datoteka:Galip Paşa Mosque - panoramio.jpg|250px]] |- |Džamija Göztepe |Kadıköy |1902. | |- |Ibrahim agina džamija |Kadıköy |1588. |[[Datoteka:İbrahim Ağa Mosque, Kadıköy, İstanbul 2025.jpg|250px]] |- |Džamija Kapetana Hasan paše |Kadıköy |1900. |[[Datoteka:2021-03-14--Hasan Pasa Cami 69.jpg|250px]] |- |Kethuda džamija |Kadıköy |1550. | |- |Džamija Kozyatağı |Kadıköy |1895.| |- |Džamija Moda |Kadıköy |1962. | |- |Džamija Osmanage |Kadıköy |1612. |[[Datoteka:2021-04-04 Osmanaga-camii-Kadikoy.jpg|250px]] |- |Rasim pašina džamija |Kadıköy |1902. |[[Datoteka:Rasim Paşa Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Söğütlüçeşme |Kadıköy |1965. |[[Datoteka:Söğütlüçeşme Caddesi - panoramio.jpg|250px]] |- |Džamija Suadija |Kadıköy | | |- |Džamija Sultan Mustafe |Kadıköy |1760. |[[Datoteka:İskele Camii - panoramio.jpg|250px]] |- |Džamija Tuğlaci |Kadıköy |1860. |[[Datoteka:Tuğlacı başı camii - panoramio.jpg|250px]] |- |Džamija Zihni-paše |Kadıköy |1900-1904. | |- |Džamija Zühtüpaşa |Kadıköy |1883. |[[Datoteka:2021-04-10 zuhtupasa-camii.jpg|250px]] |- |Džamija Çağlayan Yeni |Kağıthane |1962. |[[Datoteka:Çağlayan Yeni Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Kâğıthane |Kağıthane |1862. |[[Datoteka:Mosque of Sultan at Sweet Waters of Europe, Constantinople.jpg|250px]] |- |Džamija Maarifi |Kartal, İstanbul |1818. | |- |Džamija Ali Kethüda |Sarıyer |1690. |[[Datoteka:Ali Kethüda Mosque, Sarıyer, İstanbul.jpg|250px]] |- |Džamija Ali Pertek |Sarıyer |16.vijek |[[Datoteka:Istanbul Ali Pertek Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Emirgan Hamid-i Evvel |Sarıyer |1781. |[[Datoteka:EmirganMosque (13).jpg|250px]] |- |Džamija Hacı Kemalettin |Sarıyer |1743. | |- |Džamija sultanije Neslişah |Sarıyer |1540. | |- |Džamija Ortaköy |Silivri |1920. | |- |Džamija Darülaceze |Şişli |1895. | |- |Džamija Harbija |Şişli |2010. | |- |Džamija Šišli |Şişli |1950. |[[Datoteka:Şişli Mosque-4.jpg|250px]] |- |Džamija Teşvikiye |Şişli |1854. |[[Datoteka:Tesvikiye Mosque, Istanbul 08.jpg|250px]] |- |Džamija Yeşilvadi |Ümraniye | | |- |Abdurrahman agina džamija |Üsküdar |1766. |[[Datoteka:Mosque in Üsküdar district.jpg|250px]] |- |[[Ahmedija džamija (Üsküdar)|Ahmedija džamija]] |Üsküdar |1722. |[[Datoteka:Istanbul Ahmediye complex mosque andf library 5835.jpg|250px]] |- |Ahmet Čelebijina džamija |Üsküdar |1567. |[[Datoteka:Ahmet Çelebi Mosque.jpg|250px]] |- |Altunizade džamija |Üsküdar |1866. |[[Datoteka:Altun Izade Mosque 5758.jpg|250px]] |- |Džamija Aşçıbaşı |Üsküdar |1652. |[[Datoteka:Aşçıbaşı Mehmet Efendi Mosque outside.jpg|250px]] |- |Džamija Ayazma |Üsküdar |1760. |[[Datoteka:Ayazma Mosque DSCF4198.jpg|250px]] |- |Džamija Aziza Mahmud Hüdaye |Üsküdar |1595. |[[Datoteka:Aziz Mahmud Hüdayi Camii 2.jpg|250px]] |- |Mesdžid Balaban Tekkesi |Üsküdar |1635. |[[Datoteka:Balaban Tekkesi.JPG|250px]] |- |Džamija Beylerbeyi |Üsküdar |1778. |[[Datoteka:BeylerbeyiMosque.jpg|250px]] |- |Velika Selimija džamija |Üsküdar |1805. |[[Datoteka:Selim III Mosque DSCF4428.jpg|250px]] |- |Džamija Çamlıca |Üsküdar |2019. |[[Datoteka:Camlica-2018-06-14.jpg|250px]] |- |Džamija Çinili |Üsküdar |1640. |[[Datoteka:Çinili Mosque main entrance courtyard.jpg|250px]] |- |Džamija Eski Valide |Üsküdar |1583. |[[Datoteka:Istanbul, üsküdar, moschea dell'atik valide, 1577-1583 circa, esterno, veduta della moschea e dei minareti.jpg|250px]] |- |Džamija hadži bedel Mustafe efendije |Üsküdar |1721. 1985. | |- |Džamija Hacı Hesna Hatun |Üsküdar |1585. |[[Datoteka:Hacı Hesna Hatun Mosque outside.jpg|250px]] |- |Džamija Hayrettin Çavuş |Üsküdar |1553. | |- |Džamija İmrahor |Üsküdar |1598. |[[Datoteka:İmrahor Mosque, Üsküdar.jpg|250px]] |- |Džamija Kurban Nasuh Baba |Üsküdar |1587, 1974. |[[Datoteka:Kurban Nasuh Baba Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Malatyalı İsmail age |Üsküdar |1609. |[[Datoteka:Malatyalı İsmail Ağa Camii.jpg|250px]] |- |Džamija Marmara İlahiyat |Üsküdar |2015. |[[Datoteka:Marmara İlahiyat Camii - Ağustos 2015.jpeg|250px]] |- |Džamija ultanije Mihrimah |Üsküdar |1548. |[[Datoteka:Iskele Mosque DSCF1117.jpg|250px]] |- |Džamija reisa Murata |Üsküdar |1609. | |- |Džamija müderris Abdülbaki efendije |Üsküdar |1644. |[[Datoteka:Müderris Abdülbaki Efendi Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Nalçacı Halil |Üsküdar |1626. | |- |Džamija Rumi Mehmet-paše |Üsküdar |1471. |[[Datoteka:Rum Mehmed Pasha Mosque, Üsküdar.jpg|250px]] |- |Džamija Salacak Fatih |Üsküdar |1453. |[[Datoteka:Salacak Fatih Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Selman age |Üsküdar |1506. |[[Datoteka:Üsküdar Selman Ağa Camii önden.jpg|250px]] |- |Džamija Şakirin |Üsküdar |2009. |[[Datoteka:Sakirin cami dıs gorunum.jpg|250px]] |- |Džamija Şemsi-paše |Üsküdar |1580. |[[Datoteka:Istanbul asv2020-02 img54 Şemsi Paşa Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Tabaklar |Üsküdar |1588. |[[Datoteka:Tabaklar Mosque outside.jpg|250px]] |- |Tavaşi Hasanagina džamija |Üsküdar |1588. | |- |Vanî Mehmed efendijina džamija |Üsküdar |1665. |[[Datoteka:İstanbul - Vaniköy Camii, Üsküdar 2 - Şub 2013.jpg|250px]] |- |Džamija Yeni Valide |Üsküdar |1711. |[[Datoteka:Istanbul asv2021-11 img09 Yeni Valide Mosque.jpg|250px]] |- |Džamija Merkez efendije |Zeytinburnu |16. vijek |[[Datoteka:Merkez Efendi Cami.jpg|250px]] |} == Također pogledajte == * [[Islam u Turskoj]] * [[Spisak džamija u Turskoj]] == Reference == {{Refspisak}} {{Istanbul}} [[Kategorija:Džamije u Istanbulu]] rmkm8jeq8bgidhr5t4j6sq3sgndv408 Emetullah Râbi'a Gülnûş 0 529997 3897641 3896616 2026-06-07T12:27:49Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar| | Ime = Rabia Gülnuş Emetullah haseki valide sultanija | Nasljeđivanje = Sultanija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | Slika = Portrait of Rabia Gülnuş.jpg | Opis slike = Portret iz 19. vijeka | Vladavina = | Krunidba = | Prethodnik = Saliha Dilaşub sultanija | Nasljednik = Sultanija Saliha, majka Mahmuda I | Supružnik = [[Mehmed IV]] | Djeca = Sinovi: [[Mustafa II]], [[Ahmed III]], kćeri: Hatidža, Ajša, Ummugulsum, Fatma | Dinastija = Osmanska | Himna = | Otac = | Majka = | Datum rođenja = oko [[1642.]] | Mjesto rođenja = [[Rethymno]], [[Kreta]], [[Mletačka Republika|Venecija]] | Datum smrti = [[6. novembar]] [[1715.]] | Mjesto smrti = [[Jeni valide džamija]], [[Istanbul]] }} '''Sultanija Emetullah Rabia Gülnuş'''<ref>Povremeno se naziv "Mahpare/Mahpara" (''mjesečev komadić'') dodaje kao prvo u njenim imenima, a takođe se i ime "Emetullah" zapisuje i kao "Ümmetullah" ili "Ümmatullah". Uluçay, M. Çağatay (2011). ''Padişahların kadınları ve kızları''. Ötüken. str. 105. ISBN <bdi>978-9-754-37840-5</bdi>. (''jezik: tursk''i)</ref> (''[[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]:'' گلنوش امت الله رابعه سلطان; rođena 1642,<ref>Verlag, K.G. Saur – Çıkar, Jutta R. M. (2004). ''Türkischer biographischer Index''. Saur. str. 417. ISBN <bdi>3-598-34296-9</bdi>. <q>Rabia Gülnus; Emetullah Rabia Gülnûş Sultan as wefl ''(c. 1642 (1052) - 6 November 1715)''</q></ref> umrla 6. novembra 1715) bila je glavna [[Sultanija|supruga]] [[Sultani Osmanskog Carstva|osmanskog sultana]] [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], [[haseki sultanija]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od 1664. do 1687, kao i majka osmanskih sultana, [[Mustafa II|Mustafe II]] i [[Ahmed III|Ahmeda III]], te [[valide sultanija]] Osmanskog Carstva od 1695. do 1715. Bila je jedna od istaknutih ličnosti u periodu tzv. [[Sultanat žena|Sultanata žena]], koji je trajao skoro 200 godina i koji je okončan njenom smrću 1715. U osmanskoj historiji smatra se za posljednju moćnu suprugu sultana i valide sultaniju.<ref>Ozgules, M. (2017). The Women Who Built The Ottoman World: Female Patronage and the Architectural Legacy of Gulnus Sultan, str. 6.</ref> == Rani život == Gülnuş sultanija rođena je 1642. godine<ref>M. Orhan Bayrak (1998). ''İstanbul'da gömülü meşhur adamlar: VIII. yüzyıl-1998''. Mezarlıklar Vakfı. str. 178.</ref> u gradu [[Rethymno]] na [[Kreta|Kreti]], u vrijeme kada je otok bio pod venecijanskom vlašću. Bila je kćerka grčkog [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog]] [[svećenik]]a, a njeno rođeno ime bilo je Evmania (vjerovatno izmijenjena verzija imena Eugenia) Voria.<ref name=":0">Baker, Anthony E. (1993). ''The Bosphorus''. Redhouse Press. str. 146. ISBN <bdi>975-413-062-0</bdi>.</ref><ref>Freely, John (1996). ''Istanbul: the imperial city''. Viking. str. 242. ISBN <bdi>0-14-024461-1</bdi>. <q>Rabia Gulnus a Greek girl who had been captured in the Ottoman invasion of Crete. Râbi'a Gülnûş was the mother of Mehmet's first two sons, the future sultans Mustafa II and Ahmet III.</q></ref><ref>Bromley, J. S. (1957). ''The New Cambridge Modern History''. University of California: University Press. str. 554. ISBN <bdi>0-521-22128-5</bdi>. <q>the mother of Mustafa II and Ahmed III was a Cretan.</q></ref><ref>Library Information and Research Service (2005). ''The Middle East''. Library Information and Research Service. str. 91. <q>She was the daughter of a Cretan (Greek) family and she was the mother of Mustafa II (1664–1703), and Ahmed III (1673–1736).</q></ref><ref>Thys-Şenocak, Lucienne (2006). ''Ottoman women builders''. Ashgate. str. 46. ISBN <bdi>0-7546-3310-1</bdi>. <q>The sultan appears to have been in no hurry to leave his prized concubine from the Ottoman conquest of Rethymnon, Crete – the haseki Emetullah Gulnus, and their new son Mustafa.</q></ref><ref>Buturović, Amila; Schick, İrvin Cemil (2007). ''Women in the Ottoman Balkans: gender, culture and history''. I.B.Tauris. str. 24. ISBN <bdi>1-84511-505-8</bdi>. <q>Mahpeikir [Kösem Mahpeyker] and Revia Gülnûş [Rabia Gülnûş] were Greek.</q></ref><ref>Freely, John (2000). ''Inside the Seraglio: private lives of the sultans in Istanbul''. Penguin. str. 163. <q>Mehmet had by now set up his own harem, which he took with him in his peregrinations between Topkapi Palace and Edirne Palace. His favourite was Rabia Gülnûş Ummetüllah, a Greek girl from Rethymnon.</q></ref><ref>Freely, John (2001). ''The lost Messiah''. Viking. str. 132. ISBN <bdi>0-670-88675-0</bdi>. <q>He set up his harem there, his favourite being Rabia Giilniis Ummetiillah, a Greek girl from Rethymnon on Crete.</q></ref> Prema jednoj manje prihvaćenoj teoriji, Gülnuş sultanija poticala je iz mletačke porodice Verzini koja se nastanila u tom gradu.<ref>Sakaoglu, Necdet (1999). ''Bu Mülkün Sultanlari''. Oglak. str. 303, 315. ISBN <bdi>975-329-299-6</bdi>. <q>His mother was a harem girl, Rabia Gülnuş, who was of the Venetian Verzini family, settled in the city of Resmo in Crete.</q></ref> Zarobljena je od Osmanlija tokom invazije na Krit 1645.<ref name=":0" /> == Haseki sultanija == Osmanska vojka izvršila je invaziju na otok tokom Kritskog rata, a ona je zarobljena kao djevojčica kad su Osmanlije osvojile Rethymno 1645,<ref name=":0" /> odvedena je kao robinja i poslana u Istanbul. Dobila je novo ime ''Emetullah Rabia Gülnuş'' i pruženo joj je osmansko obrazovanje u haremskom dijelu [[Topkapi saraj|Topkapi palače]], a ubrzo je privukla pažnju sultana Mehmeda IV, postavši njegova konkubina. On je bio poznat po svojim [[lov]]ačkim ekspedicijama na [[Balkan]]u i obično je vodio nju, svoju miljenicu,<ref>Freely, John (2000). ''Inside the Seraglio: private lives of the sultans in Istanbul''. Penguin. str. 163. <q>Mehmet had by now set up his own harem, which he took with him in his peregrinations between Topkapi Sarayi and Edirne Sarayi. His favourite was Rabia Gülnûş Ummetüllah, a Greek girl from Rethymnon.</q></ref> sa sobom na te ekspedicije. Opisivana je kao zanosna žena sa oblinama, sa dugom crnom kovrdžavom kosom. Imali su najmanje šestero djece, među kojima su dvojica sinova postala [[sultan]]i – Mustafa II i Ahmed II. Ahmed je rođen u [[Dobrudža|Dobrudži]] tokom jedne od lovačkih ekspedicija svog oca Mehmeda IV. Njen rivalitet sa Gülbeyaz, odaliskom Mehmeda IV, doveo je do [[Smrt|tragičnog raspleta]]. Učešće Gülnûş sultanije u vojnim pohodima tokom njenog 27-godišnjeg haseki perioda i njeno poznavanje političkih dešavanja, njen dugi haseki period sa valide sultanijom [[Hatidže Turhan]] kao haseki sultanija Mehmeda IV i majka princa Mustafe i princa Ahmeda, kao i njena [[Finansije|finansijska]] moć, praktično su je pripremili za instituciju valide sultanije. Dobila je zasluge služeći Osmanskoj dinastiji, a njen status sultanove miljenice oblikovao je njenu budućnost. Njeno učešće u aktivnostima namijenjenim za muškarce, kao što su lov i vojni pohodi, zahvaljujući naklonosti njenog muža prema njoj, dalo joj je prednosti koje su bile jedinstvene muškim članovima dinastije. U njima je uživala sve do svoje smrti; drugim riječima, njeno haremsko putovanje, koje je započela kao [[Robovlasništvo|robinja]], pokazalo se povoljnijim za nju jer je prioritet dala služenju dinastiji i preuzimanju tradicionalno muških uloga.<ref name="Original arhiviran">"[https://web.archive.org/web/20170310233925/https://www.lacivertdergi.com/portre/ornek-kadinlar/2014/08/06/rabia-gulnus-emetullah-sultan-16401715 Rabia Gülnuş Emetullah Sultan 1640-1715]". ''lacivert'' (turski jezik). [https://www.lacivertdergi.com/portre/ornek-kadinlar/2014/08/06/rabia-gulnus-emetullah-sultan-16401715 Original arhiviran] 10. marta 2017. Pristupljeno 30. 12. 2025.</ref> Sultan Mehmed IV bio je duboko zaljubljen u nju, ali nakon što je Gülbeyaz ušla u [[harem]], Gülnuş sultanija pala je u drugi plan. Kao i on, bila je zaljubljena, ali je postala silno ljubomorna. Jednog dana, dok je Gülbeyaz sjedila na stijeni i posmatrala [[more]], Gülnuş ju je blago gurnula sa litice, nakon čega se mlada odaliska utopila.<ref>Narodna biblioteka "Sv. sv. Kiril i Metodiĭ. Orientalski otdel, International Centre for Minority Studies and Intercultural Relations, Research Centre for Islamic History, Art, and Culture (2003). ''Inventory of Ottoman Turkish documents about Waqf preserved in the Oriental Department at the St. St. Cyril and Methodius National Library: Registers, Volume 1 of Inventory of Ottoman Turkish Documents about Waqf Preserved in the Oriental Department at the St. St. Cyril and Methodius National Library, Rumen Kovachev''. Narodna biblioteka "Sv. sv. Kiril i Metodiĭ.</ref><ref>Fatema Mernissi (2013). ''Nasci num Harém''. Leya. ISBN <bdi>978-9-892-32324-4</bdi>.</ref><ref>Fatema Mernissi (2011). ''The harem and the West, New storytellers''. Giunti Editore. ISBN <bdi>978-8-809-76641-9</bdi>.</ref><ref>Jennifer Harding (2009). ''Emotions: a cultural studies reader''. Routledge. ISBN <bdi>978-0-415-46930-2</bdi>.</ref> Prema drugima, naredila je da Gülbeyaz bude zadavljena u [[Kandilli palača|Kandilli palači]]. Neki pisci ističu da je bila nemilosrdna osoba, tvrdeći da je, nakon što je rodila prvog sina Mustafu, pokušala zadaviti muževu braću, Sulejmana II i Ahmeda II, ali je Mehmedova majka, sultanija Turhan, spriječila u tome.<ref>Necdet Sakaoğlu (2007). ''Famous Ottoman women''. Avea. str. 155. <q>rumor that Gulnus ordered the strangulation of Sultan's favorite concubine Gulbeyaz in Kandilli Palace, as a fact, in his book 'Kadmlar Saltanati'. Some writers stress the fact that Gulnus was a ruthless person claiming that she attempted to have her husband's brothers Suleyman and Ahmed strangled after she gave birth to her firstborn Mustafa, but that Mother Sultan Turhan had hindered these attempted murders.</q></ref> Gülnuş sultanija bila je svjesna političkih dešavanja svog vremena. Kao haseki sultanija, učestvovala je u Poljskom ratu 1672. i 1673, zajedno s Mehmedom IV i Hatidže Turhan sultanijom. Slično tome, 1682, tokom Druge opsade [[Beč]]a, haseki sultanija se pridružila vojnoj pratnji tokom njihovog odlaska u [[Beograd]]. Najsretniji dani njenog života kao haseki sultanije bili su u proljeće 1675, tokom carskih svečanosti održanih na trgu Sirık u [[Edirne|Edirnskoj palači]], povodom [[Obrezivanje|obrezivanja]] njenih sinova i udaje kćerki. Djelo ''Zübde-i vekayiat'' svjedoči da su tokom ceremonijalnih dijelova vjenčanja, valide sultanija Turhan i sultanija Gülnuş predstavljene u redovima vezira.<ref name="Original arhiviran"/> Putopisac Tavernier, strani posmatrač, ovako je prokomentarisao važnost koju je Gülnuş sultanija pridavala ovom vjenčanju: "''(Mehmedov) sin obrezan je u izuzetno veličanstvenoj ceremoniji. Majka ovog princa, vrlo lijepa žena, zatražila je da prinčeva odjeća bude ukrašena dijamantima, kako bi ceremonija bila veličanstven prizor, kako za Turke, tako i za strance. Kako bi se to postiglo, veoma vrijedni predmeti iz riznice su uništeni, a zatim je sve vraćeno na svoje mjesto.''" Prema Tavernieru, haseki sultanija je obrezivanje posmatrala kao priliku za unutrašnju i vanjsku politiku. Nastojala je da ceremonija prikaže bogatstvo države i uspjela je uvjeriti sultana da prihvati njene stavove, što pokazuje da je bila inteligentna i dalekovidna dvorska figura.<ref>Necdet Sakaoğlu, Bu Mülkün Kadın Sultanları, 4. Baskı, s. 266.</ref> [[File:Sultan IV. Mehmed ve eşi Rabia Gülnuş Sultan.jpg|thumb|310x310px|Sultanija Gülnuş sa suprugom, sultanom [[Mehmed IV|Mehmedom IV]]]] Najbliži i najuticajniji saveznici sultanije u haremu bili su Jusuf-ga, dvorski aga koji je upravljao haremom od 1675, zatim Osman-aga, njen komornik, te Fejzullah-efendija, učitelj njenog sina, princa Mustafe. Godine 1682, ovom savezu pridružio se Husejin-paša Ćuprilić. Međutim, nakon neuspjeha Druge opsade Beča sljedeće godine, bio je uhapšen zbog bliskih veza sa velikim vezirom. Na intervenciju Gülnuş sultanije i nakon razgovora sa sultanom, pušten je na [[Sloboda|slobodu]] 1684, a potom udaljen iz prijestolnice, te postavljen za namjesnika Šehrizorskog ejaleta. Nadalje, 1686, Fejzullah-efendija naljutio je sultana Mehmeda IV, vezavši konja na livadi na konaku Bajram-paše u Üsküdaru, koji je pripadao državi. Mehmed IV je u početku namjeravao pogubiti Fejzullah-efendiju, ali su mu savjetnici objasnili da, prema običaju, učenjak ne može biti pogubljen. Zbog toga je Fejzullah-efendijino ime izbrisano iz registra uleme. Pet dana kanije, Gülnuş sultanija je intervenisala, nakon čega ga je sultan pomilovao. Ipak, smijenjen je s položaja učitelja prinčeva, a na njegovo mjesto postavljen je sultanov imam, Ibrahim-efendija. Fejzullah-efendiji potom je dodijeljena dužnost kadije Eyüba, koja se smatrala privilegovanom pozicijom.<ref>"Rabia Gülnuş Emetullah Sultan 1640-1715". ''lacivert'' (turski jezik). Original arhiviran 10. marta 2017. Pristupljeno 30. 12. 2025.</ref> Godine 1683, pridružila se sličnoj velikoj povorci koja je označavala opsadu Beča. Gülnuş je također uspostavila mreže podrške unutar carske dvorske uprave. Udružila se s Jusuf-agom, kizlar-agom carskog harema u to vrijeme. Osim toga, bila je upraviteljica vjerske fondacije koju je osnovala 1680, a koja je obezbjeđivala prihode za bolnicu i javne kuhinje u Meki. Nadalje, Gülnuşin komornik, tj. odabaša Mehter Osman-aga, bio je učenik i štićenik Jusuf-age.<ref>Gordon & Hain 2017, str. 109-10.</ref> Ovi odnosi njegovani su i nakon katastrofalnog neuspjeha opsade Beča 1683, nakon čega je njegov uticaj na dvoru naglo opao. Godine 1672, Amacade Husejin, bratić Mehmed-paše Ćuprilića, sreo je Mehmeda i Gülnuş na početku kampanje za Poljski rat. Kasnije se pridružio njenoj pratnji, gdje je služio duže vrijeme, a 1682. postao je glavni upravnik smještaja. Ona je također imala ulogu u određivanju karijera raznih državnika, uključujući velikog vezira Kara Mustafu-pašu. Nakon neuspjeha opsade Beča 1683, on je smijenjen i pogubljen, gdje je Gülnuş sa saradnicima znatno lobirala. Također je imala uticaj tokom vezirata Fazil Ahmed-paše, koji je došao na vlast nakon pogubljenja Kara-Mustafa paše.<ref>Gordon & Hain 2017, str. 110.</ref> Prema Van Hommer-Purgstalu, nakon smrti svoje svekrve Turhan 1683, Gülnuş je preuzela poziciju šefice harema, upravljajući njime apsolutnom vlašću i utječući na sudbinu [[Osmansko Carstvo|carstva]], sve do smrti svog muža 1687.<ref>A Queen Mother and the Ottoman Imperial Harem: Rabia Gülnuş Emetullah Valide Sultan (1640-1715) str .210</ref> == Valide sultanija == === Period prve vladavine === [[File:Arolsen Klebeband 02 317.jpg|thumb|left|220px|Portret Gülnuş sultanije]] Postala je valide sultanija 1695, kada je njen stariji sin, Mustafa II, postao sultan. Na toj funkciji bila je tokom vladavine dvojice njenih sinova. Kada je Mustafa II 1703. svrgnut, narod je krivio Gülnuş zbog toga što je preferirao Edirne umjesto Istanbula za boravak i zbog opšteg haosa u životu u prijestonici. Imala je znatno veću slobodu kreanja i kontakata nego konkubine. Vrlo često je bila u društvu svog sina, posjećivala svoje kćeri u njihovim palačama, učestvovala na vjenčanju kćerke Fatme Emetullah, posjećivala kćerku Hatidže sultaniju, u društvu sultana, nakon što je dotična dobila kćerku. Prisustvovala je paradama, posjećivala Eyüb, primala velikog vezira i šejhul-islama i prihvatala pozive velikog vezira i bostandžibaše sa sinom. Imala je privatne posjede i upravitelja koji se u njeno ime brinuo o njima. Mustafa je održavao bližak odnos sa majkom, odavao joj počast, slao informacije, pitao za njeno zdravlje i primao mnoge konje kao poklone od majke. Čak je i zabranio da iko boravi u kući u Čorlu, između Istanbula i Edirnea, u kojoj je njegova majka prenoćila.<ref>Majer, Hans Georg (1992). ''The Journal of Ottoman Studies XII: The Harem of Mustafa II (1695-1703)''. str. 441.</ref> === Period druge vladavine === Imala je određenu političku važnost. Godine 1703, zatraženo je da potvrdi i odobri nasljedstvo svog drugog sina, Ahmeda III, na prijestolju, što je ona i učinila. Ahmed III smatrao je da je mudro da je drži van očiju javnosti dok se stanje oko njegove majke ne smiri. Tako je, po povratku iz Edirnea, neko vrijeme boravila u Staroj palači. Godine 1704, kada je Gülnuş sultanija željela da svog glavnog agu, Uzun Süleyman-agu, postavi za glavnog haremskog agu, veliki vezir Damad Hasan-paša upozorio je sultana: "''Ova osoba već je uključena u poslove sultanata na svojoj trenutnoj poziciji. Ako postane glavni aga harema, neću moći da se dogovorim s njim, niti da razgovaram; nezavisnost će preći sa mene na njega!''" Uzun Sulejman je ipak imenovan na tu funkciju. Hasan-paša nakon toga biva smijenen sa funkcije velikog vezira 28. septembra 1704, a na njegovo mjesto postavljen je Kalajlikoz Hadži Ahmed-paša. Ovaj događaj pokazuje uticaj koji je Gülnuş imala na svog sina, ali i lojalnost Ahmeda III prema majci. Uticaj Gülnuş sultanije, posebno tokom imenovanja velikog vezira, vidljiv je u zapisima savremenih historičara, kao i u arhivskim dokumentima. U nekim zbornicima, navodno pisanim od strane same sultanije, posebno su upečatljive opomene upućene novom velikom veziru. Njeno nezadovoljstvo zbog poraza od stranih sila, zabrinutost zbog pobune janjičara, očekivanje da se oni drže pod kontrolom i podsticaj da svi postpaju u okvirima svojih mogućnosti, pokazuju iskustvo Gülnuş sultanije u aktuelnim političkim previranjima tog vremena.<ref>Necdet Sakaoğlu, Bu Mülkün Kadın Sultanları, 4. Baskı, str. 266</ref> Također joj se pripisuje da je savjetovala svog sina da krene u rat sa Rusijom 1711. Godine 1709, švedski kralj Karlo XII nastanio se u Benderu, na teritoriji Osmanskog Carstva tokom svog rata sa Rusijom. Želio je da sultan objavi rat Rusiji i da sklopi savez sa Švedskom. Glasine su kružile da sultan sluša savjete svoje majke, koja ga je umnogome kontrolisala. Karlo je posao svoje izaslanike, Stanislawa Poniatowskog i Thomasa Funcka,<ref>Herman Lindquist (švedski jezik): Historian om Sverige. Storhet och Fall. (History of Sweden. Greatness and fall) 91-7263-092-2 (2000) Nordstedts förlag, Stockholm</ref> koji su podmitili konvertita po imenu Goin, bivšeg Francuza, koji je radio kao ljekar u palači. Goin je dogovorio sastanak sa ličnom služavkom valide sultanije, jevrejkom, kojoj su predali pismo za sultaniju. Također su upoznali mađarskog eunuha Horwatha, koji je postao njihov propagandni posrednik u haremu. Valide je bila zaintrigirana Karlom, zanimala se za njegove planove i čak se dopisivala sa njim u Benderu. Dana 9. februara 1711, sultan je objavio rat Rusiji, po savjetu Gülnuş valide, koja ga je uvjerila da je Karlo čovjek vrijedan rizika. Gülnuş valide je napisala dva pisma švedskom kralju, jedno u aprilu 1713. Ta pisma značajnija su od pisma krimskom kanu, jer pokazuju politički uticaj valide sultanije i njenu ulogu po ovom pitanju. Pismo valide sultanije kralju počinje vrlo topli i iskrenim obraćanjem: "''Moj moćni i uzvišeni sine''." U pismu kralju, ona izražava duboku naklonost prema njemu, smatra ga za sina i navodi da radi dan i noć za njega. Pisma otkrivaju tajni odnos između valide sultanije i kralja, pa čak i to da je sultanija koristila pseudonim "derviš efendija" u dopisivanju sa njim. Tumači se da je valide sultanija djelovala kao posrednica, pružajući neslužbenu vezu između sultana i kralja, te da je pregovarala sa njim u sultanovo ime.<ref>"Rabia Gülnuş Emetullah Sultan 1640-1715". ''lacivert'' (turski jezik). Originaln arhiviran 10. marta 2017. Pristupljeno 30. 12. 2025.</ref> === Zaštitnica arhitekture === Među projektima sultanije Gülnuş bili su kompleksi građevina u Uskudaru, koji su obuhvatali džamiju, kuhinju za siromašne, školu, fontanu i turbe. Osim toga, finansirala je preuređenje crkve u Galati u džamiju, te izgradnju pet fontana koje su stanovnicima konačno obezbijedile pristup čistoj vodi. Osiguravala je vakufe i u Edirni, Hiosu, Meki, Medini, Kastamonuu i Menemenu. Nakon ponovnog osvajanja otoka Hiosa 1695, crkva je preuređena u džamiju u njeno ime, a pored iste džamije izgradila je i fontanu.<ref>Gordon & Hain 2017, str. 116-7.</ref> == Smrt == [[File:Istanbul asv2021-11 img11 Yeni Valide Mosque.jpg|220px|thumb|Unutrašnjost kupole Jeni Valide džamije (džamija Emetullah Râbi'a Gülnûş Sultan) u Uskudaru, [[Istanbul]]]] Gülnuş sultanija preminula je 6. novembra 1715. u Istanbulu, u dobi od 72 ili 73 godine, za vrijeme vladavine svog sina Ahmeda III, neposredno prije početka perioda prosperiteta i mira, poznatog u turskoj historiografiji pod nazivom "era lala" (turski: ''Lâle Devri''). Sahranjena je u [[Turbe (mauzolej)|turbetu]] otvorenom prema nebu, smještenom pored džamije koju je ostavila u amanet da se izgradi u [[Uskudar]]u, na [[Anadolija|anadolskoj]] strani Istanbula. Danas ta džamija nosi ime po njoj – džamija Jeni Valide ([[Bosanski jezik|bosanski]]: ''nova džamija majke sultanije'').<ref>Sakaoğlu, Necdet [turski jezik] (2008). ''Bu mülkün kadın sultanları: Vâlide sultanlar, hâtunlar, hasekiler, kadınefendiler, sultanefendiler''. Oğlak Yayıncılık. str. 375–6. ISBN <bdi>978-9-753-29623-6</bdi>.</ref> == Djeca == Sa sultanom Mehmedom IV imala je najmanje dva sina i četiri kćerke:<ref>''Mehmed IV'', in ''The Structure of the Ottoman Dynasty''; D.A. Alderson</ref> * Hatidže sultanija (Edirne, rođ. oko 1660. – Edirne, 5. juli 1743). Udavala se dva puta i imala pet sinova i jednu kćerku. Bila je jedna od osmanskih sultanija koje su najduže živjele. * Mustafa II (Edirne, rođ. 6. februara 1664. – Istanbul, 29. decembar 1703). Bio je 22. sultan Osmanskog Carstva. * Ajše sultanija (rođ. oko 1673. – Istanbul, oko 1676). Nadimak "kudžuk sulanija" znači "mala princeza". Sa dvije godine zaručena je za Karu Mustafu-pašu, ali je djevojčica ubrzo preminula i brak nikada nije sklopljen. * Ahmed III (rođ. u Bugarskoj, 31. decembar 1673 – Istanbul, 1. juli 1736). Bio je prvi sultan rođen u provinciji nakon Sulejmana I. Postao je 23. sultan Osmanskog Carstva, preuzevši prijestolje nakon svrgavanja svog brata. * Ummugulsum sultanija (rođ. u Istanbulu, oko 1677 – Istanbul, 9. maj 1720). Također poznata kao Ümmi sultanija ili Gülsüm sultanija. Bila je omiljena bratična svog amidže Ahmeda II, koji ju je tretirao kao kćer nakon svrgavanja njenog oca, toliko da je živjela zajedno sa njim na dvoru, za razliku od njenih sestara. Udala se jednom i imala tri kćerke. Sahranjena u Jeni džamiji. * Fatma Emetullah sultanija (Edirne ili Istanbul, rođ. oko 1679 – 13. decembar 1700). Udala se dva puta i imala dvije kćerke. == Također pogledajte == * [[Spisak valide sultanija]] * [[Spisak konkubina sultana Osmanskog Carstva]] == Reference == [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Žene]] [[Kategorija:Rođeni 1642.]] [[Kategorija:Umrli 1715.]] [[Kategorija:Valide sultanije]] guq4xu29f90c4ueneo1hy56diblsnxr Fjodor Tjutčev 0 531106 3897663 3894856 2026-06-07T12:32:03Z PanaskoBot 180210 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3897663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Fjodor Ivanovič Tjutčev | slika = Fyodor Tyutchev.jpg | opis_slike = Tjutčev, portret [[Stepan Aleksandrovski|Stepana Aleksandrovskog]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1803|12|5}} | mjesto_rođenja = Ovstug kod [[Brjansk]]a, [[Rusko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1873|7|27|1803|12|5}} | mjesto_smrti = [[Sankt Peterburg]], Rusko Carstvo | supružnik = Eleonora Peterson<br>Ernestina von Pfeffel | djeca = 9 | zanimanje = [[Pjesnik]], diplomata | nacionalnost = Ruska }} '''Fjodor Ivanovič Tjutčev''' ({{lang-ru|Фёдор Иванович Тютчев}}; 5. decembar 1803. – 27. juli 1873) bio je ruski pjesnik i diplomata, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog romantizma. == Rani život == Tjutčev je rođen u plemićkoj porodici Tjutčev u imanju Ovstug kod [[Brjansk]]a. Njegov otac Ivan Nikolajevič Tjutčev (1768–1846) bio je dvorski savjetnik koji je služio u Kremlju. Majka Ekaterina Lvovna potjecala je iz porodice [[Porodica Tolstoj|Tolstoj]].<ref>{{Cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Fyodor-Tyutchev |title=Fyodor Tyutchev |publisher=Encyclopedia Britannica |language=en |accessdate=2026-02-15}}</ref> Većinu djetinjstva proveo je u [[Moskva|Moskvi]], gdje se sa 13 godina pridružio književnom krugu profesora Merzljakova. Njegov prvi objavljeni rad bio je prijevod [[Horacije]]vog poslaništva [[Mecena|Meceni]], objavljen kada je imao samo 15 godina. == Obrazovanje i diplomatska karijera == Od 1819. do 1821. Tjutčev je studirao na Filološkom fakultetu [[Moskovsko državno sveučilište|Moskovskog univerziteta]]. Nakon diplome pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova, a 1822. otputovao je u [[München]] kao pripravnik-diplomata pri ruskoj legaciji. U Münchenu je proveo 22 godine i došao pod utjecaj njemačkog romantizma. Poznavao je lično pjesnika [[Heinrich Heine|Heinricha Heinea]] i filozofa [[Friedrich Schelling|Friedricha Schellinga]].<ref>{{Cite web |url=https://www.poetryfoundation.org/poets/fyodor-tyutchev |title=Fyodor Tyutchev |publisher=Poetry Foundation |language=en |accessdate=2026-02-15}}</ref> Godine 1826. oženio se Eleonorom Peterson (rođ. grofica von Bothmer), bavarskom udovicom ruskog diplomate. Nakon njene smrti 1838, oženio se baronesicom Ernestinom von Pfeffel. Godine 1837. premješten je u [[Torino]], ali je napustio dužnost bez dozvole kako bi se oženio u Švajcarskoj, što je rezultiralo otpuštanjem iz diplomatske službe. Tek 1844. vratio se u [[Sankt Peterburg]], gdje je ponovo primljen u državnu službu kao cenzor. == Pjesnička karijera == Tjutčev je tokom života bio malo poznat kao pjesnik. Napisao je oko 400 kratkih pjesama, uglavnom na ruskom jeziku. Svoje pjesme smatrao je "sitnicama" koje nisu vrijedne objavljivanja. Prvi put mu je veća pažnja posvećena 1836. kada je [[Aleksandar Puškin]] objavio izbor njegovih pjesama u časopisu ''[[Sovremennik]]''. Tek 1854. objavljen je prvi zbornik njegovih stihova, koji je pripremio [[Ivan Turgenjev]] bez pomoći autora. Tjutčevljeva poetska veličina bila je potpuno priznata tek krajem 19. i početkom 20. vijeka od strane [[Simbolizam (književnost)|ruskih simbolista]] poput [[Vladimir Solovjov (filozof)|Vladimira Solovjova]], [[Andrej Belij|Andreja Belog]] i [[Aleksandar Blok|Aleksandra Bloka]]. === Denisjevski ciklus === Godine 1850. Tjutčev je započeo romansu sa Jelenom Denisjevom, koja je bila preko 20 godina mlađa od njega. Ona je ostala njegova ljubavnica do smrti od tuberkuloze 1864. godine; imali su troje djece. Ova ljubav inspirirala je niz ljubavnih pjesama poznatih kao "Denisjevski ciklus", koje se smatraju vrhuncem svjetske ljubavne lirike.<ref>{{Cite book |last=Dewey |first=John |title=Mirror of the Soul: A Life of the Poet Fyodor Tyutchev |year=2010 |publisher=Brimstone Press |isbn=978-1-906385-23-1}}</ref> == Najpoznatija djela == Tjutčevljeva najpoznatija pjesma je '''Silentium!''' (Šutnja), napisana 1830. Pjesma poziva na šutnju jer ljudi ne mogu međusobno razumjeti jedni druge. Stih "Izrečena misao je laž" jedan je od najpoznatijih aforizama u ruskoj književnosti. == Politički stavovi == Tjutčev je bio militantni panslavist koji je kritizirao zapadne sile, [[Sveta Stolica|Vatikan]] i [[Osmansko Carstvo]]. Podržavao je reforme cara [[Aleksandar II Romanov|Aleksandra II]], posebno [[Ukidanje kmetstva u Rusiji|oslobođenje kmetova]] 1861. == Smrt == Nakon niza moždanih udara, Tjutčev je umro u [[Carsko Selo|Carskom Selu]] 1873. i sahranjen je na [[Novodevičje groblje (Sankt Peterburg)|groblju Novodevičkog manastira]] u Sankt Peterburgu. == Naslijeđe == Tjutčevljeva poezija karakterizirana je dubokom filozofskom dimenzijom. Njegovo pjesništvo operira sa kategorijama poput noći i dana, sjever i jug, san i stvarnost, kosmos i haos. Bio je majstor kratke lirske forme, a njegove pjesme spadaju među najcitiranija djela ruske književnosti. Mnogi kompozitori postavili su njegove pjesme na muziku, uključujući [[Sergej Rahmaninov|Sergeja Rahmanjinova]] (''Proljetne vode''), [[Georgi Catoire|Georgija Catoirea]] i [[Valentyn Sylvestrov|Valentyna Sylvestrova]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat|Фёдор Иванович Тютчев}} * [http://www.tyutchev.org.uk/Poems.html Tjutčevljeve pjesme na engleskom jeziku] {{DEFAULTSORT:Tjutcev, Fjodor}} [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 1803.]] [[Kategorija:Umrli 1873.]] [[Kategorija:Pjesnici romantizma]] [[Kategorija:Diplomati Ruskog Carstva]] [[Kategorija:Ruski pisci]] 7f93m96ru3tw9eh7t5b8enof3b6xtck Venecijanske zidine u Nikoziji 0 532467 3897703 3891095 2026-06-07T12:40:06Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897703 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Venecijanske zidine u Nikoziji | izvorno_ime = | domaći_jezik = | slika = Famagusta Gate.jpg | tekst = [[Famagustanska vrata]], jedan od tri historijska ulaza u grad | status = Sačuvano | vrsta_građevine = Gradske zidine | stil = [[Renesansa|Renesansna]] vojna arhitektura | lokacija = [[Nikozija]] | lokacija_grad = Nikozija | država = [[Kipar]] | početak = 1567. | završetak_datum = oko 1570. | arhitekt = [[Giulio Savorgnano]] | poznato_po = 11 bastiona i tri gradska ulaza | obim = oko 4,5 km | materijal = kamen i opeka }} '''Venecijanske zidine u Nikoziji''' jesu sistem gradskih [[fortifikacija]] koji okružuje stari grad [[Nikozija|Nikozije]] na [[Kipar|Kipru]]. Današnje zidine podignute su u doba [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] od 1567. kao zamjena za starije srednjovjekovne bedeme, a projektirane su prema savremenim načelima odbrane od [[artiljerija|artiljerije]].<ref name="NicosiaWalls">{{cite web |title=The Medieval Walls |url=https://www.nicosia.org.cy/en-GB/discover/sights/the-medieval-walls/ |website=Municipality of Nicosia |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Savorgnano">{{cite web |title=The new fortifications by Julio Savorgnano |url=https://www.nicosia.org.cy/en-GB/discover/nicosia/nicosia/new-walls/ |website=Municipality of Nicosia |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Zidine imaju gotovo kružni tlocrt, s jedanaest [[bastion]]a i tri glavna ulaza, te predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih spomenika grada.<ref name="Guide">{{cite web |title=A Guide to Cyprus |url=https://www.visitcyprus.com/wp-content/uploads/2024/09/A_GUIDE_TO_CYPRUS_-_English_WEB_VERSION_15_5_24.pdf |website=Deputy Ministry of Tourism, Republic of Cyprus |language=en |access-date=26. 3. 2026 |page=14}}</ref><ref name="TCCH">{{cite web |title=Nicosia Walls (between Mula Bastion and Roccas Bastion) |url=https://www.tcchcyprus.com/wp-content/uploads/2022/10/Nicosia-Walls-between-Mula-Bastion-and-Roccas-Bastion.pdf |website=Technical Committee on Cultural Heritage |language=en |access-date=26. 3. 2026 |pages=1–2}}</ref> [[Datoteka:Nicosia venetian walls Republic of Cyprus 3.JPG|mini|desno|Pogled na jedan dio venecijanskih zidina Nikozije]] == Historija == Nikozija je bila utvrđen grad i prije mletačkog perioda. U [[Bizantijsko Carstvo|bizantijsko]] doba postojale su ranije fortifikacije, a u doba [[Luzinjani|Luzinjana]] grad je dobio prostraniji pojas bedema koji je obuhvatao znatno veću površinu od današnjeg starog grada.<ref name="TCCH" /><ref name="Papapolyviou">{{cite web |title=Nicosia: a divided capital in Europe |url=https://d-nb.info/1192049071/34 |website=Federal Agency for Civic Education |language=en |access-date=26. 3. 2026 |pages=2–3}}</ref> Ti stariji bedemi, međutim, do 16. stoljeća više nisu odgovarali novim vojnim potrebama: bili su zastarjeli, predugački za efikasnu odbranu relativno malobrojnom mletačkom posadom i nedovoljno prilagođeni razvoju topništva.<ref name="Savorgnano" /><ref name="TCCH" /> Nakon što je [[Kraljevina Kipar]] 1489. došla pod vlast Mletačke Republike, pitanje odbrane ostrva postajalo je sve važnije zbog širenja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u istočnom [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. Poseban poticaj za radikalno preuređenje nikozijskih fortifikacija dao je porast osmanske prijetnje poslije [[Velika opsada Malte|Velike opsade Malte]] 1565, kada su Mlečani intenzivirali jačanje svojih istočnomediteranskih uporišta.<ref name="NicosiaWalls" /><ref name="BigPolitics">{{cite web |title=Big Politics Around Cyprus. The Ottoman Empire and Venice in 1570–1571 |url=https://czasopisma.ignatianum.edu.pl/pk/article/download/2197/2051/ |website=Perspektywy Kultury |language=en |access-date=26. 3. 2026 |pages=169–174}}</ref> Zbog toga je 1567. pokrenut novi fortifikacijski program prema projektu vojnog inženjera [[Giulio Savorgnano|Giulija Savorgnana]]. Mlečani su srušili veći dio ranijih srednjovjekovnih zidina i smanjili obim utvrđenog prostora kako bi novi sistem bio kompaktniji i lakši za odbranu. U sklopu radova srušeni su i pojedini objekti unutar i izvan novog obrisa zidina, kako bi se dobio građevinski materijal i osiguralo čišće polje vatre oko grada.<ref name="NicosiaWalls" /><ref name="Savorgnano" /> Istovremeno je tok rijeke [[Pedieos]] preusmjeren izvan grada; time se smanjivala opasnost od poplava, ali i omogućavalo punjenje opkopa oko novih bedema.<ref name="TCCH" /><ref name="Papapolyviou" /> Radovi su započeli u julu 1567, a glavni pojas zidina s jedanaest bastiona i tri kapije oblikovan je u kratkom roku, iako su pojedini elementi fortifikacijskog sistema ostali nedovršeni do osmanske invazije.<ref name="TCCH" /><ref name="BigPolitics" /> Novi bedemi predstavljali su jasan prijelaz od srednjovjekovne prema [[renesansa|renesansnoj]] vojnoj arhitekturi: umjesto visokih i dugih zidova, Nikozija je dobila niži, deblji i geometrijski pravilniji obrambeni prsten prilagođen topovima i bastionskoj odbrani.<ref name="Savorgnano" /><ref name="Papapolyviou" /> Fortifikacije, međutim, nisu bile potpuno dovršene kada je osmanska vojska 1. jula 1570. stigla na Kipar, a 22. jula počela opsada Nikozije.<ref name="Papapolyviou" /><ref name="Siege">{{cite web |title=The Siege of Nicosia |url=https://www.nicosia.org.cy/en-GB/discover/nicosia/nicosia/nicosia-siege/ |website=Municipality of Nicosia |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Grad je pao 9. septembra 1570. nakon približno šest sedmica opsade, kada su osmanske snage probile odbranu kod bastiona Podocattaro.<ref name="Papapolyviou" /><ref name="Siege" /> Time je mletački projekat odbrane glavnog grada praktično propao, a osmansko osvajanje cijelog Kipra dovršeno je 1571. padom [[Famagusta|Famaguste]].<ref name="Papapolyviou" /><ref name="BigPolitics" /> U osmanskom periodu Nikozija je ostala administrativno središte ostrva, a zidine su popravljane i prilagođavane novim potrebama. Prema kasnijim izvorima, Osmanlije su učvršćivale dijelove bedema kamenom, naročito ondje gdje je ranija struktura bila slabija.<ref name="TCCH" /> Ipak, s vremenom je njihova isključivo vojna funkcija slabila, dok je njihov značaj kao granice urbanog jezgra ostao važan. U britanskom kolonijalnom periodu, nakon 1878, probijeni su novi otvori radi lakšeg prometa između grada unutar zidina i novijih četvrti izvan njih.<ref name="UrbanDevelopment">{{cite web |title=Urban development |url=https://www.nicosia.org.cy/en-GB/discover/nicosia/nicosia/urban-development/ |website=Municipality of Nicosia |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="PaphosGate">{{cite web |title=Pafos Gate |url=https://www.nicosia.org.cy/en-GB/discover/sights/paphos-gate/ |website=Municipality of Nicosia |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Arhitektura == Mletačke zidine Nikozije oblikovane su kao kompaktan prsten oko staroga grada. Njihov obim iznosi približno 4,5 kilometra, a sistem se sastoji od jedanaest srcolikih ili peterokutnih bastiona i širokog [[opkop]]a.<ref name="Guide" /><ref name="Cyprus11000">{{cite web |title=11000 Years of History and Civilisation |url=https://www.visitcyprus.com/wp-content/uploads/files/11000%20YEARS/11000_YEARS_ENG_WEB_15_10_2021_AMENDED.pdf |website=Deputy Ministry of Tourism, Republic of Cyprus |language=en |access-date=26. 3. 2026 |page=66}}</ref><ref name="Eurolithos">{{cite web |title=Built heritage of Nicosia, Cyprus: the use of calcarenite stones |url=https://repository.europe-geology.eu/egdidocs/eurolithos/built%2Bheritage%2Bof%2Bnicosia%2Bcyprus%2Bthe%2Buse%2Bof%2Bcalc.pdf |website=EuroLithos |language=en |access-date=26. 3. 2026 |page=6}}</ref> Bastioni su nazvani po uglednim porodicama i dužnosnicima koji su sudjelovali u finansiranju gradnje: Caraffa, Podocattaro, Constanza, D'Avila, Tripoli, Roccas, Mula, Quirini, Barbaro, Loredano i Flatro.<ref name="TCCH" /> Tri izvorna ulaza u grad jesu [[Famagustanska vrata]] na istoku, [[Pafoska vrata|Pafoska]] na zapadu i [[Kirenijska vrata|Kirenijska]] na sjeveru.<ref name="Guide" /><ref name="PaphosGate" /><ref name="FamagustaGate">{{cite web |title=Famagusta Gate (Pyli Ammochostou) |url=https://www.visitcyprus.com/discover-cyprus/culture/sites-and-monuments/famagusta-gate-pyli-ammochostou/ |website=Deputy Ministry of Tourism, Republic of Cyprus |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="KyreniaGuide">{{cite web |title=Kyrenia Gate |url=https://www.ahdr.info/wp-content/uploads/2024/08/kyrenia-gate-14-16-UK_Final-Layout-03_09.pdf |website=Association for Historical Dialogue and Research |language=en |access-date=26. 3. 2026 |page=14}}</ref> Famagustanska vrata, nekada poznata kao ''Porta Giuliana'', bila su najveći i arhitektonski najrazrađeniji ulaz u grad.<ref name="FamagustaGate" /> [[Datoteka:Famagusta Gate in Nicosia Cyprus.jpg|mini|desno|Vanjski pogled na [[Famagustanska vrata]]]] == Savremena važnost == Zidine i danas određuju urbanistički identitet historijskog jezgra Nikozije. Nakon podjele grada i uspostave tampon-zone pod nadzorom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] dio staroga grada unutar zidina presječen je tzv. zelenom linijom, pa su pojedini bastioni na južnoj strani, pojedini na sjevernoj, a neki djelomično unutar tampon-zone.<ref name="TCCH" /><ref name="BufferZone">{{cite web |title=The buffer zone of the historic centre of Nicosia, Cyprus |url=https://www.europanostra.org/wp-content/uploads/2017/04/7ME-2013-CY-Nicosia-report.pdf |website=Europa Nostra |language=en |access-date=26. 3. 2026 |page=3}}</ref><ref name="Bakshi">{{cite journal |last=Bakshi |first=Anoma Pieris |title=Memory and Place in Divided Nicosia |journal=Middle East Technical University Journal of the Faculty of Architecture |year=2011 |volume=28 |issue=2 |pages=16–17 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/417039 |language=en |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Uprkos tome zidine ostaju ključni historijski i kulturni spomenik grada, kao i važan primjer renesansne vojne arhitekture na istočnom Mediteranu.<ref name="Papapolyviou" /><ref name="Eurolithos" /> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Nikozija, zidine}} [[Kategorija:Tvrđave na Kipru]] 1dzfogqx2suzmvaeo7xepb6wy2ptxdd Famagusta 0 532473 3897697 3891096 2026-06-07T12:38:53Z PanaskoBot 180210 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3897697 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Famagusta | izvorno_ime = Αμμόχωστος | drugo_ime = Gazimağusa | naselje_vrsta = Grad | slika = Famagusta 01-2017 img16 view of the walled city.jpg | slika_opis = Pogled na utvrđeni stari grad | pushpin_karta = Kipar | pushpin_karta_opis = Položaj Famaguste na Kipru | koordinate = {{coord|35|07|30|N|33|56|29|E|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Kipar]] | podjela_vrsta1 = Okrug | podjela_ime1 = Famagusta | podjela_vrsta2 = De facto uprava | podjela_ime2 = Sjeverni Kipar | nadmorska_visina = 19 | vremenska_zona = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]] | utc_ofset = +2 | vremenska_zona_DST = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]] | utc_ofset_DST = +3 | veb-sajt = {{URL|www.gazimagusabelediyesi.org}} }} '''Famagusta''' (grčki: "Αμμόχωστος", ''Ammochostos''; turski: "Gazimağusa") jest [[lučki grad]] na istočnoj obali [[Kipar|Kipra]]. Nalazi se u istoimenom zalivu, oko 55&nbsp;km istočno od [[Nikozija|Nikozije]], a poznat je po dubokoj prirodnoj luci i očuvanom utvrđenom starom gradu.<ref name="Britannica">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Famagusta|title=Famagusta|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="CPA">{{cite web|url=https://www.cpa.gov.cy/en/famagusta-port|title=Famagusta Port|website=Cyprus Ports Authority|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Grad se danas nalazi u dijelu sjevernog Kipra pod [[Sjeverni Kipar|turskokiparskom]] upravom.<ref name="Britannica" /> Historijski je Famagusta nastala u blizini antičke [[Salamina (Kipar)|Salamine]] i s vremenom je postala jedna od najvažnijih luka istočnog [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Poseban procvat doživjela je u srednjem vijeku, naročito nakon 1291, kada je nakon pada Akre u grad stigao veliki broj trgovaca, izbjeglica i plemstva iz Levanta.<ref name="Britannica" /><ref name="MedRen">{{cite book|title=Medieval and Renaissance Famagusta: Studies in Architecture, Art and History|publisher=Ashgate|year=2012|isbn=|editor-last1=Walsh|editor-first1=Michael J. K.|editor-last2=Edbury|editor-first2=Peter W.|editor-last3=Coureas|editor-first3=Nicholas}}</ref> == Historija == U [[Antička Grčka|antičkim]] izvorima područje današnje Famaguste vezuje se za ime Arsinoja, dok se u ''Stadiasmus Maris Magni'' spominje kao Ammochostos, što je stariji oblik današnjeg grčkog imena grada.<ref name="ToposText">{{cite web|url=https://topostext.org/work/217#14.304|title=Anonymous Stadiasmus of the Great Sea, §14.304|website=ToposText|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Razvoj luke bio je povezan s postupnim propadanjem Salamine i Konstantije, nakon čega je Famagusta preuzela važniju regionalnu ulogu.<ref name="Britannica" /> Za vrijeme [[Lusignani|Lusignana]] grad je izrastao u veliko trgovačko i crkveno središte. Nakon 1291. u njemu su se nastanili brojni kršćanski doseljenici iz [[Sirija|Sirije]] i [[Palestina (regija)|Palestine]], što je ubrzalo urbanistički i privredni razvoj. U tom periodu podignut je velik broj crkava, palača i javnih zdanja, pa je Famagusta postala jedan od najbogatijih gradova istočnog Mediterana.<ref name="Britannica" /><ref name="MedRen" /> Pod vlašću [[Mlečani|Mlečana]] grad je dodatno utvrđen. Mletačke zidine i bastioni, prilagođeni razvoju artiljerije, i danas čine jedno od najvažnijih obilježja njegove urbane cjeline.<ref name="WMF">{{cite web|url=https://www.wmf.org/projects/historic-walled-city-famagusta|title=Historic Walled City of Famagusta|website=World Monuments Fund|access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="Compendium">{{cite web|url=https://www.wmf.org/resources/walled-city-famagusta-compendium-preservation-studies-2008-2012|title=The Walled City of Famagusta: A Compendium of Preservation Studies, 2008–2012|website=World Monuments Fund|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Tokom osmansko-mletačkog rata Famagusta je bila posljednje veće mletačko uporište na Kipru. Nakon duge opsade 1570–1571. grad je pao pod vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="Britannica" /><ref name="MedRen" /> U osmanskom periodu dio crkava prenamijenjen je za druge potrebe, a politički i trgovački značaj grada postepeno je oslabio.<ref name="Britannica" /> Za vrijeme britanske uprave luka je modernizirana, a južno od historijskog jezgra razvila se moderna četvrt Varosha, koja je do 1974. bila jedno od glavnih turističkih središta na Kipru.<ref name="CPA" /><ref name="Municipality">{{cite web|url=https://www.famagusta.org.cy/givefamagustaback/En/465|title=Famagusta. Our story. Our history.|website=Famagusta Municipality|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Prema podacima općine Famagusta, grad je neposredno prije 1974. imao oko 40.000 stanovnika, a gotovo polovina hotelskih kapaciteta na ostrvu nalazila se upravo u tom području.<ref name="Municipality" /> Poslije turske vojne intervencije na Kipru 1974. veliki dio grčkoga kiparskog stanovništva napustio je grad. Varosha je potom zatvorena i decenijama ostala uglavnom nedostupna civilima, postavši jedan od najupečatljivijih simbola podjele Kipra.<ref name="Britannica" /><ref name="Municipality" /> Vijeće sigurnosti [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] u Rezoluciji 550 iz 1984. ocijenilo je svako naseljavanje Varoshe od osoba koje nisu njeni stanovnici neprihvatljivim i zatražilo prijenos tog područja pod upravu Ujedinjenih nacija.<ref name="UN550">{{cite web|url=https://docs.un.org/en/S/RES/550(1984)|title=Resolution 550 (1984)|website=United Nations|access-date=26. 3. 2026}}</ref> Slično je potvrđeno i u Rezoluciji 789 iz 1992.<ref name="UN789">{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/154294|title=Resolution 789 (1992)|website=United Nations Digital Library|access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Znamenitosti == Stari grad Famaguste okružen je snažnim fortifikacijama iz kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Unutar zidina nalaze se brojni spomenici gotičke, mletačke i osmanske arhitekture, zbog čega se grad ubraja među najvažnije historijske urbane cjeline na Kipru.<ref name="WMF" /><ref name="Compendium" /> Najpoznatija građevina jest [[Lala Mustafa-pašina džamija]], izvorno gotička katedrala svetog Nikole, sagrađena u vrijeme Lusignana.<ref name="MedRen" /> Među važnim fortifikacijskim objektima ističe se i Othellov toranj, dio odbrambenog sistema luke i zidina.<ref name="Britannica" /><ref name="WMF" /> == Privreda == Luka Famagusta stoljećima je bila jedno od najvažnijih prirodnih pristaništa na Kipru. Tokom [[Britansko Carstvo|britanske]] uprave proširena je i tehnički unaprijeđena, a i danas predstavlja važno lučko postrojenje u sjevernom dijelu ostrva.<ref name="Britannica" /><ref name="CPA" /> U 20. stoljeću grad je bio poznat i kao turistički centar, posebno zahvaljujući razvoju Varoshe. Nakon 1974. privredni profil grada znatno se promijenio, dok je historijsko jezgro ostalo jedno od glavnih kulturnih i turističkih odredišta Famaguste.<ref name="WMF" /><ref name="Municipality" /> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="170"> Datoteka:Famagusta_01-2017_img16_view_of_the_walled_city.jpg|Pogled na utvrđeni stari grad Datoteka:St._Nikolaos_Mustafa-_Pascha-Moschee_C.jpg|Lala Mustafa-pašina džamija Datoteka:Othello_Castle,_Famagusta_(01).jpg|Othellov toranj Datoteka:The_Ramparts,_Famagusta.jpg|Mletačke zidine Datoteka:Varosha,_Famagusta.jpg|Varosha Datoteka:Famagusta_01-2017_img20_street_in_the_walled_city.jpg|Ulica u starom gradu </gallery> == Reference == {{Refspisak}} kwgz4kfo40ag4shfphxtsp5smpu6b9h Razgovor:Goran Valka 1 532677 3897749 3820989 2026-06-07T20:02:09Z Markonixbg 121510 /* Uklanjanje oznake za brisanje i izmjena glavnog naslova */ odgovor 3897749 wikitext text/x-wiki == Uklanjanje oznake za brisanje i izmjena glavnog naslova == Zamolio bih da se oznaka za brisanje ukloni jer će u narednim danima biti potkrijepljena imformacijama. Ovdje se radi o poznatoj i relevantnoj osobi kojoj se na stranici promijenilo ime jer se više ne koristi pseudonim. ČLanak postoji preko 6 godina. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 15:47, 29 mart 2026 (CEST) :Marginalni lokalni političar? Po čemu je relevantan? Ima li o njemu natuknica u nekoj enciklopediji? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:57, 29 mart 2026 (CEST) ::Članak je potkrijepljen sa više od 15 referenci i trenutno je vodeći stručnjak i direktor jedne od najvećih federalnih institucija Operator za OIEiEK u oblasti energetskog sektora u FBiH. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 22:02, 7 juni 2026 (CEST) suf3ius76wv1v3cs0ev9yo0tmyst5k6 Ermin Mahmić 0 534038 3897809 3894724 2026-06-08T11:04:30Z Mhare 481 /* Privatni život */ 3897809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ermin Mahmić | slika = | punoime = Ermin Mahmić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|3|14}} | rodnigrad = [[Wels]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 1,82 m | pozicija = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] | trenutniklub = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | brojnadresu = 20 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[LASK]]<br>[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | godine1 = 2023–2025 | klubovi1 = [[SV Lafnitz]] | nastupi(golovi)1 = 43 (4) | godine2 = 2025– | klubovi2 = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | nastupi(golovi)2 = 26 (7) | nacionalnegodine1 = 2021–2022 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 17 godina|Austrija U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2023 | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 19 godina|Bosna i Hercegovina U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (1) | nacionalnegodine3 = 2025–2026 | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 21 godine|Austrija U-21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 2 (0) | zadnjeuređivanje = 7. maj 2026. }} '''Ermin Mahmić''' (rođen [[14. mart]]a [[2005]]) bosanskohercegovački je [[nogomet]]aš rođen u [[Austrija|Austriji]], koji igra kao [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] za [[Češka prva nogometna liga|češkog prvoligaša]] [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]. Rođen je u [[Wels]]u, nogometno se razvijao u omladinskim pogonima [[LASK]]-a i [[SK Rapid Wien|Rapida iz Beča]], a profesionalnu karijeru počeo je u austrijskom [[SV Lafnitz]]u.<ref name="slovan-dolazak">{{cite web |title=Slovan posílí talentovaný rakouský záložník Ermin Mahmić |url=https://www.fcslovanliberec.cz/cz/article/16091-Slovan-posili-talentovany-rakousky-zaloznik-Ermin-Mahmic |website=FC Slovan Liberec |date=4. 6. 2025 |access-date=7. 5. 2026 |language=cs}}</ref> == Klupska karijera == Rođen 14. marta 2005. u Welsu u Gornjoj Austriji. U omladinskom nogometu prošao je akademije LASK-a i Rapida iz Beča, a prve seniorske nastupe skupljao je u drugoligašu Lafnitzu.<ref name="slovan-dolazak"/> U sezoni prije odlaska iz Lafnitza zabilježio je 25 nastupa, četiri gola i pet asistencija.<ref name="slovan-dolazak"/> U juni 2025. prešao je u [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]], s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor.<ref name="slovan-dolazak"/> == Reprezentativna karijera == Mahmić je u omladinskim selekcijama nastupao i za Austriju i za Bosnu i Hercegovinu. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] igrao je 2023, a u prijateljskoj pobjedi protiv Crne Gore postigao je prvi gol za bosanskohercegovački tim.<ref name="u19-cg">{{cite web |title=U19 BiH pobijedila Crnu Goru i prekinula negativan niz, golove postigli igrači iz Austrije i Njemačke |url=https://reprezentacija.ba/399175-u19-bih-jucer-pobijedila-crnu-goru-i-prekinula-negativan-niz-golove-postigli-igraci-iz-austrije-i-njemacke/comment-page-1 |website=Reprezentacija.ba |date=22. 8. 2023 |access-date=7. 5. 2026}}</ref> Nakon toga bio je i član austrijske reprezentacije do 21 godine i zabilježio dva nastupa za Austriju.<ref name="uefa">{{cite web |title=Ermin Mahmic Stats 2027 |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250166931--ermin-mahmic/ |website=UEFA |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] objavio je 1. maja 2026. da je FIFA prihvatila promjenu sportskog državljanstva. Time je postao dostupan selektoru [[Sergej Barbarez|Sergeju Barbarezu]] za nastupe u reprezentaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="nfsbih">{{cite web |title=Ermin Mahmić stekao pravo nastupa za BiH |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/ermin-mahmic-stekao-pravo-nastupa-za-bih/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=1. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Porijeklom je iz mjesta [[Mahmić Selo]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], dok mu je majka iz [[Bihać|Bihaća]].<ref>{{cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/austrija-ga-zvala-ali-srce-je-izabralo-bih-ermin-mahmic-iz-bosanske-krupe-novi-igrac-zmajeve.html|title=Austrija ga zvala, ali srce je izabralo BiH: Ermin Mahmić iz Bosanske Krupe novi igrač Zmajeve|date=2. 5. 2026|website=Krupljani.ba|access-date=7. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmic, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Biografije, Wels]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Slovana Liberec]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] h39qqs0lez2txjdcefmlwdnasv9iui6 Jens Steinigen 0 535278 3897728 3897563 2026-06-07T15:25:26Z AnToni 2325 3897728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jens Steinigen | slika = Jens_Steinigen.jpg | opis_slike = | puno_ime = Jens Steinigen | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|09|02}} | mjesto_rođenja = [[Dippoldiswalde]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, advokat | godine_aktivnosti = | visina = 187 | težina = 80 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SC Ruhpolding | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1966. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = '''2''' | plasman_SK = '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]) | pobjede_SK_štafeta = 3 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 7. 6. 2026. }} '''Jens Steinigen''' rođen 2. septembra 1966. u [[Dippoldiswalde|Dippoldiswaldu]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|5]] | | |} Steinigen je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na ZOI 1992. s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s dva promašaja i 52.8&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|33]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|3]] | |} Steinigen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; a drugu na SP 1994. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Marco Morgenstern|Marcom Morgensternom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Steffen Hoos|Steffenom Hoosom]] sa zaostatkom od 7.8&nbsp;s iza italijanske ekipe u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]] i [[Wilfried Pallhuber]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na SP 1993. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20 km]], s četiri promašaja i sa zaostatkom od 4:59.8&nbsp;min u odnosu na pobjednika italijanskog biatlonca [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] |- | ||30|| || || || ||22||8||32||17||41 |} {{clear}} Prvi nastup Steinigena u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Feistritz]]u 23. januara 1986. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 38-o mjesto. Ukupno je pobijedio dva puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio tri puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1996. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|303}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Steinigen, Jens}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Biografije, Dippoldiswalde]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] a8nfzclew8zo2efb3mplxaciuoyegjz 3897729 3897728 2026-06-07T15:25:55Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3897729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jens Steinigen | slika = Jens_Steinigen.jpg | opis_slike = | puno_ime = Jens Steinigen | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|09|02}} | mjesto_rođenja = [[Dippoldiswalde]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, advokat | godine_aktivnosti = | visina = 187 | težina = 80 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SC Ruhpolding | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1966. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]) | medalje_SP = '''2''' | zlato_SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = '''2''' | plasman_SK = '''8.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]) | pobjede_SK_štafeta = 3 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''1''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 7. 6. 2026. }} '''Jens Steinigen''' rođen 2. septembra 1966. u [[Dippoldiswalde|Dippoldiswaldu]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|5]] | | |} Steinigen je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeti]] na ZOI 1992. s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s dva promašaja i 52.8&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|33]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|3]] | |} Steinigen je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; a drugu na SP 1994. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Marco Morgenstern|Marcom Morgensternom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Steffen Hoos|Steffenom Hoosom]] sa zaostatkom od 7.8&nbsp;s iza italijanske ekipe u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]] i [[Wilfried Pallhuber]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na SP 1993. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20 km]], s četiri promašaja i sa zaostatkom od 4:59.8&nbsp;min u odnosu na pobjednika italijanskog biatlonca [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] |- | ||30|| || || || ||22||8||32||17||41 |} Prvi nastup Steinigena u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Feistritz]]u 23. januara 1986. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 38-o mjesto. Ukupno je pobijedio dva puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio tri puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1996. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|303}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Steinigen, Jens}} [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Biografije, Dippoldiswalde]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] 9bs5bbv8ibv0kjwo61vuzwfprmd8fy2 Kate Bush 0 535291 3897642 2026-06-07T12:27:55Z Arnel 102555 + 3897642 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} '''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike. Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom "[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]", postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom.<ref name="Thomson-2010" /><ref name="guardian" /> Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste.<ref name="officialcharts.com" /> Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011. Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: "[[The Man with the Child in His Eyes]]" (1978), "[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]" (1980), "[[Running Up That Hill]]" (1985), "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]" (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i "[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]" (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma "Running Up That Hill" postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]. [[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada "Brit"|nagradu "Brit"]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].<ref name="brits" /><ref name="brits87">{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}</ref> Godine 2002. uručena joj je [[nagrada "Ivor Novello"]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}</ref><ref>{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}</ref> Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u,<ref name="Ivors" /> a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref name="rhall23">{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}</ref> == Biografija == === 1958–1972: Rana mladost === Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),<ref>{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}</ref> od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].<ref name="Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58">Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}</ref> Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina<ref name="Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58" /> u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.<ref>{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}</ref><ref>{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}</ref> Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].<ref>{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}</ref> Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].<ref name="Q magazine">{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}</ref> Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak "Ee-ee" zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.<ref>{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}</ref> Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.<ref>{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}</ref> Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.<ref name="Rebel" /> === 1973–1977: Počeci karijere === Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma "Passing Through Air" iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.<ref>{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}</ref> Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].<ref>{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}</ref><ref>{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}</ref><ref>''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&nbsp;21–22: "The Sensual Woman" by Sheila Rogers.</ref> Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush.<ref name="Rebel2" /> Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru,<ref name="Soundscape" /> koji je potom sa njom potpisao ugovor.<ref>{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}</ref> {{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.<ref name="Rebel"/>|poravnanje=desno|širina=280px}} Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije.<ref name="Soundscape" /> [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte.<ref name="Soundscape" /> Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom.<ref name="Mercer" /> U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao "pogrešne" producente.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}</ref> EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])<ref>{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face & Figure|year=1979}}</ref> i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].<ref>[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}</ref> Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.<ref name="MightyBush" /> U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].<ref>{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}</ref> Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe "KT Bush Band" po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.<ref name="Rebel2" /> === 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' === {{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu "Wuthering Heights" čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. "Wuthering Heights" je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=—Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''<ref>{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}</ref>|poravnanje=desno|širina=250px}} Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.<ref>{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref> Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.<ref>{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}</ref> Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma "James and the Cold Gun", ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude "[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]".<ref name="Rebel2" /> Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).<ref>{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&referer=&classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}</ref> Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).<ref>{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]] Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka.<ref name="Guinness World Records" /> Pjesma "Wuthering Heights" zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit.<ref name="The Official Charts" /> Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala.<ref name="guardian2" /> Pjesma "[[The Man with the Child in His Eyes]]" dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.<ref>{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}</ref> Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.<ref name="Guinness World Records" /> Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju.<ref name="Mercer" /> EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: "Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu."<ref name="Rebel2" /> Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl "[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]", nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.<ref>{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}</ref> Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću "Kate Bush Music" i menadžersku agenciju "Novercia". Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama.<ref name="Rebel2" /> Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.<ref>{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}</ref> Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao "izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar".<ref name="Thomson-20102" /> Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].<ref>{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}</ref> Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja.<ref name="Rebel2" /> Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.<ref name="AllMusicBio" /><ref>{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}</ref> Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979. === 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' === {{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=—Kate Bush u intervjuu iz 1980.<ref>{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}</ref>|poravnanje=desno|širina=280px}} Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme "Violin" do sjetnog valcera na hit singlu "[[Army Dreamers]]". ''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980.<ref name="Rebel2" /> Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom,<ref name="MightyBush" /> te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste.<ref name="officialcharts.com2" /> Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma "[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]", koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&cat=Alternative&full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&cat=Alternative&full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}</ref> U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl "[[December Will Be Magic Again]]", koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.<ref>{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]] U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.<ref>{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}</ref> Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih "manje pristupačnim".<ref>''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)</ref> U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: "To je bio moj album 'skrenula je s uma'."<ref name="Rebel2" /> Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}</ref> ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši "samo" srebrni certifikat.<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}</ref> To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.<ref>{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}</ref> Pjesma "[[Sat in Your Lap]]" objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="OfficialCharts" /> [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}</ref> dok je treći singl, "[[There Goes a Tenner]]", dosegao tek 93. mjesto,<ref>UK singles chart peak for "There Goes a Tenner": {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums > Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}</ref> uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma "[[Suspended in Gaffa]]" objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji. Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je "There Goes a Tenner", dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za "Pull Out the Pin", dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme "The Dreaming". Pjesma "Houdini" govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma "Get Out of My House" inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].<ref>{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}</ref> === 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' === Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}</ref> ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.<ref>{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}</ref> Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: "[[Running Up That Hill]]", "[[Cloudbusting]]", "[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]" i "[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]". Pjesma "Running Up That Hill" stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati "A Deal With God" (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: "... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God".<ref>{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}</ref> Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi "Kraljeve idile" o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.<ref>{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}</ref> Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada "Brit"]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]". [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on "Don't Give Up"' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}</ref> Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu "Wuthering Heights", te je snimila novi singl "[[Experiment IV]]". U spotu za pjesmu "Experiment IV" pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada "Brit" 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.<ref name="brits872" /> == Reference == {{refspisak}} 6f9rkw7abuv4usq5x171rowxd19tu18 3897816 3897642 2026-06-08T11:40:32Z Arnel 102555 3897816 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} '''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike. Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom "[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]", postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom.<ref name="Thomson-2010" /><ref name="guardian" /> Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste.<ref name="officialcharts.com" /> Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011. Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: "[[The Man with the Child in His Eyes]]" (1978), "[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]" (1980), "[[Running Up That Hill]]" (1985), "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]" (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i "[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]" (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma "Running Up That Hill" postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]. [[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada "Brit"|nagradu "Brit"]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].<ref name="brits" /><ref name="brits87">{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}</ref> Godine 2002. uručena joj je [[nagrada "Ivor Novello"]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}</ref><ref>{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}</ref> Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u,<ref name="Ivors" /> a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref name="rhall23">{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}</ref> == Biografija == === 1958–1972: Rana mladost === Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),<ref>{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}</ref> od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].<ref name="Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58">Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}</ref> Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina<ref name="Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58" /> u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.<ref>{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}</ref><ref>{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}</ref> Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].<ref>{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}</ref> Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].<ref name="Q magazine">{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}</ref> Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak "Ee-ee" zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.<ref>{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}</ref> Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.<ref>{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}</ref> Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.<ref name="Rebel" /> === 1973–1977: Počeci karijere === Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma "Passing Through Air" iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.<ref>{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}</ref> Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].<ref>{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}</ref><ref>{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}</ref><ref>''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&nbsp;21–22: "The Sensual Woman" by Sheila Rogers.</ref> Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush.<ref name="Rebel2" /> Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru,<ref name="Soundscape" /> koji je potom sa njom potpisao ugovor.<ref>{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}</ref> {{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.<ref name="Rebel"/>|poravnanje=desno|širina=280px}} Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije.<ref name="Soundscape" /> [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte.<ref name="Soundscape" /> Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom.<ref name="Mercer" /> U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao "pogrešne" producente.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}</ref> EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])<ref>{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face & Figure|year=1979}}</ref> i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].<ref>[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}</ref> Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.<ref name="MightyBush" /> U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].<ref>{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}</ref> Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe "KT Bush Band" po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.<ref name="Rebel2" /> === 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' === {{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu "Wuthering Heights" čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. "Wuthering Heights" je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=—Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''<ref>{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}</ref>|poravnanje=desno|širina=250px}} Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.<ref>{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref> Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.<ref>{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}</ref> Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma "James and the Cold Gun", ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude "[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]".<ref name="Rebel2" /> Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).<ref>{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&referer=&classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}</ref> Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).<ref>{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]] Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka.<ref name="Guinness World Records" /> Pjesma "Wuthering Heights" zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit.<ref name="The Official Charts" /> Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala.<ref name="guardian2" /> Pjesma "[[The Man with the Child in His Eyes]]" dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.<ref>{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}</ref> Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.<ref name="Guinness World Records" /> Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju.<ref name="Mercer" /> EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: "Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu."<ref name="Rebel2" /> Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl "[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]", nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.<ref>{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}</ref> Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću "Kate Bush Music" i menadžersku agenciju "Novercia". Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama.<ref name="Rebel2" /> Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.<ref>{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}</ref> Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao "izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar".<ref name="Thomson-20102" /> Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].<ref>{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}</ref> Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja.<ref name="Rebel2" /> Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.<ref name="AllMusicBio" /><ref>{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}</ref> Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979. === 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' === {{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=—Kate Bush u intervjuu iz 1980.<ref>{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}</ref>|poravnanje=desno|širina=280px}} Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme "Violin" do sjetnog valcera na hit singlu "[[Army Dreamers]]". ''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980.<ref name="Rebel2" /> Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom,<ref name="MightyBush" /> te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste.<ref name="officialcharts.com2" /> Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma "[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]", koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&cat=Alternative&full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&cat=Alternative&full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}</ref> U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl "[[December Will Be Magic Again]]", koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.<ref>{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]] U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.<ref>{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}</ref> Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih "manje pristupačnim".<ref>''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)</ref> U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: "To je bio moj album 'skrenula je s uma'."<ref name="Rebel2" /> Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}</ref> ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši "samo" srebrni certifikat.<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}</ref> To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.<ref>{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}</ref> Pjesma "[[Sat in Your Lap]]" objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="OfficialCharts" /> [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}</ref> dok je treći singl, "[[There Goes a Tenner]]", dosegao tek 93. mjesto,<ref>UK singles chart peak for "There Goes a Tenner": {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums > Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}</ref> uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma "[[Suspended in Gaffa]]" objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji. Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je "There Goes a Tenner", dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za "Pull Out the Pin", dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme "The Dreaming". Pjesma "Houdini" govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma "Get Out of My House" inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].<ref>{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}</ref> === 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' === Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}</ref> ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.<ref>{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}</ref> Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: "[[Running Up That Hill]]", "[[Cloudbusting]]", "[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]" i "[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]". Pjesma "Running Up That Hill" stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati "A Deal With God" (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: "... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God".<ref>{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}</ref> Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi "Kraljeve idile" o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.<ref>{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}</ref> Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada "Brit"]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]". [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on "Don't Give Up"' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}</ref> Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu "Wuthering Heights", te je snimila novi singl "[[Experiment IV]]". U spotu za pjesmu "Experiment IV" pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada "Brit" 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.<ref name="brits872" /> === 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' === Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao "svoj najpošteniji i najličniji album".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}</ref> Jedna od pjesama, "Heads We're Dancing", inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&pg=7016,7079481&dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&pg=7016%2C7079481&dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}</ref> ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.<ref>{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}</ref> Još jedan singl s albuma, "[[This Woman's Work]]", prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}</ref> Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}</ref> {{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=—Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.<ref>{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}</ref>|poravnanje=desno|širina=280px}} Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme "[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]" [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,<ref>{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}</ref> i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.<ref>{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}</ref> Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, "[[Candle in the Wind]]".<ref>{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=218}}</ref> Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.<ref>{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}</ref> Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju. Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila "Rubberband Girl" (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi "Rubberband Girl", "The Red Shoes", "Moments of Pleasure" i "[[And So Is Love]]" (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30.<ref name="OfficialCharts2" /> Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.<ref>{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}</ref><ref>''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81</ref> Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.<ref>{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}</ref> Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,<ref>{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}</ref> drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.<ref>{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}</ref> Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska.<ref name="MightyBush2" /> Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi "Moments of Pleasure", iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: "Every old sock meets an old shoe" (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka "nije mogla prestati da se smije".<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}</ref> == Reference == {{refspisak}} lr8zlvbwjo7esspp1pukv098g0c2qhv Vrhovni komandant 0 535292 3897724 2026-06-07T14:45:31Z ~2026-33881-65 182282 Nova stranica: Pojam '''vrhovni komandant''' (ili ''vrhovni zapovjednik'') označava osobu koja vrši najvišu, vrhovnu vlast i komandu nad oružanim snagama jedne države. To je ustavna i politička funkcija koja osigurava ključni demokratski princip: '''civilnu kontrolu nad vojskom'''. Kroz povijest se ovaj čin/funkcija mijenjao, a danas je u većini modernih država i demokratskih sustava ova uloga automatski dodijeljena šefu države (predsjedniku ili monarhu). U nastavku donosimo... 3897724 wikitext text/x-wiki Pojam '''vrhovni komandant''' (ili ''vrhovni zapovjednik'') označava osobu koja vrši najvišu, vrhovnu vlast i komandu nad oružanim snagama jedne države. To je ustavna i politička funkcija koja osigurava ključni demokratski princip: '''civilnu kontrolu nad vojskom'''. Kroz povijest se ovaj čin/funkcija mijenjao, a danas je u većini modernih država i demokratskih sustava ova uloga automatski dodijeljena šefu države (predsjedniku ili monarhu). U nastavku donosimo opširnu analizu ove funkcije, njezinih ovlasti, povijesnog razvoja i specifičnosti u regiji i svijetu. == 1. Suština i ustavna uloga funkcije == Glavna svrha proglašavanja civilnog lidera vrhovnim komandantom jest sprječavanje '''militarizma''' i vojnih udara (državnih udara od strane vojske). Vojska posjeduje monopol nad silom unutar države, a ustavno podređivanje te sile izabranom političkom lideru (predsjedniku) osigurava da vojska služi narodu i ustavnom poretku, a ne vlastitim interesima. U mirnodopsko vrijeme ova uloga je uglavnom strateška i administrativna, dok u ratno vrijeme ona postaje operativna i ključna za opstanak zemlje. == 2. Ovlasti vrhovnog komandanta == Iako se detaljne ovlasti razlikuju od države do države, vrhovni komandant općenito ima sljedeća prava i dužnosti: * '''Proglašenje ratnog i izvanrednog stanja:''' U slučaju napada na zemlju, vrhovni komandant (često uz suglasnost parlamenta) proglašava ratno stanje i zapovijeda opću mobilizaciju. * '''Strateško donošenje odluka:''' Donosi ključne odluke o upotrebi oružanih snaga, odobrenju vojnih operacija i slanju trupa u mirovne misije. * '''Postavljenja i smjene:''' Imenuje i razrješava najviše vojne dužnosnike (generale, načelnike generalstožera/zajedničkog štaba). * '''Dodjela činova i odlikovanja:''' Promiče visoke časnike u generalske činove i dodjeljuje najviša vojna odlikovanja. * '''Vojna doktrina:''' Odobrava dugoročne planove razvoja obrane i obrambenu politiku zemlje. lzlywy5w96bkyrhuav7kqktumx7coi9 Steffen Hoos 0 535293 3897731 2026-06-07T15:44:05Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Steffen Hoos | slika = Steffen_Hoos.jpg | opis_slike = | puno_ime = Steffen Hoos | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|09|02}} | mjesto_rođenja = [[Tambach-Dietharz]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti... 3897731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Steffen Hoos | slika = Steffen_Hoos.jpg | opis_slike = | puno_ime = Steffen Hoos | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|09|02}} | mjesto_rođenja = [[Tambach-Dietharz]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 183 | težina = 80 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1994. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 7. 6. 2026. }} '''Steffen Hoos''' rođen 29. januara 1968. u [[Tambach-Dietharz]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ho/steffen-hoos-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417222435/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ho/steffen-hoos-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Steffen Hoos Olympic Results |access-date=7. 6. 2021|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|18]] | | | |} Najbolji rezultat ostvario je ZOI 1992. osvajanjem 18-og mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 2:43.3&nbsp;min u odnosu na [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za selekciju [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]].{{Ujedinjeni tim}} U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|6]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|3]] | |} Hoos je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; a drugu na SP 1994. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Marco Morgenstern|Marcom Morgensternom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Steffen Hoos|Steffenom Hoosom]] sa zaostatkom od 7.8&nbsp;s iza italijanske ekipe u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]] i [[Wilfried Pallhuber]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na SP 1993. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20 km]], s četiri promašaja i sa zaostatkom od 4:59.8&nbsp;min u odnosu na pobjednika italijanskog biatlonca [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] |- | ||30|| || || || ||22||8||32||17||41 |} Prvi nastup Hoosa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Feistritz]]u 23. januara 1986. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 38-o mjesto. Ukupno je pobijedio dva puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1994. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|348}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Hoos, Steffen}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Tambach-Dietharz]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 64ejkg1j1nw3009hfjy0owqfrz8096n 3897732 3897731 2026-06-07T15:44:39Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3897732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Steffen Hoos | slika = Steffen_Hoos.jpg | opis_slike = | puno_ime = Steffen Hoos | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|09|02}} | mjesto_rođenja = [[Tambach-Dietharz]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 183 | težina = 80 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1994. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994.]]) | medalje_SP = '''3''' | zlato_SP = 1 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = 0 | pobjede_u_dis = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 1 | 0 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 7. 6. 2026. }} '''Steffen Hoos''' rođen 29. januara 1968. u [[Tambach-Dietharz]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ho/steffen-hoos-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417222435/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ho/steffen-hoos-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Steffen Hoos Olympic Results |access-date=7. 6. 2021|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|18]] | | | |} Najbolji rezultat ostvario je ZOI 1992. osvajanjem 18-og mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s jednim promašajem i sa zaostatkom od 2:43.3&nbsp;min u odnosu na [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za selekciju [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]].{{Ujedinjeni tim}} U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|6]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|3]] | |} Hoos je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu zlatnu i jednu bronzanu medalju. <!-- Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]; a drugu na SP 1994. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Marco Morgenstern|Marcom Morgensternom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Steffen Hoos|Steffenom Hoosom]] sa zaostatkom od 7.8&nbsp;s iza italijanske ekipe u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Andreas Zingerle]] i [[Wilfried Pallhuber]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je na SP 1993. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20 km]], s četiri promašaja i sa zaostatkom od 4:59.8&nbsp;min u odnosu na pobjednika italijanskog biatlonca [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] |- | ||30|| || || || ||22||8||32||17||41 |} Prvi nastup Hoosa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Feistritz]]u 23. januara 1986. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio 38-o mjesto. Ukupno je pobijedio dva puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio tri puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1994. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|348}} {{commonscat}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Hoos, Steffen}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Biografije, Tambach-Dietharz]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hrp3hs599o86i0g7nkogstrtwhirxc9 Potiskivanje 0 535294 3897733 2026-06-07T15:58:45Z Bosancica by MK 173186 Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en 3897733 wikitext text/x-wiki U [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičkoj teoriji]], '''potiskivanje''' ili '''represija''' je [[odbrambeni mehanizam]] u kojem se neprihvatljivi sadržaji za svjesni um, koji bi u slučaju prisjećanja izazvali [[anksioznost]], sprječavaju da uđu u svijest.<ref name="Gregory_1987">{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard L. |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford (Oxfordshire); New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom teorijskom okviru, potiskivanje ima značajnu ulogu u razvoju i održavanju mnogih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], kao i u psihičkom funkcionisanju prosječne osobe.<ref name="Laplanche_1974">{{cite book |last=Laplanche |first=Jean |date=1974 |title=The language of psycho-analysis |publisher=Norton |location=New York |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od ranih 1930-ih godina, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholozi]] započeli su istraživanja represije u laboratorijskim uslovima. Međutim, takvi eksperimentalni pristupi u početku nisu izazvali veći interes među psihoanalitičarima, a kasnije su u velikoj mjeri i odbacivani. Oni su smatrali da laboratorijska istraživanja ne uspijevaju adekvatno obuhvatiti složenost psihoanalitičkog koncepta, jer ga svode na usko definisana i neposredno mjerljiva ponašanja, dok se u psihoanalizi represija razumije kao dinamičan i nesvjestan proces. == Teorija Sigmunda Freuda == Osnivač psihoanalize, [[Sigmund Freud]], u nastojanju da se udalji od [[Hipnoza|hipnoze]] i pređe na metodu kojom bi pacijenti u budnom stanju svjesno prizivali svoja sjećanja, uočio je da je taj proces izrazito otežan. Na osnovu toga počeo je pretpostavljati postojanje psihičkog mehanizma koji ometa pristup određenim sadržajima svijesti.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=1981 |title=Psychoanalysis, the impossible profession |publisher=Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poteškoće s kojima se Freud susretao u pokušajima da pacijente navede na prisjećanje ranijih iskustava dovele su ga do zaključka da postoji psihička sila koja onemogućava da određena sjećanja postanu svjesna. Prema njegovom shvatanju, ta sila istovremeno održava ta iskustva u nesvjesnom i aktivno ih potiskuje iz svijesti kao patogeni sadržaj. Freud je taj hipotetički proces nazvao potiskivanje (represija).<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=Five lectures on psycho-analysis |publisher=Norton |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kasnije je represiju opisao kao ″kamen temeljac na kojem počiva čitava struktura psihoanalize″.<ref name="Enotes_Repression">{{cite web |title=Repression |url=http://www.enotes.com/psychoanalysis-encyclopedia/repression |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100906032856/http://www.enotes.com/psychoanalysis-encyclopedia/repression |archive-date=6. 9. 2010 |website=eNotes |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud razvio termin u okviru psihoanalize, izraz ″represija″ ranije je upotrijebio i psiholog i osnivač [[Pedagogija|pedagogije]] [[Johann Friedrich Herbart]] još 1824, u kontekstu rasprave o nesvjesnim idejama koje se nadmeću za ulazak u svijest.<ref name="Benner_et_al_2022">{{cite encyclopedia |last1=Benner |first1=Dietrich |last2=English |first2=Andrea |last3=Peng |first3=Tao |date=2022 |title=Herbart, Johann Friedrich (1776–1841) |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |edition=verzija 2 |doi=10.4324/9780415249126-DC039-2 |url=https://www.rep.routledge.com/articles/biographical/herbart-johann-friedrich-1776-1841/v-2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Faze === Freud je smatrao da postoje razlozi za pretpostavku da represija prolazi kroz dvije faze. Prvu je nazvao ''primarna represija'', a ona se sastoji u tome da se psihičkom (predodžbenom) predstavniku nagona onemogućava ulazak u svijest. Druga faza, koju je nazvao ''represija u užem smislu (naknadna represija)'', odnosi se na potiskivanje psihičkih sadržaja koji proizlaze iz već potisnutog sadržaja.<ref name="Freud_Metapsychology">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |publisher=Pelican Books |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734/page/n3/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema Freudu, neposredni uzroci primarne represije vjerovatno su povezani s kvantitativnim faktorima, poput najranijih i naročito intenzivnih izbijanja anksioznosti.<ref name="Freud_1901_1914">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1914 |orig-date=1901 |title=The Psychopathology of Everyday Life |translator=A. A. Brill |url=https://ia902907.us.archive.org/17/items/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1901%5D%20The%20Psychopathology%20of%20Everyday%20Life%20%28A.%20A.%20Brill%20translation%2C%201914%29.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dijete pritom postepeno spoznaje da bi ispunjenje određenih želja moglo izazvati [[anksioznost]], zbog čega te želje bivaju potisnute. Kada se prijetnja kaznom povezana s takvom anksioznošću internalizuje, ona postaje dio [[Id, ego i super-ego|super-ega (nad-ja)]], koji djeluje kao unutrašnji moralni autoritet i suprotstavlja se željama [[Id, ego i super-ego|ida (ono)]], vođenog [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom ugode]]. Freud je pretpostavljao da upravo formiranje super-ega predstavlja granicu između primarne represije i naknadne represije.<ref name="Freud_1901_1914" /> === Terapija === Prema psihoanalitičkoj teoriji, [[neuroza]] može nastati kada se ličnost razvija pod utjecajem superega i pritiskom potisnutih nagonskih impulsa. Takav unutrašnji konflikt može dovesti do iracionalnog, [[Samodestruktivno ponašanje|samodestruktivnog]] ili antisocijalnog ponašanja. U psihoanalitičkoj terapiji analitičar nastoji ublažiti takve poteškoće otkrivanjem potisnutih sadržaja psihičkog života i njihovim postepenim dovođenjem u područje svjesnosti. U tom procesu psihoanalitičar, prema Freudovom shvatanju, preuzima ulogu posrednika i pomirioca, nastojeći ″ukloniti represiju″ i omogućiti pacijentu da postane svjestan sadržaja koji su prethodno bili potisnuti.<ref name="Freud_1977" /> === Reakcije i kritike === Freudov koncept represije bio je predmet brojnih filozofskih rasprava i kritika. Filozof [[Jean-Paul Sartre]] smatrao je da ne postoji psihički ″mehanizam″ koji potiskuje nepoželjne misli. Polazeći od stava da je svaka svijest istovremeno svjesna same sebe, tvrdio je da bi osoba nužno morala biti svjesna i samog procesa potiskivanja, čak i kada nastoji izbjeći suočavanje s određenim sadržajem.<ref name="Wilson_2016">{{cite journal |last=Wilson |first=John Graham |date=2016 |title=Sartre and the Imagination: Top Shelf Magazines |journal=Sexuality & Culture |volume=20 |issue=4 |pages=775–784 |doi=10.1007/s12119-016-9358-x |issn=1095-5143 |url=https://www.academia.edu/34010771/Sartre_and_the_Imagination_top_shelf_magazines |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, filozof [[Thomas Baldwin]] naveo je da se Sartreova kritika zasniva na pogrešnom razumijevanju Freudove teorije represije te da ona ne predstavlja uvjerljivo pobijanje psihoanalitičkog koncepta.<ref name="Honderich_2005">{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2005 |title=The Oxford Companion to Philosophy |edition=Novo izdanje |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-926479-7 |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Roger Scruton]] također je raspravljao o Freudovoj teoriji represije. U knjizi ''Sexual Desire'' tvrdio je da upravo teorija represije dovodi u pitanje argumente [[Karl Popper|Karla Poppera]] i [[Ernest Nagel|Ernesta Nagela]] prema kojima psihoanalitička teorija ne podrazumijeva nikakva [[Provjerljivost|provjerljiva]] zapažanja i da stoga nema stvarnu [[Prediktivna snaga|prediktivnu snagu]]. Scruton je smatrao da teorija represije sadrži ″snažan empirijski sadržaj″ i da iz nje proizlaze posljedice koje je moguće podvrgnuti provjeri.<ref name="Scruton_1994">{{cite book |last=Scruton |first=Roger |date=1994 |title=Sexual desire: a philosophical investigation |publisher=Phoenix |location=London |isbn=978-1-85799-100-0 |url=https://archive.org/details/sexualdesirephil0000scru |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Kasniji razvoj koncepta == Psihoanalitičar [[Otto Fenichel]] naglašavao je da se, ukoliko se nestanak izvornog cilja iz svijesti naziva represijom, svaka [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]] može smatrati oblikom represije, i to ″uspješnom″ represijom, jer kroz novi oblik pražnjenja nagonske energije, stari je postao suvišan.<ref name="Fenichel1946">{{cite book |first=Otto |last=Fenichel |title=The Psychoanalytic Theory of Neurosis |publisher=Kegan Paul, Trench, Trubner & Co. |place=London |date=1946 |p=153 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623 |access-date=7. 6. 2026}}</ref> Psihoanalitičar [[Jacques Lacan]] posebno je isticao ulogu označioca u procesu represije. Smatrao je da je ″primarno potisnuto″ samo po sebi označilac te je analizirao način na koji se simptom oblikuje na osnovu primarne represije, odnosno potiskivanja prvobitnog označioca i njegovog isključivanja iz simboličkog poretka.<ref name="Lacan_1994">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1994 |orig-date=1978 |title=The Four Fundamental Concepts of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/fourfundamentalc00laca |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Autori iz oblasti [[Porodična terapija|porodične terapije]] istraživali su način na koji porodični tabui doprinose onome što je Freud nazivao ″potiskivanjem″. Pri tome su naglašavali da isključivanje određenih aspekata vlastitog iskustva iz svijesti nije pasivan, već izrazito ''aktivan'' proces koji podrazumijeva svjesno ili nesvjesno ''prikrivanje'' pojedinih osjećaja unutar porodičnih odnosa.<ref name="Skynner_Cleese_1993">{{cite book |last1=Skynner |first1=Robin |last2=Cleese |first2=John |date=1993 |title=Families and how to survive them |publisher=Methuen |location=London |isbn=9780749314101 |url=https://archive.org/details/isbn_0413565297 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cenzura (psihoanaliza)]] * [[Odbacivanje (psihoanaliza)]] * [[Potiskivanje misli]] * [[Pomjeranje (psihologija)|Pomjeranje]] * [[Projekcija (psihologija)|Projekcija]] * [[Reaktivna formacija]] * [[Racionalizacija (psihologija)|Racionalizacija]] * [[Regresija (psihologija)|Regresija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://freudians.org/wp-content/uploads/2014/09/Freud-Repression-19151.pdf Prevod Freudovog eseja "Potiskivanje" (1915)] (en) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Repression (psychoanalysis)}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] tngexborg0bjcvishx7f1tbz8cqiazn 3897737 3897733 2026-06-07T17:23:41Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Potiskivanje (psihologija)]] na [[Potiskivanje]] bez ostavljanja preusmjerenja: Djeluje da može bez dodatne odrednice. 3897733 wikitext text/x-wiki U [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičkoj teoriji]], '''potiskivanje''' ili '''represija''' je [[odbrambeni mehanizam]] u kojem se neprihvatljivi sadržaji za svjesni um, koji bi u slučaju prisjećanja izazvali [[anksioznost]], sprječavaju da uđu u svijest.<ref name="Gregory_1987">{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard L. |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford (Oxfordshire); New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom teorijskom okviru, potiskivanje ima značajnu ulogu u razvoju i održavanju mnogih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], kao i u psihičkom funkcionisanju prosječne osobe.<ref name="Laplanche_1974">{{cite book |last=Laplanche |first=Jean |date=1974 |title=The language of psycho-analysis |publisher=Norton |location=New York |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od ranih 1930-ih godina, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholozi]] započeli su istraživanja represije u laboratorijskim uslovima. Međutim, takvi eksperimentalni pristupi u početku nisu izazvali veći interes među psihoanalitičarima, a kasnije su u velikoj mjeri i odbacivani. Oni su smatrali da laboratorijska istraživanja ne uspijevaju adekvatno obuhvatiti složenost psihoanalitičkog koncepta, jer ga svode na usko definisana i neposredno mjerljiva ponašanja, dok se u psihoanalizi represija razumije kao dinamičan i nesvjestan proces. == Teorija Sigmunda Freuda == Osnivač psihoanalize, [[Sigmund Freud]], u nastojanju da se udalji od [[Hipnoza|hipnoze]] i pređe na metodu kojom bi pacijenti u budnom stanju svjesno prizivali svoja sjećanja, uočio je da je taj proces izrazito otežan. Na osnovu toga počeo je pretpostavljati postojanje psihičkog mehanizma koji ometa pristup određenim sadržajima svijesti.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=1981 |title=Psychoanalysis, the impossible profession |publisher=Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poteškoće s kojima se Freud susretao u pokušajima da pacijente navede na prisjećanje ranijih iskustava dovele su ga do zaključka da postoji psihička sila koja onemogućava da određena sjećanja postanu svjesna. Prema njegovom shvatanju, ta sila istovremeno održava ta iskustva u nesvjesnom i aktivno ih potiskuje iz svijesti kao patogeni sadržaj. Freud je taj hipotetički proces nazvao potiskivanje (represija).<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=Five lectures on psycho-analysis |publisher=Norton |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kasnije je represiju opisao kao ″kamen temeljac na kojem počiva čitava struktura psihoanalize″.<ref name="Enotes_Repression">{{cite web |title=Repression |url=http://www.enotes.com/psychoanalysis-encyclopedia/repression |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100906032856/http://www.enotes.com/psychoanalysis-encyclopedia/repression |archive-date=6. 9. 2010 |website=eNotes |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud razvio termin u okviru psihoanalize, izraz ″represija″ ranije je upotrijebio i psiholog i osnivač [[Pedagogija|pedagogije]] [[Johann Friedrich Herbart]] još 1824, u kontekstu rasprave o nesvjesnim idejama koje se nadmeću za ulazak u svijest.<ref name="Benner_et_al_2022">{{cite encyclopedia |last1=Benner |first1=Dietrich |last2=English |first2=Andrea |last3=Peng |first3=Tao |date=2022 |title=Herbart, Johann Friedrich (1776–1841) |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |edition=verzija 2 |doi=10.4324/9780415249126-DC039-2 |url=https://www.rep.routledge.com/articles/biographical/herbart-johann-friedrich-1776-1841/v-2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Faze === Freud je smatrao da postoje razlozi za pretpostavku da represija prolazi kroz dvije faze. Prvu je nazvao ''primarna represija'', a ona se sastoji u tome da se psihičkom (predodžbenom) predstavniku nagona onemogućava ulazak u svijest. Druga faza, koju je nazvao ''represija u užem smislu (naknadna represija)'', odnosi se na potiskivanje psihičkih sadržaja koji proizlaze iz već potisnutog sadržaja.<ref name="Freud_Metapsychology">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |publisher=Pelican Books |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734/page/n3/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema Freudu, neposredni uzroci primarne represije vjerovatno su povezani s kvantitativnim faktorima, poput najranijih i naročito intenzivnih izbijanja anksioznosti.<ref name="Freud_1901_1914">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1914 |orig-date=1901 |title=The Psychopathology of Everyday Life |translator=A. A. Brill |url=https://ia902907.us.archive.org/17/items/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1901%5D%20The%20Psychopathology%20of%20Everyday%20Life%20%28A.%20A.%20Brill%20translation%2C%201914%29.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dijete pritom postepeno spoznaje da bi ispunjenje određenih želja moglo izazvati [[anksioznost]], zbog čega te želje bivaju potisnute. Kada se prijetnja kaznom povezana s takvom anksioznošću internalizuje, ona postaje dio [[Id, ego i super-ego|super-ega (nad-ja)]], koji djeluje kao unutrašnji moralni autoritet i suprotstavlja se željama [[Id, ego i super-ego|ida (ono)]], vođenog [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom ugode]]. Freud je pretpostavljao da upravo formiranje super-ega predstavlja granicu između primarne represije i naknadne represije.<ref name="Freud_1901_1914" /> === Terapija === Prema psihoanalitičkoj teoriji, [[neuroza]] može nastati kada se ličnost razvija pod utjecajem superega i pritiskom potisnutih nagonskih impulsa. Takav unutrašnji konflikt može dovesti do iracionalnog, [[Samodestruktivno ponašanje|samodestruktivnog]] ili antisocijalnog ponašanja. U psihoanalitičkoj terapiji analitičar nastoji ublažiti takve poteškoće otkrivanjem potisnutih sadržaja psihičkog života i njihovim postepenim dovođenjem u područje svjesnosti. U tom procesu psihoanalitičar, prema Freudovom shvatanju, preuzima ulogu posrednika i pomirioca, nastojeći ″ukloniti represiju″ i omogućiti pacijentu da postane svjestan sadržaja koji su prethodno bili potisnuti.<ref name="Freud_1977" /> === Reakcije i kritike === Freudov koncept represije bio je predmet brojnih filozofskih rasprava i kritika. Filozof [[Jean-Paul Sartre]] smatrao je da ne postoji psihički ″mehanizam″ koji potiskuje nepoželjne misli. Polazeći od stava da je svaka svijest istovremeno svjesna same sebe, tvrdio je da bi osoba nužno morala biti svjesna i samog procesa potiskivanja, čak i kada nastoji izbjeći suočavanje s određenim sadržajem.<ref name="Wilson_2016">{{cite journal |last=Wilson |first=John Graham |date=2016 |title=Sartre and the Imagination: Top Shelf Magazines |journal=Sexuality & Culture |volume=20 |issue=4 |pages=775–784 |doi=10.1007/s12119-016-9358-x |issn=1095-5143 |url=https://www.academia.edu/34010771/Sartre_and_the_Imagination_top_shelf_magazines |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, filozof [[Thomas Baldwin]] naveo je da se Sartreova kritika zasniva na pogrešnom razumijevanju Freudove teorije represije te da ona ne predstavlja uvjerljivo pobijanje psihoanalitičkog koncepta.<ref name="Honderich_2005">{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2005 |title=The Oxford Companion to Philosophy |edition=Novo izdanje |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-926479-7 |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Roger Scruton]] također je raspravljao o Freudovoj teoriji represije. U knjizi ''Sexual Desire'' tvrdio je da upravo teorija represije dovodi u pitanje argumente [[Karl Popper|Karla Poppera]] i [[Ernest Nagel|Ernesta Nagela]] prema kojima psihoanalitička teorija ne podrazumijeva nikakva [[Provjerljivost|provjerljiva]] zapažanja i da stoga nema stvarnu [[Prediktivna snaga|prediktivnu snagu]]. Scruton je smatrao da teorija represije sadrži ″snažan empirijski sadržaj″ i da iz nje proizlaze posljedice koje je moguće podvrgnuti provjeri.<ref name="Scruton_1994">{{cite book |last=Scruton |first=Roger |date=1994 |title=Sexual desire: a philosophical investigation |publisher=Phoenix |location=London |isbn=978-1-85799-100-0 |url=https://archive.org/details/sexualdesirephil0000scru |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Kasniji razvoj koncepta == Psihoanalitičar [[Otto Fenichel]] naglašavao je da se, ukoliko se nestanak izvornog cilja iz svijesti naziva represijom, svaka [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]] može smatrati oblikom represije, i to ″uspješnom″ represijom, jer kroz novi oblik pražnjenja nagonske energije, stari je postao suvišan.<ref name="Fenichel1946">{{cite book |first=Otto |last=Fenichel |title=The Psychoanalytic Theory of Neurosis |publisher=Kegan Paul, Trench, Trubner & Co. |place=London |date=1946 |p=153 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623 |access-date=7. 6. 2026}}</ref> Psihoanalitičar [[Jacques Lacan]] posebno je isticao ulogu označioca u procesu represije. Smatrao je da je ″primarno potisnuto″ samo po sebi označilac te je analizirao način na koji se simptom oblikuje na osnovu primarne represije, odnosno potiskivanja prvobitnog označioca i njegovog isključivanja iz simboličkog poretka.<ref name="Lacan_1994">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1994 |orig-date=1978 |title=The Four Fundamental Concepts of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/fourfundamentalc00laca |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Autori iz oblasti [[Porodična terapija|porodične terapije]] istraživali su način na koji porodični tabui doprinose onome što je Freud nazivao ″potiskivanjem″. Pri tome su naglašavali da isključivanje određenih aspekata vlastitog iskustva iz svijesti nije pasivan, već izrazito ''aktivan'' proces koji podrazumijeva svjesno ili nesvjesno ''prikrivanje'' pojedinih osjećaja unutar porodičnih odnosa.<ref name="Skynner_Cleese_1993">{{cite book |last1=Skynner |first1=Robin |last2=Cleese |first2=John |date=1993 |title=Families and how to survive them |publisher=Methuen |location=London |isbn=9780749314101 |url=https://archive.org/details/isbn_0413565297 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cenzura (psihoanaliza)]] * [[Odbacivanje (psihoanaliza)]] * [[Potiskivanje misli]] * [[Pomjeranje (psihologija)|Pomjeranje]] * [[Projekcija (psihologija)|Projekcija]] * [[Reaktivna formacija]] * [[Racionalizacija (psihologija)|Racionalizacija]] * [[Regresija (psihologija)|Regresija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://freudians.org/wp-content/uploads/2014/09/Freud-Repression-19151.pdf Prevod Freudovog eseja "Potiskivanje" (1915)] (en) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Repression (psychoanalysis)}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] tngexborg0bjcvishx7f1tbz8cqiazn 3897753 3897737 2026-06-07T21:12:11Z Bosancica by MK 173186 Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en 3897753 wikitext text/x-wiki U [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičkoj teoriji]], '''potiskivanje''' ili '''represija''' je [[odbrambeni mehanizam]] u kojem se neprihvatljivi sadržaji za svjesni um, koji bi u slučaju prisjećanja izazvali [[anksioznost]], sprječavaju da uđu u svijest.<ref name="Gregory_1987">{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard L. |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford (Oxfordshire); New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom teorijskom okviru, potiskivanje ima značajnu ulogu u razvoju i održavanju mnogih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], kao i u psihičkom funkcionisanju prosječne osobe.<ref name="Laplanche_1974">{{cite book |last=Laplanche |first=Jean |date=1974 |title=The language of psycho-analysis |publisher=Norton |location=New York |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od ranih 1930-ih godina, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Psihologija|psiholozi]] započeli su istraživanja represije u laboratorijskim uslovima. Međutim, takvi eksperimentalni pristupi u početku nisu izazvali veći interes među psihoanalitičarima, a kasnije su u velikoj mjeri i odbacivani. Oni su smatrali da laboratorijska istraživanja ne uspijevaju adekvatno obuhvatiti složenost psihoanalitičkog koncepta, jer ga svode na usko definisana i neposredno mjerljiva ponašanja, dok se u psihoanalizi represija razumije kao dinamičan i nesvjestan proces. == Teorija Sigmunda Freuda == Osnivač psihoanalize, [[Sigmund Freud]], u nastojanju da se udalji od [[Hipnoza|hipnoze]] i pređe na metodu kojom bi pacijenti u budnom stanju svjesno prizivali svoja sjećanja, uočio je da je taj proces izrazito otežan. Na osnovu toga počeo je pretpostavljati postojanje psihičkog mehanizma koji ometa pristup određenim sadržajima svijesti.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=1981 |title=Psychoanalysis, the impossible profession |publisher=Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poteškoće s kojima se Freud susretao u pokušajima da pacijente navede na prisjećanje ranijih iskustava dovele su ga do zaključka da postoji psihička sila koja onemogućava da određena sjećanja postanu svjesna. Prema njegovom shvatanju, ta sila istovremeno održava ta iskustva u nesvjesnom i aktivno ih potiskuje iz svijesti kao patogeni sadržaj. Freud je taj hipotetički proces nazvao potiskivanje (represija).<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=Five lectures on psycho-analysis |publisher=Norton |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kasnije je represiju opisao kao ″kamen temeljac na kojem počiva čitava struktura psihoanalize″.<ref name="Enotes_Repression">{{cite web |title=Repression |url=http://www.enotes.com/psychoanalysis-encyclopedia/repression |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100906032856/http://www.enotes.com/psychoanalysis-encyclopedia/repression |archive-date=6. 9. 2010 |website=eNotes |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud razvio termin u okviru psihoanalize, izraz ″represija″ ranije je upotrijebio i psiholog i osnivač [[Pedagogija|pedagogije]] [[Johann Friedrich Herbart]] još 1824, u kontekstu rasprave o nesvjesnim idejama koje se nadmeću za ulazak u svijest.<ref name="Benner_et_al_2022">{{cite encyclopedia |last1=Benner |first1=Dietrich |last2=English |first2=Andrea |last3=Peng |first3=Tao |date=2022 |title=Herbart, Johann Friedrich (1776–1841) |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |edition=verzija 2 |doi=10.4324/9780415249126-DC039-2 |url=https://www.rep.routledge.com/articles/biographical/herbart-johann-friedrich-1776-1841/v-2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Faze === Freud je smatrao da postoje razlozi za pretpostavku da represija prolazi kroz dvije faze. Prvu je nazvao ''primarna represija'', a ona se sastoji u tome da se psihičkom (predodžbenom) predstavniku nagona onemogućava ulazak u svijest. Druga faza, koju je nazvao ''represija u užem smislu (naknadna represija)'', odnosi se na potiskivanje psihičkih sadržaja koji proizlaze iz već potisnutog sadržaja.<ref name="Freud_Metapsychology">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |publisher=Pelican Books |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734/page/n3/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema Freudu, neposredni uzroci primarne represije vjerovatno su povezani s kvantitativnim faktorima, poput najranijih i naročito intenzivnih izbijanja anksioznosti.<ref name="Freud_1901_1914">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1914 |orig-date=1901 |title=The Psychopathology of Everyday Life |translator=A. A. Brill |url=https://ia902907.us.archive.org/17/items/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1901%5D%20The%20Psychopathology%20of%20Everyday%20Life%20%28A.%20A.%20Brill%20translation%2C%201914%29.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dijete pritom postepeno spoznaje da bi ispunjenje određenih želja moglo izazvati [[anksioznost]], zbog čega te želje bivaju potisnute. Kada se prijetnja kaznom povezana s takvom anksioznošću internalizuje, ona postaje dio [[Id, ego i super-ego|super-ega (nad-ja)]], koji djeluje kao unutrašnji moralni autoritet i suprotstavlja se željama [[Id, ego i super-ego|ida (ono)]], vođenog [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom ugode]]. Freud je pretpostavljao da upravo formiranje super-ega predstavlja granicu između primarne represije i naknadne represije.<ref name="Freud_1901_1914" /> === Terapija === Prema psihoanalitičkoj teoriji, [[neuroza]] može nastati kada se ličnost razvija pod utjecajem superega i pritiskom potisnutih nagonskih impulsa. Takav unutrašnji konflikt može dovesti do iracionalnog, [[Samodestruktivno ponašanje|samodestruktivnog]] ili antisocijalnog ponašanja. U psihoanalitičkoj terapiji analitičar nastoji ublažiti takve poteškoće otkrivanjem potisnutih sadržaja psihičkog života i njihovim postepenim dovođenjem u područje svjesnosti. U tom procesu psihoanalitičar, prema Freudovom shvatanju, preuzima ulogu posrednika i pomirioca, nastojeći ″ukloniti represiju″ i omogućiti pacijentu da postane svjestan sadržaja koji su prethodno bili potisnuti.<ref name="Freud_1977" /> === Reakcije i kritike === Freudov koncept represije bio je predmet brojnih filozofskih rasprava i kritika. Filozof [[Jean-Paul Sartre]] smatrao je da ne postoji psihički ″mehanizam″ koji potiskuje nepoželjne misli. Polazeći od stava da je svaka svijest istovremeno svjesna same sebe, tvrdio je da bi osoba nužno morala biti svjesna i samog procesa potiskivanja, čak i kada nastoji izbjeći suočavanje s određenim sadržajem.<ref name="Wilson_2016">{{cite journal |last=Wilson |first=John Graham |date=2016 |title=Sartre and the Imagination: Top Shelf Magazines |journal=Sexuality & Culture |volume=20 |issue=4 |pages=775–784 |doi=10.1007/s12119-016-9358-x |issn=1095-5143 |url=https://www.academia.edu/34010771/Sartre_and_the_Imagination_top_shelf_magazines |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, filozof [[Thomas Baldwin]] naveo je da se Sartreova kritika zasniva na pogrešnom razumijevanju Freudove teorije represije te da ona ne predstavlja uvjerljivo pobijanje psihoanalitičkog koncepta.<ref name="Honderich_2005">{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2005 |title=The Oxford Companion to Philosophy |edition=Novo izdanje |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-926479-7 |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Roger Scruton]] također je raspravljao o Freudovoj teoriji represije. U knjizi ''Sexual Desire'' tvrdio je da upravo teorija represije dovodi u pitanje argumente [[Karl Popper|Karla Poppera]] i [[Ernest Nagel|Ernesta Nagela]] prema kojima psihoanalitička teorija ne podrazumijeva nikakva [[Provjerljivost|provjerljiva]] zapažanja i da stoga nema stvarnu [[Prediktivna snaga|prediktivnu snagu]]. Scruton je smatrao da teorija represije sadrži ″snažan empirijski sadržaj″ i da iz nje proizlaze posljedice koje je moguće podvrgnuti provjeri.<ref name="Scruton_1994">{{cite book |last=Scruton |first=Roger |date=1994 |title=Sexual desire: a philosophical investigation |publisher=Phoenix |location=London |isbn=978-1-85799-100-0 |url=https://archive.org/details/sexualdesirephil0000scru |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Kasniji razvoj koncepta == Psihoanalitičar [[Otto Fenichel]] naglašavao je da se, ukoliko se nestanak izvornog cilja iz svijesti naziva represijom, svaka [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]] može smatrati oblikom represije, i to ″uspješnom″ represijom, jer kroz novi oblik pražnjenja nagonske energije, stari je postao suvišan.<ref name="Fenichel1946">{{cite book |first=Otto |last=Fenichel |title=The Psychoanalytic Theory of Neurosis |publisher=Kegan Paul, Trench, Trubner & Co. |place=London |date=1946 |p=153 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187623 |access-date=7. 6. 2026}}</ref> Psihoanalitičar [[Jacques Lacan]] posebno je isticao ulogu označioca u procesu represije. Smatrao je da je ″primarno potisnuto″ samo po sebi označilac te je analizirao način na koji se simptom oblikuje na osnovu primarne represije, odnosno potiskivanja prvobitnog označioca i njegovog isključivanja iz simboličkog poretka.<ref name="Lacan_1994">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1994 |orig-date=1978 |title=The Four Fundamental Concepts of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/fourfundamentalc00laca |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Autori iz oblasti [[Porodična terapija|porodične terapije]] istraživali su način na koji porodični tabui doprinose onome što je Freud nazivao ″potiskivanjem″. Pri tome su naglašavali da isključivanje određenih aspekata vlastitog iskustva iz svijesti nije pasivan, već izrazito ''aktivan'' proces koji podrazumijeva svjesno ili nesvjesno ''prikrivanje'' pojedinih osjećaja unutar porodičnih odnosa.<ref name="Skynner_Cleese_1993">{{cite book |last1=Skynner |first1=Robin |last2=Cleese |first2=John |date=1993 |title=Families and how to survive them |publisher=Methuen |location=London |isbn=9780749314101 |url=https://archive.org/details/isbn_0413565297 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Eksperimentalni pokušaji proučavanja represije == Prema psihologu [[Donald W. MacKinnon]] i njegovom saradniku William F. Dukes, američki psiholozi počeli su oko 1930. proučavati represiju u eksperimentalnim laboratorijskim uslovima. Na njihova istraživanja utjecao je prikaz koncepta represije koji je psihoanalitičar [[Ernest Jones]] objavio 1911. u časopisu ''[[American Journal of Psychology]]''. Poput drugih psihologa koji su nastojali eksperimentalno provjeriti tvrdnje psihoanalize, oni u početku nisu razvijali posebne metode za tu svrhu, već su analizirali postojeću psihološku literaturu kako bi utvrdili jesu li istraživanja provedena radi provjere drugih teorijskih pretpostavki dala rezultate relevantne za procjenu psihoanalitičkih tvrdnji. U tom kontekstu osvrnuli su se na pregled eksperimentalne literature o ″odnosima između osjećanja i pamćenja″ koji je 1930. objavio H. Meltzer. U tom radu Meltzer je nastojao procijeniti značaj laboratorijskih nalaza za onaj dio teorije represije koji pretpostavlja povezanost između hedonističkog tona iskustva i svjesnog pamćenja. Međutim, prema MacKinnonu i Dukesu, Meltzer nije dovoljno dobro poznavao psihoanalitičku literaturu, zbog čega je pogrešno protumačio Freudovo shvatanje svrhe represije. Smatrao je da je cilj represije izbjegavanje nečega neugodnog, dok je Freud pod pojmom neugode podrazumijevao duboko ukorijenjenu [[anksioznost]]. Ipak, Meltzer je ukazao na nedostatke istraživanja koja je pregledao te je uočio da većina njih nije bila dobro osmišljena za testiranje Freudove teorije represije. Prema MacKinnonu i Dukesu, upravo je ta okolnost predstavljala jedno od glavnih ograničenja ranih eksperimentalnih istraživanja represije.<ref name="MacKinnon_Dukes_1962">{{cite book |last1=MacKinnon |first1=Donald W. |last2=Dukes |first2=William F. |editor-last=Postman |editor-first=Leo |date=1962 |title=Psychology in the Making: Histories of Selected Research Problems |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0-19-866224-2 |url=https://archive.org/details/psychologyinmaki00postrich |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1934. psiholog [[Saul Rosenzweig]] i njegov saradnik G. Mason kritički su ocijenili Meltzerov pregled, zaključivši da istraživanja koja je analizirao imaju dva osnovna nedostatka. Prvo, bavila su se hedonističkim tonom povezanim sa senzornim podražajima koji nisu bili relevantni za teoriju represije, umjesto konativnim hedonističkim tonom povezanim s osujećenim težnjama, što je, prema Freudovoj teoriji, jedina vrsta neugode koja može dovesti do represije. Drugo, istraživanja nisu uspjela da u laboratorijskim uslovima razviju iskustva čije je naknadno prisjećanje trebalo biti predmet ispitivanja. Prema MacKinnonu i Dukesu, psiholozi koji su nastojali proučavati represiju u laboratorijskim uslovima ubrzo su se suočili s potrebom da precizno razumiju pojedinosti psihoanalitičkog koncepta represije kako bi njihova istraživanja predstavljala valjanu provjeru teorije. Međutim, pokazalo se da je čak i jasno razumijevanje jednog psihoanalitičkog pojma predstavljalo gotovo nepremostiv izazov. MacKinnon i Dukes taj problem dovode u vezu s činjenicom da je Freud tokom vremena više puta mijenjao svoju teoriju, a da pritom nije uvijek jasno naznačio koje je ranije formulacije odbacio, a koje je i dalje smatrao važećim te kako ih treba tumačiti u svjetlu njegovih kasnijih stavova.<ref name="MacKinnon_Dukes_1962" /> MacKinnon i Dukes navode da su psihoanalitičari u početku bili uglavnom nezainteresirani za pokušaje laboratorijskog proučavanja represije, ali su kasnije takve pokušaje počeli odbacivati. Oni ističu da su psiholozi međusobno kritikovali istraživanja prvenstveno zbog nedovoljno razvijenih eksperimentalnih tehnika i laboratorijskih kontrola, dok su ih psihoanalitičari odbacivali, bez obzira na metodološke detalje, smatrajući da ona uopće ne predstavljaju ispitivanja represije. MacKinnon i Dukes također navode i da je 1934, nakon što je [[Sigmund Freud]] dobio radove [[Saul Rosenzweig|Saula Rosenzweiga]] o pokušajima eksperimentalnog proučavanja represije, u odgovoru izrazio skeptičan stav, ističući da ″bogatstvo pouzdanih opažanja″ na kojima počivaju psihoanalitičke tvrdnje čini te tvrdnje ″nezavisnim od eksperimentalne verifikacije″. U istom pismu Freud je zaključio da Rosenzweigova istraživanja ″ne mogu nanijeti štetu″. MacKinnon i Dukes ovaj Freudov stav opisuju kao ″prilično usputno izrečeno mišljenje″, te dodaju da je većina psihoanalitičara kasnije zauzela suprotan stav, smatrajući da takva istraživanja ipak mogu biti problematična jer pogrešno prikazuju ono što psihoanalitičari podrazumijevaju pod pojmom represije.<ref name="MacKinnon_Dukes_1962" /> U svom radu iz 1962, MacKinnon i Dukes navode da su eksperimentalna istraživanja provedena tokom prethodne decenije uglavnom napustila termin represija te da su umjesto njega koristila pojam ''perceptivna odbrana''. Prema njihovom mišljenju, ova terminološka promjena značajno je utjecala na način na koji se fenomen razumije i tumači. Također su primijetili da psihoanalitičari, koji su oštro kritikovali ranija eksperimentalna istraživanja represije, nisu na isti način osporavali istraživanja perceptivne odbrane, već su ih uglavnom zanemarivali. Na kraju su zaključili da među psiholozima ne postoji saglasnost o pitanju represije. Dok su je jedni smatrali dobro potvrđenim psihološkim fenomenom, drugi su držali da su potrebni dodatni dokazi za njenu potvrdu, a treći su taj koncept ocjenjivali teorijski i empirijski neodrživim.<ref name="MacKinnon_Dukes_1962" /> Meta-analiza 25 istraživanja objavljena 2020. godine ispitivala je postoje li dokazi da namjerno potiskivanje sjećanja otežava njihovo kasnije prisjećanje. Utvrđeno je da kod osoba sklonih potiskivanju neugodnih misli i sjećanja namjerno izbjegavanje prisjećanja određenih sadržaja značajno otežava njihovo kasnije prisjećanje. Istraživanje je također pokazalo da su psihološki zdrave osobe bile uspješnije u takvom namjernom potiskivanju sjećanja od osoba koje pate od [[anksioznost]]i ili [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]. Autori su zaključili da sposobnost zaboravljanja izazvana potiskivanjem može predstavljati jednu od karakteristika psihološke dobrobiti.<ref name="Stramaccia_2021">{{cite journal |last1=Stramaccia |first1=Davide F. |last2=Meyer |first2=Ann-Kristin |last3=Rischer |first3=Katharina M. |last4=Fawcett |first4=Jonathan M. |last5=Benoit |first5=Roland G. |date=2021 |title=Memory suppression and its deficiency in psychological disorders: A focused meta-analysis |journal=Journal of Experimental Psychology: General |volume=150 |issue=5 |pages=828–850 |doi=10.1037/xge0000971 |url=https://www.researchgate.net/publication/333435035_Memory_suppression_and_its_deficiency_in_psychological_disorders_A_focused_meta-analysis |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Potisnuta sjećanja === {{Glavni|Potisnuto sjećanje}} Jedno od pitanja s kojima se Freud suočavao odnosilo se na status sjećanja iz djetinjstva koja su tokom psihoanalitičke terapije navodno bila vraćena iz stanja represije. Vremenom je zaključio da takva sjećanja nisu uvijek istinita te da u većini slučajeva ne odgovaraju stvarnim historijskim događajima, dok su u pojedinim slučajevima čak bila suprotna historijskoj stvarnosti.<ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1922 |title=Introductory Lectures On Psycho Analysis |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.278046 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 20. vijeka intenzivirala se rasprava o vjerodostojnosti tzv. ″oporavljenih sjećanja″, naročito onih koja se odnose na navodna iskustva zlostavljanja u djetinjstvu. Dio autora smatrao je da je Freud pogriješio kada je dovodio u pitanje historijsku tačnost takvih sjećanja, dok su drugi upozoravali da se sjećanja mogu rekonstruisati, izmijeniti ili oblikovati pod utjecajem sugestije, zbog čega njihovu vjerodostojnost treba procjenjivati s oprezom. Prihvatajući ″realnost zlostavljanja djece″, feministička autorica [[Elaine Showalter]] ističe potrebu da se jasno razlikuju različite kategorije sjećanja: ona koja su kontinuirano prisutna u pamćenju, ona kojih se osobe spontano prisjete, ona koja se ″oporave″ u terapijskom procesu, te ona koja mogu biti sugestivno oblikovana tokom terapije.<ref name="Showalter_1997">{{cite book |last=Showalter |first=Elaine |date=1997 |title=Hystories: Hysterical Epidemics and Modern Culture |publisher=Columbia University Press |location=New York |url=https://archive.org/details/hystorieshysteri0000show |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanjima pamćenja, [[Elizabeth Loftus]] je pokazala da je moguće indukovati [[Lažno sjećanje|lažna sjećanja]] kod pojedinaca, što je otvorilo pitanje pouzdanosti terapijski ″oporavljenih″ sjećanja na seksualno zlostavljanje, budući da se u određenim slučajevima mogu interpretirati kao [[Konfabulacija|konfabulacije]].<ref name="Showalter_1997" /> I pored ovih nalaza, takva sjećanja i dalje se u pojedinim sudskim postupcima koriste kao dokazni materijal.<ref name="Brainerd_2013">{{cite journal |last=Brainerd |first=C. J. |date=2013 |title=Developmental Reversals in False Memory: A New Look at the Reliability of Children's Evidence |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=22 |issue=5 |pages=335–341 |doi=10.1177/0963721413484468 |jstor=44318685 |s2cid=144474680 |url=https://www.jstor.org/stable/44318685 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoji rasprava o tome u kojoj mjeri je moguće potiskivanje [[Psihološka trauma|psihološke traume]]. Iako neki dokazi ukazuju na to da osobe koje su doživjele izrazito traumatska iskustva mogu razviti psihičku otupjelost, pri čemu dolazi do blokiranja sjećanja ili emocionalnog doživljaja katastrofalnog događaja,<ref name="Goleman_1996">{{cite book |last=Goleman |first=Daniel |date=1996 |title=Emotional Intelligence |publisher=Bantam Books |location=New York |isbn=9780747526254 |url=https://archive.org/details/referenceguideto0000unse_f9e5 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> druga istraživanja sugerišu da trauma češće dovodi do pojačane memorijske konsolidacije, uslijed intenzivnih emocionalnih i fizičkih reakcija, što rezultira snažnijim pamćenjem događaja.<ref name="NPR_2007">{{cite news |title=Why It's Hard to Admit to Being Wrong |url=https://www.npr.org/2007/07/20/12125926/why-its-hard-to-admit-to-being-wrong |work=NPR |date=2007 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istovremeno, takvo pojačano emocionalno kodiranje može doprinijeti i iskrivljenju sjećanja, budući da je ljudsko pamćenje podložno filtriranju kroz percepcijske procese i ″odgovarajuće mentalne sheme ... prostorno-vremenske sheme″.<ref name="Gregory_1987" /> == Također pogledajte == * [[Cenzura (psihoanaliza)]] * [[Odbacivanje (psihoanaliza)]] * [[Potiskivanje misli]] * [[Pomjeranje (psihologija)|Pomjeranje]] * [[Projekcija (psihologija)|Projekcija]] * [[Reaktivna formacija]] * [[Racionalizacija (psihologija)|Racionalizacija]] * [[Regresija (psihologija)|Regresija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://freudians.org/wp-content/uploads/2014/09/Freud-Repression-19151.pdf Freudov esej "Potiskivanje" (1915)] (en) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Repression (psychoanalysis)}} [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Mehanizmi odbrane]] cn375xdjg44k311bfzn61jqdgykqf8y Razum i osjećajnost 0 535296 3897754 2026-06-07T21:30:39Z Astrameri 151645 Razum i osjećajnost 3897754 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SenseAndSensibilityTitlePage.jpg|mini|Naslovna stranica romana "Razum i osjećajnost"]] '''Razum i osjećajnost''' je prvi objavljeni [[roman]] [[Jane Austen]]. Jane Austen je prvobitno napisala nacrt romana 1795. godine dok je živjela u [[Steventon|Steventonu]], kada se roman još zvao ''Elinor & Marianne''. Prema nekim izvorima, prvo je napisan kao roman u pismima, ali o tome nisu sačuvani nikakvi konkretni dokazi. Jane je uradila reviziju teksta u Steventonu u periodu 1797-98, a zatim ponovo u [[Chawton (selo)|Chawtonu]] 1809. godine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://janeaustens.house/jane-austen/novels/sense-and-sensibility/|title=Sense and Sensibility|website=Jane Austen's House|language=en-GB|access-date=2026-06-07}}</ref> Janein brat Henry pristao je da postane njen neformalni agent i osigurao joj je izdavača, Thomasa Egertona, koji je objavio roman po narudžbi, što podrazumijeva da autor preuzima novčane rizike umjesto izdavača. Razum i osjećajnost pojavio se krajem oktobra 1811. godine, a objavljen je anonimno. Na naslovnoj strani je pisalo da ga je „napisala dama“. Prvi tiraž, koji je vjerovatno brojao između 750 i 1000 primjeraka, potpuno je rasprodan u roku od dvije godine, što je Jane donijelo dobar profit u skladu sa vremenom i ekonomijom u kojoj je živjela.<ref name=":0" /> === Likovi === * Elinor Dashwood - jedna od sestara, generalno okarakterisana kao razumna žena * Marianne Dashwood - Elinorina sestra * Gospođa Dashwood - majka od sestara * John Dashwood - Elinorin i Mariannin polubrat * Fanny Dashwood - Johnova supruga * Edward Ferrars - Fannyin brat * Sir John Middleton - Dashwoodov rođak * Pukovnik Brandon - Sir Johnov prijatelj * John Willoughby - mladić u kojeg se Marianne zaljubljuje (nesuđeni) * Lucy Steele - mlada žena koja privlači Edwarda određeno vrijeme * Robert Ferrars - Edwardov brat<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Sense and Sensibility by Jane Austen {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-06-07}}</ref> == Radnja == Radnja govori o odrastanju dvije sestre, Elinor i Marianne Dashwood. Nakon smrti njihovog oca, prisiljene su napustiti porodično imanje i preseliti se s majkom i mlađom sestrom na vikendicu u Devonshireu. Priča prati njihova iskustva u ljubavi, gubicima i govori o razumijevanju svijeta, same sebe i jedna druge. Naročito se govori o sukobima između zdravog razuma i osjećaja koje svaka sestra pokazuje.<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Sense and Sensibility by Jane Austen {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-06-07}}</ref> Dok gospođa Dashwood traži dom koji ona i njene kćeri mogu priuštiti sa svojim znatno smanjenim prihodima, Fanny (sada gazdarica Norland Parka) poziva svog brata, Edwarda Ferrarsa, da ostane na imanju. Na iznenađenje, ali i oduševljenje gospođe Dashwood i njenih kćeri, Edward se pokazuje skromnim, zabavnim i saosjećajnim, Fannyina sušta suprotnost.<ref name=":1" /> Elinor ubrzo razvija romantičnu vezu s Edwardom i vjeruje da je njemu također stalo do nje. Oboje su izuzetno oprezni - ne govore otvoreno o svojim novim osjećajima, na veliko Marianneino nezadovoljstvo, jer je njena osjetljivost navodi da vjeruje da ne postoji sramota u otvorenom priznavanju tako prirodnog osjećaja kao što je ljubav.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://christinamorland.wordpress.com/books-books-never-enough-books/a-brief-summary-of-sense-and-sensibility/|title=A Brief Summary of Sense and Sensibility|date=2020-12-09|website=christina morland|language=en|access-date=2026-06-07}}</ref> Kada Fanny primijeti da se njen brat zaljubljuje u Elinor, kaže gospođi Dashwood da je sudbina njenog brata za velike stvari, te da bi njihova majka, gospođa Ferrars, mogla uskratiti Edwardu nasljedstvo ako se ne oženi ženom koja ima jake i ugledne veze, a pored toga i bogatstvo. Gospođa Dashwood ovu indirektnu poruku shvati kao upozorenje i zaključuje da ništa dobro ne može proizaći iz toga da njene kćeri ostanu u Norland Parku. Ubrzo se sele u udaljeni Devonshire gdje im je daleki rođak, Sir John Middleton, ponudio na korištenje vikendicu za veoma nisku stanarinu.<ref>{{Cite web|url=https://janeaustensociety.org.uk/jane-austen/the-novels/sense-and-sensibility/|title=Sense and Sensibility|last=Mariette-JB|website=The Jane Austen Society UK|language=en-GB|access-date=2026-06-07}}</ref> Ubrzo nakon dolaska u Devonshire, Marianne i Margaret šetaju po kiši kada Marianne padne i ugane gležanj. U pomoć je pritekao jedan uglednik John Willoughby, gospodin lijepog izgleda koji posjećuje obližnji Allenham Court, imanje koje će naslijediti od svoje rođakinje gospođe Smith. U roku od nekoliko dana nakon susreta s njim, Marianne je sigurna da je ovaj čovjek njena prava ljubav. Nedugo zatim, Marianne i Willoughby postaju nerazdvojni. Ni sa kim ne razgovaraju osim jedno s drugim, pa su čak sami putovali u obližnja mjesta. Elinor moli Marianne da bude opreznija i diskretnija u vezi sa svojim djelima i emotivnom predanošću, ali Marianne tvrdi da bi takvo ponašanje bilo pogrešno, jer se ovaj put istinski zaljubila, a skrivanje toga bi u njenim očima bilo pogrešno. Willoughby nakon nekog vremena misteriozno napušta Barton i odlazi u London, zbog čega je Marianne dugo očajavala.<ref name=":2" /> Nakon niza razočarenja, tuge i nesporazuma, priče glavnih junakinja se razrješava. Edward Ferrars ostaje bez nasljedstva nakon što njegova porodica sazna za njegovu dugogodišnju zaruku sa Lucy Steele, međutim Lucy ga ubrzo napušta i udaje se za njegovog brata Roberta Ferrarsa. Ovim činom, Edward je oslobođen svoje obaveze, pa se konačno može vjenčati s Elinor Dashwood. Marianne, koja je teško podnijela Willoughbyjevu izdaju, vremenom počne preispituje svoje poglede na ljubav i život, te razvija duboko poštovanje i naklonost prema pukovniku Brandonu, za kojeg se na kraju i uda. Roman završava sretnim raspletom za obje sestre Dashwood, pri čemu Jane Austen kroz njihove različite životne puteve ističe važnost ravnoteže između razuma i osjećaja, kao i iskrenosti, postojanosti i karaktera unutar međuljudskih odnosa.<ref name=":2" /><ref>Austen, Jane. Sense and Sensibility'': Complete Text with Introduction, Historical Contexts, Critical Essays''. Ed. Beth Lau. Boston: Houghton, 2002. Print.</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Engleska književnost]] [[Kategorija:Knjige iz 1810-ih]] [[Kategorija:Romantizam]] [[Kategorija:Romani]] [[Kategorija:Romantična fikcija]] pgrucjcc3oiku74kdzr5xdnotrnkpmp Bevo Mill (Saint Louis) 0 535298 3897815 2026-06-08T11:36:06Z Mhare 481 + 3897815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Bevo Mill | službeno_ime = Bevo Mill | vrsta_naselja = [[Gradska četvrt]] | slika = Bevo Mill Restaurant 20150905-190.jpg | opis_slike = Zgrada Bevo Milla, po kojoj je četvrt dobila ime | slika_karta = STL Neighborhood Map 05.PNG | opis_karte = Položaj Bevo Milla u [[St. Louis]]u | država = {{ZID|SAD}} | savezna država = [[Missouri]] | okrug = [[St. Louis|Grad St. Louis]] | grad = [[St. Louis]] | dio = South St. Louis | gradski odjeli = 1, 2 | predstavnici = Anne Schweitzer, Tom Oldenburg | površina_ukupno_mi2 = 1,37 | površina_ukupno_km2 = 3,55 | stanovništvo = 11.941 | godina popisa = 2020. | gustoća_mi2 = 8.716 | poštanski broj = dio 63116 | pozivni broj = 314 | vremenska zona = [[Centralna vremenska zona|CST]] | utc = −6 | ljetno vrijeme = [[Centralna vremenska zona|CDT]] | utc_ljeto = −5 | veb-sajt = https://www.stlouis-mo.gov/live-work/community/neighborhoods/bevo-mill/index.cfm }} '''Bevo Mill''' jest [[gradska četvrt]] u južnom dijelu [[St. Louis]]a, u saveznoj državi [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se u području South St. Louis, zapadno od [[Dutchtown, St. Louis|Dutchtowna]], a ime je dobila po istoimenoj zgradi s vjetrenjačom na raskršću [[Gravois Avenue]]a i Morgan Ford Roada. Prema [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|popisu iz 2020]], imala je 11.941 stanovnika na površini od 1,37 kvadratnih milja, odnosno približno 3,55 km².<ref name="census">{{cite web |title=Bevo Mill Census Data |url=https://www.stlouis-mo.gov/government/departments/planning/research/census/data/neighborhoods/neighborhood.cfm?censusYear=2020&comparisonYear=0&number=5 |website=City of St. Louis |publisher=City of St. Louis |access-date=8. 6. 2026}}</ref> Četvrt je historijski vezana za njemačko doseljavanje u južni St. Louis, a od 1990-ih i za doseljavanje izbjeglica iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog koncentracije bosanskohercegovačkih porodica, poslova i kulturnih ustanova, Bevo Mill se u javnosti često povezivao s [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu|bosanskohercegovačkom zajednicom]] u St. Louisu.<ref name="overview">{{cite web |title=Bevo Mill Neighborhood Overview |url=https://www.stlouis-mo.gov/live-work/community/neighborhoods/bevo-mill/bevo-mill-overview.cfm |website=City of St. Louis |publisher=City of St. Louis |access-date=8. 6. 2026}}</ref><ref name="sichling">{{cite web |last=Sichling |first=Florian |title=The St. Louis Bosnian Family and Youth Study |url=https://www.umsl.edu/recd/ecd/community-development/files/pdfs/archive/SichlingReportFInal.1.19.pdf |publisher=University of Missouri–St. Louis |date=2017 |access-date=8. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Bevo Mill se nalazi u južnom dijelu [[St. Louis]]a. Sjevernu granicu čini Chippewa Street, istočnu Missouri Pacific Railroad, jugoistočnu Bates Street i Leona Street, južnu Holly Hills Boulevard, a zapadnu Carlsbad Avenue, Rosa Avenue, Christy Boulevard i South Kingshighway Boulevard.<ref name="map">{{cite web |title=Bevo Mill Neighborhood Map |url=https://www.stlouis-mo.gov/government/departments/planning/documents/bevo-mill-nghbrhd-map.cfm |website=City of St. Louis |publisher=City of St. Louis |date=1. 7. 2010 |access-date=8. 6. 2026}}</ref> Četvrt je smještena zapadno od [[Dutchtown, St. Louis|Dutchtowna]], sjeverno od [[Holly Hills, St. Louis|Holly Hillsa]] i istočno od dijelova južnog St. Louisa koji se pružaju prema South Kingshighway Boulevardu. Njena glavna saobraćajna osa jest [[Gravois Avenue]], jedna od važnih ulica južnog dijela grada, na kojoj se nalazi i zgrada Bevo Milla. Površina četvrti iznosi 1,37 kvadratnih milja. Prema broju stanovnika iz 2020, gustoća naseljenosti iznosila je približno 8.716 stanovnika po kvadratnoj milji.<ref name="census"/> == Historija == Područje Bevo Milla razvijalo se u blizini [[Dutchtown, St. Louis|Dutchtowna]], koji je u 19. stoljeću bio jedno od najvažnijih njemačkih doseljeničkih središta u St. Louisu. U širem prostoru južnog grada živjeli su radnici zaposleni u lokalnoj industriji, rudnicima gline, trgovini i zanatstvu, pa je četvrt dugo imala radnički i doseljenički karakter.<ref name="overview"/> Prepoznatljiva zgrada Bevo Mill izgrađena je 1917. za Augusta A. Buscha starijeg, vlasnika pivarske kompanije [[Anheuser-Busch]]. Zamišljena je kao evropski pivski vrt i odmorište između pivare i porodičnog imanja [[Grant's Farm]]. Naziv "Bevo" odnosio se na bezalkoholno sladno piće koje je Anheuser-Busch proizvodio u vrijeme uoči i tokom [[prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicije]].<ref name="landmark">{{cite web |title=Bevo Mill |url=https://www.stlouis-mo.gov/government/departments/planning/cultural-resources/city-landmarks/Bevo-Mill.cfm |website=City of St. Louis |publisher=City of St. Louis |access-date=8. 6. 2026}}</ref> Objekat su projektirali arhitekti Klipstein i Rothman u stilu [[Tudorska arhitektura|tudorskog preporoda]]. Izgradila ga je kompanija Grone Construction. Bevo Mill je zbog vjetrenjače, ugostiteljske namjene i položaja na važnom raskršću postao lokalni orijentir, a Grad St. Louis proglasio ga je gradskim znamenjem 1971.<ref name="landmark"/> Restoran je pod imenom Bevo Mill radio do zatvaranja 2009. Nakon obnove prostor je 2017. ponovo otvoren kao ''Das Bevo'', restoran i prostor za događaje.<ref name="landmark"/> == Bosanskohercegovačka zajednica == Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] velik broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine naselio se u St. Louisu. Dio prvih porodica smještao se u Bevo Millu i okolnim četvrtima južnog St. Louisa, gdje su postojali dostupni stanovi, radna mjesta, škole, vjerske zajednice i prostor za pokretanje malih poslova.<ref name="sichling"/> Tokom 1990-ih i 2000-ih Bevo Mill je postao jedno od prepoznatljivih središta bosanskohercegovačkih Amerikanaca u St. Louisu. U četvrti su se otvarale pekare, restorani, mesnice, trgovine, kafići i druge radnje povezane s novom doseljeničkom zajednicom. Zbog toga se prostor oko Gravois Avenuea u javnosti često nazivao "Mala Bosna".<ref name="sichling"/> Kasnije se dio bosanskohercegovačkog stanovništva preselio u južna predgrađa [[St. Louis County, Missouri|okruga St. Louis]], ali je Bevo Mill zadržao simboličnu ulogu u historiji zajednice. Četvrt se i dalje povezuje s doseljavanjem iz Bosne i Hercegovine, obnovom stambenih blokova i razvojem malih porodičnih poslova u južnom St. Louisu.<ref name="sichling"/> == Stanovništvo == Prema popisu iz 2020, Bevo Mill je imao 11.941 stanovnika. Rasni sastav činili su bijelci s 6.964 stanovnika, Afroamerikanci s 2.462, Azijati s 579, američki Indijanci i starosjedioci Aljaske sa 76, stanovnici koji su se izjasnili kao pripadnici neke druge rase sa 676 i stanovnici koji su naveli dvije ili više rasa s 1.181 stanovnikom.<ref name="census"/> Hispansko ili latinoameričko stanovništvo bilo koje rase činilo je 1.382 stanovnika, odnosno 11,6% ukupnog stanovništva četvrti. U odnosu na 2000, broj stanovnika hispanskog ili latinoameričkog porijekla porastao je za 927 stanovnika.<ref name="census2000">{{cite web |title=Bevo Mill Census Data: 2000 and 2020 Comparison |url=https://www.stlouis-mo.gov/government/departments/planning/research/census/data/neighborhoods/neighborhood.cfm?censusYear=2000&comparisonYear=2020&number=5 |website=City of St. Louis |publisher=City of St. Louis |access-date=8. 6. 2026}}</ref> == Uprava == Bevo Mill je dio grada [[St. Louis]]a, koji je nezavisni grad u saveznoj državi [[Missouri]]. Na nivou gradske uprave četvrt je podijeljena između 1. i 2. gradskog odjela. U Gradskom odboru aldermena predstavljaju je Anne Schweitzer iz 1. odjela i Tom Oldenburg iz 2. odjela.<ref name="contacts">{{cite web |title=Bevo Mill Neighborhood |url=https://www.stlouis-mo.gov/live-work/community/neighborhoods/bevo-mill/index.cfm |website=City of St. Louis |publisher=City of St. Louis |access-date=8. 6. 2026}}</ref> U četvrti djeluju i lokalne susjedske i poslovne organizacije, među njima Bevo Community Improvement District, koji okuplja vlasnike poslovnih prostora, stanovnike i predstavnike gradske uprave u projektima održavanja i razvoja komercijalnog koridora.<ref name="cid">{{cite web |title=About |url=https://www.bevocid.com/about |website=Bevo Community Improvement District |publisher=Bevo Community Improvement District |access-date=8. 6. 2026}}</ref> == Znamenitosti == Najpoznatija građevina četvrti jest Bevo Mill na adresi 4749 Gravois Avenue. Zgrada s vjetrenjačom, projektirana kao ugostiteljski objekat u evropskom stilu, proglašena je gradskim znamenjem i dala je ime cijeloj četvrti.<ref name="landmark"/> U četvrti se nalazi i Peter Mathews Memorial Skate Garden, lokalni skejt-park i javni prostor u južnom St. Louisu. Uz Gravois Avenue i Morgan Ford Road smješteni su restorani, barovi, male trgovine i drugi poslovni prostori koji odražavaju doseljeničku i radničku historiju područja.<ref name="contacts"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.stlouis-mo.gov/live-work/community/neighborhoods/bevo-mill/index.cfm}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bevo Mill}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]] [[Kategorija:Saint Louis (Missouri)]] ptg3wytl8v9c52tf6j4hdd8pkxbp37f